KRATKI PRIRUNIK INTERNE

FINANCIJSKE REVIZIJE
Prirunik za studente Mainskog fakulteta u Sarajevu
dr. Branko Vuijak
(prirunik prireen na osnovu smjernica koje je za potrebe interne revizije u vodoopskrbnim poduzeima priredio Urban Institute iz Washingtona)

2008/09

SADRAJ:
1

RAUNOVODSTVENA/FINANCIJSKA REVIZIJA ....................................1

1.1

Znaaj raunovodstva i financija ...................................................................1

FINANCIJSKA REVIZIJA I ZAHTJEV ZA PODACIMA I

INFORMACIJAMA............................................................................................3
2.1

Faza 1: Pripremite Plan Financijske revizije .................................................3

2.2

Faza 2: Priprema zahtjeva za podatke i informacije ......................................3

2.3

Faza 3: Proces prikupljanja podataka ............................................................5

2.4

Sljedee faze ..................................................................................................6

2.5

Pregled pitanja: Kljuna pitanja u Financijskoj reviziji.................................6

PROCJENA FINANCIJSKE EFIKASNOSTI .................................................8

3.1

Bilans stanja ...................................................................................................8

3.2

Bilans uspjeha ..............................................................................................10

3.3

Izvjetaj o gotovinskim tokovima................................................................11

3.4

Pregled pitanja: Kljuna pitanja u procjeni Financijske efikasnosti............11

FINANCIJSKA ANALIZA...............................................................................13
4.1

Analiza koeficijenata ...................................................................................13

4.2

Analiza relativnih odnosa ............................................................................16

4.3

Analiza trendova ..........................................................................................17

4.3.1

Faktori koji utiu na analizu trendova .................................................17

4.4

Financijsko izvjetavanje .............................................................................18

4.5

Pregled pitanja: Kljuna pitanja u Financijskoj analizi ...............................19

UPRAVLJANJE NOVANIM SREDSTVIMA.............................................20

5.1

Operativno upravljanje novcem...................................................................22

5.2

Sistem upravljanja novcem ..........................................................................23

UPRAVLJAKO RAUNOVODSTVO I IZVJETAVANJE ....................24

6.1

Upravljako-raunovodstvene procedure ....................................................24

6.2

Elementi efikasnog sistema obrauna trokova ...........................................25

6.3

Vanost analize trokova .............................................................................26

6.4

Pregled pitanja: Kljuna pitanja u analizi trokova .....................................27

FINANCIJSKA PROGNOZA ..........................................................................28

7.1

Faze u prognozi bilansa uspjeha ..................................................................28

7.2

Prognoza gotovinskog toka..........................................................................30

7.3

Analiza osjetljivosti .....................................................................................32

i

7.4
8

Pregled pitanja: Kljuna pitanja u predvianju............................................33

POSLOVNA ANALIZA (RAUNOVODSTVENA I FINANCIJSKA

REVIZIJA) .........................................................................................................34

LISTA TABELA:
Tabela 1 - Primjer bilansa stanja (u hiljadama eura) .....................................................9
Tabela 2 - Tipina proforma bilans uspjeha (u eurima)...............................................29
Tabela 3 - Tipino mjeseno predvianje novanog protoka ......................................31

LISTA SLIKA:

Slika 1 - Poslovno-Financijski model .........................................................................21

Slika 2 - Pretvaranje profita u gotovinu....................................................................22

ii

1 RAUNOVODSTVENA/FINANCIJSKA REVIZIJA
Raunovodstvo predstavlja ocjenu poslovanja. Koristei se sistematskim pristupom,
raunovodstvo prevodi razliite aktivnosti organizacije na zajedniki jezik: novac.
Raunovodstveni podaci su objektivni i mogu osigurati informacije o efikasnosti,
problemima i perspektivi poduzea. Dosljedna raunovodstvena pravila takoer pruaju osnovu za usporeivanje efikasnosti sa drugim poduzeima. Financijska revizija
podrazumijeva analizu i tumaenje brojki u raunovodstvu, u cilju procjene efikasnosti i planiranja buduih aktivnosti.
Financijska revizija se koristi da bi se prikupili i analizirali raunovodstveni i financijski podaci poduzea, kako bi se poboljali svi aspekti procesa potronje. Financijska
revizija se sprovodi u skladu sa dosljednom, organiziranom strukturom tako da rezultati budu korisni i razumljivi za svakog ko je ukljuen u taj proces. Financijsku reviziju bi trebalo da sprovodi osoblje financijskog sektora poduzea (ili vanjski struni
konsultanti) koje dobro poznaje sistem i nije u poziciji da bude inkriminirano rezultatima Financijske revizije.
Tokom itavog procesa Financijske revizije dostiu se znanja koja, kada se dodaju
iskustvu i strunosti, mogu pruiti jedinstven uvid u rad vaeg poduzea. Ovaj proces
bi takoer trebalo da prui priliku da se identificiraju poboljanja, ne samo vezana za
sistem raunovodstva, ve i u irim oblastima kao to su organizaciona struktura i financijsko planiranje.
U financijskoj reviziji se koriste raunovodstveni i financijski podaci za analizu ekonomske efikasnosti poduzea i za ukazivanje na oblasti koje treba unaprijediti. Financijsku reviziju bi trebalo da sprovodi interno osoblje, za razliku od raunovodstvene
revizije, jer je bolje upoznato sa financijskim i tehnikim aspektima poduzea. Iako
postoje neka opa pravila i standardne, ope prihvaene tehnike za analizu financijskih podataka, financijske revizije moraju biti prilagoene jedinstvenoj prirodi razliitih vrsta djelatnosti.
Radna efikasnost poduzea odraava se u financijskim izvjetajima

1.1 Znaaj raunovodstva i financija

Financijska analiza je dijagnostika tehnika koju koriste menaderi, isto kao to su
rendgenski zraci dijagnostika tehnika koju koriste ljekari. Lou radnu praksu odraavaju loi financijski rezultati. Paljiva financijska analiza moe pomoi u otkrivanju
izvora problema. Aktivnosti poduzea, metode rada i konkurentna strategija oblikuju
financijske rezultate i strukturu.
Radna efikasnost poduzea ogleda se u njegovim Ffnancijskim izvjetajima. Financijska analiza prua korisne informacije irokom spektru ljudi, ukljuujui menadere
1

poduzea, investitore, zajmodavce i regulatore. Menaderi koji ovladaju financijskom

analizom sposobni su da identificiraju ta dobro, a ta loe funkcionira i da odrede
korisne sanacijske mjere za problematine oblasti.
Financijska analiza pomae upravi poduzea da shvati vezu izmeu promjena u radnoj praksi i njihov utjecaj na financijski ishod (npr. profit, novani tok, itd.). Ona potie menadere da ne reagiraju na izolirane dogaaje i dijelove informacija, ve da
ispitaju s njima povezane promjene i utvrde osnovne uzroke dogaaja.

FINANCIJSKA REVIZIJA I ZAHTJEV ZA PODACIMA I

INFORMACIJAMA

Proces Financijske revizije poinje jasnim razumijevanjem razloga zbog kojih je revizija potrebna i njenih ciljeva. Ciljevi se kreu od dijagnosticiranja odreenog problema, kao to je opadanje prihoda ili nedostatak likvidnosti, do pruanja dobre osnove
za usporeenja koja se vre svake godine i bez pojave nekog odreenog problema.
Nakon utvrivanja ciljeva, proces Financijske revizije se dijeli na nekoliko loginih
faza. Zahtjev za podatke i informacije koristi formulare za organiziranje i prikupljanje
informacija potrebnih za reviziju.
Financijska revizija se moe koristiti za dijagnosticiranje problema u radu
poduzea

2.1 Faza 1: Pripremite Plan Financijske revizije

Prvi korak u pripremi plana Financijske revizije obino polazi od zakljuka tj. njime
se identificiraju vrijednosti i informacije koje revizija treba da pokae. To logino vodi do definiranja procesa procjene i ulaznih podataka ili informacija potrebnih za analizu.
Poto su utvreni svi ulazni podaci, sumiraju se potrebne kategorije podataka i organiziraju se u dokument kako bi se raunovoama i drugom relevantnom osoblju olakalo prikupljanje informacija. Ovaj dokument e biti dio tehnike dokumentacije projekta. Prikupljeni podaci bi trebalo da budu sistematizirani, pravilno procijenjeni i
stalno aurirani u skladu sa promjenama. Zahtjev za podatke i informacije prua osnovu za nastavak rada i prikuplja neke od najznaajnijih informacija u procesu revizije. Kontrolna lista pitanja vezanih za dokument zahtjeva za podatke i informacije u
okviru Financijske revizije je predstavljena u sljedeem pasusu.

2.2 Faza 2: Priprema zahtjeva za podatke i informacije

Poto se utvrdi koji su Financijski ulazni podaci potrebni, trebalo bi ih sumirati i organizirati u tabele zahtjeva za podatke i informacije kako bi olakali osoblju ukljuenom u taj proces (koje se konzultiraju tokom revizije) da dostave potrebne informacije. Tabele zahtjeva za podatke i informacije i druge podatke bi trebalo organizirati u
dokument koji e biti dio Financijske dokumentacije projekta. Prikupljeni podaci
bi trebalo da budu sistematizirani, pravilno procijenjeni i aurirani novim injenicama
onim redoslijedom kojim postaju dostupne. Zahtjev za podatke i informacije prua
osnovu za nastavak rada i predstavlja jednu od najznaajnijih faza u ovom procesu. I
najprecizniji prorauni na najmodernijim raunarima e uvijek dati netane rezultate
ako su ulazni podaci netani.
3

Financijska revizija se moe koristiti za dijagnosticiranje problema u radu

poduzea.
Sadraj zahtjeva za podatke i informacije zavisi od specifinog stanja poduzea, njegove veliine i drugih parametara, ali bi trebalo da sadri sljedee glavne stavke (neki
od formulara se nalaze u dodacima):
1. Bilans stanja (knjigovodstveni bilans)
2. Bilans uspjeha
3. Izvjetaj o vlasnikom kapitalu
4. Izvjetaj o gotovinskim tokovima
5. Dodaci bilansu stanja
a. Promjene u dugoronim sredstvima (tj. nematerijalna sredstva, materijalna sredstva, financijska sredstva)
b. Promjene u obrtnom kapitalu (tj. zalihe, kratkorona dugovanja, kratkorone investicije)
c. Promjene u dugoronim dugovanjima
6. Dodaci bilansu uspjeha
a. Radna aktivnost (tj. neto prodaja, trokovi prodaje, drugi dohoci, komercijalni trokovi, opi i administrativni trokovi, drugi operativni
trokovi)
b. Investicije (tj. prihodi od investicija, trokovi investiranja)
c. Financijska aktivnost (tj. financijski prihodi, financijski trokovi / rashodi)
d. Vanredni rezultati
7. Za komunalna poduzea npr. vodovode - tarifne promjeneukljuujui
sljedee informacije:
a. Datum odobrenja tarife
b. cijena vode za stanovnitvo
c. cijena vode za poduzea i institucije
d. cijena kanalizacijskih usluga za stanovnitvo
e. cijena kanalizacijskih usluga za poduzea i institucije
4

f. ostale tarife
8.

Promjene koliine prodatih roba ili usluga (fakturirana vrijednost) za razliite kategorije u donjem primjeru za usluge vodoopskrbe:
FAKTURIRANA PROIZVODNJA

N-2

N-1

Vodoopskrba
- domainstva
- poduzea i institucije
Pruanje kanalizacijskih usluga
- domainstva
- poduzea i institucije

9. Statistiki izvjetaj za posljednje tri godine, npr.:

a. Izvjetaj o proizvodnom, distributivnom, prodajnom;
b. Izvjetaj o rashodima poduzea;
c. Statistiki izvjetaji o (godinjim) trokovima radne snage.
10. Demografski podaci
a. Broj stanovnika u podruju prodaje roba i usluga (npr. gradu ili regiji);
b. Broj stanovnika koji koriste usluge poduzea;
c. Prosjeni porodini prihodi.

2.3 Faza 3: Proces prikupljanja podataka

Proces prikupljanja Financijskih podataka o poduzeu iziskuje razgovore sa zaposlenima, reviziju Financijske dokumentacije i druge vane dokumentacije. Financijski
revizor razgovara sa slubenicima Financijskog sektora, osobljem koje radi na izdavanju i naplati rauna, koristi glavnu knjigu poslovanja i druge Financijske module.
Proces prikupljanja podataka u velikoj mjeri zavisi od toga ko ga obavlja osoblje
poduzea e organizirati prikupljanje podataka drugaije od vanjskih revizora i konzultanata. Vanjski revizori e organizirati Financijsku reviziju tako da vrijeme potrebno za provoenje revizije svedu na minimum, dok osoblje poduzea moe koristiti
dodatno vrijeme za provoenje Financijske revizije.
5

Proces procjene zahtijeva da podaci budu u specifinom formatu, na primjer, da budu

sortirani po vrijednosti, organizacionim ili drugim kategorijama. Naalost, format
dostupnih podataka moe biti (a ponekad i jeste) drugaiji. Potrebno je ostvariti blisku
suradnju sa osobom odgovornom za podatke kako bi se pretvorili u upotrebljiv format
na primjer, da budu odvojeni za svaku organizacionu podstrukturu.
Dokumenti kao to je inventar papira od vrijednosti i osnovnih sredstava su ponekad
dostupni samo u originalu i stoga se sa njima mora postupati paljivo i treba ih vratiti
odmah posle kopiranja. U drugim sluajevima, podaci ak mogu biti potpuno nedostupni.
Financijska revizija koja se sprovodi spolja ili od strane osoba koje nisu sasvim upoznate sa prilikama u vaem poduzeu mora zapoeti razgovorima sa strunim osobljem. Ovi pojedinci posjeduju veinu znanja i mogu biti od ogromne pomoi u provoenju Financijske revizije.
Financijsko osoblje, ukljuujui tehniko osoblje i Financijskog direktora,
predstavlja odlian izvor informacija

2.4 Sljedee faze

Posle prikupljanja podataka, Financijsku reviziju treba nastaviti analizom glavnih Financijskih izvjetaja. Treba donijeti niz preliminarnih zakljuaka na osnovu analize
financijskih izvjetaja. Ove zakljuke bi trebalo da revidiraju kako operativna tako i
Financijska odjeljenja radi provjere tanosti. Pod pretpostavkom da su zakljuci vjerodostojni, treba pripremiti niz preporuka.
Vano je postii dogovor o injeninim osnovama i zakljucima Financijske revizije
prije prelaska na plan sanacijskih mjera
Veoma vaan aspekt ovog procesa je postizanje naelnog dogovora o injenicama sadranim u analizi, zakljucima i preporukama revizije. Ukljuivanje svih subjekata i
njihovo objedinjavanje oko istog cilja moe predstavljati razliku izmeu skupa preporuka koje su samo mrtvo slovo na papiru i onih koje su implementirane i zaista unapreuju organizaciju. Prva faza je postizanje dogovora oko injenica i zakljuaka.
Glavne faze u ovoj analizi nalaze se u sljedeim odjeljcima.

2.5 Pregled pitanja: Kljuna pitanja u Financijskoj reviziji

1. Zbog ega je Financijska revizija vana?
2. Opiite proces pripreme plana Financijske revizije.
6

3. ta je Financijski/raunovodstveni zahtjev za podatke i informacije i od ega se sastoji?

4. Zato su vam potrebni historijski Financijski podaci?
5. Zato su vam potrebni demografski podaci?
6. Koje su glavne faze Financijske revizije posle prikupljanja podataka?

3 PROCJENA FINANCIJSKE EFIKASNOSTI

Procjena Financijske efikasnosti poduzea poinje prouavanjem veza izmeu poslovnih odluka poduzea, kao to su politika cijena, politika odravanja, Financijske
strategije, s jedne strane i njegove Financijske efikasnosti s druge. Uspjeh ove poslovne politike odreuje Financijski uspjeh poduzea i ogleda se u njegovim Financijskih
izvjetajima. Dalji tekst se bavi glavnim Financijskim izvjetajima poduzea: bilansom stanja, bilansom uspjeha i izvjetajem o novanim tokovima.

3.1 Bilans stanja

Bilans stanja prikazuje Financijsko stanje raunovodstvenog subjekta na odreeni
dan. Bilans stanja se sastoji od tri glavna dijela:
Aktiva - sredstva poduzea
Pasiva - obaveze poduzea
Vlasniki kapital - udio vlasnika u kapitalu poduzea
U bilo kom trenutku, ukupna aktiva mora biti jednaka ukupnom udjelu povjerilaca i
vlasnika. To je izraeno raunovodstvenom jednadbom:
Aktiva = Pasiva + Vlasniki kapital
Aktiva predstavlja oekivanu buduu ekonomsku dobit koja je u ostvarena ili kontrolirana od strane nekog subjekta kao rezultat prethodnih transakcija ili dogaaja i podijeljena je u dvije glavne kategorije: tekua i dugorona sredstva. Tekua sredstva
ukljuuju gotovinu i sredstva koja poduzee planira da pretvori u gotovinu, proda ili
potroi u toku jedne godine. Gotovina, privremene investicije u vrijednosne papire,
potraivanja od dunika i zalihe su najei oblici tekuih sredstava. Dugorona
sredstva se obino posjeduju ili koriste due od jedne godine i sastoje se od zemljita,
objekata, opreme, koncesija i dugoronih vrijednosnih papira.
U bilo kom trenutku, ukupna aktiva mora biti jednaka ukupnom udjelu povjerilaca
i vlasnika.
Pasiva predstavlja oekivane budue trokove koji proizlaze iz trenutnih obaveza jednog subjekta da prenese sredstva ili prui usluge drugom subjektu u budunosti kao
rezultat prethodnih transakcija. Pasiva se obino klasificira kao tekua ili dugorona.
Tekua pasiva predstavlja obaveze ija likvidacija zahtijeva koritenje postojeih
tekuih sredstava ili stvaranje drugih tekuih obaveza u roku od jedne godine. Dugorona pasiva je ona koja dospijeva za naplatu u periodu duem od jedne godine i
predstavlja dugorone izvore sredstava.
8

Primjer jednostavnog izvjetaja bilansa stanja koji daje spisak aktive i pasive poduzea dat je ispod (u standardnom meunarodnom raunovodstvenom obrascu).
Tabela 1 - Primjer bilansa stanja (u hiljadama eura)
BILANS STANJA ZA:

31/12/N

31/12/N+1

31/12/ N+2

AKTIVA
Dugorona sredstva
Osnovna sredstva

54,580.8

54,536.8

54,601.5

(31,219.9)

(32,099.3)

(32,819.5)

14.9

23,360.9

22,437.5

21,796.9

380.4

352.7

302.6

3,092.0

3,284.0

3,633.6

21.0

59.4

40.9

4.6

35.7

36.7

3,497.9

3,731.7

4,013.7

26,858.8

26,169.2

25,810.6

24,135.3

24,011.1

24,011.1

Rezerve

Revalorizacija osnovnih sredstava

Zadrana dobit

(12.4)

(53.9)

(133.6)

Tekua dobit

(14.5)

(79.7)

(138.8)

24,108.4

23,877.5

23,738.7

Dugovanja dobavljaima

86.3

86.3

227.5

Ukupno dugorone obaveze

86.3

86.3

227.5

Amortizacija
Ostala dugorona sredstva
Ukupna dugorona sredstva
Tekua sredstva
Zalihe
Potraivanja od dunika
Druga potraivanja
Gotovina
Ukupna tekua sredstva
Ukupna sredstva
PASIVA I VLASNIKI KAPITAL
Kapital vlasnika
Kapital

Subvencije
Ukupni vlasniki kapital
Dugorone obaveze
Dugoroni krediti

Tekue obaveze
Dugovinski saldo

874.1

588.2

172.7

Ostale tekue obaveze

1,790.0

1,617.3

1,671.8

Ukupno tekue obaveze

2,664.1

2,205.5

1,844.4

26,858.8

26,169.2

25,810.6

Tekue obaveze dobavljaima

Ukupna pasiva i vlasniki kapital

Potrebno je detaljno analizirati stavke bilansa stanja, kako bi se utvrdile promjene izmeu perioda i razloge tih promjena.

3.2 Bilans uspjeha

Bilans uspjeha sumira rezultate aktivnosti obavljenih u odreenom vremenskom periodu i odnosi se na prihode i rashode, dobit i gubitke. Raun se zavrava neto prihodom (profitom ili gubitkom) koji je uraunat u zadranu zaradu u dijelu knjigovodstvenog bilansa koji se odnosi na vlasniki kapital. Neto prodaja predstavlja prihod od
usluga prodanih klijentima poduzea. Operativni trokovi predstavljaju svakodnevne
trokove, u koje spadaju:
Direktni trokovi predstavljaju trokove pruenih usluga i u direktnoj su vezi
sa prihodom od poslovanja. Ovi trokovi su direktno povezani sa proizvodnjom, kao na primjer sa materijalnim trokovima i trokovima radne snage. U
ove primjere spadaju: trokovi materijala, svih vrsta energije, trokovi proizvodnih usluga, nadoknada i socijalnih fondova osoblja ukljuenog u proizvodnju.
Posredni trokovi ukljuuju reijske trokove odjeljenja, kao to su plate supervizora, osiguranje, amortizacija, itd. Ovi trokovi mogu biti direktnije povezani sa odreenim aktivnostima nego to je sluaj sa administrativnim trokovima.
Administrativni trokovi su u vezi sa opim aktivnostima ukljuujui raunovodstvene i pravne trokove, obuku zaposlenih, korporativno planiranje i
druge trokove koje je teko pripisati odreenim aktivnostima ili proizvodima.
Drugi prihodi i rashodi su vezani za sekundarne aktivnosti poduzea koje se
direktno ne tiu rada poduzea.
Potrebno je detaljno analizirati svaku stavku bilansa uspjeha kako bi se utvrdile promjene nastale izmeu perioda i razloge tih promjena.

10

3.3 Izvjetaj o gotovinskim tokovima

Izvjetaj o gotovinskim tokovima daje detalje o prilivu i odlivu gotovine u toku odreenog vremenskog perioda (za isti period kao i bilans uspjeha). Izvjetaj o gotovinskim tokovima se obino sastoji od tri odjeljka: gotovinski tok od poslovanja, gotovinski tok od investicionih aktivnosti i gotovinski tok od financijskih aktivnosti.
Ukratko, u poslovanje spadaju stavke bilansa uspjeha; investicione aktivnosti su obino izazvane promjenama stavki dugoronih sredstava; a financijske aktivnosti su obino vezane za dugoronu pasivu. Slijedi opis ovih aktivnosti i tipinih novanih tokova:
Operativne aktivnosti. U operativne aktivnosti spadaju sve transakcije i druge radnje koje nisu investicione ili financijske aktivnosti.
o Tipini primjer novanih tokova:

prodaja robe i usluga

o Tipini primjeri odliva novca:

plaanje zaliha ili usluga

plaanje radne snage

plaanja 'dravi' (porezi)

ostala operativna plaanja

Investicione aktivnosti. Investicione aktivnosti se sastoje od davanja zajmova i prihoda po tom osnovu, kao i investicije kupovine i prodaje i proizvodna
dugorona sredstva.
o Tipini primjeri priliva novca:

prihodi po osnovu datih zajmova

prodaja imovine, postrojenja i opreme

o Tipini primjeri odliva novca:

kupovina imovine postrojenja i opreme

davanje zajmova drugim subjektima

Financijske aktivnosti. Financijske aktivnosti ukljuuju odliv novca po osnovu pasive.

o Tipini primjeri odliva novca:

vraanje duga (glavnica i kamata)

3.4 Pregled pitanja: Kljuna pitanja u procjeni Financijske efikasnosti

1. Zato su Financijski izvjetaju vani?

11

2. Kako glasi jednadba raunovodstvenog bilansa?

3. Opiite glavne stavke bilansa stanja.
4. Opiite glavne stavke bilansa uspjeha.
5. Koji su glavni elementi novanog toka nastalog iz poslovnih aktivnosti?

12

4 FINANCIJSKA ANALIZA
Analiza Financijskih podataka se koristi tehnikama kao to je analiza koeficijenata i
trendova u cilju procjene promjena u efikasnosti i poredbe efikasnosti sa drugim vodovodima. Ove analize bi trebalo kombinirati u cilju stvaranja ukupne Financijske
slike poduzea.
Jedan od primarnih ciljeva analize je identificiranje veih promjena u trendovima, iznosima i odnosima kako bi odredili uzroke tih promjena. Mala promjena u trendu ili
koeficijentu esto moe postati vaan signal blagovremenog upozorenja na znaajne
promjene u pogledu budueg uspjeha ili neuspjeha poduzea. Npr. promjene kao to
je poveanje potronje energije po jedinici proizvodnje moe biti signal propadanja
sistema vodoopskrbe. Poveanje prosjeka neplaanja usluga ili proizvoda moe biti
signal reakcije potroaa na pad u kvalitetu.
Financijska analiza slui poboljanju radne efikasnosti i identificiranju uspjeha ili
neuspjeha prethodnih intervencija.

4.1 Analiza koeficijenata

Financijski koeficijenti spadaju u najpoznatija i najee koritena sredstva Financijske analize. Koeficijent oznaava matematiki odnos izmeu dvije veliine. Financijski koeficijenti su obino izraeni u postotcima ili prostim razlomcima i mogu biti
izraunati za bilo koja dva broja. S obzirom na veliki broj promjenljivih u Financijskim izvjetajima, mogue je izvesti sveobuhvatnu listu znaajnih koeficijenata. Ne
postoji standardna lista koeficijenata, niti standardni nain njihovog izraunavanja,
ve svaki Financijski analitiar koristi svoju listu.
Da bi bio znaajan, koeficijent mora izraavati relevantan odnos. Na primjer u svakom vodovodu postoji jasan, direktan i razumljiv odnos izmeu prihoda od prodaje
vode i trokova kupovine, prerade i distribucije vode. Stoga, je odnos operativnih trokova i prihoda u poslovanju vodoopskrbe znaajan. S druge strane, ne postoji jasan
odnos izmeu trokova za gorivo i npr. likvidnih papira od vrijednosti koje grad posjeduje kao investiciju. Stoga proporcija izmeu ove dvije veliine nema znaenja.
Glavne kategorije proporcija su date ispod:
Koeficijenti likvidnosti oznaavaju sposobnost poduzea da ispuni svoje tekue obaveze i mogu ukljuivati koeficijente kojima se mjeri efikasnost koritenja obrtnih sredstava.
Koeficijenti kreditne sposobnosti oznaavaju stupanj zatite davalaca dugoronih sredstava.

13

 Koeficijenti profitabilnosti oznaavaju sposobnost poduzea da ostvari zaradu.

Koeficijenti novanog toka mogu ukazati na likvidnost, kreditnu sposobnost
ili profitabilnost.
U narednoj tabeli navedeni primjeri ilustriraju financijske koeficijente izraunate za
jedno virtualno poduzee.

14

Table 4-8. Financijski koeficijenti (u eurima)

FINANCIJSKI KOEFICIJENTI

2001

2002

2003

Period obrta zaliha

zalihe (A)

380

353

303

trokovi sirovina i potronog materijala (B)

807

719

566

(A/B)*365 (dana)

172

179

195

tekua potraivanja (A)

3,092

3,284

3,634

prodaja (B)

5,145

4,256

4,045

219

282

328

874

588

173

2,899

2,179

1,713

110

99

37

Period naplate potraivanja

(A/B)*365 (dana)
Period dospijea naplate
tekue obaveze (A)
trokovi sirovina, potronog materijala i energije
(B)
(A/B)*365 (dana)
Tekui koeficijent
tekua sredstva (A)

3,497.9 3,731.7 4,013.7

tekue obaveze (B)

2,664.1 2,205.5 1,844.4

A/B

1.31

1.69

2.18

Brzi koeficijent
tekua sredstva (A)
zalihe (B)
tekue obaveze (C)
(A-B)/C

3,497.9 3,731.7 4,013.7

380.4

352.7

302.6

2,664.1 2,205.5 1,844.4

1.17

1.53

2.01

15

4.2 Analiza relativnih odnosa

Analiza relativnih odnosa izraava poreenje u postotcima to je obino prihvatljivije od koritenja apsolutnih iznosa. Iako analiza relativnih odnosa ini usporeivanje
poduzea razliitih veliina znatno loginijim, potrebno je paljivo tumaiti promjene
u velikim postotcima, koji odraavaju male apsolutne vrijednosti. Na primjer, ako je
prologodinje poveanje profita od 500% iznosilo 100 eura i povealo se ove godine
na 500 eura, to bi predstavljalo veoma mali apsolutni nivo profita. Meutim, velike
promjene u malim brojevima mogu ipak predstavljati vaan signal. Vertikalnom analizom usporeuju se svi iznosi sa osnovnim iznosima iz iste godine. Na primjer, ako
su trokovi energije za 2003. godinu 100.000 eura, a prodaja tokom 2003. godine je
iznosila 200.000 eura, trokovi energije bi dostigli 50% prodaje. Horizontalnom analizom se svaki iznos usporeuje sa osnovnim iznosom za odreenu baznu godinu. Na
primjer, ako je prodaja u 2002. godini iznosila 400.000 eura, a 600.000 eura u 2003.,
to znai da se prodaja u 2003. godini uveala na 150% njenog nivoa iz 2002. godine
to predstavlja poveanje od 50%.
Tabela 4-9. Analiza relativnih odnosa (u hiljadama eura)
ANALIZA OPERATIVNIH TROKOVA

2001

2002

2003

Apsolutne vrijednosti
Materijali

663.3

548.2

363.2

Gorivo

144.2

171.0

202.5

2,091.7

1,460.0

1,146.8

Nadoknade i plate

875.1

832.2

1,100.6

Socijalni doprinosi

277.7

255.7

313.8

Amortizacija

915.8

925.9

748.8

Drugi operativni trokovi (odravanje)

290.7

413.3

710.1

Druge aktivnosti

820.7

65.6

161.1

6,079.2

4,671.9

4,746.9

Materijali

100%

83%

55%

Gorivo

100%

119%

141%

Energija

Ukupni operativni trokovi

Horizontalna analiza

16

Energija

100%

70%

55%

Nadoknade i plate

100%

95%

126%

Socijalni doprinosi

100%

92%

113%

Amortizacija

100%

101%

82%

Drugi operativni trokovi (odravanje)

100%

142%

244%

Druge aktivnosti

100%

8%

20%

Ukupni operativni trokovi

100%

77%

78%

11%

12%

8%

Gorivo

2%

4%

4%

Energija

34%

31%

24%

Nadoknade i plate

14%

18%

23%

Socijalni doprinosi

5%

5%

7%

15%

20%

16%

5%

9%

15%

13%

1%

3%

100%

100%

100%

Vertikalna analiza
Materijali

Amortizacija
Drugi operativni trokovi (odravanje)
Druge aktivnosti
Ukupni operativni trokovi

4.3 Analiza trendova

Analiza trendova prouava promjene u grupama podataka tokom vremena. Ovi podaci
mogu biti koeficijenti, kao to je udio troka energije po jednom dolaru prihoda, ili
mogu biti neobraeni podaci kao to je ukupni prihod. Analiza se moe koristiti prostom opservacijom ili pravljenjem dijagrama podataka za promatranje trendova, ili
sloenijim matematikim tehnikama, kao to je analiza varijansi ili analiza regresije.
4.3.1

Faktori koji utiu na analizu trendova

Korisnost analiza koeficijenata i trendova zavisi od sposobnosti njihovog pravilnog

tumaenja. Poveanje koeficijenata trokova energije bi moglo da ukazuje na injenicu da ima vie gubitaka u proizvodnji ili ak i da se proizvod krade. Koeficijente treba
17

tretirati kao indikatore ili dijelove slagalice koja mora biti sastavljena da bi se dobila
tana slika. Faktori koji utiu na nain na koji se upravlja vodovodom su veoma sloeni. esto je teko dobiti preciznu sliku, a Financijski podaci se moraju kombinirati
sa operativnim informacijama da bi se dobili korisni odgovori. Nekoliko faktora treba
uzeti u obzir prilikom procjene rezultata Financijske analize:
Koeficijenti ili drugi podaci imaju jasnije znaenje kada se promatraju u okviru odreenog vremenskog perioda.
Rezultati Financijske analize predstavljaju korisna sredstva, ali informacije
koje oni otkrivaju se jedino mogu koristiti za davanje odgovora na opa pitanja. Ovi podaci se ne odnose na posebne dijelove organizacije. Stoga, da bi se
dobili konkretniji rezultati, moraju se koristiti podaci kao to su operativne informacije ili tehnika ispitivanja.
Ostvarivanje profita nije primarni cilj svih, naroito ne javnih poduzea. Primarni cilj takvih poduzea je pruanje dugorone kvalitetne usluge, po razumnim cijenama. Poduzea moraju biti u stanju da pokriju trokove kako bi
postigli odrivost. Uobiajene mjere ostvarivanja profita koje bi se koristile u
proizvodnom poduzeu privatnog sektora, ne mogu se jednako primjenjivati u
sluaju javnih poduzea. Meutim, ovo ne bi trebalo shvatiti kao izgovor za
odreivanje niskih cijena usluga javnih poduzea.
Pri analiziranju Financijskih podataka, treba uzeti u obzir niz pitanja. Primijeene
promjene u Financijskim podacima odraavaju upravljake i operativne odluke.
Promjene Financijskih indikatora mogu biti rezultat izoliranog dogaaja (npr. jednokratna promjena trinih uvjeta) ili mogu odraavati neku trajniju promjenu. Promjene treba paljivo ispitati kako bi odredili njihove uzroke. Financijska analiza moe
pomoi u identificiranju uvjeta koji su doveli do promjena i pomoi upravi da izbjegne gubljenje u labirintu injenica organiziranjem podataka i njihovim povezivanjem sa obrascima prethodnih iskustava i vanjskih standarda. To, za uzvrat, omoguava upravi da planira blagovremene i adekvatne odgovore na te probleme.
Trendovi i koeficijenti su korisni u evaluaciji promjena efikasnosti, kao i u
identifikaciji dijelova poduzea koji pokazuju loe rezultate.

4.4 Financijsko izvjetavanje

Efikasan raunovodstveni sistem treba da bude u stanju da blagovremeno prui potrebne Financijske izvjetaje da bi zadovoljio potrebe za informiranjem raznih subjekata
ukljuujui regulatorne i upravne organe, donatorske organizacije, upravu poduzea i
graane kupce usluga ili roba. Da bi osigurali efikasan raunovodstveni sistem potrebno je razmotriti i periodino ponovo procijeniti potrebe korisnika, kako bi osigurali
ispunjavanje Financijskih, upravljakih i pravnih potreba izvjetavanja. U idealnim
18

uvjetima, ove potrebe bi trebale biti zadovoljene jednim jedinstvenim raunovodstvenim sistemom.
Kompjuterska tehnologija je izvrila revoluciju raunovodstvenog i Financijskog
izvjetavanja u veini zemalja svijeta i strunjaci iz svih odjeljenja poduzea treba da
se upoznaju sa mogunostima koje donosi upotreba ove tehnologije u Financijskom
izvjetavanju.

4.5 Pregled pitanja: Kljuna pitanja u Financijskoj analizi

1. Zato je Financijska analiza vana?
2. Koje su glavne tehnike Financijske analize?
3.

Navedite nekoliko primjera relevantnih Financijskih koeficijenata za poduzea?

4. Opiite glavne karakteristike analize relativnih odnosa.

19

5 UPRAVLJANJE NOVANIM SREDSTVIMA

Ostvarivanje profita je nain za stvaranje unutranjeg izvora novanih sredstava. Ipak,
ne treba mijeati novana sredstva sa profitom, poto dranje novca u banci i ostvarivanje profita nije isto. Profit ne stvara automatski protok gotovine u istoj koliini u
toku tog perioda. Profit se realizira postepeno. Do gotovine se ne dolazi dok se ne
plati raun. Postoji uobiajeni vremenski razmak izmeu prodaje proizvoda ili usluge
i vremena kada poduzee dobije novac za taj proizvod.
Osim normalnog kanjenja u prijemu uplate, moe doi i do dodatnog zastoja od vremena zavretka proizvodnje do prijema novca zbog stvaranja zaliha. Poduzea se obino ne smatraju poduzeima koja proizvode radi stvaranja zaliha, ali je i to mogue.
Poduzea mogu imati prostore za skladitenje koji slue da izjednae sezonska variranja u prodaji. Trokovi skladitenja mogu rezultirati trokovima koji nee biti pokriveni dok se te rezerve kasnije ne prodaju.
Gotovina je gorivo koje odrava motor poduzea u radu gotovina nije isto to i
profit.
ak i u situaciji kada ne postoji odlaganje izmeu prodaje i plaanja, profit nije jednak novanom toku zato to se amortizacija odbija od profita. Gotovinski tok takoer
ukljuuje stavke koje se ne odraavaju u profitu, kao to su investicioni izdaci.
Prilikom procjene stanja u poduzeu, vani su i profit i gotovinski tok. Samo u sluaju
kada se sa oba ova faktora pravilno upravlja, poduzee moe nastaviti da bude uspjeno. U svakom poduzeu, profitabilnost je rezultat dva kljuna elementa: donoenja
adekvatnih odluka o cijeni i proizvodnji u skladu sa zahtjevima trita, i kontrole trokova.
Upravljanje novcem ukljuuje efikasnu naplatu, trokove i privremena investiranja
vika gotovine.
Osnovni cilj svih poduzea je dugorona odrivost. Odrivost u duem vremenskom
periodu zahtijeva da organizacija opstane i iz nedjelje u nedjelju i iz mjeseca u mjesec, tj. kratkorono. Kratkoroni opstanak zavisi od gotovinskog toka. Postoje brojne
kompanije koje su ostvarivale profit, ali su bankrotirale jer nisu bile u mogunosti da
plate dnevne trokove kompanije. Najkorisniji model je da poduzea kratkorono rade, a dugorono planiraju. Gotovina je klju kratkoronog opstanka, a upravljanje
novanim tokovima je alat kontroliranja novca. Upravljanje novcem ukljuuje efikasnu naplatu, trokove i privremena ulaganja vika gotovine. Ovaj odjeljak daje informacije o suvremenim principima upravljanja novcem, kao i instrukcije o tome kako
primijeniti ove principe u okviru poduzea. Naredna slika je primjer stvaranja novca u
20

okviru jedne korporacije. Razliite organizacije mogu imati neke posebne osobine, ali
se obino aktivnosti poduzea mogu smjestiti u naredni okvir.
Slika 1 - Poslovno-Financijski model
IZVORI SREDSTAVA
Zadrani profit

Zajmovni kapital

Dioniki kapital

KORITENJE SREDSTAVA
Proizvodi/ Usluge
Obrtni kapital

Postrojenja //Procesi
Osn. sredstva

Prodaja

Amortizacija

Trokovi

Dobit. u poslovanju
-

Kamate

Porez
Zarada

Dividende

Zadrani profit

Postoje pitanja koje treba razjasniti. U zavisnosti od vremena plaanja trokova kao
to su porezi i kamate, dobici u poslovanju mogu biti u potpunosti iskoriteni kao obrtni kapital tokom dva ili tri proizvodna ciklusa. Privatno poduzee bi se moglo suoiti sa drugaijom poreskom strukturom, dok javna poduzea mogu i pozajmljivati
sredstva ili primati donacije od vlade i ne plaati kamatu.
Postoje dva izvora gotovine za veinu poduzea: prvi je obrtni kapital koji je uloen u
poduzee po njegovom osnivanju ili pozajmljen kao kratkoroni dug, drugi je zadrani profit (tj. interno ostvarena sredstva). Iako poduzea mogu nastaviti da rade odreeni period koristei svoje rezerve ili kratkorone kredite, ne moe postojati dugoroniji negativni novani tok. Rezerve moraju biti dovoljne za obavljanje uobiajenih
poslovnih aktivnosti. Stoga, poduzee mora osigurati dovoljnu koliinu sredstava iz
svakodnevnih komercijalnih aktivnosti, kako bi odralo i unaprijedilo postojeu razinu poslovanja.

21

Izvjetaj o gotovinskom toku je jedan od glavnih Financijskih izvjetaja koji odraava

sve promjene u Financijskim sredstvima poduzea iz razliitih perspektiva priliva i
odliva novca u toku perioda izvjetavanja. Podaci sadrani u ovom izvjetaju omoguavaju procjenu sposobnosti poduzea da privue i iskoristi novac, kao i utvrivanje
novanih potreba poduzea u odreenom periodu.
Naredna slika ilustrira kako se profit konano pretvara u gotovinu potrebnu za rad poduzea.
Slika 2 - Pretvaranje profita u gotovinu
Operativni profit
Amortizacija
+/- na skladitu
I+/- na potraivanjima
+/- na dugovanjima

+/- kamate
Porez
Kapitalni trokovi
+/- dioniki kapital
+/- kreditni kapital
Neto gotovinski tok

5.1 Operativno upravljanje novcem

Bez obzira na veliinu organizacije, kontrola i nadgledanje novanih tokova moraju
pripadati odreenoj zoni odgovornosti. U organizaciji mora postojati pojedinac odgovoran za poznavanje stanja novanog toka u organizaciji. Ovaj pojedinac mora biti
ovlaten za poduzimanje sanacijskih mjera kada je to neophodno. Neke elementarne,
ali sutinske aktivnosti upravljanja novcem ukljuuju:
Nadgledanje i izvjetavanje o stanju gotovine u organizaciji
Odlune mjere u pravcu naplate potraivanja
Osiguranje dovoljne koliine novca za otplatu dugova
Kontrola i nadgledanje rauna u banci

22

 Predvianje novanog toka

Kontrola i nadgledanje zaduivanja

5.2 Sistem upravljanja novcem

Sistem upravljanja novcem treba da bude direktan. Kao prvo, on ukljuuje sistem za
osiguranje gotovine za organizaciju. Npr. u sluaju javnih komunalnih poduzea,
glavno pitanje je prijem uplata od potroaa za izvrenu uslugu (isporuenu vodu, odvoz otpada i sl.). Drugo, postoji sistem za nadgledanje i kontrolu novca u organizaciji.
Tree i posljednje, treba uspostaviti sistem za isplatu trokova.
Osnovna ideja upravljanja novcem jeste ta da organizacija ostvari korist usvajanjem
sistema i praksi koje e dovesti do ubrzavanja u prijemu novca i usporavanja gotovinskih isplata. Da bi se ovo postiglo predlau se sljedee procedure:
Efikasno upravljanje novcem osigurava maksimalan priliv i minimalan odliv novca
kako bi koliina gotovog novca bila to vea .

Ubrzavanje naplate. Da bi se ubrzao proces naplate treba uraditi sljedee:

1. Ubrzati pripremu i dostavu rauna.
2. Uiniti proceduru naplate potraivanja efikasnijom.
3. Skratiti vremenski period izmeu prijema uplate i trenutka kada ona postaje
dostupna za koritenje unutar organizacije.
4. Centralizirati funkciju izdavanja i naplate rauna.
5. Dostavljati raune ranije.
6. Napraviti fleksibilne planove pripreme rauna.
7. U sluaju postojanja vie naplatnih punktova, zahtijevati odvojene podraune.
Dovesti sve podraune na nulto stanje krajem svakog dana prenosom njihovog salda na centralni raun.
8. Za javna poduzea osigurati dodatne lokalne naplatne punktove, kao to su
lokalne banke, pote, druga uobiajena mjesta javnog okupljanja, itd.

Usporavanje gotovinskih isplata Postoji jedan glavni nain za usporavanje procesa isplate:
1. Namjerno zadravajte isplatu. Ova metoda se oslanja na dobro poznavanje
dugova dospjelih za naplatu u svakom trenutku.

23

6 UPRAVLJAKO RAUNOVODSTVO I IZVJETAVANJE

Postoje dvije kategorije knjigovodstvenih izvjetaja: Financijski i upravljaki. Ve je
razmatrana Financijska kategorija. Upravljako raunovodstvo, za razliku od Financijskog, ne slijedi neki odreeni skup raunovodstvenih pravila i nema jedinstvenu
strukturu. Periodi izvjetavanja mogu biti godinji, ali su esto krai od jedne godine
kako bi osigurali blagovremeno informiranje. Financijski raunovodstveni izvjetaji
su i sami sebi svrha; upravljaki raunovodstveni izvjetaji predstavljaju samo poetak procesa.

6.1 Upravljako-raunovodstvene procedure

Upravljako raunovodstvo predstavlja sistem naplate, obrade i osiguranja podataka o
trokovima proizvodnje, trokovima usluga i profitabilnosti poduzea. Ovi podaci se
jedino koriste za interne potrebe poduzea u cilju procjene njegove efikasnosti i donoenja upravljakih odluka. Upravljako raunovodstvo i izvjetavanje nisu predmet
centraliziranih propisa. Oni se zasnivaju na neposrednoj metodi koju je utvrdilo poduzee kako bi dobilo neophodne upravljake informacije.
Efikasno upravljanje novcem osigurava maksimalan priliv i minimalan odliv novca
kako bi koliina gotovog novca bila to vea.
Upravljako raunovodstvo se, za razliku od Financijskog raunovodstva, odnosi na
manje jedinice unutar organizacije. Njegov cilj je dobivanje preciznijih podataka o
tome ta izaziva trokove kako bi se poveala profitabilnost. Obraun trokova je interno sredstvo kojim se koristi uprava. To je ustaljena procedura, stalan proces naplate, analiziranja, klasificiranja, evidentiranja i sumiranja svih elemenata nastalih trokova. Ovi trokovi se odnose na usluge, programe, aktivnosti, proizvode, projekte ili
radne jedinice, bez obzira na izvor financiranja. Sistem obrauna trokova povezuje
Financijsko i upravljako raunovodstvo i ukljuuje koncepte i tehnike koritene u
obje raunovodstvene kategorije. Postoji nekoliko osnovnih faza u utvrivanju sistema obrauna trokova:
1. Odrediti trokovne centre. Prvi korak je stvaranje sistema prikupljanja
podataka o trokovima funkcionalnih pododjeljenja. Trokovni centar ili
centar odgovornosti je posebna organizaciona jedinica, program ili aktivnost pod kontrolom direktora koji ima pravo da upravlja trokovima. Izbor
centara trokova e uticati na upotrebljivost podataka. Trokovni centri moraju biti sposobni da poduzmu mjere u cilju kontrole trokova, u protivnom
nee biti koristi od prikupljanja podataka. Trokovni centri mogu takoer
biti i centri prihoda koji vode evidenciju o prihodima koji su koriteni za financiranje usluga, programa ili aktivnosti.

24

2. Odrediti komponente trokova. Sljedei korak je definiranje i klasificiranje trokova o kojima elimo izvjetavati. Direktni trokovi su oni koji se
mogu direktno pripisati obavljenom poslu (npr. proizvodnji) i ukljuuju angairanje radne snage, materijala i opreme. Indirektni ili pridrueni trokovi
moraju biti odreeni na neki definirani nain, obzirom da ih nije mogue direktno pripisati nekoj cjelini. Izbor centara trokova moe olakati ili oteati
ovaj posao. Trokovi koji se istovremeno moraju pripisati razliitim odjeljenjima ili proizvodnim aktivnostima ukljuuju stavke kao to su osiguranje, zakup, trokove sistema, nadzorno osoblje, raunovodstvo ili pravne
slube. Neke trokove je lake klasificirati od drugih. Na primjer, pravni
trokovi mogu biti povezani sa nekim proizvodnim linijama, a rauni za
struju mogu biti proporcionalni tipu ili koliini proizvodnje. Pripisivanje indirektnih trokova moe biti manje ili vie precizno u zavisnosti od napora
uloenih da se definiraju vrste usluga.
Trokovi takoer mogu biti fiksni i varijabilni. Fiksni trokovi se ne mijenjaju razmjerno koliini proizvodnje i ukljuuju npr. zakup i amortizaciju.
Ovo, naravno, ima svoje granice. Dugorono gledano, na primjer, kompanije mogu proiriti svoje aktivnosti, a sa kupovinom novih postrojenja i opreme zakup e porasti i amortizacija e se poveati. Varijabilni trokovi,
kao to su trokovi radne snage i energije, se mijenjaju u direktnoj razmjeri
sa ukupnim obimom proizvodnje.
3. Utvrditi proceduru odreivanja, akumulacije i izvjetavanja o trokovima. Dobro definirane, pisane procedure potrebne su za utvrivanje terminologije i opisivanje metodologije kako bi korisnici mogli da razumiju sistem. Format i uestalost izvjetaja treba da odraavaju potrebe korisnika.
Uee korisnika u planiranju sistema je od presudnog znaaja za njegov
uspjeh.

6.2 Elementi efikasnog sistema obrauna trokova

Slijedi kontrolna lista karakteristika efikasnog sistema obrauna trokova:
prua blagovremene, tane, kompletne, relevantne i korisne podatke o trokovima
jednostavan je za upotrebu i lak za razumijevanje
trokovi sistema nisu vei od njegovih pozitivnih efekata
osigurava podatke o jedininim trokovima i utvruje kompletne trokove
osigurava pisanu proceduru
olakava poreenje sa predvienim i standardnim trokovima
utvruje neefikasnost i problematine dijelove sistema
25

 ostvaruje veze sa drugim Financijskim i upravljakim informacionim sistemima

prua korisne povratne informacije za budue procjene trokova
odraava visok stupanj uea i zadovoljstva korisnika

6.3 Vanost analize trokova

Od presudnog je znaaja paljivo analizirati podatke o trokovima kako bi odredili do
koje su mjere tani, kompletni, blagovremeni i relevantni. Intenzivnom analizom se
osigurava razumijevanje veliine, prirode i uzroka visokih, niskih ili naglo uveanih
trokova. Analiza takoer olakava identifikaciju trokova koje je mogue i koje nije
mogue kontrolirati, tako da je trendove trokova mogue tabelarno prikazati i pozabaviti se problematinim dijelovima sistema.
Obraun trokova je vaan element upravljakog raunovodstva i detaljnije se bavi
pojedinim jedinicama poduzea.
Analiza trokova omoguava menaderima da:
ustanove rezultate pruanja usluga
poveaju odgovornost
otkriju neefikasnost
unaprijede usluge
poveaju produktivnost, kontroliraju trokove
opravdaju budetske zahtjeve
pripreme izvjetaje o efikasnosti
Paljiva analiza omoguava menaderima da izraunaju odstupanja od povijesnih,
planiranih ili standardnih (npr. profesionalnih normi) kao i da utvrde njihove uzroke,
priblian znaaj i dugorone implikacije. Standardna procjena trokova moe otkriti
odreene primjere neefikasnosti vezane za kupovinu i koritenje resursa. Analiza takoer dozvoljava menaderu da se usredsrijedi na sve aspekte pruanja usluga ukljuujui njihov ishod, kvalitetu, trokove i zadovoljstvo korisnika. Moe se utvrditi da li
je razina usluga via ili nia od oekivane i da li su predvieni rezultati ostvareni u
okviru nastalih trokova.
Analiza dozvoljava menaderima da identificiraju i procijene sve mogunosti kontrole, smanjenja ili izbjegavanja trokova. Ona takoer daje mogunost ispitivanja alternativnih naina pruanja usluge, kao i nivoa usluga. Detaljna analiza trokova osigurava razmatranje buduih trokova i prua mehanizam za procjenu ili odreivanje obrazaca buduih trokova.
26

Postoji vie moguih poreenja koja se mogu napraviti u okviru poduzea. U te primjere spadaju: trokovi energije po jedinici proizvedene ili isporuene robe, trokovi
odravanja ili administrativni trokovi po jedinici proizvodnje. To mogu biti interna
poreenja zasnovana na normama koje vae za tu djelatnost.
Postoje mnoge tehnike za analizu trokova, ukljuujui varijacije, cost-benefit analize,
kao i programske analize i analize trokova i prihoda i trebalo bi se posebno upoznati
sa razliitim tehnikama i njihovim prednostima i manama. Slijede pitanja koja mogu
pomoi u analizi.

6.4 Pregled pitanja: Kljuna pitanja u analizi trokova

1. Da li su podaci o trokovima tani, kompletni, blagovremeni i relevantni?
2. Da li su podaci o trokovima blagovremeno dobiveni kako bi se identificirali problemi i zapoele aktivnosti na njihovom razrjeavanju?
3. Da li su identificirani razlozi promjene trokova, ukljuujui inflaciju, ugovore o radu, poveanja plata i beneficija, reijski trokovi, promjene nivoa
usluge, nepotrebne aktivnosti, neefikasne procedure, neadekvatan program
rada, itd.?
4. Da li su vrena poreenja sa historijskim, planiranim ili standardnim trokovima, identificiranim ili objanjenim varijacijama?
5. Da li su pripremljeni planovi razvoja u cilju ispravljanja varijacija?
6. Da li su podaci o trokovima integrirani sa ostalim podacima o efikasnosti,
ukljuujui proizvodnju, ishod, kvalitetu i zadovoljstvo korisnika uslugama/robama?
7. Da li su izraunati jedinini trokovi?
8. Da li su razmatrane alternativne metode kontrole trokova, ukljuujui redukciju ili ukidanje usluga, angairanje izvoaa, poveanje produktivnosti,
primjena tehnologije, itd.?
9. Da li su podaci o trokovima korisni za utvrivanje buduih trokova?
10. Da li su razmatrani faktori koji utiu na budue trokove, ukljuujui obim i
kvalitetu usluge, nivoe usluga, metode, organizacionu strukturu, kao i tip i
kvalitetu rada, materijala i opreme?
11. Kako je mogue poboljati podatke o trokovima?
12. Koliko ste zadovoljni upotrebljivou podataka o trokovima?

27

7 FINANCIJSKA PROGNOZA
Do sada je fokus bio na historijskim Financijskim analizama i trendovima, koristei
postojee Financijske izvjetaje i podatke iz prolosti. Meutim, takoer je vano napraviti i projekcije buduih Financijskih oekivanja. Ovo poglavlje daje kratak pregled
glavnih tehnika Financijske prognoze, kao i aktivnosti planiranja i izrade budeta.
Priprema proforma Financijskih izvjetaja je najee koritena tehnika Financijske
prognoze. Proforma izvjetaj predstavlja strukturiran, organiziran nain na koji poduzee moe izraditi prognozu svoje budue Financijske situacije.
Financijska prognoza osigurava osnovu za planiranje budue ekspanzije i ukazuje
na potencijalne Financijske probleme u tim planovima.

7.1 Faze u prognozi bilansa uspjeha

Prilikom procjene dugorone odrivosti poduzea, najvie e zanimanja pobuditi bilans uspjeha tog poduzea, jer taj izvjetaj iskazuje mjeru profitabilnosti. Meutim,
kada je cilj prognoziranja procijeniti budue Financijske potrebe, bilans uspjeha ukazuje na sposobnost poduzea da otplati dugove.
Prognoziranje buduih promjena u poduzeu koristei proforma financijske
izvjetaje osigurava osnovu za utvrivanje naina na koji ove prognoze utiu na rad
poduzea.
Faze u predvianju bilansa uspjeha su slijedee:
1. Prognozirati prihode od aktivnosti proizvodnje roba ili od uslunih djelatnosti tako to je potrebno:
o prognozirati koliinu fakturiranih roba i usluga u narednom periodu za
svaku kategoriju potroaa, odnosno vrstu roba ili usluga.
o prognozirati razvoj cijena za svaku kategoriju potroaa, odnosno vrstu
roba ili usluga..
2. Prognozirati operativne trokove:
o podijeliti trokove na glavne kategorije (npr. materijal, energija, nadoknade i plate, porez, odravanje, amortizacija i drugi trokovi).
o podijeliti kategorije trokova na direktne, posredne i administrativne.
o prognozirati razvoj trokova, uzimajui u obzir razvoj usluga, planove
za proirenje sistema, strategiju potronje koju je usvojila uprava i raz28

voj makroekonomskih pokazatelja (npr. poveanja trokova za elektrinu energiju, potencijalna inflacija).
3. Prognozirati ostale operativne prihode i rashode.
4. Prognozirati prihode i rashode nastale kao rezultat Financijskih (npr. otplata
kredita) i vanrednih aktivnosti (npr. donacije).
Slijedi primjer standardnog proforma bilansa uspjeha za jedno vodoopskrbno poduzee.
Tabela 2 - Tipina proforma bilans uspjeha (u eurima)
Bilans uspjeha
Euro

Zadnji mjesec
Ostvareno

Planirano za

Planirano

Razlika

naredni mjesec

Ukupni operativni prihodi

496.132

589.100

(92.968)

608.750

Prihodi od vodoopskrbe

210.499

303.600

(93.101)

312.000

Domainstva

154.011

186.000

(31.989)

186.000

56.488

117.600

(61.112)

126.000

272.256

270.500

1.756

281.750

20.144

27.000

(6.856)

25.500

252.112

243.500

8.612

256.250

13.377

15.000

(1.623)

15.000

464.856

459.790

5.066

463.540

13.618

28.050

(14.432)

26.550

280

280

100

108.655

145.750

(37.095)

146.190

Plate

66.660

48.940

17.720

48.940

Socijalna davanja

19.659

14.409

5.250

14.409

Amortizacija

35.959

35.810

149

35.810

208.864

176.831

32.033

181.541

11.161

10.000

1.161

10.000

Kompanije
Institucije
Prihodi od otpadnih voda
Domainstva
Kompanije
Institucije
Ostali operativni prihodi
Ukupni operativni rashodi
Materijal
Gorivo
Energija

Ostali operativni rashodi

Ostale aktivnosti

29

Ukupni rashodi od vodoopskrbe

257.445

257.270

175

264.210

10.348

15.800

(5.452)

15.800

Materijal
Gorivo

280

280

Energija

72.865

82.610

(9.745)

84.050

Plate

33.784

27.610

6.174

27.610

9.797

8.010

1.787

8.010

18.412

18.000

412

18.000

Ostali operativni rashodi

111.959

105.240

6.719

110.740

Ukupni rashodi od otpadnih voda

196.250

192.520

3.730

189.330

3.270

12.250

(8.980)

10.750

Socijalna davanja
Amortizacija

Materijal
Gorivo

100

Energija

35.790

63.140

(27.350)

62.140

Plate

32.876

21.330

11.546

21.330

9.862

6.399

3.463

6.399

Amortizacija

17.547

17.810

(263)

17.810

Ostali operativni rashodi

96.905

71.591

25.314

70.801

Rezultat od operativnih aktivnosti

31.276

129.310

(98.034)

145.210

31.276

129.310

(98.034)

145.210

31.276

129.310

(98.034)

145.210

Socijalna davanja

Prihodi od Financijskih aktivnosti

Rashodi od Financijskih aktivnosti
Prihodi od posebnih aktivnosti
Rashodi od posebnih aktivnosti
Dobit prije oporezivanja
Porez
Dobit poslije oporezivanja

7.2 Prognoza gotovinskog toka

esto se kae da je gotovina krvotok organizacije. Po definiciji je stoga protok gotovog novca kroz organizaciju od presudnog znaaja za njeno stanje. Meutim, ne moe
se osloniti na injenicu da je gotov novac dostupan potrebno je pokuati prognozira30

ti njegovo kretanje kako bi osigurali njegovu dostupnost na pravom mjestu i u pravo

vrijeme. Tok gotovine koji se prognozira se odnosi na sve izvore gotovine i rashode
kao to su prodaja, zaduivanje, investicije, poveanje gotovine u akcijskom kapitalu i
isplata dividendi.
Prognoze toka gotovine su pripremane i kontrolirane od strane blagajnika. Svakodnevni (kratkoroni) tok gotovog novca se nadgleda u skladu sa prognozom i po potrebi se poduzimaju sanacijske mjere. Srednjorone i dugorone prognoze se koriste za
odreivanje i implementiranje strategije financiranja poduzea.
Kratkorone prognoze osiguravaju zadovoljenje dnevnih potreba poduzea
za gotovinom. Ove prognoze se obino odnose na vremenske okvire izmeu
jedne nedjelje i tri mjeseca.
Srednjorone prognoze, obino od mjeseca do pet godina, identificiraju potencijalne budue potrebe za gotovinom. Srednjorone prognoze mogu upozoriti na stavke kao to su potreba za zaduivanjem kako bi imali dovoljno vremena za poduzeti potrebne mjere.
Dugorone prognoze odreuju potrebe za gotovim novcem do pet godina unaprijed. One mogu pomoi da se realiziraju ciljevi postavljeni u business planu.
Prognoziranje je sloen proces i zahtjeva dosta iskustva. Tamo gdje industrija jo nije
dobro upoznata sa Financijskim prognozama, za poetak se predlau kratkorone jednomjesene prognoze. Primjer mjesene prognoze za jedan vodovod je dat u narednoj
tabeli.
Tabela 3 - Tipino mjeseno predvianje novanog protoka
Izvjetaj o novanim tokovima

Euro

Zadnji mjesec

Planirano za
naredni mjesec

Ostvareno

Planirano

2.738

2.738

5.492

Priliv novanih sredstava od operativnih aktivnosti

399.557

395.000

4.557

388.900

Novana sredstva od industrijskih potroaa

112.715

110.000

2.715

135.000

Novana sredstva od domainstava

140.755

150.000

(9.245)

138.000

Novana sredstva od javnih potroaa

104.771

100.000

4.771

78.000

41.316

35.000

6.316

37.900

396.803

390.000

6.803

394.000

234.936

230.000

4.936

234.000

Stanje novanih sredstava na poetku perioda

Novana sredstva od ostalih

Odliv novanih sredstava od operativnih aktivnosti
Plaanja dobavljaima

Razlika

31

Plate i pridruena socijalna davanja i porezi

151.119

150.000

1.119

145.000

10.748

10.000

748

15.000

2.754

5.000

(2.246)

(5.100)

Ukupni protok novanih sredstava za period

2.754

5.000

(2.246)

(5.100)

Stanje novanih sredstava na kraju perioda

5.492

7.738

(2.246)

392

Porez na dobit
Ostali porezi
Ostala plaanja
Protok novanih sredstava iz operativnih aktivnosti
Priliv novanih sredstava od investiranja
Odliv novanih sredstava zbog investiranja
Protok novanih sredstava od investiranja
Priliv novanih sredstava od Financijskih aktivnosti
Odliv novanih sredstava zbog Financijskih aktivnosti
Protok novanih sredstava od Financijskih aktivnosti
Protok novanih sredstava od posebnih aktivnosti

7.3 Analiza osjetljivosti

Analiza osjetljivosti je formalni naziv za pitanje ta ako: ta ako prodaja padne za
25% umjesto za 10%? ta ako se cijena energije povea za 5% sljedeeg mjeseca?
Analiza osjetljivosti sistematski mijenja jednu od pretpostavki na kojoj se zasnivaju
proforma izvjetaji i prati kako na to reagira predvianje. Analiza osjetljivosti je korisna na najmanje dva naina:
Izrada proforma Financijskih izvjetaja vam omoguava da ispitate osjetljivost
poduzea na promjene uvjeta na tritu ili na pomo vlade.
Prvo, ona prua informacije o nizu moguih ishoda. Na primjer, pod pretpostavkom da analiza pokae da, zbog budueg trenda isplate dugova potroaa,
poduzee treba da smanji trokove za 5%. Ovaj zakljuak bi ukazivao na to da
uprava mora imati dovoljno fleksibilnosti u Financijskim planovima da smanji
investicije za odgovarajui iznos.
Druga upotreba analize osjetljivosti omoguava menaderima da odlue koja
pretpostavka ima najvei utjecaj na predvianje, a koje od njih su na drugom
ili treem mjestu, itd. To omoguava da se fokusiraju aktivnosti na prikuplja32

nju podataka i predvianju na najznaajnije pretpostavke. Takoer, prilikom

implementacije dugoronog poslovnog plana, analiza osjetljivosti omoguava
upravi da se fokusira na one faktore koji su od najveeg znaaja za uspjeh
plana.
Personalni raunari i Financijski programi su poveali opu popularnost analize osjetljivosti u procesu donoenja poslovnih odluka. Kada se kompletira osnovna proforma
programa predvianja, dodatne probe zasnovane na revidiranim pretpostavkama mogu biti napravljene brzo, modificiranjem odgovarajuih podataka u okviru programa.

7.4 Pregled pitanja: Kljuna pitanja u predvianju

1. Zato se bilans uspjeha i zavrni rauni koriste u predvianju budunosti?
2. Koje su glavne faze u predvianju?
3. ta je analiza osjetljivosti?
4. Zato se analiza osjetljivosti koristi?

33

8 POSLOVNA ANALIZA (RAUNOVODSTVENA I

FINANCIJSKA REVIZIJA)
Raunovodstvena praksa u vodovodima je propisana raunovodstvenim i poreskim
zakonima i Nacionalnim raunovodstvenim standardima koje je izradilo nadleno ministarstvo.
Treba napomenuti da, bez obzira na injenicu da li su poduzea po prirodi posla profitne ili pak neprofitne organizacije koje imaju za cilj zadovoljavanje potreba stanovnitva, oni ipak plaaju razliite poreze i takse budetu drave. Financijski slubenici bi
trebalo da znaju da na pravi nain odrede prihode na koje treba platiti porez prilikom
popunjavanja poreske prijave.
to se tie amortizacije, razni nacionalni raunovodstveni standardi obino nude poduzeima izbor izmeu slijedeih metoda amortizacije osnovnih sredstava:
1. Linearna amortizacija
2. Amortizacija u srazmjeri sa obimom proizvodnje ili pruenih usluga
3. Amortizacija po opadajuim stavkama
Svaka od ovih metoda ima svoje prednosti i mane. Mnoga poduzea su se odluila za
prvu metodu jer im omoguava da umanje iznos amortizacije produenjem radnog
vijeka pogona, na taj nain smanjujui trokove, a time i cijene usluga i roba. Meutim, ovo nije najbolje rjeenje na dui vremenski rok jer rezultira brzom amortizacijom osnovnih sredstava zbog manjka sredstava planiranih za njihovu rehabilitaciju.
To je razlog zbog koga neka poduzea naputaju ovu metodu amortizacije i prelaze na
amortizaciju u srazmjeri sa obimom proizvodnje, koja vie odgovara stvarnom obimu
usluga odnosno proizvedenih roba.

34