ZAKON O ADVOKATURI REPUBLIKE SRPSKE1

I. OPTE ODREDBE
lan 1.
Ovim zakonom se ureuje organizacija i poloaj advokata koji pruaju strunu
pravnu pomo fizikim i pravnim licima u zatiti njihovih prava, obaveza i pravnih
interesa.
lan 2.
Advokatura je samostalna i nezavisna profesionalna delatnost koja se organizuje i
funkcionie u skladu sa ovim zakonom i propisima usvojenim na osnovu ovog zakona.
Samostalnost advokature ostvaruje se posebno:
1) Nezavisnim izvravanjem poslova pravne pomoi;
2) Pravom stranke na slobodan izbor advokata;
3) Organizovanjem advokata u Advokatsku komoru Republike Srpske kao
nezavisnu i samoupravnu organizaciju sa obaveznim lanstvom;
4) Donoenjem Statuta kojim se regulie rad Advokatske komore Republike
Srspke i njenih organa;
5) Donoenjem Kodeksa etike advokata Advokatske komore Republike Srpske;
6) Odluivanjem o pravu na obavljanje advokatske djelatnosti, privremenoj
zabrani i prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti,
7) Odluivanjem o obliku saradnje sa Advokatskom komorom Federacije Bosne
i Hercegovine, advokatskim komorama stranih drava, meudravnim i
meunarodnim udruenjim advokata, i
8) Odluivanjem o saradnji sa meudravnim i meunarodnim institucijama,
organizacijama i asocijacijama.
lan 3.
Advokati pruaju pravnu pomo u zatiti ljudskih prava i sloboda graana
garantovanih Ustavom Republike Srpske, Ustavom Bosne i Hercegovine, kao i zakonima
i drugim propisima definisanih prava i interesa fizikih i pravnih lica.
Advokati su duni da pruaju pravnu pomo savjesno i struno, u skladu sa
ustavom, zakonom i drugim propisom kao i sa Statutom i drugim propisima i pravilima
Advokatske komore Republike Srpske.
1

Slubeni glasnik Republike Srpske, broj:30/07

Djelatnost advokata pored ostalog je:

1)
2)
3)
4)

Davanje pravnih savjeta;

Sastavljanje podnesaka (tubi, albi, predstavki, molbi i dr.);
Sastavljanje isprava (ugovora, testamenta i dr.);
Zastupanje stranaka u svim graanskim, upravnim i drugim postupcima i
poslovima pred svim redovnim i drugim sudovima, drugim dravnim
organima, arbitraom te drugim pravnim licima;
5) Odbrana i zastupanje u krivinom, prekrajnom i drugim postupcima u kojima
se odluuje o odgovornosti fizikih i pravnih lica; i
6) Pruanje i svih drugih oblika pravne pomoi fizikim i pravnim licima radi
zatite njihovih prava i interesa.
Advokatsku djelatnost, kao profesionalnu djelatnost, vre advokati kao pojedinci.
Advokati u svrhu zajednikog vrenja profesije mogu osnovati zajedniku advokatsku
kancelariju ili advokatsko drutvo.
lan 4.
Advokat ne smije obavljati djelatnosti koje su nespojive s ugledom i nezavisnou
advokatske profesije.
lan 5.
Advokat je nezavisan u svom radu.
Advokat ima pravo i dunost da, u skladu sa pozitivnim propisima i u okviru
ovlatenja dobijenih od stranke, poduzima sve radnje u svim pravnim poslovima koje su,
po njegovoj ocjeni, u interesu stranke kojoj prua pravnu pomo.
lan 6.
Svaka stranka ima pravo slobodnog izbora advokata koji je, na osnovu ovog
zakona, ovlaen da izvrava djelatnost advokata u Republici Srpskoj.

II . ORGANIZOVANJE ADVOKATA U ADVOKATSKU KOMORU

lan 7.
Advokatska komora Republike Srpske (u daljem tekstu: Advokatska komora) je
nezavisna, samouporavna organizacija advokata sa obaveznim lanstvom za advokate
ija se kancelarija ili advokatsko drutvo nalaze u Republici Srpskoj.
Sjedite Advokatske komore je u Banjoj Luci.
lan 8.
Advokatska komora je pravno lice.
Advokatsku komoru predstavlja i zastupa predsjednik Advokatske komore.
lan 9.
Advokatska komora predstavlja advokate i advokatske pripravnike i izvrava
slijedee poslove:
1) razvija i unapreuje advokatsku djelatnost,
2) obezbjeuje profesionalnu samostalnost advokata,
3) donosi odluke u vezi sa sticanjem prava na bavljenje advokatskom djelatnou
i djelatnou advokatskog pripravnika,
4) pokree disciplinski postupak i utvruje disciplinsku odgovornost za povrede
pravila profesionalnog ponaanja,
5) titi prava i interese advokata, zajednikih advokatskih kancelarija,
advokatskih drutava i advokatskih pripravnika,
6) organizuje i obezbjeuje struno usavravanje advokata i nadgleda obuku
advokatskih pripravnika,
7) sarauje sa zakonodavnom, sudskom i izvrnom vlau u cijeloj Bosni i
Hercegovini,
8) posreduje (medijacija) izmeu advokata i njihovih stranaka,
9) sarauje sa dravnim i meunarodnim organizacijama, institucijama i
udruenjima, i
10) sarauje sa Advokatskom komorom Federacije Bosne i Hercegovine,
advokatskim komorama stranih drava, regionalnim i meunarodnim
advokatskim udruenjima.

lan 10.
Izvorni prihodi Advokatske komore su od upisa, lanstva, pretplate na
publikacije, takse, novane kazne i donacije.
Za finansiranje Advokatske komore ne moe se koristiti donacija ukoliko bi se
time naruavala nezavisnost i samostalnost advokature.
lan 11.

Poslove finansijskog i materijalnog poslovanja Advokatske komore izvrava

Sekretarijat Advokatske komore.
lan 12.
Advokatska komora moe dogovoriti uslove osiguranja svojih lanova od
odgovornosti za tetu koja moe nastati pri obavljanju profesionalne djelatnosti.

A) Organi Advokatske komore

lan 13.
Organi Advokatske komore su:
1) Skuptina Advokatske komore,
2) Predsjednik Advokatske komore,
3) Izvrni odbor Advokatske komore,
4) Zbor advokata,
5) Disciplinski sud Advokatske komore,
6) Disciplinski tuilac Advokatske komore,
7) Komisija za kontrolu finansijskog i materijalnog poslovanja Advokatske
komore,
8) sva druga tijela predviena Statutom Advokatske komore.

Osim u sluaju Zbora advokata, mandat predsjednika Advokatske komore i svih

drugih organa Advokatske komore traje etiri godine.
Mandat predsjednika Advokatske komore se ne moe povjeriti istom licu drugi
put u kontinuitetu.
Skuptina Advokatske komore
lan 14.
Skuptina Advokatske komore je delegatska.
Delegate za Skuptinu Advokatske komore biraju Zborovi advokata Advokatske
komore tako da se na svakih pet advokata Zbora bira jedan delegat. Pored toga,
Organizacija advokatskih pripravnika bira jednog advokatskog pripravnika za svog
delegata u Skuptini Advokatske komore.
lan 15.
Skuptina Advokatske komore:
1) usvaja opte akte Advokatske komore i Poslovnik o radu Skuptine
Advokatske komore,
2) bira i razrjeava druge organe Advokatske komore, osim Zborova
advokata i njihovih organa, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno,
3) usvaja finansijski plan i izvjetaj o realizaciji finansijskog plana
Advokatske komore,
4) usvaja izvjetaj predsjednika Advokatske komore i izvjetaj Izvrnog
odbora Advokatske komore,
5) predlae advokatsku Tarifu,
6) odluuje o oblicima saradnje Advokatske komore sa drugim advokatskim
komorama i slinim asocijacijama,
7) odluuje o svim drugim pitanjima koja su u njenoj nadlenosti po zakonu i
optim aktima Advokatske komore.
lan 16.

Skuptina Advokatske komore moe punovano odluivati ako zasjedanju

prisustvuje dvije treine delegata.
Zasjedanje Skuptine Advokatske komore priprema Izvrni odbor Advokatske
komore.
Poslovnikom o radu Skuptine Advokatske komore ureuje se rad u zasjedanju,
izbor i rad radnih tijela i druga pitanja od znaaja za izvravanje funkcije Skuptine
Advokatske komore.
Predsjednik Advokatske komore
lan 17.
Predsjednik Advokatske komore:
1) predstavlja i zastupa Advokatsku komoru,
2) preduzima radnje da osigura zatitu ustavnosti i zakonitosti u radu
Advokatske komore,
3) uspostavlja i koordinira saradnju Advokatske komore sa zakonodavnom,
sudskom i izvrnom vlau u cijeloj Bosni i Hercegovini,
4) uspostavlja i koordinira saradnju Advokatske komore sa Advokatskom
komorom Federacije Bosne i Hercegovine, asocijacijama advokata stranih
drava, regionalnim i meunarodnim advokatskim udruenjima,
5) uspostavlja i koordinira saradnju Advokatske komore sa dravnim ili
meunarodnim organizacijama, institucijama ili asocijacijama,
6) izvrava i druge poslove u skladu sa ovim zakonom i optim aktima
Advokatske komore.
Predsjednik Advokatske komore podnosi izvjetaj o radu Skuptini Advokatske
komore, kojoj je odgovoran za svoj rad.

Izvrni odbor Advokatske komore

lan 18.
Izvrni odbor Advokatske komore (u daljem tekstu: Izvrni odbor):

1) odluuje o ustrojstvu i voenju Imenika advokata, Imenika

advokatskih pripravnika, Imenika zajednikih advokatskih kancelarija
i Imenika advokatskih drutava Advokatske komore;
2) odluuje o upisu u imenike i brisanju iz imenika advokata, advokatskih
pripravnika, zajednikih advokatskih kancelarija i advokatskih
drutava Advokatske komore, ukljuujui po potrebi i imenovanje
odgovarajuih vijea ili komisija radi pruanja pomoi u izvravanju
tih funkcija;
3) odluuje o pravima, obavezama i profesionalnim odgovornostima
advokata i advokatskih pripravnika, ukljuujui po potrebi i
imenovanje odgovarajuih vijea ili komisija radi pruanja pomoi u
izvravanju tih funkcija;
4) izvrava finansijski plan Advokatske komore ukljuujui preuzimanje
i izvrenje finansijskih obaveza Advokatske komore saglasno
finansijskom planu,
5) odluuje o iznosima upisinine u imenike, advokatske lanarine i
pretplate za publikacije,
6) organizuje rad Sekretarijata Advokatske komore,
7) odluuje o zapoljavanju administrativnog i tehnikog osoblja u
Sekretarijatu Advokatske komore,
8) bira i imenuje glavnog urednika i ureivaki odbor asopisa
"Advokatura", i
9) izvrava i druge poslove na osnovu zakona i optih akata Advokatske
komore.
Izvrni odbor je izvrni organ Skuptine Advokatske komore.
Odluka Izvrnog odbora iz take 2. i 3. stava 1. ovog lana jeste upravni akt protiv
kojeg alba nije dozvoljena, ali se moe pokrenuti upravni spor.
Protiv odluke Izvrnog odbora iz take 7. stava 1. ovog lana alba nije
dozvoljena, ali se moe pokrenuti parnini postupak pred sudom opte nadlenosti.
lan 19.
Izvrni odbor ima 11 lanova.

Predsjednik Advokatske komore i predsjednici Zborova advokata su, osnovom

svojih funkcija, lanovi Izvrnog odbora.
Skuptina Advokatske komore bira ostale lanove Izvrnog odbora Advokatske
komore iz reda lanova Skuptine.

Zbor advokata
lan 20.
Zbor advokata je neposredni oblik ostvarivanja prava i izvravanja dunosti
advokata i advokatskih pripravnika upisanih u Imenik advokata i Imenik advokatskih
pripravnika Advokatske komore u obimu i na osnovu ovog zakona i optih akata
Advokatske komore.
Teritorijalna organizacija, unutranja struktura, finansiranje, nain glasanja, nain
sazivanja sjednica i druga pitanja u vezi funkcionisanja Zbora advokata ureuju se
Statutom Advokatske komore.
Zbor advokata ine svi advokati ije kancelarije imaju sjedite na teritoriji Zbora.
Skuptinu Zbora advokata ine svi njegovi lanovi.
lan 21.
Zbor advokata:
1) daje miljenja i prijedloge o upisu advokata u Imenik advokata Advokatske
komore, kao i o svim osnovnim pravima, dunostima i odgovornostima
advokata i advokatskih pripravnika;
2) izvrava odluke drugih organa Advokatske komore;
3) bira predsjednika Zbora advokata i delegate za Skuptinu Advokatske
komore;
4) izvrava i druge obaveze u skladu sa zakonom i optim aktima Advokatske
komore
Drugi organi Advokatske komore
lan 22.

Disciplinski organi Advokatske komore su nezavisni organi Advokatske komore

koji odluuju o pokretanju disciplinskog postupka protiv advokata i advokatskih
pripravnika, vode taj postupak, utvruju disciplinsku odgovornost i izvravaju izreene
disciplinske mjere.
lan 23.
Komisija za kontrolu finansijskog i materijalnog poslovanja Advokatske komore
izvrava poslove kontrole i podnosi izvjetaje o finansijskom i materijalnom poslovanju,
o periodinom obraunu i zavrnom raunu, godinjem bilansu, koje sastavlja Sekretarijat
Advokatske komore.
Komisija za kontrolu finansijskog i materijalnog poslovanja Advokatske komore
ima tri lana, od kojih su dva lana advokati iz reda advokata upisanih u Imenik advokata
Advokatske komore a trei lan je finansijski strunjak iji rad ugovara Izvrni odbor
Advokatske komore.
Predsjednik Advokatske komore i lanovi Izvrnog odbora ne mogu biti lanovi
Komisije za kontrolu finansijskog i materijalnog poslovanja Advokatske komore.

B) Opti akti advokatske komore

lan 24.
Opti akti Advokatske komore su:
1) Statut Advokatske komore (u daljem tekstu: Statut),
2) Kodeks etike advokata Advokatske komore (u daljem tekstu: Kodeks etike
advokata) , i
3) Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti advokata i advokatskih pripravnika,
lan 25.
Opte akte Advokatske komore donosi Skuptina Advokatske komore
dvotreinskom veinom od ukupnog broja delegata Skuptine.
lan 26.
Statutom se normativno ureuje:

1) rad Skuptine i drugih organa Advokatske komore;

2) finansijsko i materijalno poslovanje Advokatske komore;
3) procedura za sticanje prava na obavljanje advokatske djelatnosti i
djelatnosti advokatskog pripravnika, te procedure za utvrivanje
disciplinske odgovornosti i izricanje sankcija;,
4) prava, obaveze i odgovornosti advokata i advokatskih pripravnika,
5) udruivanje i rad advokata u zajednikoj advokatskoj kancelariji,
6) osnivanje i djelatnost advokatskih drutava,
7) organizacija, finansiranje i rad Zborova advokata;
8) organizacija, finansiranje i rad Organizacije advokatskih pripravnika; i
9) donoenje i stupanje na snagu optih akata.
lan 27.
Kodeksom etike advokata ureuju se sveobuhvatni principi i propisi koji su za
advokate i advokatske pripravnike opte obavezni pri obavljanju njihove djelatnosti, a
naroito:
1. Opte, profesionalne i osnovne obaveze i to:
a) savjesnost,
b) uvanje nezavisnosti,
c) diskrecija i advokatska tajna ,
d) zabrana zastupanja u sluaju sukoba interesa,
e) paljivo rukovanje tuim imovinskim vrijednostima,
2. Posebne obaveze profesije u vezi sa javnim informisanjem.
3. Posebne obaveze profesije:
a) u vezi sa primanjem i izvravanjem naloga stranaka, i
b) kod savjetovanja stranaka sa malim prihodima,
4.

Posebne obaveze profesije prema sudovima i drugim organima:

a) profesionalno ponaanje pred sudovima i drugim organima,
b) obaveze kod upotrebe na uvid datih spisa kao i iz toga steenog znanja,
c) obaveze kod dostave spisa,

10

5. Posebne obaveze profesije u odnosu na dranje novanih sredstava klijenta i

raunovodstvo u vezi s tim, ugovaranje i obraun advokatskih usluga i njihovoj
naplati,
6. Posebne obaveze profesije prema Advokatskoj komori, profesionalno ponaanje
prema drugim lanovima Advokatske komore, obaveze vezane za profesionalnu
saradnju, zapoljavanje advokata, obuavanje i zapoljavanje drugih saradnika, i
7. Posebne dunosti profesije u meunarodnom pravnom prometu.
lan 28.
Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti advokata i advokatskih pripravnika
Advokatske komore e uputiti na disciplinske povrede utvrene Kodeksom etike
advokata i definisati nadlenosti disciplinskih organa Advokatske komore, postupak
utvrivanja odgovornosti za povredu i izricanja disciplinskih mjera.

III. USLOVI ZA UPIS U IMENIK ADVOKATA

lan 29.
Pred sudovima, dravnim organima i organizacijama u Republici Srpskoj fizika i
pravna lica zastupa i brani iskljuivo advokat koji je upisan u Imenik advokata
Advokatske komore Republike Srpske ili odgovarajui Imenik Advokatske komore
Federacije Bosne i Hercegovine.
Dravljanin druge drave koji po zakonu te drave ispunjava uslove za
izvravanje djelatnosti advokata ima pravo na upis u Imenik advokata pod uslovom
postojanja reciproteta sa dravom iji je dravljanin.
U sluaju sumnje o postojanju reciproteta, obavezujue tumaenje daje
Ministarstvo pravde Republike Srpske.
Odredbe ovog zakona ni u kom sluaju ne utiu na pravo stranog dravljanina
koji prema zakonima svoje drave ispunjava uslove za obavljanje advokatske djelatnosti,
da na teritoriji Republike Srspke prua pravnu pomo u vezi sa pravom njegove drave.
lan 30.
Pravo na obavljanje advokatske djelatnosti stie se danom upisa u Imenik
advokata Advokatske komore.
11

Imenik advokata Advokatske komore, kao i bilo koji drugi imenik koji se vodi u
Advokatskoj komori, je javna knjiga. Izvodi iz ovih imenika i potvrde izdate na osnovu
tih podataka su javne isprave.
Ni jedan drugi organ nije ovlaten da izdaje odobrenje za vrenje djelatnosti
navedenih u lanu 3. ovog zakona u obliku osnovne ili dopunske djelatnosti, osim ako to
zakonom nije drugaije odreeno.
lan 31.
Ne moe se uskratiti pravo na upis u imenik Advokatske komore zbog nacionalne,
etnike, vjerske, politike ili polne pripadnosti.
lan 32.
Pravo na upis u Imenik advokata Advokatske komore imaju podnosioci zahtjeva
koji, osim ako ovim zakonom nije drugaije odreeno, ispunjavaju slijedee uslove:
1. da je dravljanin Bosne i Hercegovine;
2. da je diplomirao na pravnom fakultetu na teritoriji Bosne i Hercegovine ili da
je diplomirao na bilo kojem pravnom fakultetu u bivoj Socjalistikoj
Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. maja 1992. godine, a ako je
diplomirao na pravnom fakultetu neke druge drave, ovaj uslov stie nakon
priznanja te diplome od strane nadlenog ministarstva u Republici Srpskoj,
3. da je poloio pravosudni ispit na teritoriji Bosne i Hercegovine ili u bivoj
Socjalistikoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. maja 1992. godine, a
ako je pravosudni ispit poloio u drugoj dravi, ovaj uslov stie nakon
priznanja tog ispita od strane nadlenog ministarstva u Republici Srpskoj.
4. da nakon poloenog pravosudnog ispita ima dvije godine radnog iskustva na
pravnim poslovima u advokaturi, sudu, javnom tuilatvu, upravnim ili
drugim organima vlasti ili pravnim licima,
5. da nije osuivan na kaznu zatvora za krivina djela protiv ureenja i
bezbjednosti drave, za krivina djela protiv ovjenosti, meunarodnog
prava, protiv slubene ili druge odgovorne dunosti, ili za drugo krivino
djelo izvreno iz koristoljuublja ili drugih niskih pobuda, osim ako je prolo
pet godina od izdrane, oprotene ili u izvrenju zastarjele kazne,
6. da nije u radnom odnosu, a licu koje se nalazi u radnom odnosu danom upisa
u Imenik advokata prestaje radni odnos, osim u sluaju zaposlenja u
advokatskom drutvu;

12

7. da pokae zadovoljavajue znanje pred Komisijom za ispit iz poznavanja

Zakona o advokaturi, Statuta, Kodeksa etike advokata i drugih akata
Advokatske komore,
8. da je dostojan da izvrava djelatnost advokata. Ranije ponaanje i djelatnost
moraju ukazivati da e ta osoba savjesno obavljati advokatsku djelatnost.
lan 33.
Zahtjev za upis u Imenik advokata Advokatske komore, ukljuujui svu potrebnu
validnu dokumentaciju,dostavlja se Sekretarijatu Advokatske komore.
Sekretarijat Advokatske komore u roku od osam dana dostavlja zahtjev sa
dokumentacijom nadlenom Zboru advokata radi davanja pismenog miljenja o
ispunjavanju uslova iz l. 32. st. 1. taka 8. ovog zakona.
Zbor advokata je duan u roku od 15 dana od prijema zahtjeva iz st. 2. ovog lana
dostaviti svoje miljenje u pismenoj formi navodei sve specifine razloge za izraena
miljenja i relevantne dokumente koji ta miljenja podupiru.
Izvrni odbor Advokatske komore e u roku od 30 dana od prijema miljenja
nadlenog Zbora advokata donijeti odluku o zahtjevu za upis u Imenik advokata. Pismeni
otpravak odluke o zahtjevu dostavlja se njenom podnosiocu.
Protiv odluke Izvrnog odbora iz stava 4. ovog lana alba nije dozvoljena ali se
moe pokrenuti upravni spor pred Vrhovnim sudom Republike Srpske.
lan 34.
Upis advokata u Imenik advokata e se izvriti na dan kada je utvrena
pravosnanost rjeenja o upisu u Imenik advokata i nakon davanja sveane izjave koja
glasi:
"Izjavljujem da u dunost advokata izvravati nezavisno, savjesno i struno, da
u se u radu i ponaanju pridravati Ustava i zakona Republike Srpske, Ustava i zakona
Bosne i Hercegovine i optih akata Advokatske komore Republike Srpske, da u se
struno usavravati i uvati ugled advokature.".
Sveana izjava se daje i potpisuje pred predsjednikom Advokatske komore.
IV. PRAVA I DUNOSTI ADVOKATA
lan 35.
13

Advokati su jedini ovlateni da pruaju pravnu pomo u obimu odreenim

lanom 3. ovog zakona, ako zakonom nije drugaije odreeno.
Advokat koji posjeduje dozvolu za vrenje djelatnosti advokata izdatu od
asocijacije advokata strane drave moe u pojedinanim sluajevima zastupati i braniti
pravne subjekte pred sudovima i dravnim organima u Republici Srpskoj uz prethodnu
saglasnost Ministarstva pravde Republike Srpske koje je duno da o tome pribavi
miljenje Advokatske komore.
lan 36.
Advokata moe zamijeniti drugi advokat ili advokatski pripravnik iz njegove
kancelarije u izvrenju pojedinanih radnji u poslu pruanja pravne pomoi, osim ako se
zastupana stranka tome izriito ne protivi.
Advokat sam odreuje svoju zamjenu za vrijeme svoje odsutnosti.

lan 37.
Advokat samostalno odluuje da li e prihvatiti ponudu stranke za pruanje
savjeta, zastupanje ili odbranu.
Advokat e odbiti zastupanje:
1) ako je pruao pravnu pomo suprotnoj stranci u istom predmetu ili po bilo
kom drugom pitanju vezanim za taj predmet,
2) ako je suprotnoj stranci u istom predmetu pravnu pomo pruao advokat koji
radi u istoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom drutvu,
3) ako je on ili lan ili zaposlenik advokatske kancelarije ili drutva radio kao
advokatski pripravnik sa advokatom koji prua pravnu pomo suprotnoj
stranci,
4) ako je u istom predmetu on ili lan ili zaposlenik advokatske kancelarije ili
drutva postupao kao sudija, javni tuilac, ovlateno slubeno lice
Ministarstva unutranjih poslova ili kao slubeno lice u organu uprave,
5) ako se on ili lan ili zaposlenik advokatske kancelarije ili drutva bavio na
drugi profesionalni nain predmetnim sluajem,
6) ako on ili lan ili zaposlenik advokatske kancelarije ili drutva ima lini
interest koji je, ili moe biti, u sukobu sa interesima zastupane stranke, i

14

7) u drugim sluajevima predvienim zakonom ili optim aktima Advokatske

komore.
U sluajevima predvienim takama 2, 3, 5 i 7 stava 2. ovog lana advokat moe
prihvatiti ponudu za pruanje pravnih usluga po pristanku zastupane stranke koja je
prethodno u potpunosti informisana o svim bitnim okolnostima sluaja. Takvo
zastupanje ne moe biti u suprotnosti sa optim aktima Advokatske komore.
Advokat samo iz razloga predvienih zakonom ili opim aktima Advokatske
komore moe odbiti pruanje pravne pomoi stranki u sluaju kada je, na osnovu zakona,
imenovan odlukom suda ili dravnog organa.
Kodeksom etike advokata mogu se utvrditi i drugi razlozi zbog kojih advokat
moe da odbije pruanje pravne pomoi stranci.
lan 38.
Advokat zastupanoj stranci i ova advokatu mogu otkazati punomoje.
Po otkazivanju punomoja zastupanoj stranci advokat je obavezan u periodu do
30 dana preduzimati neophodne radnje u postupku zbog spreavanja nastupanja tete u
interesima stranke kojoj otkazuje punomo, osim u sluaju da je stranka imenovala
drugog punomonika ili da se preduzimanju radnji izriito protivi.
Advokat nije duan postupati saglasno odredbi stava 2. ovog lana ako zastupana
stranka otkae punomo, ali je duan u pismenoj formi obavijestiti do tada zastupanu
stranku o svim relevantnim rokovima kao i zakazanim terminima u sudu u konkretnom
predmetu.
lan 39.
Advokat je duan da redovno informie zastupanu stranku o promjenama u
njenom premetu.
Advokat je duan da zastupanoj stranci nakon zavrenog pruanja pravne pomoi,
na njen zahtjev, preda cjelokupni predmetni spis.
Advokat je duan uvati spise zastupane stranke najmanje pet godina po
pravosnanom okonanju postupka, odnosno deset godina kada se zastupanje odnosilo na
prava na nekretninama.
lan 40.
15

Advokat je duan potpisati i peatom potvrditi svaku ispravu ili podnesak koji je
on ili njegov advokatski pripravnik sastavio.
lan 41.
Advokat ne smije biti pozvan na krivinu ili materijalnu odgovornost za svoje
miljenje izraeno u pruanju pravne pomoi u postupku pred sudom ili drugim
organima.
lan 42.
O odreivanju pritvora advokatu ili advokatskom pripravniku sud je duan bez
odlaganja obavijestiti Advokatsku komoru.
lan 43.
Pretres advokatske kancelarije je dozvoljen samo na osnovu naredbe nadlenog
suda i samo u vezi spisa i predmeta koji su izriito navedeni u nalogu za pretres.
Prilikom pretresa advokatske kancelarije ne smije biti naruena tajnost drugih
dokumenata i predmeta.
O pretresu advokatske kancelarije se mora bez odlaganja obavijestiti Zbor
advokata na ijoj teritoriji se nalazi sjedite advokatske kancelarije.
Pretresu advokatske kancelarije se moe pristupiti i dovriti samo ukoliko joj
prisustvuje ovlateni predstavnik Zbora advokata na ijoj teritoriji se nalazi sjedite
advokatske kancelarije.
Dokazi pribavljeni suprotno odredbama ovog lana, ne mogu se upotrijebiti u
postupku protiv advokata ili protiv od njega zastupane stranke.
lan 44.
U pravilu, advokat je obavezan uvati kao advokatsku tajnu sve to mu je stranka
povjerila, izuzev ako je advokat osloboen ove obaveze na osnovu izriitog ili preutnog
odobrenja stranke, pod kojim se izmeu ostalog podrazumjevaju sluajevi i kad je stranka
pokrenula disciplinski postupak protiv advokata, kada je to nuno radi odbrane advokata
u krivinom postupku koji je protiv njega pokrenut, kada advokat posumnja da predstoji
izvrenje teeg krivinog djela i kada advokat pokrene parnicu radi namirenja trokova i
izdataka koje mu stranka duguje.
16

Advokatsku tajnu iz stava 1. ovog lana duna su uvati i druga lica koja rade ili
su radila u advokatskoj kancelariji, zajednikoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom
drutvu.
lan 45.
Uslovi za dozvoljeno reklamiranje advokata, advokatske kancelarije, zajednike
advokatske kancelarije i advokatskog drutva odreuju se Statutom Advokatske komore.
lan 46.
Novana sredstva zastupane stranke advokat moe korsititi samo u skladu sa
upustvima stranke ili uz njeno izriito odobrenje.
Advokati su obavezni voditi posebno raunovodstvo za novana sredstva stranke.
Naknadu za pruenu pravnu pomo, kao i trokove nastale u postupku, advokat
moe naplatiti iz gotovine koju je zastupana stranka poloila kod njega ili iz gotovine
koju je za zastupanu stranku primio, u skladu sa optim aktima Advokatske komore.
Na novanim sredstvima koje primi u ime zastupane stranke, advokat ima pravo
zaloge radi osiguranja naplate naknade i trokova za zastupanje.
lan 47.
Advokati, zajednike advokatske kancelarije i advokatska drutva se obavezno
osiguravaju od odgovornosti za tetu priinjenu stranci u toku pruanja pravne pomoi.
Minimalan iznos osiguranja i vrsta osigurane tete odreuju se optim aktima
Advokatske komore.
Tarifa o nagradama i naknadi trokova za rad advokata
lan 48.
Tarifa o nagradama i naknadi trokova za rad advokata (u daljem tekstu: Tarifa)
odreuje naknadu za rad i trokove pruanja pravne pomoi, primjenu i stupanje na snagu
Tarife.
Skuptina Advokatske komore predlae tekst Tarife, koju odobrava Ministarstvo
pravde Republike Srpske nakon konsultacija sa relevantnim ministarstvima. Tarifa se
objavljuje u Slubenom glasniku Republike Srpske.

17

Advokat ima pravo zahtijevati i primiti naknadu za izvreni rad i trokove u vezi
sa radom prema Tarifi.
Sudovi i drugi organi u odluci o trokovima postupka u konkretnom predmetu
odreivae naknadu za pruenu pravnu pomo stranci od strane advokata prema
odredbama Tarife koja je vaila u momentu pruanja pravne pomoi.

V. OBLICI ORGANIZOVANJA ADVOKATSKE DJELATNOSTI

lan 49.
Advokatsku djelatnost mogu izvravati advokati i to:
1) kao pojedinci,
2) u zajednikoj advokatskoj kancelariji, i
3) u advokatskom drutvu, kao pravnom licu.
lan 50.
Advokat moe imati samo jednu advokatsku kancelariju na teritoriji Republike
Srpske.
Advokatska kancelarija mora imati naziv i peat.
U nazivu advokatske kancelarije, koji mora biti vidno istaknut, i peatu advokata
upisuje se: Advokat, ime i prezime advokata i sjedite advokatske kancelarije.
lan 51.
Dva ili vie advokata mogu se udruiti u zajedniku advokatsku kancelariju.
Advokati koji se udruuju u zajedniku advokatsku kancelariju ugovorom ureuju
prava i obaveze.
Ugovor iz stava 2. ovog lana dostavlja se Advokatskoj komori radi davanja
saglasnosti za udruivanje i upis u Imenik zajednikih advokatskih kancelarija.

18

Advokatska komora procjenjuje da li je ugovor o udruivanju u zajedniku

advokatsku kancelariju zakljuen u skladu sa ovim zakonom, Statutom, Kodeksom etike
advokata i drugim aktima Advokatske komore.
Zajednika advokatska kancelarija mora imati naziv i peat.
U nazivu zajednike advokatske kancelarije i peatu upisuje se: Zajednika
advokatska kancelarija, imena i prezimena advokata koji su se udruili i sjedite
zajednike advokatske kancelarije.
lan 52.
Odgovornost i garancije advokata u zajednikoj advokatskoj kancelariji su line.
lan 53.
Advokatsko drutvo, kao pravno lice, se osniva u skladu sa zakonom kojim se
ureuje osnivanje, poslovanje i prestanak preduzea i to u onom obliku kojim se
osigurava lina neograniena solidarna odgovornost lanova za obaveze drutva.
Djelatnost advokatskog drutva je ograniena na izvravanje advokatske
djelatnosti.
lanovi advokatskog drutva mogu biti samo advokati.
Izvravanje djelatnosti u advokatskom drutvu moe se povjeriti samo
advokatima koji su lanovi drutva, koji su u radnom odnosu u advokatskom drutvu ili
advokatskim pripravnicima u drutvu.
Prava, obaveze i odgovornosti, koje su ovim zakonom predviene za advokate u
izvravanju djelatnosti advokata, odnose se i na advokate koji su u radnom odnosu u
advokatskom drutvu.
lan 54.
Pismenim ugovorom ili odlukom o osnivanju drutva moraju biti ureena prava i
obaveze lanova drutva, prava i obaveze ostalih lanova drutva u sluaju smrti lana ili
njegovog istupanja iz drutva, kao i prava nasljednika umrlog lana drutva.
lan 55.
Za osnivanje advokatskog drutva osniva je duan da pribavi prethodnu
privremenu saglasnost Izvrnog odbora.

19

Izvrni odbor daje privremenu saglasnost za upis advokatskog drutva u Imenik

advokatskih drutava Advokatske komore ako je ugovor ili odluka o osnivanju u skladu
sa ovim zakonom, Statutom, Kodeksom etike advokata i drugim aktima Advokatske
komore.
Ukoliko Izvrni odbor ne donese odluku iz stava 2. ovog lana u roku od 60 dana
od dana podnoenja zahtjeva, smatrae se da je privremena saglasnost data.
Advokatsko drutvo upisuje se u registar pravnih lica kod nadlenog suda.
lan 56.
Advokatsko drutvo je duno u roku od tri dana od dana upisa u sudski registar
pravnih lica dostaviti zahtjev Advokatskoj komori za upis u Imenik advokatskih drutava,
zajedno sa saglasnou Izvrnog odbora iz lana 55. stav 2 i ovjerenom kopijom rjeenja
o upisu u sudski registar.
Advokatska komora je duna u roku od tri dana od dana prijema zahtjeva iz stava
1. ovog lana, izvriti upis advokatskog drutva u Imenik advokatskih drutava.
Firma i peat advokatskog drutva obavezno sadri: naziv drutva, lino ime
najmanje jednog lana, uz navoenje da ima vie lanova, i sjedite drutva.
Advokatsko drutvo stie pravo da izvrava registrovanu advokatsku djelatnost od
dana upisa u Imenik advokatskih drutava.
lan 57.
Za pruenu pravnu pomo strankama advokati
odgovaraju po optim pravilima o odgovornosti.

u advokatskim

drutvima

lan 58.
Disciplinska odgovornost advokata u advokatskom drutvu, i odnos prema
Advokatskoj komori i njenim tijelima ostaje individualna.
lan 59.
Advokatskom drutvu moe se zabraniti rad ukoliko Izvrni odbor naknadno
utvrdi da su djelovanje advokatskog drutva, ugovor izmeu advokatskog drutva i
lanova drutva ili uslovi pod kojima advokati izvravaju djelatnost u advokatskom
drutvu, suprotni odredbama ovog zakona, Statuta ili Kodeksa etike advokata. O zabrani
rada advokatskog drutva Izvrni odbor odluuje rjeenjem.

20

Protiv rjeenja iz stava 1. ovog lana nije dozvoljena alba ali se moe pokrenuti
upravni spor.
Nadleno tijelo Advokatske komore moe rjeenjem odluiti da se do
pravosnanosti rjeenja iz stava 1. ovog lana obustavi rad drutva. alba protiv takvog
rjeenja ne odgaa njegovo izvrenje.
Danom pravosnanosti rjeenja iz stava 1. ovog lana izvrie se brisanje
advokatskog drutva iz Imenika advokatskih drutava.
Advokatska komora je duna pravosnano rjeenje o zabrani rada advokatskog
drutva odmah dostaviti sudu kod kojeg je u registar pravnih lica upisano advokatsko
drutvo radi provoenja odgovarajueg postupka za brisanje iz registra pravnih lica.
U sluaju brisanja advokatskog drutva iz Imenika advokatskih drutava,
Advokatska komora e poduzeti sve radnje radi zatite interesa onih stranaka koje je
brisano drutvo zastupalo.
lan 60.
Advokati, zajednika advokatska kancelarija i advokatska drutva mogu
zakljuivati ugovore o radu sa licima koja e obavljati administrativne, tehnike,
finansijske i druge poslove, a advokatsko drutvo i sa advokatima.
U odnosu na prava i obaveze zaposlenih kod advokata, u zajednikoj advokatskoj
kancelariji i u advokatskom drutvu, koja nisu regulisana ugovorom o zapoljavanju,
primjenjuju se odredbe zakona kojim se reguliu radni odnosi, kao i odredbe kolektivnog
ugovora.
Poslove iz stava 1. ovog lana mogu kod advokata obavljati i lica koja su sa
advokatom, zajednikom advokatskom kancelarijom ili advokatskim drutvom zakljuila
ugovor o djelu.

VI. ADVOKATSKI PRIPRAVNICI

lan 61.
Advokatski pripravnici su lica koja rade na pravnim poslovima u advokatskoj
kancelariji, zajednikoj kancelariji ili advokatskom drutvu i struno se osposobljavaju
radi polaganja pravosudnog ispita i sticanja iskustva za samostalno izvravanje djelatnosti
advokata.

21

Advokatski pripravnik ima advokata - principala koji je upisan u Imenik advokata

i izvrava djelatnost advokata due od pet godina.
lan 62.
Status advokatskog pripravnika stie se upisom u Imenik advokatskih pripravnika
Advokatske komore.
Pravo na upis u Imenik advokatskih pripravnika ima podnosilac zahtjeva koji
ispunjava slijedee uslove:
1. da je dravljanin Bosne i Hercegovine,
2. da je diplomirao na pravnom fakultetu na teritoriji Bosne i Hercegovine, ili da je
diplomirao na bilo kojem pravnom fakultetu u Socjalistikoj Federativnoj
Republici Jugoslaviji do 22. maja 1992. godine, a ako je diplomirao na pravnom
fakultetu neke druge drave, ovaj uslov stie nakon priznanja te diplome od
strane nadlenog ministarstva u Republici Srpskoj, i
3. da posjeduje dokaz da e zasnovati radni odnos sa advokatom koji ispunjava
uslove iz l. 61. st. 2. ovog zakona.
lan 63.
Zahtjev za upis u Imenik advokatskih pripravnika, ukljuujui i svu potrebnu
validnu dokumentaciju, dostavlja se Sekretarijatu Advokatske komore.
Izvrni odbor Advokatske komore e u roku od 30 dana donijeti odluku o
ispunjavanju uslova za priznavanje prava na izvravanje djelatnosti advokatskog
pripravnika i rjeenje o upisu u Imenik advokatskih pripravnika. Pismeni otpravak
rjeenja dostavit e se podnosiocu zahtjeva.
lan 64.
Upis advokatskog pripravnika u Imenik advokatskih pripravnika e se izvriti na
dan kada je utvrena pravosnanost rjeenja o upisu u Imenik advokatskih pripravnika.
lan 65.
Advokatski pripravnik zasniva radni odnos i ima ista prava i dunosti kao i
pripravnik zaposlen u organima pravosua i uprave.

22

Advokatski pripravnik, ima pravo zahtijevati i primiti od advokata - principala

naknadu za rad i prisustvo na radu u mjesenom iznosu navedenom u ugovoru o
zapoljavanju.
Odredbe ovog zakona o Imeniku advokata, pravima i obvezama advokata,
obavezi uvanja advokatske tajne, privremenoj i trajnoj zabrani obavljanja djelatnosti,
primjenjuju se i na advokatske pripravnike.
lan 66.
Izvrni odbor razvija Program obuke advokatskih pripravnika i vri kontrolu
njegove primjene i ostvarivanja.
lan 67.
Advokatski pripravnik moe ostati u statusu advokatskog pripravnika kod istog
advokata-principala dvije godine poslije poloenog pravosudnog ispita.
lan 68.
Advokatski pripravnici se udruuju u Organizaciju advokatskih pripravnika
Advokatske komore Republike Srpske.
Organizacija advokatskih pripravnika uestvuje u radu organa Advokatske
komore sa pravima i dunostima utvrenim ovim zakonom i optim aktima Advokatske
komore.
VII. BRISANJE IZ IMENIKA
I PRIVREMENA ZABRANA OBAVLJANJA DJELATNOSTI
lan 69.
Izvrni odbor donosi odluku o brisanju advokata iz Imenika advokata, Imenika
advokatskih pripravnika i Imenika advokatskih drutava, kao i odluke o privremenom
prestanku izvravanja djelatnosti advokata ili advokatskog pripravnika.
Odluke iz stava 1. ovog lana su upravni akti protiv kojih alba nije dozvoljena,
ali se moe pokrenuti upravni spor pred nadlenim sudom.
lan 70.

23

Izvrni odbor e ponititi odluku o priznavanju prava za izvravanje djelatnosti

advokata i advokatskog pripravnika ili advokatskog drutva i izvriti brisanje upisa u
Imeniku advokata, Imeniku advokatskih pripravnika ili Imeniku advokatskih drutava
ako se utvrdi da su u postupku koji je prethodio upisu preutali bitne injenice ili dali
neistinite podatke u vezi ispunjavanja uslova za upis.
lan 71.
Izvrni odbor donosi odluku o brisanju iz Imenika advokata zbog sticanja uslova
za prestanak bavljenja advokatskom djelatnou:
1) ako izgubi dravljanstvo Bosne i Hercegovine, u kojem sluaju e se brisanje
izvriti sa danom pravosnanosti odluke kojom je utvren gubitak
dravljanstva,
2) ako izgubi radnu sposobnost, u kojem sluaju e se brisanje izvriti sa danom
pravosnanosti odluke kojom je utvren gubitak radne sposobnosti,
3) ako advokat umre, u kojem sluaju e se brisanje izvriti sa danom smrti
advokata,
4) ako postane trajno zdravstveno nesposoban za izvravanje advokatske
djelatnosti, u kojem sluaju e se brisanje izvriti sa danom pravosnanosti
odluke nadlene zdravstvene ustanove kojom se utvruje ili konstatuje
zdravstvena nesposobnost,
5) ako mu je izreena mjera zabrane obavljanja advokatske djelatnosti, u kojem
sluaju e se brisanje izvriti sa danom pravosnanosti odluke suda ili drugog
nadlenog organa,
6) ako je na osnovu izreene disciplinske kazne izgubio pravo na obavljanje
advokatske djelatnosti, u kojem sluaju e se brisanje izvriti sa danom
pravosnanosti odluke kojom je izreena disciplinska kazna i mjera,
7) ako izjavi da vie nee obavljati advokatsku djelatnost, u kojem sluaju e se
brisanje izvriti sa danom pravosnanosti odluke o brisanju,
8) ako due od est mjeseci bez opravdanog razloga ne izvrava djelatnost
advokata, u kojem sluaju e se brisanje izvriti sa danom u koji se utvrdi da
je prestao izvravati djelatnost advokata,
9) ako zasnuje radni odnos, izuzev sa advokatskim drutvom, u kojem sluaju e
se brisanje izvriti sa danom zasnivanja tog radnog odnosa, i

24

10) ako je osuen na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju od est mjeseci ili
due, u kojem sluaju e se brisanje izvriti sa danom pravosnanosti
osuujue presude.
lan 72.
Odluku o privremenoj zabrani izvravanja djelatnosti advokata ili djelatnosti
advokatskog pripravnika donosi Izvrni odbor.
Advokatu ili advokatskom pripravniku e se privremeno zabraniti izvravanje
njegove djelatnosti ako je protiv njega odreen pritvor ili ako je stupio na izdravanje
kazne zatvora izreene u trajanju do est mjeseci.
Advokatu ili advokatskom pripravniku moe se privremeno zabraniti izvravanje
njegove djelatnosti:
1) ako je protiv njega pokrenut krivini postupak za djelo koje ga ini
nepodobnim i nedostojnim za vrenje njegove djelatnosti,
2) ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak za teu povredu dunosti,
3) ako se krivini, odnosno disciplinski postupak protiv njega ne moe uspjeno
provesti bez privremene zabrane vrenja njegove djelatnosti,
4) ako je u izvravanju djelatnosti vie od tri puta, odnosno dva puta u
kontinuitetu, izvrena povreda dunosti ili ugleda advokature, bez obzira na
teinu pojedinane povrede.
Rjeenjem o privremenoj zabrani utvruje se taan vremenski period tokom kojeg
e advokatu ili advokatskom pripravniku biti zabranjeno da obavlja djelatnost advokata
odnosno advokatskog pripravnika.
Nakon donoenja rjeenja o privremenoj zabrani izvravanja advokatske
djelatnosti ili djelatnosti advokatskog pripravnika, Advokatska komora e preduzeti sve
neophodne mjere radi zatite interesa stranke koja je zastupana po tom advokatu.

lan 73.
Izvrni odbor pokrenue postupak za brisanje advokatskog drutva iz Imenika
advokatskih drutava:
1) ako advokatsko drutvo ne izvrava djelatnost u kontinuitetu due od tri
mjeseca,

25

2) ako se utvrdi da advokatsko drutvo izvrava i druge djelatnosti,

3) ako su lanovima advokatskog drutva ili advokatima zaposlenim u drutvu
izreene disciplinske mjere, usljed ega postupanje i poslovanje advokatskog
drutva ozbiljno teti ugledu advokature,
4) ako utvrdi da su djelovanje advokatskog drutva, ugovor izmeu advokatskog
drutva i lanova drutva odnosno njegovih zaposlenih ili uslovi pod kojima
advokati izvravaju djelatnost u advokatskom drutvu, suprotni odredbama
ovog zakona, Statuta ili Kodeksa etike advokata.
U postupku za brisanje advokatskog drutva iz Imenika advokatskih drutava
shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona kojima je ureeno izricanje disciplinske
mjere brisanja iz Imenika advokata.
Izvrni odbor e u roku od tri dana po pravosnanosti rjeenja o brisanju
advokatskog drutva iz Imenika advokatskih drutava dostaviti nadlenom registarskom
sudu obavijest o tome uz kopiju rjeenja radi pokretanja odgovarajueg postupka za
brisanje advokatskog drutva iz sudskog registra.
lan 74.
Odluku o brisanju advokatskog drutva iz sudskog registra registarski sud
dostavlja Advokatskoj komori.
Advokatsko drutvo prestaje sa radom sa danom brisanja iz Imenika advokatskih
drutava.
lan 75.
Izvrni odbor e donijeti odluku o brisanju advokatskog pripravnika iz Imenika
advokatskih pripravnika u sljedeim sluajevima:
1) prestankom ugovora o zapoljavanju,
2) na zahtijev advokatskog pripravnika,
3) izricanjem disciplinske mjere zabrane izvravanja djelatnosti advokatskog
pripravnika,
4) smru advokatskog pripravnika.

26

5) ako bez opravdanog razloga ne izvrava djelatnost advokatskog pripravnika

neprekidno due od 60 dana,
6) ako ne poloi pravosudni ispit ni nakon isteka dvije godine po sticanju uslova
za polaganje ispita, i
7) ako se u roku od dvije godine od dana poloenog pravosudnog ispita ne upie
u Imenik advokata.
lan 76.
Na zahtjev advokata-principala i advokatskog pripravnika Izvrni odbor moe,
ako je zahtjev opravdan, dozvoliti produenje trajanja statusa advokatskog pripravnika
za jo godinu dana.
lan 77.

Organ koji je protiv advokata ili advokatskog pripravnika:

-

pokrenuo krivini ili prekrajni postupak, ili

utvrdio gubitak radne ili poslovne sposobnosti ili gubitak dravljanstva,
utvrdio gubitak opte zdravstvene sposobnosti,

duan je u roku od osam dana o tome obavijestiti Advokatsku komoru.

VII. DISCIPLINSKA ODGOVORNOST ADVOKATA I ADVOKATSKIH

PRIPRAVNIKA
lan 78.
Advokati, koji obavljaju djelatnost advokata kao pojedinci, u zajednikoj
advokatskoj kancelariji i advokatskom drutvu, kao i advokatski pripravnici, su
individualno odgovorni za savjesno izvravanje svoje djelatnosti i uvanje ugleda
advokature.
Povredom obaveze smatrat e se svako ponaanje suprotno obavezama utvrenim
ovim zakonom i optim aktima Advokatske komore.
lan 79.

27

Statutom Advokatske komore utvruju se tee i lake povrede dunosti advokata i

advokatskih pripravnika u izvravanju njihove djelatnosti i uvanja ugleda njihove
profesije, kao i vrste i mjere disciplinskih sankcija.
Statutom i Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti advokata i advokatskih
pripravnika Advokatske komore odreuju se organi koji e pokretati i voditi disciplinski
postupak i nain voenja tog postupka.
lanove disciplinskih organa imenuje Skuptina Advokatske komore.
lan disciplinskog organa moe biti samo lan Advokatske komore sa najmanje
deset godina radnog iskustva nakon poloenog pravosudnog ispita.
Svako ima pravo pokrenuti disciplinski postupak protiv advokata podnoenjem
prijave disciplinskom tuiocu.
Disciplinski tuilac nakon to ocjeni da prijava ukazuje na povredu disciplinske
odgovornosti, podie optunicu i predmet upuuje disciplinskom sudu na odluivanje.
Ministarstvo pravde Republike Srpske pokree postupak za utvrivanje
disciplinske odgovornosti advokata ili advokatskog pripravnika podnoenjem optunice
neposredno disciplinskom sudu, koju u postupku zastupa disciplinski tuilac.
Disciplinski postupak protiv advokata i advokatskih pripravnika ureen optim
aktima advokatske komore e ukljuivati pravo da se bude obavijeten o injeninom i
pravnom sadraju optunog akta, pravo na pravian postupak, pravo na prisustvovanje
bilo kojem roitu, pravo da se brani protiv optubi sa pravnim zastupnikom po izboru,
pravo na pokretanje postupka preispitivanja odluke disciplinskog organa Advokatske
komore pred nadlenim sudom.
Disciplinski postupak mora biti pravian i transparentan, a pri izricanju
disciplinske mjere mora biti uvaen princip proporcionalnosti.
Prilikom izricanja disciplinskih kazni i mjera za disciplinski prekraj, disciplinski
organi uzimaju u obzir slijedee:
(1)

teinu izvrenog disciplinskog prekraja i njegove posljedice;

(2)

stepen odgovornosti;

(3)

okolnosti pod kojima je izvren disciplinski prekraj;

(4)

prethodni rad i ponaanje prekrioca;

(5)

bilo koju drugu okolnost koja moe uticati na teinu i vrstu disciplinskih
sankcija; i

28

(6)

da se disciplinske mjere brisanja iz imenika izriu za tee disciplinske

prekraje ako teina tog prekraja jasno upuuje da je prekrilac nepodoban da
vri advokatsku djelatnost ili djelatnost advokatskog pripravnika.
lan 80.

Pod teom povredom dunosti urednog izvravanja djelatnosti i uvanja ugleda

advokature smatra se svako tee naruavanje dunosti, ugleda i Kodeksa etike advokata, a
naroito:
1) oigledno nesavjesno izvravanje djelatnosti advokata ili advokatskog pripravnika,
2) bavljenje poslovima koji su nespojivi sa ugledom i nezavisnou advokature,
3) povreda dunosti uvanja advokatske tajne, i
4) zahtijevanje naknade vee od propisane Tarifom ili od ugovorene.
Lake povrede dunosti urednog izvravanja djelatnosti i uvanja ugleda
advokature su sve povrede koje u sebi ne sadre elemente tee povrede urednog
obavljanja djelatnosti i uvanja ugleda advokature.
lan 81.
U disciplinskom postupku protiv advokata ili advokatskog pripravnika mogu se
izrei disciplinske mjere:
1.

Za lake povrede obaveze:

a) opomena,
b) javna opomena, i
c) novana kazna, koja ne moe prei 2000 KM za advokate i 1000 KM za advokatske
pripravnike.
2.

za tee povrede obaveze:

a) novana kazna, koja ne moe prei 10000 KM za advokate i 5000 KM za advokatske

pripravnike;
b) zabrana obavljanja djelatnosti u trajanju od est mjeseci do pet godina, i
c) brisanje iz Imenika advokata ili Imenika advokatskih pripravnika u vremenu trajanja
zabrane obavljanja djelatnosti.

29

lan 82.
Odluka nadlenog disciplinskog organa Advokatske komore kojom je izreena
novana kazna ima snagu izvrne isprave i Statutom se odreuje nain njenog izvrenja.
lan 83.
Pokretanje disciplinskog postupka zbog povrede dunosti i ugleda advokature
protiv advokata koji obavljaju djelatnost advokata kao pojedinci, u zajednikoj
advokatskoj kancelariji ili advokatskom drutvu kao i advokatskih pripravnika ne moe
se preduzeti kad protekne:
1) dvije godine od izvrenja lake povrede dunosti, i
2) etiri godine od izvrenja tee povrede dunosti.
Kada povreda ima obiljeje krivinog djela zastarjelost pokretanja disciplinskog
postupka izjednaena je sa zastarijevanjem pokretanja krivinog postupka prema
Krivinom zakoniku.
lan 84.
Zastarjelost izvrenja disciplinskih mjera nastupa po protoku dvije godine od dana
pravosnanosti odluke kojom je disciplinska mjera izreena.
lan 85.
Zastarjelost se prekida svakom radnjom koja se preduzima radi pokretanja
disciplinskog postupka ili postupka izvrenja disciplinske mjere.
Sa svakim prekidom zastarijevanje poinje ponovo da tee, ali zastarjelost nastaje
u svakom sluaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko je ovim zakonom
odreeno za zastarjelost pokretanja disciplinskog postupka, odnosno izvrenja
disciplinske mjere.
lan 86.
lan advokatskog drutva ili advokat zaposlen u advokatskom drutvu brisanom
iz Imenika advokatskih drutava a kojem nije izreena disciplinska mjera brisanja iz
Imenika advokata, mogu nastaviti obavljati djelatnost advokata.
IX. PRELAZNE I ZAVRNE ODREDE

30

lan 87
Ministarstvo pravde Republike Srpske prati rad advokature i Advokatske komore
sa stanovita provoenja ovog zakona i predlae mjere za unapreenje advokatske
djelatnosti.
U ostvarivanju funkcije iz prethodnog stava, Ministartsvo pravde Republike
Srpske moe da zahtjeva odgovarajue izvjetaje i podatke od Advokatske komore,
vodei rauna o nezavisnosti advokature.
lan 88.
Advokatska komora je duna da u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu
ovog zakona usvoji opte akte odreene ovim zakonom.
Opti akti Advokatske komore objavljuju se u Slubenom glasniku Republike
Srpske.
lan 89.
Zahtjevi za upise u imenike, koji su podneseni, kao i disciplinski i drugi postupci
pred organima Advokatske komore, organima uprave i sudovima, a nisu rijeeni do dana
stupanja na snagu ovog zakona, rijeit e se primjenom odredbi ovog zakona. Meutim, u
ve pokrenutim disciplinskim postupcima izricati se mogu samo disciplinske mjere
predviene propisima koji su vaili u vrijeme podnoenja zahtjeva za njihovo pokretanje.
lan 90.
Danom stupanja na snagu ovog zakon prestaje da vai Zakon o advokaturi
(Slubeni glasnik Republike Srpske br. 17/92, 12/93 i 26/93).
lan 91.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom
glasniku Republike Srpske.

31