Professional Documents
Culture Documents
Metoda Ankete Upitnika I Intervjua U Istraživačkom Procesu U Saobraćaju
Metoda Ankete Upitnika I Intervjua U Istraživačkom Procesu U Saobraćaju
1. Uvod.............................................................................................................2
2. Metoda ankete.............................................................................................3
3. Vrste anketa.................................................................................................4
3.1. On line ankete..............................................................................................5
3.2. Web anketa.............................................................................................6
3.3. E mail anketa.......................................................................................7
3.4. Elementi dobrih web anketa....................................................................7
3.5. CATI......................................................................................................8
3.6. CAPI......................................................................................................8
3.7. Potanska anketa....................................................................................9
3.8. Omnibus...............................................................................................10
1. Uvod
Postoje metode istraivanja koje nam daju obavijesti o pojavama, o nainima njihovog
pojavljivanja, o obimu tih pojava, o njihovim svojstvima i djelovanjima, ili o vezama izmeu
pojava. Sve su to metode kojima istraujemo pojave u tzv. realnom i objektivnom svijetu, u
svijetu objektivnih pojava. Meutim, u pojave koje istrauje nauka moramo uvrstiti i one koje
pripadaju subjektivnom pojavnom svijetu. To su pojave vezane za ovjekova subjektivna
stanja, pojave vezane za ljudsko miljenje, za njegova uvjerenja, osjeanja i raspoloenja.
Nauka je razvila i odgovarajue metode istraivanja i takvih pojava, te moemo rei da
postoje i takve metode, koje nam omoguavaju da saznamo ta ljudi misle, kako se osjeaju,
ta osjeaju, te kako ocjenjuju neka stanja i odnose u kojima uestvuju i o kojima razmiljaju.
Te metode daju nam obavijesti o miljenjima, u kojima ljudi uestvuju, ili ih promatraju, ili
ukazuju na njihovu ocjenu i namjere, u odnosu na odreene procese ili pojave, iz ega se
moe zakljuivati na mogua njihova dejstva. To su metode istraivanja stavova ljudi i one su
veoma vane u nauci, jer ljudski faktor se ne moe izluiti ni iz jedne vrste odnosa prema
svijetu u kojem ivimo, niti se moe dogaati bilo to, to ulazi u ljudski svijet i u horizont
ljudskog djelovanja, a to znai ni u polju saznavanja, a da to nema veze sa ljudima, njihovim
stavovima i praktinim djelovanjima. Zbog toga je istraivanje ljudskih stavova i odnosa
prema nekim pojavama i odnosima izmeu ljudi i izmeu ljudi i prirode, veoma bitno za
nauku.
U svrhu istraivanja tih stavova razvijene su metode koje omoguavaju da dobijemo
takva saznanja, koja nam omoguavaju uvid u ljudske stavove i odnos ljudi prema nekim
pojavama i uope odnosima i namjerama ljudi. Meu najvanije metode, koje upotrebljavamo
u svrhu postizanja saznanja o stavovima ljudi, su metode posmatranja i samoposmatranja,
metode intervjua, ankete i upitnika.
U ovom radu emo vidjeti kakve nam informacije i saznanja moe pruiti upotreba
navedenih metoda, tj. metoda ankete, upitnika i intervjua, i kako svaku od njih moemo
koristiti.
2. Metoda ankete
Metoda anketiranja je postupak kojim se na temelju anketnog upitnika istrauju i
prikupljaju podaci, informacije, stavovi i miljenja o predmetu istraivanja.1
Anketa je metoda za dobivanje informacija o miljenju i stavovima ljudi, koja se
najee koristi u javnom ivotu, ali koja u osnovi ima naunu intenciju da se dobiju saznanja
o stavovima ire populacije.2
Anketa je poseban oblik neeksperimentalnog istraivanja koje kao osnovni izvor
podataka koristi osobni iskaz o miljenjima, uvjerenjima, stavovima i ponaanju, pribavljen
odgovarajuim nizom standardiziranih pitanja.3
Anketa je metod koji koristi anketni upitnik za prikupljanje podataka koji trebaju
nadalje biti analizirani uz koritenje razliitih analitikih metoda.4
''Anketa predstavlja najraireniju metodu prikupljanja podataka, a od sredine 19.
stoljea pa do dananjih dana prola je dug razvojni put, tokom kojeg je njezina vrijednost
bila osporavana. Razlog tome je pojava velikog broja raznih pseudoanketa koje
kompromitiraju naunu vrijednost te metode.''5
Prvo naelo ankete sastoji se u stavu da se njom mogu dobiti miljenja o malom broju
pitanja, koja interesuju vee skupine ljudi, ili cijele populacije nekog drutva. To znai da je
anketa koncentrisana na povrnije i kratkoronije stavove opeg karaktera i trenutane ocjene
i miljenja o nekom pitanju, koje je u fokusu neke odreene populacije u momentu ispitivanja
i nekog aktuelnog stanja.
Ponekad je vrlo teko ili nemogue opaati ponaanje ljudi ili saznati njihovo
neposredno doivljavanje u nekim situacijama, npr. u trenutku koji je prethodio saobraajnoj
nesrei. U takvim primjerima moemo se posluiti anketnim ispitivanjem. Njime se koristimo
i onda kada elimo saznati miljenja ljudi o raznim politikim i socijalnim pitanjima. Anketa
trai, prije svega, precizno odreenje populacije koja se ispituje, zatim jednostavna, jasna,
nedvosmislena i nesugestivna pitanja, i to mali broj tih pitanja. Pitanja se mogu postaviti
pismeno, pomou otisnutog upitnika, ili usmeno, putem intervjua. Anketa trai da se
ispitivanje provede u jednom kratkom vremenskom periodu, jer je flukcija miljenja neto to
tee i anketa moe biti antidatirana, ako je njeno provoenje sporo.
Ova je metoda pouzdana u tolikoj mjeri u kolikoj su mjeri pouzdane same informacije
prikupljene tom metodom. U nekim sluajevima pouzdanost informacija moe biti potpuna,
ali mogunosti ove metode su najee ograniene. Vrijednost ankete je ograniena, jer
spoznaje koje nam ona moe dati zavise od iskrenosti ispitanika i od njihove sposobnosti da
odgovore na postavljena pitanja.6 Ti odgovori su obino nepotpuni, netani, jednostrani i
subjektivni, a u veini sluajeva anketirani uope ne odgovaraju na anketne upitnike.
Meutim, uz primjeren problem istraivanja, dobro konstruisan i provjeren upitnik,
1
Prof. Dr. eki, .: Osnovi metodologije i tehnologije izrade znanstvenog i strunog djela, FSK, Sarajevo,
1999. god., str. 73.
2
Akademik Filipovi, M.: Metodologija znanosti i znanstvenog rada, Svjetlost, Sarajevo, 2004., str. 105.
3
http://infoz.ffzg.hr/Afric/VjekoBZ/CITABAZU.asp?kljuc=2007012
4
http://ppf.unsa.ba/pdf/Predavanje%203%20seminarski%20Anketa.pdf
5
http://209.85.129.132/search?q=cache:lYRJWKoyO0J:www.foi.hr/CMS_library/studiji/dodiplomski/IS/kolegiji/mis/Prikupljanje_podataka.doc+primjer+ankete&c
d=1&hl=bs&ct=clnk&gl=ba&client=firefox-a
6
http://hr.wikipedia.org/wiki/Anketa
Anketa7
3. Vrste anketa
O tome je li metoda anketiranja ''metoda'' ili ''tehnika'' u literaturi postoje razliita
miljenja. Tako npr. Zvonarevi rije anketa koristi u dva znaenja:
Anketa, u irem znaenju, oznaava istraivaki postupak kojim se direktno, iz prve ruke,
prikupljaju podaci i informacije o ekonomskim, sociolokim, demografskim, psiholokim i
drugim osobinama skupine ljudi ili drutvene zajednice.
Anketa, u uem znaenju, oznaava samo onaj postupak u toku kojeg se odabranim
ispitanicima postavljaju usmeno ili pismeno odreena pitanja, na koja oni takoer usmeno ili
7
http://infoz.ffzg.hr/Afric/VjekoBZ/CITABAZU.asp?kljuc=2007012
pismeno daju odgovore. Nakon toga se odgovori podvrgavaju raznim vrstama kvantitativne,
kvalitativne i kauzalne analize.8
Prema Vujeviu anketa je posebna metoda za prikupljanje podataka i informacija o
stavovima i miljenjima ispitanika. U irem smislu za njega je anketa svako prikupljanje
podataka i informacija uz pomo postavljenih pitanja. Potrebno je naglasiti da u znanstvenom
istraivanju, anketa nije samo postavljanje pitanja i na njih traenje odgovora, ve je anketa,
prije svega, postavljanje odreenih pitanja odreenoj i odabranoj vrsti i broju ljudi, na tano
isplaniran nain sa svrhom i ciljem, a cilj je dobiti to vie istinitih odgovora, odnosno
podataka i informacija o predmetu istraivanja. Pitanja se mogu postavljati na razliite naine
i o razliitim temama, pa Vujevi u tom smislu razlikuje:
1. Anketu u uem smislu. Anketa je pismeno prikupljanje podataka i informacija o
stavovima i miljenjima na reprezentativnom uzorku ispitanika uz pomo upitnika.
2. Intervju. To je vrsta ankete u kojoj se usmeno postavljaju pitanja i daju odgovori.
3. Testove. To je specifina vrsta ankete u kojoj se uz pomo posebno konstruisanih
pitanja prikupljaju podaci i informacije o znanju, sposobnostima i interesima
ispitanika.
3.1. On line ankete9
On-line anketa je anketa koja se sastoji od jednog ili manjeg broja pitanja, postavlja se na
internet stranice pored drugih sadraja i ispunjava prema nahoenju ispitanika sa ciljem da se
u kratkom vremenu ispita miljenje javnosti (ili nekog njenog dijela) o odreenoj temi.
Pitanja su jednostavna, kratka i jasna sa ponuenim odgovorima.
Prof. Dr. Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, Ekonomski fakultet
u Rijeci, Rijeka, 2000. god., str. 367.
9
http://www.kiphz.hr/znanstveni_rad_anketiranje.php
http://www.rtvmo.ba/index.php?option=com_poll&task=results&id=17&Itemid=60
11
12
http://www.mupusk.gov.ba/index.php?option=com_poll&id=2:da-li-ste-zadovoljni-radom-policijehttp://infoz.ffzg.hr/Afric/VjekoBZ/CITABAZU.asp?kljuc=6
13
14
http://www.analitik.hr/kvantitativne.htm
http://www.analitik.hr/kvantitativne.htm
3.7. Potanska anketa je kvantitativna metoda istraivanja trita kod koje se ispitanicima
putem pote alje upitnik. Nakon to popune ankete ispitanici ih vraaju u agenciju
potanskim putem. U upitniku se pored standardiziranih anketnih pitanja nalaze i detaljne
upute o nainu popunjavanja ankete, razlozima anketiranja i garantuje potpuna anonimnost
ispitanicima, te koverta sa potanskom markom za povratak popunjenje ankete.
15
http://209.85.129.132/search?q=cache:Zq0co_fYckJ:https://www.ffri.hr/datoteke/anketno_istrazivanje_1.doc+anketno_istrazivanje_1&cd=1&hl=bs&ct=c
lnk&gl=ba&client=firefox-a
problemi i ciljevi
istraivanja
upitnik
sastavljanje upitnika
i kontrola
raspoloiva sredstva
i vrijeme
prihvatljiva razina
greke
varijanta prik.
podataka
uzorak
odabir metode
odreivanje veliine
uzorka
Trening anketara
Prikupljanje podataka
Interpretacija podataka i
pisanje izvijea
3.8. Omnibus istraivanje je specifina kvantitativna metoda istraivanja trita kod koje se
podaci prikupljaju na temelju upitnika koji sadri pitanja veeg broja naruilaca. Pitanja se
dijele u odgovarajue cjeline, a pitanja vezana za opa obiljeja ispitanika su zajednika.
Svaka cjelina se analizira zasebno, to znai da svaki naruilac ima uvid samo u odgovore na
pitanja koja je naruio.
10
Omnibus anketom dobiju se kvantitativni podaci koji daju odgovore na pitanja kao to
su:
Prof. Dr. Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, Ekonomski fakultet
u Rijeci, Rijeka, 200. god., str. 368.
11
http://infoz.ffzg.hr/Afric/VjekoBZ/CITABAZU.asp?kljuc=6
12
http://ppf.unsa.ba/pdf/Predavanje%203%20seminarski%20Anketa.pdf
13
14
2. Zatvorena pitanja. Zatvorena su ona pitanja kod kojih pored pitanja stoje ponueni
odgovori. Kod tih pitanja ispitanik odgovara tako da izabere jedan ili vie odgovora
koji su mu ponueni.
-
http://infoz.ffzg.hr/Afric/VjekoBZ/CITABAZU.asp?kljuc=6
http://www.ekotim.net/sarajevo/html/carfreeday/rezultatianketedba05.pdf
15
DA - 327
NE - 69
http://images.google.ba/imgres?imgurl=http://www.sarajevox.com/media/images/vijesti/b_080920036.jpg&imgrefurl=http://www.sarajevox.com/clanak/080920036&usg=__cGVsgxmW0ac8sYRX4t_cNKWDM9E=&h=412&w=550&sz=76&hl=bs&st
art=3&tbnid=8RoJTAbEchKNgM:&tbnh=100&tbnw=133&prev=/images%3Fq%3Danketa%2Btramvaji%2Bu
%2BSarajevu%26gbv%3D2%26hl%3Dbs%26client%3Dfirefox-a%26rls%3Dorg.mozilla:en-US:official%26sa
%3DG
16
Forumi mogu posluiti kao primjer ankete sa otvorenim pitanjem, tj. slobodno se
odgovara na pitanja i iznose vlastita miljenja o nekom problemu, projektu, kulturnom
dogaaju i sl.
Zatvorena anketna pitanja mogu biti dvojaka, i to:
1. Pitanja s ponuenim odgovorima nabrajanja. Zatvorena pitanja mogu imati veliki
broj ponuenih odgovora. Tako npr., ako istraivaa zanima ime se ispitanik bavi u
vanjskoj trgovini, onda on moe ponuditi vie odgovora koji ga zanimaju. Ispitanik
lahko odgovara na ovakva pitanja, jer zaokruuje odgovore o onome ime se zaista
bavi.
2. Pitanja s ponuenim odgovorima intenziteta. Kod pitanja sa ponuenim odgovorima
intenziteta ne preporuuje se vie od pet intenziteta, jer ispitanici obino nisu osjetljivi
za kvalitetnije nijansiranje. Ali, nije preporuljivo nuditi ni manje od pet intenziteta,
jer su varijable promjenljive, a smisao mjerenja je u registrovanju tih promjena.
esto se u vezi s oblikom ankete javlja dilema: usmena ili pismena anketa, jer i jedna i
druga imaju svoje prednosti i nedostatke. Najvanije prednosti usmene ankete su: mogu se
postavljati i komplikovana pitanja, a prisutnost anketara garantuje i veu ozbiljnost ispitanika
pri davanju odgovora. Osnovni nedostatak usmene ankete je u tome to ona iskljuuje
anonimnost ispitanika. Osim toga, kod usmenog anketiranja odgovori ispitanika u velikoj
mjeri ovise o anketaru, o njegovoj vjetini, temperamentu, motiviranosti, spretnosti i sl.
Pismena anketa ima odreene prednosti u odnosu na usmenu, kao npr.: omoguava
anonimnost ispitanika, iskljuuje djelovanje osobe anketara na odgovore, zahtijeva manje
truda i vremena, jer se istovremeno moe ispitati vei broj ispitanika, ubrzava postupak
prikupljanja podataka i informacija i minimizira trokove anketiranja. Nedostaci pismene
ankete: ispitanici su preputeni sami sebi, pa im niko ne moe pomoi u odgovorima na
komplikovana pitanja, itd.
17
18
6.
Prije poetka ispitivanja upitnik treba pomno analizirati kako bi se izbjegle mogue
greke u postavljenim pitanjima. Najee greke su nerazumljiva pitanja, tj. pitanja iz kojih
je nemogue razabrati to se u stvari pita, pitanja postavljena strunim jezikom, odnosno
pitanja postavljena jezikom koji ispitanici ne razumiju i sugestivna pitanja koja sugeriu neki
od ponuenih odgovora.
22
http://infoz.ffzg.hr/Afric/VjekoBZ/CITABAZU.asp?kljuc=6
19
20
8. Metoda intervjua
Intervjuiranje je specijalan oblik razgovora koji se vodi sa tano odreenom svrhom
i ciljevima, a sa unaprijed odreenim planom razgovora.23
Intervju je razgovor dvije osobe usmjeren profesionalnim ciljem.24
Intervju (en. Interview) je svako prikupljanje podataka putem razgovora, s ciljem da
se dobijena obavjetenja upotrijebe u naune svrhe. Upitnik po kome se vodi razgovor naziva
se osnova razgovora.25
Intervju je metod koji predstavlja odvijanje konverzacije izmeu analitiara i jednog
ili vie eksperata.26
''Ova metoda se razvila iz medicinske i psihijatrijske prakse, kao i iz prakse policijskih
i sudskih istraga u kojima se primjenjuje, ali se u nauci primjenjuje kao adaptirana metoda,
liena svake posebne intencije i ciljeva izuzev saznanja o ljudskim stavovima vrijednim i
interesantnim za nauku.''27 Intervju nije nita drugo nego razgovor sa ovjekom o nekom
krugu pitanja, a cilj mu je da nam da informacije o onome to neki ovjek zna o nekom
pitanju znaajnim za nauku. Za svaki intervju je bitno da je on dat pod uvjetima da
intervjuisani zna o emu e biti pitan, da slobodno pristaje na razgovor, da je zatien tajnom
i da se o sadraju intervjua vodi taan zapisnik. Vano je da su intervjueri sposobni stvoriti
ugodnu atmosferu za vrijeme intervjua da bi se smanjila napetost ispitanika.
Vrste intervjua:28
1. Slobodni intervju. Takav intervju je slian ''obinom'' razgovoru. Praktikuje se u
sluajevima kada se eli dublje ui u problematiku koja se istrauje, pa se pusti
ispitanik da slobodno govori kako bi se oslobodio formalnih, sadrajnih i
psiholokih ogranienja.
2. Standardizirani intervju. Takav je intervju formalno i sadrajno razraen, tako da
je govor ispitanika voen unaprijed pripremljenim pitanjima. Praktikuje se u
ekstenzivnim istraivanjima radi provjeravanja postavljenih hipoteza.
3. Individualni intervju. To je najvie primjenjiva vrsta intervjua. Slian je
slobodnom i standardiziranom intervjuu. Primjenjuje se u intervjuisanju samo
jednog ispitanika. Ima brojne prednosti u odnosu na grupni intervju, jer se takvim
intervjuom, u pravilu, dobivaju kvalitetniji odgovori.
4. Grupni intervju. Primjenjuje se u sluaju kada se istovremeno intervjuie vie
ispitanika (prema tradicionalnoj metodologiji, optimalna veliina je od 10 do 12
ispitanika). Grupni intervju, osim problema svojstvenih individualnim intervjuima,
ima i specifine probleme, kao to su: problem homogenosti skupine sa
intelktualnog i drutvenog stajalita. Ako je skupina nehomogena u pogledu
23
http://www.geof.hr/~bstancic/kiksgnh.pdf
http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%98%D0%BD
%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%B2%D1%98%D1%83#.D0.9D.D0.B0.D1.83.D1.87.D0.BD.D0.B8_.D0.B8.
D0.BD.D1.82.D0.B5.D1.80.D0.B2.D1.98.D1.83
25
http://209.85.129.132/search?q=cache:fafRtydKZ2QJ: personal.unizd.hr/~nrotar/medijski%2520i%2520nov.
%2520zanrovi/televizijski%2520intervju
%2520seminar.doc+televizijski+intervju&cd=2&hl=bs&ct=clnk&gl=ba&client=firefox-a
26
http://www.eccf.su.ac.yu/Download/mljr/analiza%20i%20dizajn%20rada01.pdf
27
Akademik Filipovi, M.: Metodologija znanosti i znanstvenog rada, Svjetlost, Sarajevo, 2004., str. 104.
28
Prof. Dr. Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, Ekonomski fakultet
u Rijeci, Rijeka, 200. god., str. 368.
24
21
30
http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/mozaik/nervoza-u-saobracaju-ljuti-konobari-i-turbo-folk
http://www.analitik.hr/kvantitativne.htm
22
intervjua anketar ispitaniku ita pitanja iz anketnog upitnika i biljei njegove odgovore u
upitnik. Intervju vodi iskusan i obuen anketar koji ne utjee na odgovore ispitanika.
8.4. Intervjui licem u lice (Face-to-face)31
Kao to samo ime govori, kod intervjua licem u lice ispitivanje se provodi u linom
kontaktu s ispitanikom, odnosno anketar ita pitanja ispitaniku koji se nalazi pred njim i
paljivo biljei njegove odgovore. To omoguava anketaru neto bolju kontrolu nad
procesom anketiranja, jer je u prilici paziti i eventualno zabiljeiti neverbalne reakcije
ispitanika ili neke druge relevantne informacije koje telefonski ne bi mogao primijetiti. I dalje
se pitanja ispitaniku postavljaju na kontrolisani i standardizirani nain, meutim anketar se
moe prilagoditi uslovima konkretnog intervjua, te osobnostima ispitanika. Ovom metodom
se sa sigurnou moe potvrditi da se ispituje upravo traena osoba. Kao dodatnu prednost
ovog tipa anketiranja vano je naglasiti mogunost da se ispitaniku pokau dodatni materijali,
npr. slike ili oglasi, to je nezaobilazno kod nekih vrsta istraivanja.
8.5. Produbljeni intervju ili dubinski intervju (engl. in-depth interview), tehnika
kvalitativnog istraivanja koja omoguava razgovor izmeu dvije osobe. On moe odvesti do
poveanog uvida u ljudske misli, osjeaje i ponaanje o vanim pitanjima. Ovakva vrsta
intervjua esto je nestrukturirana, te stoga doputa intervjuistu da potakne informatora
(odgovaratelja) da govori podrobno o interesnoj temi. ''Intervjuist mora biti visoko uvjeban u
motivacijske tehnike, te openito koristi nestrukturirani upitnik ili predmetnu skicu kako bi
omoguio da odgovaratelj reagira na interesna podruja''.32
Koristi se u sluaju:33
- privatnih i osjetljivih tema istraivanja koje nisu prikladne za grupnu diskusiju,
- tema koje zahtijevaju posebno detaljnu analizu,
- kada je ciljnu skupinu ispitanika teko skupiti, a to su npr. lijenici, manageri,
ispitanici koji su dislocirani, itd.
Postoje tri tipa dubinskih intervjua:
1. Nestruktuirani intervju. Ne postoje unaprijed zadana pitanja, pa ona nastaju
spontano tokom razgovora na osnovu odgovora koje ispitanik daje. Ovaj intervju
omoguava da se nepoznata tematika istrai i da se dobije uvid u sve to ona
podrazumijeva.
2. Polustruktuirani intervju. Ispitaniku se postavlja niz pitanja koja se vrednuju
tokom samog intervjua, a redoslijed pitanja i potpitanja nisu unaprijed odreena.
Ovaj intervju se koristi za pripremu struktuiranih intervjua.
3. Struktuirani intervju. Set otvorenih pitanja koja su unaprijed odreena, a koja su
ista za sve ispitanike. Pogodan je kada ima vei broj ispitanika.
31
http://www.puls.hr/hrv/po/34qn.htm
http://hr.wikipedia.org/wiki/Produbljeni_intervju
33
http://193.198.60.202/nastava/IsTrz_Matutinovic/GVH_Primarni_podaci_kvalitativne_metode_final.pdf
32
23
Primjer 2:
Vonja cestama postaje rulet34
24.12.2008
Marija Arnautovi
Uprkos brojnim upozorenjima, kaznama i kampanjama za sigurnost u saobraaju, broj
poginulih i povrijeenih u saobraajnim nesreama na bosanskoherecgovakim cestama sve
je vei. Nedavno je pokrenuta jo jedna kampanja - Pazi kako vozi, iji je cilj smanjenje
rtava i povrijeenih osoba. Hoe li ova kampanja utjecati da vozai, ali i pjeaci budu
paljiviji?
U posljednje dvije godine u BiH zabiljeen je porast broja poginulih u saobraajnim
nesreama za oko 10 posto. Najei uzroci nesrea su neprilagoena brzina, rizino
preticanje i vonja u alkoholiziranom stanju. Profesor Osman Lindov sa Saobraajnog
fakulteta u Sarajevu:
Broj mrtvih u proloj godini je 418, znai vie od jednog ovjeka dnevno je ginulo. Deset
hiljada je ozlijeeno. To vam je 360 ljudi dnevno ozlijeeno. Znai, ko god krene ujutro na
posao mora biti svjestan injenice da taj dan moe eventualno poginuti u saobraaju ili biti
ozlijeen, da smo dio statistike. Sigurno e poginuti preko jednog ovjeka danas u
saobraaju.
Broj nesrea u BiH deset puta je vea nego u ostatku Evrope, tvrdi profesor Lindov.
Sigurnost na cesti nije zadovoljavajua, a zapanjujui nedostatak napora i novca usmjerenih
ka izgradnji novih saobraajnica ima smrtonosne efekte:
Razvoj drutva se direktno implementira na posljedice u saobraaju. Ne moe se odvojiti
jedno od drugoga. Svjesni smo injenice kakvo se drutvo razvija, pogotovo u posljednjem
periodu, pogotovo mlade osobe - i to se direktno implementira u saobraaju.
S ciljem smanjenja najteih saobraajnih posljedica, federalno i kantonalna
ministarstva unutranjih poslova odluili su se za pokretanje jo jedne kampanje. Iako je cilj
uvijek isti, iz policije navode da je ovogodinja kampanja drugaija od prethodnih, barem u
vizuelnom smislu. Ispod bilborda postavljena su, naime, vozila razlupana u saobraajnim
nesreama. eljko Klisara, inspektor za saobraaj u MUP-u Kantona Sarajevo:
Vi kad naiete na putu na saobraajnu nezgodu i vidite razlupana vozila, normalna je stvar
da ete poslije toga smanjiti brzinu kretanja i poveati panju, tako da ona vozila koja su
postavljena ispod bilborda imaju svoj efekat. Mada neko kae da o odvraa panju - u nekim
sluajevima moda i jeste tako - ali ipak ono to smo eljeli i postigli smo, da ljude
upozorimo na opasnost krenja saobraajnih propisa.
http://images.google.ba/imgres?imgurl=http://gdb.rferl.org/5EBCC2FA-D086-44B8-BA7112BC95BFD135_mw800_mh600.jpg&imgrefurl=http://www.slobodnaevropa.org/content/article/1363334.html
&usg=__bSeEHK0hOBQSojE4jkKomiZr5jU=&h=576&w=720&sz=86&hl=bs&start=4&tbnid=kUeorLNl8FR
72M:&tbnh=112&tbnw=140&prev=/images%3Fq%3Danketa%2Bgu%25C5%25BEve%2Bu%2Bsaobracaju
%26gbv%3D2%26hl%3Dbs%26client%3Dfirefox-a%26rls%3Dorg.mozilla:en-US:official%26sa%3DG
24
25
10.
35
- http://www.zpr.fer.hr/static/erg/2005/poljak/intervjui.html
- http://www.ffst.hr/dokumenti/izdavastvo/studentski/sociologija/metodoloski%20predmeti/2/4/BATURINAINTERVJU.pdf
- Prof. Dr. Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, Ekonomski
fakultet u Rijeci, Rijeka, 200. god., str. 378, 379.
36
http://bs.wikipedia.org/wiki/Intervju#Glavne_faze_izrade_interview-a
26
prilago
avanje operacionog plana prikupljanja podataka ivotnom iskustvu
ispitanika u sadrinskom i jezikom pogledu upitnik se ne stvara prostim
izmiljanjem pitanja koja e u anketi biti postavljena, uspjeh zavisi od toga da li je
nain kako se prikupljaju podaci ispitanicima razumljiv i pristupaan i da li se
traena obavjetenja nalaze u njihovom ivotnom iskustvu,
odluka
o formalnom obliku razgovora (pismenog upitnika) i konanoj strukturi njegove
osnove (odredaba osnovnog skupa, izbor tipa i veliine uzorka, drutvene i
kulturne karakteristike pojedinih dijelova osnovnog skupa i sl.), kao i o
finansijskim i kadrovskim mogunostima.
Prof. Dr. Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, Ekonomski fakultet
u Rijeci, Rijeka, 200. god., str. 379, 380.
27
ispitanik ve neto zna od ranije i sl.), stvara sud o cijeloj osobi. Zato je vano da prvi dojam
o intervjueru bude povoljan. U pronalaenju ispitanika treba biti osobito paljiv. Intervjuer
treba pronai pravu osobu za intervju, a to ini prema adresi i popisu koji je dobio na osnovi
uzorka. A kada je pronalaenje ispitanika preputeno intervjueru, kao to je to sluaj sa
kvotnim uzorkom ili u nekim drugim situacijama, on treba voditi rauna da u takvoj prilici ne
bira samo ljude koji su mu simpatini. Naime, treba sprijeavati da uzorak bude psiholoki
pristran. Zbog toga je potrebno dati intervjueru primjerene upute.
Nakon zavrenog intervjuisanja slijedi sloena faza obrade prikupljenih podatka i
informacija u smislu planiranog znanstvenog istraivanja, rjeava se postavljeni problem te
svrha i ciljevi istraivanja.
14. Zakljuak
Anketa je metod istraivanja koji pomou anketnog upitnika prikuplja informacije
neophodne za donoenje rjeenja problema i odluke. Ona se obino provodi na odreenom
uzorku koji mora biti repreznentativan i efikasan. Anketa se implementira tako to, prije
svega, definiemo cilj i rezultate anketiranja, potom metodu anketiranja koja definie anketni
upitnik, nain formiranja i veliinu uzorka, te nain izvoenja ankete. Kada su u pitanju
prednosti i nedostaci ankete, mislim da anketa kao istraivaka metoda ima znatno vie
prednosti. Naglasio bih da je najvanije voditi rauna da je ona samo jedna od faza
istraivakog procesa i da kao takva mora biti izvedena iz predmeta istraivanja. Tek nakon
to smo odredili cilj i predmet istraivanja, definisali hipotezu, te odredili varijable i
indikatore, moemo krenuti na izradu ankete. Tek emo tada dobiti pouzdane podatke u
skladu sa kojim emo donositi valjane zakljuke i moi poeti djelovati i mijenjati drutvo u
kojem ivimo.
Anketni upitnik je metoda prikupljanja kvantitativnih podataka o odreenim
stavovima velikih populacija. Kreirani anketni upitnik mora biti pregledan, jasan, sadravati
mali broj otvorenih pitanja, mora biti testiran kako bi bili sigurni da emo dobiti kvalitetne i
potpune informacije o pojavi koju istraujemo.
Intervju je metod koji predstavlja odvijanje konverzacije izmeu analitiara i jednog
ili vie eksperata. Intervju kao istraivaka metoda sa svim svojim manama i prednostima
opet ostaje metoda koja moe biti i koja e biti koritena u mnogim istraivanjima koja se
mogu ticati irokog dijapazona problema i odvijana u najrazliitijim drutvenim kontekstima.
Iako u mnogome ovisi o umijeu intervjuera, ipak se pokazuje dobrim i praktinim nainom
za prikupljanje empirijskih podataka. Stoga mislim da zbog svojih irokih mogunosti,
prilagodljivosti te otvorenosti prema kvantitativnom ali i prema kvalitativnom, intervju e
ostati meu poeljnijim i ee koritenim metodama u drutvenim istraivanjima.
29
Literatura:
1. Filipovi, M.: Metodologija znanosti i znanstvenog rada, Svjetlost, Sarajevo,
2004. god.
2. eki, .: Osnovi metodologije i tehnologije izrade znanstvenog i strunog
djela, FSK, Sarajevo, 1999. god.
3. Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela,
Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2000. god.
4. Internet:
http://infoz.ffzg.hr/Afric/VjekoBZ/CITABAZU.asp?kljuc=2007012
http://ppf.unsa.ba/pdf/Predavanje%203%20seminarski%20Anketa.pdf
http://hr.wikipedia.org/wiki/Anketa
http://infoz.ffzg.hr/Afric/VjekoBZ/CITABAZU.asp?kljuc=6
http://www.analitik.hr/kvantitativne.htm
http://www.geof.hr/~bstancic/kiksgnh.pdf
http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%98%D0%BD
%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%B2%D1%98%D1%83#.D0.9D.D0.B0.D1.83.D1.
87.D0.BD.D0.B8_.D0.B8.D0.BD.D1.82.D0.B5.D1.80.D0.B2.D1.98.D1.83
http://209.85.129.132/search?
q=cache:fafRtydKZ2QJ:personal.unizd.hr/~nrotar/medijski%2520i%2520nov.
%2520zanrovi/televizijski%2520intervju
%2520seminar.doc+televizijski+intervju&cd=2&hl=bs&ct=clnk&gl=ba&client=firef
ox-a
http://www.eccf.su.ac.yu/Download/mljr/analiza%20i%20dizajn%20rada01.pdf
http://www.puls.hr/hrv/po/34qn.htm
http://hr.wikipedia.org/wiki/Produbljeni_intervju
http://193.198.60.202/nastava/IsTrz_Matutinovic/GVH_Primarni_podaci_kvalitativne
_metode_final.pdf
http://www.zpr.fer.hr/static/erg/2005/poljak/intervjui.html
http://www.ffst.hr/dokumenti/izdavastvo/studentski/sociologija/metodoloski
%20predmeti/2/4/BATURINA-INTERVJU.pdf
http://bs.wikipedia.org/wiki/Intervju#Glavne_faze_izrade_interview-a
http://209.85.129.132/search?q=cache:Zq0co_fYckJ:https://www.ffri.hr/datoteke/anketno_istrazivanje_1.doc+anketno_istraziva
nje_1&cd=1&hl=bs&ct=clnk&gl=ba&client=firefox-a
30
http://www.kiphz.hr/znanstveni_rad_anketiranje.php
http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/intervju
http://www.rtvmo.ba/index.php?option=com_poll&task=results&id=17&Itemid=60
http://www.mupusk.gov.ba/index.php?option=com_poll&id=2:da-li-ste-zadovoljniradom-policijehttp://www.ekotim.net/sarajevo/html/carfreeday/rezultatianketedba05.pdf
http://images.google.ba/imgres?imgurl=http://www.sarajevox.com/media/images/vijesti/b_080920036.jpg&imgrefurl=http://www.sarajevox.com/clanak/080920036&usg=__cGVsgxmW0ac8sYRX4t_cNKWDM9E=&h=412
&w=550&sz=76&hl=bs&start=3&tbnid=8RoJTAbEchKNgM:&tbnh=100&tbnw=13
3&prev=/images%3Fq%3Danketa%2Btramvaji%2Bu%2BSarajevu%26gbv
%3D2%26hl%3Dbs%26client%3Dfirefox-a%26rls%3Dorg.mozilla:en-US:official
%26sa%3DG
http://images.google.ba/imgres?imgurl=http://gdb.rferl.org/5EBCC2FA-D086-44B8BA7112BC95BFD135_mw800_mh600.jpg&imgrefurl=http://www.slobodnaevropa.org/con
tent/article/1363334.html&usg=__bSeEHK0hOBQSojE4jkKomiZr5jU=&h=576&w=
720&sz=86&hl=bs&start=4&tbnid=kUeorLNl8FR72M:&tbnh=112&tbnw=140&prev
=/images%3Fq%3Danketa%2Bgu%25C5%25BEve%2Bu%2Bsaobracaju%26gbv
%3D2%26hl%3Dbs%26client%3Dfirefox-a%26rls%3Dorg.mozilla:en-US:official
%26sa%3DG
http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/mozaik/nervoza-u-saobracaju-ljuti-konobari-iturbo-folk
31