UNIVERZITET U SARAJEVU

AKADEMSKA 2013/2014
FAKULTET POLITIKIH NAUKA

Student:
Odsjek: Sociologija

Izvjetaj:
EKOLOKI PROBLEMI U HRASNICI

Mentor: Prof.dr.Delal Ibrakovi

Sarajevo, april 2014.

Hrasnica je naselje u opini Ilida, Bosna i Hercegovina, smjeteno je u podnoju planine Igman.
Naselje je sastavljeno iz dvije mjesne zajednice: Hrasnica I i Hrasnica II.
U naselju se nalaze dvije osnovne kole, sportski centar i damija. Naselje je povezano gradskim
autobuskim saobraajem sa Ilidom, koji zagauje zrak, a uzrok tome su ekoloki neispravni
autobusi. U Hrasnici je bilo sjedite predratne velike firme Famos. Sada u krugu istoimene
industrijske zone djeluje firma FAMOS Adi, koja proizvodi dijelove za automobile.
U Hrasnici, tamo gdje su nekada bili pogoni FAMOS-a, od kojih su ostali tek zidovi i izbueni
krovovi, naslagani su nizovi buradi punih otrova. Prema strunim nalazima, dio njihova sadraja
je ve iscurio u zemlju, a odatle u izvore rijeka.. Voda je u prijestolnici, kau , jo uvijek ista, a
do kada - ne zna se. Barem dok se ne nau novci za adekvatno skladitenje onoga to se u
civiliziranom svijetu zakopava duboko pod zemlju. I daleko od bilo ega s im stanovnitvo ima
dodira.
Prije nego to su uskladitena, burad su stajala, bolje reeno, bila razbacana na otvorenom. Ispred
sadanjeg skladita. Kao i jo skoro stotinu buradi smjetenih u drugoj zgradi u FAMOSU-u, u
Hrasnici.( http://www.bhdani.com)
Grupa meunarodnih strunjaka posjetila je ovo skladite u oktobru 1999, sa namjerom da utvrde
ta se sve tamo nalazi. Nakon temeljite istrage, voditelj ove grupe je u svom izvjetaju jednoj
meunarodnoj organizaciji napisao: "Nepoznata kombinacija kiselina, baza i cijanida mogla bi u
svakom trenutku izazvati hemijsku reakciju, a otrovni gasovi predstavljaju stalnu prijetnju za
okruenje. Jo gore: skladite je smjeteno svega nekoliko metara od glavnih izvorita pitke
vode za grad Sarajevo!"

Mjerenje kvaliteta vode-pitanje zatite okoline nije nikad bilo na vrhu liste prioriteta nekadanjih
giganata teke industrije kakav je FAMOS. Po amerikim standardima, odlagalite u Hrasnici
spadalo bi u klasu "2A pasivnog odlagalita toksinog materijala", to podrazumijeva imanentnu
opasnost po ljudske ivote i okolinu. Ono to se ne moe vidjeti jesu hemikalije koje su ve pod
zemljom - u neposrednoj blizini jednog od najveih rezervoara pitke vode koje koristi Sarajevo.
Jednostavnim buenjem moe se utvrditi da li su najcrnje slutnje o zagaenosti podzemnih voda
TCE-om i drugim, opasnijim, otpadnim materijalima, utemeljene.
Korito Veerice puno je smea. Plastine flae, kese i drugi otpad voda nosi prema Ilidi u
prostor gdje su smjetene filtracione cijevi odakle se voda uzima za bunare, a dalje za pie.
Pozivam Hrasniane da ne bacaju smee u Veericu jer im se to isto smee vraa kroz cijevi u
vodi koju piju. Tako praktino piju vodu koju sami zagauju, a to moraju konano prestati radi
vlastitog i zdravlja svih Sarajlija.

I pored toga to je postavljena tabla na kojoj pie da je zabranjeno bacanje smea, naalost
trenutno ga najvie ima. Iako je dio korita oien, to je nedovoljno jer je rijeka u pojedinim
dijelovima puno zagaena.
U Mjesnoj zajednici Hrasnica 1 kazali su da rijeku Veericu zagauju nesavjesni graani.
Meutim, kao glavni problem navode to to im preduzee "Rad" odvozi smee samo tri puta
sedmino.- Kontejneri su uvijek pretrpani pa vjetar i psi raznesu velike koliine smea kojeg
dosta zavri i u rijeci. "Rad" bi trebao vie puta sedmino odvoziti otpad - istiu u Mjesnoj
zajednici Hrasnica.
Ahmed ipa, portparol "Rada", pojasnio je da su kontejneri namijenjeni samo za kuno smee, a
ne za razliite vrste drugog otpada koji mjetani bacaju.( http://www.ekoakcija.com16/10/2009
Dnevni Avaz)
Generalne preporuke za poboljanje stanja ivotne sredine u naselju Hrasnica su:
1.Uticati na ekoloku svijest graana i konstantno ih opominjati zbog nepravilnog odlaganja
smea i nadalje treba uvesti novane kazne zbog nepotovanja ekolokih propisa.
2.Uvesti autobuse koji koriste eko gorivo i time ne zagauju zrak
3. Dovesti ekspete koji e primjereno odloiti otpad od fabrike Famos, dalje od izvora rijeka i
uticaja na zdravlje ljudi.

LITERATURA
http://www.ekoakcija.com16/10/2009 Dnevni Avaz
http://www.bhdani.com