OBJEKAT : BENZINSKA STANICA KAKANJ

PROJEKAT HIDROINSTALACIJA

Projektant :
_______________

SADRAJ

A. TEKSTUALNI DIO

TEHNIKI OPIS
OPTI I TEHNIKI USLOVI
HIDRAULINI PRORAUNI
PREDMJER I PREDRAUN
PREDMJER I PREDRAUN UNUTRANJE INSTALACIJE SANITARNE VODE ,
UNUTARNJA I VANJSKA POARMNA INSTALACIJA I UNUTRANJA FEKALNA
KANALIZACIJA ,
PREDMJER I PREDRAUN VANJSKE FEKALNE KANALIZACIJE ,
KINE KANALIZACIJE SA KROVOVA , KINE KANALIZACIJE SA ASFALTA

B. NACRTI

OSNOVA PRIZEMLJA KANALIZACIJA

OSNOVA KROVNIH VODA
OSNOVA PRIZEMLJA VODOVOD
SITUACIJA _ vanjske zbirne instalacije
DETALJI

1. TEHNIKI OPIS
Za izvoenje radova na instalaciji vodovoda i kanalizacije Benzinske stanice KAKANJ iji je invenstitor
RUDSTROJ d.d. Kakanj
OPTI PODACI
Objekat benzinske stanice je projektovan kao vienamjenski objekat kojeg je potrebno opsluiti
sanitarnom vodom kao i regulisati odvodnju upotrebljene i otpadne vode.Objekat ima javne sanitarije , muke
i enske koje su ujedno i za invalide , sanitarije zajednike M+ za osoblje , sudoper u kafe baru.
PRIKLJUCI
VODOVOD
Dimenzioniranje prikljuka vodovoda predvieno je na bazi jedinica optereenja pojedinih sanitarnih
ureaja, potrebne koliine vode gaenja poara unutarnje i vanjske hidrantske mree.
Prikljuak objekta na pitku sanitarnu vodu se izvodi preko novog zasunskog okna smjetenog na lokaciji ,sa
pripadajuom mjernom garniturom ( vodomjerima ),posebno za sanitarnu vodu i hidrantsku mreu.
Prikljuak objekta na pitku sanitarnu vodu se preko novoprojektovanog zasunskog okna sa pripadajuom
mjernom armaturom (vodomjeri) DN 100 za unutarnju i vanjsku hidrantsku vodu i DN 25 za pitku vodu.
Glavni prikljuak se ostvaruje sa DN 100 sa gradske mree . Potrebna koliina vode omoguava da se
objekat benzinske stanice prikljui na gradsku mreu. Pored lokacije prolazi gradska instalacija DN 200 sa
kog e se izvriti prikljuak naeg objekta .
Ovaj projekat tretira razvod vodovodne instalacije zakljuno sa zasunskim oknom dok e se prikljuak na
gradsku mreu regulisati u skladu sa zahtjevom nadlene komunalne organizacije.
KANALIZACIJA
Kanalizacija se vodi seperatno , tj odvojeno fekalna kanalizacija iz objekta, kina kanalizacija sa
krovova i kina sa asfaltnih i betonskih povrina
Prikljuak fekalne kanalizacije iz objekta je takoe projektovan preko novog revizionog okna pored objekta u
koji se spajaju odvodi ostalih revizija,sa daljnom odvodnjom postojeu mjeovitu kinu i oborinsku
kanalizaciju DN500 .
Oborinske vode sa asfaltnih i betonskih povrina se preiavaju u seperatoru V= 30l/sec ,.
INSTALACIJA VODOVODA
Razvod vodovodne hladne instalacije se izvodi od VARGOTERM vodovodnih cijevi sa fazonskim komadima i
elementima veze,prethodno toplotno izolovanih sa filc trakom,ili dekorodal trakom za instalacije poloene u
zidu i podu,za temeljni razvod i vertikale.
Razvod tople vode i recirkulacije se izvodi AKVATER cijevima sa unutarnjom oblogom od aluminija i
otpornosti na temeraturu od 90 stepeni Celzijusa. Cijevi se isporuuju u kolutu do presjeka NO25 ili su
ipkama do presjeka NO50.
Razvodna mrea se izvodi dijelom u stropu prizemlja, a svaka vertikala je snadbjevena odgovarajuim
ventilom sa ispusnom slavinom.
Nakon izvoenja vodovodne mree (moe i etapno) i prije zatvaranja iste,instalaciju je neophodno ispitati na
hidraulini pritisak od 12 bara u trajanju od 120 minuta,pri emu ne smije doi do pada priska.Pri ispitivanju

neophodno je prisustvo nadzornog organa ili Investitora,pri emu se sainjava Zapisnik u koji se unose
dobiveni podaci.
UPOZORENJE :
Pri izradi spojeva cijevi,fazonskih komada i sanitarnih ureaja,koristiti iskljuivo laneno ulje nekodljivo za
ljusdki organizam ili orginalnu zaptivnu trak

INSTALACIJA KANALIZACIJE
Kanalizaciona mrea se tretira seperatno :

fekalna voda sanitarnih vorova

vanjska kina kanalizacija sa krovova
vanjska kina kanalizacija sa asfaltnih povrina

UNUTRANJA INSTALACIJA
Fekalna se izvodi kanalizacionim PVC cijevima sa pripadajuim fazonskim komadima,brtvama i elementima
veze sa padom od 2 % prema kanalizacionim vertikalama.
Sve vertikale se izvode pored AB stubova ili uz zidove sa oblogom i iste se obezbjeuju niklovanim
vratacima na mjestima istilica.
Vertikale se ( izuzev vertikala kondenzata) konano izvode iznad krova objekta sa pripadajuim ventilacionim
(odzranim) kapama.
Horizontalni razvod kanalizacije se izvodi PVC cijevima odgovarajueg presjeka sa podnim slivnicima tip HL ili
slino .Takoe se instalacija kanalizacije prije zatvaranja mora isprati i ispitati na nepropusnost u skladu sa
tehnikim propisima.
Odvod oborinskih voda sa krova je izveden preko limenih i pvc oluka i olunih cijevi sa prikljukom pri
istoitu na L/ cijevi fi 110 sa pripadajuim olunjakom od gusa fi 110 .
VANJSKA INSTALACIJA
Razvod vanjske fekalne i kine sa krovova izvodi se sa PVC UKC cijevima . Reviziona okna na fekalnoj
kanalizaciji su betonska , obraena unutar sa cementnim malterom zaglaenom do crnog sjaja . Okna imaju
ugraene penjalice i obraene kinete. Okna se zatvaraju sa L poklopcem nosivosti 100-400 kg zavisno od
lokacije .
Instalacija zauljene kanalizacije se izvodi od PEHD cijevi, PEHD revizionih okana i slivnika . Sve oborinske
vode se skupljaju sa tipskim linijskim reetkama , takastim slivnicima i odvode u seperator nazivne veliine
30l/sec maksimalnog protoka . Usvaja se seperator OLEPATOR K 30l/sec .
Fekalna kanalizacija iz objekta se odvodi sa cijevima DN 160 do postojee mjeovite kanalizacije
DN 500.koja prolazi pored lokacije .

Benzinska stanica ima dva podzemna rezervoara 2x80 m3 rezervoara za smjetaj nafte i naftinih derivata
ukupnog kapaciteta od 160 m3 .Jedan rezervoar sa dvije podjele na dva rezervoara i to R1 i R2kapaciteta
40 +40 m3 . Drugi rezervoar je podijeljen da dva dijela i to R3 i R4 kapaciteta 20+60 m3
U rezervoarima su predviene slijedee vrste goriva :

R1
R2
R3
R4

Rezervoari su podzemni , elini , dvoplani sa hidroizolacijom izraeni prema JUS M.Z3.014 , dok
se postavljanje i transport vri prema DIN 6608. Postavljaju se na armirano-betonske temelje , na koji
je vezan obujmicama , a oko rezervoara se nasipa suhi pijesak 20 cm , a dalje suha oiena zemlja.
Rezervoari mora imati vidnu oznaku sa podacima predvienim u Tehnikim propisima za ovu vrstu
rezervoara , kao i prikljuke za indikaciju proputanja vanjskog plata.Prije i poslije polaganja mora se
pregledati da li ima oteenja hidroizolacije.Rezervoar se polae sa nagibom od 1 % prema otvoru.
Prije zatrpavanja rezervoara potrebno je izvriti ispitivanje vodom na pritisak od 2 bara u trajanju 2
sata , a meuplani dio zrakom pritiska 0,5 bara u trajanju od 1 sat.O ispitivanju se sastavlja

40 m3
40m3.
20m3
60 m3

BMB95
EUD4
BMB 98
EUD5

protokol.Potrebno je izvriti i volumetrijsko snimanje , o emu se satavlja zapisnik.

Kina kanalizacija sa asfaltnih i betonskih povrina

Naprijed se navodi usvojena oprema za odvod zauljene kanalizacije koja je vodonepropusna za prihvat
zauljene kanalizacije :

ACO DRAIN Multiline kanal za odvodnju V

150 S
prema DIN EN 1433 i DIN V 19580
Sa bezvijcanim sigurnosnim zakljucavanjem resetke Drainlock
sa integrisanim zastitnim rubom od pocincanog celika
iz ACO polimernog betona, otpornog na mraz, soli i ostale
agresivne uticaje,
sa ACO DRAIN sigurnosnim utorom (SF) na izljevnoj strani,
svijetle sirine 15,0 cm,
gradjevinska duzina 100,0 cm,
gradjevinska sirina 18,5 cm,
gradjevinska visina 23,5 cm,
u potpunosti vodonepropusan do svoje gornje ivice,
sa V-oblikom poprecnog presjeka,
sa pokrovnom resetkom od livenog zeljeza za klasu optercenja D
400 prema DIN EN 1433 i DIN V 19580 (sa osiguranjem od
horizontalnog pomaka)
Isporuka i postavljanje prema uputama proizvodjaca.

ACO DRAIN Multiline Sabirnik V 150 S

iz ACO polimernog betona, otpornog na mraz, soli i ostale
agresivne uticaje,
sa bezvijcanim sigurnosnim zakljucavanjem resetke Drainlock,
gradjevinska duzina 50,0 cm,
gradjevinska sirina 18,5 cm,
gradjevinska visina 61,0 cm,
jednodjelni i sa integrisanim zastitnim rubom od pocincanog
celika, sa mogucnoscu uljeva sa 2 strane,
sa preoblikovanjem na strani za ugaone i T- i krizne spojeve,
sa integrisanim TV-certifikovanim dihtungom za vertikalni

vodonepropusni prikljucak cijevi DN200,

sa plasticnom odpadnom kosaricom,
sa pokrovnom resetkom od livenog zeljeza za klasu optercenja
D 400 prema DIN EN 1433 i DIN V 19580 (sa osiguranjem od
horizontalnog pomaka)
Isporuka i postavljanje prema uputama proizvodjaca.

ACO DRAIN Multiline kanal za odvodnju V 150 S

Kao pozicija 01, samo
Gradjevinska duzina 50,0 cm,
sa preoblikovanjem sa strane za ugaono, T- i krizno spajanje,
i za vertikalni prikljucak cijevi DN150,
Isporuka i postavljanje prema uputama proizvodjaca.

ACO DRAIN Multiline kombinirana ceona stjenka V 150 S

iz polimernig betona otpornog na mraz, so i sve agresivne uticaje,
integrisanim zastitnim rubom od pocincanog celika
pocetak i kraj kanala,
Isporuka i postavljanje prema uputama proizvodjaca.

odgovara za

ACO ulini slivnik Combipoint 300x500 sa talonikom za mokri mulj

Sastoji se iz:
Tijelo slivnika sa talonikom za mokri mulj 300x500 od PE sa
horizontalnim i vertikalnim ojaanjima za kombinovanje sa slivnim
reetkama 300x500 kao odvojen sistem u smislu da se optereenje sa
slivne reetke prenosi na okolno tlo, a ne na tijelo slivnika.
U monolitnoj izvedbi, graevinske visine 130 cm, sa talonikom
kapaciteta 100 lit, sa prikljukom na odvod DN160 za PVC-KG cijevi
prema EN 1401, PE cijevi prema DIN 8074/75 kao i EN 12666 (pogodan
i za varenje spojeva) i PP cijevi prema EN 1852. Teina 20 kg.
ACO slivna resetka Multitop 300 PF, u jednoobraznom ramu za
jednostavnije postavljane u betonsku postelju za laki prenos
optereenja na okolno tlo, samo u kombinaciji sa Combipoint tijelom
slivnika, klasa opterecenja D 400 prema DIN EN 124/DIN 1229, ravni
oblik, ram vanjske dimenzije 300 x 554 mm, sa multifunkcionalnim
duplim sarnirom predoblikovan za odvodnju u toku perioda izgradnje sa
za saobracaj sigurnosnim zakljucavanjem, graevinska visina 150 mm,

ram od livenog eljeza GG sa PEWEPREN uloskom protiv klaparanja

resetka od livenog zeljeza sa otvaranjem approx. 110 na obje strane
kompletno izvadiva, irina otvora 25 mm, ulivna povrina 750 cm2, teina
cca. 50.0 kg,

OPISNI TEKST ZA SEPARATOR KLASE I PREMA EN 858

KOALESCENTNI SEPARATOR za oborinsku kanalizaciju sa
asfalta I betona
ACO Passavant armirano-betonski separator naftnih derivata
tip OLEOPATOR K , klase I (koalescentni separator)
(izraen i testiran prema EN 858 / DIN 1999-100)
Nazivna veliina NG 30, kapaciteta 30 litara u sekundi,
(Opta graevinska dozvola 5351216-03 sa LGA certifikatom)
Izraen od armiranog betona prema DIN 4281, u monolitnoj izvedbi,
siguran od uzgona, sa unutranjim zatitnim premazom otpornim na
mineralna ulja prema normi EN 858 i predinstalacijom za mogunost
prikljuka seta za uzimanje uzorka na ispustu.
Koalescentni uloak/filter sa mogunou vaenja u svrhe ienja (bez
ienja/pranjenja samog separatora), funkcija prema EN 858 i DIN
1999, dio 1-3, sa plovkom/ventilom sa automatskim zatvaranjem,
Integrirani talonik zapremnine 3.000 litara
Ukupna zapremina separatora 5.511 litara
Maksimalna zapremnina izdvojenih naftnih derivata 1.510 litara
Prikljuci DN 250, prema DIN 19522 (SML-cijevi), DIN 19534 i 19537
Vanjski prenik tijela separatora 2.440 mm
Minimalna ugradbena dubina Tmin.= 1.350 mm;
Maximalno izvodiva ugradbena dubina Tmax = 5.500 mm
(mjereno od kote poklopca do kote dna cijevi na ulazu)
Poklopac klase nosivosti D400, promjera 600 mm,
Teina 9.700 kg, najtei dio 6.650 kg
Isporuka i postavljanje prema uputama proizvoaa.

Gore navedeni separatori su tipski AB separatori, za koji je potrebno

iskopati jamu, poravnati dno, pripremiti dno (mravi beton) na tanu kotu,
postaviti separator, spojiti cijevi, te zatrpati i finalizirati povrinu. Poklopac
separatora je klase nosivosti D400. Nikakva antikorozivna zatita nije
potrebna. Potrebno je, za istovar, osigurati dizalicu odgovarajue
.nosivosti

OPISNI TEKST ZA SEPARATOR KLASE I PREMA EN 858

KOALESCENTNI SEPARATOR ZA AUTOMATSKU PRAONICU
ACO Passavant armirano-betonski separator naftnih derivata
tip OLEOPATOR K , klase I (koalescentni separator)
(izraen i testiran prema EN 858 / DIN 1999-100)
Nazivna veliina NG 6-10, kapaciteta 6 do 10 litara u sekundi,
(Opta graevinska dozvola 5351216-23 sa LGA certifikatom)
Izraen od armiranog betona prema DIN 4281, u monolitnoj izvedbi,
siguran od uzgona, sa unutranjim zatitnim premazom otpornim na
mineralna ulja prema normi EN 858 i predinstalacijom za mogunost
prikljuka seta za uzimanje uzorka na ispustu.
Koalescentni uloak/filter sa mogunou vaenja u svrhe ienja (bez

ienja/pranjenja samog separatora), funkcija prema EN 858 i DIN

1999, dio 1-3, sa plovkom/ventilom sa automatskim zatvaranjem,
Integrirani talonik zapremnine 5.000 litara
Ukupna zapremina separatora 6.481 litara
Maksimalna zapremnina izdvojenih naftnih derivata 1.140 litara
Prikljuci DN 150, prema DIN 19522 (SML-cijevi), DIN 19534 i 19537
Vanjski prenik tijela separatora 2.440 mm
Minimalna ugradbena dubina Tmin.= 735 mm;
Maximalno izvodiva ugradbena dubina Tmax = 975 mm
(mjereno od kote poklopca do kote dna cijevi na ulazu)
Poklopac klase nosivosti D400, promjera 600 mm,
Teina 10.000 kg, najtei dio 7.950 kg
Isporuka i postavljanje prema uputama proizvoaa.

Gore navedeni separatori su tipski AB separatori, za koji je potrebno

iskopati jamu, poravnati dno, pripremiti dno (mravi beton) na tanu kotu,
postaviti separator, spojiti cijevi, te zatrpati i finalizirati povrinu. Poklopac
separatora je klase nosivosti D400. Nikakva antikorozivna zatita nije
potrebna. Potrebno je, za istovar, osigurati dizalicu nosivosti vee od 1,8
.t

PROTIVPOARNA ZATITA
Za zatitu objekta od poara projektom je predviena zatita unutranjim i vanjskim hidrantima sa poarnim
ormarima i komplet sadrajem,te odgovarajuim vatrogasnim aparatima.
Vanjska hidrantska mrea se izvodi od PEHD cijevi NO 100 i NO 80 sa prelaznim fazonskim komadima na
nadzemne hidrante NO 80 uz koje su smjeteni pripadajui ormari sa opremom.
Unutranja hidrantska mrea je izvedena od vodovodnih pocinanih cijevi do zidnih hidrantskih ormaria
NO 50,sa pripadajuom opremom.
Po zavretku montae hidrantske mree ista se ispituje na hidrauliki pritisak,protok i pritisak na najviem
hidrantu,a rezultati moraju zadovoljiti uslove prema tehnikim normativima za ovu vrstu instalacije.

PRIPREMA TOPLE SANIRATNE VODE

Za potrebe obezbjeenja tople sanitarne vode, projektom je predviena ugradnja kombinovanog
visokotlanog bojlera zapremine 80litara u WC za uposlenike ,Bbojler ima pripadajuu cirkulacionu pumpu
za sanitarnu vodu.
SANITARNI UREAJI
Svi sanitarni ureaji su standardnih dimenzija,extra klase u boji po izboru Investitora,sa pripadajuim spojnim
elementima i montanim priborom,a to je obraeno predmjerom radova.
OSTALI USLOVI
Za sve ostale uslove vrijede opti uslovi i tehniki propisi za ovu vrstu instalacija kao i iskustveni pokazatelji.

Projektant :
__________________
2. TEHNIKI USLOVI ZA IZVOENJE INSTALACIJA VODOVODA I KANALIZACIJE
PREDHODNE MJERE
1. Svi radovi predvieni ovim Glavnim projektom podrazumjevaju nabavku cjelokupnog potrebnog materijala
kako je to predvieno Predmjerom i predraunom, a sve prema priloenim nacrtima, tehnikom opisu,
vaeim propisima iz ove oblasti.
2. Sav materijal mora biti pregledan prije ugradnje od strane izvoaa i nadzornog organa i sve primjedbe
koje nadzorni organ bude utvrdio o kvalitetu materijala su obaveze izvoaa.
3. Cijene izvoaa su prodajne i one obuhvataju sve izdatke za finalno izvrenje svake radne operacije
ukljuujui u cijenu vrijednosti upotrebljenog glavnog i pomonog matrijala, ljudskog rada , rada maine,
vanjskog i unutranjeg transporta kao isve ostale trokove vezane za izvrenje odreene radne operacije.
4. Prije podnoenja ponude, potpisivanja ugovora i poetka radova izvoa je duan obii budui teren na
kojem e se izvoditi radovi, te uzeti u obzir sve okolnosti sa kojim se moe susresti prilikom graenja, kao i
vremenske oklonosti koje nosi odreeno godinje doba ili mikroklimatski uslovi vezani za mjesto gradnje.
Ponuene i ugovorene cijene treba da sadre i eventualne trokove koje su posljedica posebnih uslova koje
iziskuje lokalni teren, klima ili godinje doba.
5. Izvoa radova je odgovoran za sve tete koje prouzroi na novoizgraenom objektu ili susjednim
objektima. Sve opravke i naknade tete prema treim licima izvoa e izvriti prema o troku.
6. Obezbjeenje gradilita, vodom, elektrinom strujom i svim ostalim potrebnim sirovinama za vrijeme
trajanja izvoenja radova spada u iskljuivu nadlenost izvoaa radova, ukljuujui i sve trokove u vezi s
tim.
7. Obezbjeenje skladinog prostora, prostora za radnike, obezbjeenje uvarske slube vri izvoa o svom
troku.
8. Izvoa je duan da se pridrava svih detalja prilikom izvoenja radova i da za sve nejasnoe trai
objanjenje od nadzornog organa ili sve nejasnoe ili izmjene u projektu uradi uz saglasnost sa projektantom.
Izvoa snosi svu odgovornost ukoliko se prilikom izvoenja radova nije pridravao detalja iz ovog Glavnog
projekta.
9. Ukoliko se prilikom izvoenja radova pojavi potreba za izvoenjem nekog nepredvienog rada u odnosu na
projekat, izvoa je duan pismeno obavjestiti nadzornog organa, te pribaviti njegovu saglasnost za koncept
izvoenja radova kao i za cijenu i rok okonanja radova. Ukoliko izvoa ne postupi kako je to gore navedeno
smatrat e se da je ove "naknadne" radove ukalkulisao u cijenu izvoenja i takav rad mu se nee posebno
obraunati.
10. Nain plaanja, postupak primopredaje i konaan obraun zavrnih radova ili nekog njegovog dijela
regulie se ugovorom.
11. Izvoenje radova vri se na osnovu usvojene investiciono-tehnike dokumentacije - na osnovu ovog
Glavnog projekta. Izvoa je duan sve radove izvoditi prema vaeim tehnikim propisima, normativima i
standardima koji vae za graenje ovakve vrste radova.

12. Ako izvoa zapazi nedostatke u tehnikoj dokumentaciji duan je da upozori investitora. Ako investitor ne
ukloni ove nedostatke, izvoa je duan obavjestiti organa koji je izdao odobrenje za graenje.
13. Ako uoeni nedostatci ugroavaju sigurnost objekta i ivote i zdravlje radnika, saobraaj ili susjedne
objekte i stanovnike izvoa je duan obustaviti izvoenje radova, sve dok se ne otklone ovi nedostatci.
14. Prije poetka radova izvoa je duan investitora obavjestiti o tanom datumu poetka radova, kao i ime i
prezime efa gradilita. ef gradilita se moe mjenjati tek uz saglasnost investitora.
15. Poslovi voenja tehnike dokumentacije na terenu: graevinski dnevnik, graevinsku knjigu i ostalu
obraunsku dokumentaciju, vodi izvoa ili nadzorni organ ovisno kako se dogovore investitor i izvoa.
16. Investitor je duan obezbjediti geodetsko snimanje novopostavljenih instalacija i instalacija na koje se
naie prilikom izvoenja rodova (po lanu 27. Zakona o katastru komunalnih ureaja investitor je obavezan
da organizuje snimanje).
17. Za poslove koji ne budu izvedeni po Glavnom projektu ili svojim kvalitetom ne odgovaraju propisanim
standardima nee biti primljeni. Izvoa je duan dovesti poslove na potrebni nivo iz projektne dokumentacije
ili na potrebni nivo propisanog kvaliteta. Iskljuuje se mogunost smanjenja cijene za slabiji kvalitet radova ili
upotrebljenog materijala, ve izvoa treba dovesti radove na potrebni nivo kvaliteta kako je to tehnikom
dokumentacijom propisano o svom troku.
18. Po dovretku radova izvoa je duan dovesti teren u prvobitno stanje (ukloniti sav viak materijala, alat,
mehanizaciju).
19. U obavezu izvoaa spada i uvanje gradilita i ve izgraenog dijela objekta do konane primopredaje.
20. Sastavni djelovi ugovora su tehniki izvjetaj, predmjer radova, svi crtei, opti uslovi izvoenja, tehniki
uslovi za izvoenje radova. i vae u svim djelovima ukoliko ugovorom ne bude drugaije naglaeno.
POSTAVLJANJE VODOVA
1. Izvoa je duan da provjeri sve visinske kote u projektu i sravni ih sa stvarnim visinama na gradilitu. Pri
izradi kanalizacijske mree prvo treba da bude izveden prikljuak na ulini kanal, zatim temeljna mrea, a na
kraju vertikalni vodovi sa granama.
2. Svi horizontalni vodovi postavljaju se s padom prema najniem ispusnom mjestu. Ako je ovih vie, o tome
se mora voditi rauna.
3. Promjena pravaca vodovodnih cijevi e se izvoditi lukovima, a ne koljenjima.
4. Savijanje pocinkovanih cijevi ne smije se vriti ni u toplom ni u hladnom stanju.
5. Kroz zidove cijevi se ne smiju voditi koso nego upravno na povrinu zida.
Cijevi u zemlji

10

6. Sve cijevi u zemlji polau se u sloju pijeska koji obuhvata cijev sa svih strana u debljini od najmanje 5 cm.
U nasutom zemljitu se na dnu rova treba postaviti dovoljno debeo sloj pijeska i dobro nabiti. Humus, otpaci
graevinskog materijala, zgura i kamenje ne smiju se upotrijebiti za zatrpavanje rovova.
7. Postavljanje cijevi u rovovima moe otpoeti tek poto je nadzorni organ ustanovio da je rov pravilno i po
projektu iskopan. Rov se ne smije zatrpati prije nego to je instalacija ispitana.
Cijevi u konstrukciji
8. vrsto uziivanje cijevi u zidove i druge konstrukcije nije dozvoljeno. Otvori za prolaz cijevi kroz
konstrukciju moraju biti dovoljno veliki, a prostor izmeu cijevi i konstrukcije ispunjen plastinim materijalom,
da bi se sprijeilo oteenje cijevi. Vodovodne cijevi e se pri prolazu kroz konstruktivne zidove zatititi
zatitnom cijevi, iji je prenik za 40 mm vei od spoljnog prenika vodovodne cijevi, a meuuprostor e se
ispuniti kudeljom ili bitumenom ili stalno elastinim kitom. Kanalizaciske cijevi pri prolazu kroz zidove ne smiju
se vrsto ugraivati, a meuprostor e se ispuniti vlanom glinom, odnosno kudeljom ili asfaltom ili drugim
stalno elastinim kitom , ako postoji opasnost prolaza vode u zgradu.
9.
Eventualno nepredvieno dubljenje u zidovima i drugim konstrukcijama moe se vriti samo po
predhodnoj dozvoli nadzornog organa.
Zatita cijevi
10. Vodovdne cijevi ne smiju prolaziti kroz zidove dimnjaka i ventilaciske kanale, kroz kanalska okna, ispod
poda zahoda ili mokrionika i svugdje gdje mogu biti izloene zagaenju, zamrzavanju, zagrijavanju i koroziji.
11. Na mjestima ukrtanja cijevi se moraju esto zatititi. Pri ukrtanju s odovdnicima vodovodna cijev mora
biti via , a meuprostor nabijen glinom najmanje debljine 20 cm. Ako je razmak manji vodovdna cijev e se
provui kroz zatitnu cijev kao pri prolazu cijevi kroz zid.
12. Na mjestima gdje su izloene zamrzavanju cijevi se toplotno izoluju. Izolacija se izvodi briljivo i vodovi se
ne smiju zatvarati prije nego to ih nadzorni organ pregleda. Isto vai i za zvune izolacije.
13. Pri radu oteena izolacija ima se briljivo popraviti.
14. Pri obustavi rada cijevi se na prigodana nain zaepe, da se ne bi zagadile, ispunile matrijalom ili otetile.
Spoj cijevi
15. Spojevi cijevi meu sobom i izmeu cijevi i armatura imaju se paljivo izvesti. Pri spajanju unutranji
prenik cijevi ne smije biti suen okrajcima, dijelovima armature, kudeljom, kalajem ili na drugi naun, niti
deformisan savijanjem cijevi.
16. Zaptivanje spojeva vodovodnih i kanalizacionih ljevanoeljeznih cijevi vri se nabijanjem kudelje i
zalivanjem rastopljenog olova s naknadnim nabijenjem ili gumenim prstenovima. Spojevi pocinkovanih cijevi
zaptivaju se kudeljom i kitom koji ne smije sadravati minijum ili druge otrovne sastojke. Zaptivanje keramikih
ili azbestcemtnih cijevi se vri se kudeljom ili asfaltnim kitom ili gumenim prestenovima. Olovne cijevi se
spajaju lemljenjem, acijevi od plastike lepljenjem ili gumenim prestenovima.
17. Spojevi cevi u zidovima, stropovima i drugim konstrukcijama moraju se izbjei

11

Privrivanje cijevi
18. Vodovi se imaju privrstiti na zidove i stropove obujmicama, odnosno vjealjkama, na razmacima
zavisnim od prenika i vrste cijevi. Olovne i plastine cijevi u toplim prostorima treba da budu po cijeloj duini
na vrstoj podlozi.
ARMATURE
1. Vodovodne armature moraju se predhodno pregledati u radionici i tek potom ugraditi. Ugraivanje
armature ima se izvesti precizno vodei rauna o dobrom i lakom rukovanju i esteckom izgledu.
2. Ispusnice, mjealjke i druge armature kojima se rukuje imaju se privrstiti pomou zidnih ploica na
uglavcima.

UGRADNI SANITARNI ELEMENTI

1. Ugraivanje ureajnih predmeta mora se izvesti uredno, isto i precizno, vodei rauna o dobroj
upotrebljivosti i estetskom izgledu cjeline.
2. Sanitarni predmeti se privruju na zidove pomou plastinih ili metalnih uglavaka. Konzolasto postaljeni
predmeti treba da mogu izdrati silu od 100 kp na najpovoljnijem mjestu.
3. Visine postavlajnja sanitarnih predmeta ako u opisu radova nije drugaije navedeno mejereno od
gotovog poda su:

Ugraajni predmeti
Umivaonik prednji rub
Polica iznad umivainika / etaer /
Ogledalo - do sredine
Dra runika
Zidna ispusnica
Kuhinjski praonik
Kuhinjski izlivnik, prednji rub
Kotli ispirnog zahoda - dno
Dra ili kutija za toalet papir
Mokrionika zidna koljka prednji rub

Visina postavljanja mjereno od

poda / cm /
80
125
155
75
110
85 li 90
70
200
80
65

ZAPTIVANJE INSTALACIJA

12

1. Gotova ali jo neizolovana i nezatrpana mrea instalacija mora se prije predaje ispitati na nepropusnost i
funkcionalnost. Vodovodna cijevna mrea ako propisma nije drugaije odreeno stavlja se pod probni
pritisak dva puta vei od radnog, ali najmanje 15 kp/cm2 za vrijeme trajanja od 30 minuta. Kanalizaciona
mrea se isptuje punjenjem vode u cjelini ili u djelovima, s predhodnim privremenim zaepljavanjem odvoda i
otvora.
2. Ispitivanje se vri u prisustvu izvoaa, nadzornog organa i predstavnika komunalnog vodovoda odnosno
kanalizacije, o emu se sastavlja zapisnik. Ispitivanje se vri o troku izvoaa. Tek poslije uspjeno
zavrenog ispitivanja moe se vriti omotavanje, toplotno i drugo izolovanje vodovoda, zatvaranje ljebova i
kanala i zatrpavanje rovova.

OBAVEZE IZVOAA
1. Izvoa ostaje u obavezi da o svom troku otklanja nedostake koji se pokau u ugovorenom roku.
2. Nadzorni organ moe priznati samo ugraene koliine materijala. Sav materijal koji nadzorni organ kao
nepropisan ili neispravan ne primi mora se odmah ukloniti s gradilita.
3. Izvoa je duan da izradi kompletnu instalaciju u skladu s ostalim izvoaima na zgradi.

13

3.HIDRAULIKI PRORAUN
3.1.SANITARNA VODA I POARNA VODA
3.2.KANALIZACIJA : FEKALNA , KINA KANALIZACIJA SA KROVA, KINA KANALIZACIJA
SA ASFLATNIH POVRINA

14

3.1.1. HIDRAULIKI PRORAUN VODA

VODOVOD - SANITARNA VODA I UNUTRANJA I VANJSKA HIDRANTSKA MREA
1.1. VANJSKA HIDRANTSKA MREA

Ukupno isprojektovano:

2 kom nadzemnih hidranata NO8O , i

sa minimalnim uslovom protoka q= 5 (l/s) ,
brzinom v= 1,00-1,80 (m/s),
te minimalnim pritiskom ht= 2,50 (bara).

Ukupan broj izljevnih jedinica

B = 150 x 2= 300
B = 300
Odabir profila napojne cijevi prema ukupnom broju izljevnih jedinica (Tabela 17.7. M.Radoni).
* Odabire se cijev NO100 (prema l. 21 Slubeni list SFRJ br.30/91), sa protokom q = 4,331 (l/s) ,
brzinom v =0,50 m/s i gubicima pritiska ukljuujui pojedinane gubitke h t = 0,0009 (bara/m1).
Protok od 4,331 (l/s) zadovoljava , hidrantska mrea izvedena u prstenu, gdje se predvia da voda dolazi sa
obje strane hidranta.
Brzina v = 0,50 (m/s) je ispod dozvoljene brzine od v = 1,00 (m/s) ali obzirom da se proraun radio samo na
duinu cjevovoda, pretpostaviti je da e se brzina poveati smanjenjem prikljuaka hidranata koji su nazivnog
presjeka NO80.
PROVJERA PADA PRITISKA :
huk = ht + l (duina cjevovoda)
huk = ht x 85 m1 = 0,0005 x 85 = 0,0425
huk = 0,0425 (bara).
Uz dodatak na mjesne otpore vodomjera, razlike u visini i razlike u presjeku prikljuka hidranata (NO80)
ukupan pad pritiska ne ugroava normalan rad najudaljenijeg hidranta.

15

3.1. 2. UNUTRANJA HIDRANTSKA MREA

Ukupno isprojektovano: 1 kom zidnih hidranata NO5O ,

sa uslovom : q= 2,50 (l/s) i
v= 1,00-1,80 (m/s),
te minimalnim pritiskom ht= 2,40 (bara).
Ukupan broj izljevnih jedinica
B = 100 x 1 = 100
B = 100
Prema tabeli 17.7. (M.Radonji(,odabire se glavni prikljuak hidrantske mree od pocinanih cijevi (NO 50) sa
brzinom v=1,10 m/s i ukupnim padom pritiska ht=0.08l/sec.
Odabir profila napojne cijevi prema ukupnom broju izljevnih jedinica (Tabela 17.7. M.Radoni).
* Odabire se cijev NO50, sa protokom q = 2,622 (l/s) , brzinom v =1,10 m/s i gubicima pritiska
ukljuujui pojedinane gubitke ht = 0,008 (bara/m1).
PROVJERA PADA PRITISKA :
huk = ht x l (duina cjevovoda)
huk = 0,008 x 20,00 m1= 0,016
huk = 1,60 (bara).

16

3.1.3. PRIKLJUAK SANITARNE VODE

Proraun prikljune vrijednosti cjevovoda za sanitarnu vodu se izvodi preko broja izljevnih jedinica uz
specifikaciju sanitarnih ureaja.

PRORAUN VODOVODNE MREE

Odabir prikljunog profila za sanitarnu vodu (glavni prikljuak).
sanitarni ureaj

broj komada

protok l/s

ukupan protok

JO

ukupno JO

vodokotli
umivaonik
sudoper
maina za sue
bojler
ukupno

3
3
1
1
1

0,125
0,18
0,30
0,30
0,18

0,375
0,54
0,30
0,30
0,18
1,69

0,25
0,50
1,50
1,50
0,50

1,50
1,50
1,50
1,50
1,50
7,50

qsT= 0,25 x

B = 0,25 x

7,5

= 0,25 x 2,74 ; qST = 0,68 l/s

Odabire se profil glavni prikljuak za sanitarne vode od pocinane cijevi(NO 25) sa brzinom
v = 0,6 m/s i ukupnim gubicima pritiska ht =0,06 bara/ m1.
DIMENZIONISANJE VODOVODNIH VERTIKALA
Vodovodna vertikala Vv1 NO 25

17

3.1.4. GLAVNI PRIKLJUAK OBJEKTA

Uz pretpostavku da se zbog dimenzioniranja unutranje i vanjske hidrantske mree eventualni poar ne moe
gasiti istovremeno, odabire se glavni prikljuak objekta NO125 sa pripadajuim zasunskim oknom i mjernom
garniturom.
Provjera prenika glavnog prikljuka preko ukupnog broja izljevnih jedinica :
B1 Vanjska hidrantska mrea ............... 300
B2 Unutranja hidrantska mrea .......... 100
B3 Sanitarna mrea................................ 7,5

B = B1 + B2 + B3
B = 300 + 100+7,5
B = 407,5 sa q = 5,154 (l/s)
*

Prema tabeli 17.7. cijev NO 100 sa brzinom v = 0,60 (m/s) i ukupnim gubicima h t = 0,009 (bara/m1)
zadovoljava prenikom.
3.1.5. PRORAUN TOPLE VODE

Kod prorauna cijevne mree tople vode usvojen je minimalni prenik sijevi 20 ( ,a dimenzionisanje
cirkulacionih vodova je izvren prema tabeli iz UVJETA ZA INSTALACIJE VODOVODA I
KANALIZACIJE,strana 85 Prirunika Federalnog ministarstva prostornog ureenja i IMG grupe od aprila 1999
godine.
Protok cirkulacione pumpe za sanitarnu vodu:
Qp=

3 xV
(l/h),za vrijeme t= 1 h
t

Zapremina V vode u vodovima tople vode i cirkulacije;

18

Za cijev 3/4 (topla voda) ukupna duina je L=35 m1,sa zapreminom V=0,366 (l/m1).
Qp=

3 x (30 x 0,366
= 32,94; Qp = 32,94 (l/h).
1

Na osnovu ukupne koliine potrebne tople sanitarne vode od Q p=174 l/h i vremena za pripremu tople vode do
75 0C u kombinovanim elektrinim bojlerima,odabiru se bojleri kako slijedi :

Kombinovani bojler V= 80 l,zidne izvedbe sa vremenom od 2,43 h za potuno zagrijavanje

cijele zapremine ...... 1 kom.

Prema potrebama za toplom vodom kao i faktora istovremenosti raspored bojlera je izvren kako slijedi :
bojler V=80 l
Za cirkulaciju tople vode a prema zapremini iste usvaja se cirkulaciona pumpa za sanitarnu vodu tip:
GRUNDFOS UP20 -14Bx,nazivnog prenika prikljuka 3/4 uz prethodnu uhradnju hvataa neistoa.
Pumpa je samostalna sa ukljuivanjem na termostat dolazne vode sa zadnjeg istoita.

19

3.2.1. KANALIZACIJA

2.1. HIDRAULINI PRORAUN

KANALIZACIJE

PRIKLJUAK KANALIZACIJE
Specifikacija sanitarnih ureaja ukupno sa ukupnim brojem AWs

sanitarni
ureaj
sudoper
WC koljka
umivaonik
slivnik
ukupno

broj komada

prikljuna vrijednost A/Ws

ukupno A/Ws

1,00
3,0
3,0
4

1,0
2,50
0,50
1,00

1,00
7,50
1,50
4,00
14,00 (l/s)

qs = 0,70 x

AWs - oticaj za poslovne objekte

qs = 0,70 x

14,00

= 0,70 x 3,74 =2,618; qs= 2,618

prema tabeli 37.18 (M.Radonji) usvaja se sanitarna horizontala presjeka 160,sa punjenjem 0,5 D,i
maksimalno dozvoljenim protokom qs=2,582l/s),nagib 2%
3.2.2. HIDRAULIKI PRORAUN UNUTRANJE I VANJSKE KI.K.
Prema Prandtl- Kolbruku metodi uraen je proraun. Sve je ovo vidljivo iz tablica knjige
VODOVOD I KANALIZACIJA U ZGRADAMA od Radonji-a izdanje 1980 godine .
Za podruje grada Kaknja , a prema smjernicama 372.3 / dimenzionisanje kinih vodova , stranica 579 M
Radonji / usvaja se qr = 400 /l/sec/
GRAVITIRAJUA SLIVNA POVRINA NADSTRENICE :
a/ dimenzinisanje krovnih vertikala
KROV P= 180 m2 ima 4 vertikala
to ukupno iznosi 45m2 po jednoj slivnoj vertikali odgovara propisima .

20

Tablici 37.21 Dimenzije kinih vodova prema slivnim povrinama su DN 150 sa protokom qr=2,10/l/s/ ,
to odgovara qmax = 6,25 /l/s/

b/ dimenzija krovnih horizontalnih ljebova

slivna povina u dijelu srednjeg kanala iznosi 180 m2 to se odvodi sa 4 kinih vertikala 110
Slivna povrina iznosi 180 m2 . Prema tablici 37.22 Dimenzije krovnih ljebova za pad 0,5 % prenik kanala
je 10 cm . Ipak se usvaja vei presjek .
Usvojen pad horizontalnih oluka je 0,5 %
Prema tablici 37.22 , list 581 . DIMENZIJE KROVNIH LJEBOVA usvojen je kvadratni presjek horizontalnih
oluka 12x12cm.
GRAVITIRAJUA SLIVNA POVRINA OBJEKTA :
a/ dimenzinisanje krovnih vertikala
KROV P= 210 m2 ima 6 vertikala
to ukupno iznosi 35m2 po jednoj slivnoj vertikali odgovara propisima .
Tablici 37.21 Dimenzije kinih vodova prema slivnim povrinama su DN 100 sa protokom qr=1,40/l/s/ ,
to odgovara qmax = 6,25 /l/s/
b/ dimenzija krovnih horizontalnih ljebova
slivna povina u dijelu unutranjeg kanala iznosi 210 m2 to se odvodi sa 6 kinih vertikala 110
Slivna povrina iznosi 210 m2 . Prema tablici 37.22 Dimenzije krovnih ljebova za pad 0,5 % prenik kanala
je 10x10 cm . Ipak se usvaja vei presjek.
Usvojen pad horizontalnih oluka je 0,5 %
Prema tablici 37.22 , list 581 . DIMENZIJE KROVNIH LJEBOVA usvojen je kvadratni presjek horizontalnih
oluka 15x15cm.
GRAVITIRAJUA SLIVNA POVRINA OBJEKTA I NADSTRENICE:
a/ povrina krova objekta
Prema sl 37.6 Dimenzije kinih odvodnika van zgrade /h/d =1/
2. Ovom ahtu se jo dodaje 210,00 m2 krova nadstrenice iji oticaj iznosi :
Q=Fxix
Qk = 0, 0210 x 400 x 1,00 = 8,4l/s
Qk = 8,40 l/s
Quk = 8,4 l/s
Pa se tako dobije ukupni proticaj 8,4 /sec od ahta KRO4 i usvaja se cijev

21

DN 200,nagib 1,0 % .

b/ povrina krova nadstrenice

Prema sl 37.6 Dimenzije kinih odvodnika van zgrade /h/d =1/
2. Ovom ahtu se jo dodaje 210,00 m2 krova nadstrenice iji oticaj iznosi :
Q=Fxix
Qk = 0, 0180 x 400 x 1,00 = 7,2l/s
Qk = 7,20 l/s
Quk = 7,2 l/s
Pa se tako dobije ukupni proticaj 15,6 /sec od ahta komplet objekat i nadstrenica usvaja se cijev
DN 200,nagib 1,0 % .
c/ hidraulini proraun zauljene kanalizacije sa asfalta .
1. P3,2povrina 123+165 asfalta iji oticaj iznosi :
Q=Fxix
Qk = 0, 0288 x 150x 0,90 = 3,80l/s
Qk = 3,80 l/s
Quk = 3,8 l/s
Usvaja se prema tablici 37,6 SAD sistemu knjiiga Radonji strana 583 , gdje je h/d=1, pad 0,8% usvaja se
cijev DN 200
2. P 1,4 povrina 142+396+30+154+81,5
Q=Fxix
Qk = 0, 0803 x 150x 0,90 = 10,80l/s
Qk = 10,80 l/s
Quk = 3,80+10,80 l/s=14,60 m2
2. P 5,6 povrina 632,00+208
Q=Fxix
Qk = 0, 0840 x 150x 0,90 = 11,34l/s
Qk = 11,34 l/s
Quk = 3,80+10,80 +11,34l/s=25,94 m2
Usvaja se prema tablici 37,6 SAD sistemu knjiiga Radonji strana 583 , gdje je h/d=1, pad 0,8% usvaja se
cijev DN 250 od sabirnog ahta ZR04 do seperatora
3. Od ahta ZRO4 do seperatora se usvaja cijev DN 250 ukupni protok je 20,00+9,70 = 29,70l/sec
4.Ukupne asfaltne povrine iznose 1.776,00m2

22

5. Ukupne betonske i poploane betonskom povrinom iznose 424,00 m2

6. Ukupni protok sa asfaltnih , betonskih i poploanih povrina iznosi 2.200,00m2
7. Protok sa asfaltnih , betonskih i poloanih povrina iznosi : 2.200,00 m2 = 0,22x150x0,90= 29,70l/sec

3.2.3. HIDRAULIKI PRORAUN ZAULJENE KANALIZACIJE.

Vanjska odvodnja je rijeena sa tipskim linijskim reetkama i takastim slivnicima .
Kompletno vanjska oborinska kanalizacija sa asflalta je odvedena u seperator
Ukupna povrina asfalta iznosi : 1776 ,00 m2
Ukupna povrina betonskih povrina iznosi : 235 ,00 m2
Ukupna povrina bet, galanterija iznosi : 117 ,00 m2
Intenzitet kie je 150l/sec za 15 minuta po Europskoj normi :
0,22x150x0,90 = 29,70l/sec.Usvaja se seperator V= 30l/sec

PROJEKTANT :
Halilovi Nisveta , dipl.ing.arh .

23