MODELIRANJE

OPTIKIH PRISTUPNIH MREA

HEURISTIKIM ALGORITMIMA
Branko Luki
FER Zavod za telekomunikacije
Zagreb, 24.06.1998.

MODELIRANJE
OPTIKIH PRISTUPNIH MREA
Branko Luki
HPT - TKC Rijeka
Rijeka, 18.06.1998.

MODELIRANJE
OPTIKIH PRISTUPNIH MREA
Branko Luki
HPT - TKC Pazin
Pazin, 19.06.1998.

Globalna telekomunikacijska mrea

(telecommunication network)

jezgra mree (glavna)

pristupna mrea

(core network)

(access network)

(customer premises network)

UNI -

FTTH

ADM

O
N
T

optiko vlakno

ADM

mrea na strani korisnika

ADM

O
L
T

FTTB/
C

optiko vlakno

bakrena parica
O
N
U

N
T

ADM
optiko vlakno

FTTCab

O
N
U

bakrena parica

N
T
UNI

ADM OLT ONT NT ONU -

User Network Interface

(korisniko mreno suelje
Add-Drop Multiplexer
Optical Line Termination
(optiki linijski zavretak)
Optical Network
Termination (optiki mreni
zavretak)
Network Termination
(mreni zavretak)
Optical Network Unit
(optika mrena jedinica)

FTTCab Fiber to the Cabinet (optiko

vlakno do nekog veeg
ormara, npr.: UPS ili slino)
FTTB/C
Fiber to the
Building/Curb (optiko vlakno
do blizu zgrade ili do same
zgrade)
FTTH
Fiber to the Home
(optiko vlakno do stana)

EVOLUTIVNI TRENDOVI RAZVOJA PRISTUPNE MREE

razvoj usluga
budunost

VDSL
FTTH
razvoj infrastrukture
iinfrastruktureinfrastru
kture

ADSL

usluge

ISDN
modemi

sadanjost

telefonija
sadanjost

FITL

DLC
infrastruktura

budunost

Tipina pristupna mrea u rezidencijalnom podruju

JEZGRA MREE

PRISTUPNA MREA
DP 4-50 korisnika

FP

AP 500-1000 korisnika

AP: pristupna toka - obino OLT, ADM, XTC

FP: fleksibilna toka - prva toka grananja u topologiji dvostruke zvijezde
DP: toka razvoenja - ONU, odnosno FTTx

ARHITEKTURA ATM PON

Q

K o n t r o la

s u s ta va

/ u p r a v lja n je

O N U
(H o m e )

O L T

O D N

N T 1

O N U
(C urb )
N T 1
T

A T M -P O N

N
O
O
O
V
V
T
T
Q

T
N U
L T
D N
B , T X , T
B
X
B
3

,Q

N e t w o r k T e r m in a l
O p t ic a l N e t w o r k U n it
O p t ic a l L in e T e r m in a l
O p t ic a l D is t r ib u t io n N e t w o r k
I n t e r f a c e s F u n c t io n

m re n i za vr e ta k
o p t i k a m r e n a je d in ic a
o p t i k i lin ijs k i z a v r e t a k
o p t i k a d is t r ib u t iv n a m r e a
f u n k c ije s u e lja
s u e lje s a je z g r o m ( c o r e ) m r e e
ir o k o p o ja s n o k o r is n i k o s u e lje
u s k o p o ja s n o k o r is n i k o s u e lje
s u e lje iz m e u u p r a v lja ju e g
s u s t a v a p r is t u p n e m r e e i
t e le k o m u n ik a c ijs k e u p r a v lja ju e g
m re e (T M N )

TEHNIKE OSTVARIVANJA VIESTRUKOG PRISTUPA

PUTEM OPTIKIH VLAKANA

Metoda ostvarivanja
viestrukog pristupa
TDMA
WDMA
SCMA (FDMA)
CDMA

Posebnost resursa
Vrijeme
Optika valna duljina
Elektrika frekvencija
Kod

TDMA PON SUSTAV

- Tehnika koja dijeli raspoloivi
frekvencijski pojas na niz
vremenskih uzoraka
- obavezno koritenje
sinkronizacije uzlaznog (upstream)
toka vremenskih uzoraka
- udaljenost izmeu korisnika i
nadreenog vora je parametar
koji se mora poznavati kako bi se
moglo izraunavati vrijeme
kanjenja pojedinog uzorka
- sustav je jednostavan za uvoenje
i odravanje
- TDM/TDMA sustavi koriste
jednostavne optike ureaje, ali je
elektronika neto zamrenija
- TDM signali se vrlo dobro
ponaaju kod distribucijskih
usluga, a kod interaktivnih usluga
se javlja problem kolizije signala u
uzlaznom smjeru
- kontrola vremenskog kanjenja je
nuna jer kod veih brzina
prijenosa dolazi sve vie do
izraaja

WDMA PON SUSTAV

- signali optikih izvora odnose
se na razliite prozore
- single-hop mree, prenose
podatke od izvora do odredita
u jednom skoku (nema potrebe
za O/E i E/O pretvorbom),
prikladne za komutiranje kanala
i funkcije rutiranja
- multi-hop mree, jedan ili vie
meuvorova izmeu izvora i
odredita (svaki meuvor - hop
- predstavlja jednu O/E i E/O
pretvorbu), prikladne za
komutaciju paketa

SCMA (FDMA) PON SUSTAV

- optiki nositelji su
intenzitetno modulirani
razliitim
elektrikimnositeljima,
svaki protok podataka
modulira se elektrikom
noseom frekvencijom
- ogranienje primjene u
PON mreama je broj
aktivnih korisnika koji
mogu biti posluivani
istovremeno
- karakteristike SCMA
kanala ograniene su
odnosom signal-um,
umom same, optikom
impulsnom
interferencijom,
termalnim umom i
fluktuacijom intenziteta
lasera.

POSTUPCI MULTIPLEKSIRANJA KOD DVOSMJERNIH

KOMUNIKACIJA
SUSTAVI S DVA OPTIKA VLAKNA
n

Rx

H
e
a
d
E
n
P
d
O
(
N
U
P
S
,
O
L
T
)

k
o
ri
s
ni
ci

v
al
n
a
d
ul
ji
n
a

Sustav

2-optika
vlakna

Multipleksna metoda
Posebnost resursa
Broj optikih vlakana
Vrsta sprenika/djelitelja
Guenje u mrei
Osjetljivost na refleksije
Mogunost proirenja

2
A
Niska
WDM(2)

optiki
nositelji

SUSTAVI S JEDNIM OPTIKIM VLAKNOM

Tx

WDM

informacija

inf
or
m
ac
ija
inf
or
m
ac
ija

3
2

op
ti
ko
vla
kn
on

PON

Pregled sustava za dvosmjerni prijenos

1-optiko vlakno
DDM
1
Sprenik
A-7dB
Vrlo visoka
WDM

TCM
Vrijeme
1
Sprenik
A-7dB
Srednja
WDM

CDM
Kod
1
Sprenik
A-7dB
Srednja
WDM

SCM
Elektrika frekvencija
1
Sprenik
A-7dB
Srednja
WDM, SCM

WDM
Optika frekvencija
1
WDM
A-2dB
Visoka
(WDM)

PASIVNE OPTIKE KOMPONENTE

optika vlakna (G.652 ITU-T)
sprenici (couplers)
WDM multiplekseri
optiki spojevi (splices)
optiki konektori (optical conectors)

AKTIVNE OPTIKE KOMPONENTE

optiki izvori (optical sources)
optiki detektori (optical detectors)
optika pojaala (optical amplifiers)

OPTIKA VLAKNA
multimodno -

vei broj modova elektromagnetskog polja koji prolaze kroz optiko

vlakno; veliko rasprenje (disperzija); ogranienje u modulacijskoj irini
frekvencijskog pojasa; nije upotrebljivo za sustave sa velikom brzinom
prijenosa koji se koriste u PON mreama
monomodno - samo jedan mod elektromagnetskog polja koji prolazi kroz optiko
vlakno; malo rasprenje (disperzija); mnogo vea modulacijska irina
frekvencijskog pojasa; upotrebljivo za sustave sa velikom brzinom
prijenosa koji se koriste u PON mreama
Svojstva standardnog monomodnog optikog vlakna prema G.652 ITU-T
Valna duljina
(nm)

maksimalna kromatska
disperzija
(ps/(nmxkm))

minimalno i maksimalno
guenje
(dB/km)

1285 - 1330
1270 - 1340
1550

3.5
6.0
20.0

0.3 - 1.0
0.4 - 1.0
0.5 - 0.5

- standardno monomodno optiko vlakno (SSM), mala disperzija kod 1300nm,

na 1300nm vee guenje nego na 1550nm, cijena prihvatljiva, lako se spajaju
na SSM fuzijske optike sprenike, podesna su za koritenje u PON mreama
strukture stabla.
- monomodno vlakno promjenljive disperzije (DSSM), mala disperzija kod
1550nm, velika disperzija na 1300nm, malo guenje na 1550nm.
- monomodno vlakno smanjene disperzije (DFSM), mala disperzija na 1300nm i
na 1550nm, cijena via nego za SSM optika vlakna, oteano spajanje na SSM
fuzijske optike sprenike, nisu povoljni za koritenje u PON mreama
strukture stabla.

SPRENICI
- djelitelji optike snage(splitters)
- oprema za zdruivanje optike snage (combiners)
- fuzijski,

postupak istovremenog rastaljivanja veeg broja optikih vlakana i

rastezanja istih u duini na kojoj e biti zajedno stopljeni (fuzionirani), nije
dobra jednolikost sprezanja, gubici sprezanja su reda nekoliko dB,
refleksija je vrlo dobra, usmjerenost je vrlo dobra, koriste se u PON
mreama
korisnici

frekvencija
elektriki
nositelji

f2

f1

- planarni, izrauju se na podlozi od optiki vodljivih materijala, imaju izvanrednu

jednolikost sprezanja, nisu raspoloive sve kombinacije ulaza i izlaza, vrlo su
skupi, nisu prikladni za koritenje u PON mreama.

WDM MULTIPLEKSERI
- WDM multiplekseri su sprenici koji ovise o valnoj duljini, dijele i zdruuju optike signale
razliitih valnih duljina, najvaniji parametar WDM multipleksera je izoliranje
valnih duljina, korite se dva optika prozora po istom optikom vlaknu u PON
mreama.
- fuzijski,
- filter,
- zrcalni

prikladan u PON mreama, niska cijena, ima lou izolaciju valnih duljina (oko
20dB)
dosta dobra izolacija valnih duljina (oko 40 dB)
dosta dobra izolacija valnih duljina (oko 40 dB)

SPOJEVI (splices)

- Optiki nerastavljivi spoj (splice) je spoj optikih vlakana koji se meusobno povezuju u
jednu trajnu i vrstu vezu. Ovakvi nerastavljivi spojevi takoer se koriste za
povezivanje savitljivih optikih vlakana (pig-tail) sprenika na optika vlakna
optike distributivne mree.
- mehaniki, se temelje na V-utoru koji fiksira dva optika vlakna koja e biti spojena, ovaj tip
spajanja je lak za izvoenje, ali ovakvi spojevi imaju manju pouzdanost s obzirom
na njihovu mehaniku ozljedivost.
- fuzijski spojevi, zahtijevaju posebne ureaje, imaju nie guenje i bolju pouzdanost,
pogodan za primjenu u PON mreama.

OPTIKI KONEKTORI (optical connectors)

Optiki konektori koriste se na sueljima gdje nisu zahtijevani neprekinuti spojevi. Takvi
spojevi omoguuju izvoenje mjerenja, npr. optike izlazne snage krajnjih
ureaja. Konektori su openito smjeteni izmeu optike distributivne mree i
krajnjeg ureaja; moraju moraju ispunjavati slijedee zahtjeve:
(i) malo uneeno guenje,
(ii) nisku refleksiju,
(iii) visoku stabilnost,
(iv) veliki broj ponovljivih ukapanja i iskapanja.
Ovakvi konektori postiu vrijednosti refleksije od -45 do -60 dB i uneenog
guenja manje od 0,5 dB.

AKTIVNE OPTIKE KOMPONENTE

Dva najvanija parametra prijenosne mree su guenje i rasprenje na optikom putu od

predajnika do prijemnika.
Kod brzina prijenosa do 1GHz, koristei sustave sa intenzitetnom modulacijom sa
direktnom detekcijom (intensity modulation direct detection IM-DD) na 1300 nm preko SSM
optikih vlakana, efekti pogoravanja kao to su rasprenje i laserski um imaju snanog
utjecaja. Za takve sustave gubici optike snage u optikoj distributivnoj mrei mogu se
smatrati kao zahtjev za zalihu optike snage za predajnike i prijemnike.
Aktivne optike komponente koje su nune za izgradnju optike mree sa PON
arhitekturom su (i) optiki izvori, (ii) optiki detektori i (iii) optika pojaala.

OPTIKI IZVORI
- laserske diode, svijetlost je primarno proizvedena rekombinacijom elektrona i upljina
unutar PN spoja,
energetske ljuske materijala odreuju valnu duljinu nastale svijetlosti,
nastajanja glavne svijetlosti je postupak stimulirane emisije
stimulirani fotoni su koherentni (imaju istu valnu duljinu i fazu) sa nastalim
fotonima to rezultira u koherentnom izlazu svijetlosti sa relativno uskom
irinom spektra
Fabry - Perot (FP) laserske diode - optiki rezonator je oblikovan na
razlikama u refrakcijama razliitih nivoa, kombiniranih sa poluprozirnim
zrcalima
za IM-DD optike sustave FP laseri predstavljaju najprivlanije rjeenje
izlazni spektar FP laserskih dioda prikazuje brojne diskretne izlazne
frekvencije (modove) sa ukupnom irinom od nekoliko nm; karakteristike
FP laserskih dioda su brza modulacija (do 10 GHz) i uzak kut izlaznog
isijavanja (laka predaja snage u optiko vlakno i rezultira u postizanju
izlazne snage od oko 1 mW); nema alternative u vrlo brzim IM-DD
pristupnim sustavima.
- LED (light-emiting diode) diode; razlika je u optikom rezonatoru koji je koriten kod
laserske diode; ima mnogo manju brzinu moduliranja, izlazni spektar je
mnogo iri i intenzitet zraenja je samim tim manji.

OPTIKI DETEKTORI
- Optiki detektori pretvaraju primljenu optiku snagu u elektrinu struju; u PON
arhitekturama koriste se PIN diode (p-material, intrinsic layer, n-material) i APD
lavinske fotodiode (avalanche photodiode).
Princip rada za obje vrste dioda temelji se na apsorbciji energije fotona koji je
uneen u intrinsian nivo. Apsorbcija se dogaa samo onda ako je energija fotona
vea od energije zabranjene zone materijala, prouzrokujui nastajanje para
elektron - upljina u intrinsinom nivou diode. Idealna fotodioda proizvodi jedan
par elektron - upljina po fotonu.
Fotoosjetljivost se definira kao fotostruja podijeljena sa upadnom optikom
snagom.
Kod APD dioda opisani princip rada kombinira se sa internim umnoavanjem.

OPTIKA POJAALA
- Optika pojaala koriste se u pristupnim mreama kao dodatna pojaala.
(i) aktivno optiko pojaalo (AFA), sastoji se od laserske pumpe, WDM i duine aktivnog
optikog vlakna; legirano je sa posebnim materijalom koji dozvoljava pojaanje
ako je snaga pobude primjenjena kod poznate valne duljine; za 1550 nm, optika
pojaala legirana erbiumom su komercijalno raspoloiva; dobitak snage od oko
25 dB i maksimalnu izlaznu snagu od oko 10 dBm.
(ii) poluvodiko optiko pojaalo (SOA) imaju loije karakteristike i stoga nisu primjenljiva u
pristupnim optikim mreama.

ISKUSTVA NEKIH OPERATORA KOD UVOENJA

OPTIKIH SUSTAVA U PRISTUPNA PODRUJA
Telekom
operator
NTT
DT
FT
BT
TI
TEF
PTT Telecom
Bell South
GTE
Telstra
Swiss Telecom PTT

Podrka usluge
poslovni
kuanstva
korisnici
da
da
da
ne
da
da
da
da
da
da
da
da
da
ne
da
da
da
da
da
da
da
da

Planirana arhitektura
srednjorono
FTTB i FTTH
FTTCab i FTTEx
FTTB, FTTCab i FTTEx
FTTCab i FTTEx
HFC, FTTEx i FTTCab
FTTB, HFC i FTTCab
HFC i FTTCab
FTTEx i HFC
HFC, FTTEx i FTTCab
HFC
nema podataka

dugorono
FTTH
FTTCab i FTTH
FTTCab i FTTH
FTTCab i FTTH
FTTB i HFC
FTTB
HFC i FTTCab
FTTH
FTTCab
FTTCab
nema podataka

PROGRAMI RAZVOJA KOMUNIKACIJA U EUROPSKOJ UNIJI

Tablica: RACE II projekti usmjereni ka podruju optikih sustava (1988. - 1995)
R2001
R2005
R2011
R2014
R2015

WTDM
MODAL
TRAVEL
FIRST
ARTEMIS

R2024
R2028
R2039
R2048
R2065

BAF
MWTN
ATMOS
HIBITS
COBRA

R2070 MUNDI
R2121 BISIA

Broadband CPN Pilot Installation

Microwave Optical Duplex Antenna Link
HDTV Transport on Very High Bit Rate Optical Links
Fiber to Residential Subscriber Terminal
Advanced Research on Transmission and Enhanced Multi-Gigabit
Interconnection by Solitons
Broadband Access Facilities
Multi-Wavelength Transport Network
ATM Optical Switching
High Bit Rate ATM Trunking and Switching
Coherent Optical Systems Implemented for Business Traffic Routing and
Access
Multiplexed Network for Distributive and Interactive Services
Broadband Interactive Services on Integrated Access

PROGRAMI RAZVOJA KOMUNIKACIJA U EUROPSKOJ UNIJI

Tablica: ACTS projekti na polju optikih mrea (1995 - 1998)
AC029
AC043
AC058
AC066
AC069
AC073
AC084
AC209
AC231

WOTAN
KEOPS
HORIZON
OPEN
COBNET
METON
PHOTON
MEPHISTO
MOON

Wavelength-Agile Optical Transport and Access Network

Keys to Optic all Packet Switching
Horizontal Action on Optical Transport Networks
Optical Pan-European Network
Corporate Oprical Backbone Network
Metropolitan Optical Network
Pan-European Photonic Transport Overlay Network
Management of Photonic Systems and Networks
Management of Optical Networks

Tablica: ACTS projekti na polju korisnikog pristupa

AC028
AC029
AC038
AC050
AC058
AC069
AC083

TOBASCO
WOTAN
BBL
PLANET
HORIZON
COBNET
FRANS

Towards Braodband Access Systems for CATV Optical Networks

Wavelength-Agile Optical Transport and Access Network
Braodband Loop
Photonic Local Access Network
Horizontal Action on Optical Transport Networks
Corporate Oprical Backbone Network
Fiber Radio ATM Network and Services

CILJNI MODEL IZGRADNJE PRISTUPNE MREE

REZIDENCIJALNO PRISTUPNO PODRUJE

Stanovi i mali poslovni korisnici (2Mbit/s ili nx2Mbit/s)
Evolucija usluga:
drugi telefon u stanu
snano koritenje INTERNET usluga
ISDN
distributivne usluge (CATV sa prijelazom na HDTV)
interaktivne usluge (VOD, Pay-per-View)

Alternativne optike mrene arhitekture

potpuna zvijezda

prsten

PON

AP

AP
AP

DP

DP
DP

Usporedba trokova alternativnih optikih topologija

700

%
Puna zvijezda

600
500
relativni
400
trokovi
300

Prsten

200

PON

100
0

Broj ONU
8

16

32

64

USPOREDBA ALTERNATIVNIH OPTIKIH TOPOLOGIJA

znaajke

jednostruka
zvijezda

prsten

zatita

nema

ugraena

nadogradljivost

pojedinani linkovi svi elementi u prstenu

irina pojasa

puna irina pojasa

dvostruka zvijezda
(PON)
nema
OLT i pojedinani ONU

podijeljena irina pojasa podijeljena irina pojasa

OPTIKI PRIJENOSNI SUSTAV

suelje

Ps

spoj izvora i
optikog vlakna
L c1

predajnik

svijetlosni
izvor

sprenik

L F2

L F1
X

optiko vlakno

spoj optikog
vlakna i detektora

L SP
neodvojivi spoj

optiko vlakno

P
D

L c2
sprenik

prijemnik

svjetlosni
detektor

Snaga na svijetlosnom detektoru moe se izraunati prema:

PD PS (LC1 LF 1 LSP LF 2 LC 2 )

[dB]

izlazni
signal

Scenariji proirenja pristupnih mrea

AP
Scen. # 1+5

AP

optiko vlakno

bakar

FP

FP

optiko vlakno

bakar

DP

bakar

korisnik
telekom

DP

bakar

korisnik
telekom

Scen. # 2+3+4

AP
Scen. # 1+2+3

AP

koaks

bakar/ADSL

FP

FP

koaks

bakar/ADSL

DP

DP

koaks

korisnik

bakar/ADSL

korisnik

Video

Scen. # 4

Video

AP
Scen. # 5

optiko vlakno

FP

optiko vlakno DP

bakar/VDSL

korisnik
Video

Scenariji za poslovne korisnike

AP

optiko vlakno

FP

optiko vlakno DP

optiko vlakno

Scen. 1+(2)+(4)+5

korisnik
telekom (n x 2Mbit/s)

AP

bakar/HDSL

FP

bakar/HDSL

DP

bakar/HDSL

Scen. (2)+3+(4)

Novo instaliranje optikih sustava izvodi se kao FTTB.

Gdje postoji bakrena mrea koristi se HDSL.

korisnik
telekom (1 x 2Mbit/s)

OPISI POJEDINIH SCENARIJA

Scenarij Kratki opis
1

Scenarij obilnog
preustroja
postojeih
pristupnih mrea
optikim
mreama

Opis namjene

FTTB za velike poslovne korisnike, npr. banke i institucije

koje zahtijevaju 2Mbit usluge (4 x 2Mbit/s ONU)
FTTC+bakreni razvod za telekomunikacijske usluge za
rezidencijalne i male poslovne korisnike
Hibrid fibre coax (HFC) za CATV/Video za rezidencijalne
korisnike
Slab preustroj
HDSL za postojee velike poslovne, bankarske i
postojeih
institucionalne korisnike
pristupnih mrea FTTB za nove velike poslovne, bankarske i druge korisnike
optikim
(4 x 2Mbit/s ONU)
mreama; HDSL
Bakrene parice od pristupne toke (Access Point) za
za poslovne
telekomunikacijske usluge za rezidencijalne i male
korisnike
poslovne korisnike (ukljuuje neto novih bakrenih
parica)
HFC mrea za CATV/Video za rezidencijalne korisnike

Scenarij Kratki opis

3

Nema preustroja
optike u
sekundarnoj
pristupnoj mrei.
Rasprostranjeno
koritenje HDSL

Opis namjene
HDSL (i neto novih bakrenih parica) za postojee i nove
velike poslovne, bankarske i institucionalne korisnike
bakrene parice od pristupne toke (AP) za
telekomunikacijske usluge za rezidencijalne i male
poslovne korisnike (ukljuuje neto novih bakrenih
parica)
HFC mree za CATV/video za rezidencijalne korisnike
HDSL za postojee velike poslovne, bankarske i
institucionalne korisnike
FTTB za nove velike poslovne, bankarske i sl. korisnike
(4 x 2Mbit/s ONU)
postojee/nove bakrene parice and ADSL za
telekomunikacijske usluge (rezidencijalni i mali poslovni
korisnic) i za CATV/video i interaktivne usluge
(rezidencijalni korisnici).

Slab preustroj
optike. HDSL za
poslovne
korisnike.
ADSL za
rezidencijalne
korisnike; nema
izdvojenih HFC
mrea
Scenarij bogatog FTTB za velike poslovne korisnike i banke koji zahtijevaju
preustroja optike
2Mbit/s usluge (4 x 2Mbit/s ONU)
FTTC+VDSL za irokopojasne usluge za rezidencijalne i
male poslovne korisnike

Service development
100
90
80
70
60
50
% 40
30
20
10
0
prva
godina

POTS

Video Distr.
ISDN-BA
Wideband
(2Mbit/s)

5-a
godina

10-a
godina

Trokovi za 5 razliitih opcija preustroja pristupne mree

Trokovi investiranja

1000000
800000

Godinji trokovi investiranja #1

600000

Godinji trokovi investiranja #2

Godinji trokovi investiranja #3

400000

Godinji trokovi investiranja #4

Godinji trokovi investiranja #5

200000
0
1995 1996 1997 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005

1. FTTO/FTTC+HFC za dig. video

2. HDSL postojee+FTTO/FTTC novo + HFC za dig. video
3. HDSL postojee +HDSL novo+HFC za dig. video
4. Isto kao 2 ali ADSL se koristi za dig. video
5. Isto kao 1 ali VDSL se koristi za dig. video

Trokovi po korisnikom linku u odnosu na omjer djeljenja u

155Mbit/s PON
%
60
100
50
40
50
30
relativni 20
trokovi

10
0
nema

1:8

1:16
djelitelj

1:32

1:64

METODE OPTIMIZIRANJA
Za mnoge praktine probleme cilj je odabrati najbolje rjeenje iz skupa
moguih rjeenja. Takvi se problemi nazivaju kombinatoriki optimizacijski
problemi. Predstavljaju se kao par (S,C), gdje je S konaan ili prebrojivo
beskonaan skup konfiguracija (prostor pretraivanja), a C je funkcija cilja.
Problem se svodi na nalaenje konfiguracije za koju C poprima najmanju
vrijednost, tj. nalaenje optimalne konfiguracije i0 koja zadovoljava
C opt C (i 0 ) min i S C ( i )

METODE OPTIMIZIRANJA (nastavak)

- metode linearnog programiranja - pristup rjeavanju problema
razvijanjem matematikih modela sa funkcijom cilja i funkcijama ogranienja
koje su linearne funkcije nezavisnih varijabli.
- metode dinamikog programiranja - modelirani problem pretvaraju u niz
problema jednog stanja; ova metoda je intuitivno temeljena na principu da
optimalan skup odluka ima svojstvo da koja je god prva odluka, preostale
odluke moraju biti optimalne glede ishoda koji rezultiraju iz prve odluke.
- metode pretraivanja po stablu - prebrojavaju sva mogua rjeenja
problema organiziranog u obliku stabla.
- metode iterativnog poboljanja - zahtijevaju odreivanje prostora
rjeenja, funkcije cilja i skupa pomaka koji mogu biti koriteni za popravak
rjeenja; problem je odreivanje poetne konfiguracije.
NAVEDENE METODE NE DAJU OPTIMALNO RJEENJE

METODE OPTIMIZIRANJA (nastavak)

Metoda simuliranog hlaenja (simulated annealing - SA) preskae lokalni

minimum primjenjujui postupak analogan postupku kod kojeg krutine iz
tekueg stanja polaganim hlaenjem poprimaju kristalizacijske oblike
(annealing). Temelji se na statistikoj mehanici (Boltzmanova raspodjela).
Polagano hlaenje krutine iz tekueg stanja dovodi do potpuno ureenog
stanja - kristalno stanje, koje predstavlja stanje minimalne energije sustava
krutine. Sustav podrava Boltzmanovu raspodjelu

1
P {E E }
e
Z (T )

E
kBT

METODE OPTIMIZIRANJA (nastavak)

Metropolis i suradnici su 1953 godine pojasnili polagano hlaenje krutine
simulirajui kretanje ka toplinskom uravnoteenju krutine za odreenu
temperaturu T. Postupak simuliranja polaganog hlaenja naziva se jo i
Metropolis algoritam.
Kirckpatrick je sa suradnicima 1982 i 1983 godine i Cerny 1985 godine
nezavisno su predloili i realizirali postupak polaganog hlaenja krutine
prema Metropolisovom algoritmu za rjeavanje kombinatorikih
optimizacijskih problema (problema trgovakog putnika - salesman problem)

METROPOLIS ALGORITAM
Generiraju se konfiguracije (stanja) teine

U
kT

koristei slijedei postupak:

pretpostavimo da je
sustav u trenutnoj
konfiguraciji oznaenoj
sa C(n)
KONFIGURACIJA (STANJE)
C(n)

1. Generiramo probnu konfiguraciju, C(t), (iz C(n) sluajnim izvlaenjem atoma i i

njegovim pomicanjem prema izrazima:
s
r (1)
2
s
y (i ) y (i ) r (2)
2
s
z(i ) z(i ) r ( 3)
2
x (i ) x (i )

IZDVOJIMO i-ti ATOM

gdje su r (1), r (2), r (3)

jednoliko raspodijeljeni sluajni brojevi
izmeu -1 i +1, a s je veliina koraka
pomaka

PROBNA KONFIGURACIJA C(t)

2. Izraunavamo promjenu energije za probnu konfiguraciju C(t):

E E(t) E(n)

3. Ako je E 0 , prihvaamo promjenu, tako da probna konfiguracija C(t) postaje

(n+1)-va konfiguracija C(n+1), tj.
C(n 1) C(t)

NOVA KONFIGURACIJA (STANJE)

C(n+1)

4. Ako je
5. Ako je

E 0

generiramo sluajni broj

r ( 4) e

E
kT

r( 4)

izmeu 0 i 1,

, prihvati pomak, tj. novu (n+1)-vu konfiguraciju C(n+1)

C(n 1) C(t)

NOVA KONFIGURACIJA (STANJE)

C(n+1)

E
kT

6. Ako je r (4) e
odbaci pomak, tj. odbaci novu (n+1)-vu konfiguraciju C(n+1) i
zadri prethodnu, n-tu, konfiguraciju C(n)

C(n 1) C(n)

VRAANJE i-tog ATOMA NA

IZVORNO MJESTO

NOVA KONFIGURACIJA
C(n+1)

U ovom sluaju je nova (n+1)-va konfiguracija jednaka prethodnoj n-toj konfiguraciji.

METODA SIMULIRANOG HLAENJA

f3

f1

optiko
vlakno

f2

Tx

f3

informa
cija

fn

Rx

LPF Low
Pass
Filter
(niskop
ojasni
filter)

fn

LPF
Head-End (UPS, OLT)

POSTAVKE PRIMJENE METODE SIMULIRANOG HLAENJA

Modeliranje funkcije cilja
Inicijalizacija
Poetna vrijednost
kontrolnog parametra
(poetna temperatura)
Pravilo hlaenja

Naruavanje
Zadovoljenje ogranienja
Zavretak

Kako prikazati funkciju cilja a da bude efikasna, tj. da

minimiziranje generiranja rjeenja moe znaajno
smanjiti vrijeme optimiziranja?
to e biti poetna toka optimizacije?
Ako je poetna vrijednost kontrolnog parametra
(poetne temperature) vrlo mala, proces optimiziranja e
konvergirati vrlo brzo i moe rezultirati nekim
podoptimalnim rjeenjima.
Kojom brzinom e se kontrolni parametar (temperatura)
smanjivati? Ako se sustav suvie brzo hladi potencijalno
nepoeljna svojstva mogu biti zadrana u rjeenju i
rezultira podoptimalnim rjeenjem.
Kako treba trenutno rjeenje modificirati da se dobije
novo potencijalno rjeenje? Kako e naruavanje
rjeenja utjecati na osobine novog rjeenja?
Da li je mogue generirati neizvediva rjeenja? Ako da,
koji e se mehanizmi koristiti da se smanji vjerojatnost
da se ista rjeenja prihvate kao konana rjeenja?
Koji kriterij e se koristiti za odreivanje zavretka
postupka hlaenja?

POETNA VRIJEDNOST KONTROLNOG PARAMETRA

Poetna vrijednost kontrolnog parametra, T, odreuje se na takav nain da su oigledno
C
svi prijelazi prihvaeni, tj. T0 je takav da je e T 1 za skoro sve i i j. Kirkpatrick i suradnici
[Kirkpatrick et al. (1983)] predloili su iskustveno pravilo gdje se izabere velika vrijednost
kontrolnog parametra T0 i izvre se brojni prijelazi. Ako je omjer prihvaanja (acceptance ratio)
, definiran kao broj prihvaenih prijelaza podijeljen sa brojem predloenih prijelaza, manji od
ij

0 (u [Kirkpatrick et al. (1982)] uzeto je da je 0=0,8),

udvostruuje se trenutna vrijednost kontrolnog parametra 0. Ovaj postupak se ponavlja sve
dok se ne postigne zadani omjer prihvaanja 0.
neke unaprijed zadane vrijednosti

Johnson i suradnici [Johnson et al. (1986)] odreuju vrijednost za T0 izraunavanjem

prosjeka svih razlika veih od nule u funkciji trokova, C , za brojne sluajne prijelaze i
rjeavaju 0 iz izraza
()

()

0 e

odakle proizlazi vrijednost kontrolnog parametra

C
T0

()

C
T0
1

ln
0

Lutfiyya i suradnici [Lutfiyya et al (1991)] odreuju vrijednost za T0 na slijedei nain.

Omjer prihvaanja , odreen je kao odnos izmeu broja prihvaenih konfiguracija od strane
algoritma i ukupnog broja konfiguracija koje su generirane algoritmom za dani kontrolni
parametar. Ranije je naznaeno da poetna vrijednost kontrolnog parametra treba da bude
dovoljno velika tako da virtualno budu prihvaene sve generirane konfiguracije. To povlai da
bi trebao biti jednak 1. Poetna vrijednost kontrolnog parametra T0 moe se odrediti prije
zapoinjanja samog optimizacijskog postupka. Poetna vrijednost kontrolnog parametra T0
dobija se prema izrazu
()

C
T0
m2
ln
m2 (1 )m1

gdje su m1 i m2 brojevi generiranih konfiguracija sa

srednja vrijednost ovih C za koje je C > 0.
ij

C ij 0

C ij

> 0 (m1 + m2 = m0), a

()

je

ij

Odreivanje poetne vrijednosti kontrolnog parametra na ovako opisani nain moe biti
pouzdano samo u onim sluajevima gdje su vrijednosti funkcije cilja za razliite konfiguracije
jednoliko raspodijeljene.

KRAJNJA VRIJEDNOST KONTROLNOG PARAMETRA

Kriterij zavretka algoritma, koji odreuje krajnju vrijednost kontrolnog parametra, odreen
je odabirom broja vrijednosti od Tk, za koje e algoritam SA biti izvren (u literaturi se moe
nai da se ovaj broj kree u rasponu od est do pedeset). Algoritam zavrava takoer kada su
posljednje konfiguracije uzastopnih Markovljevih lanaca jednake za vei broj lanaca.
U [Lutfiyya et al (1991)] opisan je postupak odreivanja krajnje vrijednosti kontrolnog
parametra. Oznaimo Ci(Tk) kao vrijednost funkcije cilja za konfiguraciju za kontrolni
parametar Tk. lan C(T ) aproksimira statistiko oekivanje vrijednosti funkcije cilja (troka) za
kontrolni parametar Tk. i srednje vrijednost funkcije cilja za n prihvaenih prijelaza, izvrenih
nakon to je unutarnja petlja algoritma dosegla ravnoteno stanje, i odreuje se prema izrazu
k

C ( Tk )

Slino,

C ( Tk )

1 n
C (T ) .
n i 1 i k

aproksimira drugi moment funkcije cilja.

2

C ( Tk )

1 n 2
C (T ) .
n i 1 i k

Standardna devijacija funkcije cilja odreena je kao

2

2 (Tk ) C (Tk ) C (Tk )

.
2

Za konanu vrijednost kontrolnog parametra, Tf, uzima se prva vrijednost kontrolnog

parametra koja zadovoljava izraz
2 ( Tk )
Tf (C (T0 ) C (Tf ))

za neku malu vrijednost od . Manja vriojednost

<

povlai dulje trajanje izvrenja algoritma.

DULJINA MARKOVLJEVIH LANACA

Najjednostavniji izbor za Lk, gdje je Lk duljina k-tog Markovljevog lanca, je vrijednost koja
ovisi o veliini problema. Odatle proizlazi da Lk ne ovisi o k. Intuitivno se broj Lk odreuje tako
da broj prihvaenih prijelaza iznosi najmanje hmin (gdje je hmin neki unaprijed odreen broj). Za
sluaj kada L , uzima se da je L L , gdje je L neka konstanta. [Kirkpatrick et al. (1982)]
uzimaju da je L = n, gdje je n broj varijabli problema koji se rjeava. [Johnson et al. (1986)]
uzimaju da je L m R , tj umnoak veliine susjednih konfiguracija. U [Davidson i Harel (1996)]
uzima se 30 puta broj vorova to se ini zadovoljavajuim za problem razmatran u navedenoj
referenci. Korektna simulacija fizikalnih procesa doputala bi potencijalno neogranien broj
promjena svake temperature, i to je jedna od pretpostavki u matematikim analizama SA.
Navedena linearna aproksimacija takvog neogranienog procesa daje prihvatljive rezultate.
k

FAKTOR UMANJENJA KONTROLNOG PARAMETRA

Faktor umanjenja kontrolnog parametra odabire se tako da male duljine Markovljevih
lanaca zadovoljavaju postavljanje u kvazi-ravnoteno stanje nakon umanjenja kontrolnog
parametra. Najee koriteno pravilo umanjenja kontrolnog parametra dato je izrazom
ck 1 ck , k 0,1,2,...,

gdje je

konstanta manja od 1. [Kirkpatrick et al. (1982)] su prvi predloili ovaj postupak

umanjenja kontrolnog parametra, i uzeli su da je = 0,95. Kod drugih autora ova vrijednost
kree se u rasponu od 0,50 do 0,99 ovisno o problemu koji se rjeavao.
Lutfiyya i suradnici [Lutfiyya et al (1991)] koriste pravilo umanjenja kontrolnog parametra
prema izrazu
Tk 1 Tk

1
ln(1 )Tk
1
3 (Tk )

to je manji (Tk), sustav e se sporije hladiti. Takoer se moe uoiti zavisnost

(Tk).

U mnogim primjenama uzima se da je = 0,75 i time se postie brzo hlaenje. Suvie

brzo hlaenje rezultira u nemogunosti bijega iz lokalnog minimuma. Lagano hlaenje moe
poboljati rezultate uz vei utroak vremena.

OPTIMALNO RJEENJE PASIVNE OPTIKE MREE STRUKTURE

DVOSTRUKE ZVIJEZDE
Analogija problema PON strukture topologije dvostruke zvijezde sa termodinamikom
Problem PON strukture
Opi pojmovi
topologije dvostruke
Termodinamika
zvijezde
stanje
raspored vorova u kojima
raspored estica
sustava
se smjetaju djelitelji prvog
krutine
i drugog reda
funkcija cilja ukupna duljina optikih niti energija stanja krutine
kontrolni
parametar

kontrolni parametar

optimalno
rjeenje

izraunata optimalna
ukupna duljina optikih niti

temperatura hlaenja
krutine
(annealing
temperature)
temeljno stanje krutine

Tx

Informacija 1

Rx

Rx

Tx

Tx

Rx

Informacija 1

Informacija 1
Informacija 1

POSTUPAK OPTIMIZIRANJA PON SUSTAVA TOPOLOGIJE

DVOSTRUKE ZVIJEZDE

- pretpostavke:

djelitelji se smjetaju u vorove teine jednake nula (0),

u krajnje vorove (vorovi sa teinom veom od nula) smjetaju se ONU jedinice,
svaka ONU jedinica povezuje se sa jednim (ili vie) vlaknom na najblii djelitelj,
vorovi u koje je mogue smjestiti djelitelje jesu vorovi teine jednake nula ( w W - Nw
broj vorova teine jednake nula; W skup vorova teine jednake nula; W V , gdje je
V skup svih vorova promatrane mree; uitava se iz ulaznih podataka - koordinate
i broj korisnika po voru),
ii) u krajnje vorove (V\W - vorovi sa teinom veom od nula) smjetaju se ONU jedinice
(odreuje se broj i tip ONU jedinica),
iii) svaka ONU jedinica povezuje se sa jednim (ili vie) vlaknom na najblii djelitelj,
iv) uzeti prvi odnos djeljenja djelitelja optike snage prvog reda u hijerarhiji dvostruke
zvijezde, kS1
v) broj djelitelja prvog reda u hijerarhiji dvostruke zvijezde (NS1) odreuje se tako da se broj
djelitelja drugog reda u hijerarhiji dvostruke zvijezde (NS2) pomnoi sa omjerom
djeljenja (splitting _ratio) djelitelja prvog reda u hijerarhiji dvostruke zvijezde (kS1),
(ovdje treba obratiti panju na to da neki djelitelj nee biti u potpunosti iskoriten)
vi) uzeti prvi odnos djeljenja djelitelja optike snage drugog reda u hijerarhiji dvostruke
zvijezde, kS2
i)

broj djelitelja drugog reda u hijerarhiji dvostruke zvijezde (NS2) odreuje se tako da se
broj ONU jedinica (NONU), neovisno o veliini i tipu istih, pomnoi sa omjerom
djeljenja (splitting _ratio) djelitelja drugog reda u hijerarhiji dvostruke zvijezde (kS2),
(ovdje treba obratiti panju na to da neki djelitelj nee biti u potpunosti iskoriten)
viii) uzimamo djelitelje drugog reda u hijerarhiji dvostruke zvijezde - n W , ukupan broj NS2 <
Nw
vii)

S2

ix)

NW
moemo ih rasporediti na
naina (gdje su N
NS2

- broj vorova sa teinom jednakoj nula,

a NS2 - broj djelitelja drugog reda u hijerarhiji dvostruke zvijezde,

x) na sluajan nain izabrati poetni raspored vorova promatrane mree u koje e se
smjestiti djelitelji drugog reda u hijerarhiji dvostruke zvijezde n W ,
xi) za svaki raspored smjetaja djelitelja drugog reda u hijerarhiji dvostruke zvijezde
odreujemo krajnje vorove (ONU jedinice) koji su povezani sa najbliim djeliteljem
(primjeniti npr. algoritam DIJKSTRA),
xii) odreujemo najkrae putove kojima su krajnji vorovi (ONU jedinice) povezani sa
vorovima u kojima su smjeteni djelitelji (primjena algoritama za odreivanje
najkraih putova u grafu - npr. algoritam DIJKSTRA),
xiii) za svaki takav put smatramo da predstavlja jedno (ili vie) optiko vlakno,
S2

xiv) na zajednikim dijelovima pruanja (zajednikim granama) ukljuiti broja koji e

brojati broj putova koji se pruaju zajednikim djelovima (time e odrediti broj
optikih vlakana, odnosno kapaciteti i broj optikih kabela),
xv) zapamtiti one vorove u kojima se putovi razilaze i u takve vorove spremiti spojnice
za optike kabele,
xvi) zapamtiti vorove u kojima su smjeteni djelitelji drugog reda u hijerarhiji dvostruke
zvijezde (ISPLIT2),
xvii) uzimamo djelitelje prvog reda u hijerarhiji dvostruke zvijezde - n W , ukupan broj NS1 <
Nw
S1

xviii)

moemo ih rasporediti na

N S2
naina (gdje su N
N S1

S2

- broj djelitelja drugog reda u

hijerarhiji dvostruke zvijezde, a NS1 - broj djelitelja prvog reda u hijerarhiji dvostruke
zvijezde,
xix) za svaki raspored smjetaja djelitelja prvog reda u hijerarhiji dvostruke zvijezde
odreujemo djelitelje drugog reda u hijerarhiji dvostruke zvijezde koji su povezani
najkraom udaljenou sa djeliteljem prvog reda (primjeniti npr. algoritam
DIJKSTRA),
xx) odreujemo najkrae putove kojima su vorovi u kojima su smjeteni djelitelji drugog
reda u hijerarhiji dvostruke zvijezde povezani sa vorovima u kojima su smjeteni

djelitelji prvog reda u hijerarhiji dvostruke zvijezde (primjena algoritama za

odreivanje najkraih putova u grafu - npr. algoritam DIJKSTRA),
xxi) odreujemo najkrae putove od ishodinog vora do vorova u kojima su smjeteni
djelitelji prvog reda u hijerarhiji dvostruke zvijezde (primjena algoritama za
odreivanje najkraih putova u grafu - npr. algoritam DIJKSTRA),
xxii) za svaki takav put smatramo da predstavlja jedno (ili vie) optiko vlakno,
xxiii) na zajednikim dijelovima pruanja (zajednikim granama) ukljuiti broja koji e
brojati broj putova koji se pruaju zajednikim djelovima (time e odrediti broj
optikih vlakana, odnosno kapaciteti i broj optikih kabela),
xxiv) zapamtiti one vorove u kojima se putovi razilaze i u takve vorove spremiti spojnice
za optike kabele,
xxv) zapamtiti vorove u kojima su smjeteni djelitelji prvog reda u hijerarhiji dvostruke
zvijezde (ISPLIT1),
xxvi) izraunati ukupnu duljinu optikih niti za promatrani raspored djelitelja optike snage
(za promatranu postavu PON arhitekture),
xxvii) uzeti slijedei odnos djeljenja (splitting_ratio) za djelitelje drugog reda u hijerarhiji
dvostruke zvijezde i izvriti korake vi) do xxvi), dok se ne iscrpe svi odnosi djeljenja,
xxviii) uzeti slijedei odnos djeljenja (splitting_ratio) za djelitelje prvog reda u hijerarhiji
dvostruke zvijezde i izvriti korake iv) do xxvii), dok se ne iscrpe svi odnosi
djeljenja,
xxix) primjeniti metodu simuliranog polaganog hlaenja (simulated_annealing) za odabir
slijedeeg (sluajnog) rasporeda djelitelja optike snage i izvriti korake iv) do
xxviii), dok se ne postigne optimalno rjeenje funkcije cilja (najmanja vrijednost
ukupne duljine optike niti),

xxx) dobiveno rjeenje, tj. raspored djelitelja i cijelokupnu strukturu PON mree
prezentiramo u grafikom obliku,

REZULTATI OPTIMIZIRANJA PON STRUKTURE TOPOLOGIJE

DVOSTRUKE ZVIJEZDE
Rezultati primjene metode simuliranog hlaenja na mreu sa

19 vorova

poetna
vrijednost

zakljuna
vrijednost

faktor
umanjenja

broj iteracija

optimalna duljina
niti
(m)

omjer djelitelja
1_og reda

omjer djelitelja
2_og reda

vrijeme izvoenja
(s)

c0

cf

maxiter

minlength

s1

s2

500
1000

100
100

0,75
0,75

10
10

1708
1769

1:8
1:4

1:8
1:8

7
10

500
1000
3433
4553
60634
98376

100
100
687
911
4042
6558

0,75
0,75
0,75
0,75
0,75
0,75

50
50
50
50
50
50

1729
1675
1410
1649
1874
1604

1:4
1:8
1:4
1:8
1:2
1:4

1:4
1:8
1:4
1:8
1:8
1:8

32
50
15
18
163
165

500
1000
3939
5657
14427
24212
57312
66864
12009
3379
42753
119305
182480
407026
944746

100
100
788
1131
2885
4842
11462
13373
801
225
2850
7954
12165
21135
62983

0,75
0,75
0,75
0,75
0,75
0,75
0,75
0,75
0,75
0,75
0,75
0,75
0,75
0,75
0,75

100
100
100
100
100
100
100
100
100
100
100
100
100
100
100

1392
1696
1800
1901
1718
1754
1584
1719
2107
1677
1708
1558
1925
1787
1707

1:4
1:4
1:16
1:4
1:4
1:16
1:4
1:8
1:2
1:8
1:8
1:4
1:4
1:32
1:16

1:4
1:8
1:16
1:4
1:4
1:16
1:4
1:8
1:16
1:8
1:32
1:4
1:4
1:32
1:16

64
101
30
34
33
34
33
34
55
55
56
57
55
55
56

3240

648

0,75

500

1482

1:4

1:4

145

3926

785

0,75

1000

1601

1:2

1:8

332

Rezultati primjene metode simuliranog hlaenja na mreu sa

119 vorova

poetna
vrijednost

zakljuna
vrijednost

faktor
umanjenja

broj iteracija

c0

cf

maxiter

32396
27676
1265
414285

6479
5537
300
27619

0,75
0,75
0,75
0,75

5
5
10
10

optimalna
duljina niti
(m)
minlength
15397
16490
16169
16732

omjer
djelitelja
1_og reda
s1
1:8
1:8
1:8
1:8

omjer
djelitelja
2_og reda
s2
116
1:8
1:8
1:16

vrijeme
izvoenja
(s)
t
2181
8131
3485
5356

REZULTATI PRIMJENE METODE SIMULATED ANNEALING NA REALNOM MODELU PON

STRUKTURE TOPOLOGIJE DVOSTRUKE ZVIJEZDE (DOUBLE-STAR TOPOLOGY)
Podruje Podmurvice u Rijeci
119 vorovaukupno
1 vor
smjetaj UPS-a
72 vora teine vee od nula (stambene zgrade i mali poslovni
prostori)
46 vorovateine jednake nula (kabelski zdenci - mjesta
predvidiva za smjetaj djelitelja)
Rijeka, 09.01.1998.

Broj ONU jedinica po objektu (zgradi)

Objekt

UPS

960 prikljuaka

Objekt

korisnika

ONU_256

ONU_128

2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13

0
0
0
173
0
75
173
0
148
48
0
99

0
0
0
1
0
0
1
0
1
0
0
0

0
0
0
0
0
1
0
0
0
0
0
1

.
.
.

ONU_64
0
0
0
0
0
0
0
0
0
1
0
0

ONU_32
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0

ONU_12
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0

ONU_4
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0

ONU_2
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0

ukupno ONU

jedinica

0
0
0
1
0
1
1
0
1
1
0
1

Ukupan broj ONU jedinica na promatranom podruju iznosi -->

72

Broj djelitelja u ovisnosti o omjeru djeljenja i hijerarhiji djelitelja

Broj djelitelja 1_og reda
Broj djelitelja 2_og reda

18 kom
36 kom

za omjer djeljenja 1:
za omjer djeljenja 1:

2
2

Broj djelitelja 1_og reda

Broj djelitelja 2_og reda

9 kom
18 kom

za omjer djeljenja 1:
za omjer djeljenja 1:

2
4

Broj djelitelja 1_og reda

Broj djelitelja 2_og reda

5 kom
9 kom

za omjer djeljenja 1:
za omjer djeljenja 1:

2
8

Lokacije djelitelja 2_og reda

Djelitelji 2_og reda omjera djeljenja 1: 2
smjeteni su u vorovima
44
75 114
33
90
31
35
78 110
65
86
75
42 103
86
22
2
78
75
90
44
67
Djelitelji 2_og reda omjera djeljenja 1: 4
smjeteni su u vorovima
50 109
52
22
56
78 110
81 114
3
9

22
65

65
97

42
109

3
48

3
33

103
6

2
67

110

58

77

21

67

86

37

26

102

29

97

Lokacije djelitelja 1_og reda

Djelitelji 1_og reda omjera djeljenja 1: 2 na koje su vezani
djelitelji 2_og reda omjera djeljenja 1: 2
smjeteni su u vorovima
50 100
22
58 117
81
3
48
6
4
4
6
109
39
Djelitelji 1_og reda omjera djeljenja 1: 2 na koje su vezani
djelitelji 2_og reda omjera djeljenja 1: 4
smjeteni su u vorovima
97
22
90
25
60
4 114
58
70

Djelitelji 1_og reda omjera djeljenja 1: 2 na koje su vezani

djelitelji 2_og reda omjera djeljenja 1: 8
smjeteni su u vorovima
60
21
42
65
21
Djelitelji 1_og reda omjera djeljenja 1: 2 na koje su vezani
djelitelji 2_og reda omjera djeljenja 1:16
smjeteni su u vorovima
110
25
63
Djelitelji 1_og reda omjera djeljenja 1: 2 na koje su vezani
djelitelji 2_og reda omjera djeljenja 1:32
smjeteni su u vorovima
114 110

Parametri primjene metode simulated annealing

tstart=

33705. tend=

2247. tfakt=

.75 maxit=

50

Vrijeme izvrenja programa iznosi -62160 sekundi

Putevi od pojedine ONU jedinice do nadlenog djelitelja 2_og reda

Djelitelj 2_og reda omjera djeljenja 1:
4 najkraa puta iz vora
28-ti
29-ti
30-ti
31-ti

put
put
put
put

51
53
54
55

50
52
52
52

4 smjeten je u voru

50

50
duljina
duljina
duljina
duljina

50
50
50

Duljina odabranih putova iznosi

28_og
29_og
30_og
31_og

166 m

puta
puta
puta
puta

Djelitelj 2_og reda omjera djeljenja 1:

4 smjeten je u voru

109

iznosi
iznosi
iznosi
iznosi

15
39
52
60

4 najkraa puta iz vora 109

69-ti
70-ti
71-ti
72-ti

put
put
put
put

115
116
118
119

114
114
117
117

109
109
114 109
114 109

duljina
duljina
duljina
duljina

Duljina odabranih putova iznosi

69_og
70_og
71_og
72_og

puta
puta
puta
puta

iznosi
iznosi
iznosi
iznosi

36
36
73
90

235 m

Putevi od pojedinog djelitelja 2_og reda do nadlenog djelitelja 1_og reda

Djelitelj 1-og reda omjera djeljenja 1:
4 najkraa puta iz vora
14-ti
11-ti
12-ti
5-ti

put
put
put
put

67
58
77
56

2
60
75
58

63
72
60

65
70
63

67
2
65

duljina 14_og puta iznosi

duljina 11_og puta iznosi
duljina 12_og puta iznosi
duljina 5_og puta iznosi

2
67

put 110 102 100 14

put 110 102 100 14
put 114 109 102 100
put 77 86
3
9

15
153
158
178

504 m

Djelitelj 1-og reda omjera djeljenja 1:

7-ti
10-ti
9-ti
12-ti

Duljina odabranih putova iznosi

4 najkraa puta iz vora

4 smjeten je u voru

4 smjeten je u voru

16

16
16
16
14 16
12 100

Duljina odabranih putova iznosi

14

16

duljina 7_og puta iznosi

duljina 10_og puta iznosi
duljina 9_og puta iznosi
duljina 12_og puta iznosi

963 m

Putevi od OLT_a do djelitelja 1_og reda smjetenih u

2 16 86 26 67

231
231
241
260

put
put
put
put
put

2
16
86
26
67

1
14 100
77 75
25 22
2
1

12
72
21

9
70
56

3
2
58

86
1
60

77

75

72

70

63

65

67

Ukupna duljina odabranih putova iznosi

Sveukupna duljina putova iznosi

duljina
duljina
duljina
duljina
duljina

puta
puta
puta
puta
puta

25
444
230
359
40

1098 m

17973 m

Pronaena optimalna sveukupna duljina PON strukture je za

omjer djeljenja ks1=1: 4 i ks2=1: 4
minlen(2,2)=17973 m

Prikaz ovisnosti najmanje duljine PON strukture za 1000

izraunatih vrijednosti sluajno odabranih konfiguracija uz nie
zadane podatke metodom simuliranog hlaenja
Promatrano podruje Podmurvice u Rijeci:

19 vorova

2500

1 vor
10 vorova

UPS
stambene zgrade i mali poslovni objekti
(vorovi teine vee od nula)

8 vorova

kabelski zdenci (vorovi teine jednake nula)

2000
Izraunata vrijednost duljine
optikih niti u promatranoj
konfiguraciji

1500

1499 m

100,00%

srednja duljina

1751 m

116,81%

najmanja duljina

1238 m

82,59%

najvea duljina

2317 m

154,57%

Najmanja vrijednost duljine

optikih niti

Najvea vrijednost duljine

optikih niti

1000

Optimalna vrijednost duljine

optikih niti

500

redni broj PON konfiguracije

945

886

827

768

709

650

591

532

473

414

355

296

237

178

119

60

0
1

duljina optikih niti

Srednja vrijednost duljine

optikih niti

pronaena optimalna duljina

T0 = 3334,

Tf = 222,

= 0,75,

Niter = 100,

Broj analiziranih konfiguracija

20000
File: rez20003

Prikaz ovisnosti najmanje duljine PON strukture za 500

izraunatih vrijednosti sluajno odabranih konfiguracija uz nie
zadane podatke metodom simuliranog hlaenja
Promatrano podruje Podmurvice u Rijeci:
119 vorova
1 vor
72 vora

UPS
stambene zgrade i mali poslovni objekti
(vorovi teine vee od nula)

46 vorova

kabelski zdenci (vorovi teine jednake

nula)

pronaena optimalna duljina 17973 m 100,00%

srednja duljina

17608 m

97,97%

najmanja duljina

12628 m

70,26%

najvea duljina

26716 m 148,65%

T0 = 33705

Tf = 2247

= 0,75

Niter = 50

Broj analiziranih konfiguracija

10000
File: rez30003

Podruje Podmurvice u Rijeci (19 vorova)

19
19

15
15

18

17
16

18

17

14
14

16

12
12

11

11

13

13

7
7

9
9

6
6

5
4
5

10
10

1
1

2
2

20

Prikaz izraunate PON mree strukture dvostruke zvijezde

19
19

15
15

18

14

17

18

17

14

16

S23

16

12

12

11

11

13

13

7
7

5
5

S22

3
S1
3

4
S21

10

10

UPS
PODMURVICE
19

Podruje Podmurvice u Rijeci (119 vorova)

19
118

119

117
15
18

17
16

14

105

107
108 106
103
104

101

116
115
114
109
112 110113

102
100
12

111

98 11
97

13

7
9
5
4

6
95

90
93

91

89

86

10

98

96

94

92

99

88

87
77

85

84
83

81
82

78

80

54

39

76 75

51

50

55
52

41

79

72
74

1
70
71

53
48

40

73

49

42
37
38 35

43

33
34

36

31

45 46
44

2
69

67
68

65
63
64

66

47
61 60

29
24

26

30
32

27

25

28

57
23

20

22
21

56

59
58

62

ZAKLJUAK