Seminarski rad

Tema: Raunarske mree

Samedin eovi

Raunarske mree

201
4

Raunarske mree
Rezime: Seminarski rad je veinom baziran na osnovama o raunarskim mreama.Kroz cijelu
prezentaciju bavi se pitanjima :ta su to raunarske mree,za sta slue, koje su to vrste
raunarskih mrea,naini povezivanje u mreu itd.Cilj samog rada upravo jeste uvod u
pojam raunarske mree, te kako bi korisnici mogli zamislit tu mreu i prestavit sebi nain
komunicaranja u raunarskoj mrei.Osim pisanog materijala,sminarski rad sadri i neke
slikovite prikaze kako bi ono o emu se pie bilo to jasnije.

Uvod
Nekada je raunar prvenstveno sluio za zabavljanje i troenje slobodnog vremena,ali
postupkom modernizacije,raunar je dobio jednu drugu osnovnu namjenu,a to je
komunikacija.Za takvo neto nam ne slui nita drugo do raunarske mree.

Nastanak raunarskih mrea

Prenoenje instrukcija izmeu raunskih maina se prvi put desilo 1940. godine kada je
George stibitz iskoristio TTY, odnosno tele-mainu za kucanje, pomou koje je poslao
instrukcije sa njegovog Model K iz Darthmouth univerziteta u Novom Hampshireu na njegov
Complex Number Calculator u New Yorku, te takoe primio ezultate istim putem. Tek
1964.godine istraitelji sa Dartmoutha su izumili glavnu mainu sa dijeljenjim vremenom sa
prikljuenim terminalima.

Raunarske mree

201
4

Pojam i osnove raunarskih mrea

Raunarska mrea je skup dva ili vie meusobno povezanih raunara koji dijele neke
resurse (podatke, sklopovlje, programe,...). Za umreavanje vie raunara potreban je poseban
hardver, ali softver, te poznavanje naina umreavanja. Umreavanje podrazumijeva
ostvarivanje veze u cilju razmjenjivanja resursa, ideja ili informacija izmeu dvije take.

Slika 1.1 Raunarske mree

Da bi se dva ili vie raunara spojili u mreu potrebni su hardwer i softver koji ce usmjeravati
podatke izmeu klijenata i servera.
-server-raunar koji prua usluge drugim raunarima u mrei
-klijent-raunar koji koristi usluge servera
U mreni hardwer prije svega spada CROSSOVER kabl koji povezuje raunare u mrei i
moe biti duine do 100m.Osim toga neophodno je da svaki raunar u mrei ima mreni
adapter,a ako se povezuju vise od 2 PC-a u mreu potreban je i hub ili switch.
Nakon ostarivanja hardwerske veze treba podesiti i softwer. Raunari u mrei mogu biti
hardverski povezani a da je komunikacija meu njima nemogua.Da bi veza bila potpuna
potrebno je prije svega da svaki raunar u mrei ima jednistveno ime.Zatim se za svaki od
raunara mora opredijeliti uloga u mrei a to je klijent i/ili server.Znai svaki od raunara
moze biti i klijent i server,zavisno od softverskih podeavanja.
Osim navedenog potrebno je i da raunari koriste isti protokol na kojem se zasniva sama
komunikacija meu njima.

Raunarske mree

201
4

ISO/OSI referntni model

Model je apstraktni opis veza i relacija koje postoje meu entitetima u nekom sustavu. To je
osnova za dizajn i implementaciju stvarnog sustava. Kada kaemo da je neki model
"referentni" to znai da ostale, konkretne modele tj. njihove implementacije usporeujemo i
usklaujemo s njim. U raunalnim mreama koristi se ISO/OSI referentni model prikazan
na slici 1-2.

Slika 1-2: ISO/OSI referentni model

OSI referentni model ima sedam razina. Razina (engl. layer) je skup funkcija koje pruaju
usluge razini iznad, a koriste usluge razine ispod. Razine su dizajnirane tako da promjene na
jednoj razini ne zahtjevaju promjene na ostalim razinama. Razine ISO/OSI referentnog
modela i njihove funkcije su:

Fizika razina (engl. physical layer)

Razina podatkovne veze (engl. data-link layer)
Mrena razina (engl. network layer)
Aplikacijska razina (engl. application layer)
Sjednika razina (engl. session layer)
Prezentacijska razina (engl. presentation layer)
Prijenosna razina (engl. transport layer)

Komunikacijski protokol je skup odreenih pravila za razmjenu informacija izmeu dva

raunara,programa,kamere i sl. na mrei koji ukljuuje sintaksu informacije, semantiku

Raunarske mree

201
4

informacije te pravila za razmjenu informacije. Mreni protokoli su ujedno i najvaniji

elementi jedne raunarske mree. Danas najpopularniji protokol za LAN mree je Ethernet
(koji ujedno definie i ostale stvari kao to su signaliranje i formate paketa), i skoro da ima
prevlast u raunarstvu. Za globalnu WAN mreu Internet se u najveoj mjeri koristi Internet
protokol (TCP/IP).

Najpoznatiji protokoli:

TCP/IP
Bluetooth
Ethernet
FDDI
IEEE 1394 (FireWire, iLink)
Frame relay
IEEE 802.11
IPX
Point-to-Point
TCP
Token Ring
UDP

TCP/IP protokol

Poeci TCP/IP protokola seu u 1969. godinu kada je istraivaki odjel Ministarstva obrane
SAD (DARPA - Defense Advanced Research Projects Agency) pokrenuo projekt uspostave
eksperimentalne mree s prospajanjem paketa nazvane ARPANET, ija je namjena bila
znanstvenicima koji su radili za ministarstvo obrane, omoguiti komunikaciju s kolegama u
drugim amerikim gradovima.
1975. ARPANET je prestao biti eksperimentalna mrea. TCP/IP arhitektura usvojena je kao
vojni standard 1983. Koritenje tog standarda bio je preduvjet za spajanje na ARPANET
mreu. ARPANET je pretea dananjeg interneta.
Internet je je svjetski javno dostupan sustav meusobno povezanih raunalnih mrea za
prijenos podataka baziran na prospajanju paketa i standardiziranom internet protokolu (IP).
Sastavljen je od manjih komercijalnih, akademskih i dravnih mrea. Prenosi razliite
informacije i prua razliite usluge kao to su elektronika pota, pristup web stranicama i
drugim dokumentima na world wide web-u.
TCP/IP arhitektura je najraireniji standard na internetu zbog pogodnosti koje je jedini u
danom trenutku nudio.

Raunarske mree

201
4

Razine TCP/IP arhitekture prikazane su na slici 1-3.

Slika 1-3: Razine TCP/IP arhitekture

Funkcije razina TCP/IP arhitekture su:
Razina pristupa mrei osigurava ureaju pristup zajednikom mediju. Obuhvaa funkcije
fizike razine i razine podatkovne veze OSI referentnog modela.
Internet razina obuhvaa funkcije mrene razine OSI referentnog modela. Primarni protokol
internet razine je IP protokol. O njemu e biti rijei u poglavlju 3.1.
Prijenosna razina je ekvivalentna prijenosnoj razini OSI referentnog modela. Vaniji
protokoli prijenosne razine su TCP (Transmission Control Protocol) i UDP (User Datagram
Protocol) o njima e biti govora u poglavlju 4.
Aplikacijska razina obuhvaa sjedniku, prezentacijsku i aplikacijsku razinu OSI
referentnog modela. Aplikacija je bilo koji proces koji se dogaa iznad prijenosne razine
TCP/IP komunikacijske arhitekture. Neki od aplikacijskih protokola su: SMTP, HTTP, FTP,
DNS itd. Poglavlje 5 govori o aplikacijskoj razini.
Slika 1-4 prikazuje odnos OSI referentnog modela i TCP/IP arhitekture.

Raunarske mree

201
4

Podjela raunarskih mrea

-Local area network (LAN) je mrea visoke brzine koja pokriva relativno malu geografsku
povrinu. Najee umreava radne stranice,raunare,printere servere i ostale ureaje.
Lokalne raunarske mree rade na brzinama od 10 Mb/s, 100 Mb/s, imaju malo kanjenje
(mikrosekunde ili nanosekunde). Novije mree rade na brzinama do 10 Gb/s. Najei mrene
tehnologije koji se koriste su Enthernet,Token Ring,Frame Relay te FDDI.
-Wide area network (WAN) -pokriva relativno veliku geografsku povrinu. To je mrea ija
komunikacijska infrastruktura prelazi granice grada, regije ili drave., a najpoznatija WAN
mrea je upravo Internet. Razmjenjivanje podataka u ovim mreama se najee vri preko
telefonskih kablova..
-Personal area network (PAN) je jo vie geografski ograniena na samo nekoliko metara
razdaljine. Najee se radi o komunikaciji izmeu manjih ureaja sa raunarom ili izmeu
samih raunara koji su blizu jedan drugome. Npr. beina mrea koja povezuje tipkovnicu,
mi ili pisa s raunalom. Drugi primjer ovakve mree su bluetooth ureaji.
-Metropolitan Area Network (MAN) mrea koja pokriva vea podruja od LAN mree
(nekoliko kvartova, grad ili nekoliko gradova), povezuje razliite LAN mree. Veinom je
odravana od strane neke tvrtke, a koristi ju mnogo korisnika. Doseg MAN mree je obino
do 50 km.

Raunarske mree

201
4

Vrste raunarskih mrea

Postoji vie vrsta mrea, a svaka definiemrene protokole koji su skup pravila za prikaz,
signaliranje, provjeravanje, podataka koji su potrebni za slanje informacije preko neke mree.
Neke od najpoznatiji i onih koje su najvie u upotrebi su:
Ethernet je mrena tehnologija za LAN mree, temeljena na frame nainu rada.
To znai da se podaci alju u paketima koji su prilagoeni za slanje preko
raunarske mree. Definira umreavanje i signaliranje za fiziki sloj, te frame
formate i protokole za MAC, odnosno podatkovni sloj OSI modela. Ethernet
definie i protokole pomou kojih se vri prijenos podataka u mrei. Ethernet,
poznat i pod imenom IEEE 802.3, je postao najrasprostranjeniji standard za
raunarske mree koji se poeo uzdizati ranih 1990-tih pa sve do danas gdje dri
primat te je skoro u potpunosti zamjenio ostale mrene tehnologije za LAN mree
kao to su Token Ring ili FDDI.
FDDI je razvijen kao potreba za pouzdaniji i bri prijenos podataka preko
raunarskih mrea. Fiber Distributed Data Interface je skup ANSI protokola za
slanje digitalnih podataka preko optikog vlakna i rijee bakrenih ica. FDDI
mree su token mree te podravaju brzine do 100 Mbps. FDDI mree su obino
osnova WAN mrea.
Token Ring je vrsta mree koja je ematski poredana u krug. Token Ring je usko
vezan za IEEE 802.5 specifikaciju jer je nastala iz Token Ring tehnologije (koju je
razvio IBM), zbog identinosti i zanemarljivih razlika termin Token Ring obino
obuhvaa i IEEE specifikaciju.
Frame relay je sinhronizovana mrea temeljena na HDLC protokolu. Podaci se
alju u HDLC paketima. Frame relay se obino iskoritava za ovijanje podataka
izmeu lokalnih (LAN) I irokopojasnih (WAN) mrea
WI-FI je beini nain umreavanja raunara gdje se podaci imeu dva ili vie
raunara prenose pomou radio frekvencija (RF) i odgovarajuih antena. Najee
se koristi u LAN mreama (WLAN), dok se u posljednje vrijeme sve vie nudi i
beini pristup WAN mrei

Topologija mree
Topologija raunarskih mrea je geometrijski raspored umreenih raunara. Postoje dvije
vrste topologije mree, to su:

Fizika topologija Pokazuje na koji su nain fiziki povezani vorovi mree (slika
2-1)
Logika topologija Govori o nainu na koji se prostire signal izmeu vorova
mree (ova topologija se nekada naziva i signalna topologija)

Raunarske mree

201
4

Najee topologije su: prstenasta, razgranata, magistralna, i zvjezdasta topologija.U

dananjim LAN mreama koristi se fizika topologija stabla, a logika topologija sabirnice.

Slika 1-5: Fizike topologije mrea

Kod projektiranja raunarskih mrea moramo predvidjeti mogua proirenja mree, dizajnirati
mreu tako da manja promjena ili rjeavanje problema jednog korisnika ne utjee na cijeli
sustav. Zbog toga se koristi hijerarhijski model koji ima tri razine prospajanja prometa:

Razina jezgre mree

Distribucijska razina
Razina pristupa

Hijerarhijski model prospajanja ima strukturu prikazanu na slici 2-2.

Raunarske mree

201
4

Slika 1-6: Hijerarhijski model prospajanja

Mrena oprema
Osnovna podjela opreme koja se koristi u raunarskim mreama je podjela na pasivnu i
aktivnu mrenu opremu.
Aktivna oprema su svi elektroniki ureaji koji prihvaaju i distribuiraju promet unutar
raunarskih mrea tj. imaju memoriju i procesor (mrena kartica, prospojnik, usmjernik,...), a
pasivna oprema je sustav vodova (optika i bakar) koji slui za povezivanje aktivne mrene
opreme.

Neki od osnovnih dijelova mrene opreme su:

Mrena kartica (engl. Network Interface Card - NIC) je ureaj kojim se raunar spaja na
mreu. Radi na razini pristupa mrei, dakle fizikoj razini i razini podatkovne veze OSI
referentnog modela. Najee se ugrauje u PCI utore (Peripheral Component Interconnect)
ili PCMCIA (Personal Computer Memory Card International Association) utore koji su
najee koriteni na prijenosnim raunarima. Svaka mrena kartica ima svoju jedinstvenu
MAC adresu. Kartica ima prikljuak za UTP konektor mrenog kabela.
Arhitektura mrene kartice prikazana je na slici 1-7.

Raunarske mree

201
4

Slika 1-7: Arhitektura mrene kartice

Slika 1-8:Prikaz povezivanja dviju mrenih kartica

Prospojnik (engl. switch) je aktivni mreni ureaj koji radi na razini podatkovne veze OSI
referentnog modela. Njegova osnovna funkcija je prospajati okvire primljene na jednom
prikljuku (engl. port) samo na onaj prikljuak gdje se nalazi odredite okvira. Ovakvo
filtriranje prometa prospojnik radi po MAC adresi odredita iz zaglavlja okvira.
Da bi prospojnik mogao prospajati okvire mora izgraditi tablicu prospajanja. Tablica
prospajanja (engl. switching table) sadri parove (MAC adresa, broj prikljuka). Postupak
izgradnje tablice prospajanja je sljedei: Kada prospojnik primi okvir koji treba proslijediti,
pogleda izvorinu MAC adresu okvira, ako u tablici prospajanja do tada nije postojala ta
adresa napravi par (Izvorini prikljuak, MAC adresa). Nakon toga provjeri postoji li
odredina MAC adresa u tablici prospajanja te ako postoji, proslijedi okvir na odgovarajui
prikljuak. Ako MAC adresa odredita ne postoji u tablici, okvir proslijedi na sve prikljuke
osim na onaj s kojeg je doao (radi se razailjanje okvira). Prospojnik razailja okvire na sve
svoje prikljuke dok ne popuni tablicu prospajanja.

Raunarske mree

201
4

Slika 1-9:Switch

Usmjernik (engl. router) je aktivni mreni ureaj koji radi na mrenoj razini OSI referentnog
modela. Osnovne funkcije usmjernika su:

Prosljeivanje paketa iz jedne u drugu mreu (engl. forwarding)

Odreivanje najboljih puteva paketa kroz mreu (engl. routing).

Kad usmjernik na jednom od svojih suelja primi paket, na temelju odredine IP adrese
upisane u zaglavlje paketa i tablice usmjeravanja donosi odluku na koje e suelje proslijediti
paket. Paralelno s procesom prosljeivanja paketa svaki usmjernik izraunava najbolje puteve
paketa kroz mreu pomou algoritama usmjeravanja, odnosno koristei usmjerivake
protokole.
Arhitektura usmjernika prikazana je na slici 1-10.

Slika 1-10: Arhitektura usmjernika

IP adresa
IP adresa se koristi za adresiranje na internet razini TCP/IP arhitekture, To je jedinstvena
adresa svakog ureaja spojenog na mreu, preciznije reeno svakog mrenog suelja na
mrei. Treba napomenuti da e ureaji koji imaju vie suelja prema mrei, tj. vie mrenih
kartica, imati jednu IP adresu za svako suelje.

Raunarske mree

201
4

IP adresa, kod IPv4 protokola je veliine 32 bita tj. etiri okteta i sastoji se od dva dijela:

Adrese mree (engl. network adress) - Identificira podmreu

Adrese raunara (engl. host address) - Identificira raunar unutar
podmree.

Zapisuje se kao etiri broja u decimalnom obliku meusobno odvojena tokama:

N.N.N.N
gdje je svaki broj N decimalni broj veliine jednog okteta kada se zapie binarno i moe imati
decimalnu vrijednosti u granicama od 0 do 255. Znaenje svakog broja i svakog bita unutar
binarnog broja ovisi o klasi mree. Prvi broj uvijek pripada adresi mree. Najznaajniji bitovi
prvog broja odreuju mrenu klasu IP adrese, a time je odreeno i koji dio cijele IP adrese
ini adresu mree, a koji adresu raunara. Adrese raunara dodjeljuju se lokalno, a dodjeljuje
ih administrator mree.
Primjer IP adrese u decimalnom obliku:
192.168.1.30
u binarnom obliku adresa izgleda ovako:
11000000 10101000 00000001 00011110
Osim javnih adresa koje su vidljive na internetu postoje i privatne IP adrese koje se koriste
za komunikaciju unutar jednog autonomnog sustava i nisu vidljive na internetu. Primjenom
privatnih IP adresa unutarnja mrea moe biti vidljiva na internetu samo preko jedne javne IP
adrese, ime se poveava sigurnost mree i smanjuje potronja javnih IP adresa. Rother-i na
internetu odbacuju sve pakete s privatnim IP adresama.

Literatura
-http://mreze.layer-x.com/
-http://bs.wikipedia.org/wiki/Raunarske_mree
-predavanja i prezentacije s predavanja v.as.dr. Samir Leme

Raunarske mree

201
4

Sadraj:

Raunarske mree

201
4

Raunarske mree...........................................................1
Uvod...............................................................................1
Nastanak raunarskih mrea...........................................1
Pojam i osnove raunarskih mrea.................................2
ISO/OSI referntni model..............................................3
TCP/IP protokol...........................................................4
Podjela raunarskih mrea..............................................6
Vrste raunarskih mrea...............................................6
Topologija mree..........................................................7
Mrena oprema............................................................8
IP adresa........................................................................11
Literatura......................................................................12