Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

Unsko-sanski kanton
Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta

STRATEGIJA
za ukljuivanje djece sa potekoama u razvoju u obrazovanje sa
sedmogodinjim Planom implementacije u Unsko-sanskom kantonu

Strategija je razvijena u partnerstvu meunarodne organizacije Save the Children

International i Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog
kantona.
0

SADRAJ
POPIS SKRAENICA

PREDGOVOR

METODOLOGIJA

2.1

ANALIZA DOKUMENTACIJE

2.2

MAPIRANJE KLJUNIH USTANOVA/ INSTITUCIJA/ NEVLADINIH ORGANIZACIJA

2.3

FOKUS-GRUPNI INTERVJU

2.4

POLUSTRUKTURIRANI INTERVJU

10

2.5

ANALIZA LOKALNIH PRORAUNA

11

2.6

RADNI SASTANCI SA KLJUNIM STRUNJACIMA

12

2.7

TEMATSKI OKRUGLI STOLOVI

12

UVOD

13

3.1 KONCEPT INKLUZIJE

3.1.1 PRISTUP DJECI/UENICIMA SA POTEKOAMA U RAZVOJU UTEMELJEN NA
MEDICINSKOM MODELU
3.1.2 PRISTUP DJECI/UENICIMA SA POTEKOAMA U RAZVOJU UTEMELJEN NA
SOCIJALNOM MODELU
3.1.3 INKLUZIJA UTEMELJENA NA MODELU LJUDSKIH PRAVA

ZAKONSKI OKVIR NA KOJEM SE TEMELJI STRATEGIJA

15
16
17
18

20

4.1. Ustav

20

4.2. Zakon o zabrani diskriminacije BiH

20

4.3. Okvirni zakon o predkolskom odgoju i obrazovanju u Bosni i Hercegovini i Zakon o

predkolskom odgoju i obrazovanju Unsko-sanskog kantona

21

4.4. Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini i Zakon o

osnovnom i opem srednjem obrazovanju Unsko-sanskog kantona

21

4.5. Zakon o srednjem obrazovanju Unsko-sanskog kantona

22

4.6. Meunarodne konvencije

22

4.7. Ugovor o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima

22

4.8. Konvencija o pravima djeteta

23

4.9. Konvencija o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda i Opcionalni protokol

23

4.10. Akcijski plan Vijea Europe za promicanje prava i potpunog sudjelovanja u drutvu osoba
s invaliditetom: poboljanje kvalitete ivota osoba s invaliditetom u Europi 2006.-2015.
25

MJERE I PODRUJA DJELOVANJA

27

5.1 RAZVOJ CJELOVITOG SISTEMA PODRKE DJECI/UENICIMA SA POTEKOAMA U

RAZVOJU U ODGOJU I OBRAZOVANJU

27

5.2 PODIZANJE KVALITETE RADA ODGOJNO-OBRAZOVNOG OSOBLJA I JAANJE

STRUNIH KAPACITETA ODGOJNO-OBRAZOVNIH USTANOVA

41

5.3

RAZVOJ PODRKE PORODICAMA DJECE/UENIKA SA POTEKOAMA U RAZVOJU

48

5.4

UNAPREENJE ULOGE NEVLADINIH UDRUENJA U PROCESU RAZVOJA INKLUZIJE

51

5.5

KORITENJE PROJEKTNIH FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA RAZVOJ INKLUZIJE

55

6 PREDUVJETI ZA USPJENO PROVOENJE STRATEGIJE ZA

UKLJUIVANJE DJECE SA POTEKOAMA U RAZVOJU U OBRAZOVANJE SA
SEDMOGODINJIM PLANOM IMPLEMENTACIJE U UNSKO-SANSKOM
KANTONU
57
DODATAK 1 POPIS TESTOVA ZA PROCJENU FUNKCIONIRANJA DJECE

58

DODATAK 2 POPIS OBUKA ZA LANOVE KOMISIJE ZA DIJAGNOSTIKU

60

DODATAK 3 VANOST RANE INTERVENCIJE U DJETINJSTVU

61

DODATAK 4 PRIMJER UGRADNJE VRNJAKE POTPORE U KURIKULUM 63

DODATAK 5 SASTAVNICE PROGRAMA METAKOGNITIVNIH, EMOCIONALNIH
I SOCIJALNIH VJETINA
65
DODATAK 6 PROGRAM SENZIBILIZACIJE ZA PRIHVAANJE DJECE I
UENIKA SA POTEKOAMA U RAZVOJU

67

DODATAK 7 KOMPETENCIJSKI OKVIR ZA ZAPOSLENIKE U ODGOJNOOBRAZOVNIM USTANOVAMA

68

DODATAK 8 - OPIS RADNOG MJESTA ASISTENTA U VRTIU/NASTAVI,

OBUKA ASISTENATA I POTREBNE KOMPETENCIJE

69

DODATAK 9 - OPIS POSLOVA, OBUKE I KOMPETENCIJA LANOVA

MOBILNOG STRUNOG TIMA

72

DODATAK 10 SADRAJ OBRAZOVNIH PROGRAMA ZA LANOVE

PORODICE DJECE SA POTEKOAMA U RAZVOJU I STRUNO OSOBLJE U
VRTIIMA I KOLAMA
76
2

POPIS SKRAENICA

ABA Applied Behaviour Analysis,

ADHD

poremeaj

panje/hiperaktivni

poremeaj

(Attention

Deficit/Hyperactivity Disorder),

BiH Bosna i Hercegovina,

CPRD Konvencija o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda

(Convention on the Rights of Persons With Disabilities),

FBiH Federacija Bosne i Hercegovine,

IOOP individualizirani odgojno-obrazovni program,

MST mobilni struni tim,

PECS Pictures Exchange Communication System,

POOP prilagoeni odgojno-obrazovni program,

PP posebni program,

TEACCH Treatment and Education of Autistic and Related Communication

Hendicapped Children,

USK Unsko-sanski kanton.

PREDGOVOR

Strategija za ukljuivanje djece sa potekoama u razvoju u obrazovanje (u daljnjem

tekstu Strategija) sa sedmogodinjim Planom implementacije u Unsko-sanskom
kantonu sadri smjernice za promjene i trajno unapreivanje odgoja i obrazovanja
djece sa potekoama u razvoju kao nositelja razvoja ljudskih potencijala i inkluzivnih
praksi. Polazite za izradu Strategije i Plana implementacije jest istraivanje i
konsultacije sa ciljnom grupom kljunih strana, aktera, profesionalaca, praktiara i
ire javnosti na osnovi ega su definirana prioritetna podruja razvoja, specifini
strateki ciljevi i mjere za njihovo ostvarenje.
Vizija inkluzivnog odgoja i obrazovanja predstavljena kroz ovu Strategiju u sredite
procesa stavlja dijete/uenika kojemu sistem odgoja i obrazovanja treba osigurati
najbolje uvjete i podrku za uspjeno uenje i cjelovit osobni razvoj u skladu s
njegovim sposobnostima, potrebama i interesima. Ovom Strategijom promovira se
odgoj i obrazovanje koji aktivno potiu na cjelovit individualni razvoj djece/uenika sa
potekoama u razvoju te promiu drutvenu jednakost. Tei se uspostavi odgojnoobrazovnog sistema koji svakom djetetu/ueniku omoguuje ukljuivanje u ivot
zajednice kojoj pripada.
Obiljeja sistema odgoja i obrazovanja koja se ele postii ovom Strategijom jesu:

kultura kvalitete inkluzivne prakse kao tenja trajnom razvoju i unapreivanju

vlastitog rada i kompetencija svih sudionika u procesu razvoja inkluzivne
prakse,

jednake mogunosti prema kojima svako dijete/uenik bez obzira na

sposobnosti, potrebe i interese u sistemu odgoja i obrazovanja moe ostvariti
svoj puni individualni potencijal.

Strategija se usmjerava na slijedea razvojna podruja:

1. Unapreenje razvojnog potencijala odgojno-obrazovnih ustanova,
2. Osiguranje cjelovitog sistema podrke djeci i uenicima sa potekoama u
razvoju te njihovim porodicama,
3. Sistemskog osiguranja kvalitete odgoja i obrazovanja.

Strateki ciljevi e se ostvariti provedbom planiranih mjera u periodu od sedam

godina implementacije Strategije (2015. 2022.).

METODOLOGIJA

U proces prikupljanja informacija za potrebe izrade Strategije i sedmogodinjeg

Plana implementacije bili su ukljueni predstavnici Ministarstva obrazovanja, nauke,
kulture i sporta Unsko-sanskog kantona; Ministarstva zdravstva i socijalne politike;
Ministarstva finansija; Pedagokog fakulteta u Bihau; Pedagokog zavoda u Bihau;
nevladinih organizacija; Zavoda za zapoljavanje; Socijalno-pedagoke zajednice;
predkolskih, osnovnokolskih i srednjokolskih ustanova; centara za socijalni rad;
domova zdravlja; lokalnih samouprava; centara za rani rast i razvoj te drugi relevantni
strunjaci iz podruja odgoja i obrazovanja te inkluzije djece/uenika sa potekoama
u razvoju.
U cilju prikupljanja relevantnih podataka za izradu Strategije i sedmogodinjeg Plana
implementacije primijenjena je slijedea metodologija:
-

analiza dokumentacije

mapiranje kljunih ustanova/institucija/nevladinih organizacija

fokus - grupni intervju

polustrukturirani intervju

analiza lokalnih prorauna

radni sastanci s kljunim strunjacima

tematski okrugli stolovi

2.1

ANALIZA DOKUMENTACIJE

S ciljem detaljnog uvida u postojee stanje u podruju inkluzivnog odgoja i

obrazovanja na nivou Federacije Bosne i Hercegovine i Unsko-sanskog kantona
provedena je detaljna analiza dokumentacija kao temelj daljnjeg provoenja
terenskog istraivanja za izradu Strategije i sedmogodinjeg Plana implementacije. U
tu svrhu analizirani su slijedei dokumenti:

Mi smo tu Analiza trenutnog stanja svih osoba sa invaliditetom i mogunosti

njihovog zapoljavanja i samozapoljavanja u Bosni i Hercegovini, Fondacija
za socijalno ukljuivanje u Bosni i Hercegovini, 2014., Sarajevo;

Analiza nedostataka u oblasti politika socijalne zatite i inkluzije u BiH,

UNICEF, 2013., Sarajevo;

Analiza primjene politike u oblasti invalidnosti BiH 2008-2013, Humanitarna

organizacija Partner, 2014., Banjaluka;

Informacija o implementaciji Stratekih pravaca razvoja predkolskog odgoja i

obrazovanja u Bosni i Hercegovini, Ministarstvo civilnih poslova Bosne i
Hercegovine, 2012., Sarajevo;

Specijalni izvjetaj o stanju prava djece s posebnim potrebama/smetnjama u

psihofizikom razvoju, Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i
Hercegovine, 2010., Sarajevo;

Izvjetaj o istraivanju

Mapiranje inkluzivnih praksi u osnovnom

obrazovanju u BiH, UNICEF BiH i Save the Children UK, 2008., Sarajevo;
-

Pravilnik o odgoju i obrazovanju, praenju i ocjenjivanju djece sa tekoama u

razvoju, Kantonalno ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Sl.
glasnik USK 4/10;

Zakon o osnovnom i opem srednjem odgoju i obrazovanju, Skuptina

Unsko-sanskog kantona, Sl. glasnik USK 5/04;

Zakon o srednjem obrazovanju, Skuptina Unsko-sanskog kantona, Sl.

glasnik 17/12;

Pravilnik s kriterijima za upis uenika/ca u prvi razred srednje kole u Unskosanskom kantonu, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Sl.
glasnik 6/13;

Zakon

zabrani

diskriminacije,

Parlamentarna

skuptina

Bosne

Hercegovine, 2009.;
-

Zakon o predkolskom odgoju i obrazovanju, Skuptina Unsko-sanskog

kantona, 2010.;

Zakon o osnovnom i opem srednjem obrazovanju, Skuptina Unskosanskog kantona, Sl. glasnik USK 5/04;

Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini,

Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine, Sl. glansnik BiH 18/03;

Politika u oblasti invalidnosti u Bosni i Hercegovini, Vijee ministara, Sl.

glasnik BiH 76/08,

Pravilnik o odgoju i obrazovanju, praenju i ocjenjivanju djece sa tekoama u

razvoju, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog

kantona, Sl. glasnik 4/2010;
Vodi kroz inkluziju u obrazovanju, Drutvo ujedinjenih graanskih akcija

DUGA, 2006., Sarajevo;

Smjernice za kolovanje djece s posebnim potrebama u srednjim kolama u

BiH, Udruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcija i UNICEF, 2013.,

Sarajevo;
Strateki pravci razvoja obrazovanja u Bosni i Hercegovini sa planom

implementiranja, 2008.-2015., Vijee ministara Bosne i Hercegovine, 2008.;

Razvijanje sistema podrke u nastavi u osnovnim kolama kantona Sarajevo

Podrka inkluzivnom obrazovanju, asistent u nastavi, Udruenje ivot sa

Down syndromom, 2011., Sarajevo.
Osim gore nabrojanih dokumenata, u analizi su koritene i meunarodne konvencije,
ugovori, protokoli i drugi relevantni dokumenti koji se navode i u Strategiji u poglavlju
4. Zakonski okvir na kojem se temelji Strategija.

2.2

MAPIRANJE KLJUNIH
ORGANIZACIJA

USTANOVA/

INSTITUCIJA/

NEVLADINIH

U suradnji s organizacijom Save the Children i predstavnicima Ministarstva

obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona definirane su kljune
predkolske, osnovnokolske i srednjokolske ustanove, Vladini uredi, nevladine
organizacije i druge ustanove/institucije/organizacije kljune u prikupljanju relevantnih
podataka i potreba za razvoj Strategije i sedmogodinjeg Plana implementacije.
S predstavnicima dolje navedenih ustanova/institucija/organizacija provedeni su
fokus-grupni intervjui, polustrukturirani intervjui, radni sastanci i/ili tematski okrugli
stolovi.
U

prikupljanje

podataka

na

terenu

ukljuene

su

slijedee

ustanove/

institucije/nevladine organizacije:
-

Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona

(naelnica sektora za predkolsko i osnovno obrazovanje, saradnju i projekte;
7

naelnica sektora za srednje obrazovanje i visoko obrazovanje; struni

savjetnik za inkluzivno obrazovanje),
-

Ministarstvo zdravstva i socijalne politike Unsko-sanskog kantona,

Ministarstvo finansija Unsko-sanskog kantona (pomonica ministrice),

Zavod za kolstvo Unsko-sanskog kantona (direktor i savjetnici),

Pedagoki fakultet u Bihau (dekan, voditelj odsjeka Razredna nastava,

voditeljica Ureda za studente sa invaliditetom, nastavnici),

Djeji vrti Park (direktorica), Biha,

Djeije obdanite i Dom uenika Bosanska Krupa (direktorica), Bosanska

Krupa,

Djeije obdanite Hasnija Omanovi (direktorica), Cazin,

Djeije obdanite i Dom uenika Bosanska Krupa (direktorica), Bosanska

Krupa,

JU Djeije obdanite Velika Kladua (direktorica, odgajateljica), Velika

Kladua,

Osnovna kola Cazin 1 (direktor), Cazin,

Osnovna kola Ahmet Hromadi (direktorica), Bosanski Petrovac

Osnovna kola Gornje Prekounje Ripa (direktor), Biha,

Mjeovita srednja kola Bosanski Petrovac (direktorica), Bosanski Petrovac,

Mjeovita srednja kola Safet Krupi (direktor), Bosanska Krupa,

Mjeovita srednja kola Cazin (psiholog), Cazin,

Mjeovita srednja kola Bosanska Krupa (direktor), Bosanska Krupa,

Katoliki kolski centar Ivan Pavao II Biha (direktor), Biha,

JU Mjeovita srednja kola Biha (direktor), Biha,

JU Mainsko-saobraajna srednja kola Biha (direktorica), Biha,

JU Gimnazija Biha (direktor), Biha

JU Sluba za zapoljavanje Unsko-sanskog kantona (rukovodilac centra za

struno osposobljavanje i edukaciju, rukovodilac odjeljenja za ljudske resurse
i instruktor Centra za struno osposobljavanje i edukaciju), Biha,

Centar za socijalni rad Cazin (direktorica), Cazin,

Centar za socijalni rad Biha (socijalna radnica), Biha

Lokalna samouprava Grad Biha (pomonica gradonaelnika za opu

upravu i drutvene djelatnosti), Biha,

Lokalna samouprava Opina Cazin (predstavnik Skuptine), Cazin,

8

Dom zdravlja Cazin (direktor i logoped), Cazin,

Centar za rani rast i razvoj djece Cazin (voditelj Centra), Cazin,

Socijalno-pedagoka ivotna zajednica (psihologinja), Biha,

Udruenje Radosti druenja roditelja, djece i mladih sa posebnim potrebama

Unsko-sanskog kantona (Predsjednica), Biha,
Koordinacioni odbor kantonalnih invalidnih udruenja i saveza Usnko-sanskog

kantona (predsjednik), Biha,

-

Udruenje graana oteena sluha UGOS (predsjednica), Biha,

Udruenje roditelja djece i mladih s posebnim potrebama opine Velika

Kladua I mi postojimo (predsjednica, roditelj, struna suradnica), Velika
Kladua,
Bifon sluni aparati (direktorica), Biha.

2.3

FOKUS-GRUPNI INTERVJU

Fokus-grupni intervju je organizirana grupna komunikacija koja je fokusirana na jednu

temu. Ovu metodu definiraju ljudi koji imaju odreene karakteristike i proizvode
kvalitativne podatke u fokusiranoj komunikaciji da bi pomogli razumijevanje predmeta
koji se istrauje.
Unato razliitim definicijama ove metode prikupljanja podataka, njihovom analizom
mogu se izdvojiti slijedei elementi znaenja ovog pojma:
-

radi se o kvalitativnoj tehnici istraivanja koja objedinjuje unaprijeenu formu

grupnog intervjua i opservaciju u kojoj je opserver sudionik. Podaci dobiveni
ovom metodom proizlaze iz verbalnih iskaza sudionika, ali i iz njihovih
neverbalnih znakova komunikacije,

grupa je mala, sastavljena od najvie 6 sudionika koji su odabrani prema

jasno utvrenim kriterijima,

komunikacija se ponavlja s razliitim grupama, a broj grupa ovisi o problemu,

ciljevima i karakteristikama istraivanja,

cilj ovakvog oblika komunikacije jest prikupljanje podataka o osjeajima,

stavovima, idejama i miljenjima sudionika o odreenoj temi. Iz ovako
dobivenih podataka mogu se donositi zakljuci o grupnim normama,
procesima i miljenjima,
9

komunikaciju vodi moderator, iji je zadatak da postavlja pitanja, usmjerava

komunikaciju, trudi se da svi sudionici iznesu svoje stavove, slua i kasnije je
najee ukljuen u analizu dobivenih podataka,

moderator se koristi unaprijed izraenim vodiem za usmjeravanje, odnosno

fokusiranje komunikacije u eljenom smjeru, tj. na odreena pitanja relevantna
s aspekta istraivanog problema,

u ovom obliku intervjua, moderator daje odreeno pitanje na grupnu raspravu.

Uspjena fokus-grupa podrazumijeva davanje odgovora sudionika jednih
drugima, a ne moderatoru, obrazlaui svoje miljenje ili traei miljenje
drugih sudionika,

fokus-grupnI intervju trajao je 90 minuta po grupi.

Za potrebe izrade Strategije i sedmogodinjeg Plana implementacije ova metoda

koristila se s predstavnicima Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta i
Ministarstva

finansija

Unsko-sanskog

kantona

te

direktorima

predkolskih,

osnovnokolskih i srednjokolskih odgojno-obrazovnih ustanova, predsjednicima i

lanovima nevladinih organizacija, odgajateljima, uiteljima, nastavnicima, roditeljima
i predstavnicima ostalih relevantnih institucija i ustanova. Prikupljeni podaci koriteni
su u izradi Strategije i sedmogodinjeg Plana implementacije.
Grupe su formirane od najvie est lanova. Ukupno je organizirano deset fokus grupnih intervjua od ega su dvije fokus grupe formirane od heterogenih lanova
(predstavnika ministarstava, odgojno-obrazovnih ustanova i nevladinih organizacija).
Cilj provedenih fokus - grupnih intervjua bio je istraiti percepciju kljunih dionika o
vanosti i sadraju Strategije i sedmogodinjeg Plana implementacije u svih 8 opina
Unsko-sanskog kantona.

2.4

POLUSTRUKTURIRANI INTERVJU

Intervju je razgovor koji se vodi s odreenim ciljem i po odreenom planu koji je

voditelj intervjua unaprijed pripremio. Osnovni cilj bio je prikupiti informacije o
subjektivnom odnosu pojedinaca (miljenja, vjerovanja, odnos, stavovi) o inkluzivnoj
praksi, djeci s tekoama, njihovim roditeljima te potrebama u podruju razvoja
inkluzivne prakse na sva tri nivoa odgoja i obrazovanja (predkolski, osnovnokolski i
srednjokolski nivo).

10

U izradi Strategije i sedmogodinjeg Plana implementacije koriten je informativni,

individualni, polustrukturirani, voeni intervju gdje su bila unaprijed odreena samo
okvirna, odnosno glavna pitanja, a dodatna pitanja su se spontano javljala ovisno o
tijeku razgovora.
Intervju je proveden s:
-

predstavnicima Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unskosanskog kantona,

predstavnicom Ministarstva finansija Unsko-sanskog kantona,

predstavnicom Ministarstva zdravstva i socijalne politike Unsko-sanskog

kantona,

predstavnicom lokalne samouprave,

predstavnicama dva centra za socijalnu skrb,

direktoricama tri predkolske ustanove,

direktorima i direktoricom tri osnovne kole,

direktoricama i direktorima etiri srednjokolske ustanove,

dekanom Pedagokog fakulteta u Bihau,

predstavnicama/predstavnicima etiri nevladine organizacije.

Cilj intervjua bio je prikupiti podatke o trenutnom stanju inkluzije na podruju Unskosanskog kantona, potrebama te realnim kratkoronim i dugoronim ciljevima u
podruju razvoja inkluzije djece s tekoama u odgojno-obrazovni sistem Unskosanskog kantona. Podaci prikupljeni tijekom polustrukturiranih intervjua koriteni su
na radnim sastancima s kljunim strunjacima kod definiranja strukture i sadraja
Strategije i sedmogodinjeg Plana implementacije. Takoer, jedan od ciljeva intervjua
s predstavnicima nadlenih ministarstava bio je prikupiti podatke o meusektorskoj
suradnji u podruju razvoja i provoenja usluga koje osiguravaju inkluziju
djece/uenika sa potekoama u odgojno-obrazovne ustanove.
Intervjui su trajali 50-60 minuta.

2.5

ANALIZA LOKALNIH PRORAUNA

Analiza lokalnih prorauna provedena je u dvije opine Grad Biha i Bosanski

Petrovac u suradnji s predstavnikom Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i
sporta Unsko-sanskog kantona i predstavnicima relevantnih nevladinih organizacija.
Navedene opine selektirane su temeljem broja djece/uenika sa potekoama u
11

razvoju ukljuene u odgojno-obrazovne ustanove. Grad Biha je selektiran kao

lokalna samouprava s najveim brojem ukljuene djece/uenika dok je opina
Bosanski Petrovac selektiran kao opina s najmanjim brojem djece/uenika sa
potekoama u razvoju ukljuene u odgojno-obrazovne ustanove. Cilj provoenja
analize lokalnih prorauna bio je utvrditi prepreke i mogunosti za unaprijeenje
inkluzivne prakse. Podaci dobiveni tijekom analize lokalnih prorauna koriteni su
tijekom definiranja sadraja Strategije i sedmogodinjeg Plana implementacije u
dijelu alokacije financijskih sredstava potrebnih za razvoj inkluzivne prakse.

2.6

RADNI SASTANCI SA KLJUNIM STRUNJACIMA

Nakon provedenog dijela fokus-grupnih intervjua, polustrukturiranih intervjua i jedne

analize lokalnih prorauna organizirani su radni sastanci s kljunim strunjacima
zaposlenima

relevantnim

ministarstvima,

Pedagokom fakultetu,

odgojno-

obrazovnim ustanovama i nevladinim organizacijama. U radne sastanke je ukljueno

ukupno 58 strunjaka. Cilj organizacije radnih sastanaka bio je definirati ciljeve i
prioritete Strategije, mjere i aktivnosti sedmogodinjeg Plana implementacije i
preporuke za daljnji razvoj inkluzije na podruju Unsko-sanskog kantona. Temeljem
rezultata rada strunjaka na timskim sastancima kreiran je sadraj Strategije i
sedmogodinjeg Plana implementacije. Kao osnova za rad na timskim sastancima
koriteni su podaci prikupljeni fokus-grupnim i polustrukturiranim intervjuima te
analizom lokalnog prorauna. Preostali fokus-grupni i polustrukturirani intervjui te
analiza lokalnog prorauna koriteni su kao dopuna nejasnoama koje su se javile
kao rezultat rada strunjaka na timskim sastancima.

2.7

TEMATSKI OKRUGLI STOLOVI

Nakon provedenih svih fokus-grupnih i polustrukturiranih intervjua, obje analize

lokalnih prorauna i tri radna sastanka s kljunim strunjacima, a po zavretku nacrta
Strategije i sedmogodinjeg Plana implementacije provedeno je osam tematskih
okruglih stolova (po jedan u svakoj opini Unsko-sanskog kantona) za iru grupu
dionika. Cilj tematskih okruglih stolova bio je prikupiti zavrne povratne informacije za
izradu krajnje verzije Strategije i sedmogodinjeg Plana implementacije inkluzivnog
odgoja i obrazovanja djece sa potekoama u razvoju u Unsko-sanskom kantonu.
12

UVOD

Na podruju Unsko-sanskog kantona aktivno je ukupno 8 vrtia (javnih ustanova), 5

privatnih vrtia, 49 osnovnih kola i 23 srednje kole. Prema podacima prikupljenima
iz Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona, u
vrtiima je ukupno evidentirano u 8 opina 26-ero djece sa potekoama u razvoju, u
osnovnim kolama 542 uenika dok su u srednjim kolama evidentirana 74 uenika
sa potekoama u razvoju. Ukupno je na svim nivoima odgoja i obrazovanja
evidnetirano 642 djece/uenika sa potekoama u razvoju.

Biha
O
S
Vrt.
Uk:

148
22
12
182

B.
Krupa
71
20
13
104

B. Petr.

Buim

Cazin

Klju

S. Most

10
1
1
12

26

120

19
15

43
2

26

120

34

45

V.
Klad.
105
14
119

Uk.
542
74
26
642

Tabela 1. pregled broja djece/uenika sa potekoama u razvoju po opinama1

Iz Tabele 1 vidljivo je da je najvei broj djece/uenika sa potekoama u razvoju
evidentiran u odgojno-obrazovnim ustanovama u Gradu Bihau dok je najmanji broj
djece evidentiran u Opini Bosanski Petrovac. Takoer, vidljivo je kako u opinama
Buim i Cazin nema evidnetiranih uenika sa potekoama u razvoju u srednjim
kolama dok djece sa potekoama u razvoju u vrtiu nema evidentirane u opinama
Buim, Cazin, Klju, Sanski Most i Velika Kladua.
Opravdano se moe pretpostaviti da je ovaj slubeni broj djece/uenika sa
potekoama u razvoju i vei s obzirom da se procjenjuje da 10% stanovnitva BiH
ima tekoe u podruju fizikog, senzornog, razvojnog, mentalnog ili intelektualnog
funkcioniranja, dok je 30% stanovnitva direktno ili indirektno obuhvaeno
posljedicama invaliditeta. Takoer treba naglasiti da zbog predrasuda, stigme,
nedostaka informacija te nepostojanja uslova roditelji djecu sa potekoama nerijetko
ne ukljuuju u odgojno-obrazovni sistem (bilo redovni ili specijalni) tako da je realna
pretpostavka da ih ima vie nego to dostupni podaci i statistike pokazuju.

Podaci Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sankog kantona za kolsku godinu 2013./2014.

13

Navedeni podaci opravdavaju potrebu za donoenjem Strategije kako bi se

sistemskim pristupom razvoju inkluzivne prakse unaprijedio sistem rane detekcije i
pruanja podrke djeci/uenicima sa potekoama u razvoju. Statistiki pokazatelji su
marginalni u odnosu na pokazatelje kvalitete rada s djecom/uenicima sa
potekoama u razvoju. Kako bismo govorili o inkluzivnoj praksi potrebno je razviti
sistem prepoznavanja djece sa potekoama u razvoju, ali i sistem kvalitetne
podrke i prialgodbe okoline sposobnostima, potrebama i interesima djece/uenika
sa potekoama u razvoju.
Po miljenju veine sudionika u procesu prikupljanja podataka, najvei izazov sa
kojim se suoava odgojno-obrazovni sistem u Unsko-sanskom kantonu jeste obuka
nastavnog kadra. Iako se broj djecce/uenika sa posebnim potrebama poveava,
kvaliteta i kompetentnost nastavnog kadra jo nije na zadovoljavajuem nivou.
Odgojno-obrazovni radinici, roditelji i kompletne lokalne zajednice su nedovoljno
pripremljene za inkluzivno obrazovanje, a sistem podrke dostupan djeci/uenicima
sa potekoama u razvoju u redovnim kolama je neadekvatan. U odgojnoobrazovnim ustanovama premali je broj zaposlenih strunih suradnika (defektologa,
logopeda i psihologa), educiranost direktora, nastavnika i roditelja nije na
zadovoljavajuem nivou, a asistenti u vrtiu i nastavi trebaju sistemsko rjeenje kako
bi podrka odgojno-obrazovnim ustanovama u provoenju inkluzivne prakse bila
kontinuirana i sveobuhvatna.
Takoer, potrebno je unaprijediti suradnju izmeu odgojno-obrazovnog sistema,
sistema socijalne zatite i zdravstvenog sistema kako bi detektiranje djece/uenika
sa potekoama u razvoju bilo sistemski rijeeno to bi utjecalo i na razvoj sistema
podrke u odgojno-obrazovnim ustanovama. Dijagnostiku koju provode zdravstvene
ustanove

takoer

treba

unaprijediti

tako

da

se

bazira

na

funkcionalnim

sposobnostima djeteta/uenika, a ne na modelu deficita koji samo definira

medicinske

dijagnosze

bez

preporuka

kako

koristiti

preostale

potencijale

djeteta/uenika.
Temeljna naela Strategije odnose se na potivanje uroenog dostojanstva, osobne
autonomije ukljuujui slobodu izbora i neovisnost osoba; jednakost mogunosti za
ravnopravno sudjelovanje u ivotu drutvene zajednice; organizacija sistema
podrke; suzbijanje diskriminacije; potivanje i prihvaanje razliitosti; pristupanost;
14

potivanje sposobnosti razvoja djece/uenika sa potekoama u razvoju i potivanje

prava djece/uenika sa potekoama u razvoju na ouvanje vlastitog identiteta.
Strategija u potpunosti promovira biopsihosocijalni model djelovanja prema
djeci/uenicima sa potekoama u razvoju utemeljen na sustavu primjene ljudskih
prava. U potpunosti odbacuje poistovjeivanje djece/uenika sa potekoama u
razvoju s ulogom pasivnog korisnika kojemu je potrebna zdravstvena ili neka druga
skrb (prema medicinskom modelu). Naglasak je na sposobnostima svakog
djeteta/uenika koje e, nakon to drutvo ukloni postojee prepreke, ostvariti svoj
potpuni potencijal.
Za planiranje i provoenje mjera namijenjenih djeci/uenicima sa potekoama u
razvoju vano je definirati pojam potekoe u razvoju. Konvencija o pravima osoba
s invaliditetom naglaava socijalnu dimenziju invaliditeta, istiui da se pojam
invaliditeta (potekoa) razvija i proistjee iz interakcije djeteta/uenika s barijerama
u stavovima i barijerama u okolini koje onemoguuju njegovo potpuno i djelotvorno
sudjelovanje u drutvu ravnopravno s drugim osobama ".
U nastavku Strategije biti e prikazana podruja u kojima se nastoji postii napredak
u sedmogodinjem vremenskom periodu te konkretne mjere kojima e se taj
napredak postii.

3.1

KONCEPT INKLUZIJE

Primjenom koncepta inkluzije pred Unsko-sanski kanton stavlja se izazov koji trai
prilagodbu kroz edukaciju, trud, motiviranost, dostatnu razinu senzibiliziranosti kao i
otvorenost za istinsko prihvaanje individualnih razliitosti. Inkluzivno i senzibilno
drutvo treba svakom svojem lanu pruiti potporu da dosegne potpuni potencijal, ne
samo intelektualni, ve i socijalizacijski, mora ga razumijeti, uvaavati

njegove

jedinstvene osobine te podupirati njegov napredak. Do svakog lana drutva moe

se istinski doprijeti ukoliko se potiu njegove jake strane i sposobnosti te potuju
njegove potrebe i interesi. Konkretnije, izazov nije u razvrstavanju sposobnih i manje
sposobnih, ve u uvaavanju i prihvaanju cjelovite linosti svakog djeteta/uenika u
skladu s individualnim karakteristikama to znai da svako dijete/uenik moe
napredovati i doprinositi u skladu sa svojim potencijalima.
15

Diskriminacija djece s tekoama na nekim nivoima drutvenog funkcioniranja jo je

uvijek prisutna, kako u sustavu, tako i u stavovima pojedinaca te stoji na putu
pozitivnim promjenama. Deinstitucionalizacija i pruanje socijalnih usluga u zajednici
predstavlja temelj za punopravno sudjelovanje djece/uenika sa potekoama u
razvoju u ivotu zajednice, odnosno za njihovu jednakost s djecom/uenicima bez
tekoa u razvoju. Onemoguavanje sudjelovanja u zajednici vodi kreiranju ovisnosti
o drugima, siromatvu i socijalnoj iskljuenosti to dodatno naglaava ionako prisutnu
etiketu tekoa.
Bosna i Hercegovina osigurava prava djeci/uenicima sa potekoama u razvoju
temeljem raznih zakona i to je neosporivo. Meutim, analizom postojee zakonske
regulative jasno je vidljivo kako se politika jo uvijek temelji na bio-medicinskom
modelu (individualnoj patologiji) i kako je veina intervencija sistema usmjerena na
popravljanje djece/uenika sa potekoama u razvoju kako bi se uklopili u postojei
sistem. Ovakvo stanje ne moe se nazvati inkluzijom, obzirom da ona podrazumijeva
mjere i aktivnosti prilagodbe sistema djeci/uenicima sa potekoama u razvoju kako
bi se mogli ukljuiti na ravnopravnoj osnovi. Zahtijevajui od djece/uenika sa
potekoama u razvoju da prevladaju svoje potekoe, zapravo ih se stavlja u
poziciju potencijalne institucionalizacije ukoliko se ne napravi prilagodba sistema na
temelju modela ljudskih prava.
Iskljuivanje djece/uenika sa potekoama u razvoju iz zajednice iz koje potjeu,
oteava i, nerijetko, onemoguava njihovo ponovno ukljuivanje za razvoj potrebnih
socijalnih vjetina. Negativni stavovi okoline su najvea prepreka za istinsku inkluziju.
Stavovi se uglavnom kreu od oiglednih predrasuda, odbijanja i saaljenja do
neznanja i nezainteresiranosti te na razliite naine utjeu na to kako pojedini lanovi
drutva gledaju na djecu/uenike sa potekoama u razvoju.

3.1.1 PRISTUP DJECI/UENICIMA SA POTEKOAMA

UTEMELJEN NA MEDICINSKOM MODELU

RAZVOJU

U medicinskom modelu potekoa djeteta/uenika postaje znaajka koja definira

identitet djece/uenika i oekivanja drutva od njih. Cjelokupna odgovornost za
uspjeh u odgoju i obrazovanju kao i u ukljuivanju u drutvenu zajednicu fokusira se
iskljuivo na dijete/uenika sa potekoama u razvoju, odnosno njegove sposobnosti
da se prilagodi sistemu. Ovaj model podrazumijeva da je sistem vrsto formirana
16

jedinica koja se ne treba mijenjati u odnosu na razliite sposobnosti, interese i

potrebe djece/uenika sa potekoama u razvoju. U ovako definiranom sistemu
djeca/uenici sa potekoama u razvoju su ti koji se moraju prilagoditi pravilima i
nainu funkcioniranja sistema. U kreiranju politika i modela podrke koji proizlaze iz
medicinskog modela fokus je na normalizaciji djeteta/uenika sa potekoama u
razvoju.
U medicinskom modelu dijete/uenik sa potekoama u razvoju se promatra kao
pacijent kojeg treba lijeiti, a ponekad se moe i izlijeiti. Ovaj pristup pretpostavlja
da je oteenje ili tekoa izazvana prvenstveno boleu, poremeajem, fizikim ili
mentalnim stanjem koje je abnormalno. Inkluzija u ovom kontekstu podrazumijeva
intervencije koje su usmjerene prema djetetu/ueniku sa potekoama i koje imaju za
cilj zadrati postojee osobine sistema te osposobiti dijete/uenika sa potekoama u
razvoju da se ukljui. Ovakva postavka inkluzije pokazala je kako je konani ishod
upravo iskljuivanje djece/uenika sa potekoama.
Redovni sistem odgoja i obrazovanja za djecu/uenike sa potekoama u razvoju jo
uvijek nije razvijen u skladu sa standardima inkluzivnog pristupa. Najee
ukljuivanje u redovne osnovne kole predstavlja integraciju koja zahtijeva od
djeteta/uenika da se prilagodi sistemu u koji je ukljuen. Za razliku od integrativnog
pristupa, inkluzivni standardi zahtijevaju prilagodbu sistema djetetu/ueniku sa
potekoama u razvoju, od uklanjanja arhitektonskih barijera, preko stavova do
prilagodbe ireg konteksta u kojem se odvija odgojno-obrazovni proces.
3.1.2 PRISTUP DJECI/UENICIMA SA POTEKOAMA
UTEMELJEN NA SOCIJALNOM MODELU

RAZVOJU

Iz pristupa djeci/uenicima sa potekoama u razvoju utemeljenom na socijalnom

modelu i modelu ljudskih prava nastaje i stvarno razumijevanje inkluzije.
Pristup utemeljen na medicinskom modelu sistemski zanemaruje ulogu drutva u
ograniavanju ili omoguavanju inkluzivnih procesa orijentirajui se iskljuivo na
popravljanje djeteta/uenika sa potekoama u razvoju. Prema shvaanju
potekoa u razvoju kroz socijalni model, one ne pripadaju iskljuivo djetetu/ueniku
ve su posljedica interakcije zdravstvenog stanja, politike i stavova drutva u kojem
se dijete/uenik nalazi. Inkluzivni procesi mogui su samo ako dolazi do drutvenih
promjena i adaptacija kroz mijenjanje politike, socijalne, ekonomske i fizike okoline
17

to podrazumijeva promjene sistema. Upravo u ovim promjenama poivaju naela

inkluzije i na njima se temelji socijalni model. Socijalni model i model ljudskih prava
zahtijevaju da djeca/uenici sa potekoama u razvoju imaju priliku u potpunosti
participirati u odgojno-obrazovnim procesima i protive se svakom iskljuivanju kroz
izolaciju u posebne ustanove gdje im se pruaju segregirajui oblici podrke.
Inkluzija se definira kao drutvena odgovornost, a karakteristike djece/uenika sa
potekoama u razvoju smatraju se dijelom normalne raspodjele unutar ljudske
razliitosti, a ne kao devijacije ili anomalije.
Ovakav model odgovara modelu drutvene odgovornosti gdje su barijere za
sudjelovanje djece/uenika sa potekoama u razvoju u odgoju i obrazovanju,
drutvenom, ekonomskom i politikom ivotu predmet dravne intervencije u smislu
prilagodbe. Politike koje su usmjerene na uklanjanje drutvenih barijera naglaavaju
adaptaciju fizikog i drutvenog okruenja kako bi se omoguilo sudjelovanje
djece/uenika sa potekoama u ivotu zajednice kojoj pripadaju. Prilagodbe drutva
variraju u rasponu od uklanjanja fizikih barijera preko izraivanja programa u skladu
sa sposobnostima, potrebama i interesima djece/uenika do sistemskog djelovanja
na promjeni stavova svih lanova zajednice. Za razliku od medicinskog modela,
socijalni model stavlja naglasak na modele potpore koji su kreirani na temelju
sposobnosti, interesa i potreba djece/uenika sa potekoama u razvoju.

3.1.3 INKLUZIJA UTEMELJENA NA MODELU LJUDSKIH PRAVA

Strategija koja ima za zadatak kreiranje i implementaciju inkluzivne obrazovne
politike prema djeci/uenicima sa potekoama u razvoju temelji se na modelu
ljudskih prava koji konceptualno ukljuuje usmjerenost na dijete/uenika sa
potekoama u razvoju, kao na pojedinca iji se potencijali trebaju maksimalno
razvijati u svrhu ostvarenja njegova ljudskog dostojanstva, ali i napretka cijele
zajednice.
Model ljudskih prava predstavlja najviu razinu inkluzije, a proizlazi iz okolinskog
modela kao proirenje poimanja invaliditeta kroz utjecaj okolinskih barijera i promatra
na koje naine se mogu prevladati drutveni uzroci nejednakosti i formiranja
invaliditeta koristei principe ljudskih prava. Ovaj model se najvie orijentira na
komponentu kvalitete inkluzije i najdublje ulazi u problematiku ukljuivanja
djece/uenika sa potekoama u razvoju u ivot zajednice. Iz pozicije ovog modela,
18

vrlo se jasno mogu razluiti istinski procesi inkluzije od samo deklarativnog

provoenja inkluzije kroz simbole inkluzije koji na formalnom nivou zadovoljavaju sve
kriterije prilagodljivosti drutva, ali na praktinom nivou i nivou kvalitete mogue je
utvrditi do koje mjere se inkluzija zaista provodi.
Vrlo je znaajno primijetiti kako model ljudskih prava ne negira postojanje
medicinskih, biolokih i genetikih determinanti invaliditeta, odnosno oteenja, ali za
razliku od medicinskog, ovaj model ih navodi samo kao neke od mnogih
determinanti. Pretpostavka ovog modela jest da politike i programi trebaju reflektirati
drutvenu odgovornost za smanjivanje nejednakosti. Jo jedna bitna razlika izmeu
medicinskog modela i modela ljudskih prava sadrana je u sagledavanju drutvene
odgovornosti. Dok medicinski model vidi drutvenu odgovornost kroz karitativnost i
dobronamjernost, model ljudskih prava istie drutvenu odgovornost kroz pitanja
pravde i jednakosti.
Model ljudskih prava kao model kojemu tee drutva u pogledu provoenja inkluzije
ne negira razliitosti meu pojedincima, upravo naprotiv, ovaj model ih prepoznaje i
daje im prioritet. Za razliku od toga, medicinski model ocjenjuje kvalitetu ivljenja
djeteta/uenika sa potekoama kroz stupanj do kojeg se moe normalizirati u
odnosu na drutvene standarde i vrijednosne sisteme. Model ljudskih prava takoer
potie promatranje razliitosti u sposobnostima, ali ne na nain da su one
ogranienja u doprinosu drutvu ve da predstavljaju dodatno razlikovanje naina
kako se sve drutvu moe doprinositi i detektira drutvene mehanizme koji su
potrebni da bi se potencijal djeteta/uenika sa potekoama u razvoju maksimalno
razvio.
Isto tako, model ljudskih prava orijentira se i na drutvenu odgovornost, odnosno to
drutvo moe pruiti svakom djetetu/ueniku. Posebice se stavlja naglasak na
potivanje integriteta svakog djeteta/uenika kroz uvaavanje na ravnopravnoj
osnovi.
Uz tendenciju da u odgojno-obrazovnim ustanovama profunkcionira model ljudskih
prava kao temelj razvoja inkluzivne prakse, vano je istaknuti potrebu uvoenja
sustava praenja kvalitete obrazovne politike.

19

ZAKONSKI OKVIR NA KOJEM SE TEMELJI STRATEGIJA

Strategija polazi od primjene Pravila 15 Standardnih pravila za izjednaavanje

mogunosti za osobe sa invaliditetom2 koje kae da zakonodavstvo moe tretirati
invalidnost u opim i posebnim zakonima, ukljuivati je u pravne norme pojedinanim
pitanjima vezanim za osobe sa invaliditetom, posebnim spominjanjem u tekstovima
za interpretaciju zakona te kombinirati sve pobrojane naine.

4.1. Ustav Bosne i Hercegovine u lanu II obavezuje dravu i entitete na osiguranje

najveeg nivoa priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda, a prava i slobode iz
Europske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama i njenim protokolima,
koji se direktno primjenjuju, imaju prioritet nad svakim zakonom. U toki 3. lana II
Ustava pobrojana su prava i slobode iz Europske konvencije, izmeu ostalog i pravo
na obrazovanje. Toka 4. lana II Ustava definira princip nediskriminacije po bilo
kojem osnovu.Toka 6. lana II Ustava obvezuje sve dravne i entitetske institucije i
sudove na primjenu ovih ustavnih odredbi i 15 meunarodnih konvencija sa snagom
ustavnih odredaba (Aneks I Ustava). Ustav FBiH u poglavlju II, lan 2, taksativno
navodi prava za sve osobe unutar FBiH, kao i 21 instrument zatite ljudskih prava
koji imaju pravnu snagu ustavnih odredaba (dodatak Ustavu FBiH). Prava osoba s
invaliditetom su dvostruko garantirana: a) pravo na jednakost pred zakonom i prava
izjednaena sa ostalim graanima i b) posebna zatita manjina i potencijalno
ugroenih skupina.

4.2. Zakon o zabrani diskriminacije BiH3 normira da je zabranjeno po bilo kojoj

osnovi razliito tretirati osobe pred bilo kojim organom ili tijelom svih nivoa, pravnim ili
fizikim subjektima u bilo kojem podruju ivota, posebno navodei podruja
socijalne zatite, zatite obitelji i zatite osoba sa invaliditetom. U lanu 4., toka 4.,
definirana je segregacija kao jedan od oblika diskriminacije. Upravo kategorizacija
djece/uenika sa potekoama u razvoju predstavlja osnovu za segregaciju to
direktno dovodi do diskriminacije. Zakon dozvoljava tzv. pozitivnu diskriminaciju koja
Vijee ministara BiH, Odluka o prihvaanju Standardnih pravila za izjednaavanje mogunosti za osobe sa invaliditetom
(Sl. glasnik BiH 41/03)
3 Zakon o zabrani diskriminacije BiH (Sl. glasnik BiH 59/09)
2

20

se odnosi i na djecu/uenike sa potekoama u razvoju kada ona dovodi do

ostvarenja legitimnog cilja, to u kontekstu Strategije jest inkluzivna praksa. Na
temelju definirane pozitivne diskriminacije jasno je da uvijek postoji mogunost za
stvaranje normi koje vode osiguranju principa jednakosti pred zakonom, tj. jednakosti
na svim nivoima odgoja i obrazovanja te sudjelovanja u ivotu socijalne zajednice.

4.3. Okvirni zakon o predkolskom odgoju i obrazovanju u Bosni i

Hercegovini4 i Zakon o predkolskom odgoju i obrazovanju Unsko-sanskog
kantona5 definiraju osnovni pristup obrazovanju koji se temelji na uvaavanju stupnja
razvoja djeteta. Predkolski odgoj i obrazovanje zasnovan je na humanistikom
pristupu odgoja i obrazovanja, suvremenim znanstvenim dostignuima, teorijama o
djetetovom razvoju i pravima djece uz obvezno uvaavanje stupnja razvoja djeteta,
specifinosti razvojnih mogunosti i pojedinanih potreba djeteta. Zakonom je
propisano da se djeca sa potekoama u razvoju upisuju u predkolske ustanove i
slijede program koji je prilagoen ili individualiziran njihovim sposobnostima,
potrebama i interesima.

4.4. Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini6 i

Zakon o osnovnom i opem srednjem obrazovanju Unsko-sanskog kantona7
propisuju da svako dijete ima jednako pravo na pristup i jednake mogunosti
sudjelovanja u odgovarajuem obrazovanju bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi.
Jednak pristup i jednake mogunosti podrazumijevaju osiguravanje jednakih uvjeta i
prilika za sve, za poetak i nastavak daljeg obrazovanja. Odgovarajue obrazovanje
podrazumijeva obrazovanje koje, u skladu sa utvrenim standardima, osigurava
djetetu da na najbolji nain razvije svoje uroene i potencijalne kognitivne, fizike i
moralne sposobnosti na svim nivoima obrazovanja. Istie se da kola ne smije vriti
diskriminaciju u pristupu djece obrazovanju ili njihovom sudjelovanju u obrazovnom
procesu na bilo kojoj osnovi, izmeu ostalog niti na osnovi razliitih sposobnosti.

Okvirni zakon o predkolskom odgoju i obrazovanju u Bosni i Hercegovini (Sl. glasnik BiH 88/07)
Zakon o predkolskom odgoju i obrazovanju (Skuptina USK, 12.,14. i 18.05. 2010.)
6 Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini (Sl. glasnik BiH 18/03)
7 Zakon o osnovnom i opem srednjem obrazovanju (Sl. glasnik USK 05/04)
4
5

21

4.5. Zakon o srednjem obrazovanju Unsko-sanskog kantona8 u skladu s

Okvirnim zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini
propisuje da se u srednjoj koli obrazuju, osim uenika bez potekoa u razvoju, i
uenici sa potekoama u razvoju. Obrazovanje se odvija po prilagoenim ili
individualiziranim programima i to u redovnim kolama u skladu s uenikovim
sposobnostima, potrebama i interesima. U lanu 2, toka a), definiran je cilj
srednjokolskog odgoja i obrazovnja koji istie osiguranje prava svakog uenika/ce
na srednje obrazovanje pod jednakim uvjetima, u skladu sa njegovim/njenim
interesom i mogunostima.

4.6. Meunarodne konvencije koje imaju snagu ustavnih odredbi, a koje se odnose
na odgoj i obrazovanje djece/uenika sa potekoama u razvoju:
1. Meunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije (1965),
2. Meunarodni ugovor o graanskim i politikim pravima (1966), te njegovi
Alternativni protokoli iz 1966. i 1989.,
3. Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije ena (1979)
4. Ugovor o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (1966),
5. Konvencija o pravima djeteta (1989),
6. Okvirna konvencija za zatitu nacionalnih manjina (1994).

4.7. Ugovor o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (1966) u lanu 13.,

toki 1. definira da Drave lanice ovog ugovora priznaju svakom pojedincu pravo na
obrazovanje. One se slau da obrazovanje treba imati za cilj pun razvoj ljudske
linosti i dostojanstva i pojaavanje potovanja prava ovjeka i osnovnih sloboda.
Drave lanice ovog ugovora suglasne su osim toga da obrazovanje treba omoguiti
svakom pojedincu da igra korisnu ulogu u slobodnom drutvu.

Zakon o srednjem obrazovanju Unsko-sanskog kantona (Sl. glasnik USK 17/12)

22

4.8. Konvencija o pravima djeteta (1989) u lanu 2. zabranjuje diskriminaciju

djeteta po bilo kom osnovu, ukljuujui diskriminaciju koja proizlazi iz bilo kog oblika
potekoe. lan 9. se odnosi na pravo djeteta da ivi sa roditeljima i to pravo se
moe osporiti samo onda kada je odvajanje od roditelja u najboljem interesu djeteta.
U lanu 23., toki 1. posebno se naglaava da e Drave stranke priznati da dijete s
tekoama u duevnom ili tjelesnom razvoju treba voditi ispunjen i pristojan ivot u
uvjetima koji jame dostojanstvo, jaaju djetetovo oslanjanje na vlastite snage i
olakavaju njegovo djelatno sudjelovanje u zajednici. Takoer, u lanu 28., toki 1.,
istie se kako Drave stranke priznaju svakome djetetu pravo na obrazovanje te e u
svrhu ostvarivanja tog prava postupno i na temelju jednakih mogunosti za svu
djecu osobito svima osigurati obvezno i besplatno osnovno obrazovanje.
Nakon usvajanja Konvencije o pravima djeteta uslijedile su brojne akcije, a od
posebnog je znaaja Salamanca dokument (donesen u panjolskoj 1994, a
organiziran od strane UNESCO-a) koji sadri standardne propise UN-a o
izjednaavanju ansi za osobe s invaliditetom. Od brojnih preporuka sadranih u
ovom dokumentu vano je istaknuti slijedee:

Roditelji imaju pravo biti konzultirani i pravo da budu partneri u donoenju

odluka vanih za razvoj i obrazovanje djeteta;

Upuivanje djeteta u specijalne kole mora biti izuzetak koji se primjenjuje

samo onda kada je to u najboljem interesu djeteta;

Djeji razvoj treba poticati otkrivanjem ouvanih potencijala djeteta.

4.9. Konvencija o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda i

Opcionalni protokol (u daljnjem tekstu CPRD) koju je Bosna i Hercegovina
ratificirala 12. marta 2010. godine, a stupila je na snagu 11. aprila 2010. godine, u
lanu 24. definira podruje odgoja i obrazovanja.
U toki 1. lana 24. CPRD navodi se da Drave stranke priznaju pravo osoba s
invaliditetom na obrazovanje. U cilju ostvarenja ovog prava bez diskriminacije i na
osnovi jednakih mogunosti, drave stranke e osigurati ukljuivost obrazovnog
sustava, kao i cjeloivotno obrazovanje, usmjereno na:

23

a. puni razvoj ljudskog potencijala i osjeaja dostojanstva i vlastite

vrijednosti, osnaivanja potivanja ljudskih prava, temeljnih sloboda i
ljudske raznolikosti,
b. razvoj osobnosti osoba s invaliditetom, kao i njihovih talenata i
kreativnosti, te mentalnih i tjelesnih sposobnosti, u njihovu punom
potencijalu,
c. omoguavanje djelotvornog sudjelovanja osoba s invaliditetom u
slobodnom drutvu.
U toki 2. lana 24. CPRD definirano je kako e u ostvarenju prava osoba s
invaliditetom drave stranke osigurati:
a. da djeca s tekoama u razvoju ne budu iskljuena iz besplatnog i
obveznog osnovnog ili iz srednjeg obrazovanja na osnovi tekoa u
razvoju,
b. da osobe s invaliditetom mogu imati pristup ukljuujuem, kvalitetnom i
besplatnom osnovnom obrazovanju i srednjem obrazovanju, na
ravnopravnoj osnovi s drugima, u zajednicama u kojima ive,
c. razumnu prilagodbu individualnim potrebama,
d. da osobe s invaliditetom dobiju potrebnu pomo, unutar opeg
obrazovnog

sustava,

kako

bi

se

olakalo

njihovo

djelotvorno

obrazovanje,
e. pruanje djelotvornih individualiziranih mjera potpore u okruenjima
koja najvie pridonose akademskom i socijalnom razvoju, u skladu s
ciljem potpunog ukljuivanja.
Toka 4. lana 24. CPRD odreuje kao e drave stranke poduzeti odgovarajue
mjere za zapoljavanje nastavnika, ukljuujui nastavnike s invaliditetom, koji znaju
znakovni jezik i Brailleovo pismo i obuit e strunjake i osoblje koje radi na svim
obrazovnim razinama. Takva obuka e ukljuivati svijest o invaliditetu i koritenje
odgovarajuih augmentativnih i alternativnih naina, sredstava i oblika komunikacije,
obrazovnih tehnika i materijala za potporu osobama s invaliditetom.
Kao to je vidljivo iz lanka 24. CPRD, ovaj dokument predstavlja osnovu za razvoj
inkluzivne prakse u Bosni i Hercegovini, a za provoenje odredbi CPRD Bosna i
Hercegovina se obvezala njenom ratifikacijom 2010. godine.
24

4.10. Akcijski plan Vijea Europe za promicanje prava i potpunog sudjelovanja

u drutvu osoba s invaliditetom: poboljanje kvalitete ivota osoba s
invaliditetom u Europi 2006.-2015. u toki 3.4.2. (Obrazovanje), navodi konkretne
ciljeve koji su usmjereni na:
a. osiguravanje da sve osobe, bez obzira na narav i stupanj oteenja, imaju
jednak pristup obrazovanju i razvijaju svoju osobnost, talente, stvaralatvo te
intelektualne i tjelesne sposobnosti do punog potencijala;
b. osiguravanje da osobe s invaliditetom pronau svoje mjesto u redovnom
obrazovanju poticanjem relevantnih tijela na razvoj obrazovnih resursa
usmjerenih ka zadovoljavanju potreba osoba s invaliditetom;
c. podravanje i promicanje cijeloivotnog uenja osoba s invaliditetom svih dobi
i olakavanje uinkovitog i djelotvornog prijelaza izmeu faza obrazovanja te
izmeu obrazovanja i zaposlenja;
d. poticanje na svim razinama obrazovnog sustava, ukljuujui djecu od najranije
dobi, potivanje prava osoba s invaliditetom.
Osim navedenih propisa, Strategija se temelji i na Stratekom okviru za europsku
suradnju u obrazovanju i osposobljavanju9 te Politici u oblasti invalidnosti u
Bosni i Hercegovini10. Usvojene su takoer Strategija unaprjeenja drutvenog
poloaja lica sa invaliditetom u Federaciji Bosni i Hercegovini 2010. 2014.
godine te Strategija unapreenja drutvenog poloaja lica sa invaliditetom u
Republici Srpskoj 2010. 2015.. Strategija uzima u obzir i novi Strateki okvir
Europske komisije za obrazovanje (Rethinking education, 2012.11,12) kojim se i u
oteanim ekonomskim okolnostima snano naglaava vanost ulaganja u inkluzivno
obrazovanje i razvoj vjetina potrebnih za uinkovitu prilagodbu promjenjivim
ivotnim okolnostima. Naglasak je stavljen na unaprijeivanje kvalitete predkolskog i
kolskog odgoja i obrazovanja s ciljem razvoja inkluzivnih vrtia i kola.
U skladu s navedenim dokumentima posebno se nastoji osnaiti unapreivanje
kvalitete i djelotvornosti inkluzivnog odgoja i obrazovanja, promicanje jednakosti,

Council conclusions of 12 May 2009 on a strategic framework for European cooperation in education and training (ET
2020)
10 Vijee ministara Politika u oblasti invalidnosti u Bosni i Hercegovini (Sl. glasnik BiH 76/08)
11 European Commission: Rethinking education: investing in skills for better socio-economic outcomes
12 Council conclusions of 26 November 2012 on education and training in Europe 2020 the contribution of education and
training to economic recovery, growth and jobs
9

25

socijalne kohezije i aktivnog graanstva te osnaivanje inovativnosti na svim nivoima

obrazovanja od predkolskog do srednjekolskog.
Jedan od najveih izazova prije svega pravne struke, ali i strunjaka iz svih oblasti
trebalo bi biti usklaivanje federalnih, entitetskih i kantonalnih pravnih normi sa
navedenim

meunarodnim

dokumentima

ime

se

doprinosi

eliminiranju

diskriminacije, i svakako, normiranje uz izradu financijskog okvira viegodinjeg

planiranja sredstava, kao jedan instrument osiguranja uspjene provedbe pravnih
propisa.
Unato znaajnom broju meunarodnih i nacionalnih propisa koji su usvojeni u Bosni
i Hercegovini, poloaj djece/uenika sa potekoama u razvoju u odgojno
obrazovnom sistemu jo uvijek nije na zadovoljavajuem nivou. Primjena navedenih
propisa u praksi ponekad izostaje, a ponekad se ne provodi u cijelosti to dovodi do
direktne ili indirektne diskriminacije djece/uenika sa potekoama u razvoju ili do
iskljuivanja iz redovnih odgojno-obrazovnih programa.
Strategija ima za cilj objediniti mjere iz opisanih propisa i na konkretan nain definirati
nain njihove primjene u praksi kako bi inkluzivna praksa doista zaivjela u odgojno
obrazovnim ustanovama u Unsko-sanskom kantonu.

26

MJERE I PODRUJA DJELOVANJA

Kako bi se poveala kvaliteta ukljuivanja djece/uenika sa potekoama u razvoju u

redovan odgojno-obrazovni sistem Unsko-sanskog kantona Strategijom se definiraju
slijedea podruja djelovanja:
1. Razvoj cjelovitog sistema podrke djeci/uenicima sa potekoama u razvoju
u odgoju i obrazovanju,
2. Podizanje kvalitete rada odgojno-obrazovnog osoblja i jaanje strunih
kapaciteta odgojno-obrazovnih ustanova,
3. Razvoj podrke porodicama djece/uenika sa potekoama u razvoju,
4. Unaprijeenje uloge nevladinih udruenja u procesu razvoja inkluzije,
5. Koritenje projektnih financijskih sredstava za razvoj inkluzije.
Za svako od navedenih podruja djelovanja Strategija propisuje jasne mjere i
odgovornosti za njihovo provoenje te vremenski okvir u kojem e pojedine mjere biti
provedene. Sedmogodinji Plan implementacije Strategije daje jasniji pregled
dinamike provoenja mjera s ciljem lakeg praenja provedbe i evaluacije postignutih
rezultata.

5.1

RAZVOJ CJELOVITOG SISTEMA PODRKE DJECI/UENICIMA SA

POTEKOAMA U RAZVOJU U ODGOJU I OBRAZOVANJU

Kvalitetan odgoj i obrazovanje jedno je od prioritetnih podruja brojnih meunarodnih

i kantonalnih dokumenata13 koji se odnose na aktivnosti drave i kantona u korist
djece.
Obrazovanje je sveobuhvatno, odnosi se na sva ivotna razdoblja, od predkolskoga
do profesionalnoga obrazovanja i usavravanja, te cjeloivotnoga uenja. Kako bi se
sprijeilo drutveno raslojavanje i iskljuenost pojedinaca i skupina, poduzimaju se
mjere koje osiguravaju ujednaenost pristupa odgojno-obrazovnim uslugama u
Unsko-sanskom kantonu.

Pravilnik o odgoju i obrazovanju, praenju i ocjenjivanju djece sa tekoama u razvoju (SG USK, broj 4/2010, str. 88);
Zakon o osnovnom i opem srednjem odgoju i obrazovanju (SG USK, broj 5/2004, str.1); Pravilnik s kriterijima za upis
uenika/ca u prvi razred srednje kole u Unsko-sanskom kantonu (SG USK, broj 6/2013, str.470); Zakon o srednjem
obrazovanju (SG USK broj 17/2012, str. 1); Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.
13

27

U odnosu na djecu/uenike sa potekoama u razvoju temeljno je nastojanje uiniti

odgojno-obrazovni sistem dostupan svima, te unaprijediti profesionalno usavravanje
odgajatelja, uitelja i nastavnika u cilju ostvarenja naela Drutvo za sve.
Ustanove redovnog obrazovanja i specijaliziranih programa treba poticati na pruanje
podrke djeci/uenicima sa potekoama u razvoju.
Djeca sa potekoama predkolske dobi ne bi smjela biti izolirana od druge djece ve
bi, uz provedbu programa prilagoenog njihovim sposobnostima, potrebama i
interesima trebala biti ukljuena u sve redovite aktivnosti vrtia i u redovite skupine.
Razvoj strukovnog obrazovanja za kvalifikacije temeljene na kompetencijama takoer
podrava jaanje mogunosti profesionalnoga i osobnoga razvoja uenika sa
potekoama u razvoju, s ciljem poveanja njihove zapoljivosti.
Jedan od najdjelotvornijih naina unapreivanja kvalitete obrazovnih sistema jesu
intervencije na vrtikoj/kolskoj razini koje su usmjerene na dijete/uenika. Tim se
intervencijama

uspostavljaju

mehanizmi

identificiranja

potekoa

uenju/funkcioniranju i mehanizmi pruanja dodatne podrke djeci/uenicima s

pomou kojih se unapreuju njihova postignua. Stoga uspjeni obrazovni sistemi,
jednako kao i uspjeni vrtii i kole (na mikrorazini), osobitu pozornost posveuju
individualnoj podrci djeci/uenicima14, i to ne samo djeci/uenicima sa potekoama
nego svima.
U odgojno-obrazovnom sistemu Unsko-sanskog kantona postoji odreen broj
pojedinanih oblika podrke djeci/uenicima koji su usmjereni na poboljanje njihovih
obrazovnih postignua, razvoj njihovih osobnih potencijala i njihove sveukupne
dobrobiti, no oni nemaju sistemski karakter. Neki od oblika podrke podrazumijevaju
asistente u nastavi u pojedinim, veinom, osnovnim kolama, izraeni indvidualizirani
i prilagoeni odgojno-obrazovni programi, rad strunih suradnika, ukljuivanje
roditelja u planiranje rada s djecom/uenicima sa potekoama u razvoju, ali upravo
kako je ve navedeno, radi se o sporadinim sluajevima i ovi oblici potpore uvelike
ovise o senzibilitetu pojedinih uprava kola. Projektom koji se tijekom 2014./2015.
godine provodi u partnerstvu meunarodne organizacije Save the Children
International i Ministarstva obrazovanja, nauke kulture i sporta USK educirano je 340
14

Barber, M. and Mourshed, M. (2007.). How the Worlds Best-performing School Systems Come Out On Top.

28

asistenata u nastavi i vrtiu tijekom 2014. godine. Kapaciteti za pruanje ovog oblika
podrke djeci/uenicima sa potekoama u razvoju, dakle, postoje, vano je kroz
nastavak djelovanja nadlenog Ministarstva,

odgojno-obrazovnih

ustanova

Pedagokog zavoda USK osigurati ukljuivanje asistenata u nastavi i vrtiu te

kontinuitet podrke u redovnim odgojno-obrazovnim ustanovama.
Stoga je glavni cilj u ovome podruju djelovanja osigurati cjelovit sistem podrke djeci
i uenicima koji ujedinjuje razliite mehanizme podrke unutar odgojno-obrazovnih
institucija i izvan njih, a ukljuuje podrku u uenju, psiholoku podrku i karijerno
savjetovanje, kao i dodatne specifine oblike podrke djeci i uenicima sa
potekoama.

MJERA 5.1.1.: Uspostaviti standardizirane mehanizme rane identifikacije

razvojnih potreba i moguih potekoa djece/uenika
Odgojno-obrazovni sistem utemeljen na jednakim prilikama podrazumijeva sistem
podrke djeci/uenicima usmjeren na zadovoljavanje specifinih potreba svakog
djeteta/uenika. Zato je nuno sistemski provoditi ranu identifikaciju razvojnih potreba
i moguih potekoa kod djece. Rana identifikacija razvojnih i okolinskih rizika od
kljune je vanosti za pravovremenu i uinkovitu ranu intervenciju, prevenciju
problema, unapreenje mentalnog zdravlja i stvaranje uvjeta za kvalitetan odgoj i
obrazovanje svakog djeteta/uenika. U sistem rane identifikacije trebaju biti ukljuena
sva djeca do polaska u kolu, neovisno o tome jesu li ukljueni u programe
predkolskog odgoja. Da bi se ova mjera ostvarila potrebno je osigurati:

obvezno redovito provoenje postupaka rane identifikacije moguih potekoa

kod

djece

izmeu

njihove

3.

5.

godine

koritenjem

prikladnoga

standardiziranog postupka i dijagnostikog instrumentarija15 (u ustanovama

predkolskog odgoja i obrazovanja),

obvezno provoenje identifikacije moguih potekoa kod djece u procesu

utvrivanja psihofizike zrelosti djece za kolu koritenjem prikladnog
standardiziranog postupaka i dijagnostikog instrumentarija (u osnovnim
kolama).

15

Vidjeti Dodatak 1

29

Standardizirani postupak detekcije djece/uenika sa potekoama u razvoju

podrazumijeva tono definirane testove koji se primjenjuju za svako dijete na svim
razvojnim podrujima kako bi utvrdio nivo funkcioniranja djeteta. Ovi testovi moraju
biti koriteni od strane Komisije za dijagnostiku koja e biti pri domovi zdravlja ili
odgojno-obrazovnim ustanovama i raditi e usklaeno/ujednaeno u svih osam
opina Unsko-sanskog kantona. Procjena djeteta mora trajati dovoljno dugo da se
moe dijagnosticirati funkcionalnost na svim razvojnim podrujima, a zakljuak
Komisije za dijagnostiku mora biti usmjeren na potencijale, potrebe i interesa djeteta
s jasnim preporukama odgojno-obrazovnim ustanovama na koji nain mogu poticati
daljnji razvoj djeteta. Zakljuci moraju biti individualizirani, a postupak detekcije
djeteta omoguiti puno sudjelovanje roditelja kako bi se prikupile sve relevantne
informacije o funkcioniranju djeteta u prirodnom okruenju. U Komisiji trebaju biti
angairani strunjaci iz podruja dijagnostike, kako medicinske, tako i sociopedagoke. Preporua se ukljuivanje slijedeih strunjaka koji moraju proi dodatne
obuke za dijagnostiku, sukladno testovima koji ine standardizirani instrumentarij (vidi
Dodatak 1):
-

defektolog,

logoped,

psiholog,

fizioterapeut,

lijenik pedijatar (po potrebi).

AKTIVNOST 5.1.1.1. - osigurati kadrovske (psiholozi, defektolozi i logopedi, mobilni

struni timovi), financijske i prostorne uvjete u vrtiima i osnovnim kolama za
provoenje standardiziranih postupaka rane identifikacije potekoa kod djece.
NADLENOST: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unskosanskog kantona; Ministarstvo finansija, lokalna samouprava.
PROVEDBA: Direktori vrtia i kola, struni suradnici i strunjaci - lanovi
mobilnih strunih timova.
ROK: 2015. 2020.
POKAZATELJI PROVEDBE: broj predkolskih i osnovnokolskih ustanova
koje provode postupak rane identifikacije.

30

AKTIVNOST 5.1.1.2. - promijeniti postupak utvrivanja spremnosti djece za osnovnu

kolu (Pravilnik o upisu) koji regulira sastav Komisije za dijagnostiku za utvrivanje
spremnosti djece za osnovnu kolu, tako da u sastavu strunog povjerenstva
obvezno budu ukljueni psiholozi, defektolozi i logopedi koji su osposobljeni za
koritenje standardiziranih postupaka za ranu identifikaciju potekoa u razvoju kod
djece/uenika, a koje utjeu na odgojno-obrazovni uspjeh.
NADLENOST: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK.
PROVEDBA: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK.
ROK: 2016.
POKAZATELJI PROVEDBE: Izmijenjen Pravilnik o upisu djece u osnovnu
kolu.
AKTIVNOST 5.1.1.3. provesti obuke16 lanova Komisije za dijagnostiku u skladu s
popisom testova za procjenu djece/uenika sa potekoama u razvoju te dodatno
obuiti lanove povjerenstva o nainu pisanja zakljuaka u obliku preporuka o nainu
pruanja podrke utemeljene na potencijalima, interesima i potrebama djece/uenika.
NADLENOST: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK.
PROVEDBA: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK,
Pedagoki zavod USK.
ROK: 2018. godina
POKAZATETLJI

PROVEDBE:

Broj

educiranih

lanova

Komisije

za

dijagnostiku djece/uenika sa potekoama u razvoju, broj formiranih

Komisija, broj izdanih rjeenja baziranih na potencijalima, interesima i
potrebama indvidualno za svako dijete/uenika sa potekoama u razvoju.
Trenutno je struno povjerenstvo u ingerenciji Ministarstva zdravstva i socijalne
politike, a vri procjenu za odgojno-obrazovni sistem. Predsjednik povjerenstva
trenutno je najee lijenik to pokazuje orijentaciju procjene djece/uenika po
medicinskom modelu. Rezultati procjene, koja traje prekratko da bi se dobio realni
uvid u funkcioniranje djeteta/uenika, najee su uopeni i teko mogu biti
upotrebljivi zaposlenicima u odgojno obrazovnim ustanovama. Vano je stoga
povjerenstvo formirati pri Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK,
vrijeme provoenja procjene znaajno produljiti, i formirati struni sastav Komisije za
16

Vidi Dodatak 2 popis obuka za lanove Komisije za dijagnostiku

31

dijagnostiku sukladno gore navedenom. Trenutni sastav je varijabilan, a educiranost

lanova strunog povjerenstva za detekciju djece sa potekoama u razvoju nije
ujednaena

te

potencijalima,

ne

postoji

interesima

standardizacija

potrebama

postupka

individualno

i
za

orijentiranost
svako

prema

procijenjeno

dijete/uenika.

MJERA

5.1.2.:

Uspostaviti

mehanizme

rane

intervencije17,

praenja,

savjetovanja i drugih oblika podrke djeci i roditeljima u vrtiima

Predkolsko razdoblje iznimno je vano razdoblje u razvoju pojedinca i zato je
predmet posebne drutvene brige i zatite. U predkolskom razdoblju stvaraju se
temelji za cjelokupan kasniji razvoj djeteta, pa tako i za kvalitetu njegova odgoja i
obrazovanja. Posebno je vana sistemska podrka djeci sa potekoama i njihovim
roditeljima. Da bi se osigurala sistemska podrka djeci i roditeljima u vrtiima i
udovoljilo njihovim specifinim potrebama, nuno je, nakon identifikacije razvojnih
potreba djece, uspostaviti pravovremenu, strunu i kontinuiranu podrku koja
ukljuuje ranu intervenciju, praenje psihofizikog razvoja djeteta i savjetovanje
roditelja. Mehanizmi identifikacije, intervencije, savjetovanja i praenja moraju biti
planski voeni i evaluirani.
Evaluacija identifikacije, intervencije, savjetovanja i praenja djeteta treba biti u
nadlenosti Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, a neposredno
povezana s povratnim informacijama, prije svega, roditelja djece/uenika sa
potekoama u razvoju, zatim, zaposlenika u odgojno-obrazovnim ustanovama i tek
na poslijetku sa statistikim podacima o broju provedenih identifikacija, savjetovanja i
intervencija. Potrebno je izraditi strukturirane upitnike za roditelje i zaposlenike u
odgojno-obrazovnim ustanovama iz kojih e biti jasno vidljivo zadovoljstvo
provedenim mehanizmima, a estice upitnika trebaju se temeljiti na standardima
kvalitete koji se ele postii. Ovisno o rezultatima evaluacije na godinjem nivou
Ministarstvo e planirati rad u narednoj godini i izvriti potrebne intervencije za
unaprijeenje mehanizama identifikacije, intervencije, savjetovanja i praenja
djeteta/uenika sa potekoama u razvoju. Nije dovoljno samo prikupiti povratne
informacije, ukoliko izostane intervencija za unaprijeenje postojeeg stanja,
17

Vidi Dodatak 3 vanost rane intervencije u djetinjstvu

32

evaluacija postaje sama sebi svrha, a sistem dugorono ne napreduje, ve stagnira i

gubi na kvaliteti.
Sistemska skrb o potrebama djece i njihovih roditelja ukljuuje sve sudionike u
predkolskom odgoju i obrazovanju kao i druge sisteme koji skrbe o djeci i njihovim
pravima (socijalna skrb, zdravstvena skrb i pravosue), pa je stoga od posebne
vanosti suradnja svih institucija unutar sistema odgoja i obrazovanja kao i
meusektorska suradnja. Nuno je, koliko god je to mogue, da se pomo i podrka
pruaju u prirodnoj i inkluzivnoj okolini. Kljunu ulogu u koordiniranju i provoenju
svih aktivnosti trebaju imati struni timovi u vrtiima jer su oni u svakodnevnom i
neposrednom kontaktu s djecom i njihovim roditeljima. Pomo i podrka djeci
ukljuuje sistemsku, pravovremenu, strunu i interdisciplinarnu pomo i podrku
roditeljima da bi se podigla kvaliteta roditeljstva i kvaliteta ivljenja djece u porodici, a
posebno pomo i podrka roditeljima djece sa potekoama. Da bi sistem podrke
bio cjelovit, nuno je da postoji podrka i kod prijelaza djece u druge institucije (iz
vrtia u kolu) i obvezna suradnja s institucijama u koje dijete prelazi.
AKTIVNOST

5.1.2.1.

uspostaviti

mehanizme

rane

intervencije,

praenja

psihofizikog razvoja i savjetovanja roditelja u vrtiima.

NADLENOST: Vrtii
PROVEDBA: Struni timovi u vrtiima
ROK: Kontinuirano do 2022. godine
POKAZATELJI PROVEDBE: Broj vrtia s uinkovitim mehanizmima rane
intervencije, praenja psihofizikog razvoja i savjetovanja roditelja.

MJERA 5.1.3.: Uspostaviti mehanizme identifikacije, savjetovanja i praenja u

osnovnim i srednjim kolama.
Uenici koji nemaju razvijene naine uinkovita suoavanja s potekoama u pravilu
postiu osjetno slabiji uspjeh no to bi to njihove sposobnosti omoguavale, a
nerijetko se i sukobljavaju s okolinom. Stoga je suoavanje s tim izazovima na
prikladan nain vrlo vano ne samo za kolski uspjeh uenika, nego i za njihovu
osobnu

dobrobit

cjelini.

Uenici

pred

kraj

osnovnokolskog,

odnosno

srednjokolskog obrazovanja moraju donijeti odluku o nastavku kolovanja. Odabir

33

srednjokolskog i visokokolskog obrazovanja u velikoj mjeri utjee ne samo na

njihov budui akademski uspjeh, nego i na realizaciju njihovih ivotnih ciljeva. U isto
vrijeme, donoenje pravilne odluke zahtijeva dobru informiranost, no jednako tako i
utvrivanje vlastite motivacije i realnu procjenu vlastitih sposobnosti. Zbog toga velik
broj djece i mladih, osobito onih koji ne mogu dobiti pomo u svojim obiteljima, za
donoenje odluke treba primjerenu podrku u obliku organiziranog i dobro
strukturiranog karijernog savjetovanja.
Uenici sa potekoama predstavljaju posebno ranjivu skupinu djece i mladih ljudi, a
njihovo osnaivanje i izjednaavanje u prilikama, uz ope mehanizme podrke
namijenjene svim uenicima, zahtijeva i dodatne, specifine mehanizme. Zbog toga
uenicima sa potekoama, uz savjetovanje namijenjeno svim uenicima, treba
omoguiti i dodatno savjetovanje sa socijalnim pedagogom, logopedom i
defektologom, ponajprije zbog zadovoljavanja specifinih potreba koje su vezane uz
tekoe uenika i odgovarajueg profesionalnog usmjeravanja. Potrebno je
uspostaviti dodatne oblike akademske, emocionalne i socijalne podrke uenicima sa
potekoama te usustaviti suradnju svih sudionika u procesu identifikacije, praenja i
podrke uenika sa potekoama. To podrazumijeva osnaivanje mehanizama
suradnje unutar kole (izmeu uitelja, roditelja i strunog tima) i izmeu kola i
drugih ustanova (izmeu osnovnih i srednjih kola, domova zdravlja i centara za
socijalnu skrb, itd.).
Da bi kole mogle pruiti uenicima ovakve vrste podrke, potrebno je uspostaviti
mehanizam identifikacije, praenja i savjetovanja uenika i njihovih roditelja koji
ukljuuje:
a. rad kolskog psihologa s uenicima putem individualnog savjetovanja,
razvoj metakognitivnih, socijalnih i emocionalnih vjetina i profesionalno
usmjeravanje (karijerno savjetovanje) te savjetovanje roditelja,
b. rad razrednika s uenicima praenjem i individualnim savjetovanjem
uenika i njihovih roditelja u vezi sa kolskim uspjehom i drugim
aspektima ivota u koli te kroz profesionalno informiranje,
c. rad uitelja i nastavnika s uenicima putem individualnog savjetovanja
uenika i njihovih roditelja u vezi s uenjem pojedinog predmeta.

34

AKTIVNOST 5.1.3.1. - organizirati sistem individualnog savjetovanja uenika i

roditelja sa kolskim psihologom, razrednikom, uiteljima i nastavnicima.
NADLENOST: Osnovne i srednje kole
PROVEDBA: Educirani kolski psiholozi, uitelji i nastavnici
ROK: Kontinuirano DO 2022. godine
POKAZATELJI PROVEDBE: Broj uenika sa potekoama koji su koristili
mogunost individualnog savjetovanja; broj sati individualnog savjetovanja;
broj kola koje provode program individualnog savjetovanja.
AKTIVNOST 5.1.3.2. - ukljuiti savjetodavni rad s uenicima sa potekoama u
uiteljsku/nastavniku normu neposrednog odgojno-obrazovnog rada sa uenicima.
NADLENOST: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK
PROVEDBA: Eksperti Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK i
Pedagokog zavoda, sindikati
ROK: 2015. 2016.
POKAZATELJI PROVEDBE: Odgovarajua rjeenja u propisima koji definiraju
normu uitelja i nastavnika
AKTIVNOST 5.1.3.3. organizirati sistem dodatnog individualnog savjetovanja
uenika sa potekoama i njihovih roditelja s logopedom, defektologom i socijalnim
pedagogom i/ili socijalnim radnikom.
NADLENOST: kole
PROVEDBA: Logopedi, defektolozi, socijalni pedagozi, socijalni radnici u
kolama te mobilni struni timovi
ROK: Kontinuirano
POKAZATELJI PROVEDBE: Broj uenika sa potekoama koji su se koristili
individualnim savjetovanjem. Broj sati individualnog savjetovanja.
AKTIVNOST 5.1.3.4. osigurati ljudske, financijske i prostorne resurse za
poludnevni boravak tijekom kojega se provodi produeni struni postupak.
NADLENOST: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK; kole,
lokalna samouprava
PROVEDBA: Struni suradnici u kolama i/ili suradnikim ustanovama
35

 ROK: Kontinuirano
POKAZATELJI PROVEDBE: Broj kola u kojima se provodi poludnevni
boravak tijekom kojega se provodi produeni struni postupak. Broj uenika
ukljuen u poludnevni boravak tijekom kojega se provodi produeni struni
postupak.
AKTIVNOST 5.1.3.5. uspostaviti uinkovit sistem odobravanja, financiranja,
angairanja, edukacije i licenciranja asistenata u nastavi.
NADLENOST: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK;
Pedagoki zavod; lokalna samouprava
PROVEDBA: Struni tim sastavljen od strunjaka iz Ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta USK, Pedagokog zavoda, kola i relevantnih slubi
lokalne samouprave te drugih suradnih institucija
ROK: 2015. - 2018. godina
POKAZATELJI PROVEDBE: Usvojen pravilnik koji regulira sve relevantne
aspekte rada asistenata u nastavi. Broj angairanih, educiranih i licenciranih
asistenata u nastavi.
AKTIVNOST 5.1.3.6. osmisliti skupine vrnjake potpore18 i ugraditi ih u kolski
kurikulum.
NADLENOST: kole
PROVEDBA: Struni suradnici u kolama, uitelji
ROK: Kontinuirano
POKAZATELJI PROVEDBE: Broj kola koje u kolskim kurikulumima imaju
ugraene skupine vrnjake potpore za uenike sa potekoama. Broj uenika
koji su ukljueni u rad skupina vrnjake potpore.
Ciljevi osnivanja skupina vrnjake potopre su promicanje interesa djeteta/uenika sa
potekoama u razvoju, traenje rjeenja s obzirom na izazove s kojima se
svakodnevno susreu, poticanje kulture dijaloga i tolerancije meu vrnjacima bez
obzira na razliite sposobnosti, interese i potrebe. Rezultati formiranja skupina
vrnjake potpore odnose se na razvoj vjetina komunikacije u uvjetima razliitosti te
razvoj stava solidarnosti i osjeaja odgovornosti prema drugim uenicima.
18

Vidi Dodatak 4 primjer ugradnje vrnjake potpore u kurikulum

36

Vrnjaka

potpora

razvija

se

metodama

razgovora,

rasprave,

izlaganja,

demonstracije, grupnim radom s djecom/uenicima, kreativnim radionicama,

uvoenjem slikovnica o djeci s potekoama u razvoju, igranjem uloga u kojima
djeca/uenici postaju djeca/uenici sa potekoama u razvoju (pisanje ne
dominantnom rukom, ustima, crtanje stopalima, boravak u invalidskim kolicima za
vrijeme izvoenja neke aktivnosti, vezanje oiju, demonstracija raznih vrsta oteenja
vida pomou naoala i sl.).
MJERA 5.1.4.: Uspostaviti mehanizme podrke u uenju u kolama.
Da bi se omoguio razvoj potencijala uenika sa potekoama, potrebno je u
kolama uspostaviti sistemski oblik kvalitetne dodatne podrke koji ukljuuje:
a. individualizirano pouavanje i uenje,
b. uenje po prilagoenom programu,
c. uenje po posebnom programu.
Individualizirani odgojno obrazovni program (IOOP) izvodi se u redovnim
odgojno-obrazovnim ustanovama, a predstavlja program u kojem se ne modificiraju
ishodi uenja (u smislu smanjivanja opsega nastavnog gradiva koje e uenik usvojiti
ili vjetina koje e dijete/uenik razviti) ve se individualiziraju metode pomou kojih
e dijete/uenik usvojiti odreene vjetine i nastavno gradivo sukladno redovnom
odgojno-obrazovnom programu. U primjeni individualizacije mogu se primjerice
koristiti umne mape, slikoprie, izdvajanje bitnog iz odreenog teksta, dramatizacija
odreenih odgojno-obrazovnih sadraja, koritenje kalkulatora, raunala za voenje
biljeki, diktafona (kod slijepe djece/uenika), smanjivanje broja zadataka u pisanim
testovima (ali ne smanjivanje teine), preferiranje usmenog nad pismenim nainom
provjere znanja ili pismenog nad usmenim (ovisno o funkcioniranju uenika),
koritenje to vie konkreta u radu i dr. Program se izrauje na temelju sposobnosti,
interesa i potreba djeteta/uenika.
Prilagoeni odgojno-obrazovni program (POOP) izvodi se u redovnim odgojnoobrazovnim ustanovama, a predstavlja odgojno-obrazovni program u kojem se
modificiraju ishodi uenja, tj. dijete/uenik koji polazi POOP ne mora usvojiti sve
vjetine i nastavno gradivo predvieno redovnim odgojno-obrazovnim programom.
Kao i kod IOOP-a, kod POOP-a se takoer uvode inovativne metode kako bi
37

dijete/uenik usvojio i modificirane ishode uenja. Program se izrauje na temelju

sposobnosti, potreba i interesa djeteta/uenika, a prilagoava se u rasponu
djetetovih/uenikovih sposobnosti, nema ogranienja do koje mjere se moe
prilagoavati program. Naglasak se stavlja na socijalizacijsku i odgojnu komponentu
odgojno-obrazovnog sistema dok akademske vjetine predstavljaju sekundarni nivo.
Posebni odgojno-obrazovni program (PP) izvodi se u specijalnim ustanovama i ne
predstavlja inkluzivnu praksu te kao takav nije niti predmetom ove Strategije.
Najvea prepreka punoj inkluziji djece i uenika sa potekoama u razvoju jesu jo
uvijek prisutne predrasude, i to podjednako od djece, uenika, odgojitelja, uitelja,
strunih suradnika, direktora i od roditelja djece i uenika bez potekoa u razvoju.
Povrh toga, odgojno-obrazovne ustanove jo uvijek nisu dovoljno prostorno
prilagoene djeci i uenicima sa potekoama u razvoju, a i rijetko koja ima potrebnu
specifinu opremu. Prostorne zapreke oituju se kroz ne izgraene pristupne rampe
odgojno-obrazovnim ustanovama, ne postojanje skalamobila ili lifta unutar odgojnoobrazovnih ustanova u kojima se odgojno-obrazovni programi izvode na katu,
jedinstvena veliina stolaca i stolova u skupinama i razredima, ne postojanje
prilagoenih sjedala za djecu s motorikim tekoama, postavljanje materijala na
nedostupna mjesta za tee pokretnu ili nepokretnu djecu/uenike, puno detalja na
zidovima to ometa djecu/uenike s poremeajem panje i hiperaktivnosti (ADHD) i
dr.
Zbog toga je potrebno transformirati vrtie i kole u prijateljsko okruenje za djecu i
uenike sa potekoama u razvoju, okruenje u kojem e se oni osjeati njegovim
jednako vrijednim sastavnim dijelom i koje e kontinuirano raditi na eliminiranju
zapreka za njihovu potpunu integraciju. Zapreke u ovom smislu odnose se na ve
gore spomenute prostorne prepreke, stavove odgajatelja, uitelja, strunih suradnika,
direktora i roditelja djece/uenika bez potekoa u razvoju, nedostatak potrebne
didaktike opreme (brailleovi strojevi, digitalna oprema, 3D modeli slova, geografskih
karata i drugog materijala i sl.). Zapreke se takoer manifestiraju kroz nedovoljan broj
strunih suradnika, nedovoljnu educiranost odgajatelja i uitelja za pruanje podrke
djeci sa potekoama u razvoju, nedovoljan broj ukljuenih asistenata u nastavi i
vrtiu i dr.

38

AKTIVNOST 5.1.4.1. ukljuiti dopunsku nastavu u uiteljsku/nastavniku normu

neposrednog odgojno-obrazovnog rada s uenicima.
NADLENOST: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK
PROVEDBA: Eksperti Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK;
sindikati
ROK: 2015. 2016. godina
POKAZATELJI PROVEDBE: Odgovarajua rjeenja u propisima koji definiraju
normu uitelja i nastavnika.
AKTIVNOST 5.1.4.2. osigurati redovito provoenje dopunske nastave u skladu s
realnim potrebama uenika.
NADLENOST: kole
PROVEDBA: Direktori, struni suradnici, uitelji
ROK: Odmah po donoenju Strategije
POKAZATELJI PROVEDBE: Postotak kola koje redovno provode dopunsku
nastavu u skladu s realnim potrebama uenika. Broj i postotak uenika koji su
ukljueni u dopunsku nastavu. Broj odranih sati dopunske nastave po
ueniku po koli.
AKTIVNOST 5.1.4.3. kreirati programe razvoja metakognitivnih, emocionalnih i
socijalnih vjetina i ugraditi ih u kolski kurikulum19.
NADLENOST: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK; kole
PROVEDBA: Direktori, struni suradnici, uitelji
ROK: Odmah po donoenju Strategije
POKAZATELJI PROVEDBE: U kolske kurikulume svih kola ugraeni su
elementi razvoja metakognitivnih, emocionalnih i socijalnih vjetina. Broj kola
koje su razvile programe razvoja metakognitivnih, emocionalnih i socijalnih
vjetina i ukljuile ih u kolski kurikulum.
AKTIVNOST 5.1.4.4. eliminirati prostorne prepreke u vrtiima i kolama i prilagoditi
prostor djeci i uenicima sa potekoama u razvoju. Opremiti vrtie i kole
specifinom didaktikom opremom nunom za primjereno sudjelovanje djece i
uenika sa potekoama u odgojno-obrazovnom procesu.
19

Vidi Dodatak 5 sastavnice programa metakognitivnih, emocionalnih i socijalnih vjetina

39

 NADLENOST: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK;

Ministarstvo

finansija;

lokalne

samouprave;

vrtii;

kole

nevladine

organizacije.
PROVEDBA: Osnivai odgojno-obrazovnih ustanova, vrtii, kole, nevladine
organizacije
ROK: 2015. 2021. godina
POKAZATELJI PROVEDBE: Izraen pravilnik o osiguranju pristupanosti
graevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Prostorna
pristupanost

svih

odgojno-obrazovnih

objekata

potpuno

prilagoena

standardima Pravilnika. Postotak vrtia i kola opremljenih specifinom

didaktikom opremom.
specifina didaktika oprema dijeli se prema razvojim podrujima djeteta/uenika na
opremu koja je usmjerena razvoju motorikih, senzorikih, kognitivnih, verbalnih i
socijalnih funkcija. Ovisno u kojem podruju funkcioniranja dijete/uenika sa
potekoama u razvoju treba dodatnu podrku vano je definirati i listu potrebne
didaktike opreme. Listu potrebne opreme treba preporuiti Komisija za dijagnostiku,
a dopuniti je treba struni tim odgojno-obrazovne ustanove u suradnji sa
odgajateljima, uiteljima i roditeljima. Primjerice, u specifinu didaktiku opremu
spadaju: senzorni kuti, balans ploe, mnemo kartice, slikoprie, senzorike ploe,
prilagoena tastatura i mi (najee za djecu s motorikim potekoama), vizuoperceptivne kartice, asistivna tehnologija (za usvajanje poetnog itanja i pisanja,
vjebanje fine i grube motorike) i dr..
AKTIVNOST 5.1.4.5. u radu u odgojnoj skupini, na satovima redovne nastave i
satovima razrednika te na roditeljskim sastancima, predavanjima i radionicama
senzibilizirati svu djecu, uenike, njihove roditelje i zaposlenike vrtia i kola za
specifine potrebe djece i uenika sa potekoama u razvoju i za ulogu vrtia i kola
u zadovoljavanju njihovih potreba.
NADLENOST: Pedagoki zavod, vrtii, kole
PROVEDBA: Struni timovi sastavljeni od strunjaka Pedagokog zavoda,
fakulteta i iskusnih praktiara
ROK: Odmah po donoenju Strategije, kontinuirano

40

 POKAZATELJI PROVEDBE: Sva djeca i uenici predkole, 4. i 8. razreda

osnovne te 2. razreda srednje kole, kao i njihovi roditelji, uitelji, odgojitelji,
nastavnici, struni suradnici i direktori proli su programe senzibilizacije 20 za
prihvaanje djece i uenika sa potekoama u razvoju.
Senzibilizacija djece/uenika, roditelja i zaposlenika odgojno-obrazovnih ustanova
provodi se kroz igru uloga, diskusije, parlaonice, isticanje primjera dobre prakse,
dovoenje odraslih osoba s invaliditetom u skupine, na satove razredne zajednice i
roditeljske sastanke da izlau o svojim iskustvima tijekom pohaanja odgojnoobrazovnih ustanova i kasnije u ivotu, iskustvenim radionicama koje vode strunjaci
iz podruja inkluzivne prakse i sl. U skupinu ili razred mogu se dovesti invalidska
kolica kako bi djeca/uenici mogli osobno iskusiti kako je biti dijete/uenik sa
motorikim potekoama te se trebaju provoditi igre u kojima kroz iskustvo
djeca/uenici i roditelji osvjetavaju razlike u funkcioniranju ovisno o potekoama i
(ne)prilagoenosti drutvene okoline.
5.2

PODIZANJE KVALITETE RADA ODGOJNO-OBRAZOVNOG OSOBLJA I

JAANJE
STRUNIH
KAPACITETA
ODGOJNO-OBRAZOVNIH
USTANOVA

Uinkoviti sistem podrke djeci i uenicima sa potekoama u razvoju zahtijeva

ekipirane timove u odgojno-obrazovnim ustanovama sastavljene od prikladno
osposobljenih strunih suradnika (defektologe, logopede, psihologe, pedagoge). Ti
e struni timovi, uz pruanje izravne podrke djeci i uenicima sa potekoama u
razvoju, ujedno i koordinirati sve oblike podrke i nune mehanizme suradnje unutar
odgojno-obrazovnih ustanova i izmeu odgojno-obrazovnih ustanova i drugih
ustanova, strunjaka i organizacija koje skrbe o djeci i mladima.
Jednako tako, cjelovit sistem podrke zahtijeva i prikladno osposobljene odgojitelje,
nastavnike i direktore. Svi odgajatelji, uitelji, struni suradnici i direktori trebaju proi
kroz obuke o pruanju potpore djeci/uenicima sa potekoama u razvoju dok ove
obuke ne budu uvrtene u sastavni dio programa na bazinim pedagokim
fakultetima. Navedeni dionici trebaju biti osposobljeni za odgoj i obrazovanje sve
djece/uenika, a ne samo za djecu/uenike bez potekoa u razvoju kako bi se
iskljuila diskriminacija na osnovi razliitih sposobnosti funkcioniranja (bez obzira o
20

Vidi Dodatak 6 program senzibilizacije za prihvaanje djece i uenika sa potekoama u razvoju

41

kojoj se potekoi radi). Prolaenje kroz obuke utjecati e na promjenu stavova

prema djeci/uenicima sa potekoama u razvoju te e rezultirati kvalitetnijim
odgojno-obrazovnim radom. To je osobito vano kada je rije o ukljuivanju djece i
uenika sa potekoama u redovan odgojno-obrazovni proces. Strateka izgradnja
kapaciteta odgojno-obrazovnih ustanova za pruanje podrke djeci i uenicima sa
potekoama u razvoju treba ukljuiti izradu (ili reviziju) kompetencijskih okvira 21 za
sve strune suradnike, odgojitelje, nastavnike i direktore te promjene u njihovom
inicijalnom obrazovanju i/ili kontinuiranom profesionalnom razvoju.
Uz izgradnju kapaciteta u samim odgojno-obrazovnim ustanovama, potrebno je
formirati kantonalnu mreu potpore vrtiima i kolama za potporu inkluzivnom odgoju
i obrazovanju.
Mrea potpore inkluzivnom obrazovanju ukljuuje uspostavljanje mree ustanova
koje provode inkluzivni odgoj i obrazovanje, transformiranje odreenog broja
odgojno-obrazovnih ustanova u veim mjestima u centre izvrsnosti na podruju
inkluzivnog obrazovanja i uspostavljanjem funkcionalne mree mobilnih strunih
timova (MST). Takva mrea ujedno funkcionira i kao sustav potpore kolama i
uiteljima.

MJERA 5.2.1.: Ojaati strune kapacitete odgojno-obrazovnih ustanova.

AKTIVNOST 5.2.1.1. zaposliti potreban broj strunih suradnika tako da u svakom
vrtiu, osnovnoj i srednjoj koli postoji struni tim koji se obavezno sastoji od
najmanje dva struna suradnika, od kojih je jedan obavezno defektolog (za vrtie i
osnovne kole), odnosno psiholog (za srednje kole), a drugi strunjak logoped,
pedagog ili socijalni pedagog, ovisno o specifinim potrebama ustanova, pri emu
ukupan broj strunih suradnika ne smije biti ispod broja propisanog vaeim
Pedagokim standardom.
NADLENOST: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK;
Ministarstvo finansija, lokalna samouprava
PROVEDBA: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK; lokalna
samouprava; osnivai odgojno-obrazovne ustanove
21

Vidi Dodatak 7 kompetencijski okvir za zaposlenike u odgojno-obrazovnim ustanovama

42

 ROK: 2019. godina (za vrtie i osnovne kole), 2022. godina (za srednje
kole)
POKAZATELJI PROVEDBE: Svi vrtii, osnovne i srednje kole imaju ekipirane
strune timove u skladu s brojem djece i uenika.
AKTIVNOST 5.2.1.2. izraditi/revidirati kompetencijske okvire za (1) strune
suradnike (defektologe, logopede, psihologe, pedagoge, socijalne pedagoge i
socijalne radnike) i (2) direktore, odgojitelje, uitelje i nastavnike tako da oni
sadravaju kompetencije (vidi Dodatak 7) potrebne za pruanje razliitih oblika
podrke djeci i uenicima sa potekoama u razvoju.
NADLENOST: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK;
Pedagoki zavod; Pedagoki fakultet
PROVEDBA: Ekspertni timovi sa Pedagokog i Defektolokog fakulteta,
Pedagokog zavoda i udruenja strunjaka.
ROK: 2016. godina
POKAZATELJI PROVEDBE: Usvojeni kompetencijski okviri za strune
suradnike. Usvojeni kompetencijski okviri za direktore, odgojitelje, uitelje i
nastavnike.
AKTIVNOST 5.2.1.3. uskladiti (redefinirati) programe inicijalnog obrazovanja
odgojitelja, uitelja i nastavnika s novim kompetencijskim okvirom, tako da se u njih
ugradi razvoj profesionalnih kompetencija za pruanje razliitih oblika podrke djeci i
uenicima sa potekoama u razvoju s ciljem razvoja inkluzivne prakse.
NADLENOST: Pedagoki fakultet, Pedagoki zavod, udruenja strunjaka,
ustanove za obrazovanje odraslih
PROVEDBA: Ekspertni timovi Pedagokog fakulteta, Pedagokog zavoda,
udruenja strunjaka i ustanova za obrazovanje odraslih
ROK: 2016. 2018. godina
POKAZATELJI PROVEDBE: Broj usvojenih novih programa usklaenih s
kompetencijskim okvirima za odgojitelje, uitelje i nastavnike.
AKTIVNOST 5.2.1.4. unaprijediti sistem strunog usavravanja (1) strunih
suradnika i (2) direktora, odgojitelja, uitelja i nastavnika, tako da se ukljue programi

43

za razvoj profesionalnih kompetencija za pruanje razliitih oblika podrke djeci i

uenicima sa potekoama u razvoju.
NADLENOST: Pedagoki zavod; ustanove za obrazovanje odraslih,
nevladina udruenja
PROVEDBA: Pedagoki zavod; eksperti iz ustanova za obrazovanje odraslih,
strunih nevladinih udruenja i drugih suradnih institucija
ROK: 2015. 2017. godina
POKAZATELJI PROVEDBE: Broj novih programa strunog usavravanja
strunih suradnika. Broj novih programa strunog usavravanja direktora,
odgojitelja, uitelja i nastavnika.
AKTIVNOST 5.2.1.5. uvesti educirane asistente u vrtiu/nastavi22 u rad odgojnoobrazovnih ustanova za pruanje direktne podrke djeci/uenicima sa potekoama
u razvoju.
NADLENOST: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK
PROVEDBA: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK, odgojnoobrazovne ustanove
ROK: 2015. - 2018.
POKAZATELJI PROVEDBE: Broj educiranih asistenata u vrtiu/nastavi, broj
ukljuenih asistenata u odgojno-obrazovne ustanove, broj djece/uenika
kojima asistenti pruaju podrku
MJERA 5.2.2.: Razviti mreu potpore inkluzivnom obrazovanju.
AKTIVNOST 5.2.2.1. uspostaviti koordinacijski centar mree potpore inkluzivnom
obrazovanju u Pedagokom zavodu koji e organizirati i koordinirati aktivnosti
(kreiranje i odravanje baze podataka, organizacija obuka, organizacija razmjene
iskustava i dr.).
NADLENOST: Pedagoki zavod
PROVEDBA: Struni tim Pedagokog zavoda
ROK: 2015. 2018. godina

22

Vidi Dodatak 8 opis radnog mjesta asistenta u vrtiu/nastavi, obuka asistenata i potrebne kompetencije

44

 POKAZATELJI

PROVEDBE:

Funkcionalni

koordinacijski

centar

Pedagokom zavodu s jednom osobom s punim radnim vremenom

zaduenom za koordinaciju rada kantonalne mree.
AKTIVNOST 5.2.2.2. uspostaviti mehanizme pruanja i organiziranja strune
podrke vrtiima i kolama.
NADLENOST: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK;
Pedagoki zavod
PROVEDBA: Struni timovi sastavljeni od strunjaka iz Pedagokog zavoda,
Pedagokog

fakulteta,

strunih

nevladinih

udruenja,

ustanova

za

obrazovanje odraslih i iskusnih praktiara

ROK: 2015. 2018. godina
POKAZATELJI

PROVEDBE:

Edukacija

strunih

suradnika,

direktora,

odgojitelja, uitelja, savjetovanje, supervizija.

Mehanizmi podrke odgojno-obrazovnim ustanovama temelje se na radu Komisije za
dijagnostiku, mobilnih strunih timova (MST), asistenata u vrtiu i nastavi,
koordinacijskog centra mree potpore i meusobnoj razmjeni znanja i iskustava
odgojno-obrazovnih ustanova.
Preduvjet za funkcioniranje mehanizama podrke jest realizacija aktivnosti 5.2.2.1.
ime se uspostavlja koordiniranje svim aktivnostima u ovom segmentu. Nakon
formiranja koordinacijskog centra mree potpore mogue je formirati MST-ove koji e
biti nadleni za pruanje potpore odgojno-obrazovnim ustanovama po opinama.
Nuna je suradnja koordinacijskog centra Komisije za dijagnostiku MST-ova
odgojno-obrazovnih ustanova. Ova osovina suradnje omoguiti e usklaivanje sa
informacijama i pravovremeno pruanje potrebnog oblika potpore kako bi se
unaprijedila kvaliteta inkluzivnog odgoja i obrazovanja.
Struna podrka sastoji se od multidisciplinarnog planiranja za svako dijete/uenika
sa potekoama u razvoju. Nemogue je razviti univerzalni program prema vrsti i
stupnju potekoe kao niti okvirni plan i program za djecu/uenike sa potekoama u
razvoju obzirom da se radi o iznimno heterogenim skupinama gdje svaki pojedinac
zahtijeva individualizirani pristup od dijagnostike, preko odreivanja u koju odgojnoobrazovnu ustanovu e biti ukljuen, u koju skupinu/razred unutar ustanove e biti
45

ukljuen, koji strunjaci e biti u sastavu MST-a za konkretno dijete/uenika, koje

vjetine i osobine linosti su potrebne asistentu u vrtiu/nastavi te koji odgojnoobrazovni program e dijete/uenik polaziti (IOOP ili POOP). Vano je formirati
multidisciplinarni tim koji e biti osposobljen za rad u MST-u, na svaki MST treba
imati na raspolaganju defektologa, logopeda, psihologa, pedijatra, fizioterapeuta,
tiflopedagoga, socijalnog radnika i pedagoga kako bi se sastav mogao odrediti
sukladno sposobnostima i potrebama odreenog djeteta/uenika.
AKTIVNOST 5.2.2.3. uspostaviti mreu vrtia i kola za uzajamnu podrku
(uinkovit sistem razmjene iskustava, uinkoviti kanali za suradnju sa ustanovama
izvan odgojno-obrazovnog sistema) uz imenovanje centara izvrsnosti u podruju
razvoja i implementacije inkluzivne prakse.
NADLENOST: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK;
Pedagoki zavod
PROVEDBA: Strunjaci praktiari iz vrtia i kola
ROK: 2017. godina
POKAZATELJI PROVEDBE: U svakoj opini i imenovani centri izvrsnosti u
podruju razvoja i implementacije inkluzivne prakse na svim nivoima odgoja i
obrazovanja. Na kantonalnoj razini definirane mree vrtia, osnovnih i srednjih
kola koje provode inkluzivno obrazovanje i definirani naini njihove suradnje.
Izraeni godinji planovi edukacija u podruju inkluzivnog obrazovanja.
Imenovane osobe za savjetovanje i superviziju u podruju inkluzivnog
obrazovanja, izraeni godinji planovi financiranja vrtia i kola za razvoj i
realizaciju inkluzivnog odgoja i obrazovanja.
AKTIVNOST 5.2.2.4. uspostaviti u najmanje tri opine/Gradu Bihau koordinacijski
centar za organizaciju rada mobilnih strunih timova23 na kantonalnom nivou.
NADLENOST: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK,
Pedagoki zavod
PROVEDBA: Relevantne institucije na podruju opine/Grada
ROK: 2015. 2018. godina
POKAZATELJI PROVEDBE: Uspostavljen koordinacijski centar za rad
mobilnih strunih timova u najmanje tri opine/Gradu Bihau.
23

Vidi Dodatak 9 opis poslova, obuke i kompetencija lanova mobilnog strunog tima

46

Koordinacijski centar (Centar podrke) za organizaciju rada MST-a moe ima ulogu
ekipirati lanove MST-a koji se obavezno sastoji od:
-

defektologa,

logopeda,

psihologa,

pedijatra,

pedagoga,

fizioterapeuta.

Osim navedenih strunjaka, u rad MST-a mogu se ukljuiti i drugi strunjaci po

potrebi kao to su: tiflopedagozi, instruktori znakovnog jezika, socijalni radnici i dr.
Poeljno je da na kantonalnom nivou budu formirana najmanje tri MST-a koji e biti
zadueni za pruanje potpore svim odgojno-obrazovnim ustanovama u svih osam
opina Unsko-sanskog kantona.
Kada su formirani MST-ovi i odreena im je nadlenost za opine, odgojnoobrazovna ustanova prijavljuje potrebu za potporom MST-a koordinacijskom centru
koji moe biti pri nekoj od odgojno-obrazovnih ustanova, nevladinoj organizaciji ili
drugoj relevantnoj ustanovi/instituciji. Po zaprimanju prijavljene potrebe od strane
odgojno-obrazovne ustanove, koordinacijski centar za rad MST-ova odreuje sastav
tima i upuuje strunjake u odgojno-obrazovnu ustanovu. lanovi MST-a po dolasku
u odgojno-obrazovnu ustanovu ulaze u skupinu/razred gdje provode najmanje 45
minuta u opservaciji kako dijete/uenik funkcionira u suradnji sa svojim vrnjacima,
odgajateljima, uiteljima i asistentom u vrtiu/nastavi (ukoliko posotoji). Nakon
opservacije funkcioniranja djeteta/uenika, lanovi MST-a zajedno sa odgajateljima,
uiteljima i asistentom u vrtiu/nastavi planiraju oblik podrke djetetu/ueniku
analizirajui intervencije koje se ve koriste u radu, u kojoj mjeri se one mogu
unaprijediti i koje jo dodatne metode se mogu uvesti u rad. Takoer, lanovi MST-a
pripremaju na osnovi opserviranog stanja dodatne materijale i literaturu za
odgajatelje, uitelje i asistente u vrtiu/nastavi te kroz dugoroni period grade
kapacitete zaposlenika odgojno-obrazovne ustanove za samostalno planiranje rada s
odreenim djetetom/uenikom.
Krajnja posljedica sistemskog rada MST-a s odgojno-obrazovnim ustanovama jest
izgradnja inkluzivnih odgojno-obrazovnih ustanova koje e biti kompetentne sve
47

samostalnije planirati podrku djeci/uenicima sa potekoama u razvoju i na taj

nain poveati kvalitetu inkluzivne prakse.

5.3

RAZVOJ
PODRKE
PORODICAMA
POTEKOAMA U RAZVOJU

DJECE/UENIKA

SA

Porodica je najvia drutvena vrijednost i najznaajnija zajednica za svaku osobu, a

za razvoj i uspjenu inkluziju djece/uenika sa potekoama u razvoju uloga porodice
je presudna.
Postoje dva modela djelovanja prema djeci/uenicima sa potekoama u razvoju na
kojem se temelji i ova Strategija:
1. Socijalni model se temelji na filozofiji inkluzije koja smatra da svatko na svoj
nain moe pridonijeti drutvu i da mu, prije svega, pripada. Na osobu
djecu/uenike sa potekoama u razvoju gleda se kroz njihove sposobnosti,
potrebe i interese. Poloaj djece/uenika sa potekoama u razvoju drutveno
je uvjetovan i stoga se drutvo treba prilagoavati njihovim sposobnostima i
potrebama.
2. Model u zajednici utemeljene rehabilitacije koristi se kao alternativa
institucijskoj zatiti (institucionalizaciji). Ovaj model polazi od temeljne
pretpostavke da zajednica treba stvoriti uvjete za razvoj rehabilitacije,
ravnopravnosti i socijalne inkluzije djece/uenika sa potekoama u razvoju.
Ciljevi ovoga modela su:
- inkluzija u drutvenu sredinu preko regionalnih slubi podrke i skrbi te poticanje
izgradnje trajnijih meuljudskih odnosa;
- ivot u porodici (domu);
- inkluzivno obrazovanje koje omoguuje djeci s tekoama obrazovanje u redovnim
uvjetima.
Iako moderna porodica tijekom zadnjih godina doivljava niz transformacija koje
nuno djeluju na njezinu stabilnost, porodica koja se susree s izazovom potekoa u

48

razvoju izloena je dodatnim promjenama i nerijetko treba snanu drutvenu podrku

za svoj opstanak.
Suoavanje porodice sa dijagnozom djeteta predstavlja stresnu situaciju koja mijenja
porodinu dinamiku. Odgoj i obrazovanje djeteta/uenika sa potekoama u razvoju
ponekad iziskuje dodatne psihofizike i materijalne napore, dodatna znanja za
roditelje, drugu djecu i eventualne druge lanove porodice. Pravodobna i
interdisciplinarna struna podrka obitelji moe uspjeno sprijeiti progresiju
potekoa u razvoju.
Djetetu/ueniku sa potekoama u razvoju i njegovoj porodici treba omoguiti
potpunu inkluziju u ureenoj, dostupnoj i prilagoenoj zajednici. Sa ciljem promicanja
ljudskih prava djece/uenika sa potekoama u razvoju, podrke njima i njihovim
porodicama provodit e se sljedee mjere i aktivnosti.
MJERA 5.3.1.: Educirati, informirati i osnaiti lanove porodice djece/uenika
sa potekoama u razvoju.
AKTIVNOST 5.3.1.1. - organizirati obrazovne programe24 (predavanja, radionice,
tribine, konferencije i slino) za lanove porodice djece sa potekoama u razvoju i
struno osoblje u vrtiima i kolama.
NADLENOST: Vrtii, kole, nevladina udruenja
PROVEDBA: Strunjaci iz podruja inkluzivne prakse i psihoterapije
ROK: Odmah nakon usvajanja Strategije, kontinuirano
POKAZATELJI

PROVEDBE:

Broj

organiziranih

predavanja,

tribina

konferencija. Broj lanova porodice djece/uenika sa potekoama u razvoju

ukljuenih u organizirana predavanja, tribine i konferencije.
AKTIVNOST

5.3.1.2.

izraditi

pisane

informativne

materijale

namijenjene

djeci/uenicima sa potekoama u razvoju, lanovima njihove porodice i lanovima

porodica sa djecom/uenicima bez potekoa u razvoju (broure, letci, plakati i dr.).
NADLENOST: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK,
Pedagoki zavod, vrtii, kole, nevladina udruenja
PROVEDBA: Nevladina udruenja, vrtii i kole
Vidi Dodatak 10 sadraj obrazovnih programa za lanove porodice djece sa potekoama u razvoju i struno osoblje u
vrtiima i kolama
24

49

 ROK: Odmah nakon usvajanja Strategije, kontinuirano

POKAZATELJI PROVEDBE: Broj i sadraj izraenih informativnih materijala.
AKTIVNOST 5.3.1.3. osnovati razvojna savjetovalita u najmanje tri opine/Gradu
Bihau za lanove porodice djece/uenika sa potekoama u razvoju.
NADLENOST: Ministarstvo zdravstva i socijalne politike, Ministarstvo
obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK
PROVEDBA: Nevladina udruenja, vrtii, kole
ROK: 2016. 2020. godina
POKAZATELJI PROVEDBE: Broj osnovanih razvojnih savjetovalita. Broj
lanova porodice djece/uenika sa potekoama u razvoju koji je koristio
usluge razvojnog savjetovalita.
Razvojna savjetovalita za roditelje djece/uenika sa potekoama u razvoju imaju
vanu ulogu u ohrabrivanju roditelja na ukljuivanje djece/uenika sa potekoama u
razvoju u postupak detekcije, aktivnije ukljuivanje roditelja u proces planiranja te
informiranje roditelja o mogunosti pruanja potpore u razvoju njihovoj djeci kod
kue. Takoer, razvojna savjetovalita imaju zadatak informirati roditelje o
mogunostima rehabilitacije koja se prua kako na kantonalnom nivou, tako i na
federalnom te regionalnom/meunarodnom nivou. Samo osnaeni, informirani i
kompetentni roditelji mogu biti adekvatni partneri odgojno-obrazovnim ustanovama u
planiranju podrke njihovoj djeci.
Osim informiranja roditelja, razvojno savjetovalite ima zadatak pruati i psiholoku
podrku roditeljima u procesu prihvaanja tekoa njihovog djeteta, ali i u noenju sa
svim izazovima razvoja djeteta sa potekoama u razvoju. Kako bi razvoj djeteta sa
potekoama u razvoju postigao svoj maksimum, potrebno je koordinirano pruati
podrku i od strane strunjaka i od strane roditelja. Nerijetko su roditelji nedovoljno
kompetentni za pruanje podrke svojem djetetu ili pak ne prihvaanju realno stanje
djeteta, upravo e razvojni centri doprinijeti razvoju kompetencija i prihvaanju
potekoa djeteta od strane roditelja.
Razvojni centri mogu biti formirani pri odgojno-obrazovnoj ustanovi za odreeno
geografsko podruje ili pri nevladinim organizacijama koje ve kontinuirano rade s
roditeljima djece sa potekoama u razvoju. Izuzetno je vano koristiti postojee
50

resurse kako bi se ve postojei oblici potpore sistematizirali i uinili odrivima to ide

u prilog analizi isplativosti uvoenja inkluzivnog odgoja i obrazovanja.
U razvojnim centrima trebaju raditi strunjaci iz podruja inkluzije, razvoja djece sa
potekoama u razvoju i psihoterapije.
MJERA

5.3.2.:

Senzibilizirati

javnost

vanosti

porodinog

ivota

djece/uenika sa potekoama u razvoju.

AKTIVNOST 5.3.2.1. - provoditi edukacije i organizirati strune skupove radi
promicanja porodinih vrijednosti bez obzira na osobine lanova porodice, tiskati
broure, letke i plakate za promicanje porodinih vrijednosti.
NADLENOST: Centri za socijalni rad, vrtii, kole, nevladina udruenja
PROVEDBA: Nevladina udruenja, Drutveno-pedagoka ivotna zajednica,
centri za socijalni rad, vrtii, kole, javne ustanove iz podruja odgoja i
obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi
ROK: Odmah nakon usvajanja Strategije, kontinuirano
POKAZATELJI PROVEDBE: Broj odranih edukacija, broj lanova lokalne
zajednice prisutnih na edukacijama i skupovima, broj i sadraj tiskanog
materijala.

5.4

UNAPREENJE ULOGE NEVLADINIH UDRUENJA U PROCESU

RAZVOJA INKLUZIJE

Nevladin sektor je u razvijenim zemljama vaan strateki partner svim javnim

institucijama i vladinim organizacijama u procesu razvoja i realizacije inkluzivnog
odgoja i obrazovanja. Organizirajui se u udruenja osoba s invaliditetom i udruenja
koje programski djeluju u korist djece sa potekoama u razvoju, saveze i mree,
formalne i neformalne, osobe s invaliditetom i roditelji djece sa potekoama u
razvoju daju aktivan doprinos u izgradnji demokratskih procesa drutva u cjelini.
Tamo gdje je drutvo kroz svoje institucijske mehanizme moda sporije djelovalo u
stvaranju percepcije poboljanja ivotnog standarda i pruanja mogunosti za aktivno
ukljuivanje djece sa potekoama u razvoju, nevladina udruenja pridonose
stvaranju pozitivne predodbe u javnosti o djeci/uenicima sa potekoama u razvoju
51

i njihovim potrebama i time promiu njihovo ukljuivanje u ivot zajednice. U tom

smislu neophodno je i nadalje poticati i stvarati povoljno okruenje za razvoj
volonterstva, koje je jedna od temeljnih vrijednosti i jedno od obiljeja djelovanja
nevladinih udruenja.
Jednake mogunosti podrazumijevaju jednak pristup obrazovanju, sudjelovanju u
kulturnom ivotu, pristup zdravstvenim te socijalnim uslugama, kao i zapoljavanju,
to su istovremeno glavni preduvjeti za drutvenu ukljuenost i sudjelovanje te
neovisnost djece/uenika sa potekoama u razvoju.
S ciljem jaanja partnerskog odnosa sa nevladinim udruenjima planiraju se slijedee
mjere i aktivnosti.

MJERA 5.4.1.: Sistemski podizati razinu svijesti javnosti o znaaju udruenja

osoba s invaliditetom i udruenja koje programski djeluju u korist djece sa
potekoama u razvoju.
AKTIVNOST 5.4.1.1. - poticati jaanje strunih, ljudskih i tehnikih kapaciteta
postojeih udruenja osoba sa invaliditetom i udruenja koja rade u korist djece sa
potekoama u razvoju na opinskom i knatonalnom nivou te razvijati partnerstvo
kantonalne Vlade, lokalne samouprave i javnih ustanova sa udruenjima osoba sa
invaliditetom i udruenjima koja programski djeluju u korist djece sa potekoama u
razvoju.
NADLENOST: Nadlena tijela kantonalne Vlade, lokalna samouprava
PROVEDBA: Strunjaci iz podruja inkluzije, roditelji djece sa potekoama u
razvoju, odrasle osobe s invaliditetom
ROK: Kontinuirano
POKAZATELJI

PROVEDBE:

Broj

provedenih

obuka

za

zaposlenike

udruenja, broj tehniki osnaenih udruenja, broj novozaposlenih u

udruenjima, broj sklopljenih partnerstava izmeu ministarstava i udruenja,
lokalnih samouprava i udruenja i javnih ustanova i udruenja.

52

MJERA 5.4.2.: Sistematizirati financijsku podrku udruenjima osoba s

invaliditetom i udrugama koje programski djeluju u korist djece sa
potekoama u razvoju.
AKTIVNOST 5.4.2.1. - izraditi model sistemskog financiranja osnovne djelatnosti
udruenja.
NADLENOST:

Kantonalna

Vlada,

Ministarstvo

finansija,

relevantna

ministarstva, lokalna samouprava

PROVEDBA: Lokalna samouprava, kantonalna ministarstva
ROK: 2016. 2022. godine
POKAZATELJI PROVEDBE: Izraen model sistemskog financiranja osnovne
djelatnosti udruenja, broj udruenja korisnika financiranja osnovne djelatnosti.
Sistemsko financiranje osnovne djelatnosti udruenjima moe se provesti kroz
sklapanje ugovora o pruanju socijalnih usluga za one socijalne usluge koje su ve
razvijene kroz nevladina udruenja i pokazuju se korisna u praksi s ciljem razvoja
inkluzije. Pri nadlenim ministarstvima i lokalnoj samoupravi potrebno je izraditi
registar udruenja i socijalnih usluga koje se ugovaraju kako bi se osiguralo trajno
pruanje ovih usluga, a nevladinim udruenjima omoguilo daljnje razvijanje novih
usluga potrebnih u zajednici. Takoer, izradom registra diferencirati e se udruenja
koja su kontinuirano aktivna i doprinose socijalnom razvoju od udruenja koja djeluju
samo za vrijeme aktivnih projekata ime e se uinkovitije koristiti budetska
sredstva koja se ionako ve dodjeljuju nevladinom sektoru.
Postojei nain projektnog financiranja veinom ve postojeih usluga dugorono nije
odriv obzirom da udruenja svake godine trebaju iznova aplicirati za gotovo iste
projektne aktivnosti, a pritom nemaju mogunost daljnjeg razvoja. Takoer, ovakav
nain projektnog financiranja stvara nesigurnost kod korisnika odreenih socijalnih
usluga.
AKTIVNOST 5.4.2.2. osnovati Kantonalnu zakladu za razvoj civilnog drutva.
NADLENOST: Kantonalna Vlada, kantonalna ministarstva
PROVEDBA: Kantonalna Vlada, kantonalna ministarstva
ROK: 2016. 2020. godina

53

 POKAZATELJI PROVEDBE: Osnovana Kantonalna zaklada za razvoj civilnog

drutva, iznos financijskih sredstava dodijeljenih kroz javne konkurse za
financiranje projektnih prijedloga nevladinih udruenja, broj nevladinih
udruenja korisnika financijskih sredstava Zaklade.
Kantonalna zaklada za razvoj civilnog drutva treba pruati strunu i financijsku
potporu programima koji potiu odrivost neprofitnog sektora, meusektorsku
suradnju, graanske inicijative, filantropiju, volonterstvo te unaprjeuju demokratske
institucije drutva.
Ciljevi koje Kantonalna zaklada treba postii svojim djelovanjem su:

poticanje graanstva na aktiviranje, na ukljuivanje i sudjelovanje u razvoju

lokalne zajednice,

izgradnja kapaciteta civilnoga drutva za sudjelovanje u drutvenom razvoju,

razvoj meusektorske suradnje i suradnje izmeu organizacija civilnoga

drutva,

poveanje javnog utjecaja i vidljivosti aktivnosti organizacija civilnoga drutva,

podrka drutvenim inovacijama i zapoljavanju u neprofitnom sektoru.

Kantonalna zaklada e treba suraivati sa organizacijama civilnog drutva:

u pripremi i organizaciji edukacijskih modula za razvoj civilnoga drutva u

Unsko-sanskom kantonu,

u pruanju strunih i savjetodavnih usluga za djelovanje organizacija civilnoga

drutva,

u organiziranju i financiranju istraivanja o uvjetima za razvoj i o razvoju

civilnoga drutva,

u pruanju potpore u izgradnji lokalnih struktura i kapaciteta za razvoj civilnoga

drutva,

u odobravanju financijskih potpora za programe i projekte koji:

54

a)

unaprjeuju

zajednicu

putem

graanskih

inicijativa,

zajednikih

projekata/programa i razvojnih programa,

b) pridonose demokratizaciji i razvoju civilnoga drutva,
c) omoguuju odrivost sektora i infrastrukturu za razvoj civilnoga drutva putem
institucionalnih potpora, kapitalnih ulaganja i ukljuivanja u meunarodne tijekove,
d) programski povezuju organizacije civilnoga drutva na zajednikim platformama
djelovanja,
e) ukljuuju organizacije civilnoga drutva u sustav ugovaranja i pruanja usluga u
odgoju i obrazovanjum, socijalnoj skrbi, zatiti zdravlja i izvainstitucionalnoj naobrazbi
djece i mladih.

5.5

KORITENJE PROJEKTNIH FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA RAZVOJ

INKLUZIJE

AKTIVNOST

5.5.1.

provesti

obuku

predstavnika

ministarstava,

lokalnih

samouprava, Pedagokog zavoda, Pedagokog fakulteta, domova zdravlja, centara

za socijalni rad, vrtia, kola, nevladinih udruenja, Drutveno-pedagoke ivotne
zajednice i ostalih relevantnih dionika o izradi projektnih aplikacija u podruju razvoja
i realizacije inkluzivnog odgoja i obrazovanja djece/uenika sa potekoama u
razvoju.
NADLENOST: Razvojna agencija
PROVEDBA: Ustanove za obrazovanje odraslih i eksperti u podruju izrade
projektnih aplikacija za razvoj i realizaciju inkluzivne prakse
ROK: Odmah nakon donoenja Strategije, kontinuirano
POKAZATELJI PROVEDBE: Broj provedenih obuka, broj polaznika, broj
prijavljenih projektnih aplikacija, broj odobrenih projektnih aplikacija za
financiranje.

55

PRIJEDLOG PROJEKTNIH PODRUJA:

Ukljuivanje ranjivih i marginaliziranih skupina u uu i iru socijalnu zajednicu,
Razvoj ljudskih resursa u cilju izjednaavanja mogunosti za osobe s
invaliditetom i djece sa potekoama u razvoju,
Uvoenje univerzalnog dizajna s ciljem prilagodbe okoline osobama s
invaliditetom i djeci sa potekoama u razvoju,
Razvoj slubi podrke za osobe s invaliditetom i djecu sa potekoama u
razvoju,
Jaanje kapaciteta organizacija civilnog drutva,
Poticanje

meusektorske

suradnje

ciljem

uklanjanja

drutvenih

arhitektonskih barijera u funkcioniranju osoba s invaliditetom i djece sa

potekoama u razvoju,
Razvoj ljudskih potencijala u cilju poboljanja uvjeta na tritu rada za osobe s
invaliditetom,
Ostala projektna podruja koja doprinose provedbi Strategije i podizanju
kvalitete ivota djece sa potekoama u razvoju, a imaju uporite u Strategiji.

56

PREDUVJETI
ZA
USPJENO
PROVOENJE
STRATEGIJE
ZA
UKLJUIVANJE
DJECE
SA
POTEKOAMA
U
RAZVOJU
U
OBRAZOVANJE SA SEDMOGODINJIM PLANOM IMPLEMENTACIJE U
UNSKO-SANSKOM KANTONU

Kako bi Strategija bila uspjeno realizirana u praksi, potrebno je zadovoljiti slijedee

uvjete:
- formirati ekspertnu skupinu za planiranje i praenje provedbe Strategije za
lanove eskpertne skupine predlau se predstavnici: Ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona; Pedagokog zavoda; Pedagokog
fakulteta; nevladinog udruenja; vrtia, osnovne kole, srednje kole te neovisni
eksperti iz podruja inkluzije djece/uenika sa potekoama u razvoju,
- osigurati inicijalna financijska sredstva za provoenje odreenih mjera i aktivnosti
Strategije,
- unaprijed planirati godinju evaluaciju provoenja strategije od strane neovisnog
eksperta iz podruja inluzivne politike i prakse,
- potpisati meusektorski sporazum o provoenju Strategije obzirom da se pojedine
mjere i aktivnosti odnose na sektor zdravstva, socijalne skrbi, pravosua,
obrazovanja i nevladin sektor istovremeno,
- kontinuirano ulagati napore u praktinu primjenu mjera i aktivnosti planiranih
Strategijom.

57

DODATAK 1 POPIS TESTOVA ZA PROCJENU FUNKCIONIRANJA DJECE

1. Funkcionalni vid:
-

Testovi detekcije otrine vida: Lea Gratings, Telleracuitycard,

Cardiffacuitycard,

Rekognicijski testovi otrine vida: pojedinani optotipi za otrinu vida,

linijski optotipi za otrinu vida (Lea symbols),

Testovi

za

testiranje

osjetljivosti

na

kontraste:

Hiding

(nestandardizirani), skrining test, standardizirani test za kontraste,

-

Test za adaptaciju na tamu: Lea Coneadaptation test,

Test za boje: Lea test.

2. Defektoloka procjena:
-

Portageguidebirth 3,

Portageguide 3-6,

HELP (Hawaii Learning Profile 0-3, Hawaii Learning Profile 3-6),

OregonSkillsInventory,

Opservacija spontane i voene igre,

Opservacija komunikacijskih vjetina,

M-chat,

POJVU

Denver skala.

3. Psiholoka procjena:
-

Razvojni test uturi (RT-M i RT-P),

Peabody slikovni test rjenika,

Bayley III razvojni test,

Ravenove progresivne matrice u boji (CPM),

Vineland skala adaptivnog ponaanja.

4. Logopedska procjena:
-

Peabody slikovni test rjenika,

Teddy test jezinog izraavanja,

Test artikulacije,
58

Heidi

Reynell test jezinog razumijevanja (ili prilagoeni materijal),

Pragmatiki profil svakodnevnih komunikacijskih vjetina,

CSBS-DP ljestvica za procjenu ranog komunikacijskog i simbolikog

razvoja,

Dijagnostiki komplet za ispitivanje sposobnosti govora, jezika, itanja i

pisanja,

Razliiti slikovni i konkretni materijali (fotografije, slike, imenice, radnje,

igrake za funkcionalnu, konstruktivnu i simboliku igru).

5. Radnoterapijska procjena:
-

COPM standardizirana procjena,

Bayley III razvojna skala skala za djecu do 3.5 kronoloke dobi,

Procjena hranjenja, pijenja i gutanja,

GOTA

opsena

radnoterapijska

procjena

komponenti

izvoenja

aktivnosti.

6. Procjena senzorne integracije:

-

De Gangi-Berk Test of Sensory Functions in Infants (TSFI) test senzornih

funkcija za 4 do 18 mjeseci kronoloke dobi,

De Gangi Test of Sensory Integration (TSI) test senzorne integracije za

3-5 godina kronoloke dobi,

Baseline opservacija ponaanja djeteta pri prvom susretu sa senzornointegracijskim prostorom (poeljno dodatna procjena kroz videoanalizu).

59

DODATAK 2 POPIS OBUKA ZA LANOVE KOMISIJE ZA DIJAGNOSTIKU

Obuka za lanove Komisije za dijagnostiku bazira se na tematskim radionicama i
praktinim primjerima procjene djece ovisno o razini funkcioniranja. Takoer, dio
edukacije je iskustveni kako bi polaznici sami osvijestili razlike izmeu medicinskog i
socijalnog modela, ali i razlike u testiranju sposobnosti djeteta na temelju
individualiziranog pristupa prilagoenog njegovim interesima i potrebama i testiranju
na uniformiran nain. Polaznici dobivaju praktine primjere pogrenih procjena kada
opservacija djeteta nije usklaena sa njegovim specifinostima (sposobnostima,
interesima i potrebama). Velik dio edukacije odnosi se na metode procjene djece u
skladu sa suvremenim pristupima.
Teme obuke lanova Komisije za dijagnostiku:
-

Pristup procjeni djece sa potekoama u razvoju,

Uniformirani testovi vs. individualizirana opservacija,

Najee pogreke u procjeni djece sa potekoama u razvoju,

Metode pristupa djeci sa potekoama u razvoju (Floor Time; ABA; PECS;

BrainGym i sl.),

Suradnja sa roditeljima djece sa potekoama u razvoju,

Suradnja sa odgojno-obrazovnim, zdravstvenim i ustanovama iz sustava

socijalne skrbi,

Priopavanje povratne informacije roditeljima i djetetu sa potekoama u

razvoju,

Oblici podrke djeci sa potekoama u razvoju i njihovim porodicama (Mobilni

struni timovi, asistenti u nastavi i vrtiu uloge i zadae i dr.),

Izrada zakljuka s preporukama utemeljenim na individualnim potencijalima,

sposobnostima, potrebama i interesa djeteta sa potekoama u razvoju u cilju
pruanja podrke u odgojno-obrazovnim ustanovama.

60

DODATAK 3 VANOST RANE INTERVENCIJE U DJETINJSTVU

Rana intervencija je proces informiranja, savjetovanja, edukacije i podrke djeci u
ranoj dobi, kod koje je utvreno stanje mogueg odstupanja u razvoju (s visokim
rizikom za daljnji razvoj) te djeci kod koje postoji faktor rizika za razvojno odstupanje
koje bi kasnije moglo utjecati na njihov daljnji razvoj i kolovanje. Program rane
intervencije moe se pruati u razliitim okruenjima, no naglasak se stavlja na
prirodno okruenje djeteta. Pokazalo se da je program rane intervencije najefikasniji
ako se s njim pone odmah po utvrivanju odstupanja ili otkrivanju potekoa u
razvoju.
Europska mrea za ranu intervenciju definira ranu intervenciju kao sve oblike
poticanja usmjerenog prema roditeljima koji se primjenjuju kao izravne i neposredne
posljedice nekog utvrenog razvojnog uvjeta. Rana intervencija ukljuuje dijete kao i
njegove roditelje, obitelj i iru mreu.
Ove definicije objedinjuju ono to ini bit rane intervencije, a to znai to ranije
ukljuivanje djeteta u sam proces rehabilitacije, neovisno o tome jesu li potekoe u
razvoju nastale prenatalno, perinatalno ili postnatalno te rad s roditeljima i pruanje
podrke.
Pod

pojmom

rehabilitacija

podrazumijeva

se

osposobljavanje

djeteta

sa

potekoama u razvoju sve do pune fizike, emocionalne, drutvene, radne i

ekonomske samostalnosti kojoj je ono doraslo.
Cilj je potaknuti optimalan rast i razvoj djeteta kako bi ono razvilo svoje potencijale na
emocionalnom, socijalnom i kognitivnom podruju.
Proces rane intervencije se razlikuje od medicinskih metoda budui se bavi odnosom
djeteta i njegove okoline te nainom na koje dijete ui. Nadalje, rana intervencija
nikada ne poinje postavljanjem dijagnoze jer je do utvrivanja dijagnoze potreban
dug put.
Rano djetinjstvo je najkritinije razdoblje u razvoju djeteta jer je iznimno vano za
stjecanje ranog iskustva i razvoja mozga u cjelini. Razlog zbog kojeg se naglaava
vanost ranog djelovanja i ukljuivanja djeteta u tretman je upravo plasticitet mozga.
To je sposobnost modanog tkiva djece da odri funkcionalni kapacitet zamjenom
oteenog tkiva nekim drugim ivanim tkivom. Klinika iskustva su pokazala da se
ranom intenzivnom primjenom stimulacije oteenih podruja psihomotorike mogu

61

postii znaajna poboljanja, a procesi neuroplastinosti mogu se motoriki izazvati i

preko osjeta.
Tretmanom se treba zapoeti dovoljno rano, prije nego doe do patologiziranja
odnosno stvaranja patolokih obrazaca pokreta i ponaanja. Imperativ razvojne
neurologije je rano otkrivanje neurorizine djece, uz nuan pregled i praenje njihova
razvoja. Zato je ve u rodilitu iznimno vana psihomotorika obrada svakog djeteta
kako bi se izdvojila rizina djeca.
Iako se sve vie naglaava vanost prve tri godine ivota, ne treba zanemariti niti
razdoblje iza prve tri godine jer neuralna plastinost postoji i nakon tree godine. S
ranom intervencijom treba poeti rano, ali neoptereeno zabludom da se prostor
mogunosti s tri godine zatvara.
Kako su prijevremeno roena novoroenad najrizinija skupina za razvoj razliitih
odstupanja u psihomotorikom razvoju neophodno je njihovo prepoznavanje i
praenje te rana primjena terapijskih postupaka koji mogu pospjeiti proces
plastinosti mozga i dovesti do oporavka oteene funkcije.
Informiranost odgojno obrazovnih ustanova o znaaju rane intervencije od iznimnog
je znaaja za primjenu adekvatnih postupaka u odreenom razvojnom periodu
djeteta da bi se adekvatno razvila rehabilitacijska podrka. Takoer, pravovremeni
savjet roditeljima djece sa smetnjama u razvoju uvelike moe pospijeiti zajednike
napore odgojno obrazovnog, zdravstvenog, socijalnog i drugih sistema u cilju razvoja
sposobnosti djeteta i prilagodbe okoline njegovim potrebama.

62

DODATAK 4 PRIMJER UGRADNJE VRNJAKE POTPORE U KURIKULUM

AKTIVNOST:

Razvoj vrnjake potpore

Nivo obrazovanja:

Predkolski,

osnovnokolski,

srednjokolski
Nositelj aktivnosti:

Struni tim odgojno-obrazovne ustanove,

odgajatelj, uitelj

Ciljevi aktivnosti:

promicati

interese

uenika

sa

potekoama u razvoju,
- traiti rjeenja s obzirom na izazove s
kojima se svakodnevno susreu,
- poticati i njegovati kulturu dijaloga i
tolerancije meu uenicima bez obzira na
razliitosti

funkcionalnim

sposobnostima,
- pomagati u izgradnji osobnosti i jaanju
identiteta uenika,
- razvijati socijalno pozitivne/prihvatljive
vrnjake interakcije.
Oekivani ishodi/postignua:

- razvijene vjetine komunikacije,

- razvijeni stavovi o solidarnosti,
- razvijen osjeaj odgovornosti prema
drugim uenicima,
-

usvojena

znanja

primjenjena

svakodnevnom ivotu,
- unaprijeeni meuvrnjaki odnosi,
- poveana tolerancija meu vrnjacima.
Nain realizacije aktivnosti:

Kreativne

radionice,

interaktivne

radionice, igre uloga, zadaci pruanja

podrke, kvizovi, diskusije, parlaonice.
Metode pouavanja:

Grupni

rad

djecom/uenicima,

demonstracije, izlaganja.
Planirani broj djece/uenika:

20
63

Planirani broj sati tjedno:

Svakodnevno ugraditi u ve postojee

aktivnosti odgojno-obrazovnog plana i
programa uz dodatno svaki drugi tjedan 2
sata planiranih aktivnosti.

Period provoenja aktivnosti:

Nain

praenja

postignua:

provjera

Tijekom cijele pedagoke/kolske godine.

ishoda/ Evaluacijski

upitnici

djeteta/uenika,

opservacija

svakodnevne aktivnosti.

64

primjereni

dobi
kroz

DODATAK 5 SASTAVNICE PROGRAMA METAKOGNITIVNIH, EMOCIONALNIH

I SOCIJALNIH VJETINA

METAKOGNITIVNE STRATEGIJE

TEHNIKE
Postavljanje ciljeva
Dijeljenje na podzadatke

Strategija planiranja (prije uenja)

Odreivanje rokova izvedbe

Odreivanje koraka izvedbe
Samoprovjeravanje upamenog
Praenje oscilacija panje

Strategija nadgledanja (za vrijeme

uenja)

Praenje

razumijevanja

odgovaranjem na pitanja
Poznavanje strategija uenja
Primjena

odgovarajuih

kognitivnih strategija uenja

Strategija samoreguliranja (reakcija na

Odbacivanje

uenje)

strategija

neuspjenih

Kontrola ometanja i anksioznosti

Graenje

povjerenja

vlastito

miljenje

EMOCIONALNE I SOCIJALNE VJETINE:

Emocionalne vjetine definiraju se kao sposobnost prepoznavanja osjeaja, kako
svojih tako i tuih, ali i njihova jasnog identificiranja, razumijevanja te sposobnost
njihova kontroliranja. U praktinom smislu se odnose na emocionalne i drutvene
vjetine. Usmjeravaju se na ulogu osjeaja u svakodnevnom ivotu djeteta, nain na
koji utjeu na razum i ponaanje i kako ih dijete moe to efikasnije i korisnije
upotrijebiti.
Djeca koja imaju razvijene emocionalne i socijalne vjetine, lake se mogu nositi sa
zahtjevima i pritiscima okoline. Takva djeca nee se lako zbuniti, rijetko ale za
svojim postupcima i odlukama, veoma se dobro suoavaju sa stresom, prihvaaju

65

izazove i ne slamaju se pod pritiskom, imaju visoko samopouzdanje i znaju

prepoznati vlastite vrijednosti.
Pet je osnovnih podruja odnosno dimenzija na koja se odnose emocionalne
vjetine:

1. Svijest o samome sebi i vlastitim emocijama: koje emocije dijete ima, zbog
ega se osjea tako kako se osjea, koje su mu jake strane, a koja
ogranienja,
2. Noenje s emocijama i upravljanje njima: posebno upravljanje neugodnim,
uznemirujuim emocijama ili impulsima doprinosi fleksibilnosti, lakoj i boljoj
prilagodbi, pozitivnom stavu i odolijevanju pritiscima,
3. Motivacija/samomotivacija: kretanje ka viim ciljevima uz poduzimanje malih,
izvedivih koraka potrebnih za dostizanje cilja te posjedovanje ustrajnosti da
ga se slijedi,
4. Empatija (suosjeanje): se odnosi na itanje i razumijevanje osjeaja drugih
ljudi i to iz tona glasa ili izraza lica, a ne samo izgovorenih rijei,
5. Socijalne vjetine: pozitivno i prilagoeno ponaanje u odnosima s drugima
koje pridonosi uspjenijim odnosima s okolinom kao i veem osobnom
zadovoljstvu
Posebno, u podruju socijalnih vjetina potrebno je staviti naglasak na slijedee
elemente:
-

gradnja odnosa s vrnjacima,

gradnja odnosa s autoritetima,

primjerene socijalne interakcije,

konfliktne situacije s pojedincem,

konfliktne situacije s grupom,

primjereno ponaanje u grupi,

prekid odnosa i emocionalna stanja.

66

DODATAK 6 PROGRAM SENZIBILIZACIJE ZA PRIHVAANJE DJECE I

UENIKA SA POTEKOAMA U RAZVOJU
Kako bi se ua i ira socijalna zajednica senzibilizirala za podruje pruanja podrke
djeci/uenicima sa potekoama u razvoju i njihovim obiteljima nuno je kontinuirano
provoditi program senzibilizacije za prihvaanje djece sa potekoama u razvoju.
Sama nastojanja strunjaka i roditelja da razviju inkluzivnu praksu u odgojnoobrazovnim ustanovama nee rezultirati i inkluzijom djece sa potekoama u razvoju
u drutvo u cjelini. Inkluzija je daleko iri pojam od, samo, odgojno-obrazovne
inkluzije. injenica da je neko dijete ukljueno u redovnu odgojno obrazovnu
ustanovu ne znai da je samim time postal i ravnopravan lan zajednice u kojoj ivi.
Upravo senzibilizacijom i uklanjanjem tabua sa djece/uenika sa potekoama u
razvoju doprinosi se i potpunoj inkluziji djece/uenika u redovnu ivotnu zajednicu.
Senzibilizacije se treba provoditi kroz:
-

medijsku vidljivost isticanje primjera dobre prakse i uspjeha inkluzije,

ukljuivanje poznatih linosti sa potekoama u razvoju u medijsku promidbu
kroz iznoenje vlastitih iskustava, eksponiranje djece/uenika sa potekoama
kako bi ira javnost dobila uvid o njihovim stvarnim sposobnostima i dojam o
brojnosti djece/uenika sa potekoama u razvoju,

edukativno/informativne aktivnosti organizacija javnih tribina i okruglih

stolova, istupanje na obiljeavanju znaajnih datuma te distribucija kratkih
informativnih letaka sa jasnim porukama doprinosi s vremenom promjeni
percepcije javnosti prema djeci/uenicima sa potekoama u razvoju,

suradnju odgojno-obrazovnih ustanova sa drugim javnim ustanovama i

nevladinim organizacijama organiziranje posjeta ustanovama u kulturi,
sportskim klubovima, udruenjima graana, organizacija zajednikih radionica
i rekreativnih aktivnosti takoer povezuje djecu/uenike sa potekoama u
razvoju sa drutvenim zbivanjima iz kojih bi po inerciji bili iskljueni.

U program senzibilizacije vano je ukljuiti i nevladine organizacije koje se aktivno

bave ukljuivanjem djece/uenika sa potekoama u odgojno-obrazovne ustanove i u
drutvo u cjelini. Senzibilizacije je proces i kao takav zahtijeva dulji vremenski period i
visok intenzitet aktivnosti koje prezentiraju sposobnosti, potrebe, interese i osobine
djece/uenika sa potekoama u razvoju iroj javnosti te tako utjeu na promjenu
stavova i potiu na promiljanje i o ovoj drutvenoj skupini.
67

DODATAK 7 KOMPETENCIJSKI OKVIR ZA ZAPOSLENIKE U ODGOJNOOBRAZOVNIM USTANOVAMA

Kroz bazino obrazovanje odgojno-obrazovnih djelatnika buduih odgajatelja,
uitelja, strunih suradnika i direktora odgojno-obrazovnih ustanova potrebno je
provoditi programe koji e rezultirati slijedeim kompetencijama u segmentu razvoja i
implementacije inkluzivne prakse:

razumijeti i primijeniti naela socijalnog pristupa i modela ljudskih prava u

odnosu prema djeci/uenicima sa potekoama u razvoju i njihovim obiteljima,

razumijeti vanost i svrhu ukljuivanja djeteta/uenika sa potekoama u

razvoju u redovne odgojno-obrazovne ustanove,

upoznati metode rane intervencije iz svih sektora,

detektirati potekoe u razvoju i uputiti dijete/uenika kod odgovarajueg

strunjaka,

prepoznati i razumijeti svoje potrebe te potrebe djece/uenika sa potekoama

i njihovih obitelji,

poticati

pozitivan

odnos

procesu

prihvaanja

djetetovih/uenikovih

potekoa,
-

razumjeti roditelje djece sa potekoama u razvoju i ostvariti konstruktivnu

suradnju,

pronai i primijeniti primjerene sadraje i postupke u radu,

poticati vrnjaku suradnju,

individualizirati i prilagoavati program u skladu s djetetovim/uenikovim

sposobnostima, potrebama i interesima,

vrednovati i ocjenjivati postignua djeteta/uenika sa potekoama u razvoju,

rjeavati konflikte unutar skupine/razreda i kolektiva,

poticati metakognitivne, emocionalne i socijalne vjetine djeteta/uenika sa

potekoama u razvoju,

razvijati inkluzivno okruenje,

poticati

razvijati

partnerski

odnos

potekoama u razvoju.

68

sa

roditeljima

djece/uenika

sa

DODATAK 8 - OPIS RADNOG MJESTA ASISTENTA U VRTIU/NASTAVI,

OBUKA ASISTENATA I POTREBNE KOMPETENCIJE
Naziv radnog
mjesta:
Opis poslova:

Asistent u nastavi/vrtiu

1 | SAETAK ULOGA:
Asistent u vrtiu/nastavi ima slijedee uloge:
1. Asistencija u motiviranju djece/uenika sa potekoama u razvoju,
2. Asistencija u suradnji s roditeljima djece/uenika sa potekoama u razvoju,
3. Asistencija u poboljanju stupnja sudjelovanja djece/uenika sa potekoama u razvoju u
odgojno-obrazovnom procesu,
4. Asistencija odgojno-obrazovnim ustanovama u prevenciji naputanja odgojno-obrazovne
ustanove i odbijanja djece/uenika sa potekoama u razvoju od strane odgojno-obrazovne
ustanove,
5. Asistencija u stvaranju inkluzivnog okruenja (prilagodbe okoline sposobnostima, potrebama i
interesima djece/uenika sa potekoama u razvoju),
6. Asistencija odgojno-obrazovnim ustanovama u boljem razumijevanju djece/uenika sa
potekoama u razvoju te planiranju i implementaciji mehanizama podrke povezanih sa
razvojem inkluzivne prakse.
Kao to is am naziv random mjesta govori: Asistent u vrtiu/nastavi asistira, on nije odgovran za gore
navedene uloge, ali izvodi ove uloge odgovarajui strunom timu odgojno-obrazovne ustanove,
odgajateljima i uiteljima koji su direktno odgovorni za uspjeh inkluzije djeteta/uenika sa potekoama
u razvoju.

2 | GLAVNE ZADAE I ODGOVORNOSTI ASISTENTA U VRTIU/NASTAVI:

Kao to je ve napomenuto, asistent u vrtiu/nastavi nebi trebao biti jedini koji realizira dolje
navedene zadae i odgovornosti. Asistent mora raditi u suradnji s odgajateljem, uiteljem,
strunim timom i direktorom odgojno-obrazovne ustanove.
1. Asistencija u motiviranju djece/uenika sa potekoama u razvoju
a. Sudjelovati u aktivnostima s roditeljima djeteta/uenika u prikupljanju informacija o
djetetovim/uenikovim sposobnostima, potrebama, interesima, socijalnim i
emocionalnim vjetinama i dr.
b. Primjenjivati zamjenske aktivnosti u skladu s visokim podrujem interesa
djeteta/uenika sa potekoama u razvoju s ciljem prevencije nepoeljnih oblika
ponaanja i motiviranja uenika za konstruktivne aktivnosti (odgojne, obrazovne ili
socijalizacijske)
c. Sudjelovati u implementaciji individualizirnog/prilagoenog odgojno-obrazovnog
programa zajedno sa odgajateljima, uiteljima, strunim suradnicima i lanovima
69

mobilnog strunog tima

2. Asistencija u suradnji s roditeljima djece/uenika sa potekoama u razvoju
a. Sudjelovati na individualnim informacijama za dijete/uenika
b. Motivirati roditelje da dolaze na redovne roditeljske sastanke i sudjelovati na
roditeljskim sastancima
c. Uspostaviti komunikacijsku biljenicu za svakodnevnu komunikaciju s roditeljima kroz
koju e asistent davati pozitivnu povratnu informaciju o aktivnostima djeteta/uenika
tijekom dnevnog boravka u odgojno-obrazovnoj ustanovi
3. Asistencija u poboljanju stupnja sudjelovanja djece/uenika sa potekoama u razvoju
u odgojno-obrazovnom procesu
a. Poticati svakodnevnu komunikaciju sa vrnjacima
b. Organizirati jednostavne socijalizacijske aktivnosti tijekom satova razredne zajednice,
odmora ili rada u odgojnim skupinama (u vrtiu)
c. Poticati meuvrnjaku suradnju davanjem jednostavnih zadataka vrnjacima za
pruanje potpore djetetu/uenika sa potekoama u razvoju
d. Zajedno sa odgajateljima, uiteljima i strunim suradnicima na tjednom nivou planirati
naine ukljuivanja djeteta/uenika u rad skupine/razreda,
e. Poticati rad u manjim skupinama i brinuti o nivou ukljuenosti djeteta/uenika sa
potekoama u razvoju (delegirati zadatke svakom lanu skupine)
f. Poticati koritenje asistivnih tehnologija odgojno-obrazovnim procesima
4. Asistencija odgojno-obrazovnim ustanovama u prevenciji naputanja odgojnoobrazovne ustanove i odbijanja djeteta/uenika sa potekoama u razvoju od strane
odgojno-obrazovne ustanove
a. Sudjelovati na mjesenim sastancima tima s ciljem evaluacije postignutnog u radu s
djetetom/uenikom sa potekoama u razvoju i prevencije razvoja nepoeljnih oblika
ponaanja
b. Sudjelovati u formiranju povratne informacije roditeljima djece/uenika sa potekoama
u razvoju kako bi ona bila pozitivna i prihvatljiva roditeljima s ciljem izgradnje
partnerskog i suradnikog odnosa
c. Sudjelovati u planiranju aktivnosti senzibilizacije djece/uenika bez potekoa u razvoju
i njihovih roditelja
d. Sudjelovati na sastancima sa lanovima mobilnog strunog tima tijekom njihove
posjete odgojno-obrazovnoj ustanovi
e. Graditi pozitivan i partnerski odnos sa odgajateljima, uiteljima, strunim suradnicima i
direktorom odgojno-obrazovne ustanove istiui prednosti inkluzivnog odgoja i
obrazovanja za djecu/uenike sa potekoama u razvoju
5. Asistencija u stvaranju inkluzivnog okruenja (prilagodbe okoline sposobnostima,
potrebama i interesima djece/uenika sa potekoama u razvoju)
a. Sudjelovati u planiranju uklanjanja arhitektonskih barijera u odgojno-obrazovnoj
ustanovi
b. Sudjelovati u planiranju potrebnih edukacija za razvoj kompetencija potrebnih za
70

pruanje podrke djeci/uenicima sa potekoama u razvoju,

c. Sudjeovati u planiranju i izradi didaktikog materijala potrebnog djeci/uenicima sa
potekoama u razvoju za prevladavanje psiho-socijalnih prepreka i prepreka u
savladavanju nastavnog gradiva
d. Sudjelovati u izradi IOOP-a i POOP-a
6. Asistencija odgojno-obrazovnim ustanovama u boljem razumijevanju djece/uenika sa
potekoama u razvoju te planiranju i implementaciji mehanizama podrke povezanih sa
razvojem inkluzivne prakse
a. Sudjelovati u planiranju suradnje s nevladinim udruenjima i drugim javnim
ustanovama na lokalnom nivou
b. Sudjelovati u prikupljanju relevantne literature o razvoju i implementaciji inkluzivne
prakse te nainima pruanja podrke djeci/uenicima sa potekoama u razvoju

Lokacija radnog
mjesta:

Odgojno-obrazovna ustanova

Radna pozicija:

Asistent u vrtiu
Asistent u nastavi
Puno radno vrijeme

Radni odnos:

Stupanj
obrazovanja:

Minimalno etverogodinja
srednja struna sprema sa
zavrenom
Edukacijom
asistenata u vrtiu/nastavi

Edukacija
Trajanje edukacije: 40 sati
Teme:
- Uvod u inkluzivno obrazovanje
- Karakteristika razliitih vrsta potekoa s naglaskom na viestruke potekoe
- Inkluzivne nastavne metode (utemeljene na sposobnostima, potrebama i interesima
djeteta/uenika sa potekoama u razvoju)
- Razvoj individualiziranih/prilagoenih odgojno-obrazovnih programa
- Asistivne tehnologije
Kompetencije:
- razumijeti sistem odgoja i obrazovanja djece/uenika sa potekoama u razvoju,
- razumijeti ulogu i zadae asistenta u vrtiu/nastavi,
- razumijeti znaajke razvoja djece/uenika sa potekoama u razvoju,
- primijeniti metode rada sa djecom/uenicima sa potekoama u razvoju,
- primijeniti zamjenske aktivnosti u radu sa djecom/uenicima sa potekoama u razvoju,
- suraivati sa djecom/uenicima, uiteljima/nastavnicima i roditeljima u cilju socijalizacije i
napretka djeteta/uenika,
- razumijeti razlike izmeu medicinskog i socijalnog pristupa te modela ljduskih prava,
- razumijeti naela izrade IOOP-a i POOP-a te naine implementacije,
- primijeniti asistivne tehnologije u svakodnevnom pruanju podrke djetetu/ueniku sa
potekoama u razvoju.

71

DODATAK 9 - OPIS POSLOVA, OBUKE I KOMPETENCIJA LANOVA

MOBILNOG STRUNOG TIMA
Naziv radon mjesta:

lan mobilnog strunog tima

Opis poslova:
1 | SAETAK ULOGA:
lanovi mobilnog strunog tima imaju slijedee uloge:
1. Pruanje savjetodavne podrke odgojno-obrazovnim ustanovama savjetovanje odgajatelja,
uitelja, strunih suradnika i asistenata u vrtiu/nastavi te individualizacija/prilagodba metoda i
okruenja sposobnostima, potrebama i interesima djeteta/uenika sa potekoama u razvoju
2. Sudjelovanje u procjeni sposobnosti, interesa i potreba djeteta/uenika sa potekoama u
razvoju
3. Razvoj IOOP-a/POOP-a u suradnji sa odgajateljima, uiteljima, strunim suradnicima,
asistentima u vrtiu/nastavi i roditeljima djeteta/uenika sa potekoama u razvoju
4. Savjetovanje roditelja djeteta/uenika sa potekoama u razvoju
5. Asistiranje u ukljuivanju djeteta/uenika sa potekoama u razvoju u redovne odgojnoobrazovne ustanove
6. Doprinos u suradnji sa zajednicom i nevladinim udruenjima za djecu/uenike sa potekoama
u razvoju
lanovi mobilnog strunog tima pruaju savjetodavnu podrku odgojno-obrazovnim ustanovama s
ciljem razvoja inkluzivnih ustanova. Ne rade individualno sa djetetom/uenikom sa potekoama u
razvoju. Njihova je osnovna zadaa osnaiti system za pruanje inkluzivnih usluga djeci/uenicima sa
potekoama u razvoju kako bi mogli biti stvarno ukljueni u redovni system zajedno sa svojim
vrnjacima bez potekoa u razvoju. Mobilni struni timovi odgovorni su Ministarstvu obrazovanja,
nauke, kulture i sporta USK te Pedagokom zavodu USK te trebaju suraivati s navedenim tijelima u
planiranju njihova rada i izvjetavanju o provedenim aktivnostima najmanje dva puta godinje (jednom u
polugoditu).
2 | GLAVNE ZADAE I ODGOVORNOSTI LANOVA MOBILNOG STRUNOG TIMA:
lanovi mobilnog strunog tima trebaju uvijek suraivati sa zaposlenicima u redovnim odgojnoobrazovnim ustanovama, Ministarstvom obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK te
Pedagokim zavodom USK kojima su i odgovorni te trebaju podnijeti izvjetaje o svojem radu
dva puta godinje (u decembru i junu).
1. Pruanje savjetodavne podrke odgojno-obrazovnim ustanovama savjetovanje
odgajatelja, uitelja, strunih suradnika i asistenata u vrtiu/nastavi te
individualizacija/prilagodba metoda i okruenja sposobnostima, potrebama i interesima
djeteta/uenika sa potekoama u razvoju
a. Podravati identifikaciju i diseminirati najuinkovitije pristupe odgoju i obrazovanju
djece/uenika sa potekoama u razvoju
b. Raditi sa zaposlenicima i asistentima u vrtiu/nastavi na razvoju uinkovitih naina
72

prevazilaenja prepreka uenju kroz:

procjenu potreba
monitoring kvalitete pouavanja i postignua uenika
razvoj IOOP-a i POOP-a
c. Provoditi najmanje dvije posjete tjedno odgojno-obrazovnoj ustanovi
i. Posjeta odgojnoj skupini/razredu u trajanju najmanje 45 minuta po posjeti
ii. Savjetovanje odgajatelja/uitelja i asistenta o mogunostima unaprijeenja
metoda (prilagodba vremena rada sa djetetom/uenikom sa potekoama u
razvoju; prilagodba/individualizacija zadataka u testovima npr. laki-tei-laki
zadatak za djecu sa ADHD poremeajem)
iii. Savjetovanje asistenta u vrtiu/nastavi za unaprijeenje metoda socijalizacije i
inkluzije djeteta/uenika sa potekoama u cjelini
iv. Odgovaranje na pitanja o inkluziji, metodama i pristupima pruajui podrku
strunjacima (npr. implementacija PECS, TEACCH ili ABA metode za
djecu/uenika sa autizmom; podrka u uenju Brailleovog pisma za rad s
djecom/uenicima sa oteenjem vida; demonstracija hendlinga i
pozicioniranja za rad s djecom/uenicima sa motorikim oteenjima i dr.)
v. Pruanje podrke u organizaciji okruenja unutar odgojno skupine/razreda
(pozicija djeteta/uenika sa potekoama u razvoju unutar skupine/razreda u
skladu s potrebama npr. dijete/uenik treba sjediti u prvom redu ukoliko ima
ADHD poremeaj ili oteenje sluha; pozicioniranje i organizacija namjetaja u
skupini/razredu ukoliko je ukljueno dijete/uenik sa oteenjem vida ili
motorikim oteenjima i dr .)
vi. Odgovaranje na pitanja roditelja vezanim uz odgoj i obrazovanje njihove
djece/uenika (npr. o pravu na prijevoz, ostvarenje prava temeljem utvrene
razvojne potekoe i sl.)
vii. Razvijanje povjerenja u potencijale djeteta/uenika sa potekoama u razvoju
podravati zaposlenike u primjeni socijalnog modela i modela ljudskih prava
umjesto medicinskog modela u pristupu djeci/uenicima sa potekoama u
razvoju (osnaiti zaposlenike redovnih odgojno-obrazovnih ustanova kako
utvrditi sposobnosti, potencijale i potrebe djece/uenika sa potekoama u
razvoju)
2. Sudjelovanje u procjeni sposobnosti, interesa i potreba djeteta/uenika sa potekoama
u razvoju
a. Opservirati dinamiku u skupini/razredu tijekom rada odnos izmeu odgajatelja/uitelja
djeteta/uenika asistenta u vrtiu/nastavi ostale djece/uenika u skupini/razredu
b. Intervjuirati roditelje o interesima, potrebama i sposobnostima djeteta/uenika
c. Intervjuirati odgajatelja/uitelja i asistenta u vrtiu/nastavi o interesima, potrebama i
sposobnostima djeteta/uenika
d. Raditi s djecom/uenicima kroz razgovor i kreativne tehnike
e. Savjetovati se sa strunim suradnicima odgojno-obrazovnih ustanova
3. Razvoj IOOP-a/POOP-a u suradnji sa odgajateljima, uiteljima, strunim suradnicima,
asistentima u vrtiu/nastavi i roditeljima djeteta/uenika sa potekoama u razvoju
73

a. Razviti obrazac IOOP-a/POOP-a

b. Na osnovu procijenjenih sposobnosti, potreba i interesa djeteta/uenika definirati:
i. Ciljeve za odreeno dijete/uenika sa potekoama u razvoju
ii. Ishode
iii. Zadatke
iv. Individualizirane ili prilagoene metode kojima e dijete/uenik postii ciljeve kroz
izvravanje zadataka
c. Izraditi IOOP/POOP za dijete/uenika sa potekoama u razvoju
4. Savjetovanje roditelja djeteta/uenika sa potekoama u razvoju
a. Dogovarati sastanke sa roditeljima djeteta/uenika sa potekoama u razvoju u
suradnji sa odgajateljima/uiteljima
b. Ohrabriti roditelje da dou na redovne roditeljske sastanke
c. Osnaiti roditelje za prihvaanje potekoa djeteta podiui svijest o sposobnostima i
potencijalima djeteta
5. Asistiranje u ukljuivanju djeteta/uenika sa potekoama u razvoju u redovne odgojnoobrazovne ustanove
a. Asistirati u analizi etosa odgojno-obrazovne ustanove i unaprijeivati ga da se zadovolje
potrebe djeteta/uenika sa potekoama u razvoju
b. Asistirati u razvoju vrnjake potpore djeci/uenicima sa potekoama u razvoju (npr.
uparivanje djeteta/uenika bez potekoa u razvoju i djeteta/uenika sa potekoama u
razvoju te omoguiti svakome od njih osjeaj podravanja i uspjeha)
c. Asistirati u planiranju priredbi, izleta i drugih aktivnosti kroz interaktivne grupe te definirati
naine ukljuivanja djeteta/uenika sa potekoama u razvoju u zavrne priredbe i
druge vane dogaaje tijekom pedagoke/kolske godine
6. Doprinos u suradnji sa zajednicom i nevladinim udruenjima za djecu/uenike sa
potekoama u razvoju
a) Komunicirati sa strunim nevladinim udruenjima i udruenjima roditelja zajedno sa
zaposlenicima odgojno-obrazovnih ustanova kako bi se razvio sistem individualiziranog
planiranja za svako dijete/uenika sa potekoama u razvoju
b) Osnaiti suradnju odgojno-obrazovnih ustanova i nevladinih udruenja s ciljem razvoja
inkluzivne prakse i partnerskog osiguravanja potrebnih financijskih sredstava kroz
izradu projektnih aplikacija
Lokacija radnog
mjesta:

Vrtii, kole, nevladina udruenja i druge relevantne ustanove/institucije

Radna pozicija:

lan mobilnog strunog tima

Radni odnos:

- puno radon vrijeme

- vanjski suradnici

Stupanj
obrazovanja:

Edukacija
74

Visoka struna sprema

(defektolog,
logoped,
psiholog,
fizioterapeut,
pedagog, socijalni radnik)

Trajanje edukacije: 80 sati

Teme:
- Modeli inkluzivnog okruenja
- Zakonodavni okvir djelovanja mobilnih strunih timova
- Edukacijsko-rehabilitacijski postupci kroz savjetodavni rad u redovnim odgojno-obrazovnim
ustanovama
- Suradnike (kolaborativne) odgojno-obrazovne ustanove
- Samosvijest i samopotovanje u funkciji ouvanja vlastitog integriteta
- Vjetine komunikacije i savjetovanja
- Razvoj kapaciteta za konfliktne i stresne situacije
- Suradnja s redovnim odgojno-obrazovnim ustanovama, roditeljima i asistentima u vrtiu/nastavi
Kompetencije:
-

primijeniti znanje o inkluzivnoj paradigm na praktinom i teorijskom nivou

razumijeti specifinost uloge mobilnog strunog tima
primjenjivati vjetine savjetovanja, komunikacije i koordiniranja
razumijeti i primjenjivati edukacijsko-rehabilitacijske postupke u pruanju potpore
djeci/uenicima sa potekoama u razvoju s ciljem razvoja i implementacije inkluzivne prakse
razvijati IOOP-e i POOP-e
primjenjivati vjetine rada u timu
prihvaati razliitosti
organizirati i provoditi jednokratne tematske radionice
rijeavati konfliktne situacije
razumijeti odgojno-obrazovni sistem u inkluzivnom kontekstu kroz socijalni model i model
ljudskih prava u pristupu djeci/uenicima sa potekoama u razvoju
razumijeti faze prihvaanja djeteta sa potekoama u razvoju od strane roditelja

75

DODATAK 10 SADRAJ OBRAZOVNIH PROGRAMA ZA LANOVE

PORODICE DJECE SA POTEKOAMA U RAZVOJU I STRUNO OSOBLJE U
VRTIIMA I KOLAMA
U redovnim odgojno-obrazovnim ustanovama sve su vie prisutna djeca/uenici sa
potekoama u razvoju to je jasan pokazatelj razvoja inkluzije. Kako bi kvaliteta
njihova boravka u ustanovi i kod kue bila na zadovoljavajuem nivou te kako bi se
zaposlenici odgojno-obrazovnih ustanova i roditelji osjeali kompetentnije u pruanju
podrke djeci/uenicima sa potekoama u razvoju nuna je obuka koja se temelji na
praktinim primjerima primjene metoda za rad s djecom/uenicima sa potekoama u
razvoju.
Obuka se provodi kroz radioniki oblik rada to podrazumijeva aktivno sudjelovanje
polaznika. Takoer, tijekom obuke polaznicima se prikazuju primjeri iz prakse s
detaljnim opisima pojedinih metoda u radu s djecom/uenicima s autizmom,
intelektualnim

potekoama,

poremeajem

panje

hiperaktivnosti

(ADHD),

motorikim potekoama i dr.

Osnovne teme obuke su kako slijedi:

-

Rano prepoznavanje potekoa kod djeteta,

Detekcija nevidljive djece sa potekoama u razvoju,

Kako pozitivno utjecati na socio emocionalni razvoj djeteta/uenika sa

potekoama u razvoju,

Metode poticanja razvoja kod djece/uenika sa motorikim potekoama

kako

prilagoditi

okolinu

sposobnostima,

interesima

potrebama

djeteta/uenika te koje aktivnosti provoditi u radu,

-

Metode poticanja razvoja kod djece/uenika sa intelektualnim potekoama

kako

prilagoditi

okolinu

sposobnostima,

interesima

potrebama

djeteta/uenika te koje aktivnosti provoditi u svakodnevnom radu,

-

Metode poticanja razvoja kod djece/uenika sa poremeajem iz spektra

autizma kako prilagoditi okolinu sposobnostima, interesima i potrebama
djeteta/uenika te koritenje metoda ABA, PECS, Floor Time u svakodnevnom
radu,

76

Metode poticanja razvoja kod djece/uenika sa poremeajem panje i

hiperaktivnosti (ADHD) kako prepoznati potekou i koje metode
individualizacije koristiti u radu,

Stvaranje pozitivnog okruenja za razvoj inkluzivne prakse (kolaborativni

pristup),

Izrada

individualiziranih

prilagoenih

programa

usklaenih

sa

sposobnostima, interesima i potrebama djeteta/uenika sa potekoama u

razvoju,
-

Suradnja roditelja djece sa potekoama u razvoju s odgojno-obrazovnom

ustanovom,

Pruanje podrke brai i sestrama djece sa potekoama u razvoju.

77