Ugovori se prema svojim bitnim znaajkama mogu podijeliti u razliite skupine.

Ugovori mogu biti jednostrani i dvostrani.

Jednostrani su ugovori takvi gdje na jednoj strani imamo vjerovnika, a na drugoj dunika.
Dvostrani obvezni ugovori gdje se i jedna i druga strana pojavljuju u ulozi vjerovnika i
dunika.
Ugovori mogu biti formalni i neformalni.
Formalni ugovori su ugovori sklopljeni u odreenoj formi bilo da je forma odreena zakonom
ili pak mogu biti utvreni voljom stranaka, svi drugi ugovori su neformalni.
Ugovori mogu biti naplativi i besplatni.
Naplativi ugovori su oni kod kojih postoji inidba jedne strane i protuinidba druge strane.
Besplatni ugovori su oni kod kojih nema protuinidbe druge strane (ugovor o darovanju)
Ugovori mogu biti glavni i sporedni ugovori:
Glavni ugovor je onaj kojim se ureuje jedna glavna obveza, a na njega se moe nadovezati
niz sporednih ugovora sa sporednim obvezama, npr. Zajam moe pratiti ugovor o zalogu i
slino.
Ugovori mogu biti predugovori i glavni ugovor.
Predugovor je ugovor kojim se stranke obvezuju da e kasnije sklopiti glavni ugovor. Propisi
o formi glavnog ugovora vae i za predugovor, ako je propisana forma uvjet pravovaljanosti
ugovora.
Predugovor obvezuje ako sadri bitne sastojke glavnog ugovora.

UGOVOR O TRGOVINSKOM ZASTUPANJU

Ugovorom o trgovinskom zastupanju obvezuje se zastupnik da se stalno brine da tree osobe
sklapaju ugovore s njegovim nalogodavateljem i da u tom smisli posreduje izmeu njih i
nalogodavatelja, te da nakon dobivenog ovlatenja sklapa ugovore s treim osobama u ime i
za raun nalogodavatelja, a ovaj se obvezuje da mu za svaki sklopljeni ugovor isplati
odreenu naknadu, odnosno proviziju.
Nalogodavatelj moe imati na istom podruju za istu vrstu posla vie zastupnika, ali zastupnik
ne moe bez pristanka nalogodavatelja preuzeti obvezu da na istom podruju i za istu vrstu
posla radi za drugog nalogodavatelja.
Ugovor o trgovinskom zastupanju mora biti sklopljen u pismenoj formi. Zastupnik moe
zakljuivati ugovore u ime i za raun svoga nalogodavatelja, ako je za to od njega dobio
posebno ili generalno ovlatenje.
Posebno ovlatenje ili ovlast daje mu ovlast za skpalanje odreenog posla ili odreene vrste
posla, dok mu ope ovlatenje daje pravo da poduzima sve pravne poslove koji ulaze u
djelokrug redovitog poslovanja.
Kada je ugovor sklopljen posredovanjem zastupnika onda suugovaratelj nalogodavatelja
moe pravovaljano initi zastupniku izjave koje se tiu nedostataka predmeta ugovora, a i
druge izjave u vezi s tim ugovorom radi ouvanja ili vrenja prava iz ugovora.
Zastupnik je ovlaten da radi ouvanja prava svog nalogodavatelja ini potrebne izjave,
njegovu suugovaratelju, a u cilju zatite interesa nalogodavatelja zahtjeva poduzimanje
potrebnih mjera osiguranja.

OBVEZE ZASTUPNIKA I ODGOVORNOST

Zastupnik je duan brinuti se o interesima nalogodavatelja i u svim poslovima koje poduzima
postupati s panjom dobrog gospodarstvenika, drati se uputa koje mu je dao nalogodavatelj,
te davati nalogodavatelju sve potrebne obavijesti o trinoj situaciji, naroito one koje su
znaajne za svaki pojedini posao.
Zastupnik je duan sudjelovati po naputcima nalogodavatelja pri sklapanja poslova i to do
njihovog postupnog okonanja. Duan je uvati poslovnu tajnu svog nalogodavatelja za koje
je doznao u svezi s povjerenim mu poslom. Nakon prestanka ugovora o trgovinskom
zastupanju vratiti nalogodavatelju sve stvari koje mu je ovaj predao na uporabu za vrijeme
trajanja ugovora. Zastupnik odgovara ako poslovne tajne svog nalogodavatelja za koje je
doznao u vezi s povjerenim poslom iskoristiti ili drugome otkrije i poslije prestanka ugovora o
trgovinskom zastupanju. Za ispunjenje obveza iz ugovora za ije je sklapanje posjedovao ili
koje je po ovlatenju sklopio u ime nalogodavatelja samo ako za to posebno pismeno jamio.
OBVEZE NALOGODAVATELJA
1) Staviti na raspolaganje potreban materijal, odnosno odreenu dokumentaciju kada je to
potrebno za obavljanje njegovih poslova.
2) Obavijestiti zastupnika bez odlaganja da li prihvaa ili odbacuje zakljuenje ugovora
pripremljenog od strane zastupnika. Nalogodavatelj moe po svojoj volji prihvatiti ili
odbaciti sklapanje ugovora kojeg je pripremio zastupnik, ali ga je o tome duan
obavijestiti.
3) Obavijestiti zastupnika bez odgaanja o potrebi da se opseg posla sklopljenim ugovorom
posredovanjem svede na manju mjeru.
4) Isplatiti zastupniku naknadu za ugovore sklopljene njegovim posredovanjem, Ako izmeu
stranaka nije drugaije ugovoreno pravo na naknadu stjee zastupnik kad ugovor bude
izvren.

UGOVOR O LEASINGU (eng. To leasezakup, najam)

To je ugovor modernog trgovakog prava.
Predmet ugovora o leasingu je koritenje tuih pokretnih, rijee nepokretnih stvari, redovito
visoke vrijednosti i visoke tehonologije. Vijek trajanja opreme u tehnikom smislu redovito
mora biti dui od trajanja ugovora o leasingu. esto se ugovara obvezatna zamjena opreme
ako se tijekom trajanja ugovora znatno usavri oprema odn. tehonologija.
Poslovna praksa i moderno zakonodavstvo poznaju razliite sadraje prava i obveze, kao i
broj sudionika leasing odnosa.
Zbog toga mi kad govorimo o leasingu moramo poi od temeljnih podjela leasing
konstrukcija kako bi smo mogli utvrditi zajednike elemente.
Imamo vie vrsta leasinga (podjela leasinga), a to su:
1) Operativni leasing,
2) Financijski leasing,
I druga podjela je na :
1) Izravni leasing,
2) Neizravni leasing.
OPERATIVNI LEASING
Takav je ugovor o leasingu koje stranke mogu otkazati u svako vrijeme, pa je trajanje ugovora
redovito uvijek krae od gospodarskog vijea trajanja predmeta ugovora. Zbog toga je i
2

leasing naknada, ukupno uzevi, manja od vrijednosti predmeta ugovora, pa davatelj leasinga
ne mie iz leasing ugovora amortizirazi svoje investicijske trokove (not ful pay out contact).
Stoga je operativni leasing ugovor o djelominoj amortizaciji. Davatelj leasinga snosi sav
rizik zastarjelosti i gubitka predmeta ugovora, plaa osiguranje, takse, te praktino leasing
naknadom moe naknaditi samo dio sovje investicije.
FINANCIJSKI LEASING
Takav je ugovor kojim stranke utvruju najmanji rok koritenja predmeta ugovora u kojem ni
jedna stranka ne moe otkazati ugovor. Trajanje ugovora redovito se ugovara tako da ono
odgovara redovitom gospodarskom iskoritavanju predmeta ugovora (amortizacija). Ukupan
iznos ugovorene leasing naknade koju plaa korisnik vei je od nabavne cijene predmeta
ugovora pa davatelj amortizira svoje investicijske trokove. Pri financijskom leasingu
korisnik leasinga snosi sve trokove i rizike vezane za preuzimanje i koritenje predmeta
ugovora.
IZRAVNI LEASING (ili PROIZVODNI LEASING ili LEASING U IREM SMISLU)
Izravni leasing je takav leasing ugovor u kojem sudjeluju samo dvije stranke. Davatelj
leasinga moe biti trgovac isporuitelj ili proizvoa predmeta ugovora i primatelj odnosno
korisnik leasinga, pri emu proizvoa obino preuzima i obvezu servisiranja i isporuke
rezervnih dijelova.
NEIZRAVNI LEASING (ili LEASIN U UEM SMISLU)
Neizravni leasing je takav leasing u kojemu sudjeluju barem tri subjekta:
1) Proizvoa ili osporuitelj predmeta ugovora,
2) Davtelj leasinga (obino je to leasing drutvo),
3) Primatelj leasinga
Davatelj leasinga kupuje predmet ugovora od proizvoaa i daje ga u leasing primatelju gdje
se pojavljuje i kao financijer posla. esto se leasing odnosu, prikljuuje i neka samostalna
financijska organizacija, ako ve sama nije davatelj leasinga koja u tom sluaju kupuje od
davatelja leasinga trabine to ih on ima prema primatelju leasinga, te na taj nain obavlja
diskont cijelog ili djelominog iznosa leasing pristojbe.
DEFINICIJA LEASINGA
Ugovor o leasingu je takav ugovor pri kojem se davatelj leasinga obvezuje financirati predmet
ugovora tako da ga izradi sam ili ga kupi ili dade izraditi kod treeg sve po naredbi primatelja
korisnika leasinga i predati mu ga na koritenje a on e plaanjem Leasing naknade u cijelosti
ili djelomino naknaditi investicijske trokove davatelja stim da nakon isteka ugovorenog
roka primatelj ima pravo otkupiti predmet ugovora (opcija kupnje), vratiti predmet ugovora
odn. Nastaviti s njegovom uporabom.

TIMESHARING
Timesharing je ugovor o davanju turistikog objekta na vremensko koritenje. Davatelj se
obvezuje predati na koritenje turistiki objekt i odravati ga, a korisnik, tj nositelj prava
koritenja je ovlaten primljeni objekt rabiti, upotrebljavati u skladu sa njegovom namjenom
odreeni broj godina u odreenom razdoblju tijekom godine, vratiti ga i cijeli iznos zakupnine
platiti unaprijed.
3

Timeshare je vremenska jedinica mjerena gotovo uvijek u tjednima, rezervirana u nekom

ljetovalitu stalno, ili za razdoblje od nekoliko godina. Ugovor se sklapanja za posebnu sobu,
apartman, stvari na dvije etae, vilu za odreeni tjedan ili tjedne koritenja svake godine.

UGOVOR O LICENCI
Ugovorom o licenci obvezuje se davatelj licence ustupiti stjecatelju licence u cijelosti
ili djelomino pravo iskoritavanja izuma, tehnikog znanja i iskustva, iga, uzorka ili
modela, a stjecatelj licence se obvezuje da e mu za to platiti odreenu naknadu,

Predmet ugovora o licenci sukladno naem zakonu moe biti:

Izum odn. Pronalazak
tehniko znanje i iskustvo (know-how),
industrijski uzorak i model, te
robni i usluni ig.

Izum, (pronalazak) je rjeenje odreenog tehnikog problema, a rezultat je stvaralakog rada

koji je tehniki izvediv i moe se primijeniti u industriji ili drugoj djelatnosti. Radi zatite
izumiteljevih prava izum se titi ishoenjem patenta kod dravnog zavoda za patente.
Patent je isprava koju izdaje ovlateni organ kojima se potvruju izumiteljeva prava. Ako
nositelj patenta ne iskoritava osobno patentirani izum, moe pravo iskoritavanja u cijelosti
ili djelomino prenijeti na drugog ugovorom o licenci. Nositelj patenta ima iskljuivo pravo
iskoritavanja zatienog izuma to znai da ima pravo iskljuiti svakog treeg koji bi
iskoritavao patent bez dozvole.
Znanje i iskustvo know-how u uem smislu je primijenjeno tehniko znanje te metode i
podaci potrebni za praktino ostvarenje i primjenu tehnike koja slui u industrijske svrhe.
Danas se pojam know-how ne ograniava na podruju tehnike nego se rabi za cjelokupno
znanje i iskustvo potrebno za suvremeno poslovanje.
(BILJ: Znanje i iskustvo je skup tehnikih i tehnolokih znanja, iskustava i vjetina koji se
primjenjuju u industrijskoj i ostaloj proizvodnji. Postoji znanje i iskustvo u uem i irem
smislu))
Tehniko unapreenje je tehniko rjeenje ostvareno racionalnijom primjenom poznatih
tehnikih sredstava i tehnolokih postupaka kojima se postie poveanje proizvodnosti rada,
poboljanje kakvoe proizvoda, uteda materijala, energije i slino. Tehniko unapreenje ne
sadri novo rjeenje i po tome se razlikuje od izuma.
Uzorak je takva dvodiomenzialna tvorevina, slika ili crte to moe posluiti kao podloak i
prenijeti se na industrijski ili obrtniki proizvod.
Model je trodiomenzijalna tvorevina odn. Tijelo koja je industrijski ili obrtniki proizvod ili
se na takav proizvod moe prenijeti. Model je zatien patentom.
ig je znak koji se moe grafiki prikazati i koji je prikladan za razlikovanje proizvoda i
usluga jednog sudionika u gospodarskom prometu od proizvoda i usluga drugog sudionika u
tom prometu. igom se tite znakovi posebice rijei, brojke i slova, grafiki prikaz,
konbinacije boja, trodiomanzijalni oblici:
1. Zatita oznake zemljopisnog podrijetla i
4

2. Oznake izvornosti proizvoda i usluga.

Pod zemljopisnim podrijetlom podrazumijeva se naziv mjesta u uem smislu, (likalitet),
Pod oznakom izvornosti podrazumijeva se mjesto podrijetla proizvoda ili usluga odreene
kakvoe ili svojstva koje je nastalo iskljuivo pod utjecajem proizvodnih i ljudskih initelja
zemljopisnog okruja i prema postupku koji se u cijelosti idvija u mjestu podrijetla.
ig je zatien patentom.
OBLICI UGOVORA O LICENCI
Ugovor o licenci zbog svoje este primjene i opsega materije koju ureuje pojavljuje se u vie
oblika. Za nas su vani slijedee oblici licence:
1. iskljuiva i neiskljuiva licenca,
2. Ograniena i neograniena licenca,
3. Podlicenca
Iskljuiva licenca postoji onda kada stjecatelj licence stjee iskljuivo pravo iskoritavanja
predmeta licence, to mora biti izriito ugovoreno. Iskljuiva licenca predviena je kao
iznimka i mora biti izriito ugovorena, jer se bez posebnog dogovara ugovorom o licenci
iskljuiva licenca ne prenosi. Zakonodavac je propisao da pri iskljuivoj licenci davatelj
licence ne moe ni u kom obliku sam iskoritavati predmet licence, niti njegove pojedine
dijelove, niti to povjeriti nekome drugom u granicama prostornoga vaenja licence.
Neiskljuivom se licencom predmet ugovora o licenci moe dati treima i dr. na koritenje.
Ako u ugovoru nije navedeno o kakvoj se licenci radi, smatra se uvijek da se radi o
neiskljuivoj licenci.
Ograniena i neograniena licenca. Temeljno je pravilo naeg HR prava da je licenca
prostorno ograniena na cijelo dravno podruje, ako ugovorom o licenci nije prostorno
ogranieno pravo iskoritavanja predmeta licence.
Podlicenca je ugovor kojim stjecatelj licence moe pravo iskoritavanja licence ustupiti
drugome pri emu se u naem zakonu o obveznim odnosima razlikuju iskljuiva i neiskljuiva
licenca. Prema RH stjecatelj iskljuive licence moe, ako nita drugo nije ugovoreno, sklopiti
s primateljem licence ugovor o podlicenci. Stjecatelj neiskljuive licence nema pravo
iskoritavanja predmeta licence ustupiti treemu, ali se mogunost davanja u podlicencu moe
s davateljem licence izriito ugovoriti ili dogovoriti.
Obveze davatelja licence:
u odreenom roku predati stjecatelju licence predmet licence i svu tehniku
dokumentaciju potrebnu za praktinu primjenu predmeta licence
dati stjecatelju licence sve naputke koji su potrebni za iskoritavanje predmeta licence
jamiti stjecatelju licence tehniku izvodivost i tehniku upotrebljivost predmeta licence
jamiti da pravo iskoritavanja predmeta ugovora pripada njemu
Obveze stjecatelja licence su:
Platiti davatelju licence ugovorenu naknadu u vrijeme i na nain utvren ugovorom,
Iskoritavati predmet licence na ugovoreni nain u ugovorenom opsegu i u ugovorenim
granicama,
5

 uvati predmet licence u tajnosti i onda kada se ne radi o patentnom izumu, nego o
nepatentiranom izumu ili tehnikom znanju i iskustvu,
uvanje poslovne tajne ima posebno znaenje kada je rije o nepatentiranim pronalascima
i know-how, jer takav predmet ugovora o licenci nije zakonski zatien na temelju
registriranog patenta,
Obveza je obiljeiti robu oznakom iz koje se vidi da se radi i licenci,
Kada se naknada odreuje ovisno o opsegu iskoritavanja predmeta licence podnositi
izvjea o opsegu iskoritavanja predmeta licence i obraunati naknadu svake godine, ako
ugovorom nije odreen krai rok.
UGOVOR O USKLADITENJU
Ugovor o uskladitenju obvezuje se skladitar primiti i uvati odreenu robu i poduzimati
potrebne ili ugovorene mjere radi njezina ouvanja u odreenom stanju, te je predati na
zahtjev ostavodavatelja ili druge ovlatene osobe, a ostavodavatelj se obvezuje da e mu za to
plati odreenu naknadu. Pri predaji robe ostavodavatelj je duan dati sve potrebne obavijesti o
njoj i izjaviti kolika je njezina vrijednost.
OBVEZE SKLADITARA
Skladitar je duan:
upozoriti ostavodavatelja na mane, prirodna svojstva robe ili na neispravnu ambalau
uslijed ega moe doi do tete na robi, im je navedene nedostatke opazio ili morao
opaziti.
Upozoriti ostavodavatelja u sluaju da se na robi dogaaju takve neotklonjive promjene
zbog kojih postoji opasnost da se roba pokvari ili propadne i da, ako to u njegovom pozivu
ne bi mogao na vrijeme uiniti ostavodavatelj proda robu bez odlaganja na najpogodniji
nain,
Poduzeti radnje radi ouvanja prava ostavodavatelja prema prijevozniku koji mu je predao
robu za raun ostavodavatelja u oteenom ili manjkavom stanju,
Osigurati robu primljenu na uvanje, ako je to ugovoreno,
Dozvoliti ovlatenoj osobi da pregleda robu i da uzima uzorke te robe.
Primljene zamjenjive stvari uvati odvojeno od stvari iste vrste i iste kakvoe.
Izdati skladinicu za robu primljenu na uskladitenje ako to od njega zahtjeva
ostavodavatelj, odnosno potvrdu o prijamu robe na uvanje ako ostavodavatelj ne zahtjeva
izdavanje skladinice.
ODGOVORNOST SKLADITARA
Skladitar odgovara za tete na robi primljenoj na skladitenje po objektivnom naelu, Za
tete nee odgovarati ako dokae da je teta prouzroena usred okolnosti koje se nisu mogle
predvidjeti, niti izbjei, niti otkloniti. Nee odgovarati ako dokae da je teta nastala krivnjom
ostavodavatelja, manama ili prirodnim svojstvima robe ili neispravnom ambalaom.
PRAVA SKLADITARA
skladitar ima pravo na naknadu za uvanje stvari,
pravo na naknadu trokova koji su bili potrebni za uvanje robe,
zalono pravo na robi za svoja potraivanja iz ugovora o skladitenju i ostala potraivanja
nastala u svezi s uvanjem robe.

SKLADINICA
Skladinica je vrijednosni papir.
Skladinica se sastoji iz dva dijela:
1.Priznanive,
2.Zalonice.
Skladinica je jedinstveni papir koji se kao takav moe prenositi, ali se pod odreenim
zakonskim uvjetima njegovi dijelovi mogu odvajati jedan od drugog i odvojeno prenositi.
Priznanica i zalonica moraju se pozivati jedna na drugu kako ne bi dolo do zamjene jedne
priznanice sa nekom drugom zalonicom.
Priznanica i zalonica kao jedinstven papir sadre:
naziv, odnosno ime i zanimanje ostavodavatelja,
njegovo sjedite, odnosno prebivalite,
naziv i sjedite skladitara
datum i broj skladinice,
mjesto gdje se skladite nalazi,
vrstu, prirodu i koliinu robe, podatke o tome do kojeg je iznosa roba osigurana, kao i
ostale podatke potrebne za raspoznavanje robe i odreivanje njezine vrijednosti.
Skladinica mora imati potpis skladitara. Imatelj skladinice ima pravo zahtjevati da mu se
preda roba oznaena u njoj. On moe raspolagati robom oznaenom u skladinici. Skladinica
je vrijednosni papir, pa se ona i njezini dijelovi mogu prenositi indosamentom.
Prilikom svakom prijenosa na njima mora biti ubiljeen datum. Na zahtjevu osobe na koju je
prenijeta priznanica ili zalonica, prijenos na nju upisati e se u registar skladita, gdje e se
ubiljeiti i njegovo sjedite ili prebivalite.
Ostavodavatelj moe zahtijevati da skladitar podijeli robu na odreene dijelove i da mu se
svaki dio izda posebnu skladinicu.
Ako je ve dobio skladinicu za cijelu koliinu robe on moe zahtijevati da skladitar podijeli
robu na odreene dijelove i da mu u zamjenu za skladinicu koju je dobio izda posebne
skladinice za svaki pojedini dio.
PRAVO IMATELJA PRIZNANICE I PRAVO IMATELJA ZALONICE
Prijenos priznanice bez zalonice daje primatelju pravo zahtjevati da mu se preda roba samo
ako isplati imatelju zalonice ili poloi skladitaru za imatelja zalonice iznos koji treba biti
isplaen na dan dospjelosti potraivanja.
Imatelj priznanice bez zalonice moe zahtijevati da se roba proda, ako se postignutom
cijenom moe isplatiti iznos na koji ima pravo imatelj zalonice, s tim da se ostvareni viak
preda njemu.Kada je rije o zamjenjivim stvarima imatelj priznanice bez zalonice moe
zahtjevati da mu skladitar preda jedan dio robe pod uvjetom da poloi skladitaru za raun
imatelja zalonice odgovarajui iznos u novcu.
Prijenos zalonice bez priznanice daje osobi na koju je prenijeta zalonica pravo zaloga na
robi. Prilikom prvog prijenosa na zalonici moraju biti ubiljeeni:
naziv, odnosno ime i zanimanje vjerovnika,
njegovo poslovno sjedite, odnosno prebivalite,
iznos njegovog potraivanja raunajui i kamate i datum dospjea.
Prvi primatelj zalonice duan je bez odlaganja prijaviti skladitaru da je na njega izvren
prijenos zalonice, a skladitar je duan upisati taj prijenos u svoj registar i na samoj zalonici
ubiljeiti da je taj prijenos izvren. Bez obavljanja ovih radnji zalonica se ne moe dalje
prenositi indosamentom, ali moe cesijom.
Zalonica koja ne bi sadravala iznos potraivanja zalonog vjerovnika obvezuje u korist
zalonog vjerovnika cjelokupnu vrijednost stvari navedenoj u njoj.
7

Imatelj zalonice bez priznanice kojom ne bude isplaeno u roku potraivanje osigurano
zalonicom duan je pod prijetnjom gubitka prava zahtijevati isplatu od prenosioca, te podii
protest sukladno zakonu o mjenici.
Imatelj koji je podigao protest moe po proteku osam dana od dospjelosti potraivanja
zahtijevati prodaju zaloene robe, a isto pravo pripada i prenositelju koji je isplatio imatelju
zalonice potraivanje osigurano zalonicom. Od iznosa postignutim prodajom izdvaja se
potreban iznos za podmirenje trokova prodaje, potraivanje skladitara iz ugovora o
skladitenju i ostalih njegovih potraivanja nastalih u svezi s ostavljenom robom, zatim se
isplauje osigurano potraivanje imatelja zalonice, a ostatak pripada imatelju priznanice.
Ako imatelj zalonice nije mogao u potpunosti podmiriti svoja potraivanja javnom prodajom
zaloene robe, on ima pravo nepodmireni dio potraivanja naplatiti od osoba koje su prenosile
zalonicu, a to su regresni dunici.
Ovaj zahtjev mora biti podignut u roku koji odreuje zakon o mjenici, za zahtjev prema
indosamentima i taj rok poinje tei od dana kad je izvrena prodaja robe. Imatelj zalonice
gubi pravo zahtijevati isplatu od prenositelja ako ne bude zahtjevao prodaju robe najdulje u
roku od mjesec dana od protesta.

UGOVOR O ZAKUPU
Ugovor o zakupu zakupodavatelj se obvezuje predati odreenu stvar zakupoprimatelju na
uporabu, a on se obvezuje da e mu za to platiti odreenu zakupninu i nakon prestanka
zakupa vratiti zakupljenu stvar.
Bitni sastojci ugovora o zakupu su:
predmet ugovora,
zakupnina,
vrijeme trajanja ugovora
OBVEZE ZAKUPODAVATELJA
Glavne obveze zakupodavatelja su:
predaja stvari,
odravanje stvari,
odgovornost za materijalne i pravne nedostatke.
PREDAJA STVARI- zakupodavatelj je duan predati zakupoprimatelju zakupljenu stvar u
ispravnom stanju zajedno sa njenim pripadcima. Stvar je u ispravnom stanju ako odgovara
stanju koje je utvreno ugovorom, a ako takvih odredbi u ugovoru nema stvar mora biti u
takvom stanju da moe posluiti za uporabu radi koje je ugovor sklojen.
ODRAVANJE STVARI-cijelo vrijeme trajanja zakupa zakupodavatelj je duan odravati
stvar cijeli vrijeme, to podrazumijeva obavljanje potrebnih prepravaka. Od popravaka
razlikujemo izmjenu stvari, npr. Prezidavanje. Tijekom trajanja zakupa zakupodavatelj ne
moebez pristanka zakupoprimatelja initi izmjene na zakupljenoj stvari, ako bi izmjene
ometale uporabu stvari.
ODGOVORNOST ZA NEDOSTATKEODGOVORNOS ZA MATERIJALNE NEDOSTATKE-zakupodavatelj odgovara
zakupoprimatelju za sve nedostatke stvari. Ne uzimaju se u obzir nedostaci manjeg znaaja.
Zakupodavatelj odgovara za svojstva ili odlike koje izriito ili preutno ugovorio. Ako je
zakupodavatelj za nedostatke stvari znao, i s nakanom propustio o njima obavijestiti
zakupoprimatelja, tada on za nedostatke odgovara ak i onda ako su nedostaci ostali
zakupoprimatelju nepoznati zbog njegove grube nepanje. Radi se o pojaanoj objektivnoj
8

odgovornosti zakupodavatelja i ona je utvrena stoga to je zakupodavatelj svojom izriitom

tvrdnjom da nema nikakvih nedostataka zapravo prevario zakupoprimatelja i idvratio
zakupoprimatelja da pri sklapanju ugovora uporabi pozornost koju bi inae upotrijebio da nije
bilo izriite izjave zakupodavatelja.
Zakon o obveznim odnosima utvruje u slijedea tri sluaja kad nije mogue iskljuiti
odgovornost zakupodavatelja, odnosno naredna tri sluaja uvijek odgovara zakupodavatelj, a
to su:
1. Ako je zakupodavatelj znao za nedostatke i namjerno propustio obavijestiti
zakupoprimatelja,
2. ako je nedostatak takav da onemoguava normalnu uporabu stvari.
3. Ako je odredbu o iskljuenju odgovornosti zakupodavatelja nametnuo sluei se
monopolskim poloajem na tritu.
ODGOVORNOST ZA PRAVNE NEDOSTATKE
Zakupodavatelj odgovara zakupoprimatelju i za pravne nedostatke stvari koje se oituju na taj
nain da na stvari danoj u zakup uope ne postoji pravo zakupodavatelja, po nekom treem
pripada neko pravo koje sasvim iskljuuje pravo zakupodavatelja na uporabu stvari.
OBVEZE ZAKUPOPRIMATELJA
Temeljne obveze zakupoprimatelja jesu, uporaba stvari prema ugovoru, odnosno namjeni
same stvari-plaanje zakupnine i vraanje stvari nakon prestanka zakupa.
1. Uporaba stvari prema ugovoru ili njezinoj namjeni,
2. Potpuna uporaba i uivanje stvari normalna je i redovita pojava,
3. Zakupoprimatelj moe rabiti stvar samo onako kako je odreeno ugovorom ili
namjenom stvari i pri tome se mora ponaati kao dobar gospodarstvenik, odnosno
pravi domain,
4. Plaanje zakupnine uporaba zakupljenje stvari svrha je ugovora o zakupu- Zakupnina
je naknada za uporabu i koritenje zakupljene stvari. Zakupoprimatelj plaa zakupninu
u rokovima odreenim ugovorom. Moe zakonom, moem obiajem mjesta u kojem
je stvar predana zakupoprimatelju.
Potraivanje zakupnine zastarijeva za 3 godine, l. 375. Zakona o obveznim odnosima, a
samo zastarijevanje poinje tei prvog kada je vjerovnik ima pravo zahtijevati njezino
plaanje. Vraanje zakupljene stvari je bitan sastojak ugovora o zakupu. Vraanje neoteene
stvari nakon prestanka zakupa. Za istroene stvari za habanje se ne odgovara, ali ako su se
dogodile bilo kakve promjene na stvari zakupoprimatelj je duan vratiti stvar u prvobitno
stanje.
PODZAKUP
Podzakup je ugovor kojim zakupoprimatelj prenosi na drugog (podzakupoprimatelja) svoje
pravo upotrebe i uivanja od zakupodavatelja zakupljene stvari. Mogunost sklapanja
ugovora o podzakupu zapravo je ovlast zakupoprimatelja da raspolae tuom stvari s pravom
prenoenja na drugog onih ovlasti koje mu pripadaju na temelju ugovora o zakupu.

UGOVOR O PRIJEVOZU STVARI

Sve vrste ugovora regulira Zakon o obveznim odnosima. Zakon o obveznim odnosima
odreuje i ugovor o prijevozu. U tim se lancima daju opa pravila karakteristina za sve
grane prometa dok su posebnim zakonima propisana pravila za pojedine vrste prijevoza.
9

U zakonu o bveznim odnsosima nalazimo pravila o prijevozu stvari, prijevozu putnika i

prijevozu prtljage.. Te odredbe sadre i posebni zakoni. Meunarodni je prijevoz ureen
meunarodnim posebnim konvencijama.
PRIJEVOZ STVARI ELJEZNICOM
Ugovorom o prijevozu stvai eljeznicom prijevoznik se obvezuje da e stvar prevesti do
odredinoga kolodvora i predati je primatelju, a poiljatelj se obvezuje platiti prevozninu.
Ugovor je sklopljen kad prijevoznik primi na prijevoz stvar s tovarnim listom. Primitak stvari
potvruje se stavljanjem datuma i iga otpremnog kolodvora na tovarni list. Potvrda primitka
na tovarnom listu je dokaz da je sklopljen ugovor o prijevozu.
Na primjerku tovarnog lista koji se predaje poiljatelju prijevoznik je duan potvrditi dan, a za
lako pokvarljivu robu i ivotinje sat primitka na prijevoz.
Odnosi ureeni zakonom mogu se ugovorom i drugaije odrediti ako to zakonom nije
zabranjeno. Opi su uvjeti prijevoza odreeni tarifon koja se mora javno objaviti na
uobiajeni nain.
TOVARNI LIST
U eljeznokom prijevozu je obvezan tovarni list!
Poiljatelj je duan za svaku poiljku predati prijevozniku na njegovome obrascu tovarni list.
Tovarni list sadri podatke koji su propisani zakonom. Za svaku se poiljku predaje poseban
tovarni list osim za poiljke koje su zbog njihovih dimenzija tovare na vie kolova ili ako se
drugaije ugovori.
Poiljatelj odgovara za tonost podataka i izjava to ih on unese u tovarni list i za tonost
podataka i izjava koje na njegov zahtjev unese prijevoznik.
Poiljalac i prijevoznik mogu se dogovoriti da e prijevoznik izdati tovarni list po naredbi ili
na donostitelja (prenosivi tovarni list) koji je vrijednostni papir.
PRIJEVOZ STVARI CESTOM
Prijevoz stvari cestom ureen je razliitim konvencijama. Ugovorom o prijevozu stvari
prijevoznik se obvezuje da stvar preveze u odredino mjesto i da u tome mijestu preda
primatelju ili drugoj ovlatenoj osobi koju primatelj odredi,a poiljatelj se obvezuje da
prijevozniku isplati ugovorenu prijevozninu.
Prijevoznik je duan prevesti stvar vozilom koje je ugovoreno ili koje ima ugovorena
svojstva. Ako vozilo nije odreeno prijevoznik je duan stvar prevesti vozilpm koje osigurava
uredno i pravodobno izvrenje ugovora. Koliina stvari to se predaje na prijevoz odreuje se
brojem komada, teinom ili obujmom.
Poiljatelj je duan slati prijevozniku upute za uvanje i rukkovanje stvarima ako se radi o
prijevozu stvari koji nije uobiajeni ako to prijevoznik zahtjeva.
Poiljatelj je odgovoran za tetu koja nastaje osobama , vozilu ili drugim stvarima
djelovanjem svojstva stvari koje se predaje na prijevoz ako prijevozniku ta svojstva nisu bila
niti morala biti poznata. Prijevoznik je duan ostaviti vozilo na utovarno mjesto ugovorenog
dana i sata i o tome obavjestiti poiljatelja ili osobu koja se odredi.
Ugovor se mora obaviti u primjerenom roku ako ugovorom nije to drugaije utvreno. Ako
se stvar ne utovari u vozilo u ugovorenome roku krivnjom poiljatelja prijevoznik mora
zadrati vozilo na utovarnom mjestu najvie jo polovicu ugovorenog vremena za utovar tzv.
Dodatno utovarno vrijeme.
Ukoliko stvar ne bude ugovorena ni nakon isteka toga vremena prijevoznik moe odustati od
ugovora i zahtjevati naknadu tete.
TOVARNI LIST U CESTOVNOM PROMETU
Tovarni lit se izdaje ako to zahtjevaju prijevoznik ili poiljatelj. Izdavanjem tovarnog lista
prijevoznik potvruje da je sklopljen ugovor o prijevozu i da je stvar primljena na prijevoz.
10

Nepostojanje i neispravnost ili gubitak tovarnog lista u cestovnom prometu nemaju utjecaja
na postojanje ugovora.
Tovarni se list izdaje u tri primjerka:
Prvi se predaje poiljatelju
Drugi prati stvar
Trei ostaje kod prijevoznika
Sva tri primjerka potpisuje prijevoznik i poiljatelj. Poiljatelj odgovara za tetu koja nastane
zbog netonih i nepotpunih podataka koje sam unese u tovarni list ili koje na njegov zahtjev
unese prijevoznik.
Poiljatelj je duan dati prijevozniku sve podatke te priloiti uz tovarni list i staviti na
raspolaganje prijevozniku sve isprave koje su potrebne za sprovedbu carnskih te drugih
radnji.
Odgovoran je za tetu koja bi mogkla nastati zbog nedostajajnja , netonosti li neispravnosti
tih podataka.
UGOVOR O PRIJEVOZU STVARI
Ugovor o prijevozu stvari prijevoznik se obvezuje prevesti u odreeno mjesto neku robu ili
neku stvar, a putnik ili poiljatelj se obvezuje za obavljeni prijevoz platiti odreenu naknadu.
Zajednike odredbe svih ugovora su:
-subjekti ugovora o prijevozu jesu prijevoznik, brodar, transporter i poiljatelj kod ugovora o
prijevozu stvari, odnosno prijevoznik i putnik kod ugovora o prijevozu osoba.
Prijevoznik je fizika i pravna osoba koja se bavi prijevozom kao svojim redovitim
poslovanjem, ali i svaka druga osoba koja na temelju ugovora o prijevozu obavlja prijevoz
stvari uz naknadu. Visina naknade za prijevoz odreuje se po pravilu tarifom i drugim aktom i
ne moe se vea utvrditi. Ugovor o prijevozu stvari obvezuje se prijevoznik poiljatelju ili
drugoj osobi da e stvar prevesti do mjesta koje je ugovoreno i tamo ih predati primatelju, a
poiljatelj se obvezuje za to platiti odreenu naknadu.
ODNOS IZMEU PRIJEVOZNIKA I POILJATELJA
Koje su obveze poiljatelja stvari?
1. Obveza propisanog pakiranja stvari-poiljatelj je obvezan zapakirati stvari na propisan
ili uobiajen nain kako se ne bi ugroavala sigurnost ljudi i dobara i kako ne bi
nastala materijalna teta.
2. Prijevoznik je duan upozoriti poiljatelja na nedostatke pakiranja koje se mogu
opaziti, jer inae ne odgovara za oteenje poiljke zbog nepropisnog pakiranja,
3. Prijevoznik ne smije primiti poiljku ako su nedostaci pakiranja takvi da ugroavaju
sigurnost osoba ili dobara. Ako zbog nedostataka u pakiranju nastane teta drugim
osobama i njihovim stvarima koje se nalaze kod prijevoznika za tetu odgovara
prijevoznik.
Koja je druga obveza poiljatelja?
1. Obveza izvjeivanja o podacima koje se odnose na poiljku. Poiljatelj mora izvijestiti
prijevoznika o vrsti poiljke, njezinom sadraju i koliini, priopiti mu kada poiljka treba biti
preuzeta, ime i adresu primatelja poiljke, i sve druge podatke koji su relevantni za
prijevoznika da bez ikakvih smetnji odgaanja moe ispuniti svoje obveze.
11

-ako se radi i prijevozu novaca i dragocjenosti on mora na to upozoriti prijevoznika i naznaiti

vrijednost poiljke.
-obveza izvjeivanja postoji i kad se prevoze opasne stvari, npr. Dinamit, ili stvari za koje je
potrebno osigurati posebne uvjete (banane, jagode). Ako zbog proputanja izvjea ili davanja
lanih podataka prijevozniku nastane teta poiljatelj je duan naknaditi.
2.Obveza plaanja naknade i trokova u vezi s prijevozom-poiljatelj je obvezan isplatiti
prijevozniku naknadu za prijevoz i trokove u vezi s prijevozom.
OBVEZE PRIJEVOZNIKA
Prva je obveza, obveza prijevoza stvari:
1. temeljna je obveza prijevoznika da uredno na ugovoreni nain i ugovorenim putem
obavi prijevoz i stvar preda naznaenoj osobi. Ako nije ugovoreno kojim putem treba
obaviti prijevoz, prijevoznik mora odabrati ona put koji najvie odgovara interesima
poiljateljima,
2. Obveza izdavanja tovarnog lista, teretnice ili potvrde o primitku stvar na prijevoz.
TOVARNI LIS-je prijevozna isprava u eljeznikom, cestovnom i zranom prometu,
kojom prijevoznik potvruje da je primio na prijevoz odreenu koliinu robe. Za
prijevoz stvar morem izdaje se teretnica ili konosman,
3. Sadraj tovarnog lista-tovarni list ima osam bitnih elemenata:
- mjesto i nadnevak sastavljanja,
- naznaka odredinog kolodvora koji mora odgovarati imeniku eljeznikog
kolodvora,
- imena i prezimena ili nazivi primatelja, te njihove adrese,
- naznaka vrste i teine stvari,
- imena i prezimena ili naziv poiljatelja, te njegov potpis koji moe biti
zamijenjen posebnim peatom,
- ig otpremnog kolodvora,
- iznos prijevoznih i ostalih trokova,
- popis isprava koje se prilau uz tovarni list, npr. dostavnica.

TERETNICA-KONOSMAN
Teretnica, odnosno konosman je isprava koja se izdaje u pomorskom prijevozu kojom
prijevoznik, odnosno brodar potvruje d je stvar primio na prijevoz i da e ih predati na
odreditu zakonitom imatelju isprave. Pomorskim zakonikom utvreni su bitni sastojici
teretnice, odnosno konosmana:
naziv i sjedite tvrtke ili ime i prebivalite brodara koji izdaje konosman,
Ime i ostale podatke o identitetu brodara,
Naziv tvrtke ili ime i prezime krcatelja broda,
Naziv i sjedite tvrtke ili ime i prebivalite primatelja ili oznaku po naredbi ili na
donositelja,
5. Ime luke odredita ili podatak o mjestu ili vremenu gdje e se odrediti luka odredita,
6. Koliina tereta prema broju komada, teini, obujmu ili drugoj jedinici mjere, ve
prema vrsti tereta,
1.
2.
3.
4.

12

7. Vrstu tereta o oznake koje su na njemu nalaze,

8. Stanje tereta ili omota prema vanjskom izgledu,
9. Mjesto, datum ukrcaja tereta o izdvajanje teretnice,
10. Teretnicu izdaje brodar i potpisuje osobno ili preko punomonika, odnosno agenta.

Teretnica moe sadravati i ostale podatke i izdaje se prema unaprijed utvrenik

formularima. Teretnica ima trostruko znaenje:

1. Njome se potvruje da postoji ugovor o prijevozu,

2. Ona slui kao dokaz da je brodar primio teret na prijvoz,
3. Njome se utvruje pravni odnos prema primatelju stvari.

Raspolagati teretnicom znai raspolagati robom na koju ona glasi, a prenositi se moe
cesijom, na ime i moe biti indosamentom-po naredbi, i predajom na donositelja.

Teretnica je vrijednosni papir-pa tko raspolae teretnicom, raspolae i robom na tritu

i u prijevozu.

Slijedea je obveza izvjeivanja poiljatelja i postupanja prema nalozima. Prijevoznik

mora izvijestiti poiljatelja o svim okolnostima koje bi utjecale na prijevoz i postupiti po
uputama to ih od njega dobije.

Odgovornost prijevoznika za gubitak i oteenje poiljke:

-tijekom prijevoza stvar se moe zagubiti ili otetiti, ope pravilo prijevoza da prijevoznik
odgovara za gubitak ili oteenje poiljek od trenutka preuzimanja do njezine predaje.
Prijevoznik se oslobaa te odgovornosti ako dokae da su gubitak ili oteenje nastali zbog:

1. Radnje ovlatene osobe, a to su poiljatelj ili primatelj,

2. Svojstva same poiljke, npr. voe,
3. Uzorka koji se nisu mogli predvidjeti, niti ukloniti, npr. vie sile.

Prema tome odgovornost je prijevoznika objektivna, pto znai da odgovara ne samo onda
kada je kriv. U odreenim uvjetima moe se iskljuiti.

13

Vrijednosni papir je pisana isprava kojom se njezin izdavatelj obvezuje ispuniti obvezu
upisanu na toj ispravi njezinom zakonitom imatelju.
Bitne znaajke vrijednosnih papira su:
1. To je pismena isprava koja mora imati bitne sastoje propisane zakonom,
2. pisanu formu moraju imati i sve prave radnje koje se poduzimaju u svezi s papirom
(ustupanje, indosament, akcept, aval i slino).
3. Pravo iz papira ne nastaje ako isprava nije sastavljena, potpisana i predana njezinom
korisniku.
4. Pravo iz papira i isprava su tijesno povezani. Kae se da je pravo utjelovljeno u
papiru. Pravo se ne moe prenijeti na drugoga, ako se na njega ne prenese papir, niti se
pravo moe ostvariti, ako se ne posjeduje papir.
5. Potraivanje iz papira vezano je za sam papir i pripada njegovom zakonitom imatelju,
6. Papir je prezentacijska isprava bez obzira je li to oznaeno na papiru ili ne,
7. Imatelj papira moe svoje pravo ostvariti samo podnoenjem papira,
Vrijednosni papiri su:
mjenice,
ek
skladinica,
teretnica u prometnom prijevozu,
prenosivi tovarni list u cestovnom eljeznikom i zranom prometu,
dionica
obveznica
blagajniki zapis
certifikat
Vrijednosni papiri mogu glasiti na ime, po naredbi i na donositelja.
Zakon je propisao da vrijednosni papiri moraju sadravati bitne sastojke.
Bitni sastojci vrijednosnih papira:
a) Naznaka vrste vrijednosnog papira,
b) Tvrtka, odnosno naziv i sjedite, odnosno ime i prebivalite izdvavatelja
vrijednosnog papira,
c) Tvrtka, odnosno naziv ili ime osobe na koju, odnosno po ijoj naredbi
vrijednosni papir glasi ili naznaku da papir glasi na donositelja,
d) Tono naznaena obveza izdavatelja koja proizlazi iz vrijednosnog papira,
e) Mjesto i datum izdavanja vrijednosnog papira, a za one koja se izdaju u seriji i
njihov serijski broj,
f) Potpis izdavatelja vrijednosnog papira, odnosno faksimil potpisa izdavatelja
vrijednosnog papira koji se izdaju u seriji,
Papiri koji nemaju sve ove bitne sastojke nisu vrijednosni papiri.
MJENICA (ins cogensprisilna norma)
Mjenino je pravo skup pravnih propisa kojima se ureuju pravni odnosi nastali iz mjenice,
njenih potreptina i radnji sudionika u mjenino pravnim poslovima.

14

Mjenica je vrijednosni papir po naredbi kojim njezin izdavatelj (trasant) izdaje

bezuvjetni nalog drugoj osobi (trasatu) da korisniku isprave (remitentu) isplat i odreenu
svotu novca, odnosno sam izdavatelj se obvezuje izvriti isplatu. Nastala je u 13. stoljeu u
Italiji radi sigurnosti posla. Danas mjenica ima znaenje kreditnoga sredstva pa se zato kae
da mjenicu izdaje onaj tko nema novca, a ek onaj tko ga ima.
OBILJEJA MJENINO PRAVNIH POSLOVA
1. pisani oblik,
Mjenica se uvijek izdaje u pisanom obliku. Obino se izdaje na mjeninom blanketu, ali
vrijedi i na ostalom materijalu,
2. Apstraktnost mjeninog posla
Mjenica se izdaje u svezi s temeljnim pravnim poslom, npr. prodavatelj prodaje kupcu robu
na kredit uz mjenicu,
3. Solidarnost mjeninih obveza
Svi potpisnici mjenice odgovaraju solidarno imatelju mjenice. Imatelj mjenice ima prava
prema svima.
TEMELJNE VRSTE MJENICA
1.Trasirana ILI TRATA,
2.Vlastita mjenica.
Trasirana mjenica je mjenica u kojoj izdavatelj trasant mjenice poziva drugu osobu trasata da
imatelju mjenice remitentu isplati odreenu svotu novca.
Vlastita mjenica je ona u kojoj se izdavatelj trasant obvezuje da e odreenu svotu platiti
imatelju mjenice remitetntu. Tu nema poziva trasatu na akseptiranje i plaanje mjenice kao pri
trasiranoj mjenici. Izdavatelj trasant vlastite mjenice odgovara onako kao to odgovara
akceptant trasirane mjenice.
BITNI SASTOJCI TRASIRANE MJENICE
Zakon o mjenici utvruje da trasirana mjenica mora imati osam bitnih elemenata:
1. Oznaku da je mjenica napisana u samom slogu isprave na jeziku na kojem je ona
sastavljena,
2. Bezuvjetan naputak da se plati odreena svota novca,
3. Ime onoga koji treba platiti (trasat),
4. Oznaka dospjelosti,
5. Mjesto gdje treba obaviti plaanje,
6. Ime onoga kome ili po ijoj naredbi se mora platiti (remitent),
7. Oznaka dana i mjesta izdavanja mjenice,
8. Potpis onoga koji je izdao mjenicu (trasant)
Bianco mjenica je takva mjenica koja nema sve bitne sastojke Takva isprava postaje
mjenicom onda kada se prema sporazumu stranaka naknadno ispune bitni sastojci (budua
mjenica.)
MJENINE RADNJE
radnje u mjeninom prometu sastoje se uglavnom u potpisivanju mjenice!!! Svaki valjani
potpis na mjenici znai odreenu obvezu. Potpisivanje se u naelu obavlja u vlastito ime.
Mjenicom se moe obvezati svaka osoba koja se prema propisima graanskog ili trgovakog
prava moe ugovorom obvezati.
Potpisivanje se moe obaviti i po zastupniku. Mjenicu moe potpisati zastupnik u ime
zastupanoga.
15

IZDAVANJE MJENICE
Trasant izdaje mjenicu i potpisuje mjenicu. Trasant svojim potpisom postaje prvi dunik i
odgovara da e mjenica biti akceptirana i isplaena. On odgovara za isplatu mjenice i onda
ako u jenici stavi klauzulu da ne odgovara za akspet. Trasant se moe osloboditi za akspet, ali
svaka odredba kojom se oslobaa za isplatu smatra se kao da nije napisana.
INDOSAMENT
Svaka mjenica i onda kada nije izriito trasirana po naredbi moe se prenijeti indosamentom.
Od toga pravila izuzima se recta - mjenica, tj. mjenica u kojoj je trasant zabranio prijenos
indosamentom naznakom klauzule ne po naredbi. Recta mjenica moe se prenjeti samo
cesijom.
Razlika izmeu prijenosa indosamentom i prijenosa cesijom je u tome to se pri cesiji mogu
novom vjerovniku staviti svi prigovori koji su se mogli staviti prijanjem vjerovniku prema
pravilima graanskog prava, a pri prijenosu indosamentom ne mogu se staviti nikakvi
prigovori, osim ako je imatelj mjenice svjesno postupio na dunikovu tetu.
Glede oblika indosamenta mjenica se indosira tako da dosadanji imatelj mjenice-indosament
odreuje pisanom izjavom na mjenici da se mjenina svota plati drugoj osobi novom
vjerovniku (indosatoru) i tu izjavu potpie.
Dosadanji imatelj mjenice indosiranjem od mjeninog vjerovnika postaje mjeninim
dunikom.
Indosament se obino obavlja na poleini, ali vrijedi i ako je napisan na prednjoj strani. Ako
nema mjesta na mjenici za mjenicu se vee poseban list koji se zove alan.
Indosamentom se prenose sva prava koja proistjeu iz mjenice. Indosament mora biti
bezuvjetan.
Tko prvi moe indosirati mjenicu?
Zakonitim imateljem mjenice smtra se onaj tko dri mjenicu i dokae svoje pravo
neprekinutim redom indosamentata.
Prvi je indosant remitent. Primjenom indosamenata mogue je neogranieno cirkuliranje
mjenice u prometu. Svaki puni indosament poveava sigurnost naplate, jer svaki potpisnik
odgovara mjeninom vjerovniku, odnosno svim svojim slijednicima da e i mjenica biti
akceptirana i isplaena.
AKCEPTIRANJE MJENICE
Akcept je trasatova izjava uz potpis na mjenici o prihvaanju trasantova poziva da plati
mjeninu svotu. Time on postaje akceptant i osoba na koju se obraaju imatelji mjenice.
Akcept mora biti bez uvjeta, ali se moe ograniiti na jedan dio mjenine svote. Svako drugo
u akceptu sadrano odstupanje od sastojaka mjenice smatra se odbijanjem skcepta.
Imatelj trasirane mjenice kao i onaj koji je samo dri moe sve do dospjelosti podnijeti na
akceptiranje trasatu u mjestu njegova prebivalita. Trasat moe i zaboraviti da se mjenica
podnese na akceptiranje, osim:
Kad je posrijedi trasirana mjenica plativa kod tree osobe, ili
U mjestu razliitom od mjesta u kojem trasat prebiva ili,
Kad je posrijedi trasirana mjenica na odreeno vrijeme po vienju.
Akcep mora biti bez uvjeta. Akceptom se trasat obvezuje mjenicu platiti prilikom njenoga
dospjea.
AVAL
Aval je mjenino jamstvo kojim se moe osigurati isplata mjenine stope u cjelini ili jednim
dijelom. Avalist je redovito trea osoba, ali moe biti i koji od potpisnika mjenice. Jamstvo se
na mjenici daje pismenim izrazom per aval, kao jamac. Dostatan je i sam potpis na
16

prednjoj strani mjenice. Dajui izjavu o jamcu avalist treba izjavit6i za koga jami, ako se ne
vidi iz mjenice za koga je dat aval prema Zakonu vrijedi jamstvo za trasanta. Avalist
odgovara onako kako odgovara onaj za koga jami.
DOSPJELOST
Pod dospjelou mjenice podrazumijeva se u mjenici naznaeno vrijeme kada se mjenica ima
isplatiti, tj., kad mjenini iznos dospijeva za naplatu. Mjenica dospijeva onako kako je to u
njoj naznaeno, a moe biti:
Mjenica po vienju - odreivanje roka dospjelosti mjenice po vienju znai da se mjenica
moe prenositi na naplatu prema prosudbi imatelja mjenice, Mjenica po vienju dospijeva
im se podnese na isplatu.
Mjenica na odreeno vrijeme po vienju - odreivanje toga roka znai da se mjenica ima
naplatiti u odreenom roku, nakon podnoenja, odnosno prezentacije mjenice na akcept,
tj., vienje, Takav rok se obino oznaava izrazom za mjesec, dva, pet dana po vienju
platite, Rok dospjelosti te mjenice rauna se dodavanjem utvrenog vremena oznaenog u
mjenici danom kada je akceptirana,
Mjenica na odreeno vrijeme od dana izdavanja - ta mjenica dospijeva istekom
naznaenog vremena od datuma izdanja ili od vienja,
Mjenica na odreeni dan dospjeva na odreeni dan
PROTEST MJENICE
Ne akceptira li trasat mjenicu ili ne datira akcept mjenice koja dospijeva na odreeno vrijeme
po vienju ili ne isplati mjenicu, ili ako samo djelomino akceptira i isplati mjenicu to se
mora utvrditi javnom ispravom.
Da bi se ona dobila mora se podignuti protest. Protest se podie pri protestnom tijelu
ovlatenom zakonom kojem mjesno mjerodavnom za osobu protiv koje se podie protest. Na
zakon o javnom biljenitvu propisuje da su javni biljenici ovlateni za protestiranje
mjenica, ekova i ostalih vrijednosnih papira. Javni biljenici vode protestne upisnike. Uz
zahtjev za sprovoenje protestnog postupka protestnom tijelu se dostavljaju mjenica i
potrebni pdoaci.
Protestno tijelo, odnosno javni biljenik poziva trasata da akceptira odnosno plati mjenicu, a
ako on to ne uini javni biljenik utvruje odbijanje akcepta, odnosno plaanje i o tome
imatelju mjenice daje javnu ispravu.
Svrha protesta sastoji se u tome da imatelju mjenice stekne pravo regresa od regresnih
obveznika.
Postoje rokovi podizanja protesta.
Protest mora sadravati:
1. Prijepis protestirane mjenice,
2. Ime ili tvrtku prema ijem se zahtjevu i protiv koje osobe se podie protest,
3. Potvrdu da traena osoba nije ispunila inidbu koja se na temelju mjenice od nje
zahtjeva,
4. Mjesto, dan, mjesec, godinu, sat kao i mjesto gdje je poduzet ili bezuspjeno poduzet
protestni postupak,
5. Registarski broj protesta, potpis i peat protestnog tijela.
NOTIFIKACIJA
O odbijanju akceptiranja ili isplate imatelj mjenice mora izvijestiti svog indosanta i trasanta u
roku etiri radna dana nakon protesta ili nakon dana podnoenja mjenice, ako je bio
osloboen od podizanja protesta. To se zove notifikacija.
17

Kada je indosament primio obavijest on mora u roku od dva dana izvijestiti svojeg
indosamenta i tako redom. Propust pravodobne notifikacije nema za posljedicu gubitak
mjeninih prava za onoga tko je propustio pravodobno notificirati, ali on odgovara za tetu
koja nastane zbog njegova propusta i to do visine mjenine svote.
REGRES
Regres je pravo imatelja mjenice da od trasanta, indosamenta i ostalih regresnih obveznika
zahtjeva isplatu mjeninog duga kad trasat odbije akcept ili isplatu mjenice ili kad je zbog
steaja prestala sigurnost redovite naplate. Da bi sauvao pravo na regres imatelj mjenice
mora obaviti protest.
Regres moe biti prije dospijea mjenice:
1. Ako je akceptiranje odbijeno,
2. Ako je otvoren steaj nad trasantom imovinom ili je trasat postao nesposoban za
isplatu.
3. Ako je otvoren steaj nad imovinom trasanta koji je zabranio podnoenje mjenicu na
akcept. Regres nakon dospijea mjenice, ako nije isplaeno u cijelosti ili djelomino,
4. Regreni zahtjev moe imatelju mjenice postaviti bilo pojedinano protiv kojeg
regresnog obveznika akceptanta, trasanta, indosamenta ili avalista ili pak protiv svih,
jer su svi solidarni obveznici,
5. Imatelju mjenice ima pravo zahtjevati od onoga protiv koga ostvaruje regres:
6. Svotu za koju mjenica nije akceptirana ili plaena i kamate, ako su bile u mjenici
odreene,
7. Zateznu kamatu obraunatu u skladu sa potpisom kojim se ureuje visina stope
zatezne kamate,
8. Trokove protesta, poslanih izvjea i ostale trokove.
Ako se regres trai prije dospjelosti od mjenine svote odbija se eskont po stopi koju
odreuje NBH, a koja vrijedi na dan regresa.
MJENINA INTERVENCIJA
Mjenina intervencija je akceptiranje ili isplata mjenice od strane intervenjenta.
Trasant, indosament ili avalist mogu u mjenici naznaiti osobu koja e prema potrebi
akceptirati ili platiti. Intervenirati moe netko i prema vlastitoj inicijativi, tj. Osoba koja nije
mjenino pravni obveznik.
Kada intervenjent akceptira mjenicu odgovara prema imatelju mjenice i prema
indosamentima koji dolaze za dunikom za koga je intervenirao onako kako odgovara taj
dunik. Kada plati stjee ona prava koja proizlaze iz mjenice protiv onoga za koga je platio i
protiv onih koji su njemu mjenino pravno obvezni.
AMORTIZACIJA
Onaj kome je nestala mjenica moe mjerovanome sudu u mjestu plaanja predloiti
pokretanje postupka amortizacije, tj. Sudskog postupka oko ponitenja mjenice.
U prijedlogu se mora iznijeti:
glavnu sadraj nastale mjenice,
uiniti vjerovatnim da je predlagatelj imao mjenicu ili da mu na temelju nje pripada neko
pravo.
Ako sud nae da su podaci dostatni, dovoljni izdat e se oglas da onaj kod koga se nalazi
mjenica, pokae mjenicu sudu u roku od 60 dana jer e sud nakon proteka roka mjenicu
proglasiti ponitenom, on se objavljuje u NN.

18

Ako se mjenica u naznaenom roku ne podnese, onda sud takvu mjenicu oglava
amortiziranom i o tome izvjeuje akceptanta, odnosno trasanta neakceptirane mjenice ili
trasanta koji je zaboravio podnoenje mjenice na akcept, stavljajui im do znanja da mjeninu
svotu moe platiti predlagau amortizacije.
Svrha amortizacije je da na temelju odluke o amortizaciji predlagatelj moe protiv akceptanta
ostvariti mjenina prava kao da ima neamortiziranu mjenicu.
EKOVNO PRAVO
ekovno pravo je skup pravnik propisa kojima se ureuje pravni odnos u ekovnom prometu,
bitni sastojci eka i radnje sudionika u ekovno pravnim poslovima.
ek je vrijednosni papir kojim izdavatelj trasant nalae trasatu da iz njegova pokria isplati
zakonitom imatelju eka odreenu svotu novca.
RAZLIKE IZMEU EKA I MJENICE
Pri eku se javljaju iste potreptine i radnje kao i kod mjenice, pa je funkciju eka najlake
shvatiti, ako se uoe razlike izmeu mjenice i eka. Po mjeninom pravu trasat moe biti
naelno svaka osoba iako je to u praksi redovito bankarska institucija.
1. U trenutku izdavanja eka trasant mora imati pokrie kod trasata u novcu ili
novanom kreditu, a mjenica moe biti trasirana i na onu osobu kod koje trasant uope
nema pokrie ili ga nema u tom trenutku izdavanja mjenice,
2. U naem pravu nije potrebno akceptiranje eka, jer je nuno pokrie kod trasata. Kod
mjenice podnoenje na akcept je uvjet isplate kako bi imatelj mjenice mogao ostvariti
regresno pravo.
3. ek se moe i opozvati, a izdana mjenica ne moe,
4. Kod vlastite mjenice trasant i trasat su ista osoba, a kod eka to moraju biti razliite
osobe,
5. Mjenica se moe indosirati i na trasata, a indosiranje eka na trasata vrijedi samo kao
priznanica o isplati,
6. Trasirana mjenica ima osam bitnih sastojaka, a ek ima 6 bitnih sastojaka. Na eku
nije nuna oznaka remitenta, a na mjenicu jest, pa se ek moe izdati i na donositelja,
tj. Na neodreenog imatelja eka,
7. ek je sam po sebi vrijednosni papir po vrienju, pa nije potrebno odreivati rok
dospijea, a na mjenici se taj rok uvijek mora oznaiti.
Prema tom temeljna je razlika izmeu mjenice i eka je u tome to ek slui kao instrument
plaanja i prema svojoj prirodi je plateno sredstvo, a mjenica ponajprije ima ulogu kreditnog
sredstva.
BITNI ELEMENTI EKA (BITNE POTREPTINE EKA)
ek mora imati 6 bitnih elemenata:
1. Naznaku da je ek napisan u tekstu isprave, a ako je isprava izdana na stranom jeziku
izraz koji na tom jeziku odgovara pojmu eka,
2. Bezuvjetni naputak da se plati odreena svota novca iz trasantova pokria,
3. Ime trasata,
4. Mjesto plaanja
5. Mjesto i dan izdavanja,
6. Potpis trasanta.
19

Za valjanost eka nije potrebna naznaka remitenta, ni rok dospijea, to proistjee iz prirode
eka.
ek je po pravilu vrijednosni papir na donositelja, pa oznaku remitenta nije nuna, a kako se
uvijek plaa po vienju nema ni potrebe da se dospijee oznaava kao potreptina eka.
IZDAVANJE EKA
ek se smije trasirati samo na onu osobu trasata kod koje trasant ima pokrie kojim moe
raspolagati na temelju sporazuma s trasatom.
Budui da nema akcepta, trasant odgovara za isplatu.
Svaka odredba kojom bi se trasant nastojao osloboditi odgovornosti za isplatu smatra se da
nije ni napisano. Trasant koji izda ek bez pokria duan je imatelju eka naknaditi tetu, a
osim toga kanjava se i novano.
VRSTE EKA
Dvije su temeljne podjele ekova:
1. Prema nainu odreivanja korisnika (nain izdavanja eka)
Prema nainu na koji trasant odreuje korisnika, odnosno imatelja razlikujemo ek na ime, na
donositelja i ek po naredbi.
2. Prema obliku i namjeni eka
Podjela eka s obzirom na namjenu i oblik u domaem i meunarodnom pravu i prometu
razvilo se vie vrsta ekova, kako u pogledu namjene, tako i u pogledu oblika. Svaki od njih
sadri sva obiljeja i potreptine eka, ali i posebna obiljeja prema nainu, namjeni i slino.
Imamo gotovinski ili isplatni ek. To je ek koji trasant nalae trasatu isplatu remitentu
odreenu svotu novca, takvim ekom podiu graani i pravne osobe gotov novac sa svojih
rauna.
Obraunski (virmanski) ek, odnosno prijenosni ek kojim trasant daje banci nalog da na
teret njegova rauna svotu naznaenu u eku prijenosom doznai u korist rauna korisnika
eka. Tako izdan obraunski ek opozivom spomenute klauzule se moe postati
gotovinskim ekom.
Barirani (precrtani) ek to ga imatelj moe naplatiti samo putem banke obraunom, a ne
u gotovome novcu, prema svojoj funkciji to je obraunski ek, ali se od njega i ostalih
ekova razlikuje po tome to su na njegovoj prednjoj strani diagonalno povuene dvije
usporedne crte. Precrtavanje moe biti ope i posebno. Ope precrtavanje imamo onda
kad nije nita napisano ili stoji banka. Imatelj takvog eka moe naplatiti od trasata u bilo
kojoj banci. Posebno precrtavanje imamo onda kada meu usporednih crta naznaeno ime
banke, pri tome se naplata moe izvriti samo u toj banci kada crte nisu usporedbe.
Bankovni, odnos cilkularni ek izdaje banka i trasira ga na sebe, ili korespodente, ako
banka rasira ek na sebe ona je pritom i trasant i trasat, a korisnik je banin komitent koji
u banci ima pokrie.
Putniki ek posebna je vrsta eka u meunarodnom platnom prometu, sadri sastojke
kreditnog pisma i novanice. Takve ekove izdaju ovlatene banke, okrugli su iznosi i
prodaju ih korisnicima, vrijede 3 mjeseca od dana kada kupac potpie ek, kao trasant.
Postoji ogranieni i neogranieni, tj. Limitirani i nelimitirani ekovi. Na limitiranom eku
banka unaprijed odreuje gornju granicu limit do kojeg se smije kretati svota te granice.
Nelimitirani ekovi ne sadre takvo ogranienje, a banka odgovara za isplatu do visine
pokria, to ga trasant ima u trenutku podnoenja eka na isplatu.

20

PRIJENOS EKA

ek se prenosi na tri naina, ovisno o nainu na koji je odreen njegov korisnik:

1. Jednostavnom predajom prenosi se ek koji glasi na donositelja,

2. Indosamentom se prenosi ek na ime i ek po naredbi. Kako je ek vrijednosni papir

po naredbi, kada i glasi na ime prenosi se kao da je izdan po naredbi indosamentom,

3. Cesijom se prenosi ek ako je zabranjen prijenost eka idosamentom. Ako je trasat

stavio na ek klauzulu ne po naredbi to je rekta ek i ek se ne moe prenijeti
obinom cesijom, tj. Opim instrumentom obveznoga prava

PLAANJE ILI ISPLATA EKA

ekovnu svotu isplauje u eku naznaeni trasat pa ek valja njemu podnijti na isplatu. Ako
trasat odbije isplatiti ek to se mora utvrditi protestom nakon ega ekovni vjerovnik stjee
pravo obratiti se trasantu i ostalim ekovnim dunicima.

Trasatova obveza za isplatu eka vezana je za njegov odnos sa trasantom koji kod njega ima
svoje pokrie. ek se isplauje zakonitom imatelju eka. ek se za razliku od mjenice
redovito isplauje u cjelosti. Isplatom eka presatje obveza trasanta, indosanta i avalista.

21

ISPITNA PITANJA
3. Pojam drave i prava ?
4. Elementi i funkcije drave ?
5. Oblici vlasti ?
6. Dravno ureenje?
7. Pravna norma dijelovi ?
8. Podjela pravnih normi?
9. Tumaenje prava?
10. Vremensko vaenje pravnih normi?
11. Sustav prava?
12. Pravni izvori?
13. Uzance i obiaji?
14. Opi uvjeti poslovanja?
15. Pravne praznine i njihovo popunjavanje?
16. Pravni subjekti?
17. Pravna i poslovna sposobnost fizikih osoba?
18. Zastupanje?
19. Punomonik i prokurist?
20. Pravni posao?
21. uvjet i rok u pravnom poslu?
22. Subjekti trgovakog prava openito?
23. Trgovac pojedinac?
24. Znaajke subjekta?
25. Tvrtka, sjedite i predmet poslovanja?
26. J.T.D.?
27. Komaditno drutvo?
28. Tajno drutvo?
29. Pojam i osnovanje d.d.?
30. Pravni odnosi izmeu drutva i dioniara?
31. Pojam i vrste dionica?
32. Ustroj d.d.?
33. Pojam i osnovanje d.o.o. ?
34. Pravni odnosi izmeu drutva i lanova?
35. Organi drutva?
36. Povezana drutva?
37. Preoblikovanje drutva?
38. Pojam i naela sudskog, odnosno trgovakog registra?
39. Subjekti, predmeti i vrste upisa u sudski, odnosno trgovaki registar?
40. Pojam, znaajke i vrste obveznih odnosa?
41. Ponuda i prihvat podnude?
42. Pretpostavke odgovornosti za tetu?
43. Subjekti odgovornosti za tetu?
44. teta?
45. tetne radnje?
46. Protupravnost tetne radnje?
47. Krivnja, umiljaj, obina i gruba nepanja?
48. Sluaj i via sila?
49. Ugovor o prodaji?
50. Obveze prodavatelja?
22

51. Obveze kupca?

52. Odgovornost za materijalne i pravne nedostatke?
53. Garancija za ispravno funkcioniranje stvari?
54. Ugovor o posredovanju?
55. Obveze ugovornih strana?
56. Pojam i vrste ugovora o trgovakom zastupanju?
57. Obveze ugovornih strana?
58. Pojam i vrste ugovora o komisiji?
59. Obveze ugovornih strana?
60. Pojam i vrste ugovora o otpremi (pedicija)?
61. Obveze ugovornih strana?
62. Pojam i vrste ugovora o skladitenju?
63. Obveze ugovornih strana?
64. Skladinica i skladini list?
65. Pojam i vrste ugovora o graenju?
66. Obveze ugovornih strana?
67. Pojam ugovora o licenci?
68. Obveze ugovornih strana?
69. Ugovor o leasingu?
70. Vrste ugovora o leasingu
71. Obveze ugovornih strana?
72. Time sharing?
73. Pojam i vrste ugovora o zajmu?
74. Obveze ugovornih strana?
75. Pojam i vrste ugovora o prijevozu stvari?
76. eljezniki tovarni list?
77. Teretnica i pomorski tovarni list?
78. Pojam i vrste ugovora o prijevozu stvari cestom?
79. Obveze ugovornih strana?
80. Odgovornost cestovnog prijevoznika?
81. Pojam i vrste ugovora po turistikim uslugama?
82. Obveze ugovornih strana?
83. Pojam, vrste i predmet bankarskih poslova?
84. Ugovori o kreditu?
85. Akreditiv?
86. Dokumentarni robni akreditiv?
87. Bankovna garancija?
88. pasivni bankarski poslovi?
89. Pojam i vrste vrijednosnih papira?
90. Pojam, nastanak i pravna priroda mjenice?
91. Vrste mjenice?
92. Elementi mjenice?
93. Mjenine radnje?
94. Pojam i vrste eka?
95. Slinosti i razlike mjenice i eka?
96. ekovne radnje?

23