SVRHA KOLE U SUVREMENOM DRUTVU Zoran Ivani (Elektrotehnika)

Znanja koja se ue u srednjoj tehnikoj koli nisu dovoljna za poetak rada. Potrebno
je uvaavanje potrebi tvrtki kojima su potrebni tehniari pri kreiranju izbornih predmeta.
Trenutni izborni predmeti u koli se ne mogu zapravo birati nego se zovu izborni jer su laki
od ostalih. Smatram da bi kola na izbor trebala uenicima ponuditi 4-5 predmeta koji su
povezani s potrebama poduzea u struci. Uenici zatim upisuju izborni predmet prema tome
koje ih podruje zanima i ime bi se htjeli baviti nakon zavretka kolovanja. Izborne
predmete bi trebalo postaviti tako da optereenje gradivom bude podjednako kao i kod
redovnih predmeta.
Veina predmeta u kojima se ue programi i programski jezici ne pokrivaju ni osnove
tih programa. Nakon prolaska takvih predmeta ne dobivaju se ni osnove rada u takvim
programima u srednjoj (AutoCad, Elecrical workbench, C++, Visual basic,) kao ni na
fakultetu ( Wolfram mathematica, Matlab, Eplan, C++). Nastavnici koji predaju takve
predmete nisu dovoljno obueni za predavanje tih programa i zato predaju koliko mogu
shvatiti iz prirunika. Predaje se na nain na koji nitko ne radi i zbog toga nije primjenjivo u
praksi. Na fakultetu postoje ljudi koji su proli vie modula nekog programa od profesora koji
zapravo izvodi predmet u kojem se ui taj program. Prednost se daje profesoru koji trenutno
izvodi jer je stariji, to naravno nepovoljno utjee na razinu na kojoj se izvodi predmet. Iz tog
razloga sa fakulteta izlaze ljudi koji znaju program u razini osnovne kole. Takvi studenti e
moda predavati u srednjoj koli taj predmet i njihovi uenici e biti ak i ispod njegove
razine.
Potrebno je oteati zadatke i tako smanjiti trenutnu razliku u vremenu koje je potrebno
odvojiti za uenje teorije i za uenje zadataka. To se posebno vidi prilikom fakultetskog
obrazovanja. Vrijeme provedeno u uenju teorije dolazi do 45 sati, dok je za uenje zadataka
potrebno maksimalno 5-6 sati. esto se dogaa da se teorija ui nevezano o zadatcima. Za
rjeavanje zadataka nije potrebno nikakvo teorijsko znanje nego se zadaci s podruja
elektrotehnike svode na uvrtavanje u formule koje su na fakultetu doputene prilikom pisanja
ispita.
Smatram da uenici u tehnikim kolama premalo prave prezentacije i prezentiraju
pred svojim kolegama. U etiri godine kolovanja moda bude jedna ili dvije prezentacije. Za
uenike bi bilo povoljno da se raspodijele u skupine od po maksimalno 5 uenika, istrae

zadanu temu, koja je dio nastavne materije, proire je i prezentiraju. Uenik bi trebao dobiti
smjernice za izradu seminara u kojima bi bilo opisano kako je potrebno urediti seminar da bi
taj dio ocjenjivanja bio zadovoljavajui. Pri tome bi se ocjenjivalo koliko su dobro obradili
temu u seminaru, sposobnost praenja smjernica za izradu seminara, i vjetina izlaganja
seminara.
Smatram da je potrebno poveati i teinu laboratorijskih vjebi (osnove
elektrotehnike, mjerenja u elektrotehnici, senzori, elektronika itd.). Praktina znanja koja se
usvajaju prilikom ovih vjebi ne odgovaraju teoretskom znanju koje se od njih oekuje.
Uenici esto olako shvaaju laboratorijske vjebe jer su prelagane i ne pokazuje se nita
posebno zanimljivo, kao ni novo. Da bi se pomoglo uenicima koji su slabiji u praktinom
dijelu smatram potrebnim izbor uenika koji je bolji kao demonstratora. Zadatak
demonstratora bi bio objasniti vjebu uenicima na poetku vjebi, i zatim im pomagati
prilikom izvoenja vjebe. Demonstrator bi jasno dobio dodatnu ocjenu za svoj rad. Svaki
uenik je naravno duan sam prouiti sadraj listia za pripremu vjebe, kod kue se
pripremiti za vjebu. U listiu za pripremu vjebe bi trebali biti zadani ne samo teoretski nego
i neki praktini zadaci. Smatram da se u pripremama previe usredotouje na teorijsku
pripremu, to nije od tolike vanosti za pripremu same vjebe. U pripremi bi uenici trebali
opisivati naine spajanja vjebe i kakve rezultate vjebe oekuju. Prilikom dolaska na vjebu
pisao bi se 5-10 minuta ispit da bi se utvrdilo koliko su uenici pripremljeni za rad. Ukoliko
uenik ne proe ispit ne moe sudjelovati u radu na vjebi nego mu je dozvoljeno samo
promatrati. Na sljedei termin vjebi uenici donose izvjetaj vjebe
Praktine vjebe se u srednjoj koli izvode u skupinama od 5-10 uenika. Skupine se
formiraju po abecedi to smatram neprimjerenim jer tako nastaju neravnomjerne skupine.
Izvoenje praktinih vjebi i laboratorijskih vjebi ne poinje odmah i smatram da je
razdoblje prije poetka vjebi dovoljno dugo da bi se oformile ravnomjerne skupine. Tako bi
se nakon to su izvedene sve vjebe moglo organizirati natjecanje izmeu tih formiranih
skupina uenika. Smatram da bi se tako produbilo praktino znanje zbog elje za pobjedom na
natjecanju. Izmeu pobjednika na natjecanju bi se birao demonstrator za sljedeu godinu.
U odreenom broju strunih predmeta nema uope praktinog dijela. Smatram da ni
jedan struni predmet ne bi trebao biti samo teoretski predmet. Za svaki predmet postoji
simulacijski alat koji bi se mogao koristiti, to bi po mom miljenju uenicima pribliilo taj
predmet uenicima. Prednost simulacijskih alata nad radom na stvarnom stroju je u tome to

uenici mogu simulirati i kritina stanja koja bi otetila stvarni stroj. Tako mogu uoiti koje se
akcije mogu primjenjivati na taj stroj a koje ne, to se za sada samo teoretski razmatra.
Osigurati strunu praksu u nekom poduzeu koje ima dogovor sa kolom ili osigurati
praksu u sklopu kole. Struna praksa kako je trenutno koncipirana se odrauje ili tako da se
dobije potpis u tvrtki bez dolazaka na praksu, ili tako da zadaci koje uenici dobiju ukljuuju
brisanje praine. Struna praksa u tehnikim kolama je organizirana u vidu radionikih vjebi
tj. rad u radionici. Radionike vjebe su simboliki ocjenjivane i svi dobivaju odlian ukoliko
nisu stvarali neke probleme. Nikakav praktian rad ne stoji iza toga. Smatram da bi radionike
vjebe trebale u sebi imati integrirane sve strune predmete, ili ako ne sve barem veinu, koje
je uenik imao u dosadanjem kolovanju. Da to ne bude predmet na kojemu se uenik
odmara nego da se obavljaju praktini zadaci. Uenici bi se trebali razdvojiti u timove od po 5
i zatim u tom timu ili osmisliti ili odabrati jedan od ponuenih projekata koji e obaviti uz
pomo profesora koji izvodi radionike vjebe ili profesora iz ijeg predmeta je navedeni
projekt. Time e uenici razvijati svoje praktine vjetine.
Svrha tehnike kole u suvremenom drutvu bi trebala biti osigurati kvalificiranog
radnika ili dovesti uenika na dovoljnu razinu da nastavi na fakultetu elektrotehnike. Da bi se
osigurao kvalitetan radnik u kole je potrebno uvesti vie nadzirane prakse, tako da uenik
stvarno radi to to se od njega oekuje da radi. S druge strane da bi se dovelo uenika na
dovoljnu razinu da nastavi obrazovanje na fakultetu elektrotehnika uenika je potrebno nauiti
kako uiti.
Svrha fakulteta elektrotehnike u suvremenom drutvu bi trebala biti osigurati
kvalitetan inenjerski kadar. Takav inenjerski kadar bi trebao biti sposoban rjeavati razne
probleme iz prakse, a ne kako je za sada posjedovati samo teoretsko znanje. Studentima bi se
trebali predstaviti problemi koji se dogaaju u raznim tvrtkama iz podruja i zatim zahtijevati
od njih da ponude rjeenje. Takvo rjeavanje se ne bi trebalo ni ocjenjivati ali je bitno da
studenti vide s kakvim e se problemima susretati u praksi i da budu u nekoj mjeri
pripremljeni za rad. Nadalje studente bi se trebalo povezati sa poduzeima i osigurati praksa u
nekom od poduzea koja zapoljavaju inenjere elektrotehnike. U poduzeu bi student u
potpunosti mogao shvatiti rad u praksi i to bi bilo korisno bez obzira zavrio na tom podruju
ili ne.