Porodicni Zakon RS

SLU@BENI GLASNIK
REPUBLIKE SRPSKE
JP Slu`beni glasnik Republike Srpske,

Bawa Luka, Pave Radana 32A
Telefon/faks: (051) 311-532, 302-708
Utorak, 27. avgust 2002. godine

BAWA LUKA
Broj 54
God. XI
703
@iro-ra~uni: 562-099-00004292-34
Razvojna banka AD Bawa Luka
567-162-10000010-81
Zepter komerc banka AD Bawa Luka
PORODI^NI ZAKON
Na osnovu ~lana 80. stav 1. ta~ka 5. Ustava Republike

Srpske (Slu`beni glasnik Republike Srpske, broj
21/92) ~l. 1, 2. i 14. Zakona o pomilovawu (Slu`beni
glasnik Republike Srpske, br. 32/94 i 2/95), Predsjednik
Republike d o n i o j e
ODLUKU
O POMILOVAWU OSU\ENIH LICA
^lan 1.
Pravosna`no izre~ena kazna zatvora zamjewuje se
uslovnom osudom:
1) To{i} Slavka Mladenu iz Zvornika, kojom mu se
utvr|ena kazna zatvora u trajawu od devet mjeseci zamjewuje uslovnom osudom sa vremenskim posmatrawem od
dvije godine;
2) Stojakovi} Radovana Darku iz Bawe Luke, kojom mu
se utvr|ena kazna zatvora u trajawu od devet mjeseci zamjewuje uslovnom osudom sa vremenskim posmatrawem od
dvije godine;
3) Stojakovi} Radovana Draganu iz Bawe Luke, kojom
mu se utvr|ena kazna zatvora u trajawu od ~etiri mjeseca
zamjewuje uslovnom osudom sa vremenskim posmatrawem
od jedne godine.
^lan 2.
Ova odluka stupa na snagu danom dono{ewa, a
objavi}e se u Slu`benom glasniku Republike Srpske.
Broj: 01-247-599/02
21. avgusta 2002. godine
Bawa Luka
Predsjednik
Republike,
Mirko [arovi}, s.r.
704
Na osnovu Amandmana XL ta~ke 2. na Ustav
Republike Srpske (Slu`beni glasnik Republike
Srpske, broj 28/94), d o n o s i m
UKAZ
O PROGLA[EWU PORODI^NOG ZAKONA
Progla{avam Porodi~ni zakon koji je Narodna

skup{tina Republike Srpske usvojila na sjednici
odrànoj 25. jula 2002. godine.
Broj: 01-020-581/02
29. jula 2002. godine
Bawa Luka
Predsjednik
Republike,
Mirko [arovi}, s.r.
PRVI DIO
OSNOVNE ODREDBE
^lan 1.
Ovim zakonom ure|uju se porodi~no pravni odnosi
izme|u bra~nih supru`nika, roditeqa i djece, usvojioca
i usvojenika, staraoca i {ti}enika i odnosi izme|u
srodnika u bra~noj, vanbra~noj ili usvojeni~koj porodici, te postupci nadle`nih organa u vezi s porodi~nim
odnosima i starateqstvom.
^lan 2.
(1) Porodica, u smislu ovog zakona, je ìvotna zajednica roditeqa i djece i drugih srodnika.
(2) Porodi~no pravni odnosi koje ovaj zakon ure|uje
su: zakqu~ewe braka, li~na prava i du`nosti bra~nih
supru`nika, prestanak braka, odnosi roditeqa i djece i
drugih srodnika, usvojewe, starateqstvo, izdràvawe,
imovinski odnosi izme|u bra~nih, vanbra~nih
supru`nika, i drugih srodnika i odre|eni oblici
pravne za{tite porodice.
^lan 3.
Republika Srpska obezbje|uje posebnu za{titu
porodici, majci i djetetu u skladu sa me|unarodno priznatim qudskim pravima i osnovnim slobodama.
^lan 4.
(1) Brak je zakonom ure|ena zajednica ìvota ène i
mu{karca.
(2) Brak se zasniva na slobodnoj odluci mu{karca i
ène da zakqu~e brak, na ravnopravnosti bra~nih
supru`nika, me|usobnom po{tovawu i uzajamnom pomagawu.
^lan 5.
(1) Svako slobodno odlu~uje o zakqu~ewu braka, zasnivawu porodice i ra|awu djece.
(2) U interesu slobodnog planirawa porodice,
za{tite ra|awa, razvoja i podizawa djece Republika
stvara potrebne uslove, organe i kadrove za pruàwe savjeta roditeqima o svim zna~ajnim pitawima vezanim za
wihova roditeqska prava i obaveze.
^lan 6.
Roditeqi su du`ni da se staraju o ìvotu i zdravqu
svoje djece, kao i o wihovom podizawu, vaspitawu i obrazovawu.
www.advokat-prnjavorac.com
Strana 2 - Broj 54
SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
^lan 7.
Djeca su du`na da se staraju o svojim roditeqima, da
se prema wima odnose s po{tovawem i da ih pomaù kada
je to potrebno.
^lan 8.
Prava i du`nosti roditeqa i drugih srodnika prema
djeci, kao i prava i du`nosti djece prema roditeqima i
srodnicima jednaka su, bez obzira da li su djeca ro|ena u
braku ili van braka.
^lan 9.
(1) Obaveza izdràvawa izme|u roditeqa i djece i
drugih srodnika, kao i bra~nih i vanbra~nih
supru`nika, izraz je porodi~ne solidarnosti i u interesu je dru{tvene zajednice.
(2) Izdràvawe se, u pravilu, odre|uje prema potrebama primaoca izdràvawa i mogu}nostima davaoca
izdràvawa.
^lan 10.
Usvojewem izme|u usvojioca i usvojenika uspostavqaju se odnosi koji postoje izme|u roditeqa i djece, s
ciqem da se djetetu koje se usvaja pruè uslovi ìvota
kakve imaju djeca koja ìve u porodici.
^lan 11.
Republika Srpska starateqstvom pruà posebnu
za{titu maloqetnoj djeci koja nemaju roditeqskog
starawa i punoqetnim licima koja nisu sposobna ili
nisu u mogu}nosti starati se sami o svojim pravima i
interesima.
^lan 12.
(1) Zajednica ìvota ène i mu{karaca koja nije
pravno ure|ena na na~in propisan ovim zakonom (vanbra~na zajednica) izjedna~ena je sa bra~nom zajednicom u
pogledu prava na me|usobno izdràvawe i drugih
imovinsko-pravnih odnosa, pod uslovima i na na~in
propisan ovim zakonom.
(2) Maloqetne ~lanove porodice i punoqetna lica
koja nisu sposobna za samostalno preduzimawe pravnih
radwi u pravnim postupcima kada se radi o za{titi ili
ostvarivawu wihovih prava i interesa zastupa po
slu`benoj du`nosti organ starateqstva.
^lan 13.
(1) Poslove za{tite i pruàwa pravne pomo}i
porodici i wenim ~lanovima na na~in i po postupku
odre|enim zakonom obavqa op{tinski organ uprave
nadleàn za poslove socijalne za{tite, ukoliko
odlukom nadle`nog organa lokalne samouprave vr{ewe
ovih poslova nije povjereno nekom drugom organu ili
organizaciji (u daqem tekstu: organ starateqstva).
(2) Porodica i weni ~lanovi uìvaju sudsku
za{titu.
(3) Svi organi, organizacije i fizi~ka lica su du`ni
bez odlagawa obavijestiti organ starateqstva u pogledu
djetetovih prava, naro~ito nasiqu, zlostavqawu, polnim zloupotrebama i zlostavqawu djeteta.
DRUGI DIO
BRAK
I - ZAKQUÊWE BRAKA
1. Uslovi za zakqu~ewe braka
^lan 14.
Brak zakqu~uju dva lica razli~itog pola saglasno{}u slobodno izjavqenih voqa pred nadle`nim
op{tinskim organom uprave.
Utorak, 27. avgust 2002.
^lan 15.
Ukoliko prilikom zakqu~ewa braka nije bio
ispuwen bilo koji od uslova iz prethodnog ~lana, brak je
ni{tav.
Pravo na tu`bu za poni{tewe braka pripada svakom
licu koje ima pravni interes i organu starateqstva.
2. Postupak za zakqu~ewe braka
^lan 16.
Lica koja namjeravaju da stupe u brak podnose prijavu
mati~aru u op{tini u kojoj èle da zakqu~e brak. Uz
prijavu se prilaù izvodi iz mati~ne kwige ro|enih, a
kad je to potrebno i druge isprave.
^lan 17.
(1) Mati~ar }e, na osnovu izjava lica koja èle da
stupe u brak, po potrebi i na drugi na~in, provjeriti da
li su ispuwene pretpostavke za zakqu~ewe i
punova`nost braka.
(2) Ako utvrdi da nisu ispuwene pretpostavke za
zakqu~ewe i punova`nost braka, mati~ar }e usmeno
saop{titi podnosiocima prijave da ne mogu zakqu~iti
brak i o tome sa~initi slu`benu zabiqe{ku.
^lan 18.
Lica koja su podnijela prijavu za zakqu~ewe braka,
ukoliko nisu saglasna sa usmenim saop{tewem iz stava 2.
prethodnog ~lana, mogu u roku od osam dana od dana
saop{tewa mati~ara, uloìti prigovor nadle`nom
op{tinskom organu uprave. Ovaj organ je duàn odmah
odlu~iti o prigovoru i donijeti rje{ewe.
^lan 19.
Dan za zakqu~ewe braka odre|uje mati~ar u sporazumu s licima koja èle stupiti u brak.
^lan 20.
Mati~ar }e preporu~iti licima koja namjeravaju
zakqu~iti brak da se, prije dana odre|enog za sklapawe
braka, uzajamno informi{u o stawu zdravqa, te da posjete porodi~no savjetovali{te i upoznaju se o uslovima i
pretpostavkama za razvoj skladnih bra~nih i
porodi~nih odnosa i mogu}nostima i oblicima planirawa porodice.
^lan 21.
Zakqu~ivawe braka vr{i se na sve~an na~in u za to
odre|enoj prostoriji, a moè se obaviti i na nekom drugom mjestu, kada za to postoje opravdani razlozi.
^lan 22.
Zakqu~ewu braka prisustvuju budu}i supru`nici,
gradona~elnik grada, odnosno na~elnik op{tine ili
delegirani odbornik, dva svjedoka i mati~ar.
^lan 23.
(1) U naro~ito opravdanim slu~ajevima, nadle`ni
op{tinski organ uprave moè rje{ewem dozvoliti da se
brak zakqu~i uz prisustvo samo jednog od budu}ih
bra~nih supru`nika i punomo}nika drugog bra~nog
supru`nika.
(2) U punomo}i, koja mora biti ovjerena, moraju biti
ta~no ozna~eni li~ni podaci davaoca punomo}i,
punomo}nika i lica s kojim davalac punomo}i namjerava da zakqu~i brak i datum izdavawa punomo}i.
(3) Punomo} iz prethodnog stava vaì 90 dana od
dana ovjeravawa.
^lan 24.
Svjedok pri zakqu~ewu braka moè biti svako punoqetno lice koje ima poslovnu sposobnost.
^lan 25.
Zakqu~ewe braka po~iwe izvje{tajem mati~ara da su
zakqu~ewu braka pristupili budu}i supru`nici i svjedoci i da su ispuwene pretpostavke za zakqu~ewe braka.
^lan 26.
Nakon {to gradona~elnik ili na~elnik op{tine,
odnosno delegirani odbornik utvrdi da na izvje{taj
mati~ara nema prigovora, upozna}e budu}e supru`nike s
odredbama ovog zakona o wihovim pravima i du`nostima, upoznaju}i ih naro~ito sa sadràjem odredaba ~lana
39. do 43. ovog zakona.
Poslije toga }e svakog od budu}ih supru`nika
ponaosob upitati da li pristaju da jedan s drugim
zakqu~e brak.
^lan 27.
Izjave budu}ih supru`nika kojim oni pristaju da
zakqu~e brak, mati~ar }e upisati u mati~nu kwigu
vjen~anih, u koju se, nakon toga, potpisuju bra~ni
supru`nici, gradona~elnik ili na~elnik ili
ovla{}eni odbornik, svjedoci i na kraju mati~ar. Nakon
toga gradona~elnik ili na~elnik, odnosno ovla{}eni
odbornik progla{ava brak zakqu~enim.
^lan 28.
Odmah po zakqu~ewu braka, bra~nim supru`nicima
}e se izdati izvod iz mati~ne kwige vjen~anih.
3. Smetwe za zakqu~ewe braka
^lan 29.
Brak nije vaqan ako nije zakqu~en u ciqu zajednice
ìvota bra~nih supru`nika.
^lan 30.
(1) Brak nije vaqan ako je na wegovo zakqu~ewe
bra~ni supru`nik pristao u strahu izazvanom ozbiqnom
prijetwom.
(2) Brak nije vaqan ako je na wegovo zakqu~ewe
bra~ni supru`nik pristao u zabludi o li~nosti drugog
bra~nog supru`nika ili o wegovoj bitnoj osobini.
(3) Zabluda o li~nosti bra~nog supru`nika postoji
kad je bra~ni supru`nik mislio da stupa u brak s jednim
licem, a stupio je u brak s drugim.
(4) Zabluda o bitnoj osobini bra~nog supru`nika
postoji kad se radi o osobini odnosno o okolnosti koja
bi drugog bra~nog supru`nika odvratila od zakqu~ewa
braka da je za wu znao, a naro~ito u slu~aju krajwe opasne
ili te{ke bolesti, protivprirodne navike, polne
nemo}i, trudno}e ène s drugim mu{karcem, ne~asnog
zanimawa i ranije osude zbog krivi~nog djela u~iwenog
iz ne~asnih pobuda.
^lan 31.
Brak se ne moè zakqu~iti dok drugi brak ne
prestane.
^lan 32.
Brak ne moè zakqu~iti lice koje zbog du{evne
bolesti, du{evne nerazvijenosti ili iz drugih razloga
nije sposobno za rasu|ivawe.
^lan 33.
(1) Brak ne mogu zakqu~iti me|u sobom: krvni srodnici u pravoj liniji, brat i sestra, brat i sestra po ocu
Broj 54 - Strana 3
ili majci, stric i sinovica, ujak i sestri~ina, tetka i

brati}, tetka i sestri} i djeca bra}e i sestara, kao ni
djeca bra}e i sestara po ocu ili majci.
(2) Odredba iz prethodnog stava primjewuje se i na
odnose potpunog usvojewa.
^lan 34.
U pogledu uslova za vaqanost zakqu~ewa braka, vanbra~no srodstvo je izjedna~eno s bra~nim srodstvom.
^lan 35.
(1) Brak ne mogu zakqu~iti me|u sobom: svekar i
snaha, zet i ta{ta, o~uh i pastorka i ma}eha i pastorak,
bez obzira da li je brak usqed ~ijeg su zakqu~ewa do{li
u ovo srodstvo, prestao.
(2) Iz opravdanih razloga sud moè u vanparni~nom
postupku dozvoliti zakqu~ewe braka srodnicima po
tazbini iz prethodnog stava.
(3) Prije dono{ewa odluke, sud }e pribaviti
mi{qewe organa starateqstva.
^lan 36.
(1) Brak ne moè zakqu~iti lice koje nije navr{ilo
18 godina ìvota.
(2) Iz opravdanih razloga sud moè u vanparni~nom
postupku dozvoliti zakqu~ewe braka maloqetniku starijem od 16 godina, ako utvrdi da je to lice tjelesno i
du{evno sposobno za vr{ewe prava i du`nosti koje
proizlaze iz braka. Predlog za dozvolu zakqu~ewa braka
moè podnijeti zainteresovano maloqetno lice.
(3) Prije dono{ewa odluke sud }e pribaviti
mi{qewe organa starateqstva.
4. Zabrane za zakqu~ewe braka
^lan 37.
(1) Brak ne mogu zakqu~iti usvojenik i usvojilac za
vrijeme trajawa nepotpunog usvojewa.
(2) Iz opravdanih razloga sud moè, u vanparni~nom
postupku, licima iz prethodnog stava, na wihov zahtjev
dozvoliti zakqu~ewe braka.
(3) Prije dono{ewa oduke sud }e pribaviti mi{qewe
organa starateqstva.
(4) Brak zakqu~en protivno odredbi stava (1) ne moè
se poni{titi.
^lan 38.
(1) Brak ne mogu zakqu~iti {ti}enik i staralac za
vrijeme trajawa starateqstva.
(2) Iz opravdanih razloga sud moè, u vanparni~nom
postupku, licima iz prethodnog stava, na wihov zahtjev,
dozvoliti zakqu~ewe braka.
(3) Prije dono{ewa oduke sud }e pribaviti mi{qewe
(4) Brak zakqu~en protivno odredbi stava1. ovog
~lana ne moè se poni{titi.
II - LI^NA PRAVA I DU@NOSTI BRA^NIH
SUPRU@NIKA
^lan 39.
Bra~ni supru`nici su ravnopravni u braku.
^lan 40.
Bra~ni supru`nici su du`ni da se uzajamno po{tuju
i pomaù.
Strana 4 - Broj 54
^lan 41.
Bra~ni supru`nici sporazumno odre|uju mjesto
stanovawa.
^lan 42.
Bra~ni supru`nici sporazumno odlu~uju o podizawu
zajedni~ke djece i o tome kako }e urediti odnose i
obavqati poslove koji se ti~u bra~ne, odnosno porodi~ne zajednice.
^lan 43.
(1) Bra~ni supru`nici mogu se sporazumjeti da im
prezime bude prezime jednog od wih, a mogu i zadràti
svaki svoje prezime.
(2) Svaki bra~ni supru`nik moè svom prezimenu
dodati prezime svog bra~nog supru`nika.
(3) Bra~ni supru`nici su du`ni da se prilikom
zakqu~ewa braka izjasne o svom prezimenu.
(4) Izjave bra~nih supru`nika o wihovom prezimenu
upisa}e se u mati~nu kwigu vjen~anih .
(5) Ako bra~ni supru`nici nemaju isto prezime, sporazumno }e odrediti prezime djeteta.
Ako se o tome ne sporazumiju, o prezimenu djeteta
odlu~i}e organ starateqstva.
III - PRESTANAK BRAKA
^lan 44.
(1) Brak prestaje smr}u bra~nog supru`nika,
progla{ewem nestalog bra~nog supru`nika umrlim,
poni{tewem i razvodom braka.
(2) Ako je bra~ni supru`nik progla{en umrlim, brak
prestaje danom koji je po pravnosna`noj odluci suda
utvr|en kao dan wegove smrti.
(3) Brak prestaje poni{tewem i razvodom kad presuda suda o poni{tewu, odnosno razvodu braka postane
pravnosna`na.
1. Poni{tewe braka
^lan 45.
Brak }e se poni{titi ako se utvrdi da je prilikom
wegovog zakqu~ewa postojala neka od bra~nih smetwi
navedenih u ~l. 29. do 36. ovog zakona.
^lan 46.
(1) Poni{tewe braka zakqu~enog u strahu izazvanom
ozbiqnom prijetwom moè traìti samo bra~ni
supru`nik koji je bio prinu|en. Tu`ba se moè podnijeti u roku od jedne godine od dana kada je opasnost od
izvr{ewa prijetwe prestala, a bra~ni supru`nici su za
to vrijeme ìvjeli zajedno.
(2) Poni{tewe braka zakqu~enog u zabludi moè
traìti samo bra~ni supru`nik koji je u zabludi pristao na brak. Tu`ba se moè podnijeti u roku od jedne
godine od dana saznawa za zabludu, a bra~ni supru`nici
su za to vrijeme ìvjeli zajedno.
^lan 47.
(1) Pravo na tu`bu za poni{tewe braka iz razloga
navedenih u ~l. 29, 30, 31. i 34. ovog zakona pripada
bra~nim supru`nicima, svakom licu koje ima pravni
interes da brak bude poni{ten i organu starateqstva.
(2) Ne}e se poni{titi novi brak koji je zakqu~en za
vrijeme trajawa ranijeg braka jednog od bra~nih
supru`nika, ako je ranije brak u me|uvremenu prestao.
^lan 48.
(1) Pravo na tu`bu za poni{tewe braka za vrijeme
dok traje razlog iz ~lana 32. ovog zakona pripada
bra~nim supru`nicima i organu starateqstva.
(2) Nakon prestanka razloga iz prethodnog stava,
pravo na tu`bu za poni{tewe braka pripada samo
bra~nom supru`niku koji je bio nesposoban za
rasu|ivawe. Tu`ba se moè podnijeti u roku od jedne
godine od prestanka nesposobnosti za rasu|ivawe, a ako
je bra~nom supru`niku oduzeta ili ograni~ena poslovna
sposobnost, u roku od jedne godine od pravosna`nosti
odluke o vra}awu poslovne sposobnosti.
^lan 49.
Pravo na tu`bu za poni{tewe braka u slu~ajevima iz
~lana 33. ovog zakona pripada bra~nim supru`nicima,
organu starateqstva i javnom tuìla{tvu.
^lan 50.
(1) Pravo na tu`bu za poni{tewe braka u slu~ajevima
iz ~lana 35. ovog zakona pripada bra~nim supru`nicima.
(2) Sud moè odbiti zahtjev za poni{tewe braka koji
je zakqu~en bez dozvole suda izme|u srodnika po tazbini,
ako utvrdi da su u vrijeme zakqu~ewa braka postojali
ili su naknadno nastali va`ni razlozi zbog kojih se
moglo dozvoliti zakqu~ewe braka me|u ovim srodnicima.
^lan 51.
(1) Pravo na tu`bu za poni{tewe braka koju je bez
dozvole suda zakqu~ilo lice koje nije navr{ilo 18 godina ìvota pripada organu starateqstva, a maloqetnom
bra~nom supru`niku i wegovim roditeqima samo ako
nisu nedopu{tenim radwama omogu}ili zakqu~ewe toga
braka.
(2) Sud moè odbiti tu`beni zahtjev za poni{tewe
braka ako utvrdi da su u vrijeme zakqu~ivawa braka postojali ili su naknadno nastali opravdani razlozi zbog
kojih se moè dozvoliti zakqu~ewe braka prije punoqetnosti bra~nog supru`nika.
(3) Brak se ne moè poni{titi nakon {to je maloqetni bra~ni supru`nik navr{io 18 godina ìvota, ali
bra~ni supru`nik koji je postao punoqetan moè podnijeti tu`bu za poni{tewe braka u roku od jedne godine od
punoqetnosti.
2. Razvod braka
^lan 52.
(1) Bra~ni supru`nik moè traìti razvod braka
ako su bra~ni odnosi te{ko i trajno poreme}eni, usqed
~ega je zajedni~ki ìvot postao nepodno{qiv.
(2) Mu` nema pravo na tu`bu za razvod braka za vrijeme trudno}e ène i dok wihovo dijete ne navr{i godinu
dana ìvota.
^lan 53.
Bra~ni supru`nik moè traìti razvod braka ako je
wegov bra~ni supru`nik nestao i o wemu nema nikakvih
vijesti za vrijeme od dvije godine.
^lan 54.
(1) Bra~ni supru`nici koji imaju zajedni~ku maloqetnu ili usvojenu djecu, ili djecu nad kojom je
produèno roditeqsko pravo, mogu podnijeti zajedni~ki
predlog da se, iz razloga navedenih u ~lanu 52. ovog
zakona, razvede wihov brak.
(2) Ako jedan od bra~nih supru`nika odustane od

zajedni~kog predloga, a drugi ostane pri zahtjevu da se
brak razvede, taj predlog smatra}e se tu`bom za razvod
braka.
^lan 55.
(1) Sud }e razvesti brak na osnovu sporazuma bra~nih
supru`nika ako oni nemaju zajedni~ku maloqetnu ili
usvojenu djecu ili djecu nad kojom je produèno roditeqsko pravo.
(2) Ako prije dono{ewa prvostepene presude o razvodu braka jedan od bra~nih supru`nika odustane od sporazuma o razvodu braka, postupak se obustavqa.
^lan 56.
U slu~aju razvoda braka, svaki od bra~nih supu`nika
moè zadràti prezime koje je imao u vrijeme razvoda
braka.
3. Mirewe bra~nih supru`nika
^lan 57.
Prije podno{ewa tu`be ili zajedni~kog prijedloga
za razvod braka, supru`nici koji imaju zajedni~ku maloqetnu ili usvojenu djecu, ili djecu nad kojom je
produèno roditeqsko pravo su obavezni da pred
nadle`nim organom starateqstva pokrenu postupak
mirewa.
^lan 58.
Za mirewe je mjesno nadleàn organ starateqstva na
~ijem podru~ju tuèni ima prebivali{te, odnosno
boravi{te, ili organ starateqstva na ~ijem su podru~ju
bra~ni supru`nici imali svoje posqedwe zajedni~ko
prebivali{te.
^lan 59.
(1) Organ starateqstva zakaza}e ro~i{te za poku{aj
mirewa na koje }e pozvati oba bra~na supru`nika u roku
od 30 dana od dana pokretawa postupka mirewa.
(2) Punomo}nici ne mogu na ro~i{tu za poku{aj
mirewa zastupati bra~ne supru`nike niti mogu prisustvovati ro~i{tu.
^lan 60.
(1) Na ro~i{tu za poku{aj mirewa organ starateqstva poku{a}e da izmiri bra~ne supru`nike, a po potrebi
preporu~i}e im da se obrate savjetovali{tima ili
drugim ustanovama koje im mogu dati potreban savjet.
(2) Postupak }e se obustaviti ako se pozivu nisu
odazvala oba bra~na supru`nika ili onaj bra~ni
supru`nik koji namjerava podnijeti tu`bu za razvod
braka.
(3) Ako na ro~i{tu za poku{aj mirewa ne do|e do
izmirewa bra~nih supru`nika, a organ starateqstva
ocijeni da ima izgleda da bi do izmirewa moglo do}i,
moè odrediti novo ro~i{te.
(4) Ako nakon obustave postupka iz stava ovog ~lana
bude podnesena tu`ba ili zajedni~ki prijedlog za razvod
braka sud }e ga odbaciti.
^lan 61.
U postupku mirewa organ starateqstva imaju}i u
vidu interese djece nastoja}e da se bra~ni supru`nici
sporazumiju o za{titi, vaspitawu i izdràvawu zajedni~ke maloqetne djece, supruànskom izdràvawu, podjeli zajedni~ke imovine, vra}awu poklona i svim drugim
pitawima od zna~aja za supru`nike, wihovu maloqetnu
djecu, bra~nu i porodi~nu zajednicu koja se gasi.
Broj 54 - Strana 5
^lan 62.
(1) O ro~i{tu za poku{aj mirewa organ starateqstva
sastavi}e zapisnik koji }e sadràvati izjave bra~nih
supru`nika da li su se izmirili, odnosno da mirewe nije
uspjelo, kao i sporazum iz prethodnog ~lana, ako je do
takvog sporazuma do{lo.
(2) Zapisnik iz prethodnog stava potpisuju stranke.
Svakom bra~nom supru`niku dostavqa se ovjeren primjerak zapisinika.
(3) Organ starateqstva je obavezan da sprovede postupak mirewa supru`nika u roku od dva mjeseca.
^lan 63.
Izuzetno organ starateqstva nije duàn da zakaè
ro~i{te za poku{aj mirewa:
- ako je boravi{te jednog od bra~nih supru`nika
nepoznato najmawe {est mjeseci;
- ako je jedan od bra~nih supru`nika nesposoban za
rasu|ivawe;
- ako jedan ili oba bra~na supru`nika ìve u inostranstvu;
o ~emu }e obavijestiti supru`nika, radi podno{ewa
tu`be sudu.
^lan 64.
(1) Ako se u postupku pred organom starateqstva
bra~ni supru`nici izmire, zahtjev za ponovni postupak
ne mogu podnijeti u roku od {est mjeseci od dana
uru~ewa zapisnika o izvr{enom mirewu.
(2) Ukoliko se supru`nici u postupku mirewa pred
organom starateqstva ne izmire mogu podnijeti tu`bu,
odnosno zajedni~ki prijedlog za razvod braka, sa zapisnikom o neuspjelom poku{aju mirewa, u roku od {est
mjeseci od dana prijema zapisnika o ishodu postupka
mirewa.
(3) Po proteku roka iz prethodnog stava bra~ni
supru`nici su du`ni pokrenuti novi postupak mirewa.
IV - POSTUPAK U BRA^NIM SPOROVIMA
^lan 65.
(1) Parni~ni postupak za poni{tewe i razvod braka
(bra~ni spor) pokre}e se tu`bom.
(2) Ako oba bra~na supru`nika saglasno zahtijevaju
razvod braka, parni~ni postupak pokre}e se zajedni~kim
prijedlogom za razvod braka (~lan 54.), odnosno zahtjevom za sporazumni razvod braka (~lan 55.).
^lan 66.
(1) Pravo na tu`bu u bra~nom sporu ne zastarjeva
niti je ograni~eno drugim rokovima i uslovima ako
ovim zakonom nije druk~ije odre|eno.
(2) Pravo na tu`bu za poni{tewe braka i za razvod
braka ne prelazi na nasqednike bra~nih supru`nika,
ali nasqednici bra~nog supru`nika koji je podnio
tu`bu, mogu nastaviti ve} zapo~eti postupak radi
utvr|ivawa da je postojao osnov za poni{tewe, odnosno
razvod braka istican do ~asa smrti tuìoca.
^lan 67.
Ako tu`bu u bra~nom sporu podnosi punomo}nik
stranke, u punomo}i se mora izri~ito navesti kakvu }e
tu`bu punomo}nik podnijeti i iz kojih razloga .
^lan 68.
U postupku u bra~nim sporovima iskqu~ena je
javnost.
Strana 6 - Broj 54
^lan 69.
(1) îwenice na kojima stranka zasniva svoj zahtjev u
bra~nom sporu sud moè utvr|ivati i kad te ~iwenice
nisu me|u strankama sporne, osim u slu~aju iz ~lana 55.
stav 1. ovog zakona.
(2) Sud je u toku cijelog postupka duàn da nastoji da
do|e do izmirewa bra~nih supru`nika.
^lan 70.
U bra~nim sporovima ne moè se izre}i presuda zbog
izostanka niti presuda na osnovu priznawa.
^lan 71.
(1) U parnicama za razvod braka tuìlac moè tu`bu
povu}i do zakqu~ewa glavne rasprave bez pristanka
tuènog, a s pristankom tuènog dok postupak nije
pravnosna`no zavr{en.
(2) Zajedni~ki predlog za razvod braka i zahtjev za
sporazumni razvod braka mogu bra~ni supru`nici
povu}i dok postupak nije pravosna`no zavr{en.
(3) U slu~ajevima iz st. 1. i 2. ovog ~lana, ako je
povla~ewe tu`be, odnosno zajedni~kog predloga i zahtjeva za sporazumni razvod braka uslijedilo nakon
dono{ewa prvostepene presude, prvostepeni sud }e
rje{ewem utvrditi da je presuda bez pravnog u~inka i da
se postupak obustavqa. Ovako }e sud postupiti i kad je
od zahtjeva za sporazumni razvod braka odustao samo
jedan od bra~nih supru`nika.
(4) Na na~in iz prethodnog stava sud }e postupiti i u
slu~aju smrti bra~nog supru`nika, ~ime se ne dira u
pravo nasqednika da nastave postupak u smislu ~lana 66.
stav 2. ovog zakona.
(5) U bra~nim sporovima odricawe od tu`benog zahtjeva ima isti pravni u~inak kao i povla~ewe tu`be.
^lan 72.
Presudom kojom se brak poni{tava ili se brak razvodi, sud }e po slu`benoj du`nosti odlu~iti i o za{titi,
vaspitawu i izdràvawu zajedni~ke djece, kao i o
izdràvawu bra~nog supru`nika, ako je on to zahtijevao.
^lan 73.
(1) Ako se u bra~nom sporu rje{ava i o za{titi,
vaspitawu i izdràvawu djece, organ starateqstva
u~estvuje u tom postupku radi za{tite interesa djece.
(2) U postupku iz prethodnog stava organ starateqstva stavi}e prijedlog o za{titi, vaspitawu i izdràvawu
djece, a ovla{}en je da u granicama tog predloga iznosi
i ~iwenice koje stranke nisu navele i predlaè da se
izvedu potrebni dokazi, da ulaè pravna sredstva i preduzima druge parni~ne radwe.
(3) Sud koji rje{ava bra~ni spor obavijesti}e organ
starateqstva o postupku radi za{tite, vaspitawa i
izdràvawa djece i pozivati ga na sva ro~i{ta, kao i
dostavqati mu sve odluke donesene u tom postupku.
^lan 74.
(1) U toku postupka u bra~nim sporovima sud moè po
slu`benoj du`nosti rje{ewem odrediti privremene
mjere u pogledu za{tite, vaspitawa i izdràvawa zajedni~ke maloqetne djece, kao i za wihov smje{taj.
(2) Privremene mjere iz prethodnog stava sud moè
odrediti i u korist bra~nog supru`nika po wegovom
predlogu.
(3) @alba protiv rje{ewa iz st. 1. i 2. ovog ~lana ne
zadràva izvr{ewe rje{ewa.
^lan 75.
Presuda kojom se brak razvodi na osnovu sporazuma
bra~nih supru`nika moè se pobijati zbog bitnih
povreda odredaba parni~nog postupka, zbog toga {to je
pristanak za razvod braka na osnovu sporazuma dat u
zabludi ili pod uticajem sile ili prevare, kao i u
slu~aju ako za dono{ewe presude nije bilo uslova
odre|enih ovim zakonom.
^lan 76.
Ako je pravosna`nom presudom brak poni{ten ili
razveden, ne moè se povodom revizije, predloga za ponavqawe postupka, zahtjeva za za{titu zakonitosti ili
predloga za povra}aj u pre|a{we stawe izmijeniti
pravosna`na presuda u dijelu o prestanku braka, bez
obzira da li je neka od stranaka zakqu~ila novi brak.
^lan 77.
O tro{kovima postupka u bra~nom sporu sud }e
odlu~iti po slobodnoj ocjeni, vode}i ra~una o razlozima pravi~nosti.
^lan 78.
U postupku o bra~nom sporu primjewiva}e se odredbe
Zakona o parni~nom postupku, ako ovim zakonom nije
druk~ije odre|eno.
TRE]I DIO
ODNOSI RODITEQA I DJECE
1. Prava i du`nosti roditeqa i djece
^lan 79.
(1) Majka i otac su ravnopravni u vr{ewu roditeqskog prava i du`nosti.
(2) Ako je jedan od roditeqa umro, ili nije poznat,
ili mu je oduzeto roditeqsko pravo, roditeqsko pravo
pripada drugom roditequ.
^lan 80.
Roditeq se ne moè odre}i roditeqskog prava.
^lan 81.
(1) Roditeqi imaju du`nost i pravo da {tite svoju
maloqetnu djecu i da se brinu o wihovom ìvotu i
zdravqu.
(2) Maloqetna djeca imaju pravo da ìve zajedno sa
svojim roditeqima.
(3) Ako opravdani interesi djece, odnosno roditeqa
zahtijevaju, maloqetna djeca mogu ìvjeti odvojeno od
svojih roditeqa.
(4) Roditeq s kojim dijete ne ìvi u porodi~noj zajednici ima pravo i du`nost odràvawa li~nih odnosa sa
svojim djetetom.
^lan 82.
Roditeqi imaju du`nost i pravo da svoju maloqetnu
djecu izdràvaju na na~in i pod uslovima odre|enim
ovim zakonom.
^lan 83.
(1) Roditeqi imaju du`nost i pravo da se staraju o
obrazovawu svoje maloqetne djece.
(2) Roditeqi su du`ni da se brinu o redovnom
osnovnom {kolovawu svoje djece.
(3) Roditeqi imaju du`nost i pravo da prema svojim
prilikama omogu}e daqe {kolovawe svoje djece, vode}i
ra~una o wihovim sposobnostima, sklonostima i opravdanim èqama.
^lan 84.
(1) Roditeqi imaju du`nost i pravo da zastupaju svoju
maloqetnu djecu.
(2) Ako maloqetnom djetetu treba ne{to uru~iti ili
saop{titi, to se moè punova`no u~initi jednom ili
drugom roditequ, a ako roditeqi ne ìve zajedno, onom
roditequ kod koga dijete ìvi.
(3) Maloqetnik sa navr{enih 15 godina ìvota koji
radom ostvaruje prihode, moè raspolagati ostvarenim
li~nim dohotkom i zaradom. Pri tome je duàn da
doprinosi za svoje izdràvawe, vaspitawe i obrazovawe.
2. Vr{ewe roditeqskog prava i du`nosti
^lan 85.
Roditeqsko pravo vr{e roditeqi sporazumno.
(2) U slu~aju neslagawa roditeqa o vr{ewu roditeqskog prava odlu~uje organ starateqstva.
^lan 86.
(1) Ako je jedan roditeq sprije~en da vr{i roditeqsko pravo, ili mu je oduzeto roditeqsko pravo, ili mu
je oduzeta, odnosno ograni~ena poslovna sposobnost,
roditeqsko pravo }e vr{iti drugi roditeq.
(2) Ako roditeqi ìve odvojeno, roditeqsko pravo
vr{i onaj roditeq kod koga dijete ìvi.
(3) U slu~aju razvoda braka i poni{tewa braka,
roditeqsko pravo vr{i onaj roditeq kome je dijete povjereno na za{titu i vaspitawe.
(4) Ako se roditeq koji ne vr{i roditeqsko pravo ne
sloì s nekim postupkom ili mjerom roditeqa koji to
pravo vr{i, moè obavijestiti organ starateqstva koji
}e o tome odlu~iti.
^lan 87.
(1) Ako to zahtijevaju interesi djeteta, roditeqi
mogu povjeriti dijete na za{titu i vaspitawe tre}im
licima uz prethodno odobrewe organa starateqstva.
(2) Ako roditeqi ili roditeq koji sam vr{i roditeqsko pravo odlazi na privremeni rad u inostranstvo i
sa sobom ne vodi djecu, djeca }e se povjeriti na za{titu
i vaspitawe drugom licu, ili odgovaraju}oj ustanovi
ako je organ starateqstva ovo povjeravawe prethodno
odobrio.
(3) Dijete se ne moè dati na za{titu, vaspitawe i
obrazovawe licu koje ne moè biti starateq.
^lan 88.
Kad sud u bra~nom sporu odlu~i da se brak
poni{tava ili da se razvodi, odlu~i}e u istoj presudi o
povjeravawu djece na za{titu i vaspitawe.
^lan 89.
(1) Novu presudu o povjeravawu djece na za{titu i
vaspitawe nadle`ni sud }e donijeti ako to zahtijevaju
promijewene prilike, bez obzira na to koji je sud ranije
o tome odlu~io.
(2) U postupku iz prethodnog stava organ starateqstva ima sva ovla{}ewa iz ~lana 73. ovog zakona.
^lan 90.
(1) Sud, odnosno organ starateqstva koji donosi
odluku o povjeravawu djece na za{titu i vaspitawe
odlu~i}e, nakon {to ispita sve odlu~ne ~iwenice, da li
}e sva djeca biti kod jednog roditeqa, ili }e neka biti
kod majke, a neka kod oca.
(2) Kad to zahtijevaju wihovi interesi, djeca se mogu
povjeriti na za{titu i vaspitawe drugom licu.
Broj 54 - Strana 7
^lan 91.
(1) U slu~aju smrti roditeqa kome je dijete odlukom
suda ili organa starateqstva povjereno na za{titu i
vaspitawe, kao i smrti roditeqa koji je sam vr{io
roditeqsko pravo ili je za{titu i vaspitawe djeteta
povjerio drugom licu, preìvjeli roditeq ima pravo da
traì da mu lice kod koga se dijete nalazi preda dijete
na za{titu i vaspitawe.
(2) U slu~aju spora o predaji djeteta izme|u roditeqa
i lica kod kojeg se dijete nalazi, sud }e, na osnovu predloga i mi{qewa organa starateqstva, odlu~iti da li }e
dijete povjeriti na za{titu i vaspitawe roditequ,
nekom drugom licu ili odgovaraju}oj ustanovi.
^lan 92.
(1) Sud, odnosno organ starateqstva koji donosi
odluku o povjeravawu djece na za{titu i vaspitawe, uze}e
u obzir i èqe djeteta ako je ono sposobno da ih izrazi.
(2) Sud, odnosno organ starateqstva moè ispitati
dijete i bez prisustva roditeqa i drugih lica.
^lan 93.
(1) Ako dijete ne ìvi u zajednici sa oba roditeqa,
roditeqi }e se sporazumjeti o na~inu odràvawa li~nih
odnosa s djetetom (posjete i sl.). Ako do takvog sporazuma ne do|e, odluku o tome donosi organ starateqstva.
(2) Organ starateqstva moè ponovno urediti na~in
odràvawa li~nih odnosa roditeqa s djecom, ako to
zahtijevaju promijewene prilike.
(3) Odràvawe li~nih odnosa roditeqa s djecom
moè se ograni~iti ili zabraniti samo radi za{tite
li~nosti i drugih interesa djece.
3. Nadzor organa starateqstva
^lan 94.
Organ starateqstva duàn je da preduzima potrebne
mjere radi za{tite li~nih i imovinskih prava i interesa djeteta.
^lan 95.
Ako to interesi djece zahtijevaju, organ starateqstva
}e pruìti pomo} roditeqima u sre|ivawu wihovih
socijalnih, materijalnih i li~nih prilika i odnosa ili
ih uputiti u odgovaraju}e savjetovali{te.
^lan 96.
Ako opravdani interesi djece zahtijevaju, organ
starateqstva moè odrediti stalan nadzor nad vr{ewem
roditeqskog prava u pogledu pojedinog djeteta.
^lan 97.
(1) Roditeqi i ostali ~lanovi porodice ne smiju
dijete podvrgavati poniàvaju}im postupcima,
du{evnom i tjelesnom ka`wavawu, odnosno zlostavqawu.
Ako su roditeqi, odnosno onaj roditeq kod kojeg dijete
ìvi zlostavqali dijete, ili zanemarili brigu o djetetu, zanemarili vaspitawe djeteta ili je kod djeteta
do{lo do poreme}aja u vaspitawu organ starateqstva
moè dijete oduzeti i povjeriti ga drugom roditequ,
nekom drugom licu ili odgovaraju}oj ustanovi ukoliko
ne postoji sudska odluka o povjeravawu djeteta.
(2) Za vrijeme trajawa stalnog nadzora nad vr{ewem
roditeqskog prava organ starateqstva }e savjetima i
drugim odgovaraju}im metodama socijalnog rada pomagati roditeqe u vr{ewu roditeqskog prava, pozivati
roditeqe radi dogovora o vr{ewu roditeqskog prava,
obilaziti roditeqe i djecu, pozivati roditeqe i djecu
na redovne periodi~ne sastanke u prostorijama organa
starateqstva i sli~no.
Strana 8 - Broj 54
^lan 98.
Organ starateqstva moè odrediti roditequ, usvojiocu, staratequ, drugoj porodici ili u specijalnoj
ustanovi poja~an nadzor nad djetetom.
^lan 99.
(1) Mjeru poja~anog nadzora roditeqa, usvojioca ili
staraoca odredi}e rje{ewem organ starateqstva, ako su
roditeqi usvojilac, odnosno staralac propustili
vr{ewe du`nog nadzora nad maloqetnikom, a u
mogu}nosti su da ovaj propust isprave i ovakav nadzor
uspje{no vr{e.
(2) Organ starateqstva izricawem mjere poja~anog
nadzora obavezno }e dati roditequ, usvojiocu ili
staraocu potrebna uputstva i odre|ene du`nosti u pogledu postupaka i mjera prema maloqetniku koji se ti~u
vaspitawa i popravqawa wegovog li~nog statusa.
^lan 100.
(1) Organ starateqstva moè zahtijevati u svako doba
od roditeqa polagawe ra~una o upravqawu imovinom
dijeteta.
(2) Organ starateqstva moè zahtijevati da sud, radi
za{tite imovinskih interesa djeteta, dozvoli mjere
obezbje|ewa na imovini roditeqa.
(3) Organ starateqstva moè, radi za{tite imovinskih interesa djeteta, zahtjevati da sud u vanparni~nom
postupku odlu~i da se roditeqi u pogledu upravqawa
imovinom djeteta stave u poloàj starateqa.
^lan 101.
(1) Ukoliko roditeqi, usvojilac, odnosno staralac
nisu u stawu da vr{e mjeru poja~anog nadzora djeteta,
organ starateqstva moè rije{iti da preda maloqetnika drugoj porodici koja ima mogu}nosti i dobrovoqno se
prihvata vr{ewa nadzora.
(2) Poja~ani nadzor u drugoj porodici traje dok
roditeqi, usvojilac ili staralac ne povrate mogu}nost
i sposobnost da nad djecom vr{e poja~an nadzor i kada
nad djecom prestane potreba vr{ewa poja~anog nadzora.
^lan 102.
(1) Ako roditeqi, usvojilac, odnosno staralac nisu u
mogu}nosti da vr{e poja~an nadzor nad maloqetnikom, a
ne postoje uslovi za izvo|ewe poja~anog nadzora maloqetnika u drugoj porodici, maloqetnik }e se staviti
pod poja~ani nadzor organa starateqstva.
(2) Za vrijeme trajawa poja~anog nadzora organa
starateqstva maloqetnik ostaje i daqe da ìvi u porodi~nom doma}instvu s roditeqima, usvojiocem ili
licem s kojim ìvi u ekonomskoj zajednici, jer ga to lice
izdràva, a poja~ani nadzor nad djetetom vr{i
ovla{}eni saradnik organa starateqstva.
(3) Ovla{}eni saradnik organa starateqstva brine
se o lije~ewu, {kolovawu, zaposlewu i drugim porodi~nim i socijalnim potrebama djeteta.
^lan 103.
(1) Pri izboru odgovaraju}e mjere starawa organ
starateqstva }e uzeti u obzir uzrast djeteta, wegovu psihofizi~ku razvijenost, psihi~ka svojstva, sklonosti i
navike, dotada{we vaspitawe i odgajawe, porodi~ne i
socijalne uslove u kojima je ìvio i druge relevantne
okolnosti.
(2) Pri izboru odgovaraju}e mjere organ starateqstva vodi}e ra~una o po{tovawu principa najmaweg
posezawa.
4. Produèwe roditeqskog prava i du`nosti

^lan 104.
(1) Sud moè u vanparni~nom postupku po zahtjevu
roditeqa, usvojioca ili organa starateqstva odlu~iti
da se roditeqsko pravo produì i poslije punoqetstva
djeteta, ako dijete zbog tjelesnog ili du{evnog nedostatka nije sposobno da se samo stara o sebi i o svojim pravima i interesima.
(2) Kad prestanu razlozi zbog kojih je roditeqsko
pravo bilo produèno, sud }e na zahtjev roditeqa,
odnosno usvojioca ili organa starateqstva odlu~iti o
prestanku roditeqskog prava.
^lan 105.
(1) Na prijedlog organa starateqstva ili roditeqa,
odnosno usvojioca, sud }e u vanparni~nom postupku, ako
za to postoje opravdani razlozi i ako je to za dobrobit
djeteta, uputiti dijete u odgovaraju}u vaspitno-obrazovnu ustanovu na ~uvawe i vaspitawe.
(2) Trajawe mjere stacionarnog boravka u odgovaraju}oj ustanovi zavisi od socijalnih, materijalnih,
li~nih, zdravstvenih i porodi~nih prilika roditeqa i
djeteta.
(3) Pra}ewe rezultata stacionarnog boravka djeteta
u vaspitno-obrazovnoj ili zdravstvenoj ustanovi organ
starateqstva vr{i permanentno. O svojim zapaàwima
izvje{tava nadle`ni sud svakih {est mjeseci u pismenoj
formi.
(4) Vanparni~ni sud, na osnovu izvje{taja organa
starateqstva ili na osnovu opravdanog i obrazloènog
zahtjeva roditeqa moè, ako je to za dobrobit djeteta,
mjeru stacionarnog boravka djeteta u odgovaraju}oj
ustanovi obustaviti od izvr{ewa ili zamijeniti nekom
drugom mjerom nadzora.
5. Oduzimawe roditeqskog prava i du`nosti
^lan 106.
(1) Roditequ koji zlostavqa dijete, zloupotrebqava
roditeqsko pravo, ili je napustio dijete, zanemario
brigu o djetetu i zanemario svoje roditeqske du`nosti
sud }e u vanparni~nom postupku oduzeti roditeqsko
pravo.
(2) Roditeq zloupotrebqava roditeqska prava i
du`nosti:
1. ako sprovodi fizi~ko ili psihi~ko nasiqe nad
djetetom,
2. ako seksualno iskori{}ava dijete,
3. ako eksploati{e dijete prisiqavaju}i ga da pretjerano radi ili da obavqa rad neprimjeren wegovom
uzrastu,
4. ako djetetu dozvoqava uìvawe alkoholnih pi}a,
droga ili drugih opojnih supstanci ili ga na to navodi,
5. ako navodi dijete na bilo koji oblik dru{tveno
neprihvatqivog pona{awa,
6. ako na bilo koji drugi na~in grubo kr{i prava
djeteta.
(3) Roditeq grubo zanemaruje roditeqske du`nosti i
prava:
1. ako napusti dijete,
2. ako ne brine duè od mjesec dana o djetetu s kojim
ne ìvi,
3. ako u roku od godinu dana ne stvori uslove za zajedni~ki ìvot s djetetom koje je smje{teno u drugu porodicu ili ustanovu, a za to nema nikakav opravdan razlog,
4. ako je zanemario starawe o osnovnim ìvotnim
potrebama djeteta s kojim ìvi ili se ne pridràva
mjera koje je radi za{tite prava i dobrobiti djeteta
prethodno donio nadle`ni organ.
(4) Sud moè roditeqsko pravo vratiti roditequ,
ako prestane razlog zbog kojeg mu je to pravo oduzeto.
^lan 107.
(1) Postupak radi oduzimawa roditeqskog prava
pokre}e organ starateqstva, roditeq, odnosno usvojilac.
(2) Organ starateqstva duàn je pokrenuti postupak za oduzimawe roditeqskog prava i u slu~aju kad na
bilo koji na~in sazna da postoje okolnosti iz stava 1.
prethodnog ~lana.
(3) Pravosna`na odluka o oduzimawu i vra}awu
roditeqskog prava dostavqa se nadle`nom mati~aru, a
ukoliko dijete ima neko pravo na nekretninama, odluka
se dostavqa zemqi{no-kwi`nom, odnosno katastarskokwi`nom registru.
6. Prestanak roditeqskog prava
^lan 108.
(1) Roditeqsko pravo prestaje kad dijete postane
punoqetno ili kad prije punoqetstva zakqu~i brak.
(2) Dijete postaje punoqetno kad navr{i 18 godina
ìvota.
(3) Nastupawem punoqetstva, kao i zakqu~ewem
braka prije punoqetstva, sti~e se potpuna poslovna
sposobnost.
7. Utvr|ivawe o~instva i materinstva
^lan 109.
(1) Djetetova majka je èna koja ga je rodila.
(2) Ocem djeteta ro|enog u braku ili u periodu do 300
dana po prestanku braka, smatra se mu` majke djeteta.
(3) Ocem djeteta koje je ro|eno van braka, smatra se
lice koje dijete prizna za svoje ili ~ije je o~instvo
utvr|eno pravosna`nom sudskom presudom.
(4) Ako je dijete ro|eno u kasnijem braku majke, ali
prije isteka roka od 270 dana po prestanku wenog
prethodnog braka, ocem }e se smatrati mu` majke iz
prethodnog braka, osim ako mu` majke iz kasnijeg braka
sa wenim pristankom prizna dijete za svoje.
^lan 110.
(1) îm sazna za ro|ewe djeteta van braka, mati~ar je
duàn da pozove majku da se izjasni ko je otac djeteta i da
o tome obavijesti organ starateqstva.
(2) Izjavu iz prethodnog stava majka moè dati i bez
poziva.
(3) Ako se majka izjasni o tome ko je otac djeteta,
organ starateqstva }e pozvati to lice da izjavi da li je
otac djeteta.
^lan 111.
(1) Ako lice iz stava 3. prethodnog ~lana izjavi na
zapisnik pred organom starateqstva, mati~arem ili u
ovjerenoj ispravi da je otac djeteta, mati~ar }e ga
upisati kao oca djeteta u mati~nu kwigu ro|enih i o
upisu obavijestiti majku djeteta.
Broj 54 - Strana 9
(2) Ako lice iz prethodnog stava izjavi da nije otac

djeteta ili u roku od 30 dana od dana dostavqawa poziva
ne da nikakvu izjavu, mati~ar }e o tome obavijestiti
majku djeteta.
^lan 112.
(1) O~instvo se moè priznati pred mati~arem,
organom starateqstva, sudom ili nekim drugim
dràvnim organom ovla{}enim za sastavqawe javnih
isprava. Organ pred kojim je dato ovo priznawe duàn je
da bez odlagawa zapisnik dostavi mati~aru nadle`nom
za upis djeteta u mati~nu kwigu ro|enih.
(2) Priznawe o~instva moè biti u~iweno i u testamentu.
^lan 113.
(1) Izjava o priznawu o~instva pred organima navedenim u prethodnom ~lanu moè se dati i preko
punomo}nika.
(2) Punomo} mora biti ovjerena i sadràvati
izri~ito uputstvo punomo}niku da da izjavu o priznavawu o~instva odre|enog djeteta koje je rodila
odre|ena èna.
^lan 114.
O~instvo moè priznati i maloqetnik ako je stariji od 16 godina, kao i lice kome je organi~ena poslovna
sposobnost, ako su sposobni shvatiti prirodu i zna~ewe
izjave o priznavawu o~instva.
ta.
^lan 115.
(1) O~instvo se moè priznati i prije ro|ewa djete-
(2) U slu~aju iz prethodnog stava priznawe o~instva

proizvodi pravni u~inak ako se dijete rodi ìvo.
^lan 116.
(1) O~instvo djeteta moè se priznati i poslije
smrti djeteta, ali samo ako je ono ostavilo potomstvo.
(2) Pod uslovima iz prethodnog stava, lica
ovla{}ena ovim zakonom za podno{ewe tu`be za
utvr|ivawe o~instva mogu tu`bom zahtijevati da se utvrdi o~instvo umrlog djeteta.
^lan 117.
(1) Priznawe o~instva upisuje se u mati~nu kwigu
ro|enih ako se majka s priznawem saglasi. Wena saglasnost mora biti data pred mati~arem, u javnoj ili u
ovjerenoj ispravi.
(2) Ako se majka prethodno izjasnila da je otac djeteta lice koje je priznalo o~instvo, ta }e se izjava smatrati wenom saglasno{}u.
^lan 118.
Ako se majka nije koristila mogu}no{}u iz stava 3.
~lana 110. ovog zakona, mati~ar }e je pozvati da se o tome
izjasni u roku od 30 dana nakon {to primi obavijest da
je odre|eno lice priznalo o~instvo.
^lan 119.
(1) Ako je dijete starije od 16 godina, potrebna je i
wegova saglasnost s priznawem o~instva. Saglasnost se
daje na na~in propisan u ~lanu 117. stav 1. ovog zakona.
(2) Ako je dijete mla|e od 16 godina, ili starije od 16
godina a trajno je nesposobno za rasu|ivawe, a majka
vi{e nije ìva, ili je progla{ena umrlom, ili je potpuno li{ena poslovne sposobnosti, izjavu o saglasnosti
s priznawem o~instva daje staralac djeteta s odobrewem
Strana 10 - Broj 54
^lan 120.
(1) Ako se majka ili dijete starije od 16 godina,
odnosno staralac djeteta, kada je wihova saglasnost
potrebna, ne saglase s priznawem o~instva ili se ne
izjasne o tome u roku od 30 dana po prijemu obavje{tewa
o priznawu, lice koje je priznalo dijete za svoje moè
tu`bom traìti da sud utvrdi wegovo o~instvo.
(2) Tu`ba se moè podnijeti u roku od tri godine po
prijemu obavje{tewa o nesaglasnosti lica iz prethodnog
stava.
^lan 121.
Priznawe o~instva je neopozivo.
^lan 122.
(1) Lice koje je priznalo o~instvo, a kasnije sazna za
okolnosti koje bi iskqu~ivale wegovo o~instvo, moè
o~instvo osporavati tu`bom.
(2) Tu`ba iz prethodnog stava moè se podnijeti u
roku od jedne godine po saznawu za okolnosti koje bi
iskqu~ivale o~instvo, a najkasnije u roku od pet godina
od davawa izjave o priznavawu o~instva.
^lan 123.
(1) Tu`bu radi utvr|ivawa o~instva moè podnijeti
dijete do navr{ene 25. godine ìvota.
(2) Ako je dijete maloqetno ili poslovno nesposobno,
tu`bu u wegovo ime podnosi osoba koja ga po zakonu zastupa, odnosno staralac s odobrewem organa starateqstva.
^lan 124.
Tu`bu radi utvr|ivawa o~instva moè podnijeti
majka do navr{ene 18. godine ìvota djeteta.
^lan 125.
Organ starateqstva moè u roku od jedne godine
poslije ro|ewa djeteta tu`bom pokrenuti postupak za
utvr|ivawe o~instva u slu~aju kad je majka ozna~ila
odre|eno lice za oca djeteta pred mati~arem, a kasnije,
zanemaruju}i interese djeteta, ne pokrene postupak za
utvr|ivawe o~instva.
^lan 126.
Odredbe ovog zakona o utvr|ivawu o~instva shodno
se primjewuju i na utvr|ivawe materinstva.
^lan 130.
(1) Majka moè osporavati da je otac wenog djeteta
lice koje se po ovom zakonu smatra ocem djeteta.
roku od {est mjeseci od ro|ewa djeteta.
^lan 131.
(1) Dijete moè osporavati da mu je otac lice koje se
po ovom zakonu smatra wegovim ocem, osim u slu~aju kada
je o~instvo utvr|eno pravosna`nom sudskom presudom.
(2) Tu`bu iz prethodnog stava dijete moè podnijeti
do navr{ene 25. godine ìvota.
^lan 132.
(1) Lice koje sebe smatra ocem djeteta ro|enog van
braka, moè osporavati o~instvo drugog lica koje je to
dijete priznalo za svoje, ako istovremeno traì da se
utvrdi wegovo o~instvo.
roku od jedne godine od upisa osporenog o~instva u
mati~nu kwigu.
^lan 133.
Ne moè se osporavati o~instvo poslije smrti djeteta.
^lan 134.
Odredbe ovog zakona o osporavawu o~instva shodno
se primjewuju i na osporavawe materinstva.
9. Utvr|ivawe i osporavawe o~instva djece za~ete
vje{ta~kim putem
^lan 135.
Ne moè se utvr|ivati o~instvo djeteta koje je za~eto
vje{ta~kim putem.
^lan 136.
(1) Mu` moè osporavati o~instvo djeteta koje je
rodila wegova èna, ako je do za~e}a vje{ta~kim putem
do{lo sjemenom drugog mu{karca bez wegove saglasnosti.
(2) Tu`ba radi osporavawa o~instva u slu~aju iz
prethodnog stava podnosi se u roku od {est mjeseci od
dana saznawa za za~e}e djeteta vje{ta~kim putem, a
najkasnije do navr{ene pete godine ìvota djeteta.
10. Postupak u sporovima radi utvr|ivawa
i osporavawa o~instva i materinstva
8. Osporavawe o~instva i materinstva

^lan 127.
(1) Mu` moè osporavati o~instvo djeteta koje je
rodila wegova èna za vrijeme trajawa braka ili prije
isteka 300 dana od prestanka braka, ako smatra da mu nije
otac.
(2) Ako je muù potpuno oduzeta poslovna sposobnost,
tu`bu radi osporavawa wegovog o~instva moè podnijeti wegov starateq s odobrewem organa starateqstva.
^lan 128.
Tu`ba radi osporavawa o~instva iz prethodnog
~lana moè se podnijeti u roku od {est mjeseci od dana
saznawa za ~iwenicu na osnovu koje se moè zakqu~iti
da tuìlac nije otac djeteta, ali najkasnije do navr{ene
desete godine ìvota djeteta.
^lan 129.
U slu~aju iz ~lana 127. ovog zakona nasqednici muà
nisu ovla{}eni da podnesu tu`bu radi osporavawa
o~instva, ali mogu nastaviti zapo~eti postupak.
^lan 137.
(1) Postupak u sporovima za utvr|ivawe, odnosno
osporavawe o~instva i materinstva pokre}e se tu`bom.
(2) Stranke u sporu za utvr|ivawe o~instva su lice
~ije se o~instvo utvr|uje, dijete i majka djeteta.
(3) Stranke u sporu o osporavawu o~instva su lice
koje se po ovom zakonu smatra ocem djeteta, dijete i majka
djeteta.
(4) Kad tre}e lice osporava o~instvo licu koje je
dijete priznalo za svoje, stranke u sporu su lice koje
osporava o~instvo, lice ~ije se o~instvo osporava,
dijete i majka djeteta.
^lan 138.
(1) Ako tu`bom za utvr|ivawe, odnosno za osporavawe o~instva nisu kao tuìlac ili kao tuèni obuhva}ene sve stranke u sporu, sud }e pozvati tuìoca da
dopuni tu`bu tako {to }e navesti i stranku koja tu`bom
nije obuhva}ena.
(2) Ako tuìlac u roku koji je sud odredio ne postupi

na na~in iz prethodnog stava, tu`ba }e se odbaciti.
^lan 139.
(1) Stranke koje podnose tu`bu radi utvr|ivawa,
odnosno osporavawa o~instva, odnosno protiv kojih je
upravqen tu`beni zahtjev jedinstveni su suparni~ari.
(2) Ako je tu`bu za utvr|ivawe, odnosno osporavawe
o~instva podnijelo ovla{}eno lice u zakonskom roku,
tu`bi se, kao suparni~ar, moè pridruìti i lice kome
je istekao rok za podno{ewe tu`be.
^lan 140.
(1) Ako dijete i roditeq koji po zakonu zastupa dijete
zajedno podnose tu`bu za utvr|ivawe ili osporavawe
o~instva, odnosno ako su tuèni istom tu`bom, taj }e
roditeq zastupati dijete i u parnici, ali organ starateqstva moè djetetu postaviti posebnog staraoca ako
izme|u djeteta i roditeqa u toj parnici postoje suprotni interesi.
(2) Ako su dijete i roditeq koji po zakonu zastupa
dijete, u parnici u suprotnim strana~kim ulogama
tuìoca i tuènog, organ starateqstva postavi}e djetetu posebnog staraoca.
^lan 141.
(1) U postupku u sporovima radi utvr|ivawa, odnosno osporavawa o~instva i materinstva iskqu~ena je
javnost.
(2) U sporovima za utvr|ivawe ili osporavawe
o~instva ili materinstva ne moè se donijeti presuda
zbog izostanka niti na osnovu priznawa.
(3) U parnicama za utvr|ivawe ili osporavawe
o~instva ili materinstva odricawe od tu`benog zahtjeva ima isti pravni u~inak kao i povla~ewe tu`be.
^lan 142.
O tro{kovima postupka u parnicama radi
utvr|ivawa, odnosno osporavawa o~instva ili materinstva sud }e odlu~iti po slobodnoj ocjeni, vode}i ra~una
o razlozima pravi~nosti.
^lan 143.
(1) U postupku za utvr|ivawe, odnosno osporavawe
o~instva ili materinstva, sud moè po slu`benoj
du`nosti odrediti privremene mjere radi za{tite,
smje{taja i izdràvawa djece.
(2) @alba protiv rje{ewa o privremenoj mjeri ne
zadràva izvr{ewe rje{ewa.
^lan 144.
U postupku za utvr|ivawe i osporavawe o~instva ili
materinstva primjewiva}e se odredbe Zakona o
parni~nom postupku, ako ovim zakonom nije druk~ije
odre|eno.
ÊTVRTI DIO
USVOJEWE
I - ZAJEDNI^KE ODREDBE
^lan 145.
(1) Za punova`nost usvojewa potrebno je da su usvojilac i usvojenikovi roditeqi, odnosno staraoci usvojenika, o tome dali svoju saglasnost pred nadle`nim
organom starateqstva. Ove izjave unose se u zapisnik,
koji potpisuju sva lica koja su prisustvovala zasnivawu
usvojewa.
Broj 54 - Strana 11
(2) Za usvojewe maloqetnog lica starijeg od 10 godina potrebna je i wegova saglasnost.

^lan 146.
Usvojewe mora biti u interesu usvojenika.
^lan 147.
(1) Usvojilac moè biti samo dràvqanin Republike
Srpske.
(2) Izuzetno, usvojilac moè biti i strani
dràvqanin ako za to postoje naro~ito opravdani
razlozi.
(3) Usvojewe iz prethodnog stava ne moè se zasnovati
bez odobrewa organa uprave nadle`nog za poslove socijalne politike.
^lan 148.
Usvojewe se upisuje u mati~nu kwigu ro|enih.
II - VRSTE USVOJEWA
^lan 149.
Usvojewe moè biti nepotpuno i potpuno.
1. Nepotpuno usvojewe
^lan 150.
(1) Nepotpunim usvojewem se izme|u usvojenika i
usvojioca i wegovih potomaka zasnivaju odnosi srodstva, kao i prava i du`nosti koja po zakonu postoje izme|u
roditeqa i djece ako zakonom nije druk~ije odre|eno.
(2) Nepotpuno usvojewe ne uti~e na prava i du`nosti
usvojenika prema wegovim roditeqima i drugim srodnicima.
^lan 151.
(1) Usvojiti se moè samo maloqetno lice.
(2) Usvojiti moè samo lice koje je starije od usvojenika najmawe 18 godina.
(3) Ako bra~ni supru`nici zajedni~ki usvajaju isto
lice, uslov iz prethodnog stava mora ispuwavati jedan
od wih .
^lan 152.
(1) Za nepotpuno usvojewe potreban je pristanak oba
roditeqa djeteta, ako dijete ima roditeqe.
(2) Nije potreban pristanak roditeqa:
- kome je oduzeto roditeqsko pravo,
- kome je oduzeta poslovna sposobnost,
- ~ije je boravi{te nepoznato najmawe jednu godinu, a
u tom periodu se ne brine za dijete.
^lan 153.
Bra~ni supru`nici mogu zajedni~ki usvojiti isto
dijete. Dijete moè usvojiti i samo jedan od wih, uz pristanak drugog bra~nog supru`nika.
^lan 154.
(1) Ne moè se usvojiti srodnik u pravoj liniji, ni
brat ni sestra.
(2) Staralac ne moè usvojiti svog {ti}enika dok ga
organ starateqstva ne razrije{i du`nosti staraoca.
^lan 155.
(1) Usvojiti ne moè:
- lice kome je oduzeto roditeqsko pravo,
- lice kome je oduzeta ili ograni~ena poslovna
sposobnost,
Strana 12 - Broj 54
- lice koje ne pruà dovoqno jemstva da }e usvojenika

podizati i vaspitati tako da bude koristan ~lan
dru{tvene zajednice,
- lice koje je du{evno bolesno ili slaboumno, odnosno koje boluje od druge bolesti koja moè dovesti u opasnost zdravqe ili ìvot usvojenika.
(2) Usvojiti ne moè ni lice kod ~ijeg se bra~nog
supru`nika sti~e jedna od okolnosti iz prethodnog
stava.
2. Potpuno usvojewe
^lan 156.
Potpunim usvojewem se izme|u usvojioca i wegovih
srodnika i usvojenika i wegovih potomaka zasnivaju
odnosi srodstva, kao da se radi o krvnom srodstvu.
^lan 157.
Potpuno usvojiti se moè samo dijete uzrasta do pet
godina, koje nema ìve roditeqe, ili su mu roditeqi
nepoznati, odnosno koji su dijete napustili, a vi{e od
jedne godine ne zna im se mjesto boravka, ili ~iji su
roditeqi pred nadle`nim organima starateqstva
pristali da wihovo dijete bude potpuno usvojeno.
^lan 158.
(1) Potpuno usvojiti mogu samo bra~ni supru`nici
zajedni~ki, ako su oba ili jedan od wih stariji od usvojenika najmawe 18 godina.
(2) Potpuno usvojiti moè i bra~ni supru`nik
roditeqa djeteta koje se usvaja, s tim {to u tom slu~aju
razlika u godinama izme|u usvojenika i usvojioca moè
biti i mawa od 18 godina.
^lan 159.
Potpuno usvojewe moè biti ako ne postoje smetwe iz
~l. 154. i 155. ovog zakona.
^lan 160.
Potpunim usvojewem prestaju sva me|usobna prava i
du`nosti izme|u usvojenika i wegovih krvnih srodnika.
III - POSTUPAK ZA ZASNIVAWE USVOJEWA
^lan 161.
(1) Lice koje èli usvojiti podnosi zahtjev organu
starateqstva.
(2) Za vo|ewe postupka usvojewa nadleàn je organ
starateqstva prema prebivali{tu maloqetnika, odnosno boravi{tu, ako se prebivali{te ne moè utvrditi.
^lan 162.
(1) Organ starateqstva, na osnovu priloènih,
odnosno po slu`benoj du`nosti pribavqenih dokaza,
utvr|uje da li su ispuweni uslovi za zasnivawe usvojewa
propisani ovim zakonom.
(2) U postupku za usvojewe organ starateqstva }e po
slu`benoj du`nosti pribaviti mi{qewe o postojawu
uslova i podobnosti lica koje èli usvojiti od organa
starateqstva prema prebivali{tu toga lica, odgovaraju}ih organizacija i stru~waka (socijalni radnik, psiholog, qekar, pedagog i drugi).
(3) Mi{qewa iz prethodnog stava moraju biti obrazloèna i zasnovana na utvr|enim ~iwenicama.
(4) Organ uprave nadleàn za poslove socijalne
za{tite u roku od tri mjeseca nakon stupawa na snagu
ovog zakona donije}e uputstvo o postupku usvajawa djece.
^lan 163.
U postupku za usvojewe iskqu~ena je javnost.
^lan 164.
(1) Zasnivawu usvojewa prisustvuju usvojilac, wegov
bra~ni drug i roditeqi, odnosno staralac usvojenika.
(2) Organ starateqstva, ako ocijeni da bi to bilo u
interesu djeteta, moè odlu~iti da zasnivawu usvojewa
ne prisustvuju roditeqi usvojenika.
^lan 165.
(1) U postupku za usvojewe organ starateqstva duàn
je da roditeqa, usvojioca i usvojenika starijeg od 10 godina upozna o pravima i du`nostima koja proizilaze iz
usvojewa.
(2) Kod nepotpunog usvojewa organ starateqstva
posebno }e upozoriti stranke na zakonske odredbe o
prezimenu i nasqednim pravima koje se odnose na usvojenika.
^lan 166.
(1) Ako organ starateqstva na|e da su ispuweni
uslovi propisani ovim zakonom, donije}e rje{ewe o zasnivawu usvojewa, a ako ti uslovi nisu ispuweni,
rje{ewem }e odbiti zahtjev za usvojewe.
(2) Organ starateqstva rje{ewem o zasnivawu usvojewa moè odrediti probni smje{taj uz nadzor organa
starateqstva od najduè tri mjeseca.
^lan 167.
(1) Rje{ewe o zasnivawu nepotpunog usvojewa sadrì
sporazum o prezimenu usvojenika i o nasqednim pravima
usvojenika prema usvojiocu. Ako je usvojenik stariji od
10 godina, potrebna je i wegova saglasnost o prezimenu.
(2) Ukoliko se u roku odre|enom u rje{ewu o probnom
smje{taju, nadzirani probni smje{taj pokaè uspje{nim
s aspekta me|usobne adaptacije usvojioca i usvojenika,
organ starateqstva }e potvrditi rje{ewe o usvojewu.
^lan 168.
Pravnosna`no rje{ewe o zasnivawu usvojewa organ
starateqstva duàn je da u roku od 15 dana od dana
pravosna`nosti dostavi nadle`nom mati~aru radi
upisa u mati~nu kwigu ro|enih.
^lan 169.
(1) Protiv rje{ewa kojim se odbija zahtjev za usvojewe, lice koje èli da usvoji moè izjaviti àlbu u roku
od 30 dana od dana dostavqawa rje{ewa. @alba se
izjavquje drugostepenom organu nadle`nom za poslove
socijalne politike.
(2) Protiv rje{ewa kojim se zasniva usvojewe àlba
je dopu{tena samo u slu~aju zablude, prevare ili prinude.
(3) Izjavqivawe àlbe iz prethodnog stava nije
vezano za rok.
(4) Kod potpunog usvojewa mora biti sa~uvana
tajnost podataka o wegovom zasnivawu, a u mati~nu
kwigu ro|enih usvojioci se upisuju kao roditeqi usvojenika.
^lan 170.
(1) Organ starateqstva duàn je da vodi evidenciju i
dokumentaciju o usvojenoj djeci.
(2) Uputstvo o vo|ewu evidencije i dokumentacije
propisuje Republi~ki organ uprave za socijalnu
za{titu.
IV - PRESTANAK USVOJEWA
^lan 171.
(1) Nepotpuno usvojewe moè prestati na osnovu
rje{ewa organa starateqstva kad on utvrdi da to zahtijevaju opravdani interesi usvojenika.
(2) Kad to zahtijevaju opravdani interesi maloqetnog usvojenika svako moè kod organa starateqstva
preduzeti inicijativu za prestanak usvojewa.
(3) U postupku za prestanak usvojewa organ starateqstva, kada ocijeni da je to potrebno, pribavi}e odgovaraju}e stru~no mi{qewe o cjelishodnosti daqeg postojawa usvojewa.
^lan 172.
(1) Nepotpuno usvojewe moè prestati i na osnovu
prijedloga usvojioca ili usvojenika, kao i na osnovu
wihovog sporazumnog prijedloga.
(2) U slu~ajevima iz prethodnog stava organ starateqstva donosi rje{ewe o prestanku usvojewa ako ocijeni
da je to u interesu usvojenika.
^lan 173.
(1) Protiv rje{ewa organa starateqstva o prestanku
usvojewa moè se izjaviti àlba u roku od 30 dana od
dana dostavqawa rje{ewa.
(2) Pravosna`no rje{ewe o prestanku usvojewa organ
starateqstva duàn je da dostavi nadle`nom mati~aru u
roku od 15 dana od dana pravosna`nosti radi upisa u
mati~nu kwigu ro|enih.
^lan 174.
Potpuno usvojewe ne moè se raskinuti.
Broj 54 - Strana 13
(2) Organ starateqstva stara se o primjeni vaspitne

i druge mjere izre~ene od sudova i drugih nadle`nih
organa, radi vaspitawa i obrazovawa maloqetnika i
drugih lica na koje se ove mjere odnose i vr{i druge
poslove koji su mu stavqeni u nadle`nost posebnim
zakonom ili propisima donesenim na osnovu zakona.
2. Staralac
^lan 179.
(1) Licu pod starateqstvom organ starateqstva
postavqa staraoca, ukoliko ne odlu~i da du`nost
staraoca vr{i neposredno.
(2) Za staraoca se postavqa lice koje ima li~na svojstva i sposobnost za vr{ewe du`nosti staraoca, a koje
prethodno da pristanak da bude staralac.
(3) Pri postavqawu staraoca, organ starateqstva
uze}e u obzir i èqe {ti}enika ako je ovaj u stawu da ih
izrazi, kao i èqe bliskih srodnika {ti}enika.
(4) Izuzetno, kada organ starateqstva ocijeni da je to
neophodno, i bez wegovog prethodnog pristanka, za
staraoca }e biti postavqen u pravilu najbliì krvni
srodnik u pravoj liniji ili pobo~noj liniji, koji ina~e
ispuwava i sve druge potrebne uslove za vr{ewe
du`nosti staraoca.
^lan 180.
Isto lice moè se postaviti za staraoca i za vi{e
{ti}enika ako to nije u suprotnosti sa interesima pojedinih {ti}enika i ako na to pristane.
^lan 181.
Licu pod starateqstvom koje je smje{tano u obrazovno-vaspitnu, socijalnu ili drugu sli~nu ustanovu,
organ starateqstva postavqa staraoca za vr{ewe onih
poslova starateqstva koje ta ustanova ne vr{i u okvirima svoje redovne djelatnosti.
PETI DIO
STARATEQSTVO
1. Poslovi starateqstva
^lan 175.
Poslove starateqstva vr{i organ starateqstva iz
~lana 13. ovog zakona.
^lan 176.
Organ starateqstva iz prethodnog ~lana poslove
starateqstva vr{i preko postavqenog staraoca ili
neposredno.
^lan 177.
(1) Organ starateqstva preduzima potrebne mjere da
se na najboqi na~in ostvari svrha starateqstva.
(2) Organ starateqstva u pripremawu, dono{ewu i
sprovo|ewu svojih rje{ewa, odnosno pojedinih mjera,
koristi sve oblike socijalne za{tite, metode socijalnog
i drugog stru~nog rada, kao i usluge socijalnih,
zdravstvenih, obrazovno-vaspitnih i drugih organizacija.
(3) Organ starateqstva moè osnovati stru~no tijelo
sastavqeno od odgovaraju}ih stru~waka (qekara, pedagoga, pravnika, psihologa, socijalnog radnika i drugih),
sa zadatkom da razmatra stru~na pitawa i daje organu
starateqstva prijedloge za preduzimawe pojedinih
ciqeva starateqstva.
^lan 178.
(1) Organ starateqstva pruà posebnu dru{tvenu
za{titu i licima koja se nalaze pod roditeqskim
starawem, pod uslovima i na na~in odre|en ovim
zakonom i drugim propisima.
^lan 182.
(1) Organ starateqstva moè rje{ewem ograni~iti
ovla{}ewe staraoca i odlu~iti da pojedine poslove
staraoca vr{i neposredno.
(2) Ako organ starateqstva vr{i dru`nost staraoca
u smislu prethodnog stava , moè da pojedine poslove
povjeri stru~nim licima da ih vr{e u wegovo ime i pod
wegovim nadzorom.
^lan 183.
Za staraoca se ne moè postaviti lice:
- kome je oduzeto roditeqsko pravo,
- kome je oduzeta ili ograni~ena poslovna sposobnost,
- ~iji su interesi u suprotnosti sa interesima
{ti}enika, odnosno koje ne pruà dovoqno jemstva da }e
{ti}enika vaspitati i odgajati tako da postane odgovoran ~lan zajednice,
- od koga se, s obzirom na wegovo ranije i sada{we
vladawe, li~na svojstva i odnose sa {ti}enikom i wegovim roditeqima, ne moè o~ekivati da }e pravilno
vr{iti du`nost staraoca.
^lan 184.
(1) Organ starateqstva, rje{ewem kojim postavqa
staraoca, odre|uje wegove dru`nosti i obim wegovih
ovla{}ewa.
Strana 14 - Broj 54
(2) Organ starateqstva, prije dono{ewa rje{ewa iz

prethodnog stava, upoznaje staraoca sa zna~ajem starateqstva, wegovim pravima i du`nostima i sa drugim
va`nijim podacima potrebnim za vr{ewe du`nosti
staraoca.
^lan 185.
(1) O stavqawu pod starateqstvo i o prestanku
starateqstva organ starateqstva obavje{tava nadle`nog
mati~ara u roku od 15 dana od dana pravosna`nosti
rje{ewa.
(2) Ako lice stavqeno pod starateqstvo ima
nepokretnu imovinu, organ starateqstva obavje{tava
nadle`ni sud ili katastar radi upisa starateqstva u
zemqi{no kwi`ne evidencije.
^lan 186.
Staralac je duàn da se savjesno stara o li~nosti,
pravima, obavezama i interesima {ti}enika i
upravqawu wegovom imovinom.
^lan 187.
(1) Ako {ti}enik ima imovinu, organ starateqstva
preduzima mjere da se ta imovina popi{e, procijeni i
preda staraocu na upravqawe.
(2) Popisu imovine, pored ~lanova komisije koju
obrazuje organ starateqstva, prisustvuju staralac,
{ti}enik ako je u stawu da shvati o ~emu se radi i
dràlac imovine {ti}enika.
^lan 188.
(1) Organ starateqstva, nakon {to je pokrenut postupak da se neko lice stavi pod starateqstvo, moè
popisati i procijeniti wegovu imovinu i preduzeti
druge mjere za osigurawe te imovine i prije dono{ewa
rje{ewa o stavqawu toga lica pod starateqstvo.
(2) U slu~aju neposredne opasnosti po interes
{ti}enika u pogledu wegove nepokretne imovine, organ
starateqstva moè i prije popisa i procjene imovine
zatraìti od suda zabiqe`bu u zemqi{no-kwi`noj evidenciji o pokretawu postupka za stavqawe toga lica pod
starateqstvo.
^lan 189.
(1) Staralac je duàn da uz pomo} organa starateqstva preduzme sve potrebne mjere da se pribave sredstva
neophodna za sprovo|ewe mjera, koje je u interesu
{ti}enika, odredio organ starateqstva.
(2) Pri pribavqawu sredstava za ostvarivawe pojedinih mjera koje se preduzimaju u interesu {ti}enika,
staralac je duàn da koristi izvore prihoda redoslijedom navedenim u ~lanu 229. ovog zakona.
^lan 190.
Staralac ne moè bez prethodnog odobrewa organa
starateqstva preduzimati poslove koji prelaze okvire
redovnog poslovawa ili upravqawa {ti}enikovom
imovinom.
^lan 191.
(1) Staralac moè samo sa odobrewem organa starateqstva, u pogledu raspolagawa i upravqawa imovinom i
pravima {ti}enika, preduzimati slijede}e poslove:
- otu|iti ili opteretiti nepokretnu imovinu
{ti}enika,
- otu|iti iz imovine {ti}enika pokretne stvari ve}e
i posebne li~ne vrijednosti ili raspolagati imovinskim pravima ve}e vrijednosti,
- odre}i se nasqedstva ili legata, ili odbiti poklon,

- preduzimati druge mjere odre|ene zakonom.
(2) Organ starateqstva, u postupku davawa odobrewa
staraocu u pogledu raspolagawa i upravqawa imovinom,
odnosno pravima {ti}enika, odre|uje namjenu pribavqenih sredstava i nadzire wihovu upotrebu.
^lan 192.
(1) Staralac zastupa {ti}enika.
(2) Organ starateqstva zastupa {ti}enika ako
du`nost staraoca taj organ vr{i neposredno ili ako je
ograni~io ovla{}ewe staraoca i odlu~io da {ti}enika
sam zastupa.
^lan 193.
(1) Staralac samostalno, u ime {ti}enika i za wegov
ra~un, vr{i poslove koji spadaju u redovno poslovawe i
upravqawe imovinom.
(2) Pri preduzimawu svakog va`nijeg posla staralac
}e se, kada je to mogu}e, posavjetovati sa {ti}enikom, ako
je ovaj u stawu da razumije o ~emu se radi.
^lan 194.
(1) Staralac moè da zakqu~i pravni posao sa
{ti}enikom samo ako organ starateqstva na|e da to
zahtijevaju interesi {ti}enika i ako to prethodno
odobri.
(2) Staralac ne moè da obavezuje {ti}enika kao
jemca.
^lan 195.
(1) Staralac je duàn da podnese organu starateqstva
izvje{taj i poloì ra~un o svom radu svake godine, kao i
kad to zatraì organ starateqstva. U slu~aju
neposrednog starateqstva, izvje{taj je duàn da podnese
radnik organa starateqstva ili drugo lice koje u ime
organa starateqstva vr{i poslove starateqstva.
Izvje{taj se podnosi pismeno ili usmeno na zapisnik.
(2) Iz izvje{taja se mora vidjeti kako se staralac ili
drugo stru~no lice koje vr{i poslove starateqstva
stara o li~nosti {ti}enika, a naro~ito o wegovom
zdravqu, vaspitawu i obrazovawu, kao i o svemu drugom
{to je od zna~aja za li~nost {ti}enika.
(3) Izvje{taj mora sadràvati i podatke o
upravqawu i raspolagawu {ti}enikovom imovinom i o
svim {ti}enikovim prihodima i rashodima u protekloj
godini i kona~nom stawu {ti}enikove imovine.
(4) Organ starateqstva duàn je da savjesno razmotri
izvje{taj staraoca i da po potrebi preduzme odgovaraju}e mjere da se za{tite interesi {ti}enika.
(5) Pored kontrole rada staraoca prihvatawem
izvje{taja o wegovom radu, organ starateqstva duàn je
i da povremeno, li~nim uvidom, kontroli{e kako
staralac vr{i svoje du`nosti prema {ti}eniku.
^lan 196.
(1) Staralac vr{i svoju du`nost, po pravilu, bez
nagrade.
(2) Organ starateqstva moè odrediti staraocu
nagradu ako se posebno zalagao i istakao u vr{ewu
du`nosti.
(3) Staralac ima pravo na naknadu opravdanih
tro{kova u~iwenih u vr{ewu svojih du`nosti.
(4) Visinu naknade tro{kova staraocu utvr|uje
organ starateqstva.
(5) Nagradu i naknadu tro{kova odobrava organ

starateqstva iz prihoda {ti}enika, a ukoliko bi ta
isplata i{la na {tetu izdràvawa {ti}enika, ti
tro{kovi padaju na teret sredstava op{tine.
^lan 197.
(1) Staralac odgovara {ti}eniku za {tetu koju je
skrivio u obavqawu du`nosti staraoca.
(2) Organ starateqstva utvr|uje iznos {tete i poziva
staraoca da u odre|enom roku {tetu naknadi. Ukoliko
staralac ne naknadi utvr|enu {tetu u odre|enom roku,
organ starateqstva neposredno nakna|uje {tetu
{ti}eniku.
(3) Organ starateqstva moè kod nadle`nog suda
zahtijevati od staraoca naknadu ispla}enog iznosa iz
prethodnog stava, ako je tu {tetu staralac po~inio namjerno ili iz krajwe nepa`we.
(4) Radi obezbje|ewa prava {ti}enika, koja su povrije|ena nepravilnim radom staraoca, organ starateqstva
duàn je prema staraocu preduzeti i druge mjere predvi|ene zakonom.
^lan 198.
Ako staralac umre ili samovoqno prestane da vr{i
du`nost staraoca, ili ako nastanu takve okolnosti koje
spre~avaju staraoca da vr{i svoju du`nost, organ
starateqstva duàn je da bez odlagawa preduzme mjere za
za{titu interesa {ti}enika do postavqawa novog
staraoca.
^lan 199.
(1) Organ starateqstva razrije{i}e staraoca od
du`nosti ako utvrdi da je u vr{ewu du`nosti staraoca
nemaran, da zloupotrebqava svoja ovla{}ewa, da se
wegovim radom ugroàvaju interesi {ti}enika, ili ako
smatra da bi za {ti}enika bilo korisnije da mu se
postavi drugi staralac.
(2) Organ starateqstva razrije{i}e staraoca od
du`nosti kad ovaj sam to zatraì, a najkasnije u roku od
tri mjeseca od dana podno{ewa zahtjeva. Organ starateqstva mora istovremeno preduzeti sve potrebne mjere za
za{titu interesa {ti}enika.
(3) Staralac kome je prestala du`nost staraoca
duàn je da podnese izvje{taj i poloì ra~un o svom radu
organu starateqstva.
^lan 200.
(1) U slu~aju trajnog prestanka starateqstva, organ
starateqstva poziva staraoca da u odre|enom roku podnese izvje{taj o svom radu i o stawu {ti}enikove
imovine, i da preda svu imovinu na upravqawe
{ti}eniku, odnosno roditequ ili usvojiocu.
(2) Predaja imovine se vr{i u prisustvu staraoca,
{ti}enika, odnosno roditeqa ili usvojioca i predstavnika organa starateqstva.
3. Starateqstvo nad maloqetnim licima
^lan 201.
Pod starateqstvo stavi}e se maloqetno lice:
- ~iji su roditeqi umrli, nestali, nepoznati ili su
nepoznatog boravi{ta duè od jedne godine,
- ~ijim roditeqima je oduzeto roditeqsko pravo,
- ~ijim roditeqima je oduzeta poslovna sposobnost,
odnosno koji jo{ nisu stekli poslovnu sposobnost ili
im je poslovna sposobnost organi~ena,
Broj 54 - Strana 15
- ~iji su roditeqi kroz duè vrijeme zanemarili

~uvawe i vaspitawe djece,
- ~iji su roditeqi odsutni i nisu u mogu}nosti da se
redovno staraju o svome djetetu, a nisu ga povjerili na
~uvawe i vaspitawe licu za koje je organ starateqstva
utvrdio da ispuwava uslove za staraoca.
^lan 202.
Staralac maloqetnog {ti}enika duàn je da se kao
roditeq stara o wegovoj li~nosti, a naro~ito o zdravqu,
vaspitawu, obrazovawu i osposobqavawu za samostalan
ìvot i rad.
^lan 203.
(1) Staralac je ovla{}en da u ime i za ra~un
{ti}enika zakqu~uje pravne poslove. Za one pravne
poslove koje staralac, u smislu ovog zakona, ne moè sam
zakqu~ivati, potrebno je odobrewe organa starateqstva.
(2) Maloqetni {ti}enik koji je navr{io 15 godina
ìvota moè sam, bez odobravawa staraoca, zasnovati
radni odnos i raspolagati li~nim dohotkom, pri ~emu je
duàn doprinositi za svoje izdràvawe, vaspitawe i
obrazovawe.
^lan 204.
Staralac moè samo sa odobrewem organa starateqstva:
- smjestiti maloqetnika u vaspitno-obrazovnu
ustanovu i povjeriti ga drugom licu na ~uvawe i
vaspitawe,
- prekinuti {kolovawe maloqetnika ili promijeniti vrstu {kole,
- odlu~iti o izboru, vr{ewu ili promjeni zanimawa
maloqetnika,
- preduzimati i druge mjere odre|ene zakonom.
^lan 205.
(1) Organ starateqstva moè maloqetnog {ti}enika
povjeriti drugom licu na ~uvawe i vaspitawe, ako na|e
da za to postoje opravdani razlozi.
(2) Smje{taj maloqetnog {ti}enika na ~uvawe i
vaspitawe kod drugog lica treba da odgovara, ukoliko je
mogu}e, na~inu i uslovima ~uvawa i vaspitawa maloqetnika pod roditeqskim starawem.
^lan 206.
Vaspitno-obrazovna ustanova ili zdravstvena
organizacija ili druga ustanova u kojoj je privremeno
smje{ten maloqetni {ti}enik, a posebno lice kojem je
maloqetnik povjeren na ~uvawe i vaspitawe, du`ni su
obavje{tavati starateqa i organ starateqstva o svim
va`nijim promjenama u pogledu ìvota, zdravqa,
vaspitawa i obrazovawa {ti}enika.
(2) Organizacija ili ustanova i lice iz prethodnog
stava ne mogu se osloboditi du`nosti ~uvawa maloqetnog {ti}enika bez prethodne saglasnosti staraoca,
odnosno organa starateqstva.
^lan 207.
(1) Starateqstvo nad maloqetnim {ti}enikom
prestaje wegovim punoqetstvom, zakqu~ewem braka,
wegovim usvojewem ili kada prestane neki od razloga
navedenih u ~lanu 201. ovog zakona.
(2) Organ starateqstva }e produìti da pruà odgovaraju}e oblike socijalne i druge za{tite licu nad
kojim je prestalo starateqstvo zbog nastupawa punoqetstva, ako se ono do tog vremena nije uspjelo osposobiti za
samostalan ìvot i rad.
Strana 16 - Broj 54
^lan 208.
Ako i po nastupawu punoqetstva, zbog
psihofizi~kih nedostataka, {ti}enik nije sposoban da
se brine o svojoj li~nosti, pravima i interesima,
staralac, uz odobrewe organa starateqstva ili organ
starateqstva neposredno, pokre}e kod nadle`nog suda
postupak za oduzimawe poslovne sposobnosti
{ti}enika, u ciqu ponovnog stavqawa pod starateqstvo.
4. Starateqstvo nad licima kojima je oduzeta poslovna
sposobnost
^lan 209.
(1) Lice kome je pravosna`nom odlukom suda djelimi~no ili potpuno oduzeta poslovna sposobnost, organ
starateqstva stavi}e pod starateqstvo.
(2) Pravosna`nu odluku o oduzimawu, odnosno
organi~ewu poslovne sposobnosti sud je duàn da bez
odlagawa dostavi nadle`nom organu starateqstva, koji
}e u roku od 30 dana od dana prijema odluke, lice kome je
oduzeta poslovna sposobnost staviti pod starateqstvo.
^lan 210.
Staralac lica kome je oduzeta ili ograni~ena
poslovna sposobnost duàn je naro~ito da se stara o
wegovoj li~nosti, vode}i ra~una o uzrocima zbog kojih
mu je oduzeta, odnosno ograni~ena poslovna sposobnost,
i nastojati da se ti uzroci otklone i to lice osposobi za
samostalan rad.
^lan 211.
(1) Staralac lica kome je potpuno oduzeta poslovna
sposobnost, u du`nostima i pravima izjedna~en je sa
staraocem maloqetnog lica koje nije navr{ilo 15 godina ìvota.
(2) Staralac lica kome je djelimi~no oduzeta poslovna sposobnost ima du`nosti i prava staraoca maloqetnog lica koje je navr{ilo 15 godina ìvota, ali
organ starateqstva moè, kad je to potrebno, odrediti
poslove koje lice sa djelimi~no oduzetom poslovnom
sposobno{}u moè preduzimati samostalno.
^lan 212.
(1) Sud kod koga je pokrenut postupak da se nekom
licu oduzme ili ograni~i poslovna sposobnost duàn je
da odmah izvijesti o tome organ starateqstva koji }e, ako
je potrebno, tome licu postaviti privremenog staraoca.
(2) U slu~aju iz prethodnog stava primjewuju se
odredbe o starateqstvu nad maloqetnicima koji su
navr{ili 15 godina ìvota, ali organ starateqstva
moè, ako je potrebno, pro{iriti na wega odredbe o
starateqstvu nad maloqetnicima koji nisu navr{ili 15
godina ìvota.
(3) Du`nost privremenog staraoca prestaje kad se
postavi stalni staralac ili kad odluka suda kojom se
utvr|uje da nema mjesta oduzimawu, odnosno ograni~ewu
poslovne sposobnosti postane pravosna`na.
^lan 213.
(1) Starateqstvo nad licima kojima je oduzeta,
odnosno ograni~ena poslovna sposobnost prestaje kada
im se odlukom suda donesenom u vanparni~nom postupku
vrati poslovna sposobnost.
(2) Pravosna`nu odluku o vra}awu poslovne sposobnosti sud odmah dostavqa organu starateqstva.
5. Staraoci za posebne slu~ajeve

^lan 214.
(1) Organ starateqstva postavi}e staraoca za pojedine poslove ili odre|enu vrstu poslova odsutnom licu
~ije je boravi{te nepoznato a koje nema zastupnika,
nepoznatom vlasniku imovine kada je potrebno da se neko
o toj imovini stara, kao i u drugim slu~ajevima kada je
to potrebno radi za{tite prava i interesa odre|enog
lica.
(2) Licima iz prethodnog stava moè, pod uslovima
odre|enim zakonom, postaviti staraoca i organ pred
kojim se vodi postupak. Ovaj organ duàn je da o tome bez
odlagawa obavijesti nadle`ni organ starateqstva.
(3) Organ starateqstva ima prema staraocu
postavqenom u smislu prethodnog stava sva ovla{}ewa
kao i prema staraocu koga je sam postavio.
^lan 215.
(1) Poseban staralac postavi}e se licu nad kojim
roditeqi ili usvojioci vr{e roditeqsko pravo za
vo|ewe spora izme|u wega i wegovih roditeqa ili usvojioca, za zakqu~ewe pojedinih pravnih poslova izme|u
wih, kao i u drugim slu~ajevima kada su wihovi interesi u suprotnosti.
(2) Licu pod starateqstvom postavi}e se poseban
staralac za vo|ewe spora izme|u wega i staraoca, za
zakqu~ewe pravnih poslova, kao i u drugim slu~ajevima
kada su wihovi interesi u suprotnosti.
(3) Kada me|u maloqetnicima nad kojima isto lice
vr{i roditeqsko pravo ili me|u licima koja imaju
istog staraoca treba da se vodi spor ili zakqu~i pravni
posao u kome su interesi maloqetnika, odnosno
{ti}enika u suprotnosti, postavi}e se svakom od wih
poseban staralac za vo|ewe spora, odnosno zakqu~ewa
posla.
(4) Kada roditeqi, usvojioci, staraoci ili pojedini
organi, odnosno organizacije u vr{ewu svojih poslova
saznaju za slu~ajeve iz st. 1. do 3. ovog ~lana, du`ni su da
o tome obavijeste nadle`ni organ starateqstva.
^lan 216.
Ako me|unarodnim ugovorom nije druk~ije odre|eno,
organ starateqstva u slu~ajevima predvi|enim ovim
zakonom preduze}e potrebne mjere za za{titu li~nosti,
prava i interesa stranog dràvqanina, dok organ
dràve ~iji je on dràvqanin ne donese potrebnu odluku
i ne preduzeme odre|ene mjere.
^lan 217.
Pri postavqawu staraoca za posebne slu~ajeve, organ
starateqstva odredi}e obim du`nosti i prava staraoca
imaju}i u vidu okolnosti svakog pojedinog slu~aja.
6. Nadle`nost i postupak
^lan 218.
(1) Mjesna nadle`nost organa starateqstva odre|uje
se prema prebivali{tu, a ako se ovo ne moè utvrditi,
prema boravi{tu lica koje treba staviti pod starateqstvo.
(2) Prebivali{te, odnosno boravi{te odre|uje se
prema vremenu kada su se stekli uslovi za stavqawe
odre|enog lica pod starateqstvo.
^lan 219.
(1) Ako se promijeni prebivali{te {ti}enika mijewa se i nadle`nost organa starateqstva.
(2) Novi nadle`ni organ starateqstva odlu~i}e da
li }e se mijewati mjere koje je odredio ranije organ
starateqstva.
(3) U slu~aju sukoba nadle`nosti u vezi sa promjenom
prebivali{ta {ti}enika, organ starateqstva nadleàn
za {ti}enika do pokretawa postupka o sukobu
nadle`nosti, duàn je i daqe da se u svemu stara o
{ti}eniku do dono{ewa pravosna`nog rje{ewa u tom
postupku.
^lan 220.
Ne mijewa se nadle`nost organa starateqstva za vrijeme dok se {ti}enik nalazi privremeno van podru~ja tog
organa, zbog {kolovawa, profesionalne rehabilitacije,
socijalne ili zdravstvene za{tite ili iz sli~nih razloga.
^lan 221.
(1) Postupak za stavqawe pod starateqstvo i
prestanak starateqstva pokre}e se i vodi po slu`benoj
du`nosti.
(2) Postupak iz prethodnog stava je hitan.
^lan 222.
Postupak za stavqawe nekog lica pod starateqstvo
ili da se na wega primijeni neki drugi oblik za{tite
koju pruà organ starateqstva, pokre}e organ starateqstva na osnovu neposrednog saznawa ili povodom obavijesti koju mu dostave:
- mati~ar, organi uprave i drugi dràvni organi
kada u vr{ewu svojih dru`nosti saznaju za takav slu~aj,
- bra~ni supru`nik i ostali srodnici, ~lanovi
doma}instva i druga lica koja imaju uvid u ìvotne prilike takvog lica.
^lan 223.
(1) Kad organ starateqstva sazna da neko lice treba
staviti pod starateqstvo, preduze}e odmah potrebne
mjere za za{titu li~nosti, prava i interesa tog lica, te
pokrenuti postupak za wegovo stavqawe pod starateqstvo.
(2) Organ starateqstva, u slu~aju iz prethodnog
stava, duàn je da, prema potrebi, odredi odgovaraju}e
privremene mjere koje smatra neophodnim.
(3) Prilikom odlu~ivawa o obliku za{tite koji }e se
primijeniti na {ti}enika, organ starateqstva }e se
rukovoditi prvenstveno interesima {ti}enika i materijalnim mogu}nostima koje mu stoje na raspolagawu,
primjewuju}i pri tom odgovaraju}e metode socijalnog i
drugog stru~nog rada.
^lan 224.
Kod odre|ivawa mjera, u smislu prethodnog ~lana,
organ starateqstva duàn je da pribavi mi{qewe odgovaraju}ih organizacija, odnosno stru~waka i da, u ciqu
{to potpunije za{tite li~nosti, prava i interesa
{ti}enika i wegove porodice, sara|uje sa odgovaraju}im
organizacijama i organima.
^lan 225.
(1) Ako lice pod starateqstvom ima nepokretnu
imovinu na podru~ju drugog organa starateqstva,
nadle`ni organ starateqstva moè tu imovinu povjeriti na starawe organu starateqstva na ~ijem se podru~ju
nalazi ta imovina.
Broj 54 - Strana 17
(2) Odobrewe za raspolagawe imovinom daje organ

starateqstva nadleàn za cjelokupno starawe o
{ti}eniku.
^lan 226.
(1) Organ starateqstva postupa po odredbama Zakona
o op{tem upravnom postupku kad odlu~uje o stavqawu
nekog lica pod starateqstvo, kad postavqa ili razrje{ava od du`nosti staraoca, kad odlu~uje o obimu
ovla{}ewa staraoca i o pravima i pravnim interestima
{ti}enika.
(2) Organ starateqstva moè mijewati svoja ranije
donesena rje{ewa kad to zahtjevaju interesi {ti}enika,
ako se time ne vrije|aju prava tre}ih lica.
^lan 227.
[ti}enik, wegovi srodnici, organi bezbjednosti i
pravosudni organi, javne slu`be, vladine i nevladine
organizacije, kao i svaki gra|anin, mogu uloìti
prigovor na rad staraoca i organa starateqstva.
^lan 228.
(1) Prigovor u smislu prethodnog ~lana moè se podnijeti:
- nadle`nom organu starateqstva - na rad staraoca,
- organu nadle`nom za rje{avawe u drugom stepenu u
upravnim stvarima starateqstva- na rad organa starateqstva.
(2) Organ starateqstva ispituje prigovore koji su mu
podneseni i ako na|e da su osnovani, odre|uje mjere koje
}e se preduzimati.
(3) Ako drugostepeni organ na|e da je prigovor osnovan, daje uputstva organu starateqstva kako da postupi.
Organ starateqstva, po primqenom uputstvu, odlu~uje
koje }e mjere preduzeti i o tome obavje{tava drugostepeni organ.
^lan 229.
Izdaci za sprovo|ewe odre|enih mjera koje se preduzimaju u interesu {ti}enika, podmiruju se:
- iz prihoda {ti}enika,
- iz sredstava dobijenih od lica koja su obavezna da
daju za izdràvawe {ti}enika,
- iz ostale imovine {ti}enika,
- iz sredstava dobijenih za {ti}enika po osnovu
socijalne za{tite,
- iz drugih izvora.
^lan 230.
(1) Organ starateqstva duàn je da vodi evidenciju o
licima stavqenim pod starateqstvo, o preduzetim mjerama starateqstva i o imovini {ti}enika.
(2) Uputstvo o vo|ewu evidencije i ~uvawu dokumentacije iz prethodnog stava propisuje nadle`ni
Republi~ki organ uprave za poslove socijalne za{tite.
[ESTI DIO
IZDR@AVAWE
^lan 231.
(1) Me|usobno izdràvawe ~lanova porodice i
drugih srodnika je wihova du`nost i pravo.
(2) U slu~ajevima u kojima se me|usobno izdràvawe
~lanova porodice ili drugih srodnika ne moè ostvariti u cijelosti ili djelimi~no, dru{tvena zajednica
pruà,
pod
uslovima
odre|enim
zakonom,
neobezbije|enim ~lanovima porodice sredstva neophodna za izdràvawe.
Strana 18 - Broj 54
(3) Odricawe od prava na izdràvawe nema pravnog

u~inka.
^lan 232.
(1) Me|usobnom izdràvawu ~lanovi porodice i
drugi srodnici doprinose, srazmjerno svojim mogu}nostima i sposobnostima, u skladu s potrebama lica kojem
se daje izdràvawe.
(2) Roditeqi su prvenstveno obavezni da izdràvaju
maloqetnu djecu i u izvr{avawu te obaveze moraju da
iskoriste sve svoje mogu}nosti.
1. Izdràvawe djece, roditeqa i drugih srodnika
^lan 233.
(1) Ako se djeca nalaze na redovnom {kolovawu,
roditeqi su du`ni da im prema svojim mogu}nostima
obezbijede izdràvawe i nakon punoqetnosti, a najdaqe
do navr{ene 26. godine ìvota, osim ako redovno {kolovawe nije u tom vremenu zavr{eno iz opravdanih razloga.
(2) Ako je punoqetno dijete zbog bolesti, fizi~kih
ili psihi~kih nedostataka nesposobno za rad, a nema
dovoqno sredstava za ìvot ili ih ne moè ostvariti iz
svoje imovine, roditeqi su du`ni da ga izdràvaju dok
ta nesposobnost traje.
^lan 234.
(1) Dijete koje je navr{ilo 15 godina ìvota i radom
ostvaruje prihode, du`no je, pod uslovima iz ~lana 231.
ovog zakona, da doprinosi za svoje izdràvawe, kao i za
izdràvawe ~lanova porodice u kojoj ìvi.
(2) Maloqetno dijete koje ima imovinu i prihode od
te imovine, du`no je pod uslovima iz ~lana 231. ovog
zakona, da doprinosi za svoje izdràvawe, kao i za
izdràvawe porodice u kojoj ìvi.
^lan 235.
Roditeq kome je oduzeto roditeqsko pravo ne osloba|a se od du`nosti izdràvawa svoje maloqetne djece.
^lan 236.
(1) Djeca su du`na da izdràvaju svoje roditeqe koji
su nesposobni za rad, a nemaju dovoqno sredstava za
ìvot ili ih ne mogu ostvariti iz svoje imovine.
(2) Dijete se moè osloboditi du`nosti izdràvawa
roditeqa koji ga iz neopravdanih razloga nije
izdràvao u vrijeme kad je to bila wegova zakonska
obaveza.
^lan 237.
(1) O~uh i ma}eha du`ni su da izdràvaju svoje maloqetne pastorke, ako ovi nemaju srodnika koji su ih po
odredbama ovog zakona du`ni da izdràvaju.
(2) Obaveza o~uha i ma}ehe da izdràvaju svoje maloqetne pastorke ostaje i nakon smrti roditeqa djeteta,
ako je u ~asu smrti postojala porodi~na zajednica izme|u
o~uha i ma}ehe i pastoraka.
(3) Ako je brak izme|u roditeqa i o~uha, odnosno
ma}ehe djeteta poni{ten ili razveden ili je utvr|eno da
brak ne postoji, obaveza izdràvawa o~uha, odnosno
ma}ehe prema pastorcima prestaje.
^lan 238.
(1) Pastorak je duàn da, pod uslovima iz ~lana 231.
ovog zakona, izdràva o~uha, odnosno ma}ehu, ako su ovi
wega duè vremena izdràvali i brinuli se o wemu.
(2) Ako o~uh, odnosno ma}eha imaju i svoju djecu,
du`nost izdràvawa je zajedni~ka za djecu i pastorke.
^lan 239.
Obaveza izdràvawa postoji i izme|u ostalih krvnih
srodnika u pravoj liniji, kao i izme|u ro|ene bra}e i
sestara kao i bra}e i sestara po ocu, odnosno majci u
odnosu na maloqetna lica, a u odnosu na punoqetna lica
samo pod uslovima iz ~lana 233. stav 2. ovog zakona.
^lan 240.
(1) Pravo na izdràvawe ostvaruje se onim redom
kojim su davaoci izdràvawa pozvani na nasqe|ivawe.
(2) Ako obaveza izdràvawa pada na vi{e lica zajedno, ona se dijeli me|u wima prema wihovim mogu}nostima.
2. Izdràvawe bra~nog supru`nika
^lan 241.
Bra~ni supru`nik koji nema dovoqno sredstava za
ìvot, ili ih ne moè ostvariti iz svoje imovine, a nesposoban je za rad ili se ne moè zaposliti, ima pravo na
izdràvawe od svog bra~nog supru`nika srazmjerno
wegovim mogu}nostima.
^lan 242.
(1) Ako je u toku parnica za razvod ili za poni{tewe
braka, zahtjev za izdràvawe bra~nog supru`nika moè
se postaviti najkasnije do zakqu~ewa glavne rasprave.
(2) Izuzetno od odredbe prethodnog stava, bra~ni
supru`nik moè posebnom tu`bom, u roku od jedne
godine nakon prestanka braka, traìti izdràvawe samo
ako su uslovi za izdràvawe, koji su predvi|eni u ~lanu
241. ovog zakona, postojali u vrijeme zakqu~ewa glavne
rasprave i bez prestanka trajali do zakqu~ewa glavne
rasprave u parnici za izdràvawe.
^lan 243.
Sud moè odbiti zahtjev za izdràvawe ako
izdràvawe traì bra~ni supru`nik koji se bez
ozbiqnog povoda od strane drugog bra~nog supru`nika
grubo ili nedoli~no pona{ao u bra~noj zajednici, ili
ako bi wegov zahtjev predstavqao o~itu nepravdu, za drugog bra~nog supru`nika.
^lan 244.
Sud moè odbiti zahtjev za izdràvawe postavqen u
parnici za poni{tewe braka ili nakon {to je brak
poni{ten, ako bi obaveza za izdràvawe predstavqala
o~itu nepravdu za drugog bra~nog supru`nika.
^lan 245.
Sud moè odbiti zahtjev za izdràvawe ako su bra~ni
supru`nici, kroz duì period odvojenog ìvota, potpuno samostalno obezbje|ivali sredstva za vlastito
izdràvawe, ili ako se iz okolnosti slu~aja utvrdi da
bra~ni supru`nik koji zahtijeva izdràvawe,
prestankom braka koji je trajao kra}e vrijeme, nije doveden u teì materijalni poloàj od onog u kome se
nalazio prilikom stupawa u brak.
^lan 246.
(1) Sud moè odlu~iti da obaveza izdràvawa
bra~nog supru`nika traje odre|eno vrijeme, naro~ito u
slu~ajevima kada je brak trajao kra}e vrijeme ili kada je
traìlac izdràvawa u mogu}nosti da u dogledno vrijeme na drugi na~in obezbijedi sredstva za ìvot.
(2) U opravdanim slu~ajevima sud moè obavezu
pla}awa izdràvawa produìti.
(3) Tu`ba za produèwe davawa izdràvawa moè se

podnijeti samo do isteka vremena za koje je izdràvawe
odre|eno.
^lan 247.
Pravo na izdràvawe prestaje ako razvedeni bra~ni
supru`nik ili bra~ni supru`nik iz poni{tenog braka
koji to pravo koristi, zakqu~i novi brak ili ako sud
utvrdi da je postao nedostojan tog prava.
3. Izdràvawe lica iz vanbra~ne zajednice
^lan 248.
(1) Ako je prestala vanbra~na zajednica koja je trajala tri godine i duè, lice koje iz te zajednice ispuwava uslove iz ~lana 241. ovog zakona, ima pravo na
izdràvawe od drugog lica.
(2) Tu`ba za izdràvawe iz prethodnog stava moè se
podnijeti u roku od jedne godine od prestanka vanbra~ne
zajednice.
^lan 249.
Sud moè odbiti zahtjev ako izdràvawe traì lice
koje se bez ozbiqnog povoda od strane drugog lica grubo
ili nedoli~no pona{alo u vanbra~noj zajednici, ili ako
bi wegov zahtjev predstavqao o~itu nepravdu za drugo
lice.
^lan 250.
(1) Sud moè odlu~iti da obaveza izdràvawa lica
traje odre|eno vrijeme, naro~ito u slu~aju kada je
traìlac izdràvawa u mogu}nosti da u dogledno vrijeme na drugi na~in obezbijedi sredstva za ìvot.
(2) U opravdanim slu~ajevima sud moè obavezu
izdràvawa produìti.
(3) Tu`ba za produèwe izdràvawa moè se podnijeti samo do isteka vremena za koje je izdràvawe
odre|eno.
^lan 251.
Pravo na izdràvawe prestaje ako lice koje to pravo
koristi, stupi u brak ili je postalo nedostojno tog
prava.
^lan 252.
Vanbra~ni otac duàn je da, srazmjerno svojim
mogu}nostima, izdràva majku svog vanbra~nog djeteta za
vrijeme od tri mjeseca prije poro|aja i jednu godinu
nakon poro|aja, ako majka nema dovoqno sredstava za
ìvot.
4. Odre|ivawe izdràvawa
^lan 253.
(1) Prilikom utvr|ivawa potreba lica koje traì
izdràvawe, sud }e uzeti u obzir wegovo imovno stawe,
sposobnost za rad, mogu}nost za zapo{qavawe,
zdravstveno stawe i druge okolnosti od kojih zavisi
ocjena wegovih potreba.
(2) Kad se izdràvawe traì za dijete, sud }e uzeti u
obzir i uzrast djeteta, kao i potrebe za wegovo {kolovawe.
(3) Prilikom utvr|ivawa mogu}nosti lica koje je
du`no da daje izdràvawe, sud }e uzeti u obzir sva wegova primawa i stvarne mogu}nosti da sti~e pove}anu
zaradu, kao i wegove vlastite potrebe i zakonske obaveze
po osnovu izdràvawa.
Broj 54 - Strana 19
^lan 254.
U sporu roditeqa o izdràvawu djeteta sud }e,

roditequ kome je dijete povjereno na za{titu i
vaspitawe, posebno cijeniti kao doprinos za
izdràvawe djeteta, rad i brigu tog roditeqa koju ulaè
u vaspitawe i podizawe djeteta.
^lan 255.
Kad sud utvrdi da roditeqi ni zajedni~ki nisu u
mogu}nosti da podmiruju potrebe izdràvawa djeteta,
obavijesti}e o tome organ starateqstva radi obezbje|ewa
sredstava za izdràvawe djeteta.
^lan 256.
(1) Organ starateqstva moè u ime maloqetnog djeteta pokrenuti spor o izdràvawu, odnosno za pove}awe
izdràvawa, kad roditeq kod koga se dijete nalazi na
za{titi i vaspitawu bez opravdanih razloga ne koristi
to pravo.
(2) Ako roditeq ne traì izvr{ewe dosu|enog
izdràvawa, organ starateqstva je ovla{}en da u ime
maloqetnog lica podnese sudu prijedlog za izvr{ewe.
^lan 257.
(1) Organ starateqstva }e nastojati da se roditeqi
sporazumiju o izdràvawu djeteta, odnosno o povi{ewu
doprinosa za izdràvawe djeteta kada to zahtijevaju
pove}ane potrebe djeteta ili to omogu}avaju boqe materijalne prilike roditeqa.
(2) Sporazum iz prethodnog stava ima snagu izvr{ne
isprave.
(3) Organ starateqstva vodi evidenciju o
izdràvawu djece i roditeqa, prema uputstvu koje
propisuje rukovodilac Republi~kog organa uprave za
poslove socijalne za{tite.
^lan 258.
Organ starateqstva moè, u svojstvu punomo}nika, uz
prethodnu saglasnost starih i samohranih lica, da u
wihovo ime pokrene i vodi parnicu za ostvarivawe
prava na izdràvawe prema srodnicima koji su po odredbama ovog zakona du`ni ih izdràvati.
^lan 259.
(1) Lice koje je du`no da daje izdràvawe, a nalazi se
u radnom odnosu ili je korisnik penzije, ili ostvaruje
stalnu nov~anu rentu u mjese~nim iznosima, sud }e
obavezati na pla}awe budu}ih mjese~nih iznosa
izdràvawa koji se odre|uju u procentu od li~nog dohotka, penzije, ili stalne nov~ane rente.
(2) Ako se plata, penzija ili stalna nov~ana renta, iz
kojih se alimentira izdràvawe ostvaruje u inostranstvu, pla}awe budu}ih mjese~nih iznosa moè se
odrediti i u fiksnom iznosu i u valuti u kojoj se ti prihodi ostvaruju.
(3) Postupak izvr{ewa radi naplate izdràvawa iz
prethodnog stava pokre}e sud po slu`benoj du`nosti.
^lan 260.
(1) Lice koje je du`no da daje izdràvawe, a koje nije
u radnom odnosu ni korisnik penzije, a niti ostvaruje
stalnu nov~anu rentu u mjese~nim iznosima, sud }e
obavezati na pla}ewe budu}ih mjese~nih iznosa
izdràvawa u nov~anim iznosima koji se odre|uju u procentu od zajam~enog li~nog dohotka u Republici.
(2) Izuzetno ako je iznos izdràvawa u slu~aju iz
prethodnog stava ve}i od zajam~enog li~nog dohotka, sud
ga odre|uje u fiksnom nov~anom iznosu.
Strana 20 - Broj 54
(3) Odre|ivawe visine izdràvawa u procentima

prema odredbama ~lana 261. sud }e izre}i samo ako je
davaocu izdràvawa plata, penzija ili stalna nov~ana
renta, tolika da se iz wene visine moè alimentirati
izdràvawe.
^lan 261.
Procenat iz ~l. 259. i 260. ovog zakona ne moè biti
mawi od 15% za svako izdràvano lice, a procenat za sva
lica koja traè izdràvawe ne moè biti ve}i od 50%.
^lan 262.
(1) Ukoliko lice koje je po li~nom odnosu koji zakon
priznaje kao osnov obaveze izdràvawa pozvano od drugog lica da daje izdràvawe, a bavi se nekom djelatno{{}u od koje ostvaruje prihode, sud }e visinu
izdràvawa utvrditi u fiksnom iznosu.
^lan 263.
(1) Zainteresovano lice moè traìti da sud povisi,
snizi ili ukine izdràvawe dosu|eno ranijom pravosna`nom presudom ako su se izmijenile okolnosti na
osnovu kojih je donesena ranija presuda.
(2) Prava i obaveze utvr|ene izmijewenom odlukom ne
mogu djelovati prije podno{ewa zahtjeva.
^lan 264.
Organ, organizacija ili zajednica, odnosno lice koje
je imalo tro{kove radi izdràvawa nekog lica, moè
traìti naknadu tih tro{kova od lica koje ga je po ovom
zakonu du`no da izdràva, ako su u~iweni tro{kovi
bili opravdani.
5. Postupak u sporovima za izdràvawe
^lan 265.
(1) Sud }e po slu`benoj du`nosti odlu~iti o
izdràvawu djece kada odlu~uje o povjeravawu djece na
za{titu i vaspitawe jednom od roditeqa, nekom drugom
licu ili odgovaraju}oj organizaciji ili ustanovi.
(2) Sud }e po slu`benoj du`nosti odlu~iti o
izdràvawu djeteta kada u sporu za utvr|ivawe o~instva
utvrdi da je tuèni otac djeteta.
^lan 266.
(1) U sporovima o izdràvawu maloqetne djece ili
punoqetne djece nad kojom je produèno roditeqsko
pravo, sud moè i po slu`benoj du`nosti odrediti
privremene mjere radi davawa izdràvawa.
(2) U ostalim sporovima o izdràvawu sud }e odrediti privremene mjere radi davawa izdràvawa.
(3) Privremene mjere odredi}e se ako se u~ini
vjerovatnim da postoje ~iwenice od kojih zavisi pravo
na izdràvawe, a u sporovima za utvr|ivawe o~instva i
ako se u~ini vjerovatnim da je tuèni otac djeteta.
^lan 267.
(1) Ako se u parnici odlu~uje o izdràvawu maloqetne djece ili punoqetne djece iz ~lana 233. ovog
zakona, organ starateqstva u~estvuje u tom postupku radi
za{tite interesa djece, sa ovla{}ewima iz ~lana 73.
ovog zakona.
(2) Sud koji odlu~uje u parnici o izdràvawu obavijesti}e organ starateqstva o postupku i pozivati ga na
sva ro~i{ta, kao i dostavqati mu sve odluke donesene u
postupku.
^lan 268.
Organ starateqstva duàn je da na zahtjev suda pribavi sve podatke od zna~aja za dono{ewe odluke o
izdràvawu.
SEDMI DIO
IMOVINSKI ODNOSI
1. Imovina bra~nih supru`nika
^lan 269.
Imovina bra~nih supru`nika moè biti posebna i
zajedni~ka.
^lan 270.
(1) Imovina koju bra~ni supru`nik ima u ~asu
zakqu~ewa braka ostaje wegova posebna imovina.
(2) Imovina koja je data kao miraz smatra se posebnom imovinom ène.
(3) Dobitak od igre na sre}u je zajedni~ka imovina.
(4) Imovinska dobit (tantijema) od autorskog prava
i autorskom pravu srodnih prava, ostvarena u toku trajawa braka zajedni~ka je imovina.
(5) Imovina koju su bra~ni supru`nici stekli radom
tokom bra~ne zajednice, kao i prihodi iz te imovine,
~ine zajedni~ku imovinu.
(6) Pokloni tre}ih lica u~iweni tokom bra~ne
zajednice (u novcu, stvarima, pruàwu pomo}i radom i
sl.), ulaze u zajedni~ku bra~nu imovinu, bez obzira koji
ih je bra~ni drug primio, ukoliko druk~ije ne proizlazi
iz namjene poklona, ili se iz okolnosti u momentu
davawa poklona moè zakqu~iti da je poklonodavac
èlio u~initi poklon samo jednom od bra~nih
supru`nika.
(7) Imovina koju u toku bra~ne zajednice jedan
bra~ni supru`nik stekne po nekom drugom zakonskom
osnovu, wegova je posebna imovina.
^lan 271.
(1) Zajedni~kom imovinom bra~ni supru`nici raspolaù sporazumno.
(2) Svojim udjelom u zajedni~koj imovini jedan
bra~ni supru`nik ne moè samostalno raspolagati niti
ga opteretiti pravnim poslom me|u ìvima.
(3) @enik i nevjesta, odnosno bra~ni supru`nici
mogu bra~nim ugovorom druga~ije urediti svoje odnose u
pogledu zajedni~ke imovine.
(4) Bra~nim ugovorom mogu se urediti imovinskopravni odnosi na postoje}oj ili budu}oj imovini.
(5) Bra~ni ugovor zakqu~uje se u pismenoj formi, a
potpisi bra~nih supru`nika moraju biti ovjereni od
starne sudije ili notara.
(6) Na zajedni~ku imovinu primjewuju se odredbe
stvarnog i obligacionog prava, ako ovim zakonom nije
druga~ije ure|eno.
2. Dioba zajedni~ke imovine bra~nih supru`nika
^lan 272.
(1) Svakome od bra~nih supru`nika pripada po jedna
polovina zajedni~ke imovine.
(2) Bra~ni supru`nici mogu zajedni~ku imovinu sporazumno podijeliti tako da odrede dijelove u ~itavoj
imovini ili jednom dijelu imovine ili na pojedinoj
stvari, kao i da svakom bra~nom supru`niku pripadnu
pojedine stvari ili prava iz te imovine, ili da jedan
bra~ni supru`nik isplati drugom nov~anu vrijednost
wegovog dijela.
^lan 273.
(1) Svaki bra~ni supru`nik moè zahtijevati da mu
sud odredi ve}i dio od pripadaju}e mu polovine zajedni~ke imovine, ako dokaè da je wegov doprinos u sticawu zajedni~ke imovine o~igledno ve}i od doprinosa
drugog bra~nog supru`nika.
(2) U slu~ajevima iz prethodnog stava sud odre|uje
veli~inu udjela bra~nog supru`nika prema wegovom
doprinosu u sticawu zajedni~ke imovine, pri ~emu vodi
ra~una ne samo o li~nom dohotku i zaradi svakog
bra~nog supru`nika, ve} i o pomo}i jednog bra~nog
supru`nika drugome, o radu u doma}instvu i porodici, o
brizi oko vaspitawa i podizawu djece, kao i o svakom
drugom vidu rada i saradwe u upravqawu, odràvawu i
pove}awu zajedni~ke imovine.
(3) Na visinu udjela bra~nog supru`nika u imovini
koja je prete`nim dijelom ste~ena u bra~noj zajednici
ne}e uticati okolnost {to je tu imovinu drugi bra~ni
supru`nik uve}ao nakon raskida bra~ne zajednice, ako je
svojim pona{awem sprije~io u~e{}e bra~nog
supur`nika u daqem sticawu.
(4) Bra~ni supru`nik koji je svojim radom u toku
bra~ne zajednice doprinio odràvawu i pove}awu
posebne imovine drugog bra~nog supru`nika (npr.
unapre|ivawem poqoprivrednog imawa i sli~no), moè
tu`bom zahtijevati da mu drugi bra~ni supru`nik da
odgovaraju}u naknadu u novcu.
(5) Supru`nik ~ije udio u sticawu zajedni~ke
imovine ili pojedine stvari iz zajedni~ke imovine znatno niì od udjela drugog bra~nog supru`nika, ili kada
to opravdavaju posebne okolnosti, moè tu`bom zahtijevati diobu zajedni~ke imovine i tako da sud obaveè drugog bra~nog supru`nika da mu naknadi protuvrijednost
wegovog udjela u novcu, srazmjerno vrijednosti zajedni~ke imovine na dan dono{ewa presude.
^lan 274.
(1) Prilikom diobe zajedni~ke imovine, na zahtjev
bra~nog supru`nika, u wegov }e se dio prvenstveno unijeti oni predmeti iz zajedni~ke imovine koji sluè za
obavqawe wegovog zanimawa.
(2) Iz zajedni~ke imovine izdvoji}e se i predati
bra~nom supru`niku, pored wegovog dijela, i one stvari
ste~ene radom u toku bra~ne zajednice koje sluè
iskqu~ivo wegovoj li~noj upotrebi.
(3) Ako je vrijednost stvari iz st. 1. i 2. ovog ~lana
nesrazmjerno velika u odnosu na vrijednost cjelokupne
zajedni~ke imovine, izvr{i}e se dioba i tih stvari,
osim ako bra~ni supru`nik koji bi ove stvari trebao da
dobije ne naknadi drugom bra~nom supru`niku odgovaraju}u vrijednost ili ne ustupi drugom bra~nom
supru`niku, po wegovom pristanku, druge stvari.
^lan 275.
(1) Bra~nom supru`niku kome se povjeravaju zajedni~ka djeca na za{titu i vaspitawe daju se, pored wegovog dijela, i stvari koje sluè samo djeci ili su namijewene samo wihovoj neposrednoj upotrebi.
(2) Kod diobe zajedni~ke imovine bra~nom
supru`niku kome su povjerena zajedni~ka djeca na
za{titu i vaspitawe dodjequju se one stvari za koje je
o~igledno da je u interesu da budu u posjedu i valasni{tvu bra~nog supru`nika kome su djeca povjerena.
Broj 54 - Strana 21
^lan 276.
(1) Kod diobe zajedni~ke imovine svakom }e se
bra~nom supru`niku ura~unati u wegov dio srazmjerna
vrijednost onog {to se duguje po osnovu zajedni~kog sticawa u braku.
(2) Kao dugovawa u smislu prethodnog stava
ura~una}e se i potraìvawa tre}ih lica koja su nastala
radi pove}awa ili odràvawa postoje}e zajedni~ke
imovine, a ta potraìvawa terete samo jednog bra~nog
supru`nika prema drugom po osnovu ~lana 273. stav 2.
ovog zakona.
(3) Nenamireni dugovi iz stava 2. ovog ~lana ne}e se
uzeti u obzir prilikom odre|ivawa udjela u zajedni~koj
imovini.
^lan 277.
Ako je u izvr{nom postupku odre|ena prodaja stvari
iz zajedni~ke imovine radi namirewa udjela jednog
bra~nog supru`nika, taj bra~ni supru`nik ima pravo
pre~e kupovine tih stvari.
3. Odgovornost bra~nih supru`nika za dugove prema
tre}im licima
^lan 278.
(1) Za obaveze koje je jedan bra~ni supru`nik imao
prije stupawa u brak ne odgovara drugi bra~ni
supru`nik.
(2) Za obaveze iz prethodnog stava bra~ni supru`nik
odgovara svojom posebnom imovinom i svojim dijelom u
zajedni~koj imovini.
(3) Tu`bu za utvr|ewe dijela bra~nog supru`nika u
zajedni~koj imovini moè podi}i i povjerilac bra~nog
supru`nika.
^lan 279.
Za obaveze koje je jedan bra~ni supru`nik preuzeo
radi podmirewa teku}ih potreba bra~ne, odnosno porodi~ne zajednice, kao i za obaveze za koje po zakonu odgovaraju zajedni~ki oba bra~na supru`nika, odgovaraju
bra~ni supru`nici solidarno kako zajedni~kom tako i
svojom posebnom imovinom.
^lan 280.
Ako je radi namirewa zajedni~kih obaveza iz dijela
jednog od bra~nih supru`nika u zajedni~koj imovini ili
iz wegove posebne imovine napla}eno vi{e nego {to
iznosi wegov dio duga, taj bra~ni supru`nik ima prema
drugom bra~nom supru`niku pravo na naknadu tog iznosa
iz wegovog dijela, odnosno iz wegove posebne imovine.
4. Upravqawe zajedni~kom imovinom bra~nih supru`nka
^lan 281.
(1) Bra~ni supru`nici zajedno posjeduju, upravqaju i
koriste zajedni~ku imovinu.
(2) Bra~ni supru`nici se mogu sporazumjeti da se jednom od wih povjeri upravqawe i kori{}ewe ili samo
upravqawe zajedni~kom imovinom ili wenim dijelom.
(3) Svaki bra~ni supru`nik moè odustati od sporazuma o povjeravawu upravqawa i kori{}ewa zajedni~kom imovinom.
5. Vra}awe poklona bra~nih supru`nika
^lan 282.
(1) U slu~aju razvoda ili poni{tewa braka, pokloni
koji su bra~ni supru`nici u~inili jedan drugom prije
zakqu~ewa braka ili u toku braka, ne vra}aju se.
Strana 22 - Broj 54
(2) Pokloni iz posebne imovine bra~nog supru`nika

koji su nesrazmjerno velike vrijednosti u odnosu na vrijednost wegove cjelokupne imovine u vrijeme postavqawa
zahtjeva za vra}awe, vra}aju se poklonodavcu u slu~aju
razvoda ili poni{tewa braka. Takav poklon nije duàn
da vrati bra~ni supru`nik ako bi to zna~ilo o~itu
nepravdu za wega ili ako bi ga to dovelo u te{ke materijalne prilike.
^lan 283.
(1) Umjesto poklona koji su otu|eni, vra}aju se
nov~ane vrijednosti ili za wih primqene stvari.
(2) Vrijednost u novcu utvr|uje se, prema izboru poklonodavca, u visini za koju je otu|ena poklowena stvar
ili u vrijednosti koju je imala poklowena stvar u vrijeme otu|ewa.
(3) Ako je poklowena stvar otu|ena ili uni{tena u
zloj namjeri, poklonoprimac je duàn da poklonodavcu
naknadi vrijednost stvari po trì{noj cijeni u vrijeme
kada je stvar trebalo vratiti.
(4) Odredbe iz ~lana 282. ovog zakona, kao i st. 1. do
3.ovog ~lana, primjewuju se i u slu~aju utvr|ewa da je postojao osnov za poni{tewe, odnosno razvod braka.
6. Imovinski odnosi lica iz vanbra~ne zajednice
^lan 284.
(1) Imovina ste~ena radom lica u vanbra~noj zajednici koja je trajala duè vremena smatra se wihovom
zajedni~kom imovinom.
(2) Kod diobe imovine iz prethodnog stava shodno se
primjewuju odredbe o diobi zajedni~ke imovine bra~nih
supru`nika.
7. Imovinski odnosi roditeqa i djece
^lan 285.
(1) Maloqetna djeca mogu imati svoju imovinu koju
steknu radom ili je dobiju nasqedstvom, poklonom ili
po nekom drugom zakonskom osnovu.
(2) Imovinom iz prethodnog stava, osim one koju je
maloqetnik stekao radom, do wegove punoqetnosti, u
wegovom interesu, upravqaju roditeqi maloqetnika.
^lan 286.
(1) Prihode iz imovine maloqetnog djeteta roditeqi
prvenstveno mogu koristiti za wegovo izdràvawe,
lije~ewe, vaspitawe i obrazovawe.
(2) Roditeqi mogu prihode iz prethodnog stava
koristiti i za izdràvawe ~lanova porodice, pod
uslovima iz ~lana 234. stav 2. ovog zakona.
^lan 287.
Roditeqi mogu samo s odobrewem nadle`nog organa
starateqstva otu|iti ili opteretiti vrednije stvari i
prava iz imovine svog maloqetnog djeteta radi wegovog
izdràvawa, lije~ewa, vaspitawa i obrazovawa ili ako
to zahtijeva drugi vaàn interes djeteta.
^lan 288.
Pravni poslovi o regulisawu imovinskih odnosa
izme|u bra~nih supru`nika i lica koja ìve u
vanbra~noj zajednici kao i pravni poslovi koji zna~e
zna~ajno raspolagawe imovinom maloqetnika ili
poslovno nesposobnih lica moraju biti sa~iweni u pismenoj formi, ovjereni od strane sudije koji }e upozoriti
stranke na pravne posqedice takvih poslova ili
ovjereni od strane notara.
8. Tro{kovi trudno}e i poro|aja vanbra~nog djeteta

^lan 289.
(1) Tro{kove izazvane trudno}om i poro|ajem vanbra~nog djeteta snose otac i majka prema svojim imovinskim mogu}nostima.
(2) U slu~aju spora sud }e, na zahtjev jednog od roditeqa, odrediti udio svakog od wih u sno{ewu tro{kova iz
prethodnog stava.
OSMI DIO
PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE
^lan 290.
Odredbe ovog zakona o pravima i du`nostima
bra~nih supru`nika, roditeqa i djece, usvojilaca i
usvojenika, staralaca i {ti}enika, davalaca i primalaca izdràvawa, kao i o prestanku tih odnosa, primjewiva}e se i u slu~ajevima kad su ti odnosi nastali prije
dana stupawa na snagu ovog zakona.
^lan 291.
Odredbe ovog zakona koje se odnose na brak i odnose u
braku, odnose roditeqa i djece, usvojewe, starateqstvo i
izdràvawe, primjewuju se u postupku pred sudom odnosno organom starateqstva u predmetima u kojima do dana
stupawa na snagu ovog zakona, nije donesena prvostepena
odluka.
^lan 292.
(1) Ako je prije stupawa na snagu ovog zakona donesena pravosna`na odluka, pred sudom, daqi postupak nastavi}e se po propisima koji su vaìli do dana stupawa
na snagu ovog zakona.
(2) Ako poslije stupawa na snagu ovog zakona bude
ukinuta prvostepena odluka iz prethodnog stava, daqi
postupak sprove{}e se po odredbama ovog zakona.
(3) Odredbe ovog zakona o mirewu u postupku za
razvod braka ne}e se primjewivati ako je postupak radi
poku{aja mirewa sproveden prije stupawa na snagu ovog
zakona.
^lan 293.
Brak zakqu~en prije stupawa na snagu ovog zakona
koji po ranijim propisima ne bi bio postoje}i ili
vaqan, ne moè se poni{iti, ako razlog za poni{tewe
nije predvi|en ovim zakonom.
^lan 294.
Odredbe ovog zakona primjewuju se i na imovinske
odnose bra~nih supru`nika iz brakova zakqu~enih prije
stupawa na snagu ovog zakona, ako zahtjevi stranaka nisu
pravnosna`no rije{eni do dana stupawa na snagu ovog
zakona.
^lan 295.
Rukovodilac Republi~kog organa uprave za socijalnu
za{titu donije}e bliè propise iz ~lana 170. stav 2,
~lan 230. stav 2. i ~lan 257. ovog zakona u roku od tri
mjeseca od dana stupawa na snagu ovog zakona.
^lan 296.
Danom stupawa na snagu ovog zakona prestaje da vaì
Porodi~ni zakon ("Slu`beni list SR Bosne i
Hercegovine", broj 21/79 i 44/89).
^lan 297.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana obvjavqivawa u "Slu`benom glasniku Republike Srpske".
Broj: 01-633/02
26. jula 2002. godine
Bawa Luka
Predsjednik
Narodne skup{tine,
Dr Dragan Kalini}, s.r.
Republi~ka uprava za geodetske i imovinskopravne poslove

Republi~ka uprava za geodetske i imovinsko-pravne
poslove, na osnovu ~lana 92. Zakona o premjeru i katastru
nekretnina (Slu`beni glasnik Republike Srpske, br.
19/96 i 15/00), d o n o s i
RJE[EWE
O STUPAWU NA SNAGU KATASTRA NEKRETNINA ZA
KATASTARSKU OP[TINU DERVENTSKI LUG,
OP[TINA DERVENTA
Broj 54 - Strana 23
daqem tekstu: Pravilnik) izloìti na javni uvid i

utvrditi prava na nekretninama za katastarsku op{tinu
Priboj i za ostale katastarske op{tine na podru~ju
op{tine Lopare.
III
Prije po~etka radova izlagawa, Komisija }e prema
odredbama ~lana 40. Pravilnika, pribaviti sav elaborat i dokumentaciju potrebnu za vo|ewe postupka izlagawa podataka.
IV
Komisija }e oglasom odrediti mjesto i vrijeme izlagawa podataka na javni uvid i utvr|ivawe prava na
nekretninama.
I
Utvr|uje se da je katastar nekretnina na dijelu
op{tine Derventa, i to za katastarsku op{tinu
Derventski Lug u ukupnoj povr{ini od 740 ha 78 a 74 m2
izra|en u skladu sa propisima.
V
Na osnovu ~iwenica utvr|enih u postupku izlagawa
podataka Komisija donosi rje{ewe.
II
Katastar nekretnina za katastarsku op{tinu
Derventski Lug stupa na snagu osmog dana od dana
objavqivawa u Slu`benom glasniku Republike Srpske.
VI
Tro{kovi rada Komisije padaju na teret sredstava za
uspostavu katastra nekretnina podru~ja op{tine
Lopare.
III
Danom stupawa na snagu katastra nekretnina iz ta~ke
I ovog rje{ewa, stavqa se van snage i prestaje da vaì
katastar zemqi{ta za katastarsku op{tinu Derventski
Lug.
VII
Kada se zavr{i izlagawe podataka i kada se prime i
ovjere radovi i elaborat izlagawa od strane Republi~ke
uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove,
Komisija }e zapisni~ki predati elaborat izlagawa kako
to predvi|a ~lan 84. Pravilnika.
IV
Ovo rje{ewe stupa na snagu danom dono{ewa, a
Broj: 03-952-302/02
Bawa Luka
Direktor
Dr Tihomir Gligori}, s.r.
Na osnovu ~lana 67. Zakona o premjeru i katastru

nekretnina (Slu`beni glasnik Republike Srpske, broj
19/96) i ~lana 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
premjeru i katastru nekretnina (Slu`beni glasnik
Republike Srpske, broj 15/00), direktor Republi~ke
donosi
RJE[EWE
O OBRAZOVAWU KOMISIJE ZA IZLAGAWE NA
JAVNI UVID PODATAKA O NEKRETNINAMA I
UTVR\IVAWU PRAVA NA NEKRETNINAMA ZA
KATASTARSKU OP[TINU PRIBOJ I OSTALE
KATASTARSKE OP[TINE NA PODRU^JU
OP[TINE LOPARE
I
Komisija za izlagawe na javni uvid podataka o
nekretninama i utvr|ivawu prava na nekretninama za
katastarsku op{tinu Priboj i sve katastarske op{tine
na podru~ju op{tine Lopare obrazuje se u slijede}em sastavu:
1. Mirjana Tasovac, dipl. pravnik, predsjednik
Komisije;
2. Branko Bjelica, dipl. pravnik, zamjenik predsjednika Komisije;
3. Borka Savi}, inèwer geodezije, ~lan Komisije;
4. Stojan Jovi}, inèwer geodezije, zamjenik ~lana
Komisije;
5. Jovan Tasovac, ~lan Komisije iz reda gra|ana;
6. Mirko Milovanovi}, zamjenik ~lana Komisije iz
reda gra|ana.
II
Komisija }e u skladu sa odredbama Zakona o premjeru
i katastru nekretnina i Pravilnika o izlagawu na javni
uvid podataka premjera i katastarskog klasirawa
zemqi{ta i odre|ivawa upisa prava na nekretninama (u
VIII
Za obezbje|ewe potrebnih uslova za rad Komisije
zaduùje se Republi~ka uprava za geodetske i imovinskopravne poslove - Podru~na jedinica Lopare.
IX
Ovo rje{ewe }e se objaviti u Slu`benom glasniku
Republike Srpske.
Broj: 03-952-13/02
Bawa Luka
Direktor
Na osnovu ~lana 67. Zakona o premjeru i katastru

nekretnina (Slu`beni glasnik Republike Srpske, broj
19/96) i ~lana 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
premjeru i katastru nekretnina (Slu`beni glasnik
Republike Srpske, broj 15/00), direktor Republi~ke
donosi
RJE[EWE
O IZMJENI RJE[EWA O OBRAZOVAWU KOMISIJE
ZA IZLAGAWE NA JAVNI UVID PODATAKA O NEKRETNINAMA I UTVR\IVAWU PRAVA NA
NEKRETNINAMA ZA KATASTARSKE
OP[TINE U OP[TINI VI[EGRAD
I
U Rje{ewu o obrazovawu Komisije za izlagawe
podataka o nekretninama i utvr|ivawu prava na nekretninama za katastarske op{tine u op{tini Vi{egrad,
broj: 01-117/00, od 8. avgusta 2000. godine, u ta~ki I pod
rednim brojem 3. umjesto Radomira Vasi}a imenuje se
Radislav Stojanovi}, geometar, za ~lana Komisije.
II
Ovo rje{ewe stupa na snagu danom dono{ewa, a
Broj: 03-117/00
Bawa Luka
Direktor
Strana 24 - Broj 54
SADR@AJ
PREDSJEDNIK REPUBLIKE SRPSKE

703
Odluka o pomilovawu osu|enih lica . . . . . . . . . .1
NARODNA SKUP[TINA REPUBLIKE SRPSKE

704
Porodi~ni zakon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1
REPUBLI^KA UPRAVA ZA GEODETSKE I

IMOVINSKO-PRAVNE POSLOVE
Rje{ewe o stupawu na snagu katastra nekretnina za katastarsku op{tinu Derventski
Lug, op{tina Derventa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .23
Rje{ewe o obrazovawu Komisije za izlagawe

na javni uvid podataka o nekretninama i utvr|ivawu prava na nekretninama za katastarsku
op{tinu Priboj i ostale katastarske op{tine na podru~ju op{tine Lopare . . . . . . . . . . .23
Rje{ewe o izmjeni Rje{ewa o obrazovawu
Komisije za izlagawe na javni uvid podataka o nekretninama i utvr|ivawu prava na
nekretninama za katastarske op{tine u
op{tini Vi{egrad . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .23
NOVO !!!
U izdawu Javnog preduze}a Slu`beni glasnik Republike Srpske iz {tampe je
iza{la kwiga:
Priru~nik za polagawe op{teg dijela stru~nog ispita

zaposlenih sa vi{om i visokom stru~nom spremom u organima
dràvne uprave, lokalne samouprave i organizacijama koje
obavqaju javna ovla{}ewa.
Ukoliko èlite da nabavite ovaj priru~nik, ~iji su autori prof. dr Petar
Kuni}, doc. dr Mirjana Ra|enovi}, doc. dr Mile Dmi~i}, Anto Nikoli},
Aleksandar ]ulum, Boro Bovan i Jovo Erceg, sve informacije moète dobiti
putem na{eg telefona 051-311-545.
Redakcija
Osniva~: Narodna skup{tina Republike Srpske. Izdava~: Javno preduze}e Slu`beni glasnik Republike Srpske, Bawa Luka,
po{tanski fah 88. @iro-ra~uni: 562-099-00004292-34 kod Razvojne banke AD Bawa Luka i 567-162-10000010-81 kod Zepter komerc
banke AD Bawa Luka. Direktor i glavni i odgovorni urednik Milivoje Tutwevi}. Urednik Vi{wa Baji}-Preradovi}. Tehni~ki
urednik Veseqko Kneèvi}. Telefon/faks: (051) 311-532, 302-708, redakcija: (051) 311-545. Rje{ewem Ministarstva informacija
Republike Srpske broj 01-411/93 list je upisan u registar javnih glasila pod brojem 37. [tampa AD Grafi~ar Doboj.

Porodicni Zakon RS

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Porodicni Zakon RS

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SLU@BENI GLASNIK

JP Slu`beni glasnik Republike Srpske,

Utorak, 27. avgust 2002. godine

Na osnovu ~lana 80. stav 1. ta~ka 5. Ustava Republike

Progla{avam Porodi~ni zakon koji je Narodna

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

Utorak, 27. avgust 2002.

Utorak, 27. avgust 2002.

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

ili majci, stric i sinovica, ujak i sestri~ina, tetka i

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

Utorak, 27. avgust 2002.

Utorak, 27. avgust 2002.

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

(2) Ako jedan od bra~nih supru`nika odustane od

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

Utorak, 27. avgust 2002.

Utorak, 27. avgust 2002.

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

Utorak, 27. avgust 2002.

4. Produ`ewe roditeqskog prava i du`nosti

Utorak, 27. avgust 2002.

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

(2) Ako lice iz prethodnog stava izjavi da nije otac

(2) U slu~aju iz prethodnog stava priznawe o~instva

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

8. Osporavawe o~instva i materinstva

Utorak, 27. avgust 2002.

Utorak, 27. avgust 2002.

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

(2) Ako tu`ilac u roku koji je sud odredio ne postupi

(2) Za usvojewe maloqetnog lica starijeg od 10 godina potrebna je i wegova saglasnost.

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

- lice koje ne pru`a dovoqno jemstva da }e usvojenika

Utorak, 27. avgust 2002.

Utorak, 27. avgust 2002.

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

(2) Organ starateqstva stara se o primjeni vaspitne

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

(2) Organ starateqstva, prije dono{ewa rje{ewa iz

Utorak, 27. avgust 2002.

- odre}i se nasqedstva ili legata, ili odbiti poklon,

Utorak, 27. avgust 2002.

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

(5) Nagradu i naknadu tro{kova odobrava organ

- ~iji su roditeqi kroz du`e vrijeme zanemarili

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

Utorak, 27. avgust 2002.

5. Staraoci za posebne slu~ajeve

Utorak, 27. avgust 2002.

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

(2) Odobrewe za raspolagawe imovinom daje organ

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

(3) Odricawe od prava na izdr`avawe nema pravnog

Utorak, 27. avgust 2002.

Utorak, 27. avgust 2002.

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

(3) Tu`ba za produèwe davawa izdràvawa moè se

U sporu roditeqa o izdr`avawu djeteta sud }e,

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

(3) Odre|ivawe visine izdr`avawa u procentima

Utorak, 27. avgust 2002.

Utorak, 27. avgust 2002.