Dr.

Senahid Halilovi

PRAVOPIS BOSANSKOGA JEZIKA ZA OSNOVNE I SREDNJE SKOLE

Senahid Halilovi

PRAVOPIS
BOSANSKOGA
JEZIKA
ZA OSNOVNE I SREDNJE KOLE

Zenica, 2004.

SADRAJ
l.

UVOD
PRAVOPISNA PRAVILA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
ll.
l. APOSTROF . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2. C RTA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3. CRTICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4 . DV OTA KA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
5. GEMINACIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
6. GLAS H . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7. GLAS J . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
8. GLASOVI I . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
9. GLASOVI Dt I . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1 0. GUBLJENJE SUGLASNIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
ll. JEDNAENJE SUGLASNIKA PO MJESTU TVORBE
1 2 . JEDNA ENJE SUGLASNIKA PO ZVUNOSTI . . . . .
1 3 . KOSA CRTA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1 4. NAVODNICI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1 5 . PISANJE RIJE I STRANOGA PORIJEKLA . . . . . . .
1 6. PISMO
....................................
1 7. POLUNAVODNICI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1 8. PRAVILA O ALTERNACIJI IJE/JE/E/I . . . . . . . . . . . . .
1 9. PRAVOPISNI ZNACI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
20. PROMJENA L U O . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2 1 . RASTAVLJANJE RIJE I NA KRAJU RETKA . . . . . .
22. SASTAVLJENO l RASTAVLJENO PISANJE RIJE I .
23. SKRA ENICE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
24. TAKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
25. TAKA-ZAREZ
.
..
..
26. TRI TAKE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
27. UPITNIK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
28. UZVINIK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
29. VELIKO l MALO SLOVO . . .
..
30. ZAGRADE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3 1 . ZAREZ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
32. ZNACI PORIJEKLA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
33. ZNACI ZA BILJEKE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
34. ZNACI ZA DUINU . . .
..... ...... .
35. ZNACI ZA NAGLASKE . . . . .
.. ... ....
36. ZVJEZDICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
III. RJENIK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
IV. RJEENJA ZADATAKA I VJEB I . . .
..
.
.

7
9
Il
Il

16
I8

21
22
24
27
33
36
38
39
41
43
46
55
57
57
66
67
68
70
91
98
1 02
1 03
1 04
l 06
1 08
1 28
13 1
1 47
1 48
1 49
1 50
1 50
1 53
211

I. UVOD
U Bosni i Hercegovini odavno se osjea potreba za kolskim pravopisnim
prirunikom. Sedamdesetih i osamdesetih godina XX stoljea toj je potrebi
udovoljavao Markovi-Ajanovi-Dikliev

pravopisni

prirunik

srpskohroatskoga jezika. Spomenuti je prirunik do 1991. doivio osamnaest

ianja..
Poetkom devedesetih godina prestao je postojati standardni
srpskohrvatski jezik, a umjesto njeg danas imamo etiri posebna standardna
jezika: bosanski, hrvatski, srpski i crnogorski. Poslije stoljea i po manje vie zajednike norme, krajem XX stoljea etiri junoslavenska naroda Bonjaci, Hrvati, Srbi i Crnogorci- kreu zasebnim putevima izgradnje
samosvojnih standardnih jezika.
Od zajednike pravopisne norme (one iz pravopisa Matice hrvatske i
Matice srpske, 1960. god.) odustali su najprije Zagreb i Beograd. pojavili su
se pravopisi hrvatskoga, potom pravopisi srpskoga jezika. Godine 1996.
objavljen je i

Pravopis bosanskoga jezika. To je obimnija knjiga, pisana

najprije za jezike strunjake.

Ovaj je kolski pravopisni prirunik zapravo saetak Pravopisa
bosanskoga jezika. Odatle su gotovo u cijelosti preuzeta pravopisna pravila;
medutim, iako se oslanja na izdanje iz 1996, ovaj prirunik donosi dorade,
dopune i pojednostavljenja pravopisnih normi bosanskoga jezika. Drugo
izdanje

Pravopisa bosanskoga jezika bit e usklaeno sa ovim kolskim

prirunikom.
Ova je knjiga svojim obimom i sadrinom ponajprije namijenjena
kolama, ona predstavlja prirunik za uenike i nastavnike osnovnih i
srednjih Jkola, ali bi mogla udovoljiti potrebama i ire kulturne javnosti.

U elji da se korisnicima pomogne pri usvajanju pravopisnih pravila,

nastojali smo postii jasnost i preglednost. Grada u ovome priruniku
izloena je stoga na poseban nain: pojedine se cjeline niu abecedno (od

apostrofa

do

zvjezdice)

zato e se i bez korienja

sadraja

lahko

pronalaziti ono to je potrebno; svaka zaokruena cjelina sadri tri dijela prvo dolazi osnovni tekst s pravilima i primjerima, potom uokviren saetak
teksta i, najzad, na margini su istaknute najbitnije pojedinosti. Na margini i
sami moete dopisivati primjedbe i pitanja. Tekst prate zadaci i vjebe, a na
7

tj,J.

kraju knjige nalaze. se rjeenja zadataka i vjebi. Rjeniki dio sad

abecedno nanizane primjere iz pravopisnih pravila, a uz svaki primjer 'tt
Rjeniku stoji broj pravopisnog pravila u kome se taj primjer navodi.

Nadamo se da e ova knjiga doprinijeti unapreivanju i stabiliziranju

pravopisne norme bosanskoga jezika. Ta e se naa nadanja ostvariti ako
ovaj kolski pravopis uistinu postane prirunik, tj. ako esto bude pri ruci

uenicima, nastavnicima i svima koji ele njegovati svoju pismenost i uope

jeziku ku/turo.
Sarajevo, 18. 4. 1999.

Autor

Uz drugo izdanje
Ovaj pravopisni prironik dobro je prihvaen od irokog kruga
korisnika, najprije od uenika osnovnih i srednjih kola u BiH. lzdava je za
kratko vrijeme iscrpio zalihe prvog izdanja; stoga se odluio i za drogo,
nepromijenjeno izdanje, kako bi do knjige mogli doi svi kojima je potrebna.
Sarajevo, 14.januara 2004.

Autor

II. PRAVOPISNA PRAVILA

l. APOSTROF

1 . Apostrof se stavlja umjesto izostavljenoga dijela rijei ili broja.

Njime se oznauje da takvi likovi nisu uobiajeni u standardnome jeziku:

( l ) Je/'ti tvrdo, Ibro. bez dueka? l ( ... ) jesu J 'teke tahte javorove?
(2) Je/' Saraj'vo gdje je nekad bilo? - (3) Malehno je zrno bise
rovo, al' ga nose gospoe na vratu.- (4) Roena je 27. Xl '95.
-

apostrofom se oznaava
izostavljanje slova ili brojki

2. Apostrof se ne pie na kraj u kmjega infinitiva i glagol skoga pri

loga sadanjeg (u poslovicama i sl.), iako takvi likovi nisu prihvaeni u
standardnome jeziku:

( l ) S hromim putuju mora se posrnut.- (2) Vrelo gvoe kovat tre

ba.- (3) Treba rodit pa ime nadjet.- (4) Valja bacit udicu, pa uhva
tit ribicu.
3. Apostrof se ne pie na kraj u krnjeg infinitiva u sastavu futura 1:
ieznut e, pisat e, propast e. Takoder se ne stavlja apostrof u rijei kao
niti u glagolskom prodjevu radnom. Krnji oblici (osim u futuru prvom) do
puteni su samo u knjievnoumjetnikom stilu.
4. Ako je u standardnome jeziku neka rij e prihvaena i u kraem i
u duem liku, a upotrijebi se krai lik, apostrof se ne pie: k (ka), kad (ka
da), mladog (mladoga), onom (onome), svukud (svukuda).

2. CRTA

5. Kao pravopisni znak u uem smislu crta moe upuivati na to da

tekst koji slijedi sadri objanjenje ili zakljuak prethodnog teksta; moe
se upotrijebiti za oznaavanje pauze, a moe se pisati i ispred jedinica u
nabrajanju te onih koje elimo naroito istai, kao i ispred teksta koji se na
vodi. Crte slue i za odjeljivanje umetnutih dijelova reenice. Dakle, crta
moe biti u ulozi zareza, dvotake, triju taaka, navodnika, kao i znakova
ponavlj anja, a dvije crte u ulozi zareza ili zagrada. Ako se crta ne moe na
pisati na kraju reda, stavlja se na poetku sljedeeg.

za razliku od crtice, crta

se ne prenosi u sljedei
red

6. Crta u slubi pravopisnog znaka u uem smislu uvijek ima bjeli

ne (razmake) s obje strane; dakle, odmaknuta je od rij ei, brojki, simbola.
(Time se u kucanome tekstu jasno razlikuje od crtice, koja se obino kuca
istim znakom, ali nema razmaka ni s jedne strane.)

Crta u slubi pravopisnoga znaka u irem smislu takoder bi trebalo

da ima bjeline s obje strane (tzv. odmaknuta crta). Jedino je izmedu broje-

ll

va poeljno primaknuti crtu. (Primaknuta crta u tiskanome tekstu razliku

je se od crtice po duini: crtica je kraa.)
Npr.: put Sarajevo - Banja Luka; put Sarajevo - Gorade; ahov
ski susret Novo Sarajevo - Stari Grad. Ali: Zija Dizdarevi
(1916-1942).

dvjema crtama odjeljuje

mo umetnute dijelove

7. Dvjema crtama odjeljuju se umetnuti dijelovi reenice (rijei, iz

razi, pa i cijele reenice). Umetnuti dijelovi predstavljaju manje ili vie sa
mostalne jedinice, tj. nisu u izravnoj vezi s reenicom u kojoj se nalaze.
Dvije crte (kao dvostruki pravopisni znak) imaju ulogu dvostrukoga zareza
ili zagrada, s tim to su crte izraajnije, a osobito su podesne u reenicama
u kojima ima vie zareza: bez njih bi moglo biti dvojbe koji je od dijelova
omeenih zarezima naknadno dodat ili umetnut:

dvjema crtama pokazuje

se dua pauza nego zare
zima

(l) Ja ne znam kako izgledaju hurije, rajske ljepotice - trebalo bi ih

vidjeti- ali na ovom svijetu su primljene Sarajke kao ljepotice. (M.
Nerkesi, U pohvalu lijepog grada Sarajeva) - (2) Tokom XVI i XVJJ
stoljea u tada najveim gradovima i centrima Bosne i Srbije - kao
to su Sarajevo, Pritina, Novi Pazar, Foa, Mostar, Uice, Beog
rad, Ni., Banja Luka i drugi - osnovano je vie orijentalnih bihtio
teka, vakufskih i privatnih. (K. Dobraa, Uvod - u: Katalog araps
kih, turskih i perzijskih rukopisa, l)

8. Crtom se, kao i zarezom i dvotakom, odjelj uje dio reenice koji
sadri naknadno objanjenje, a formalna veza sa prethodnim dijelom nije
pokazana izriito:

crtom se:
a) odjeljuje naknadno ob
janjenje;
b) obiljeava pauza izme
u dvaju dijelova teksta

( l ) U tim prilikama nastao je Duvanjski arzuhal - svojevrsna mol

ba na bosanskom jeziku, ijije autor do sada bio nepoznat. (A. Isa
kovi, Biserje) - (2) U njemu ovjeku izgleda da poivjeli moe
dugo - na hiljadu mjesta u Sarajevu teku esme, vode ivota. (M.

Nerkesi, U pohvalu lijepog grada Sarajeva)

9. Crta obiljeava pauzu izmeu dijela teksta koji joj

prethodi i ono
ga koji slijedi. Njome se naroito naglaava odnos izmedu dvaju dijelova
teksta:
Sjeam se: jurili smo po vrajevima za konjima, preko trave i ka
menja, kroz djeije razigrane prostore, zaboravljajui otii pet pu
ta na dan u damiju i - poslije su oeve batine bile svretak rados
ti. (Z. Dizdarevi, Majka)
1 0. Crta oznaava pauzu izmedu dijela teksta u kome se neto
nabraja i dijela u kojemu slijedi saeto objanjenje:

( l ) Ta nepotrebna, neobino tetna distanca od matice, od vrela, od

korijena, od izvornih formi, taj bijeg od vlastitoga bia, taj samoubi-

12

/aki pohod u samozaborav, ta mimikrija, to nekritiko poimanje

tueg, to snishodijivo prihvatanje neijeg kao boljeg samo zato to ni
je moje, ta tragikomina raspoluenost izmeu onoga tojesam i ono
ga to drugi hoe da sam, taj neprirodno golemi jaz izmeu jezike
aktivnosti nae i generacije ve naih oeva i majki - nije li to, ipak,
izbor samih Bo.njaka? (S. Halilovi, Bosanskijezik) - (2) Putopisac,
karikaturist, scenarist, novinar, urednik - sve to bioje luko Dumhur.
ll.

Crta moe doi ispred jedinica u nabrajanju:

( l ) U svojoj etnogenezi bosanski Slaveni, kasnije Bonjaci ili Bosan

ski Muslimani, kao sredinji junoslavenski narod, vrlo malo su se
mijeali sa drugim narodima, to nije sluaj sa okolnim Junim Sla
venima. u ijoj je etnogenezi udio neslavenskog elementa prilino
znaajan - na istoku Grka, A lbanaca, Cincara, Rumuna i drugih, a
na zapadu Nijemaca, ita/ijana, Maara, eha itd. (M. Imamovi,
Historija Bonjaka) - (2) Kod kue ne vraaju maeve u koric - za
pojilo, za ispau, za prijekpogled, za runu rije. (D. Sui, Uhode)
1 2. Iz razloga jasnoe crta se obino stavlja ispred predi kata koji je
razliitim reeninim lanovima isuvie udaljen od subjekta:

Bosanski kraljevi, da se ulaskaju velikaima, po primjeru - dijelili

su im razne naslove. (S. Baagi, Kratka uputa u prolost Bosne i
Hercegovine 11463-1850!)

crta se pie:
a) ispred jedinica u nabra
janju;
b) ispred predikata uda
ljenog od subjekta;
e) kad se neto naroito
istie, suprotstavlja;
d) pri nizanju odsjeaka
teksta jednih ispod
drugih

13. Crtom se oznaava pauza i u saetim iskazima, poslovicama,

kao i u reenicama bez veznika:

( l ) Mladost - ludost. - (2) Manje znao - manje i patio. (3) Beg ja,
beg ti - ko e vodu nositi. - (4) lli Risto kova, ili kova Risto -jed
no te isto. (M. K. Ljubuak, Narodno blago)
1 4. Crtom se odvaja i istie dio iskaza koji sadri neto suprotno ili

neoekivano:
( l ) Sa svakim zamahom zalepra rukav od koulje, bijel - na crnoj
ruci Halimainoj, odu gore s lopatom i njegove oi, a goreje nebo
veernje, sivo, ponegdje nategao debeo oblak. ( . Sijari, Bihorci)
- (2) Mlad sa ovoga svijeta odoh - a jedan bijah u majke .. (M.
Dizdar, Stari bosanski tekstovi)
.

13

1 5. Ako s e dijelovi teksta niu jedni ispod drugih, s njihove lijeve

strane moe se pisati crta (umjesto brojki, slova i dr.):
Tamna boja zvuka (tj. gravisnost) osobinaje sljede6h naih glasova:

crta se stavlja:
a) pri isticanju reenica
unutar odlomka;
b) izmeu reenica kao
primjera;

e) izmeu naslova, pod

naslova i sl.;

d) u dijalozima (umjesto
navodnika):
e) izmeu upravnoga go
vora i pievih rijei

- vokala o, u,
- sonanata v, m,
- pravih konsonanata p, k, b, g, J, h.

1 6. Unutar odlomka crta se stavlja izmeu reenica kako bi se oz

nailo da veza izmeu reenice ispred crte i reenice iza crte nije toliko
slaba da bi se pisanje nastavilo u novome retku:
l, konano, Jta je Grozdani n

kikot? Lirski roman, novela, niz pjesa

ma u prozi, ekloga. pastoralna idila, balada? - Djelo koje ima pone
to od svih ovih oblika, reklo bi se, a ipak lirska romaneskna struktu
ra, ije su epizode cjeline koje mogu egzistirati i zasebno da ne
izgube od svoje stvarne vrijednosti. (M. Rizvi, Iznad i ispod teksta)

1 7. Crta se stavlja izmeu reenica koje se navode jedna za drugom

kao nezavisni primjeri za neko pravilo:

( l ) Teren BiH u srednjem vijeku veim dijelom pripada zapadno-fro

kavskom nmjeiju, dok su dolina Drine i podruje istono od Neret
ve u sastavu istonotokavskog, a dolina Une i krajevi zapadno od
nje akavskog na(jeja. (D. Jahi, Jezik bosanskih Muslimana) (2) Preduvjet za bioloki, ekonomski i teritorijalni oporavak Bo.
njaka jeste jac.'anje svijesti i duha. (. Fil andra, Bonjaka politika
u XX stoljecu)
18. Crtom se mogu odjeljivati i naslovi, podnaslovi i sl. ukoliko se
navode jedan za drugim:
Knjiga sadri sljededa poglavlja: Uvod -Fonetika -Naglasak
MOJ/ologija - Sintaksa - Zakljuak - Dodatak.

U toj ulozi dolazi i taka.

19. Crta se moe staviti ispred reenice koja je upravni govor kada
je tekst ustrojen kao razgovor. U tom sluaju navodnici izostaju:

14

Napokon je muselim progovorio ( . . . )

- Brat, veli? Zatvoren? ( ... ) - Zna li zato je zatvoren?
- Do.ao sam da pitam.
- Eto, ne zna ni zato je zatvoren. A dolazi da moli, bez obzira
ta je uinio.
- Nisam doao da molim.
- Hoe. li da ga optui?

- Neu.
- Moe li da navede svjedoka za njega ili protiv njega? Da ukae
na druge krivce? lli sauesnike?
- Ne mogu.
- ta onda hoe?
(M. Selimovi, Dervi i smrt)
20. Kada se u pripovijedanju uz upravni govor nadu i pieve rijei,
upotrebljava se crta (ili zarez). Pieve rijei koje slijede za upravnim gov
orom odvajaju se crtom ili zarezom (ukoliko je upravni govor medu navod
nicima), odnosno iskljuivo crtom (ukoliko su navodnici zamijenjeni
crtom). Ispred crte (koja odjeljuje pieve rijei od upravnoga govora)
mogu se staviti upitnik ili uzvinik, ali ne i taka, jer se prva pieva rije
pie malim slovom (osim ako se sama po sebi ne pie velikim poetnim
slovom):

- ta hou? - rekao sam, udei se sam sebi i znajui da nije dobro

to to govorim. ( . . . )
- Rijei su ti teke - rekao je isto onako mirno, samo su mu se
suzili kapci na tekim oima.
(M. Selimovi, Dervi i smrt)
2 1 . Dvjema crtama prekida se upravni govor u koji su umetnute
pieve rijei (ukoliko je upravni govor oznaen crtom, a ne navodnicima).
Ukoliko je upravni govor oznaen navodnicima, umetnute pieve rij ei
odvajaju se crtama (ili zarezima):

dvjema crtama odvajaju

se umetnute pieve rijei

( l ) - To je lijepo - rugao mi se defterdar - ali nije pametno. (M.

Selimovi, Dervi i smrt) - (2) "U Kosari i Gorinu" - pie dr.
Kasim Prohi - "ivotno i ljudsko razmirje javlja se u liku vjene
udnje za ljubavlju kao apsolutnim identitetom. " - (3) "tivot je,
meutim, usjek/ina " - nastavlja filozof Prohi - "koja dijeli sve to
je blisko i time vertikalitet udnje ini jo oitijim. "

crta se pie:
22. Kao pravopisni znak u irem smislu crta se upotrebljava za
oznaavanje odnosa u znaenj u od - do. To se moe odnositi na vremen

ski razmak, koliinu, potom na prostornu udaljenost, pravac kretanja i sl.:

(l) Hasan Kiki (1905-1942) za svoga kratkog ivota napisao je
obimna i znaajno djelo. - (2) Konj ivi 20-25 godina. - (3) Usta-

a) izmeu brojki
(bez razmaka);
b) izmeu tijesno pove
zanih rijei
(sa bjeiinom i sa lijeve i
sa desne strane)

15

nov/jeno je da je u tom asu vozio 90-95 km na sat putem Sarajevo

- Tuzla. - (4) Ispaljena je raketa zemlja - zrak.
Biblioteka
Rad s korisnicima:
8-18 sati (od ponedjeljka do petka)
10-14 sati (subotom i nedjeljom)

23. Ako se ispred prvoga broja napie prijedlog od, onda izmedu
brojeva ne treba stavljati crtu, nego treba napisati prij edlog do: od 8 do 18
(a ne: od 8-18); Zija Dizdarevi ivio je od 1916. do 1942. godine (a ne:
od 1916-1942. godine).

Otvoreno od

24. Crta dolazi i izmedu pojedinih lanova u nizu, npr. pri

oznaavanju pravca kretanja:

( l ) U Zvornik moete putem Sarajevo - Olovo - Kladanj - V laseni

8 do 18

ca, ili putem Sarajevo - Soko/ac - Vlasenica. - (2) Voz je saobra

ao uskotranom prugom Zavidovii - Olovo - Han-Pijesak.

25. Crta se stavlja izmedu dvaju ili vie imena koja oznaavaju poj
move privremeno ili trajno povezane u odnos (bilo to suprotstavljanje, bio
kakav savez i sl.):

Osman - Azizov roman

Seid Vehab llhamija

( l ) Natjecanje ahista zavrenoje susretom Bosna - Preporod. - (2)

Slomljen je trojni pakt Njemaka - Italija - Japan. - (3) Proitao
je Osman - Azizov roman (ili: Proitao je roman Osmana - Aziza).
(Crta izmedu dvaju imena /nadimaka i sl./ omoguava da se obiljei
saradnitvo dvoj ice pisaca, jer se ne stavlja izmedu dvolan oga prezimena
ili prezimena i nadimka jednoga pisca: Proitao je knjige Nasihe Kapidi
-Hadi i Seida Vehaba Ilhamije.)

26. Crta se (poput dvotake) moe stavljati ako se brojkama iskazu

je odnos u znaenju prema: Utakmica je zavrena rezultatom 4-2 (tj. 4
prema 2).

3. C RTICA
27. Crtica kao pravopisni znak stavlja se izmedu sastavnih dijelova
rij ei. Kad se u novi red prenosi dio koji se rastavlja crticom, ispred njeg
se pie crtica (tj . novi red poinje crticom).

16

28. Crtica se pie izmedu sastavnih dijelova polusloenice: bajram

-namaz, Zul-Karnejn, Kotor- Varo, Gazi Husrev-beg, Husrev-begov, rei
sul-ulema, rok-muzika, sahat-kula, bosansko-njemako-engleski (rjenik).

29. Crtica se stavlja izmedu sastavnih dijelova izraza nastalih vezi

vanjem rijei bliskog ili suprotnog znaenja: hou-neu, rekla-kazala,
gore-dolje, kakav-takav. Tako se piu i dva broja kojima se oznaavaju pri
bline vrijednosti: dva-tri.

crtica se pie:
a) pri rastavljanju rijei na
kraju reda;
b) izmeu sastavnih di
jelova polusloenica;

e) izmeu dijelova poje

dinih izraza, onomatopeja;

Ukoliko je barem jedan od dijelova ovakvih izraza dvolan, crtica

se ne stavlja, nego se pie crta ili se ne stavlja nijedan znak rastavljanja:
htio- ne htio l htio ne htio.

d) izmeu dvostrukih pre

zimena enskih osoba;

30. Crticom se u cjelinu povezuju dijelovi onomatopejskih rijei i

e) izmeu slova i brojki ili

nastavaka

sl.: ho-ruk, kas-kas-kas, du-du-dum, klipa-klapa.

3 1. Izmedu samostalnih imenikih veza (samostalnih s obzirom i na
naglasak i na promjenu) ne pie se crtica: ena heroj, ena radnica.
32. Crtica se pie ispred dijela rijei koj i se eli naroito istaknuli,
ili se eli posebno obiljeiti odsutnost onoga to oznaava imenica: ne-bi
tak, ne-ja. Tako i: pseudo-Kinez i sl.
33. Crtica povezuje dva prezimena enskih osoba: Nasiha
Kapidi-Hadi.

Fadila Odakovl uta

34. Crtica se ne pie izmedu imena i nadimka mukih i enskih

osoba kao ni izmedu dvostrukih prezimena mukih osoba: Fadila
Odakovi tuta, Asim Ferhatovi Hase, Avdo Karabegovi Hasanbegov.

Nasiha Kapidi-Hadi

35. Crticom se povezuju dijelovi poput slova (simbola) i brojki:

DC-9; tako je i ako se slovo ili brojka nalaze ispred cijele rijei: A-kolo, A

Asim Ferhatovi Hase

A-vitamin; vitamin A
u ANUBiH-u, UNIS-ov

-vitamin, B-ulaz, C-klju, E-mol, 20-godinjica.

Ako je simbol ili brojka s desne strane cijele rijei, crtica se ne
stavlja: vitamin A, Teatar 55, Renault 5 (reno 5).

Tako se crticom odvajaju i nastavci iza brojke koja se pie umjesto

rijei: 90-ih godina.
36. Crticom se vezuju obliki i tvorbeni nastavci uz sloene skrae
nice ije su jedinice napisane velikim poetnim slovima: u ANUBiH-u, od

u polusloenica novi red

poinje crticom:

bajram-namaz

gore-dolje

CJA-e, iz UNTCEF-a, iz tTP-a, od UNESCO-a, iz MUP-a, UNIS-ov.

Crticom sc takoder vezuje sloena skraenica uz drugi dio polus

loenice: TV-program.
37. Crtica se pie pri rastavljanju rijei na glasove (-e-n-i-c-a),
morfeme (en-ic-a) i slogove (e-ni-ca).
38. Crtica se stavlja na kraj u retka kad se dio rij ei prenosi u novi
redak (up. Rastavljanje rijei na kraju retka).

17

39. Crtica se stavlja izmeu brojki koje znae tekui raun i sl.:
. 1 0195-840-077-5023.
Uobiajeno je da se crticom odjeljuju i posljednje tri znamenke u
telefonskome broju: 4 1 -837, 210-578.
Crtica se stavlja izmeu sastavnih dijelova polusloenice (sahat-kula; TV-program); izmeu
sastavnih dijelova pojedinih dvolanih izraza (hou-neu, gore-dolje); izmeu dvaju prezi
mena enskih osoba (Nasiha Kapidi-Hadi); izmeu slova i brojki ili nastavaka (A-vitamin,
20-godinjica, 90-ih godina, iz MUP-a, MUP-ov).
Kad se dio rijei prenosi u sljedei redak, na kraju retka uz posljednje slovo stavlja se crtica.

4. DVOTA KA
40. Kao pravopisni znak u uem smislu dvotaka ukazuje da tekst
koj i slijedi sadri objanjenje ili zakljuak teksta koji joj prethodi, a pie se
i ispred jedinica u nabrajanju, kao i ispred teksta koji se navodi. Kao
pravopisni znak u irem smislu dvotaka se pie izmedu brojeva kojima se
iskazuje odnos.
a) Dvotaka i objanjenje teksta
dvotaka se stavlja:
a) ispred teksta u ulozi
objanjenja;
b) ispred zakljuka;

e) ispred samostalnih

dijelova uklopljenih u
reenicu;

d) ispred jedinica u nabra

janju;
e) ispred navedenih tuih
rijei;
f) u znaenju prema

41. Dvotaka se stavlja ispred teksta koji je u ulozi objanjenja

reeninog niza, reenice ili dijela reenice:
( l ) Ta su upljan.ka sela lijepa: kue grupisane, okreene, vonjaci
gusti, vode pitome, ljudi mirni. ( . Sijari, Bihorci) - (2) Ono malo
magije to pokazah predjanjiarom, biloje najbolja putna isprava:
handija ne smjede nita da mi naplauje, trgovac je iz sujevjerja
stalno nastojao da mi udovolji, a Tale je bio spreman da me uslui
ne pitajui za p/adu. (D. Sui, Kaimij'a) (3) ( ... ) od mukih je
oij'u hjeala: l ista da doe onome koji joj je zapisan, l kadifa
bij'ela i kap rose sabahske l na njegov dlan. (S. Kulenovi, Na pra
vi put sam ti, majko, izi.o) - ( 4) Muka poi, jo tee ne poi: l ako
poem - nagledah se jada, l ne poem li - neu vidjet ' dragu!
-

(Sadih almu nasred Atmejdana)

42. Dvotaka se stavlja ispred saetoga iskaza ili zakljuka koji je
u ulozi objanjenja prethodnog sadraja:
( l ) Nastupioje dakle odluan as: boj ili mi1 (E. Mu Iabdi, Zeleno
busenje)- (2) lli ne imao ili ne umio: jednakoje.

18

43. Dvotaka se takoer stavlja ispred poslovica, zagonetki, defini

cij a, tvrdnji i sl. koje su uklopljene u reenicu (samostalne reenice u ulozi
objanjenja mogu poeti velikim slovom):

(l) Ne kae se uzalud: teniti se mladu rano je, a staru kasno je. (2) Pogodite: U gorici na jednoj noici. - (3) Mati moja: l Stabljika
krhka u saksiji. (S. Kulenovi, Na pravi put sam ti, majko, izio)
(4) Vjetar: strujanje zraka u atmosferi.

(U ovakvim primjerima umjesto dvotake moe sc upotrijebiti

crta.)

44. Dvotaka moe doi ispred objanjenja koje zapravo slui razvijanju teksta:
( l ) Sjeam se: polazio sam "na kole ". (Z. D izdarevi, Majka) - (2)
Prekorijevam sebe: miran sam i hladan za sve to su mi uinili, to
utim, a nisam kriv! (B. Redepagi, Pobunjenik)
b) Dvotaka i nabrajanj e

45. Dvotaka se stavlja ispred jedinica (rijei, brojeva, simbola,

skupova rijei, reenica i dr.) u nabrajanju:
(l) Glasno niko ne govori nita, ve toliko samo da vatru nadjaa
- a ta bi imalo da se zbori, jer svreno je. duan je gotov, sa svim
onim to je tamo bilo, a bilo je svata: soli, gasa, beza, koa, kono
paca ( ... ). ( . Sijari, Bihorci) - (2) Za izdravanje svojih zadubi
na Karaoz-beg je ostavio: 42 duana u mostarskoj ariji, 6 mli
nova u selu Knepolje. 2 stupe, 2 badnja za tavljenje koe, mlinove
na vrelu Bune, neto zemlje u Mostaru i 300.000 osmanskih dirhe
ma. (M. Mujezinovi, Islamska epigrajika Bosne i Hercegovi
ne, Ill)- (3) Zubni suglasnici jesu: d, t, n, e, z, s.

46. Dvotaka se pie obavezno iza nadreenoga pojma, a ispred

jedinica (hiponima) u nabrajanju:
(l) Tri su vrste ljudi: znalac o Bogu, traitelj znanja na putu izbav
ljenja i narod obini koji pristaje uz pozivatelja svakog i ne trai da
se prosvijetli svjetlom znanja, niti trai zatitu oslonca pouzdana.
(Ali ibn Ebi-Talib, Nehdul-belaga; prijevod R. Mahmutehaji i
M. Hadi)- (2) Uzgajao je razliite vrste cvijea: rue, karanfile,
ljiljane.

47. Iza dvotake, a ispred pojedinih jedinica u nabrajanju, mogu se

stavljati kakve dopunske oznake nizanja (rijei, brojevi, slova, crte i sl.),
bez obzira na to da li se jedinice niu jedna iza druge ili jedna ispod druge:
Djelatnost knjievnika Mehmed-bega Kapetanovia Ljubuaka veo
ma je raznovrsna: prvo, pokreta je, vlasnik i urednik lista "Bo
njak "; drugo, priljenije sakuplja narodnih umotvorina; tree, pre
vodilacje sa istonih jezika; etvrto, pisac je angairanih tekstova.

19

"Biserje ", prva antologija bonjake knjievnosti, sadri poglavlja:

A. Pjesme srca
B. Prie
C. Junake pjesme
D. ltoni Parnas
E. Starija knjievnost (Alhamijado)
F. Novija knjievnost
dvotaka izmeu naslova i
podnaslova

48. Dvotaka se ne mora stavljati ispred jedinica u nabrajanju ukoliko se te jedinice nonnalno uklapaju u reenicu:

dvotaka nije obavezna

ukoliko su jedinice,u
nabrajanju normalno uklo
pljene u reenicu

(l) Na sabiranju, obradi i objavljivanju historijskih izvora za tursko

doba uspjeno su sudjelovali Hamdija KreJevljakovi (umro 1959),
Nedim Filipovi, Hazim abanovi (umro 1971}, Muhamed
Hadijahi, Avdo Sueska i Adem Handi. (S. Bali, Kultura Bo
njaka: Muslimanska komponenta) (2) Pogledom je obuhvatio
f
Sedrenik, Vratnik, Kovae, Aliakovac
i Bistrik.
-

49. Dvotaka se ne stavlja iza naslova (kao to su: SADRAJ, PO

PIS, BIBLIOGRAFIJA, LITERATURA) ispod kojih dolazi nabrajanje.
50. Dvotaka se obino stavlja izmedu naslova i podnaslova kao
dijelova bibliografske jedinice (prva rije podnaslova pie se velikim
poetnim slovom):
Muhamed Hadijahi, Od tradicije do identiteta: Geneza nacional
nog pitanja bosanskih Muslimana, Sarajevo, Svjetlost, 1974.

e) Dvotaka i navoenje teksta

5 1 . Dvotaka se stavlja s desne strane teksta u koji se unosi
navoeni tekst, a sam navoeni tekst (upravni govor) obiljeen je navod
nicima i s lijeve i s desne strane:
( l ) Kad su pozvali magarca na pir, odgovorio je: "Bezbeli treba
vode ili drva.
(2) Govorio mu je: "Jednu reci, a dvije uj. "
"-

d) Dvotaka kao pravopisni znak u irem smislu

52. Kao pravopisni znak u irem smislu dvotaka se stavlja izmedu
brojeva kojima se iskazuje odnos, a ita se prema:
odnosi izmeu brojeva

( l ) Utakmica je zavrena rezultatom 2:1 (tj. dva prema jedan,

odnosno: dva jedan)- (2) Karta je mjerila 1:500.000 Uedan prema
petsto tisua).

53. Dvotaka se upotrebljava (umjesto take) na raznim ureajima

(satovima i sl.) izmedu broja koji oznaava sat i broja koji oznaava minu20

tu, ili (ako je taka iza broja koj i oznaava sat) izmedu jedinica niega
reda, tj. izmedu brojeva koj i oznaavaju minutu i onih koj i oznaavaju
sekundu; ovo je osobito esto u oznaavanju vremena u sportu:
Za tu stazu trebalo mu je vrijeme od 31. 29:14 (tj . 3 1 minutu, 29

sekundi i 14 stoti h dijelova sekunde).

Dvotaka se stavlja ispred teksta koji slijedi kao objanjenje lli zaklju prethodnoga teksta. Pi
e se i ispred rijei, brojeva. simbola, skupova rijei ili reenica u nabrajanju. Dvotaka slui i
za navoenje - stavlja se ispred teksta koji je obiljeen navodnicima i s lijeve i s desne strane.
Kao pravopisni znak u irem smislu dvotaka dolazi izmeu brojeva.kojima se iskazuje odnos, u znaenju prema (rezultat 2:1).

;, . .>.

-;:.:-::.

-:::

ZADAC I I VJ E BE
1. Da li je pravilno napisano:
Pozajmio sam svoj englesko - bosanski rjenik dr.-ici Azri Dilberovi Sui.

2. Stavi u ovim reenicama crtu i crticu gdje je potrebno:

TV ekipa vozila se dva tri sata putem Prijedor Banja Luka Skender Vakuf.
3. Da li u ovoj reenici iza rijei "ocjenu" treba stavni dvotaku? Zato?
Odgovarali su samo oni koji su eljeli odlinu ocjenu: Alica, Amina, Harun i Jasminko.
4. Je li u ovoj reenici dvotaka stavljena gdje je potrebno?
Mehmed Mea Selimovi napisao je: "Od Gorina nastaje udo: rodio se pravi
pjesnik, izuzetne vrijednosti, osobenog izraza, samo svoj.

5. GEMINACIJA
54. Za bosanski jezik openito vrijedi da se u suglasnikoj skupini
ne mogu ostvariti dva ista suglasnika (v. t. l l 0.). Od ovoga pravila posto
je izuzeci. Tako se piu udvojeni suglasnicijj u superlativu pridjeva u ko
jih komparativ poinje suglasnikom} i u nekim pojedinanim rij eima, te
drugi udvojeni suglasnici u sloenicama (radi lakega razumijevanja), u
orijentalizmima i nekim pojedinanim rijeima. Udvojeni suglasnici esto
se izgovaraju kao jedan produeni suglasnik (npr. j:) ili kao dva (tzv. ge
minacija).
a)-dd-: poddioba, poddija/ekt, preddiplomski, naddravni;
b)-jj-: najjai, najjasniji, najjednostavmji, najjuniji;
c)-nn-: vannastavni;
d)-pp-: kreppapir;
e)-rr-: hiperradikalan, superrevizija;
21

j) -tt-: tridesettreina, postturski;

g)-zz-: nuzzarada, nuzzanimanje.

U islamskim tenninima i uope u orijentalizmima geminacija je ta
koer esta. Ako se koja rije pie iskljuivo sa geminacijom u osnovnome
obliku, onda su i svi padei i izvedeni oblici sa udvojenim suglasnicima:

h)-dd-: zul-hidde (uz: zul-hide);

i) 11 : A llah, Abdullah (ali: Abdulah, bonjako ime), billahi, ma
allah, muallim (uz: mua/im), muallima (uz: mualima), musa/la
(uz: musala), sal/a (uz: sala);
-

j) -mm-: Muhammed (vjerovjesnik Boiji; ali: Muhamed, bonjako ime), tejemmum (uz: tejemum), ummet l umma;
k)-nn-: sunnet; Dennet (=Raj), dennet (pren.; raj), dennetski;
l) rr : muderris (uz: muderis);
-

m) -ss-: mufessir (uz: mufesir);

n)

-vv-:

tesavvuf(uz: tesavuj).

6. G LASH

etimoloko i naknadno
razvijeno h:
adaha, duhati, halka,
historija, hrskavica,
kahva, mehlem, proha,
promaha, truhnuti,
vehnuti, vlhoriti se

22

55. Glas h nalazi se u osnovnim i izvedenim rijeima u kojima mu

je po postanku (etimologiji) mjesto, kao i u rijeima u kojima je naknadno
razvijen: adhezija, adaha, buha, ahura, dah, dahnuti, drhtati, duh, du
han, duhati, duhnuti, gluh, grah, grohot, gruhati, habati, Hajber (zem.),
haber. hafiz, hajat, hajde, Ha/id, ha/ka, haljina, hangar. havan, Hebron,
helij, hendek, herbar, Hercegovina, hergela, hiljada, Hira, historija, hitar.
hizmet, hoda, horoz, hotel, hlad, hljeb, Honorije (papa), hrana, hrapav,
hrast, hrpa, Hunejn (zem.), hurma, Husnija, hrsuz, hrskavica, hrum,
hutba, lsfahan, kahva, kihati, krhkost, kruh, kuhati, kuhar. lijeha, mahana,
mahmuran, mahnuti, mahrama, meh/em, Mersiha, muha, muhati se, Mu
harem, Muhsin, nahraniti, natruha, orah, Orhan, otprhnuti, ovrha, pehar.
prah. prhut, protuha, proha, promaha, pihtije, rahatlokum, ruho. rahlost,
sabah, serhat, snaha, stih, streha, suh, svrha, ah, ejh, uhreta, tahan-ha/-

va, tarhana, tih, truhle, truhlost, truhnuti, uho, uvehnuti, vallahi, vehnuti,
vihoriti se, zaduha, zahira, zamah, zahtjev, zauhar, Zulejha, ohar.
56. Glas h pie se i u pojedinim rijeima i njihovim izvedenicama
iako mu tu po postanju nije mjesto; u ovakvim oblicima, odomaenim u
bosanskome jeziku, imamo tzv. sekundarno h: hasta/, hora, haran, sahat

sekundarno h:
hasta!, haran, hra,
hrvanje, lahak, mehak

-kula, sevdah.
57. U bosanskome jeziku (kako u bonjakim narodnim govorima
tako i u bonjakoj knjievnosti) uobiajeni su oblici: hra, hrati, hrav,
hrva, hrvati se, hrvanje, hrzati, lahak, lahko, odlahnuti, olahkotni,
ophrvati, mehak, mehkoa, zahralost.
U standardnome bosanskom jeziku ovakve oblike i izvedenice od
njih nepravilno je pisati bez glasa h.
58. Glas h pie se i u grupi hv: hvala, hvaliti, hvat, hvatati, Hvar,
uhvaen.

grupa hv:
hvala, hvatali

59. Glas h pie se:

a) u genitivu mnoine zamjenica, pridjeva i promjenljivih brojeva:

nepravilni oblici bez h:

mojih, njihovih, ovih, tvojih, svih, svojih; dobrih, lijepih, mladih, osigu
ranih, ruiastih, smirenih, uenih; prvih, etvrtih, etrdesetih;
b) u l. l. jd. aorista: dooh, eglenisah, htjeh l htjedoh, rekoh;
e) u l . l. jd. imperfekta: govorah, hoah l hotijah l htijah, miljah,

poah. vodah;
d) u l. l. jd. kondicionala: govorio bih, htio bih, mislio bih, postio

bih, vodio bih.

dodoh-)t(
miljah-
od mladih-

govorio bih

60. Zbog dvojake upotrebe u bonjakoj pisanoj batini pojedine

rijei mogu se pisati u obliku s glasom h (izvornim ili naknadno uspostav
ljenim) kao i u obliku bez toga glasa ili s nekim drugim glasom umjesto h:
hametice l ametice, hlabavo l labavo, hlupati l lupati, mahramica l mara
mica, nahuditi l nauditi, ohlupina l olupina, sahat l sat, huhor l uhar.
6 1 . U standardnome bosanskom jeziku samo je: adet, Ajka, Aj kuna,
alat, at (konj), Azema, ismijavati (se), lopta, marva i sl.

62. Razliita su imena: Bahir i Bakir, Meliha i Me/ika, Sahib i

Sakib, uhreta i ukreta, Zahir i Zakir.
Imena (osobna i zemljopisna) piu se onako kako ih piu i izgo
varaju njihovi nosioci, odnosno onako kako se izgovaraju u kraju odakle
potjeu (bez obzira na to to su u bosanskome jeziku prisutni dvojaki
likovi): Hromir i Romi, Riza i Rizah, Zija i Zijah, Zekerija i Zekerijah.
Pie se samo: Grahova, Hodovo, Hrasnica, Hrenovica, Hutovo,
Mihatovii, Orahovica; Oriovac, Re/jeva, Renovica (prez.).

dvojaki oblici:
mahramica i maramica,
sahat i sat

at)opta
hi9Pt(
razliita imena:
Meliha i Melika,
Zija i Zijah

23

"

. Glas h pie se u osnovnim i izvedeim njeiiml bilo.da inu je tu.poi)ostariku mjesto bilo da
je naknadno razvijen (hajde)erbai;aldaha; grah; hrati, truhnuti, lahak, sevdah; uhvaen).
Takoer se h pie u genitivu mnoine zamjenica, pridjeva i brojeva (ovih, dobrih, etvrtih); u
1. 1icu jedni.ne aorista (dooh), u 1. 1icu jednine imperfea (govorah) i u 1.1icu jednine kondicionala (govorio bih).
-
Pojedine se rijei piu i sa h i bez njeg (h/abavo i labavo, mahramica i maramica, sahat i sat).
Imena se piu onako kako bi ih pisali njihovi nosioci; razlina su, dakle, imenaMe/iha l Me/ki a
ili prezimena Hromi i Romi.

'

"

'""

7. GLASJ
63. Izgovor glasa j ovisi o njegovu poloaju u rijei kao i o tome
koji su mu glasovi susjedni. Naj izrazi tijeg je izgovora poetni glas j koje
mu slijedi samoglasnik u (juer, jutro), dok je sredinje i krajnje j manje ili
vie oslabljeno, odnosno jedva ujno - ovisno o tome u kakvome se doti
caju s drugim glasovima u glasovnome nizu nalazi. Zbog nepostojanoga
izgovora ponekad nije jasno kad glas j treba pisati, a kad ne treba.
64. Glas j pie se na poetku rijei ispred samoglasnika (jasan, jedi
ti, jod, juer; rijetko: j + i -jidi); tako i u sloenicama nastalim od ovak
vih rijei s prefiksom koji zavrava na samoglasnik: dojueranji, po/uja
san, najediti, nejodiran.
65. Glas j pie se:
a) izmedu samoglasnika i i a: Alija, Azija, avlija, brijati,fljat, pija
ca, studija (nauna rasprava); umee se medusamoglasniko j na granici
morfema: hobija (: hobi + a), irija; medusamoglasniko j umee se i u
genitivu imenica na -io: Tokija (: Tokio);
b) izmedu samoglasnika i i e: Alije, iz Azije, Bakije, drukije, dvije,
orijentacija, mrijeti, studije (studija); umee sc meusamoglasniko j na
granici morfema: hobije (: hobi+ e), irije;

e) izmedu dvaju samoglasnika i: Aliji, Alijin, avlijica, po Aziji, iji,

drukiji, hadijin, u studiji; u komparativu: hladniji, svjetliji; u bosan
skome jeziku redovno su prisvojni pridjevi na -iji (u stilski neobiljeenome
tekstu): djeiji (a ne: djeji), koziji;
d) izmedu samoglasnika i i o: u vokativu i instrumentalu jednine
imenica koje ispred -a imaju -ij-: delijo, kavgadijo, Makedonija, sudijo,
zmijo; de/ijom, Husnijom, kavgadijom, Makedonijom, sudijom, zmijom te
u hipokoristicima koji imaju glas j u osnovi: lijo (nom. i vok.). Tako je i u
nekoliko pojedinanih sluajeva: galijot (zloinac, nevaljalac), vijoglav, vi
jorog ( : viti, vij em), zmijog/ava, zmijo/ik, ali: vihori/i [se], a ne vijoriti [se]
(:vihor);

24

e) izmedu samoglasnika i i u: u Aziju, cijuk, kolegiju (: kolegij),

Pliniju (: Plinije); radijus, studiju (: studija); u prezentu: plju, smiju; umee
sc meusamoglasniko j na granici morfema: hobiju (: hobi + u), iriju;
medusamoglasniko j umee se takoder i kod imenica na -io: Tokiju.

66. Glas j pie se u pridjeva izvedenih od imenica na -ija sufiksima

-in i -ski: de/ijin, Fazlijin, Hamdijin, Hurmijin, komijin, Rabijin, Samijin;
azijski, gimnazijski, historijski, komijski, sudijski, teorijski, varijacijski.
67. Takoder se glas j pie u pridjeva izvedenih od imenica na -ij, -ije
sufiksima -ev i -ski: aluminijev (: aluminij), barijev, Celzijev, Ovidijev; alu
minijski, studijski (: studij), ovidij'evski i dr., a meusamoglasniko j umee
se u pridjeva izvedenih od imenica na -i, -io ispred sufiksa -ev i -ski:
Arebij'ev (: Arebi), Gazalij"ev (: Gazali), Uskujijev (: Uskufi), Verdij'ev (:
Verdi); radij"ski (: radio), studij"ski (: studio), tokij"ski (: Tokio).
68. Glas j pie se u imperativu pojedinih glagola: lij', lij'mo, zalij,
polij, prolij", prolij"te, pij", pij"te, popij", popij'mo, razumij", razumij"mo, razu
mUte, smij' se, smij"mo se, ne smij"te se, mzj se, umU se, umijmo se, ne ubij.
69. Glas j pie se takoder u svim oblicima rijei (i izvedenicama od
njih) u kojih osnova zavrava na samoglasnik + j (bez obzira na to koji sa
moglasnik slijedi u nastavku rijei): A /Ua. Bahrij"a, Behij'a, brojiti, bruji, bru
je, ij"e, ij"i, ujem, uju, dajem, daju, esejistiki, Fazlij'a, gnojiti, gnojidba,
goji/ite, Hakija, Himalaja (dat./lok. Himalaji), izdajica, kalajisati, koja, ko
je, krojiti, kroje, liajiv, mojega, moji, mojim, Mujo, Muji, Mujin (: Mujo),
obojica, odgajiva, pij"e, pij"u, Rabij'a, Razija, sjajiti, sjaje, Smaje, Smajin (:
Smajo), stojim, udvojiti, usvojiti, Vehbij"a, Zekija, zmijo/ik, Zuhdij'a.
70. Glas j umee sc na granici osnove i nastavka u opih imenica i
pojedinih imena stranoga porijekla u kojih osnova zavrava samoglas
nikom e a koje nom. j d. imaju na a: alineja, alineje, epopeja, epopeji, Gvi
neja, Odiseja, orhideja, Koreja, matineja, turneja i sl.; tako i: plejada
(: gr. Plejade).

nepravilni oblici bez j:

od irija- ]lJiiri(
delijo - @lie<
zmijolik- zOllolilcJ:::
radijus- r
gimnazijski-

Verdijev-
popij - p
izdajica - izitaica<
orhideja - o
dijagonala

71. Glas j pie se takoder u rijeima stranoga porijekla s pred

metkom dij'a- (< gr. dia; sa znaenjem kroz, u, na, du, za): dij"agonala,

dij"afragma, dijahronija, dij"alekt, dij"aliza, dij"ametar, dijapazon, dijapozi

tiv, d(iasistem, dij"aspora.

25

nepravilni oblici sa j izme

u i i o:
cio -):ijt
elio-JeliiO:,
avion -)vijoli;
iole-

72. Glas j ne pie se izmedu i i o:

a) u rijeima domaega porijekla u kojima o alternira sa 1: bio (ali:

bila), cio, inio, dio, dioba, dioni, dionik, govorio, hladio, mislio, mislioci,
radio, radionica, elio;
b) u rijeima stranoga porijekla: avion, biblioteka, biologija, floka.
kamion, milion, marioneta, nacionalan (ali: nacija), patriotizam, pion,
sociologija, stadion, studio (gen. jd. studija), violina;
e) u sloenicama u kojima prvi dio zavrava na i, a drugi poinje
samoglasnikom o: dioksid (: gr. di = dva + oksid), iole, priobalni, prionuti.
73. U sloenica u kojih prvi dio zavrava na i, a i drugi dio poinje
samoglasnikom, takoder se ne pie j: antialkoholizam, biandrija, bianu
alan, biatlon, diarhija (dvovlae), nadriefendija, antiislamski, kvazium

jetniki, priubti.
nepravilni oblici sa j
izmeu dvaju samoglasni
ka:
biatlon -
kai -)ljit
paranoik-

razlina osobna imena:

Ala i Aja

26

74. Glas j takoder se ne pie izmedu dvaju samoglasnika (izuzevi

prethodno spomenute sluajeve kao bruji, zmijo/ik, alineja, dijagonala)
ako prvi samoglasnik nije i. Ovo vrijedi kako za proste tako i za sloene
rijei, bilo domaega bilo stranoga porijekla: kakaa (gen. jd.; nom. jd.:
kakao); etrnaest, izraelski, maestralno; daida, daire, Faik, Hevaija,

Hevai, Ismail, kail, Kaimija, Kaimi, kai, kokain, Nail, naime, zaista;
naokolo, kakao; jauk, pauina; defilea (: defile), idealan, kupea, rezimea,
Sead; neelastian, deka/tee (ak. mn.; nom. jd.: dekolte); Husein, neimar,
o/ein, onomatopeian, reisul-ulema, Seid, Seida, seiz, teist; aneo,
preokupiran; eunuh, dekolteu; memoarski, oboa; depoe (ak. mn.; nom. jd.:
depo), poezija, zapadnoevropski; alkaloid, doista, heroina, nivoi (: nivo),
paranoian, paranoik, poizdalje; plavooka, poodavno; prouiti, depou;
intelektualac, tabua (: tabu); injluencija, silueta, Suec; altruist, beduin,
obuim/jem, intervjui; suoenje, uope; kakaduu (dat./lok. jd.; nom. jd.:
kakadu), meduulini.
75. Osobna imena piu se onako kako bi ih pisali (i izgovarali) n ji
hovi nosioci: Aia i Aja ( : Aia), Nai/a i Naj/a, Raifa i Rajfa. Saima i Saj
ma, Smailovi i Smajlovi (ali samo: Smaif).
Samo je: Begajeta, Bejadudin, Hidajet, Hidajeta, Mejaz, Tajib, Tajiba.

8. GLASOVI I
76. U pojedinim bonjakim narodnim govorima potrvena je razli
ka izmedu afrikata i . U standardnome bosanskom jeziku, medutim, tre

ba razlikovati glasove i (ovo se odnosi i na izgovor i na pisanje).

77. Glasovi i dva su razliita fonerna, to znai da mogu sudjelo

vati u razlikovanju rijei i njihovih znaenja (tj. biti u fonolokoj opreci):

ar (: arati; dra)
ilrkati (pomalo arati)
elo (dio glave)
emer (jed, otrov, gorina)
orda (krdo, opor)
up (uperak)
gluhii (biljka)
jahaica (ona koja jae)
koenje (gl. im.: koiti)
kroenje (gl. im.: kroiti)
kUica (dem.: kuka)
m/aenje (gl. im.: mlaiti)
muenje (gl. im.: muiti)
posjeen (gl. prid. trp.: posjei)
spavaica (ena koja spava)
vraati (gatati)
vrati (biljka)
zaprijeen (gl. prid. trp.: zaprijeiti)

ar (dobit)
iirkati (pomalo trgovati)
elo (elav ovjek)
emer (pojas za novac)
orda (sablja)
up (zemljana posuda)
gluha (gluh ovjek)
jahaica (npr. mazga)
koenje (gl. im.: kotiti)
kroenje (gl. im.: krotiti)
kuica (dem.: kua)
m/aenje (gl. im.: mlatiti)
muenje (gl. im.: mutiti)
posjeen (gl. prid. trp.: posjetiti)
spawiica (koulja za spavanje)
vraati (nesvr.: vratiti)
vrati (dem.: vrat)
zaprijeen (gl. prid. trp.: zaprijetiti)

78. Pojedine rijei govore se i piu i s glasom i s glasom , to se

objanjava razliitim osnovama ili razliitim sufiksima.

Tako se od komparativa krai, p/ii izvode imenice kraina,

pliina, a u istom se znaenju upotrebljavaju imenice kraina, pliina,
izvedene od pridjevske osnove: kratak, plitak (kratk + ina > kratina >
kraina; plitk + ina > plitina > pliina).
Takoder su naporedne imenice boleurina, kourina, maurina
(sa sufiksom -urina) i bo/eurina; kourina, maurina (izvedene sufik
som -jurina) te pridjevi koat (sufiks -at) i koat (sufiks -jat). Kao
naporedni prihvaeni su i sljedei likovi: erpi (izvorni lik) l erpi, inoa
l inoa, jedno l jedno, Ijuti l ljuti (biljka).

jedno je:
tar, elo, jahaica,
a drugo je:
ar, elo, jahaica

naporedno je:
kraina i kraina,
pliina i pliina,
koat i koat,
maurina i maurina,
erpi i erpi,
jedno i jedno

27

a) Glas
79. Pri izgovoru glasa najdjelatniji je vrh jezika, koji je uzdignut
i usko prislonjen uz prednji dio tvrdoga nepca, a usne su blago ispupene
i zaobljene. (Istovjetne je tvorbe i sloeni suglasnik d - razlikuju se uto
liko to je bezvuna, a d zvuna afrikata.)

80. Glas javlja se u osnovama rijei u kojima njegov nastanak nije

vidljiv: abar, ador, aa, amac, ardak, as, caa, avka, arapa,
u osnovi rijei:
amac, juer, klju

ekati, elebija, elo, etka, ealj, etiri, ibuk, udan; bava, baa,
dapae, Draevo, Foa, hlae, jeam, juer, maka, palaa, pela, peur
ka, poetak, raunica, ruak, taka, tepe, veer; biL\ klju, lu, Malko,
Oru, sendvi, teferi, u itd.
8 1 . Glas stoji u oblicima prema osnovnim e i k. Tako je:

u oblicima rijei, prema

osnovnim e ili k:
mjesec - mjesee,
junak - junae,
zec - zeevi,
jak - jai,
micati - miem,
rekoh - ree,
skakali - skaui

a) u vokativu jednine imenica mukoga roda kojima osnova zavra

va na e i k: strie (< stric+ e), mjesee, mudrae, stare; vojnie (< vojnik
+ e), junae, mrae, vue;
b) u nominativu, akuzativu i vokativu mnoine imenica mukoga
roda kojima osnova zavrava na e: strievi (< stric + ev + i), strieve,

zeevi, zeeve;
e) u komparativu izvedenomc nastavkom -ji od pridjeva kojima
osnova zavrava na k: jai (< jak + ji), gori, m/ai;
d) u prezentu glagola kojima infinitivna osnova zavrava na k te
glagola kojima prezentska osnova zavrava na e i k: peem (< pek[ti] +
jem), miem (< mic[ati]+ jem), skaem (< skak[ati] + jem); pee, pee,

peemo, peete, dotiem, kliem, plaem, poriem, sijeem, sriem, viem;

e) u aoristu (2. i 3. l. jd.) glagola kojima infinitivna osnova zavrava
na k: ree, ispee, isijee;

t) u imperfektu glagola kojima infinitivna osnova zavrava na k:

peah (< pek[ti] + jah), peahu (pored: pecijah, pecijahu); vuah (pored:
vucijah);
g) u imperativu glagola kojima prezentska osnova zavrava na e i k:

mii, miimo, miite, skai, vii, plai;

h) u glagolskom prilogu sadanjem glagola kojima prezentska

osnova zavrava na e i k: dotiui, miui, plaui, skaui;
i) u glagolskom pridjevu trpnom glagola kojima infinitivna osnova
zavrava na k: peen, isjeen, a tako i u glagolskih imenica takvih glagola:

peenje, sjeenje.
82. U izvedenim rijeima (i njihovim oblicima) glas dolazi prema
osnovnim glasovima e i k. Tako je, npr., u rijeima izvedenim sutiksima

28

-ak (traak : trak), -an (sran : srce; lian : lice; junaan : junak), -anik
(zup<.:anik : zubac), -arija (triarija : trica), -etina (ruetina : ruka), -evi
(strievi : stric), -ica (vuica : vuk; djevojica : djevojka), -i (koni : ko
nac; vuiL: : vuk), -ina (momina : momak; lonina : lonac), -iti (m/aiti :
mlak; zraiti : zrak), -janin (Banjaluanin : Banja Luka; Dubianin : Du

u izvedenim rijeima.
prema osnovnim e ili k:
srce - sran,
djevojka - djevojica,
ruka - ruka

hica; Je/aanin : Jela.fke; amanin : !Bosanski/ amac; apanin : a

bac; Uianin : Uice; Zvornianin : Zvornik), -jati (jaati : jak), -ka (zna
ka : znak; ruka : ruka), -Mki (staraki : starac; znalaki : zna/ac; junaki
: junak; vranduki : Vranduk; tako i : jajaki : Jajce; poarevaki : Poare
vac; abaki : abac; tadiki : Tadik; vinaki : Vinac), -ura (djevojura :
djevojka), -urda (ruurda : ruka; ptiurda : ptica), -urina (ptiurina : pti
ca), -urlija (djeurlija : djeca).
83. Glas nalazi se u nekoliko (vie ili manje produktivnih) sufik
sa, i to u:
a) imenikim:

ora, roga, kroja, jaha. skaka, skita, skup lja, ap

ta, nosa, brisa, ogrta, ua, zatvara, pokriva,
upalja;
cvjetaa, glupaa. krto/aa, pregaa, pribadaa,
-aa:
rudaa, udavaa;
premetaina, sprdaina;
-aina:
-anica:
brijanica;
rupaga;
-aga:
-anin:
Drvaranin, Dubrovanin, Kozaranin, Prijedoranin,
Zagrepanin;
Arape. nahoe, pae, siroe;
-e:
cjevica. granica, stranica, stvarica, trunica;
-ica:
ba/ani, korjeni, orai. prozori, obrai, sini,
-i:
zupi;
-ija:
aija;
laovina. lijenina, somina, amarina;
-ina:
bole.urina, kourina (pored: boleurina, kourina);
-urina:
-eak:
grmeak, plameak;
krpenjaa;
-enjaa:
trdnjevaa;
-evaa:
brani, goni, ribi (ribolovac), vodi, ljuti (pored:
-i:
ljutic);
plamiak, pramiak, grumiak, kamiak, krajiak;
-iak:
antialkoholiar, epileptiar, hemiar, historiar;
-iar:
sestrii;
-ii:
dobriina;
-iina:
-ina:
bratina, djeverina, sestrina;
-jaa (-njaa): parnjaa, kukurunjaa, sjevernjaa, slamnjaa;
-a:

u nastavcima za grae
nje rijei:
skaka, rudaa,
granica, sini, brani,
plamiak, hemiar, bre
zovaa, dugaak, dubro
vaki, sebian, turistiki

29

-o vaa:
-ovnjaa:

brezovaa, dudovaa, jabukovaa, trenjovaa, ljivo

vaa;
makovnjaa;

b) pridjevskim:

dugaak, punaak, slabaak;

ubitaan;
dubrovaki, zagrebaki;
prijemiv, pri/jepiv;
elegian, ekonomian, energian, harmonian, ironian,
realistian, sebian, stravian;
bjeliast, plaviast;
plaviav;
budistiki, turistiki, urbanistiki;

-aak:
-aan:
-aki:
-iv:
-ian:
-iast:
-ia v:
-iki:

e) te u prilokom -ake: glavake.

t u izvedenicama:
jatl - najjati,
kljut - kljutni

(Razumlj ivo je da glas zadravaju i sve daljnje izvedenice od

spomenutih i slinih rij ei: najjai /< naj + jai/, krojaica l< kroja + ica!,
jahaica, kupaica, skup/jaica, siroad /< siro[e] + adl, paad, k/juar
/< klju + ar/, kljuni; te njihovi oblici: krojaicu, siroadima, k/juarev . .
Tako i: krojaicin itd.)
.

84. Glas dolazi umjesto zvunoga suglasnika d (j) ispred

bezvunih glasova, npr.: kembriki (< kembrid[s]ki).

u prezimenima:
upani, Sergejevi

85. Pojedina slavenska prezimena imaju krajnje , i to: slovenska

(Gregori, tupanic), slovaka (Jurkovic), bugarska (Miletic), eka

(Belic), ruska (Sergejevic).

'
.
Suglasnik t izgovra se , pie u osrivalna ri]T (maka), Pot u licima rijei, prema
osnovnim e (mjesec - mjesece) i k ljak :: ja1), i najzad u nastavima za graenje novih rijei
(krajaC, difgaak, plaviast! glavake).

b) Glas
86. Pri izgovoru glasa vrh jezika opire se o donje sjekutie, a pre
gradu i uski prolaz zranoj struji pravi hrbat, tj . srednji dio jezika, koji se
iroko prislanja uz prednji i srednji dio tvrdoga nepca, a usne nisu
zaobljene, nego se razvlae i ohlabavljuju. (Na istome mjestu na kojem
nastaje bezvuna afrikata tvori se i zvuna afrikata .)

u osnovi rijei:
ehotina, kua, no

30

87. Glas javlja se u osnovama rijei u koj ima njegov nastanak nije
vidljiv: askati, ehotina, elav, elija, ud, uk; gae, ki, kua, lea,
maeha, nave, plea, vrea; mo, no, ve, vru i dr.

88. Glas dolazi u izvedenicama prema osnovnom t. Tako je:

a) u instrumentalu jednine s nastavkom -ju imenica enskoga roda

kojih osnova zavrava na t i st: smru (< smrt + j u), boleu (< bolest +
ju), ovlau, pakou, rado.f:u. Tako i: zluradou i sl.;
u

t:

b) u komparativu i superlativu pridjeva u kojih osnova zavrava na

lju6 ( < ljut + ji), najljui, krui, najkrui, krai, najkrai, ui, najui;
e) u prezentu glagola na -ati u kojih prezentska osnova zavrava na

t: meem (< met[ ati] + jem), kreem, hrope, grakemo. Tako i: premeem,

premeemo i sl.;
d) u imperfektu glagola na -iti, -jeti ija prezentska osnova zavrava
na t: poah (< post[iti) + jah), pamah, plamah, aah;
e) u glagolskom prilogu sadanjem s nastavcima -ei (dolazei,
nosei, sjedei), -jui (pitajui, vapijui), -ui (idui, tekui). Tako i: pri
dolazei, propitkujui i sl.;
f) u glagolskom pridjcvu trpnom pojedinih glagola u kojih
prezentska osnova zavrava na t: aen (ast[iti] + jen), poaen,
oaloen, ugoen, upamen (ali: dopustiti - doputen, namjestiti namjeten i sl.; naporedo je: iskorien l iskoriten, ovlaen l ovlaten);

u oblicima rijei, prema

osnovnom t:
radost - radou,
ljut - ljui,
metati - meem,
postiti - poah,
astiti - aen,
pamtiti - pamenje,
osjetili - osjeati,
prut - prue

g) u glagol skoj imenici glagola na -iti u kojih prezentska osnova za

vrava na t: aenje (< ast[iti] + jenje), pamenje, zapamenje, poenje;
h) u nesvrenom glagolu izvedenom iz svrenog kojem osnova za
vrava na t ili st: plaati (< plat[iti] + jati), shvaati, osjeati, zapamivati
(< zapamt[iti] + jivati), ugoivati (< ugost[iti] + jivati), ovlaivati.
89. Glas dolazi u oblicima rij ei u kojih osnova zavrava na t a
koje su izvedene sufiksima -ja: braa (< brat + ja); -janin: Egipanin (<

Egip[a]t + janin), Krianin (< Krit + janin); Osaanin (< Osat + janin);
-je: bi (< bit + je), krvoprolie, nadahnue, lie, plae, prue, svanue;
-ji: pilei (< pil + e/et + j i), telei.
90. Glas nalazi se u nekoliko (vie ili manje produktivnih) imen
skih sufiksa:

-a:
-aa:
-ba:
-i:
-da:
-evi:
-ii:

gluha, gola, Biha;

mokraa; tako i : nedaa, zadaa;
zelemba (< zelen + ba);
baloni, kameni, orai, prozori, zupi;
crvenda, srnda;
kraljevi;
sestrii;

u nastavcima za grae
nje rijei:
Biha, zadaa, zelemba,
kameni, srnda, kralje
vi, cvjeti, Begi,
pisai, srnei

31

-i:
-oa:
-ovi:

crvi, golubi, grabi, /abudi, konji, brodi, lani, cvjeti,

ljuti (bot.; uz: /jutic), Begi, Ahmi;
istoa, krhkoa. lahkoa, mehkoa, samoa. skupoa,
trudnoa, truh/oa. tvrdoa;
dragovi, Mujezinovi (< mujczin + ov + i);

te u pridjevskim:
-ai:
-ei:

u infinitivu:
sjei, presjei

domai, jahai, kupai. pisai. spavai, ivai;

srnei, ovnei.
9 1 . Glas nalazi se u infinitivu glagola koji nemaju -ti: doi, nai,

poi, rei, sjei, tui, vui.

92. Glas dolazi umjesto zvunoga suglasnika (3) ispred bezvu

nih glasova, npr.: eca (< e + ea), rikast (< ri + kast), roko (< rod[o]
+ ko; hip.: roak), omeka (: omeak), smekast (: sme).
(Razumljivo je da glas zadravaju i sve daljnje izvedenice od spo
menutih i slinih rijei: elavko. kuepazitelj. noanji, noiti, vreetina,
vruina, gluhaev, bihaki, mokrani, Begiev. rokov te njihovi oblici: ov
laivanje, od polubrae, balkoniem, kraljeviem, crviem, domaici, sr
neim, rikasta.)
u rijeima
opi, opina, uope

93. U bosanskome jeziku samo je: opi, opina. openito, uope i

sl. (opti, optina i sl. crkvenoslavenski su likovi). Oblici svetenik i sve
enik (i izvedenice) razliitoga su znaenja: prvi se odnosi na osobu koja
obavlja slubu u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, a drugi na osobu koja obav
lja slubu u bilo kojoj crkvi osim spomenute.
94. Od glagola iskati naporedni su obl ici s grupom i t (< sk + j):
iem l item, iemo l itemo, iui l itui, ii l iti.
Samo je: biem, biui i sl. Tako i prema glagolima pljeskati, pri
tiskati, stiskati i sl. imamo odnos l sk: pljeem l pljeskam ( : pljeskati),
pritiem l pritiskam (: pritiskati).
95. Skupinu prema skupini sk imamo i u oblicima kao lijee :
lijeska, trijee : trijeska.

rijei arapskoga porijekla:

aba i Kaba,
itab i kitab

razlina osobna imena:

Beir i Bekir

32

96. U rij eima arapskoga porijekla koje imaju velami okluziv k

(kaf, kef) i u onima turskog porijekla s palatalnim okluzivom k ' imamo ili
glas ili k. Meutim, postoje i rijei u koj ima se naporedo javljaju jedan
ili drugi glas: aba l Kaba (ali je samo: abenski), eke l keke, esim l
kesim, itab l kitab (knj iga), hiaja l hikaja (pria).
97. I mena Beir i Bekir, erim i Kerim, air i akir, Zair i Zakir,

Cimeta i Kimeta i dr. piu se onako kako su usvojena, tj. kako ih izgovara
ju njihovi nosioci.

. Suglasnik izgovara se i pie osnoaa.ji'(elij )', U:i;ederiif pr;a' osnoom' t

.
(krut .,. krui; kretati .:.. kreem); kad i u nastavcima za oblike i ia graenje njei (braa; golubi).

9. GLASOVI D I
98. U pojedinim bonjakim narodnim govorima potrvena je razli
ka izmeu afrikata d i . U standardnome bosanskom jeziku, meutim,
treba razlikovati glasove d i d (ovo se odnosi i na izgovor i na pisanje). (O
rastavljanju rijei s afrikatom d, npr. ho-da, San-dak, i onih sa skupom
d + , npr. nad-ivjeti, Pod-eplje, up. Rastavljanje rijei na kraju retka. )
99. Glasovi d i d dva su razliita fonema, to znai da mogu biti
suprotstavljeni jedan drugome pri razlikovanju rijei i njihovih znaenja
(tj. mogu biti u fonolokoj opreci):

dak (vrea)
dem (marmelada)
hoda (imam)

jedno je:

ak (uenik)
em (vala)
hoda (: hod, hodanje)

dak, hoda,

a drugo je:
ak, hoa

1 00. Naporedni su u bosanskome jeziku oblici Madarska (prema

turskome izgovoru) i Maarska (prema izvornome izgovoru), a tako i
Madar l Maar, Madarica l Maarica, madarski l maarski.
Nadimci Madar i Maar piu se onako kako bi ih pisali njihovi
nostOCI.

naporedni oblici:

Madar i Maar

u standardnome bOsanskom jeziku potrebnO ;e raziikovair suglfiike il\f Pbred\istalog:i

zbog toga to od njihove
" upotrebe moe zavisiti. znaenje rijei (nii:lfak - vrea : ak uenik).
"

'

a) Glas d (j)
1 0 1 . Zvuna afrikata d (j) tvori se na istovjetan nain i na istome
mjestu na kojem i bezvuna afrikata (v. t. 79).
1 02. Glas d javlja se u osnovama rijei (uglavnom u orijentalizmi
ma) u kojima njegov nastanak nije vidljiv: ado (hip.: amida; gen. jd.
adelada, prisv. prid. adinladov), damija, Deda, Demal, Demo (hip.:
Demal), Denana, Dennet, dentlmen, dep, dezva, Dibril, din, dip,
dokej, dungla; budet, daida, Dedal, Hadera, hadija, hidab, Hidaz,
Hidra, lndil, hoda, maharada, mesdid, Nada (hip.: Nadija), Nedd
(zem.), patlidan, pidama, Sandak; had, ilad.

d u osnovi rijei:
damija, pidama, had

1 03. Glas d dolazi umjesto bezvunoga suglasnika ispred zvu

noga glasa, npr.: jednadba (< jedna[iti] + ba), narudba (< naru + ba),

d od ispred b:
naru +ba > narudba

33

narudbenica (< naru + benica), predodba (< predo + ba), udbenik (<
u + benik) i dr.
d u nastavcima:
buregdija, evabdinica,
miradijka

1 04. Glas d dolazi u sufiksima -dija, -dinica, -di: bostandija

(bostan + dija), bundija, buregdija (< burek + dija), evabdija, galam
dija, govordija, hvaldija, miradija, raundija. aldija, aljivdija,
provodadija (< provod + [a]dija), kahvedija (< kahv[a] + [e]dija), bu
regdinica (< burek + dinica), evabdinica (< evap + dinica), amdiC.
(Razumije se da glas d dolazi i u izvedenicama i oblicima rijei iz
prethodnih triju taaka: amidinica, amidi, Demalovica, Denanin, den
netski, depiem, sandaki, narudbenicom, predodbeni, udbeniki, raz
govordiji, aljivdijin; tako i: miradijka /nasljednica/, provodadika.)
.

Suglasnik d nalazi se najee u orijentalizmima (damija, d{6JV.a) i u rijeima iz englesko

ga jezika '(dip); a javlja se i u natavcima -dija, -dinica, -dli. U rijeima slavenskoga porijekla nastalo je u suglasnikoj skUpini b (narudba).

. .

b) G las d (3)
1 05. Zvuna afrikata (3) tvori se na istome mjestu i na istovjetan
nain kao i bezvuni sloeni suglasnik (v. t. 86).

d u osnovi rijei:
dak, meda, sme

1 06. Glas dolazi u osnovama rij ei u koj ima njegov nastanak nije
vidljiv: ak, avo, eref ipiti, ogat, on, ubre, u/, ulizara, umruk,
uture, uvegija; aneo, aa, hra, laa, lea, maioniar, mea, Niara,
orue, puna, vjea; gle, ri, sme, smu.
1 07. Glas stoj i prema osnovnom d u obl icima u koj ima se glas d
stapa s glasom}. Tako je:

d u oblicima rijei, prema

osnovnom d:
glad - glau,
mlad - mlai,
glodati - gloem,
gloui - gloi,
vidjeti - viah,
voditi - voen,
cijediti - cijeenje

a) u instrumentalu jednine s nastavkom -ju imenica enskoga roda

koj ima osnova zavrava na d: glau (< glad + ju), zapovijeu;
b) u komparativu i superlativu pridjeva kojima osnova zavrava na
d: gri (< grd + ji), najgri, lui, najlui, mlai, najmlai, slai, najslai,
tvri, najtvri. Tako je i u komparativu i superlativu priloga: bljee, najbljee, lue, najlue, mlae, najmlae, slae, najslae;

e) u prezentu nekih glagola na -ati koj ima osnova zavrava na d

(onih koji u l . l. jd. dobijaju nastavak -jem): gloem (< glod[ati] + jem),
gloemo, pregloem;
d) u glagolskom prilogu sadanjem takvih glagola: gloudi;
e) u imperativu takvih glagola: gloi;

34

t) u imperfektu glagola na -iti i -jeti koj ima osnova zavrava na d:

braah (< brazd[iti] + jah), voah, voahu, viah (< vid[jeti] + jah), vi
asmo;

g) u glagolskom pridjevu trpnom takvih glagola: voden (< vod[iti]

+ jen), predvoden, izraden, nagraen, vien (< vid[jeti] + jen);
h) u glagolskoj imenici takvih glagola: cijeenje (< cijed[iti]
jenje), vodenje, nareenje, vienje (< vid[jeti] + jenje);

i) u imperfektu glagola idi: ic/ah, ida.e (2. i 3. l. jd.), idasmo, idaste,

iahu.

1 08. Glas d nalazi se:

a) u oblicima prezenta, aorista i imperativa glagola izvedenih od

glagola izidi: iziem, izidoh, izii;
b) u nesvrenim glagolima izvedenim sufiksima -}ati i -}ivati od os
novnih glagola na -iti i -jeti u kojih osnova zavrava na d: dogaati se (<
dog[o/a]d[iti] + jati se), oslobaati, obraivati (< obrad[iti] + jivati), i.cje
ivati (< isc[ije/je]d[iti] + j ivati), vidati (< vid[jeti] + jati);

u izvedenim rijei ma,

prema osnovnom d:
osloboditi - oslobaati,
medvjed - medvjei

e) u rijeima izvedenim imenskim i pridjevskim sufiksima: -ja (gra

da), -ja} (uviaj), -jak (mlaak), -janin (branin; Brodanin), -je (zabre;
Zagrade), -)enik (sudenik), -ji (medvjedi).
(Razumljivo je da glas d imaju rij ei i oblici kao: adavost, du/sija,
hranje, nehrajui, orunik, riokosa, predvoenje, braninov i dr.)
. Suglasnik nalazi se u osnovama rljei; tiJ njegoy nastanak' ij vid ij (avo: iedasme). U :
oblicima rljei te u izVedenim rijeima glas postao je od d (gtau;'oslobadatt): ..

ZADACI I VJ E B E

5 . Koje s u od ovih rijei nepravilno napisane: poddijalekt, najai, vanastavni, tridesetre

ina, Allah, maallah, mualima, sunet, Denet, denetski.
6. Podvuci oblike koji su pravilni u vezi s pisanjem glasa h i napii pravilno one oblike

koji su ovdje nepravilno napisani: adhezija, aura, duvan, gruhati, hergela, rpa, proja,
promaha, sahat, truhnuti, uvehnuti, oran, od svojih ueni istoriara, dooh, ja bi htio,
Ba kir.
7. Podvuci nepravilno napisane oblike u vezi s pisanjem glasa j: orijentacija, teoriski,

umij se, popi vode, esejistiki, orhideja, biblioteka, dializa, dijoba, mislijo, radionica,
socijologija, violina, daida, kaji, Aia, Aja, Gazalijev.
8. Napii: deminutiv od avlija; genitiv i vokativ imenice Tokio; dativ i instrumental imena
Azija, Semberija, Husnija; komparativ od svijetao; 3. lice mn. prezenta glagola piti.
9. Umjesto e napii i gdje je potrebno: baca, brijacnica, skracen, carapa, jucer, Bi
hac, Becir, domacica, domacici, citalac, opcina, cetvero, camac, lahkoca, racunica,
tacka, stravican, pruce, kraljevic, djevojcica, oalocen, hemicarka, pitajuci, turistic-

35

ki, kljucic, sendvic, Zvornicanin, cistoca, djecurlija, baloncic, balkoncicem, crvicem,

skakucem, tvrdoca, sebican, zadaca, osjecanje, presjecen, skupljacica.
10. Podvuci nepravilne oblike u vezi s pisanjem d i : amida, amija, Maar, piama,
ubenik, buregdija, amii, sandaki, alija, Hidra, aljivdija, derdef, hra,
oslobaati, haija, medvjei, uvidaj, najslade, glau, predoba, maioniar.
l O.GUBLJENJE SUGLASNIKA

dva ista suglasnika stapa

ju se u jedan:
od t dahnuti - odahnuti,
Vrbas + Ski - vrbaski

jednaenje suglasnika
prije gubljenja:

beztuman >
besuman > beuman
> beuman

izuzeci u pisanju:
poddioba, najjai, van
nastavni, kreppapir, su
perrevizija

1 09. U bosanskome jeziku glasovi mogu altemirati s nula vrijed

nou (e). Takve alternacije na povrini vide se kao gubljenje ili stapanje

suglasnika.
1 1 0. U suglasnikoj skupini ne mogu se ostvariti dva ista suglasni
ka. Kada se u rij ei nadu dva ista suglasnika, jedan od njih ispada, te se pi
e: odahnuti (< odeahnuti < od + dahnuti), odijeliti (< od + dijeliti), pred
vorje (< pred + dvmje); besraman (< bessraman < bez + sraman), hindus
ki (< Hindus + ski}, ruski (< Rus + ski), vrbaski (< Vrbas + ski); beuman
(< beuman < besuman < bez + uman); otad (< ottad < od + tad), otud
( < ottud < od + tud); bezakonje ( < bez + zakonje), bezub (< bez + zub),
bezvuan (< bez + zvuan); beian (< beian < bez + ian), raariti (<
raariti < raz + ariti) itd.
1 1 1 . Od navedenoga pravil a (prema kome se u suglasnikoj skupi
ni ne mogu ostvariti dva ista suglasnika) postoje izuzeci: poddioba, poddi
jalekt, preddip/omski, naddravni, najjai, vannastavni, kreppapir, super
revizija, tridetettreina; Allah, Muhammed (vjerovjesnik Boiji), sunnet (v.
t. 54).
Do ispadanja istovjetnih suglasnika iz suglasnikih skupina ne
dolazi ni u onomatopejama kao psst i sl.
Udvojena je suglasnika skupina st u eststo (600), eststoti (600) i sl.

d i t ispadaju ispred
afrikata:

labudi > labuti >

labui,
zadatci > zadaci

d i t gube se iza s i z:
bolestna > bolesna,
nudna > nuna

36

Kad e rijei jedan do drg nu l suglanfi; Jooan se od':jih.gubi l;zecl su u neldrri

sloenicama(vaastavillf i onjemBJiiiriff!la'(sunnet) . , . ?"o _::

--

'

:-:

v .

::

:::,.-..;";:: :'}!?-.

......

'<

1 12. Kada se u rijei suglasnici d i t nadu ispred afrikata, ispadaju,

pa se pie: bici (< bitci : bitka), govee (< govede : ovedo), labui (<
labudi : labud}, napici (< napitci : napitak), oca (< otca : otac}, oev (<
otev : otac), siroe (< sirote : sirota}, suci (< sudci : sudac), sue (< sude
: sudac), zadaci (< zadatci : zadatak).
1 13. Suglasnici d i t altemiraju s nulom, tj. ne piu se ispred sufik
sa -tina: hrvatina (< hrvattina : Hrvat).
1 14. Suglasnici d i t altemiraju s nulom, tj. ne piu se ni kada se na
du izmedu s i z, na jednoj, i nekog drugog suglasnika (izuzev r i v), na dru-

goj strani: bolesna (< bolestna : bolest), godinji (< goditnj i : godite},
gozba (< gostba : gost), grozni (< grozdni : grozd), nuna (< nudna : nu
da), alosno (< alostno : alost) i dr.
1 15. Zamjenica tko (i sloenice s njom) stilski je obiljeena; u
bosanskome standardnom jeziku stilski su neobiljeene i uobiajene zam
jenice ko, neko, niko, svako.
1 1 6. Suglasnik s iz sufiksa -ski alternira s nulom, tj. ne pie se kada
se nade iza suglasnika , i k: beki (< beski : Be), bihaki ( < biha ski
: Biha), djevojaki (< djevojaski : djevojka), izaiki (< izaiski : Iza
i), junaki (< junaski : j unak), konjiki (< konj iski : konjic, Konjic),
araki (< oraski : ora), plemiki (< plemiski : plemi), visoki (< viso
ski : Visoko); a tako i iz sufiksa -stvo u imenica s promjenom > ispred
tog sufiksa: djevojatvo (< djevojastvo < djevojastvo : djevojka) juna
tvo (< junastvo < junastvo : j unak).
,

stilski obiljeeno:
tko, netko, nitko;

uobiajeno je:

ko, neko, niko

s se gubi iz sufiksa -ski
i -stvo:
bihaski > bihaki,
djevojattvo

1 17. Suglasnik v alternira s nulom, tj. ne pie se u rijeima: Neret

ljanin (< Neretvljanin : Neretva), Neret/janka, neretljanski (uz: Neretva
nin, Neretvanka, neretvanski), kao i u pridjevima breskov (< breskvov :
breskva), bukov (< bukvov : bukva}, smokav (< smokvov : smokva} i sl.

v se gubi u :
neretljanski, bukov

1 18. Izuzetno se piu (a esto i izgovaraju) suglasnici d i t:

a) ispred e , , , d, u rij eima u koj ima su d i t zavrni suglasni

ci pre fiksa: otcvrknuti (< od + cvrknuti), potcrtati (< pod + crtati), potiniti
(< pod + initi}, otunuti (< od + unuti), predaki (< pred + aki);
b) iza suglasnika s ili z a ispred nekog drugog suglasnika ako sug
lasnikom s odnosno z zavrava prefiks: bezdrvnost, istkati i sl.;

stvo.

e) ispred sufiksa -ski i -stvo: gradski, ljudski, bratski; bratstvo, ljud1 1 9. Suglasnik d pie se i u sloenicama na -to: budto, kadto.

1 20. Suglasnik t pie se jo i u pridjevima tvorenim od imenica na

-st, -sta: aoristni, azbestni, protestni, prstni ( : prst; drugo je prsni : prsa);
kastni (: kasta); potom u skupini -stk- u imenica enskoga roda izvedenih
prema imenicama mukoga roda na -ist: antifaistkinja, artistkinja, avan
turistkinja, komunistkinja, kao i u skupini -st/j- u pridjevu popustljiv (i nje
govim izvedenicama: popustljivost).
Suglasnik t pie se (ali se ne izgovara) u futuru I glagola na -ti (ako
je enklitika na drugome mjestu): gledat u, jest u, pisat u. Izgovara se:
gledau, jeu, pisau.

u futuru l pie se t:
gledat u

1 2 1 . Suglasnik s pie se u sufiksu -stvo u izvedenica koje imaju

ispred tog sufiksa: preimustvo, pokustvo, p/emistvo.

37

Suglasnici d i t gube s iprep atrl.kata (govede > govee; zadatci > zadac1) te izmeu dva
ju suglasnika (djevojaski ?' djevojak!). Ipak se uvaju i.Piu u sloenim rijeima (preda
ki, potcrtafl); t se takoer pie u rijeima protestni, avarituristkinja i sl. Suglasnik s gubi se iz
sufiksa -ski iza , i k (bihaski > bihaki), ali se uva Iza u sufiksu -stvo (pokustvo).

l l . J EDNA E NJ E SUGLAS N I KA PO MJESTU TVORBE

1 22. Jednaenjem po mjestu tvorbe obuhvaeni su suglasnici s, z,
h i n.
s i z jednae se po mjestu
tvorbe sa , , , , , d,
lj, nj i daju i :
danasnji > dananji,
pisev > piev,
ispraznjen > ispranjen,
pazljiv > paljiv

Zubni suglasnici s i z te zadnjonepani h alterniraju sa i kada se

nau ispred prednjonepanih suglasnika , , , d, , d, lj, nj:
a) suglasnik s alternira sa .: dananji (< danasnji), donoe (< do
nose), koe (< kose : kosac), lie (< lise : list), ma.u (< masu :
mast}, milju (< misij u : misao), nonja (< nosnja : nositi}, pae ( < pase
: pas), piev (< pisev : pisac), podnoljiv (< podnosljiv), pro.nja (< pros
nja : prositi), snoljiv (< snosljiv : snositi), epati (< sepati), apiti (<
sapiti);
b) suglasnik z alternira sa : grode ( < grozde : grozd), ispranjen
( < ispraznjen : isprazniti), kanjiv ( < kaznjiv : kazniti), mrnja (< mrznja :
mrziti), miradija (< mirazdija : miraz), mlanjak (< mlaznjak : mlazni},
paljiv (< pazljiv : paziti), panja (< paznja : paziti), vonja (< voznja : vo
ziti); tako i: beian (< bez + ian), beivotan (< bez + ivotan), raalosti
ti (< raz + alostiti) i sL, poslije jednaenja z u po mjestu tvorbe i stapanja
dvaju istih suglasnika u jedan.

jednaenje po zvunosti
prije prelaska s u :
iZ+eznuti > iseznuti
> ieznuti

Kada se suglasnik z nae ispred bezvunoga suglasnika, dolazi do

jednaenja po zvunosti, tj. daje s, a s alternira sa : ieznuti (preko isez
nuti od izezn uti), i.upati (preko isupati od izupati), iu.kati (preko is
ukali od izukati), obeastili (preko ohesastiti od obezastiti), obraid
(preko obrasi od obrazic), raelja/i (preko raseljati od razeljati);

h daje ispred i :
Bianin, orai

e) suglasnik h alternira sa (ispred i e): Bianin (< Bihanin : Bi

ha), mjei (< mjehi : mijeh), orai (< orahi : orah), trbui (< tr
buhi : trbuh), vri (< vrhi : vrh); skup h moe jednaenjem po mjes
tu tvorbe prijei u , a moe ostati nepromijenjen: da.em (uz: dahem),
daui (uz: dahui), drem (uz: drhem), drui (uz: drhui);

nb i np prelaze u mb i
mp:
odbranbeni odbrambeni,
crnpurast - crmpurast

d) suglasnik n alternira sa m ispred b i p. Ova se alternacija biljei

na granici osnovne rijei i sufiksa: crmpurast (< crnpurast : cm), odbram
beni (< odbranbeni : odbraniti), prehrambeni (< prehranbeni : prehraniti),
stambeni (< stanbeni : stan), zelembad (< ze l en + ba). Tako i: bombon (:
fr. bonbon).
1 23. Alternacije se ne prenose u pismu:

38

a) kada suglasnici s i z dou ispred suglasnika lj i nj koji stoje na

poetku drugoga dijela sloenice: izljubili (< iz + ljubiti), iznjihati (< iz +
njihati), sljubiti, razljutiti, raznjihati, uzljuljati i sl., kao i ispred lj i nj koji
su nastali ijekavskim jotovanjem (1, n + j [e] < e): bjesnjeti, iznjedriti, ozlje
da. razbjesnjeti. sljeme, sljepilo, sljepoa, sljez, snjean, snjetljiv ( : snijet);
b) u sloenicama iji prvi dio zavrava suglasnikom n, a drugi po
inje suglasni cima p ili b. Tada se pie skupina np, nb iako se izgovara mp,
mh: crvenperka, izvanblokovski, jedanput, stranputica, vanbrani, vanpar
tijski.

1 24. Suglasnik h moe ostati neizmijenjen ispred u spomenutim

primjerima kao dahem, drhem (uz: daem, drem).

ostaju neizmijenjeni:
s i z ispred lj i nj u
sloenicama (sljubiti,
izljubili)
i ispred lj i nj nastalim
ijekavskim jotovanjem
(bjesnjeli; iznjedriti);
n u sloenicama i u prezi
menima ispred p i b
(jedanput, vanbrani,
Sinanpati,
Rizvanbegovi)

1 25. U prezimenima: Rizvanbegovi, Sinanpai i sl. takoer se

pie (ali i izgovara) skupina nb, np.
Kad se suglasnici s, z i h nau ispred predjonepanih , , , , , d, lj i nj, oni se s njima
po mjestu tvorbe i prelaze u srodne prednjoneparie suglasnike s i . Nema promje
ne s u S i z u ispred lj i nj u sloenicama (sljubiti, izljubitt) , ni ispred lj i nj koji su nastali
ijekavskim jotovanjem (sjean, ozljeda).
Suglasnike grupe nb i np u izvedenim i u sloenim rijeima prelaze u mb i mp (stambeni,
crmpurast). Ovakve promjene nema u sloenicama kaQ vanbra ftranputica.
"

jedriae

nf

1 2.JEDNA ENJE SUGLASNI KA PO ZVU NOSTI

1 26. Jcdnaenjem po zvunosti obuhvaeni su tzv. pravi suglasnici,
i to zvuni b, g. d. d, . z, d i bezvuni p, k. t, , , s, , f. h, e. Zbog ogra
nienja u raspodjeli fonema, prema kojima se ispred zvunog iz ove
skupine suglasnika moe ostvariti samo zvuni, i obratno, ispred bezvu
nog iz ove skupine samo bezvuni, altemiraju u jeziku b sa p, g sa k, d sa
t, d sa , sa , z sa s, d sa , pa se to biljei i u pismu. Sonanti (v, m, n,
nj, l, (j, r,j) nisu obuhvaeni jednaenjem po zvunosti.
Svi pravi suglasnici s obiljejem zvunosti imaju svoje bezvune
pamjake; svoje zvune pamjake nemaju bezvuni umni suglasnici f. h, e.
Podjela pravih suglasnika s obzirom na zvunost vidi se iz ove tabele:
zvuni

bezvuni

1 27. Dakle, ispred bezvunog umnog suglasnika zvuni umni

suglasnik mijenja sc u svoj bezvuni pamjak: b > p: gipka (gib + ka),
hljepid (hljeb + i), ophrvati (ob + hrvati), optuba (ob + tuba), vrapca

parovi zvunih i bezvunih

suglasnika:
b-p, g-k, d-t, -, , ZS,
d- ;
bezvuni l. h i e nemaju
zvune parnjaka

39

prvi suglasnik jednai se

po zvunosti sa drugim
(zvuni se mijenja u
bezvuni i obrnuto):

hljebi > hljepi,

svatba > svadba
ispred l, h, e zvuni
suglasnici prelaze u
bezvune:

obhrvati > ophrvati,

laca > Jaca,
razformirali > raslormi
rali

(vrab + ea); - g > k: drukiji (dr.ug + ij i); - d > t: natpolovian (nad + po

lovian), othraniti (od + hraniti), potpis (pod + pi s), slatka (slad + ka); - d
> : omeka (ome + ka), smekast (sme + kast), eca (e + ea); - >
: biljeka (bilje + ka), drka (dr + ka), la.ca (la + ea), teka (te + ka);
- z > s: bespravan (bez + pravan), dolasci (dolaz + ci), ishitriti (iz + hitri
ti), iskopati (iz + kopati), raskinuti (raz + kinuti); - d > : kemhri{ki
(Cambridge [kembrid) + [s]ki).
Zvuni suglasnik koji se u ostalim padeima mijenja u svoj
bezvuni parnjak u genitivu mnoine (ispred samoglasnika a) ostaje
neizmijenjen: biljeaka (uz: biljeki), vrabaca.
1 28. Takoer se ispred zvunog umnog suglasnika bezvuni sug
lasnik mijenja u zvuni parnjak: - p > b: oklobdija (oklop + dija), tob
dija (top + dija); - k > g: buregdija (burek + dija), svagdanji (svak +
danji); t > d: prosidba (prosi t + ba), primjedba (primjet + ba), svadba
(svat + ba), enidba (enit + ba); - > : zadubina (za + du[ a] + bina);
s > z: glazba (glas + ba), zbiti (s + biti), zbratimiti (s + bratimiti), zdruiti
(s + druiti), zgurati (s + gurati); - > d: narudba (naru + ba), svjedod
ba (svjedo + ba), vradbina (vra + bina).
-

Zvuni suglasnik dobijen od bezvunog ostaje nepromijenjen (is

pred samoglasnika a; pod uticajem ostalih oblika) i u genitivu mnoine po
jedinih imenica: primjedaba, svjedodaba, enidaba (uz: primjedbi, svje
dodbi, enidbi).

l, h, e ispred zvunih
ostaju neizmijenjeni:

laldija, ahbab

Kako bezvuni suglasnici j. h i e nemaju zvunih parnjaka, ispred

zvunih suglasnika ostvaruj u se kao j. h i e: lafdija, ahbab, pincgauer (te
rensko vozilo); tako je i s imenima: Vrhbosna, Mehdija, Vahdeta, Vehbija,
ehzada, Nuhbegovi.

1 29. Alterniranje sc ne biljei u pisanju u nekoliko sluajeva:

izuzeci u pisanju:
d ispred s i (gradski,

poditali),
u sloenicama

(predturski, Podhrastovi),
ispred Stvo (vostvo)

a) suglasnik d ispred s i .\:: gradski, ljudstvo, odsad, podstanar, pred

sjednik, ehidski; odetati, odkrinuti, podiati;

b) u sloenicama (iz razloga jasnoe): adhezija, jurisdikcija, pod

tekst, podtip, postdiplomski, predtakmienje, predtur.ski, subpolaran, nad
trati (drugo je natrati); tako i: Obhoda, Podhranjen, Podhrastovi, Pod
tekija;
e) suglasnik d pie se ispred nastavka -stvo: vostvo ( : voa; uz:
vodstvo);

d) u pojedinanim prostiru i sloenim rijeima - u orijentalizmima

i ostalim rijeima stranoga porijekla: fesdija, hadski ( : had), hutba, tek
bir, tedid; dragstor, gangster, plebs i sl.;

40

e) u pojedinim stranim imenima odstupa se od fonetskoga pisanja i

kada se ne piu izvorno; tako i u pridjevima od njih: Habsburg, habsbur.Vki,

Musorgski, Rentgen (Rontgen), Thilisi, Vaington (Washington), vaing

tonski;

t) u skraenicama: dkg (dekagram), kg (kilogram), tbc (tuberku

loza), tzv. (takozvani), trP ( eljezniko transportno preduzee).
1 30. Uobiajeno je u naoj tradiciji da se bonjaka imena piu iz
vorno (esto su bez promjene i u samome izgovoru): Beghanuma, Edhem,
Ezher, Hifzija, Midhat, Midhata, Medhija, Subhija, efket, efkija; Grab
anovi, Dervi.hegovi, Zubevi.
Imena se, medutim, piu onako kako bi ih pisali njihovi nosioci,
tako imamo i: Fethija (t je izvorno), Hivzija, Magbul, Mithat, Mugdim,
evket, evkija; Grapanovi, Zupevi i sl.
Hipokoristike piemo s promijenjenim suglasnikom kako se i izgo
varaju: Dutka (: Duda, Dudija), Rapka ( : Rabija), Satka ( : Sadeta), Sutka (:
Suada).

izuzeci:
u pojedinanim rijeima i
imenima stranoga pori
jekla (dragstor, hadski,
Habsburg, Tbilisi),
u skraenicama (dkg,
TP)

razliita imena:
Midhat i Mithat,
Zubevi i Zupevi

Kad se dva suglasnika razliita po zvunosti nau jedan do drugoga; prvi od njih jednai se
po zvunosti sa drugim - zvuni se mijenja u bezvuni l obrnuto. Bezvuni f, h i e nemaju
svoje zvune pamjake: oni se ne mijenjaju ispred zvunih, all zvuni suglasnlcl ispred njih
pOstaju bezvuni. Jedrlaerije p<i ZvUnosti ne odnosi se na sonarite --Oni ne Utiu na
prethodne bezvune suglasnike, nni se mijenjaju ispred njih (sluati, humka).
Odstupanje od jednaenja suglasnika po zvunosti (uglavnom u pisanome jeziku): d se ne
'
mijenja Ispred s i $;' a ispred s; u oiijf.ntlizmiilla 1 bonjatl(im lmenimatkao i u pojedi
PoriJekla; i( sloeniama P skrainiCamt,:;;:; ;, . '
nanim rijeima i imenima stranoga

"

..

' .

. . ..;.e .:

, . : . . :: :: .

':;::'2. ;.z..i;;;" h!i:Ol'h ;+f

F."' ::;:c .. :;,i'i--;t'

ZADACI I VJ E B E

1 1 . Koji je oblik pravilno napisan: beuman, besuman ili bezuman? Objasni zato!
1 2. Napii nominativ mnoine od imenica predak, zadatak, gubitak, napitak. Kakva se tu
promjena vri?
13. Kakva je promjena izvrena u piev ( : pisac), orai (: orah), odbrambeni ( < od
branbeni: odbraniti)?
14. Podvuci pravilne oblike vodei rauna o jednaenju suglasnika po zvunosti: ophrva
ti, sbratimiti, podtip, hutba, vaingtonski, Edhem, gradski, ljutstvo, potiati.
1 3. KOSA CRTA
1 3 1 . Kosom crtom oznaava se kraj jedinice teksta (npr. stiha) kada
se jedinice prenose iz vertikalnoga u horizontalni slijed:
Na tranicu glavu l djeak polae. l Oslukuje: l voz dolazi! l Od
radosti, l gdje mu je glava l zaboravlja, l a voz dolazi! (A. H. Du
boanin, Djeak)

kosa crta razdvaja

jedinice teksta

41

kosa crta umjesto rijei

odnosno

1 32. Kosa crta upotrebljava se kao oznaka da su i podatak (rije,

oblik, simbol i sl.) ispred nje i onaj iza nje iste (upotrebne) vrijednosti.
Dakle, kosa crta koristi se umjesto rijei odnosno, ili:

( l ) Baeskijin Ljetopis l Medmua, pored ostalog, vanredno je vri

jedna antroponimijska zbirka, u kojoj su zapisana imena oko 4. 000
umrlih osoba, mahom odraslih mukaraca Bonjaka. - (2) Uskufi
jev bosansko-turski rjenik Makbuli-arif l Potur-ahidija potjee
iz 1631. godine. - (3) Studentici potreban jednosoban stan l garso
njera.
kosa crta kao znak
razlomka

1 33. Kosa crta slui u matematici kao znak razlomka: Il l O, ! 15

.

( mJ .

):
I0 ' 5
Na ono to napajaju rijeke i oblaci daje se lll O (jedna desetina) ze
kata, a na ono to se natapa crpljenjem vode iz zemlje ima se dati
115 (jedna petina).

1 34. Kosa crta stavlja se izmeu brojnika i nazivnika (npr. na vri

jednosnim papirima) kada se u svoti koja se izraava nalaze stoti dijelovi
novane jedinice: dvjestoosamnaest 351100 ( 2 1 8, 35).
=

kosa crta izmeu dviju

kalendarskih jedinica i
dviju oznaka mjere

1 35. Kosa crta slui za oznaavanje razdoblja koje se protee izme

u dviju kalendarskih jedinica (najee izmeu dviju godina, ali i izmedu
dvaju dana, dvaju stoljea i dr.):

( l ) Mehmed Mea Selimovi bio je gimnazijski profesor u Tuzli

1 936/3 7. kolske godine. - (2) No 2612 7. .februara 1 995. ( 1 415. po
H.) bila je uoi Lejletul-kadra.

1 36. Kosa crta izmeu dviju oznaka mjere stavlja se u znaenju pri
jedloga na i po:
( l ) Vozio je 80 km/h (osamdeset kilometara na sat). - (2) U pros
jeku je palo 5 llm 2 (pet litara po metru kvadratnom).

1 37. Kosa crta slui za tano odreenje adrese (stavlja se izmedu

broja kue, odnosno ulaza, i kata): Ferhadija 9/1V (tj. Ferhadija ulica, broj
devet, etvrti kat) te za odjeljivanje pozivnoga od osnovnog telefonskog
broja : 07 1 l 234-567.

,.

Kosa crta najee slui za razdvajanje brojki, ali i za odjeljivanje jedinica teksta prenesenih
. iz okomnoga slijeda u vodoravni te za udruivanje pojmova koji se funkcionalno ukljuuju (u

smislu odnosno, ill) ."

42

1 4. NAVODNICI
1 38. Navodnici su dvostruki pravopisni znak koji se stavlja na po
etku i svretku onoga to se doslovno navodi ili mu se daje drugi smisao.
1 39. Navodnici imaju trojak oblik: " ... ", " ... " ili " ... " i .. . .
Sva tri oblika upotrebljavaju se u tiskanom tekstu, a u pisanom prvi i drugi.

Kad god se otvore navodnici (kad sc stave sprijeda), treba ih i zat

voriti (staviti straga).
1 40. Navodnici se stavljaju kada se neto tude navodi doslovno,
onako kako je izgovoreno ili napisano. Ako je tudi tekst veliine reenice
ili vie reenica, taj tekst navodi se iza dvotake, koja se stavlja s desne
strane reenice iza koje sc navodi, a navodnici se zatvaraju poslije pravo
pisnoga znaka kojim se obiljeava kraj reenice:

meu navodnike
stavljamo:
a) neije rijei;
b) rijei sa suprotnim
znaenjem

Svoj nezavreni roman Krug M. Selimovi poeo je pisati ekavski,

da bi u petome poglavlju preao na ijekavicu, o emu je u rukopisu
ostavio sljedec_:u biljdku: "Do ovog mjesta mislio sam da radnja
bude locirana u Beogradu, zato linosti govore ekavski. A li mi je
sve ne.5to smetalo, reenica je bila tvrda, sve je izgledalo tue. Zato
sam odluio da radnju prenesem u Sarajevo, a govor da bude ije
kavski. To je zaista moje, mada priznajem da je ekavski ekonomi
niji i moderniji. "
U pohode katkad dolepra l odrezana letvica sunca, l lopovski se
uulja kroz prozor. l i zacvrkuta: l "Tu ste, znai? A ja dan l pro
trati/a traei vas ! " l (D. Lati, Ja i svi moji prijatelji)

(Kad se navodi tui pisani tekst /rije, dio reenice, reenica, vie
reenica/, nita ne treba u njemu mijenjati; ak se prepisuju i tamparske
greke /izuzetno, u tekstovima koji se navode u populamije svrhe, dopu
teno je prilagoditi pravopis i ispraviti slovne greke/. Ako sc, npr., na gre
ku eli naroito ukazati, u zagrade se stavlja uzvinik /ili lat. oznaka sic=
tako, izraz uenja/. Ako se izostavlja dio tuega teksta, to mjesto obilje
ava se tako to se unutar zagrada stavljaju tri take. Ako se mijenja tip
slova /u svrhu isticanja, npr./, unutar zagrada stavlja se obavijest o tome
/npr.: isticanja moja: podvlaenje nael. Jedino se navodnici unutar nave
denoga teksta /navod u navodu/ mijenjaju u polunavodnike.)

kada se navode tue

rijei, nita se ne mijenja

1 4 1 . Ako su u navedeni tekst veliine reenice umetnute rijei

pisca, i lijevi i desni dio tuega teksta stavljaju se meu navodnike, a pi
eve se rijei odvajaju ili zarezima ili crtama (odvajaju se iskljuivo crta
ma ako je u dijalogu crta umjesto navodnika). Zarezi (ili crte) stavljaju se
izvan navodnika. Lijevi dio tuega teksta poinje velikim poetnim slo
vom, a pieve rijei i desni dio navedenoga teksta malim (izuzev ako se
te rijei same po sebi ne piu velikim poetnim slovom). Pieve rijei mo-

pieve rijei unutar nave

dene reenice odvajaju se
zarezima ili crtama

43

gu biti i na kraju reenice. Na kraju navedene upitne reenice stavlja se

upitnik, na kraju uzvi ne uzvinik, a na kraju navedene izjavne reenice ne
stavlja se taka:
"A, efendija ", opet e sveenik, "mogu li se izbrojiti dlake na ma
garcu? " ( ... ) "Zato, hoda, jede sa pet prsta? ", upita odmah u u
du on. "Zato to nemam .vest ", odgovori mu hoda. (Nasnldin-ho
da; prir. A. Isakovi)
dijelovi tuih reenica
uklopljeni u vlastitu
reenicu poinju malim
slovom

1 42. Kad se unutar reenice navode dijelovi tuih reenica, oni po

inju malim slovom, a pravopisni znaci koj ima se obiljeava kraj reeni
ce stavljaju se iza navodnika unutar kojih je tudi tekst:
Tano je za njih (prirunike, nap. S.H.) reeno da "koncentriu u
jednoj knjizi informacije razasute po tisuama svezaka ", i da su to
itave "biblioteke u minijaturi ", "kljuevi koji otvaraju vrata znanja
nagomilanog kroz vjekove ". (M. ami, Kako nastaje nauno djelo)

1 43. Navodnicima se oznaavaju pojedine tude rijei, potom nestandardni oblici uklopljeni u reenicu:

( l ) Uili su je "da misli ", i onaje mislila, uvjerena da zna kako se

to radi. (M. Selimovi, Ostrvo) - (2) U bonjakim narodnim govo
rima esto se uje "to/ma ", u kome se obliku ogleda uticaj nje
makoga i maarskoga jezika.

1 44. Navodnici se upotrebljavaju za oznaavanje rijei uzetih u

drugaijem znaenju, neprimjereno upotrijebljenih, sa suprotnim smislom,
umjesto tzv., u pretvaranju, ruganju, potom kada se eli istaknuti kako je
neto sumnjivo i sl.:
( J ) Svijetu dojadilo paje prozvae "klepetalom " i ona se poe pov
laiti u se, kao daje mudra/a. (N. Sarajli, Teme) - (2) Kao to vid
jesmo, "ista " lingvistika sa svoje tri grane pomalo lii na tradicio
nalnu gramatiku sa njenom jonetikom, morfologij"om i sintaksom.
(M. Rianovi, Jezik i njegova struktura)

meu navodnike ne
stavljaju se opepoznate
izreke

1 45. Navodnicima se ne obiljeavaju poznate tude rij ei (opepoznate poslovice, izreke i sl.):

( l ) Za upotrebu stranih rij"ei mogla bi se postaviti kao princip ona

stara latinska izreka: Uti, non abuti! (M. ami, Kako nastaje na
uno djelo) - (2) U bogataa su i volovi pametni, kae narodna pos
lovica. (3) Nij"e bez osnova narod rekao: Ko se mlad oeni i rano
rua ne kaje se.
-

1 46. Medu navodnicima treba pisati skraena imena ustanova i sl.

koja su, zapravo, preuzeta vlastita imena (osobna, zemljopisna i dr.), oso
bito ako se bez njih (navodnika) ne bi moglo prepoznati novo znaenje:

44

Odsjeli su u "Tuzli " (hotelu).

1 47. Navodnicima se mogu oznaavati naslovi knjiga, asopisa i

dr., kao i ua imena ustanova, drutava:

( l ) Ahmet Hromadi (roen 1923. u selu Bje/aj kraj Bosanskoga
Petrovca), najvei pripovjeda hoJnjake djeije knjievnosti, pok
reta i urednik djeij'e biblioteke "Lastavica ", napisaoje, pored os
taloga, i sljedea djela: "Patuljak vam pria ", "Patuljak iz Zabo
ravljene Zemlje ", "Okamenjeni vukovi ", "Zlatorun ", "Zelengor ",
"Bistri potoci ", "Bij'eli slavuj ", "Djeak jae konja ", "Bij'eli cvijet ", "Labudova poljana ". - (2) U "Opisu mostarskog mosta od
Medazij'e " luk Staroga mosta uporeen je sa svodom vasione.

navodnicima se mogu
oznaavati:
a) naslovi knjiga;
b) imena proizvoda;
e) ua imena unutar irih

Takoder se navodnicima mogu oznaavati zatiena imena razlii

tih proizvoda: "Marlboro " l Marlboro, "Gillete " l Gillete itd.
1 48. Ukoliko se eli naglasiti zvanini naziv pojmova koji imaju i
re i ue ime, medu navodnicima se pie ue ime: Osnovna kola "Alij'a Na
metak ", Graevinsko preduzee " Vranica ".
1 49. Medu navodnike se ne stavljaju naroito oznaeni (vrstom pis
ma i sl.) naslovi i nazivi:

( l ) Najljepe to je napisano u prozi u alhamij'ado knjievnosti jest

Molitva Muhameda Hevaij'e Uskufzje. (M. Hukovi, Muhamed He
vai u horizontima alhamijado knjievnosti) - (2) Zbirku l O l sevda
linka objavio je dr. M. Maglaj/i u Izdavakom knjiarskom predu

navodnicima se ne
obiljeavaju naroito
istaknuti naslovi i nazivi

zeu Prva knjievna komuna iz Mostara 1978. godine.

1 50. Medu navodnike se ne stavljaj u sloene skraenice u kojih su

sva slova velika: UNICEF (a ne "UNICEF"), NAMA (a ne "NAMA ").
1 5 1 . Dvostruke navodnike u reenici treba izbjegavati. Za oznaa
vanje navoda u navodu slue polunavodnici.
(Ukoliko se, pak, u navedenome tekstu nalazi navod, a ne ele se
navodnici zamijeniti polunavodnicima /kako bi se tekst prenio i bez te iz
mjene/, treba upotrij ebiti za navedeni tekst jedan oblik, a za navod u nave
denome tekstu drugi oblik navodnika.)
etl :navodnike stavljamo neije tan<i navedene rijeI,:zatim:njel uzete . u drugaijem
; inaen]u; ua Imena ustanova/imena proiZvo.da; naslove jigal sl: ffavodnlcima se ne oblljeavaJU opepoinatemlsli niti naroito tatffitrt.f .naslovi Lnazivi.

Ako s: navodi .cijela reenica,; zamoi di() navodnlij:stavlja js_e iza, ostaJih intefP_Unkijsklh
: zoov (upitnika,, inlka, take):Niii e.imutac reeolce navodi dio tue eJiice, zavrni
; dio navodnika stavlj s ispre: ofi lntunfiis ZnkvL..:-*, :>:_
,. .
. :Navotf u navodu obiljeava se polunav_odnilma > :'.::J:: ;;:
.
_

. .

, .__

.,.

'

.. .

' '' ' - " "

'" .

. ., -

.. . -,..,_

_.,

..
.
,.,

.
'>

. .

'""

-.('.

'

.
'

.
'

..

'"

45

ZADACI I VJE B E

1 5. Stavi odgovarajue pravopisne znake!

Upisala se u Gimnaziju Mea Selimovi u Tuzli 1 998-99. godine.
Boe, kako je dobra, govorio je oduevljeno, kako je vesela, kako je zadovoljna!
Kulenovievu Ponornicu proitala sam dvaput, rekla mi je prijateljica.
Rekao je: U Opisu mostarskog mosta od Medazije luk Staroga mosta uporeen je
sa svodom vasione.
1 5. PISANJE R I J E I STRANOGA PORIJEKLA
rijei stranoga porijekla
upotrebljavamo ukoliko
nemamo dobrih zamjena
u bosanskome jeziku

1 52. Slavenska rjenika osnovica bosanskoga jezika obogaena je

od najstarij ih vremena do danas (zahvaljujui raznim kulturnim i civiliza
cijskim susretima) broj nim orijentalizama, grccizmima, romanizmima,
germanizmima, dakle rij eima razliitoga porijekla.
Meu rijeima stranoga porijekla imamo:

a) posuenice koje su se prilagodile naem jeziku, tako da ih i ne

osjeamo kao tude; najee ih ne moemo zamijeniti drugima: azimut, ba
zen, boja, breskva, car, ak, arapa, demper, hartija, kaput, koulja, liva
da, limun, majmun, majstor, miris, papir. pojam, Jah, tanjir, vagon . . . i

b) one rijei koje se jo nisu dovoljno prilagodile naem jeziku i

pravopisu, te se utvruju dodatna pravila za njihovo prilagoavanje.
latinikim pismom vlastita
imena iz drugih jezika
prenose se izvorno ili
fonetski;
ostale rijei piu
se fonetski

Maar i Madar
sport -)ller(

46

1 53. Openito vrijedi da se vlastita imena iz drugih jezika, kad se

piu latinicom, prenose ili izvorno, tj . onako kako se piu u jeziku iz koga
potjeu (ukoliko potjeu iz jezika koji se ne slue latinicom, takva imena
podlijeu transliteraciji, tj. prenoenju iz drugih grafikih sustava u latini
ko pismo bosanskoga jezika), ili fonetski ; s druge strane, naim irilikim
pismom vlastita imena iz drugih jezika piu se iskljuivo.fonetski. Za rijei
stranoga porijekla koje nisu vlastita imena (ope imenice, pridjevi, prilozi
i dr.) naelno vrijedi da se piu fonetski, tj. onako kako se izgovaraju.
1 54. Mnoge rijei stranoga porijekla nisu neposredno dole iz iz
vornoga jezika, nego su u na jezik prispjele preko jezika posrednika; to je
esto ostavilo traga na njihovom glasovnom obliku. Tako su, npr., brojne
grke i latinske rijei primljene preko talijanskog, francuskog, njemakog
i engleskog; mnoge arapske i perzijske rijei preko turskog jezika.
Otuda, npr., u bosanskome jeziku rij ei tegla i cigla (obje od lat. te
gula; druga uz njemako posredovanje), ili trojni znaenjski razliiti obli
ci kao studij, studija, studio. Ili, prema izvornom izgovoru imamo Maar,
Maarska, maarski (: Magyar), a pod uticajem izgovora u turskome jezi
ku piemo i : Madar, Madarska, madarski. Pod uticajem njemakoga iz
govora primili smo rijei kao palir, tampa, a pod uticajem engleskoga iz
govora imamo: sport, sporta, a tako i: deterdent, dudo. Prema francus
kome izgovoru imamo lik aktuelan (< lat. actualis, prema kom stoji lik ak-

tualan); francuski uticaj ogleda se i u liku ofanziva (fr. offensive), iako bi

se prema izvornome latinskom glagolu offendere oekivalo ofenziva. Ra
nije primljene strane rijei na -on imaju -un: sapun, kordun, limun, pijun;
u rijei stranoga porijekla primljenih u novije vrijeme -on ostaje: feljton,
kupon, vagon.

Dalje, brojne hebrejske i aramejske rijei prispjele su, posredstvom

grkog i latinskog, u bosanski jezik (a tako i u ostale evropske jezike): Ab
raham, Adam, aleluja, Babilon, Bal, baraba, eden, Emanuel, Gabrijel,
Gog, Golijat, lsus, Jimael, Jahve l Jehova, Jona, Josip, kanon, Lazar, Ma
rija, Matija, Mesija, Mihailo, Mojsije, Pavao l Pavle, satana l sotona, Stje
pan, subota, Toma itd.

Veina navedenih imena i rijei prispjela je u bosanski jezik preko

grkih i latinskih prijevoda Boijih poslanica poznatih pod zajednikim
imenom Biblija. U bosanskome jeziku daje se prednost onim oblicima tih
imena koje nalazimo u Kur'anu, posljednjoj Boijoj objavi: Adem (Adam),
Davud (David), Dalut (Golijat), Dibril (Gabrij el), Ejuh (Job), Habi/
(Abel), Harun (Aron), Hava (Eva), Ibrahim (Abraham), Ismail (Jimael),
lshak (Isak), Isa (Isus), !I jas (Elijas l Ilija), Jakuh (Jakob), Jahja (Ivan l
Jovan), Jedud (Gog), Jehuda (Juda), Junus (Jona), Jusuf (Josip l Jozef),
Kabi/ (Kain), Lut (Lot), Medud (Magog), Merjem (Marija), Mesih (Me
sija), Mikail (Mihael l Mikael), Musa (Mojsije), Nuh (Noa l Noe), Sulej
man (Solomon), Tevrat (Tora), Zekerija (Zaharije) itd.

Babilon YaviiGii
-

Hava (Eva)
Isa (Isus)
Sulejman (Solomon)

1 55. Rijei iz arapskog, perzijskog i turskog jezika najbrojnije su

posuenice u bosanskome jeziku (po brojnosti slijede ih roman izmi, potom
german izmi), a najvie ih je u na jezik prispjelo posredstvom turskoga je
zika. Mnoge od njih doivjele su glasovno, obliko i tvorbeno prilagoa
vanje zakonitostima jezika primaoca. Neke od tih promjena oite su i iz
sljedeih primjera (unutar zagrada navodimo izvorne oblike): fereda (: fe
race; ale); mosur (: masura; alo); samar ( : semer; e/a); beriet ( : bcreket;
e/i); kadar (: kadir; i/a); devar (: devir; i/a); erdan (: gerdan; g/d); ebe ( :
kebe; kJ);fitilj (: fiti!; l/lj); tiganj ( : tigan; n/nj); bedem ( : beden; n/m); su
fara (: supara; p/f); zanat (: sanat; s/z); hajduk ( : haydut; tik); nalet ( : hinet;
metateza); ahmedija (: ahmediye; e/a); delija ( : deli; -0: -ja).
1 56. Meunarodni muziki termini u strunoj literaturi zadravaju
izvorni oblik: allegro (alegro), intermezzo (intermeco), solfegio (solfedo),
soprano (sopran), staccato (stakato), tenore (tenor).
U meunarodnome openju moe se pisati: fax (mj . faks), telefax,
telex. Takoder na automobilima najee stoji meunarodno prihvaena
oznaka taxi (mj . ponaene oznake taksi).
Iz posebnih razloga autor moe neke rijei ili izraze pisati u izvor
nome obliku, ime jae istie njihovo porij eklo: grand-prix (gran pri), lady
(ledi), leader (lider), miss (mis), musical (mjuzikl), restaurant (restoran), roi
lette (toaleta), vis-a-vis (vizavi). U ovome, medutim, ne valja pretjerivati.

muziki termini izvorno:

allegro

47

a) Pisanje rijei iz grkoga i latinskog jezika

1 57. Grki dvoglasnik ai i latinski ae prenose se kao e: pedagog
(gr. paidagogos, lat. pacdagogus), Ezop (gr. Aisopos).
1 58. Grki i latinski dvoglasnici au, eu u na jezik prenose se dvo-

jako:

august, Zeus
Europa (mitsko lice)
Evropa (zem.)

a) najee ostaju samoglasnici a + u, e + u: august, August, auto

nomija, autoritet, inauguracija, kaucija, laureat, Klaudije; eufemizam, ne
utralan, pseudo, pneumonija, Europa (mitsko lice), Zeus;

b) u pojedinim rijeima imamo v umjesto u: Kavkaz ( : gr. Kauka

sos); Evropa (kontinent), evropeizam, evnuh; tako i lovor.

barbarizam, Bizant
orijent
hemija -
hirurgija -)utiija
hronika -a
okean -
Kipar
filozofija -ija
hereza )rti
Perzija - a
kosmos i kozmos
demokracija i demokratija

1 59. Suglasnik b ostaje nepromijenjen u nekim rijeima grkoga

porijekla (ili u rijeima preuzetim posredstvom grkog): barbarizam. bibli
oteka, labirint, simbol; Babilon, Bizant, Teba.
1 60. Izmedu samoglasnika i, na prvom, i a, e, u, na drugome mjes
tu, domee se suglasnik}: dijalektika (gr. dialektike), orijent (lat. oriens),
trijumf(lat triumphus).

1 6 1 . Umjesto gr. i lat. ph pie se f filozof; umjesto th - t: Talija;

umjesto gr. ili lat. ch imamo h u rijeima: arhiv, dijahronija, haos, hemi
ja, hirurgij'a, h/or, hor, hronika, hronologija, hrizantema, melanholij'a, teh
nika, a k u: cikorija, karakter, kamilica, kolera, karta, kameleon.

1 62. Prema latinskom h imamo h u: historij'a; Homer, Hektor.

1 63. Prema gr. k ispred i, e, y obino imamo e (centar, cista, cik
lus), ali u pojedinim rijeima ostaje k: kentaur, okean; Kipar. Kiklop.
1 64. Prema suglasniku s izmedu dvaju samoglasnika imamo z u ri
jeima grkoga i latinskoga porijekla: filozof. filozofija, hereza, kriza, pa
uza, prozodija; Cezar, Sizif, ali ouvano s ostaje u imenu Hesiod.
1 65. Umjesto suglasnika s iza l, n, r a ispred samoglasnika u poje
dinim rijeima imamo z: emulzij'a, recenzij'a, verzij'a; Perzej, Perzija; u tak
voj kombinacij i suglasnik s esto ostaje i neizmijenjen: falsifikat, arsen,
persona.
1 66. Suglasniki skup sm na poetku rijei ostaje neizmijenjen:
smaragd, a u sredini rijei moe dati zm: kosmos l kozmos.
1 67. Pored -ti- imamo i -ci- u grkim imenicama na -tia i u svim ri
jeima latinskoga porijekla: aristokracij'a l aristokratij'a, demokracija l de
mokratij'a, tehnokracija l tehnokratija (ali je samo: tradicij'a, Horacije).

Inae grko -ti- ostaje nepromijenjeno: hrestomatij'a, peripetija;

Beotija.

48

1 68. Grke i latinske imenice s nastavcima -os, -on, -es, -us, -um u
bosanski jezik prenose se bez tih nastavaka: Homer, organ, Aristotel, Pia

Homer -

ut, pasiv.

Medutim, brojni su latinizmi sauvali -um: album, forum, ko/ose

um, minimum, impresum, referendum.
Imenice na -ium prenose se s analokim nastavkom -ij: aluminij,
barij, auditorij, akvarij, delirij, kriterij, magisterij, medij, milenij, prezidij,
sanatorij, simpoz(j.

aluminij - m
krilerij - m

169. Ako se poslije gubljenja grkih i latinskih nastavaka na kraju

rijei nade suglasniki skup, esto se izmedu dvaju suglasnika umee ne
postojano a; samo je: arhaizam, heroizam, organizam, ritam; Aleksandar,
Egipat, Kipar.

Suglasniki skup -kt u pojedinim rijeima (uglavnom terminima)

moe, ali ne mora biti razbijen nepostojanim a, te su naporedni oblici:
dija/ekat l dijalekt, objekat l objekt, perfekat l perfekt, subjekat l subjekt.
Tako i suglasniki skup -nt u akcenat l akcent.
Suglasniki skupovi ostaju u mnogim rij eima: indeks, doktorand,

perfekat i perfekt
subjekat i subjekt

kobalt, Olimp, diftong, asistent, dokument, prezent, talent, kolaps, recept,

apsurd, revers, jogurt.
Veina ovih imenica u genitivu mnoine ima nepostojano a: subjekt
l subjekat - subjekata, patent - patenata i sl.

talent -!

1 70. Imenice na -ist i -t mogu dobiti vokal a na kraju: kapitalist l

kapitalista, telegrafist l telegtafista, arhitekt l arhitekta, asket l asketa, di
plomat l diplomata, estet l esteta.

kapitalist i kapitalista

1 7 1 . Imenice grkoga porijekla na -ma l -matos (s. r.) u bosanskome

jeziku enskoga su roda: shema, poema, panorama, paradigma, teorema,
ili mukoga: dijagram, problem, program; tako i : aksiom, sistem.
Oba roda ima imenica reum (m. r.) l reuma (. r.)

teorema -

Izuzetak predstavljaju imenice koje se zavravaju suglasnikom

skupinom u kojoj je jedan od suglasnika s: indeks - indeksa, obelisk - obe
liska, sufiks - sufiksa te imenice kao: apsurd - apsurda, diftong - diftonga.

1 72. Preovladavaju obl ici sa samoglasnikom a umjesto izvornog e

u rijeima latinskoga porijekla: arbitar, fratar, magistar, ministar i sl., ali
izvorno e ostaje u: filter (uz: filtar), Jupiter.

arhitekt i arhitekta

sistem - a
magistar - r
filtar i filter

b) Pisanje imena iz jezika koji se slue latinicom

1 73. Vlastita imena iz jezika koj i se slue latinicom mogu se u bo
sanski jezik prenositi u latinicu i irilicu. Ako se prenose u latinicu, piu se
ilijonetski ili izvorno; ako se prenose u irilicu, piu se fonetski (tj. onako
kako se izgovaraju i u skladu s odgovarajuim transliteracijskim i trans
kripcijskim pravilima).

49

u strunim knjigama i u
tampi iza izvornog oblika
i fonetski lik

1 74. Ako je ime manje poznato, pri prvome navoenju (u srednjo

kolskim i visokokolskim udbenicima, pa i u tampi, te u znanstvenim
djelima i dr.) uz izvorni lik unutar zagrada treba navesti i fonetski.
Kad se u udbenicima i prirunicima namijenjenim osnovnome
obrazovanju vlastita imena iz jezika koji se koriste latinicom piu fonetski,
uz prvo navoenje tih imena u zagradama potrebno je dati i izvorni lik (u
nominativu). Tako e se postepeno stvarati uvjeti za iru primjenu naela
da se ta imena piu onako kako se piu u jezicima iz kojih dolaze.
1 75. Ope je naelo da se vlastita imena iz drugih jezika i onda kada
se piu izvorno pri promjeni po padeima i pri tvorbi prisvojnih pridjeva
prilagoavaju obrascima bosanskoga jezika. Ovo znai da se izvorno pisa
nje u cijelosti odnosi samo na nominativni l ik.

zemljopisna imena u
otprije prihvaenom
obliku: Evropa, Rumunija,

panija, Pariz, Rim,

Skoplje

1 76. Zemljopisna imena (imena kontinenata, zemalja, otoka, polu

otoka, gradova i sl.) treba da ostanu u obliku u kome su otprije prihvaena,
tj. ne treba ih podvrgavati drugom nainu prenoenja, odnosno transkribira
nja: Evropa, Australija, eka, Italija, Liban, Saudijska Arabija, Rumunija,
panija, Grenland, Himalaja, Kavkaz, Be, Dorol, Kairo, Kartum, Mos
kva, Pariz, Peking, Prag, Rim, Skoplje, Tokio, Venecija (i Mleci), ieneva.
1 77. Imena koja zavravaju na nenaglaeno -a ili -o mijenjaju se
kao i naa imena s tim zavrecima. Na isti nain kao i od naih imena tvore
se od tih stranih imena prisvojni pridjevi na -ovl-ev i -in:

Spinoza, gen. Spinoza

a) Spinoza, gen. Spinoze, prid. Spinozin; Gioconda, Gioconde, Gio

condin; Gina Lollobrigida, Gine Lollobrigide, Ginin;

b) Borneo, Bornea; Chicago, Chicaga; Nicola, Nicole; Tasso, Tas

sa, Tassov.

Hugo, gen. Hugoa

1 78. Imena u koj ima je -o naglaeno zadravaju -o u cijeloj promje

ni i u tvorbi pridjeva: Hugo, gen. Hugoa, dat./lok. Hugou; Rousseau, Rous
seaua, Rousseauov.

Tokio, gen. Tokija

Sofia, gen. Sofije

1 79. Samoglasniki skupovi ia i ie razbijaju se u promjeni (kao i u

naim rijeima) umetnutim -j-; tako prema nom. Tokio, Columbia u gen.
piemo Tokija, Co/umbije.
Takoder piemo j u dekl inaciji enskih imena na -ia: Sofia Loren,
Softje Loren, prid. Sofijin.
Ukoliko je i u takvim imenima samo pravopisni znak kojim se obi
ljeava izgovor prethodnoga suglasnika, ne umee se j: Boccaccio, Boc
caccia.

Petrarca, gen. Petrarke

50

1 80. U promjeni romanskih osobnih imena na -ea i -co, a tako i u

prisvojnim pridjevima izvedenim od njih, zadrava se izvorni izgovor i
pie se k umjesto e: Petrarca, gen. Petrarke, prid. Petrarkin; Capablanca,
Capablanke; Tosca, Toske, Toskin; Teodoresco, Teodoreska, Teodoreskov.

1 8 1 . enska imena na o mijenjaju se kao i ona na a: Sapfo, gen.

Sapfe, prid. Sap.fin; Klio, Klije, K/ijin.
182. U promjeni mukih imena koja zavravaju na muklo -e (-e koje
se ne ita), kao i u prisvojnim pridjevima tvorenim od njih, pie se to -e:
Moliere, gen. Molierea, prid. Moliereov; Shakespeare, Shakespearea, Sha

Moliere, gen. Molierea

kespeareov.

Samoglasnik -e pie sc i onda kada predstavlja samo pravopisni

znak: Cambridge, Cambridgea; Laplace, Laplacea, Laplaceov.
1 83. Francuska imena enskoga roda koja zavravaju na muklo -e ne
zadravaju to -e u promjeni i tvorbi pridjeva; ta se imena mijenjaju i tvore
prisvojne pridjeve kao da u nominativu imaju -a: Champagne, gen.
Champagne, dat./lok. Champagni; Jacqueline, gen. Jacqueline, Jacque/inin.
Tako se piu i njemaka enska imena na -e: Mathilde, Mathilde,
Mathildin.

Kao ponacna, takva imena u nominativu zavravaju na -a: ampa

nja, ampanje.

1 84. U vlastitih imena koja zavravaju na -i, -y (u vrijednosti i) ili (u

engleskom) na -ee umee se izmeu osnove i nastavka -j-: Petoji, gen. Pe
tafija, prid. Petojijev; Vigny, Vignyja, Vignyjev; Attlee, Attleeja, Attleejev.
Ako -y slui kao pravopisni znak ili ako se -i, -y itaju kao j, ne do
mee se novo -j-: Ka/ay, Kalaya, Kalayev.
1 85. Ostala vlastita imena dobijaju padeni ili pridjevski nastavak
na oblik nominativa: Chile, gen. Chi/ea; Dante, gen. Dantea, prid. Dante
ov; Camus, Camusa, Camusov; Diderot, Diderota, Diderotov; Dumas, Du
masa, Dumasov; Petrescu, Petrescua, Petrescuov; Rousseau, Rousseaua,
Rousseauov; Liverpool, Liverpoola; Marx, Marxa, Marxov; Swift, Swifta,
Swiftov; John, Johna, Johnov; Suppe, Suppea, Suppeov.

Vigny, gen. Vignyja

Kalay, gen. Kalaya

Camus, gen. Camusa

1 86. enska imena na nulti morfem (koja zavravaju na suglasnik)

ili ostaju nepromijenjena ili se mijenjaju kao da zavravaju na -a:
Carmen, gen. Carmen l Carmene, dat./lok. Carmen l Cwmeni, prid.
Carmenin; Ingrid, Ingrid l lngride, Ingrid l lngridi, lngridin; Nives, Nives
l Nivese, Nivesin.

Ingrid, gen. dvojak:

Ingrid i lngride

1 87. Ako se uz muko ime upotrijebi i prezime, redovno se mijenja

ju i jedno i drugo: William Shakespeare, gen. Williama Shakespearea; Adam
Mickiewicz, Adama Mickiewicza; Antonin Dwofak, A ntonina Dwofaka;
f
Johann Wolfgang Goethe, Johanna Wolganga
Goethea.

mijenjaju se po padeima
i ime i prezime

1 88. Ako muka imena zavravaju na nenaglaeno -e (koje se ita)

a potjeu iz slavenskih jezika, mogu pripasti jednom od sljedea tri dekli
nacijska tipa: a) Petre Pr/ika, gen. Petra Pr/ika; b) Goce Delev, Goce
De/eva; e) Tone Selikar, Taneta Selikara.

51

1 89. Ako su dva lana imena povezana crticom, mijenja se samo

drugi lan: Jean-Paul Sartre, gen. Jean-Paula Sartrea.

odredbeni dijelovi
nepromijenjeni

1 90. Odredbeni dijelovi uz imena iz jezika koji sc koriste latinicom

ostaju nepromijenjeni:
a) uz prezimena: Leonardo da Vinci, gen. Leonarda da Vincija; Ar
detia Della Bella, Ardelija Della Belle; Ludwig van Beethoven, Ludwiga
van Beethovena;

Don Juan, gen. Don

Juana
New York, gen. New
Yorka
promjenljive odredbe:
lord, gen. lorda, instr. s

lordom

b) tako i razne oznake uz osobna imena: Ben Hur, gen. Ben Hura;
Don Juan, Don Juana; mister Donald, mister Donalda; ledi Lollobrigida,
ledi Lollobrigide;
e) u zemljopisnim imenima (rijei kao bad, sao, saint, san, sankt,
neu, new, rio, port, mont i dr.): San Marino, iz San Marina; Neu U/m, iz
Neu VIma; New York, u New Yorku; Rio de Janeiro, u Rio de Janeiru.
1 9 1 . Pojedine su imenike oznake uz imena toliko osamostaljene da
se mijenjaju: lord Byron, s lordom Byronom; sinjorina Pavo/ini, sa sinjo
rinom Pavo/ini; pa i: mister Donald, s misterom Dona/dom.
Ostaju nepromijenjena enska imena s odredbom koja zavrava na
suglasnik ili na samoglasnik osim na -a: mis Butt/er, od mis Butt/er; ledi

Bergman, od ledi Bergman.

1 92. U sloenih stranih naziva mijenja se samo posljednji lan: s
Mount Mac Kinleya (nom. Mount Mac Kinley); u British Museumu (Bri
tish Museum), ili svi lanovi ostaju nepromijenjeni: iz Puerta del Sol (Pu
crta del Sol), u Neue Freie Presse (Neue Freie Presse).

imena stanovnika fonet

ski:
Bohumljanin (: Bochum)

1 93. Imena stanovnika izvedena od stranih imena naseljenih mjes

ta piu se fonetski: Bohumljanin (: Bochum), Dablinac ( : Dublin), Glaz
gov/janin (: Glasgow), Seviljanka ( : Sevilla).

pridjevi na -ski fonetski:

tokholmski (:Stockholm)

1 94. Pri djevi na -ski izvedeni od osobnih imena iz drugih jezika pi

u se malim slovom i fonetski: .ekspirski (: Shakespeare), lajpciki ( : Leip
zig), njujodki (: New York), minhenski (: Miinchen), tokholmski (: Stock
holm).

pridjevi i ope imenice

fonetski: bodlerovski,

1 95. Pridjevi kojima se izriu svojstva i osobine kakve imaju nosio

ci tih imena piu se takoder fonetski: bodlerovski stih (: Baudelaire).

marksist, fulbrajtovac

Tako se piu i ope imenice tipa: egevarist (: Che Guevara), mark

sovac, marksist, marksizam ( : Marx), fulbrajtovac ( : Fulbright).
e) Pisanje imena iz jezika koji se slue irilicom
1 96. Vlastita imena koja potjeu iz slavenskih jezika s irilikim

pismom takoder treba pisati izvorno. l ovdje vrijede opa pravila kao i za
pisanje i promjenu imena iz jezika s latin iki m alfabeti ma.
52

Pri transliteraciji irilikih pisama u nae latiniko vrijedi naelo da

se slova onih glasova koj i su isti kao i u bosanskome jeziku prenose lati
nikim slovima za te glasove, dok se za ostala irilika slova u strunoj li
teraturi propisuju posebna pravila.
1 97. Tako se rusko pismo transl iterira u bonjaku latinicu na slje
dei nain:

a -+ a, fi -+ b, 11 -+ v, r -+ g, 11 -+ d, e -+ e, e -+ e, JK -+ , 3 -+ z, 11 -+
i, i-i -+ j, K -+ k, .11 -+ l, M -+ m, ll -+ n, o --. o, 1 1 --. p, p --. r, e -+ s, T --. t, y -t
u, <P -+ f, \ --. h, u --. e, 4 --. , w --. , I l l -t , 1, -+ a, bl --. i, b -+ ' , : --. e,
KJ -+ ju, H --. ja.
Transkripcija izgleda ovako: e (na poetku rijei i iza vokala) --. je
(ER,l0K I1 M ' E.rmr.eeR -+ Jevdokim, Jelisejev); e -t jo (<D e.ilOp -t Fjodor), JI
+ b -+ lj ( f 'oro_% --. Gogolj), JI + e --. Ije (JlepMOIITOB --. Ljermontov), JI +
11 --. lj i (Cra J111 H --. Stalj in), H + h --. nj (Pn3aHh -t Rjazanj), H + e --. nje
(0Heri1H --. Onjegin), H + 11 --. nji ( Ga Ky 1 1 11 1 1 --. Bakunj in), Ul --. ( Wcn
IJ1111 -+ edrin), l> -+ 0 (06 'biiUI1 1 1 --. Objavin), bl -+ i ( KpbiM -+ Krim), 1>
-+ 0 (Acrpa :xa 1 1 1> -+ Astrahan; Oo h --. Ob), 3 -+ e (3A3CIIWTCHI -+ Ejzen
tejn), KJ --. ju ( Kky non --. Jusupov), ll --. ja (HacTH --. Nastja).

ruska imena u latinici:

Gogolj, ljermontov,
Onjegin, Krim, Astrahan,
Jakubinski

Nastavak -11 11 (-ij) -+ -i ( Jl Ky611 1 1CKI1A, transl.: Jakubinskij, transkr.:

Jakubinski), a nastavak -an (-aja) --. -a ( llocroenr.Kall --. Dostojevska).
1 98. Bugarska irilica transliterira se kao i ruska, s tim to se bugar
sko 111 prenosi kao t (CR11 UIOB, transl. i transkr.: Svitov).

bugarsko u< kao i:

1 99. Tako se prenose i makedonska slova, s tim to se r transliteri

ra kao g, a transkribira kao ( ! "yp4111, transl. : G urin, transkr. : urin); K
sc transliterira kao k, a transkribira kao ( Kyp411CR, transl.: Kurijev,
transkr.: urijev); dok se e transliterira kao dz, a transkribira kao z ( C 1 1 n
rapon, transl.: Dzivgarov, transkr.: Zivgarov).
Makedonska slova (' i K ispred samoglasnika i i e piu se kao g i k
(kao i u makedonskom: r. K ): Sagin (mak. Ca r1111 ), Kiro (mak. K 11 po).

makedonsko r kao :
urin; K kao : urijev

Svilov

1 i ispred i i e nepromi

jenjeni: Sagin, Kiro

d) Pisanje imena iz jezika koji se slue drugim pismima

200. Rijei koje nisu vlastita imena a porijeklom su iz jezika koj i se

slue drugim pismima piu se fonetski.

Imena iz jezika koj i se slue drugim pismima dolaze u bosanski
jezik najee posredno, i to preko transliteracijsko-transkripcijskih sis
tema pojedinih svjetskih jezika.
Kako su sloene probleme transliteracije i transkripcije lingvisti po
jedinih naroda rjeavali na razne naine, u duhu svojih jezika, razumljivo
je da i u naem jeziku i drugdje vlada veliko arenilo u pisanju imena iz je
zika koji se ne slue latinicom ili irilicom. Tako, npr., Englezi imaju ba53

dvojaki oblici: Mao

Zedong i Mao Ce Tung

imena iz arapskog piu se

polusloeniki:
Ebu-leheb, gen.

Ebu-Leheba
odreeni lan uz prvi dio
imena:
Abdui-Muttalib, gen.

Abdui-Muttaliba

rem pet usvojenih transkripcija kineskoga jezika, Francuzi takoder nekoli

ko, Nijemci svoju, Rusi svoju. U nastojanju da izbjegnu neujednaenosti
prouzrokovane mnotvom neodgovarajuih transliteracija i transkripcija te
doprinesu boljem razumijevanju svoga jezika i kulture, Kinezi su se 1 979.
obratili svim narodima svijeta, pozvavi ih da se pridravaju njihove stan
dardne pinyin-transliteracije prilikom prenoenja rijei iz kineskoga jezika.
Prema pinyin-transliteracij'i pie sc, npr. : Mao Zedong (ime politiara), Lu
Xun (ime pisca), Deng Xiaoping (ime politiara), Taiwan (ime provincije).
U domaoj javnoj upotrebi (u novinama, na televiziji, u kolama, u
popularnoj literaturi) ovakva imena mogu se pisati onako kako su ve us
vojena (npr. Hsinhua, Mao Ce Tung, gen. Mao Ce Tunga, prid. Mao Ce
Tungov; tako je i s burmanskim, vijetnamskim i drugim imenima: U Tan t,
gen. U Tanta, prid. U Tantov), ali valja stvarati uvjete za prelazak na pisa
nje prema slubenoj transkripciji naroda iz koga potjeu.
Ope naelo koga se valja drati u pisanju imena iz jezika koji se
ne slue ni latinicom ni irilicom glasi : takva se imena piu onako kako se
piu u slubenoj latinikoj transkripciji naroda iz kojeg potjeu. Ovo nae
lo vrijedi u meunarodnom dopisivanju, u diplomaciji, na zemljopisnim
kartama te u znanstvenoj literaturi i sl.
201. Imena iz arapskoga jezika u domaoj javnoj upotrebi piu se
na nain ve uobiajen u bosanskome jeziku. (O tome up. i t. 298.)
Dvolana imena arapskoga porijekla piu se polusloeniki : Ebu
-Leheb, gen. Ebu-Leheha; Ebu-Ubejda, gen. Ehu-Ubejde.
Odredeni lan uz takva imena pie se zajedno s prvim dijelom ime
na, a drugi dio imena vezuje se crticom. Kao i u ostalih polusloenica, prvi
dio ne dobija oblike nastavke: Abdui-Muttalib (gen. Abdui-Muttaliba),
Ebur-Rebi (gen. Ebur-Rebija), Zul-Karnejn (gen. Zul-Karnejna).
Ukoliko se odredeni lan upotrijebi samo uz prezime, odnosno jed
nolano ime (kako na poetku tako i unutar reenice), pie se velikim po
etnim slovom i uz imc vezuje crticom: El-Arebi (gen. EI-Arehija), Et-Ta
beri (gen. Et- Taberija).
Ukoliko izmeu dvaju lanova u imena arapskoga porijekla dolazi
skraenica h. (: bin t, ibn - u znaenju: ki, sin), oba su lana promjenljiva:
Abdullah b. Abbas (gen. Abdullaha b. Abbasa), Ali b. Ebi-Talib (gen. Alija

b. Ebi-Taliba).

Ako se ibn, bint ne skrauje, na poetku se imena pie polusloeni

ki: lbn-Kesir (gen. Ibn-Kesira), a unutar imena odvojeno: Ali ibn Ehi-Ta
lih (gen. Alija ibn Ebi-Taliba). Ukoliko se ovakva imena prevode, ne pie
se zarez ispred sin, ki: Muhammad ibn Musa (=Muhamed sin Muse).
202. Pojedine islamske termine, iz naroitih razloga, potrebno je
pisati tako da se moe to lake prepoznati njihov izvorni lik. Otuda se u
njima, kao i u arapskim imenima (osobito u strunim djelima), susreu i
znakovi kao: hemze ( ) , ajn ('), !ahija! waw (w) i sl.
'

54

Grleni pol uglas koji se naziva hemzetom pie se kao apostrof (po
dignuti zarez). Hemze (') imamo, npr., u sljedeim rijeima: kira'et,
Kur'an, m1i'min i sl.
Otri grleni poluglas reda a naziva sc ajn i pie sc kao obrnuti po
dignuti zarez (' ). Ajn imamo, npr., u sljedeim rijeima: dema 'at, mu 'di

Kur'an -

za, ni 'met, ruku ', .\:a 'han, zul-ka 'de.

Labijal waw oznaava se kao w. Imamo ga, npr., u rijeima: lewha,
mewlud, sewab, tewba, tewhid.

Izvan strunih djela veina ovakvih rijei pie se bez posebnih zna
kova: kirael, mumin, demat, mudiza, nimet, ruku (gen. rukua), .i:ahan,
zul-kade, /evha, mevlud, sevab l sevap, tevba, tevhid.

bez posebnih znakova:

ruku , levha, tevhid

U bosanskome jeziku mnogo je rijei neslavenskoga porijekla. Meu tim rijeima najbrojniji
su orijentalizmi (rijei iz turskoga, arapskog l perzijskog jezika), potom romanizmi, germaniz
mi, grecizmi i dr. Neke od tih rijei teko je razlikovati od domaih; prilagodile su se bosan
skome jeziku i esto se ne mogu zamijeniti drugim rijeima. Rijei koje se nisu dovoljno prila
godile upotrebljavamo ukoliko za njih nema prave zamjene u naem jeziku.
Vlastita imena iz ivih jezika koji se slue latinicom u bosanski se jezik mogu prenositi u lati
nicu i irilicu. U latinicu se prenose ili izvorno ili fonetski, a u irilicu iskljuivo fonetski. Rijei
koje nisu vlastita imena piu se u bosanskome jeziku onako kako se izgovaraju, tj. fonetski.
Vlasma imena zi jezika koji se ne slue latinicom piu se prema odgovarajuim transliteracij
skim i transkripcijskim pravilima.

ZADAC I I VJ EBE
1 6. Napii fonetski: Barcelona, Boccaccio, Hugo, Camus, Rousseau, Beethoven; Chica

go, Cambridge, Stockholm, Manchester United.

1 7. Napii oblik genitiva od ovih imena: EI-Arebi, Carmen (. r.), Tone Selikar, Leonardo
da Vinci, Jean-Paul Sartre, William Shakespeare, Johann Wolfgang Goethe; Tokio,
New York, Columbia.
18. Podvuci nepravilno napisane oblike: arhitekt, objekat, subjekt, kiraet, tevhid, allegro;
Kavkaz, Vavilon, Persija, panija, vicarska, Kipar, Skoplje; Aristotel, Gogolj, Dibril,
Ibn Kesir, Ali ibn Ebi-Talib.
1 6. PISMO
203. U bosanskome jeziku danas se koriste dva pisma: latinica i
irilica.

bosanski jezik ima dva

pisma: latinicu i irilicu

204. Redoslijed latinikih slova naziva se abeceda (prema nazivu

poetna tri i estoga slova: a, b, e, d), a irilikih azbuka (po nazivu prvih
dvaju slova glagoljice i stare irilice: az, buki). I latinika i irilika slova
mogu biti mala i velika, pisana i tiskana.
205. Latinika slova imaju sljedei redoslijed:

55

a.

l'."f
/ f"
/1 V
D,
./j!,

d
/t
(
,->
r. c v.
0
.d
/?
_/- r,
_":.Z
(;/i
r
?. /z
'C 1 :7
# . v_7 .
-:r
r
;;.,.!.. r
D. ;
rJ. :A
J, r c;
T),
o. - c, r
:;, tr
:.Z
/. rT
.! ::L/
r
/. 1' (
1. r
v.
-/. f' Y, /1 , /V. 1 .7./ .J /
Jr

JI'
/,';
' -"
'
'
il>
y
.J
,-;
1
JT
,:.J
;
-

q
.
6
#
l
fil, f/
&, n , / , 'o/IJ/, 1' (/. /1 7: /' ./{;, J" , J. .7. tl tO, l' 7. .! :-<- , ,:: .

aA, bB, cC, , , dD, dD, d, eE, fF, gG, hH, il, jJ, kK, IL,
ljLj, mM, nN, njNj, oO, pP, rR, sS, , tT, uU, vV, zZ, .
Izgovaraju se: a, be, ce, e, e, de, de, de, e, ef, ge, ha, i, je, ka, el,
elj, em, en, enj, o, pe, er, es, e, te, u, ve, ze, e.
Ovo su ujedno i nazivi tih slova.

d + dva glasa:
nadivjeti, Podeplje
n + i dva glasa:
injekcija, konjugacija

206. Latinica jefonetsko pismo. I pored toga u njoj nije u potpunosti

provedeno naelo da svaki glas ima jedan znak, pa se tri glasa obiljeavaju
dvoslovima, u koj ima su sastavljena po dva znaka: d, lj, nj. Svaki od ovih
dvoznaka ita se kao jedan glas: damija, ljepota, njiva. Svako lj u bosan
skome jeziku zapravo je jedan glas, ali postoje sloenice i rijei stranoga
porijekla u koj ima se d i , n i j mogu nai jedno pored drugoga i treba ih
itati kao dva glasa: nadivjeti (nad-ivjeti), nadnjeva se (nad-njeva se),

Podeplje (Pod-eplje); izvanjeziki (izvan-jeziki), injekcija (in-jekcija),

konjugacija (kon-jugacija), konjunktura (kon-junktura).
207. U znanstvenim djelima umjesto dvoznaka d, lj, nj upotreblja
vaju se i posebni znaci 3 ili g (svjedoJba, svjedogba), l ili f (jubav, !ubav)
i n (niva). Pored navedenih znakova, u znanstvenim i strunim djelima (ta
ko i u ovome pravopisu) koriste se i sljedei posebni znaci: r - za slogo
tvorna r, 3 - za d, 0 - za nultu vrijednost i dr.

iriliko pismo
u potpunosti fonetsko

208. Svakome glasu u irilici odgovara jedan znak, tc je iriliko

pismo u potpunosti fonetsko. irilika slova imaju sljedei redoslijed:

rt,#, rf.3; J'!!, /;,?-:J, l e&', xJ/(j3, ru:iX !,($:', ,,.If,

.n../6, ,,,.ft, uli, ?&!6, of/ tzJl, jZ e m.7/!, tf:Jl, ,r:Y lfrp, Z:
W ,.; fl-rl. utV!.
1

a:.

a A . G b . n r l . r l ' . 11Jl . IJh . c E . )1\ )f( . 3 3 . w H . j J . Jo.: K . J r Jl

.11J h . M M . u H . r > l b . o O . n n . p P , c C . rT . rd 1 . y Y , <jJ (D , x X . u U .

4 4 , u U . ru l J I .

Izgovaraju se: a, be, ve, ge, de, de, e, e, ze, i, je, ka, el, elj, em, en,
enj, o, pe, er, es, tc, e, u, ef, ha, ce, e, de, e.
209. lako se u bosanskome jeziku latinica upotrebljava znatno e

e, potrebno je poznavati i irilicu, kojom je pisan ili tiskan dio naega je

zi kog naslijea.
2 1 0. Ukoliko pisai strojevi nemaju tipke za , , d. d, , - obino
se upotrebljavaju sljedei znaci: cc (mj . e}, ch (mj. e), dzz (mj. dvoslova d;
obiljeava 3), dj (mj . d), ss (mj. ) i zz (mj. z).

56

U bosanskome jeziku u upotrebi su dva pisma: latinica. (znatno ee) i irilica. U latinici se

tri glasa obiljeavaju dvoznacima (di lj;<OJ), a u.irilicTsvakome glasu odgovara jedan znak.
.

....

..

. .

,e

. :

'

1 7.POLUNAVODNICI
2 1 1 . Ako se unutar navedenoga teksta nae rije, dio reenice, re
enica ili vie reenica koje takoer treba doslovno navesti ili im dati drugi
smisao, upotrijebit e se polunavodnici .

polunavodnici slue za
oznaavanje navoda u
navodu

2 1 2. Polunavodnici su dvostruki pravopisni znak ( . . ) koj im se,

dakle, obiljeava navod unutar vee navedene cjeline, obiljeene navodni
cima. Polunavodnici se s drugim pravopisnim znacima zdruuju kao i na
vodnici:
'

'

( l ) "/jo.f se sjeam vaih rijei: 'Odjednog dugog ivota s jednom

ljubljenom enom ostala je samo uspomena: raeljana kosa na
rrljeseini i izblijedjela haljina neodreene boje ' . . " (H. Bjelevac,
Hazer; u izvorniku su takoer polunavodnici) - (2) Prisjeajui se
susreta sa Skenderom Kulenoviem, u Putovanju bijelom ladom
luko Dumhurje zapisao: " esto bi poslije duge stanke bez nekog
neposrednog povoda rekao: ' Vraam se, dragi moj prijatelju, esto
u mislima onom istom smaragdu one Une moga grada djetinj
stva. "' - (3) Rekla je: "Lahko je pruiti takvu 'pomo '. "
.

1 8. PRAVILA O ALTERNACIJI IJEIJEIEII

2 13. Nekadanj i jat (e) u ijekavskim govorima, koj i su osnova bo
sanskoga standardnog jezika, ima refleks ije l je l e l i (svijet l svjetovi l
mrea l vidio).
Refleks jata ovisan je o duini sloga: u dugim slogovima po pravi
lu se nalazi ije, a u kratkim je (e i i).

standardni bosanski jezik

ima ijekavsku zamjenu

jata
u dugim slogovima
umjesto jata najee ije,
u kratkim je:

2 1 4. U rijeima iste osnove dugi slogovi mogu postati kratki, a krat

ki slogovi mogu postati dugi. Pri kraenju odnosno duljenju korijenskog
sloga dolazi do smjene alternanti: u prvom sluaju alternanta koja se nalazi
u dugim slogovima (ije) najee biva zamijenjena alternantom je (rjee
altemantom e), u drugom altemante koje dolaze u kratkim slogovima Ue,
e, i) uglavnom bivaju zamijenjene dvoslonim skupom ije (ili dolazi do du
ljenja jednoslone altemante)

cvijel - cvjetovi

2 1 5. Altemanta i dolazi umjesto ije i je samo ispred o, a umjesto je

ispred} i lj (imamo -ilje- od skupine -e/e-):

i ispred o, j i lj:
a) bdio, htio, ivio;
b) grijali se, sijati;

a) cio (mj. cijeo od cijel), dio, donio; bdio (mj . bdjeo od bdjel), htio,
kopnio, razdio, trpio, vidio, ivio. Naporedni su oblici cio l cijel, dio l dijel,
odio l odjel, razdio l razdjel i sl.

e) biljeili, biljeka
57

naporedni oblici:

cio/cijel, dio/dijel, vri

jedila/vrijedjela

Samo je: odsjeo (ne: odsio), sjeo (ne: s io) zapodjeo, zaposjeo.
Naporedni su oblici sjediti l sjedjeti, vrijediti l vrijedjeti, a dvojstvo
imamo i u glagolskom pridjevu radnom . r.: sjedila l sjedjela, vrijedila l
,

vrijedjela.

Glagolski pridjev radni od vreti glasi vrio l vreo, a od zreti zrio l

zreo. Pridjevi su samo vreo, zreo;
b) grijati se (mj . grjejati se), razumijem (mj . razumjejem od razum
jeti), sijati (mj . :;jejati), smijati se (mj . smjejati se), umijemo (mj. umjeje
mo od umjeti);
e) biljeka, biljeiti, biljenik, zabiljeka i sl. (Inae je: bje(/i, iscje
ljivati i sl.)

e umjesto je iza skupine

sa r:

sredina, trebali

izvorni ekavizmi:

nekad, repa, slezena

dvojaki oblici:

grehota/grjehota;
mrestilite/mrjestilite

ispravno je pisati i:
brjegovi uz bregovi;
strjelica uz strelica;
vrjedniji uz vredniji
prefiksalne sloenice:

prolivrjeiti, razrjeavati

2 1 6. U kratkim slogovima altemanta e dolazi umjesto altcmanteje

iza suglasnike skupine u kojoj je posljednji suglasnik r: bregovi (< brjcgo
vi : brijeg), crepovi (< crjepovi : crijep), crepi (< crjepi : crijep), napre
dan (< naprjedan : naprijed), sredina (< srjedina : srijeda), trebati, upotre
ba (< trjebati, upotrjeba : upotrij ebiti), trezven (< trjezven : trijezan), usred
(< usrjed : srijeda), vremena (< vrjemena : vrijeme), drebeta (< drjebeta
: drijebe).
Altemanta e u odreenim poloajima u rijei uvjetovana je fonetski
(ili drugaije) i izvorna je odlika bonjakih narodnih govora, te je kao tak
va mogla biti prihvaena i u bonjakim pisanim izvorima; veina bonja
kih ijckavskih govora ima: breza, mrea, sreea, vrea, ali i druge ekavizme
(izvan poloaja suglasnik + r + je < e): nekoliko, nekad, neto, repa, reza
ti, slezena, Slaveni i sl.
Imamo dvojstvo u porodici rijei izvedenih od imenice grijeh: grje
hota l grehota, grjenik l grenik, pogrjeka l pogreka i dr., tc u nekim po
jedinanim sluajevima: mtjesti/We l mrestilite, pomodrjeti l pomodreti,
pomodrjela l pomodrela.
Ima pisaca koji u svojim tekstovima dosljednije piu je (od jata) iza
skupine suglasnik + r i izvan spomenutih izvedenica prema imenici gr(jeh.
Ukoliko oblici kao to su: brjegovi, btjegovit, brjeuljak, crjepovi, dozrjeti,

drjemljiv, drjem(jivost, ktjetalica, okrjep(jivati, oktjepljivanje, povrjeda,

sprjeavati, strjelica, t1jebiteljica, trjezniji, uvrjeda, uvrjed(jiv, uvrjedlji
vost, vrjedniji, vrjednota, zaprjeka, drjebad i sl. budu ee upotrebljava

ni, oni e nai svoje mjesto u pravopisnome rjeniku bosanskoga jezika.

Ako suglasnik koj i je ispred r pripada prefiksu, redovno imamo je,
a ne e: odrjeit, odrjeenje, protivrjenost, protiVJjeiti, protiVJjeje, raz
rjeivati, razrjeivanje, razrjeavati, razrje.enje i dr.
U bosanskome jeziku umjesto jata u dugim je slogovima po pravilu ije, a u kratkim je (dijete
- dje). Zamjena jata sa i javlja se ispred samoglasnika o (vidio) te ispred suglasnika j (smi
jati se) i lj (biljeSka). Zamjenujata sa e Imamo u malobrojnim rijeima (mrela, repa, nekoliko),
a dvojaka je zamjena iza suglasnike skupine sa r (!Jrehota l grjehota, bregovi l brjegov1).
'

58

a) Kraenje dugoga sloga

2 1 7. Kraenje dugoga sloga, tj .je (ili e) umjesto ije, imamo u prom
jeni nejednakoslonih imenica: bijeg (bijega) - jegovi, bijes - bjesovi,
cvijet - cvjetovi, korijen - kmjenovi, svijet - svjetovi, vijek - vjekovi. Gla
sovi n i l u vezi s glasom j (od je) daju nj (it) i lj (i): snijeg - snjegovi, lije
vak - ljevkovi, lijeb - ljebovi.
Tako i: d(jete (prema dvoslonom dete) - djeteta, tijelo - tjelesa.
Fonetski uvjetovana altemanta e umjesto je dolazi iza skupine sug
lasnik + r: vr(jeme ( : vreme) - vremena, nevrijeme - nevremena, poluvr(je
me - po/uvremena, drijebe ( : drebe) - drebeta.
Pojedine imenice mukoga roda (npr. !(jek) ne krate dugi slog u du
goj mnoini, tj . zadravaju ije: brijest - br(jestovi, dio - dijela - dijelovi,
grijeh - gr(jehovi, lijek - l(jekovi, pijetao - pijetlovi, trijem - trijemovi, vi
jek - vijekovi (uz: vjekovi).
Oblici kratke mnoine redovno imaju (je: brijezi, grijesi, korijeni,
snijezi.
U genitivu mnoine nekih vieslonih imenica pored oblika s tri
uzastopna duga sloga prisutni su i oblici s dva duga sloga, u koj ima umjes
to ije dolazi je: dvoc(jevaka l dvocjevaka (pored dvocijevki; prema dvoci
jevka), popijevaka l popjevaka (pored popijevki; prema popijevka), pripo
vijedaka l pripovjedaka (pored pripovijetki; prema pripovijetka).

prema ije stoji je:

bijes - bjesovi;
svijet - svjetovi;
snijeg - snjegovi

zadravaju ije:

grijeh - grijehovi;
lijek - lijekovi

u gen. mn. dvojaki oblici

dvocijevaka/dvocjevaka;
pripovijedaka/pripov
jedaka

2 1 8. Kraenje dugoga sloga u osnovi javlja se kada se naglasak pre

nese na tvorbeni morfem izvedenice:

a) tako je u nesvrenim glagolima na -ava(ti), -iva(ti) izvedenim od

svrenih (i u svim nji hovim oblicima): obavijestiti - obavjdtavati, osvijet
liti - osvjetljavati, otrijezniti se - otrenjavati se, sprijeiti - spreavati; do
dijeliti - dodjeljivati, istrijebiti - istrebljivati, ocijeniti - ocjenjivati, odli
jepiti - odljepljivati, pobijediti - pobjeivati, povrijediti - povreivati, pri
mijeniti - primjenjivati, rascijepiti - rascjep/jivati, zamijeniti - zamjenjivati;

b) tako je u izvedenicama s naglaskom na sufiksu, a takve su ime

nice na: -ance (bijel - bje/ance), -ace (gnijezdo - gnjezdace), -ence (tije
lo - tjelence), -ece (dijete - djetece l djetece), -ina (bijel - bjelina, cijel
- cjelina; up. nie i primjere kao cvjetina), -oa (blijed - bljedoa, slijep
sljepoa), -ota (lijep - ljepota, grijeh - grjehota l grehota), te pridjevi na
-ovit (cijel - cjelovit, lijek - ljekovit, m(jeati - mjeovit, stijena - stjenovit,
brijeg - bregovi!), -unja v (blijed - bljedunjav), -urina (cjevurina, mjeu
rina, smjehurina, zvjezdurina) i sl. (O kraenju dugog sloga u imenicama

i pridjevima sufiksalne tvorbe v. i t. 224.)

2 19. Prema altemanti ije (umjesto jata u dugim slogovima) u svim
oblicima svrenih glagola: obav(jestiti, obavijestim, obavijesti, obavijesti,
obavijestivh ohavije,ten i sl. stoj i altemantaje (odnosno e) u svim oblici59

prema ije stoji je:

obavijestiti obavjetavati;
bijel - bjelance;
ocijeniti - ocjena;
rijeiti - rjeiv;
smijean - smjeniji;
vijek - dugovjek;
cijev - cjevovod

ma nesvrenih glagola: obavjetavam, obavjetava. obavjetavah, obav

jetava), obavjetavao, obavjetavajui, obavjetavan.
Kao to je ije u glagolskom pridjevu trpnom svrenih glagola (obavi
jeten, povrijeen), tako je i u izvedenicama od njih sa sufiksom -ost (obavi
jetenost, povrijeenost).
220. Do kraenja sloga dolazi i u imenicama i pridjevima izvede
nim od glagola: lijepiti - ljepljivost, ljepljiv; obav!jestiti - ohavjetenje,
ocijeniti - ocjena, odlijevati - odljev, pobijediti - pobjeda, primijeniti primjena, primjenljiv l primjenjiv; povrijediti - povreda, povrediv l pov
redljiv; rijeiti - rjeenje, rjeiv.

22 1 . Kraenje sloga imamo i u komparativu i superlativu: bijel

bjelji, bjelje, najbjelji. najbjelje; blijed - bljei, najbljei; lijen - ljeniji l
ljenji, najljeniji l najljenji; nijem - njemiji, najnjemiji; prijek - prei, naj
prei; razgovijetan - razgovjetniji, najrazgovjetniji; smijean - smjen(ji.
najsmjeniji; svijetao - svjetliji, najsvjetl(ji; tijesan - tjesniji l tjenji, naj
tjesniji l najtjenji; trijezan - trezniji, najtrezniji; vrijedan - vredniji, naj
vredniji.
222. Tako je i u sloenih pridjeva naglasnoga tipa ljevoruk, kratkov
jek (bez obzira na to da l i se slog sa je nalazi ispred i l i iza naglaska): bje/o
put, bijedo/ik, ljeporjek, ljevoruk, sjedoglav, svjetlokos; debelostjen, dra
gocjen, dugovjek, kratkorjek, skupocjen.
223. I sto je i u prvome dijelu sloeni h imenica kao bjelokost. cje
vovod, zvjerokradica i sl.; u drugome je slogu u imenica ije (za razliku
od pridjeva, u kojih imamo je): kolosijek, ljeporijek.
prema ije stoji je u izve
denicama:

mjenja, zvjerad,
izvjetaj, pjeani, cje
vanica, cvjear, cjevast,
mjeavina, vjeni,
svjeica, bjeliast, djeli,
cjenik, cjediljka, svjetina,
ljeilite, vjeit, izvjesti
lac, tjelesni, rjenik, bje
lutak; ili e: drebad,
brei, vremean,
bresti, uvredljiv, drenov,
istrebitelj, povreditelj,
breuljak (ispravno je i:
brjei, ... brjeuljak)

60

224. Umjesto ije imamo je, odnosno e, u rijeima (imenicama i

pridjevima) izvedenim sufiks ima: -ii (cjepa, mjenja, poljeva, pripovje
da, snabdjeva, zjevac), -aa (cvjetaa, snabdjevaa), -iinica (ljeva
nica, mjenjanica), -ad (zvjerad. drebad), -ahan (bljeahan, ljepahan),
ii) (izvjetaj, nagovjetaj), -iik (ljevak, njemak), -an(i) (pjean[i]. zvjez
dan[i}, ljezdan[i}), -ana (crepana), -anica (cjevanica), -iinjak (bjela
njak), -iir (crevar, cvjear, ljekar, mljekar, svjear. zvjezdar), -ara (crevara,
cvjeara, mljekara, zvjezdara), -arija (ljekarija, sljeparija), -arka (cvje
arka), -iirna (ljekarna), -iirnica (cvjearnica), -iirnik (cvjearnik), -ast
(cjevast, gnjezdast, ljevkast, strelast, zvjezdast), -ii (bjela, cjeva, zvjez
da) , -av (tjestav), -avina (mjeavina), -ba (primjedba, sljedba. zamjedba),
-cat (bjelcat, cjelcat), -ica (cjevica), -i (bjei, brdi. grjei, kor
jeni, mjei, vjenic), -ina (cjevina), -enica (tjestenica), -ean (vre
mean), -etina (mjeetina), -ica (bjelica, ljeica, ljevica, Njemica, rjeica,
snjenica, svjeica, zvjezdica), -iak (djeliak), -iast (bjeliast), -i (bres
ti, brei, cvjeti, djeli, grei, mjei, pjetlic), -idba (bje/idba, djelidba,
pljenidba), -ik (cjenik, sjenik), -iljka (cjediljka), -ina (breina, cvjetina, ere-

pina, grdina, iscjedina, mjeina, rjeina, svjetina), -inji (zvjerinji), -itel

fite (cjedWe, cvjetite, gnjezdilite, ljeilite, mresti/We l mrjestilite, stre
lite), -it (korjenit, rjeit, vjeit), -ivl-jivl -ljiv (djeljiv, izljeiv, iskorjenjiv,
ljepljiv, neprocjenjiv, neizbjeiv, primjenjiv l primjenljiv, promjenjiv l
promjenljiv, pogreiv l pogrjeiv, pljesniv, rjeiv, upotrebljiv, uvredljiv),
kasl (bjelkast), -lac (bjelilac, izvjestilac, pljenilac), -lo (bjelilo), -ni (cvjet
ni, tjelesni), -nica (naljepnica), -nik (grjenik l grenik, rjenik, vjesnik,
zapovjednik), -njak (ljenjak), -onica (ispovjedaonica, ljevaonica), -ov
(bjelov, brestov, drenov, ljeskav), -ovaa (ljeskovaa), -ovan (svjetovan),
o vinal -evina (brestovina, cjeevina), -telj (djelitelj, iskorjenitelj, istrebi
telj, izvjestitelj, povreditelj, procjenitelj, uvreditelj), -ulja (cvjetulja, mlje
kulja), -uljak (breuljak), -urda (cjevurda), -ua (bjelua, cvjetua), -uan
(ljepuan), -uast (bjeluast), -ukast (ljepukast), -utak (bjelutak).
-

225. Do kraenja ije uje (ili e) ne dolazi:

a) u dugoj mnoini imenica kao lijek (lijekovi), o emu je naprijed

bilo rijei;
b) u zbirnih imenica izvedenih od imenica sufiksom -je: brijee (:
brijest), cv(jee (: cvijet), l(jee ( : l ijeska), tr(jee (: trijeska);
e) u imenica izvedenih od imenica sufiksima -ak, -ce, -ka: cvijetak
(: cvijet), dijelak ( : dijel l dio), grijeak (: grij eh), smijeak (: smijeh); d/ije
ce ( : dlijeto), odijelce ( : odij elo), drijelce ( : drijelo), cijevka (: cijev);
d) u apstraktnih imenica izvedenih od pridjeva sufiksom -ost: cije
lost ( : cijel l cio), lijenost (: lijen), vrijednost (: vrijedan);

e) u prisvojnih pridjeva izvedeni h od imenica sufiksima -ovl-ev, -in:

pijetlov ( : pijetao), slijepev (: slijepac), drijepev (: drijebac); zvijezdin
( : zvijezda);
t) u glagola izvedenih od imenica i pridjeva: bije/iti i bijeljeti (: bi
jel), grijeiti (: grijeh), lijeiti (: l ijek), snijeiti (: snijeg) i sl. (Rjee dolazi
do kraenja korijenskoga sloga: rjekati se [: rije], bjesnjeti [: bijesan].)

ije ostaje u:
cvijee, odijelce, vrijed
nost, zvijezdin, grijeili,
lijeiti

u pojedinim se oblici.ma i Izvedenim rijeima skr3uje'dugi stog, pa prema ije Imamo je: u

mnoini imenica sa umetkom -ov- (cvijet -cvjetoVi; ponekad se ije zadrava: lijek - lijekovi),
u nesvnih glagola izvedenih od svrenih (ocijeniti::.. OcjenjiVatl}, u izvedenih iinenla i prid- e

jeva s akc,torn na, ssu @li: ljekif.Vit)f u -IJlapJEjisupati'@..prldja (bL-: :

,f::':.:a:::''i:';/7'7':..- 2fc"c'( .:M
': ' 't' 2-fFti
bjelji najbjelji) i 'O drugih' lzvedenifi' rijei:"
'
t '

;.'

.,,.; ,

.... , - ---:t--; -:...,.""< ,,- -..... ..."",; :. .

,.."

-...

b) Duljenje kratkoga sloga

226. Ako se kratki slog dulji, u jednim kategorijama rijei i mamo
altemantu ije. a u drugim ostaje produljena altemantaje (e), tj. je (e).

61

prema je stoji ije:

razumjeti - razumijevati;
dospjeti - dospijee

Umjesto je (e) imamo ije u nesvreni m glagolima (i u svim njiho

vim oblicima) i glagolskim imenicama tvorenim od svrenih sufiksom
-va(ti): dogorjeti - dogorijevati, dogorijevanje; dospjeti - dospijevati, nad
jeti - nadijevati, nasjei - nasijecati, oboljeti - obolijevali, odoljeti - odoli
jevati, podsjei -podsijecati, pregorjeti -pregorijevati, razumjeti - razumi
jevati, sagorjeti - sagorijeva/i, uspjeti - uspijevati, zagorjeli - zagorijevati,
zapovjediti - zapovijedati, zasjei - zasijecati, zastarjeti - zastarijevati.
Altemantu ije imaju glagolske imenice na -e od glagola u kojih os
nova zavrava na -je-: dospijee ( : dospjeti), prispijee ( : prispjeti), umije
e (: umjeti).

(Izuzetak su nesvreni glagoli i glagolske imenice u ijoj su osnovi

imenice mjera i mjesto te glagol sjesti; v. t. 23 1 .)
prema e i i stoji ije:

lei - lijegati;
lili - lijevali;
sazreti - sazrijevati

naporedni oblici:

nalijevati i nalivati;
zaljev i zaliv

227. Prema e i i iz osnove glagola lei, letjeti, liti te njihovih sloeni

ea, kao i sloeni ea sa -zreti, imamo ije u nesvrenih glagola i glagolskih imc
nica: lei - lijegati, lijeganje; podlei -podlijegati, podlijeganje; zalei -za

lijegati, zalijeganje; letjeti - lijetati, lijetanje; doletjeti - dolijetali, dolijeta

nje; naletjeti - nalijetati, nalijetanje; zaletjeti se - zalijetati se, zalijetanje;
liti - lijevati, lijevanje; naliti - nalijevati, nalijevanje; proliti - prolijevati,
prolijevanje; zaliti - zalijevati, zalijevanje; dozreti - dozrijevati, dozrijeva
nje; nazreti - nazrijevati, nazrijevanje; sazreti - sazrijevati, sazrijevanje.
U upotrebi su u bosanskome jeziku i oblici: na/ivati, na/ivanje; pro
/ivati, pro/ivanje; zalivati, za/ivanje i sl.

Imenice vezane za prethodne glagole takoer imaju dvojake oblike:

naljev l naliv, proljev l pro/iv, zaljev l zaliv.

sjei, sjekoh:
sijeem, sijeci

228. Glagol sjei (i njegove slocnice) u jednim oblicima ima je, a

u drugima ije. Altemantu je ima u infinitivu (sjei; presjei), u l . l. j d., l ,
2. i 3 . l. mn. aorista (sjekoh, sjekosmo, sjekoste, sjekoe; presjekoh ... ), u
glagolskom pridjcvu radnom (sjekao; presjekao), u glagolskom pridjevu
trpnom (sjeen; presjeen) i glagolskom prilogu prolom (sjekavi; preje
kavi). Altemantu ije ima u prezentu (sijeem; presijeem), u 2. i 3. l . jd.
aorista (sijee), u imperfektu (sijecijah), imperativu (sijeci; presijeci) i u
glagolskom prilogu sadanjem (sijekui).
229. U imenica tvorenih od glagola koji poinju s pre- imamo
likove s prije-, kao i one s dugim pre- (rijetko je prefiks pre- s kratkim nag
laskom, npr.: pregrada, prepreka).

Naporedni su likovi s dvoslonim i oni s jednoslonim prefiksom:

naporedni su dvosloni i
jednosloni prefiks
(prije- i pre-)

62

prijenik l prenik (promjer)

prijegled l pregled
prijekid l prekid
prijek/op l prek/op
prijelaz l prelaz

prijelom l pre/om
prijemaz l premaz
prijepis l prepis
prijepjev l prepjev
prijesjek l presjek

prij'eskok l preskok
prij'estup l prestup
prijevod l prevod

prijevoj l prevoj
prijevoz l prevoz
prijezir l prezir

Pri kolebanju izmeu likova s prije- i onih s pre- bolje je upotrije

biti likove s prije-.
230. Alternantu ije takoer imamo u pojedinanim rijeima: htije
nje ( : htjeti), mnijenje (: mn iti), odijelo ( : odjcti), pijevac, pijetao ( : pjeva
ti), sijelo (: sjesti).
23 1 . Duljenjem korijenskog sloga u ostalim kategorijama rijei al
temantaje ostaje nepromijenjena (ona dobija duinu, ali umjesto nje ne do
lazi ije); tako je:

a) u genitivu mnoine: djela ( : djelo), koljemi (: koljeno), medvjeda

( : medvjed), sjena (: sjena), uvjeta ( : uvjet), vjera ( : vjera);
b) kada se al teman ta je nade ispred dva suglasnika od kojih je prvi
l, lj, m, n, nj, r, v: bezvjerje ( : vjera), inovjerca (: inovjerac), Odjeljka ( : od
jeljak), ponedjeljka ( : ponedjeljak), primjerka ( : primjerak), ravnomjerno,
ravnomjernost ( : mjera), sjenka ( : sjena), zasjenka (: zasjenak); tako i u
glagolskome prilogu prolom: dospjev.fi, uspjevi, vi'djevi;

ije u pojedinanim
rijeima:

odijelo, pijevac
je ostaje:
djelo - djela;
sjena - sjenka;
djed - djedo;
mjera - zamjerati;
mjesto - premjetanje;
sjesti - zasjedanje;
koljeno - pokoljenje

e) u hipokoristicima i izvedenicama od njih: djedo, djMin l djedov

( : djed; u bosanskome jeziku rije dedo nije ekavizam, nego turcizam - tur.
dede = djed), djelce ( : djelo), djeva, djev'in (: djevojka), koljence ( : koljeno);

d) u sloenicama kao pfinomjer. ug/omjer, toplomjer;

e) u nesvrenih glagola i glagolskih imenica u ijoj su osnovi imeni
ce mjera i mjesto te glagol sjesti: zamjerati, zamjeram, zamjeranje (: zamje
riti), premjera/i, prernjeram, premjeranje ( : premjeriti), izmjetati, izmje
tam, izmjetanje (: izmjestiti), namjetati, namjetam, namjetanje ( : namjes
titi), premjetati, premji.ftiim, premjetmje (: premjestiti), presjedati, pres
jediim, presjediinje ( : presjesti), zasjedati, zasjedam, zasjedanje ( : zasjesti);

f) u pojedinanim rijeima: bdjenje (: bdjeti), izvjee (uz: izvije

e), pjev (: pjevati), pokolj'enje ( : koljeno).
Duljenjem kratkoga sloga u jednim kategorijama rijei umjesto je/ il e imamo ije (uspjeti uspijevati; liti - lijevati l /ivati; lei. - lijegati; odjeli - odijelo) , a u drugim dugo je (u genitivu
mnoine: djelo - djela; u oblicima imenica kad se je nae ispred dvaju suglasnika od. kojih je
prvi sonant: sjena -: sjenka; u glagolskom prtlogu pro.iQIT!JidjeJi ..., vidje,vi; u pQjedinim
sloeicama, izvedenicarna i rijeima odmila: .ug/omjer, djele, djdo; u glagolima i glagol
skim imenicama u ijoj su os'novi mjera, mjesto 1_s]esti: z{mjerati! zamje;anje, pm;gt(,
..
premjetanje, zasjedati, zasjedanje). , : .
Naporeni su qblici sa voslonim.VJrife:)J.oi s )nslo!Jjm. preks9m fP.re) :_ prijlaJ l.

prelaz.
-- :
..
,
. .... . .. . ..
...
.,- ._- -,_ ,.

63

e) Ostala pravila
prema tei stoji -tjecati:
potei - potjecati;
stei - stjecati
prema tai, taknuti stoji

-ticati:
potai - poticati;
utai - uticati

232. Prema osnovnom glagolu tei glagoli i izvedenice imaju -ije

cati, a prema tai, taknuti stoji -ticati:
dotei - dotjecati
istei - istjecati
natei - natjecati
potei - potjecati
pritei - pritjecati
protei - protjecati
stei - stjecati
utei - utjecati
zatei - zatjecati

dotai - doticati
istai - isticati
natai - naticati
potai - poticati
pritai - priticati
protai - proticati
stai - sticati
utadi - uticati
zatai - zaticati

Razlikuju se i imenice: dotjecanje ( : dotjecati), istjecanje (: istjeca

ti), natjecanje (: natjecati), potjecanje (: potjecati) i dr. od imenica: dotica
nje (: doticati), isticanje (: isticati), naticanje (: naticatl ), poticanje (: poti
cati) i dr.
Valja, dakle, paziti na tu razliku:
( l ) Natjecatelji se natjeu, a mestve se na noge natiu. - (2) Uskufi
potjee iz okolice Tuzle, a njegov rjenik iz 1631. potie i danas na
istraivanja bosanskoga jezika. - (3) Drinjaa utjee u Drinu, a
konac se u iglu utie.

razliito znaenje:
bijeljeti i bijelili

233. Pojedini glagoli od iste osnove imaju -jeti (u kojih je -je- od

jata) s jednim, a -iti s drugim znaenjem:
bijeljeti - postajati bijel
crnjeti postajati cm
crvenjeti - postajati crven
opustjeti postati pust
oivjeti postati iv
-

u opoj upotrebi:

nisam, nisi, nismo

stilski obiljeeno:

nijesam, nijesi
naih -
naim la) )Jatijejjl
-

samo je:

blijesak, naslijede;
redoslijed, lijepak;
cvijetnjak, sazvijede;
blijedoplav, mlijenobijel
64

bije/iti - initi bijelim

crniti - initi crnim
crveniti - initi crvenim
opustiti - uiniti pustim
oiviti - uiniti ivim

234. Odrini oblici prezenta glagola biti (jesam) glase: nisam, nisi,
nije, nismo, niste, nisu. Ovi su (analoki) oblici stilski neobiljeeni. Pored
ovih oblika postoje i stilski obi ljeeni l ikovi nijesam, nijesi, nijesmo, nijes
te, nijesu.
235. Standardni su mnoinski oblici pridjeva i zamjenica na -ih,
-im(a), npr.: naih, naim(a), tih, dobrih, a ne oni na -ijeh (naijeh), -ijem
(dobrijem).
236. U bosanskome jeziku standardni su obl ici blijesak, naslijee

(im.).

Samo je: redoslijed, posl(jepodne, poslijeratni, Lijepak, pl(jesan, obo

lijevali, odolijevati i sl.

237. Naporedni su u standardnome jeziku likovi slijedei l s(iedc;C/

(prid. ; gl. pri!. sad. od glagola slijediti glasi slijedei), svijetlei l s1jetledi
(prid.); uslijed l us(ied (prij.).
Samo je: cv(jetnjak, sazvijee, zvijee (im.); bijelosiv, blijedoplav,
mlijebwhijel (pri d.).
238. Glagoli bdjeti, vreti, zreti i njihove izvedenice u prezentu ima
ju dvojake standardne likove: bdim l hdijem, vri l vrije, zri l zrije, sazri l
sazr(je.

naporedni oblici:

slijedei/sljedei;
svijetlei/svjetlei;
uslijed/usljed;
zri/zri je;
Srijem/S rem

239. Glagoli drijeti i mrijeti te nj ihove izvedenice altemantu ije

imaju samo u infinitivu (prodrijeti), a ori stu {prodrijeh; umrijesmo) i gla
golskom pri logu prolom (prodrijev.i; umrijev.i. uz: prodrv.i; umrv. i).
240. Zemljopisna imena, osobna imena (i prezimena) i druge
vlastite imenice piu se (i izgovaraju) u obliku u koje m su uobiajeni u sre
d in i u kojoj su nastali .
Samo j e : Beograd, Bijelo Polje, B(jeljin.a, Biograd n a Moru, De/ib
latska peara, Drenovci, Drinovci, Liki Osik, Livno, Osijek, Pijev/ja,
Pr(jepo(ie, Pr(jedor, Rijeka, Sjenica, Split. Tako i : "Svjetlost ", "Prosveta "
(izdavaka preduzea).
Naporedn i su u standardnome jeziku oblici Srijem l Srem, Sr(jemac
l Sremac, srijemski l sremski. Imena i prezimena piu se onako kako bi ih
pisali nj ihovi nosioci : Beli, Bili, Bilobrk, Bijeli, Bjelobrk, Nijemevic,
Njemevid i dr.

imena u obliku u kojem su

uobiajena:

Bijelo Polje, Liki Osik,

Beli, Bili, Bijeli

Prema glagolu tei izvedenice imaju -tje /potei -potjecati), a prema tai, taknuti stoji -ticati
/potai-poticati). Razliito je znaenje glagola kao' bijeljeti (POS!ljati b ijel) i bije/iti ('initi bije
lim) . U bosanskome standardnom jeziku upotrebljava se: nisam, naih, naslijee, cvijetnjak;
naporedni su oblici uslijed l usljed, Srijem l Srem.

ZADACI l VJE BE

1 9. Napii nominativ mnoine od imenica: grijeh, korijen, lijek, svijet.

20. Dopii!
Komparativ prema pozitivu bijel glasi
; prema blijed glasi
; prema smijean
;
prema
tijesan
prema bijedan ; prema prijek ; prema lijen ; prema vrijedan prema svijetao
_
_
_

____

_
_
_
_

_
_
_
_
_

21 . Napii deminutive od ovih imenica: cvijet, dio, pijetao, rijeka, vijenac, zvijezda.
22. Naini imenice od ovih glagola: dogorijevati, isticati, letjeti, obavijestiti, osmjehivati
se, potjecati, premjerati, zalivati, zasjedati.
65

23. Neke su od ovih rijei pogreno napisane: bijeljeti (postajati bijel), bijelili (initi bije
lim), blijedoplav, biljeka, bljedoa, cio, cijel, cvjetnjak, dole, djedo, grijesi, grjeho
ta, ponedeljak, letila, letjela, obavijestiti, ovde, pomodrjeti, pripovijetka, pregled, pri
jegled, prekid, prijekid, redoslijed, sazvijea, skupocjen, slezena, spreavati,
Srijem, Srem, vrijedjeti, zaposjeo, zamjenjivati.
1 9. PRAVOPISNI ZNACI

24 1. Pravopisni su znaci vrsta pismenih znakova kojima se postie

vea jasnoa i bolje razumijevanje odnosa izmedu pojedinih dijelova teksta.
242. Pravopisni su znaci : taka (.), upitnik (?), uzvinik ( ! ), taka
zarez (;), zarez (,), dvotaka ( : ), tri take ( . . . ), crta (-), crtica (-), navodni
ci (" . ) , po/unavodnici ( ' .. .'), zagrade ( ), zvjezdica (*), sitna brojka ( 1 ),
kosa crta (l), apostrof('), znaci porijekla (>, <), znaci za naglaske (",
,
' ), znaci za duinu {- ili ' ). Postoje i drugi pravopisni znaci (znak jedna
. ."

kosti, znak vie/plus/, znak manje /minus/, znak ponavljanja, paragraf), a

u toj ulozi javlja se i veliko slovo.
pravopisni znaci u irem i
uem smislu

slobodna interpunkcija u
bosanskome jeziku

prednost slobodne
interpunkcije nad
vezanom

243. Taka, upitnik, uzvinik, taka-zarez, zarez, dvotaka, tri ta

ke, crta, navodnici, polunavodnici i zagrade mogu biti pravopisni znaci u
irem i pravopisni znaci u uem smislu. Kao pravopisni znaci u uem smis
lu nazivaj u se jo reenini ili interpunkcijski znaci.
244. U bosanskome jeziku upotreblj ava se slobodna (logika) inter
punkcija (prema smislu). Razlika izmedu slobodne i vezane (tzv. gramati
ke) interpunkcije svodi se zapravo na upotrebu zareza u ogranienome bro

ju sluajeva. Naela vezane interpunkcije propisuju stavljanje zareza u od

redenim gramatikim kategorijama, dok se po slobodnoj interpunkciji vie
pazi na logiki slijed i smisaonu povezanost onoga to se izrie te se upot
reba zareza esto preputa manje ili vie slobodnome izboru autora.
Tako se, npr., prema naelima vezane interpunkcije zarez obavezno
stavlja izmedu glavne reenice na prvom i zavisne reenice na drugome
mjestu: Rekaoje, da e doi. - Vjerujem, da pamti. Po slobodnoj interpun
kciji zarez je tu nepotreban.
Prednost slobodne interpunkcije oigledna je iz primjera kao: Nje
gov sin, koji je stigao juer. ostat e ovdje. - Njegov sin koji je stigao ju
er ostat e ovdje. Iz prvoga primjera slijedi da on ima jednoga sina, a iz

drugoga da je jedan od njegovih sinova stigao. Ovakvu razliku ne moe

osigurati upotreba vezane interpunkcije, prema kojoj su zarezi obavezni :
Njegov sin, koji je stigao juer. ostat e ovdje.

stilska interpunkcija u
knjievnim djelima

66

Koristei se pjesnikom slobodom, u pjesnitvu i uope u knjiev

nim djelima, pisci esto odstupaju od pravila o upotrebi reeninih znako
va (izostavljaju ih ili ih domeu i tamo gdje, prema pravopisnoj normi, ne
bi trebalo da stoje). Takva interpunkcija, koja slui naroitome isticanju po
jedinih dijelova teksta i uope doprinosi umjetnikoj vrijednosti djela, na
ziva se stilskom.

Pravopisni znaci slue za postizanje vee jasnoe i boljega razumijevanja odnosa meu poje
dinim dijelovima teksta. Pravopisni znaci u uem smislu nazivaju se jo reeninim ili inter
punkcijskim znacima.
U bosanskome jeziku upotrebljava se slobodna ili logika interpunkcija. lako se naziva i slo
bodnom, logika interpunkcija postavlja jasne krtterije upotrebe zareza, ali je pritom
odluujui smisao.
Postoji i stilska interpunkcija, koja doprinosi isticanju stilskih elemenata teksta.

20. PROMJ E N A L U O
245. Dosljedna alternacija / u o javlja se:

a) u obl iku jednine mukog roda glagol skog pridjeva radnog: atao
(< ita!), nosio (< nosil), prao (< pral), radio (< radil), topio (< topi!), uio
(< ui !);

l dalo o:
ita! > itao;
radil/nica > radionica

b) u oblicima imenica izvedenih od glagolskog pridjeva radnog su

fiksom -onica (< -l + nica): itaonica (< ital/nica) praonica (< pral/nica),
radio ica (< radil/nica), topionica (< topil/nica), .tedionica (< tedil/nica);
,

. e) u nominativu jednine (kao i u padeima koji imaju isti oblik)

imenica mukog i enskog roda s nepostojanim a: kotao (< kota!, gen. jd.
kotla), pijetao (< pijetal, gen. jd. pijetla), posao (< posal, gen. jd. posla},
misao (< misal, gen. jd. misli);
d) u veine imenica izvedenih od dvoslonih i vieslonih glagol
skih osnova sufiksom -lac (< -1 + ac), a koje oznaavaju vrioca radnje, u
svim padeima osim u nominativu jednine i genitivu mnoine (u kojima
glas l i nije na kraju sloga): itaoca (< ital/ca), ali: italac (< ita/lac), i
talaca (< ita/laca); izvrioca (< izvril/ca), ali: izvr.ilac (< izvri/lac), iz
vrilaca ( < izvri/laca); nosiocu ( < nosi l/cu), ali: nosilac ( < nosi/lac), nosi
laca ( < nosi/laca); pratioci ( < prati l/ci), ali: prati/ar.; ( < prati/lac), pratilaca
(< prati/laca), tuioca (< tuil/ca), ali: tuilac (< tui/lac), tuilaca (< tu
i/laca); eteoci (< etel/ci), ali: ele/ar.; (< ctc/lac), etelaca (< ete/laca);
e) u pojedinih imenica (pepeo, seoba) i pridjeva (io, debeo, kiseo.
veseo i dr.).

kota! > kotao;

ital/ca > itaoca
nom. jd. italac :tltac:
gen. mn. italaca
-

:tao6

sei/ba > seoba;

debel > debeo;

246. U standardnome bosanskom jeziku u stilski ncobiljeenome

tekstu samo je: do (< doo < dol). go, so, sto. vo i sl.

sol > so

247. Naporedni su oblici pridjeva i imenica s glasom o i oni s ne

promijenjenim /: aneo l anel, cio l cijel, nagao l nagai, obao l obal, odio
l oclj'e/, podao l poda!, razdio l razdjel, topao l topal; amfeoski l ane/ski,
stani l stolni (prema stilski obiljeenome liku stol). gror.;e l grlce (gen. mn.
grlaca l grlca). doca l dolca, koca l kolca, kocem l kolcem, koci l kolci, ko
evi l kolevi, koi l koli, kaiem l koliem, krioce l krilce (gen. mn.

cio l cijel;
odio l odjel;
topao l topal;
stoni l stolni;
krioce l krilce;
vlasteoski l vlastelski

naporedni oblici:

67

krilaca), pogorioca l pogorje/ea, prijestonica l prijestolnica, seoce l selce

(gen. mn. selaca), stoca l stolca, stradaoca l strada/ea, ustaoca l usta/ea,
vlasteoski l vlaste/ski, vreoce l vrelce (gen. mn. vrelaca).
imena:

Novoseoci, Delnice

248. I mena mjesta (i izvedenice od njih) piu se u obliku koji je

uobiajen u kraju odakle potjeu: Durakovia Do (nas.), Doca (ali: Dolac),
Novoseoci, novoseoki (ali: Novoselaca), Sokoca (ali: Sokolac), u Stocu
(al i : Stolac); Delnice (u Hrvatskoj).
249. Glas l ostaje nepromijenjen:

l nepromijenjeno:
bijel, bijelca;
bulbul, kanal

a) u pojedinim rijeima slavenskoga porijekla: bijel, bijelac - bijel

ca, bol, bolnica. glagol, kolski, molba, mulac - mulca, nevaljalac - neva
ljalca, ogledalce, ohol, okolni, palac -palca - palci (ali: palac - paoci, na
toku), pomo/, pre/ac - pre/ea, silna, so/nica, so/njak, spol, stalna, stol
njak, strijelac - strijelca, tkalac - tkalca, val, zahvalni, znalac - znalca,
alba, dral;
b) u rijeima stranoga porijekla i njihovim izvedenicama: apel,
apostol, bal, balak, bokal, bokali, bu/bu/, u/, festival, fudbal, fudbal
ski, general, gol (sport.), halal, hama!, hama/ski, ilmihal, kabul, kanal,
konzul, mal, maral, metal, moral, original, palma, skandal, kolski, telal,
zumbul, urnal.
.

. .

"

. . ..

:.

Suglasnik l na kraju rijei i sloga prelazio je u sar:noglasnik o (itat > itao; posal > posao;
'
.
kisel > kiseo; ita/nica' :> itaonica; ita/ea> itaoca)..
.
Suglasnik /nije prelazio u o na poetku sloga: i-ta-lac (nominatiV jednine), i-ta-Ja:ca (geni

... :
tiv mnolnek
u Pojedinim sluajevima naporedni su oblici sa promjenom j oni bez nje (topao l topal, krio
ce l krilce), a mnogo je primjera u kojima l nije dalo o na kraju rijei i na kraju sloga - kako
u rijeima slavenskoga porijekla tako i u posuenicama (bijel, kolski, bokal, palma).

2 1 . RASTAVLJANJE RIJE I N A KRAJ U RETKA

250. Ukoliko se cijela rije ne moe ispisati, odnosno otisnuti u

retku u kojem je zapoeta, rastavlja se u dva dijela: dio rijei prenosi se u
sljedei redak, a na kraj u retka uz posljednje slovo stavlja se crtica. Ona
oznaava da drugi dio rij ei, koj i se prenosi u sljedei redak, treba itati
kao cjelinu s prvim dijelom, koj i je ispred crtice.
naini rastavljanja:

sok, tvoj;
. s}.( (;ldj,
i-tao, sta-rost:
. SlarRI

251 . Rastavljanje rijei na kraju retka uglavnom je slobodno. Iako

se, u naelu, rastavljanje rijei u dva dijela ne mora podudariti s granicom
izmedu slogova, ne valja:

a) rastavljati jednoslone rijei (s-ok, tv-oj, hr-ast, str-ast);

b) u novi redak prenositi jedan samoglasnik (ita-o) ili suglasnik
(staros-t), kao ni sam suglasniki skup (staro-st). Ispravno je: i-tao, sta-rost;

68

e) rastavljati dvoznake koj ima se obiljeava jedan glas: lj, nj. d

(vol-ja. iman-je, Sand-ak). Ispravno je: vo-lja. ima-nje, San-dak;

d) rijei pisane stranim pismom (izvorno) rastavljati prema pismu:

Wars-zawa. Miinc-hen. Was-hington, Ne-wtonov. Izvorno pisane rijei na
dva dijela rastavljaju se prema izgovoru: War-szawa. Miin-chen, Wa-shing
ton. New-tonov, Newt-onov;

e) rastavljati rijei s udvojenim suglasnicima tako da oba suglasni

ka pripadnu jednome dijelu: su-nnet, sunn-et, teje-mmum, tejemm-um.
Ovakve rijei rastavljaju se tako da prvi od udvojenih suglasnika pripadne
prethodnom, a drugi sljedeem dijelu: pod-dijalekt. sun-net. tejem-mum.

vo-lja -;
ima-nje - JnlatF1(
prema izgovoru:

Miin-chen - n
udvojeni suglasnici:

pod-dijalekt, Schil-ler
.
.

Imena kao to su Boccaccio, Schiller i sl., u kojima je izvorno -cc-,

i dr.. rastavljaju se takoder tako da jednome dijelu pripadne jedan, a
drugome drugi suglasnik: Boc-caccio, Schil-ler, a ne Bo-ccaccio, Bocc
-11-

accio, Schi-lle1; Schill-er.

252. Ako se sastavni dijelovi sloenice lahko raspoznaju, ona se

rastavlja prema tim dijelovima: pod-dijalekt, Pod-hrastovi, nad-igrati, na
odmet, i-eznuti, ders-hana, protiv-udar, ne-sretan, pot-predsjednik, pre
gaziti, van-jeziki, van-nastavni.

rastavljanje sloenica:

nad-igrati, ders-hana,
van-jeziki; vanje-ziki;
vanjeziki

Sloenice i polusloenice mogu se rastavlj ati i kao nesloene rijei;

vanje-ziki, vanjezi-ki; Kur-ban-bajram, Kurban-baj-ram.

253. Ako su sastavni dijelovi sloenice neraspoznatljivi, ona se ras

tavlja kao nesloena rij e. Takve rijei poelj no je rastavljati na slogove u
knjigama, ispravama i openito u tekstovima koji treba da udovolje zahtje
vima lijepoga izgleda i dr.
Neslogotvorni fonemi po pravilu se okupljaj u oko slogotvornoga
fonema iza sebe: u-ze-ti, ra-zum; ovo vrijedi i za dvoslono Ue nastalo od
jata (rastavlja se: i-je): ra-zu-mi-je-va-nje, si-je-va.
U rijeima stranoga porijekla kao to su injekcija, injunktiv imamo
glasove n i j. a ne glas nj; zato se oni na kraju retka razdvajaju: in-jekcija.
in-junktiv.
254. Pri rastavljanju rij ei treba izbjegavati prenoenje u naredni
red suglasni kih grupa koje se, inae, ne javljaju na poetku bilo koje rijei
u naem jeziku, npr.: bo-rba, bo-mba, bra-tski, bra-tslvo, ma-jka, tra
mvaj. Stoga uz prvi dio rastavljene rijei dolazi fonem koj i onemoguava
ulanavanje suglasnikih fonema na poetku rijei ili sloga, a uz drugi dio
fonem koji to omoguava: od-sluati, brat-ski, iz-mlatiti. Izuzetak su rijei
bici-kl. mir-gl, masa-kr i sl., u koj ima su sonanti l i r u samoglasnikoj
ulozi, tj. slogotvorni (/. r). Tako i: nju-tn i dr.

na kraju retka moe stajati

samoglasnik: u-zeti

u-ze-li Ja.etl
si-je-va -
-

in-jekcija, kon-jugacija

suglasnike grupe:

bor-ba -
brat-ski - ]IR-tsli

255. Ako polusloenicu treba rastaviti na mjestu gdje se nalazi crti

ca, tj. tako da prva jedinica doe na kraj retka, a druga na poetak sljede-

69

polusloenice:
crtica na kraju prvoga i na
poetku drugoga retka

eg, na kraju retka stavlja se crtica koja oznaava da se drugi dio rijei pre
nosi u sljedei redak, a ispred drugoga dijela rijei stavlja sc crtica koja
predstavlja spojnicu:
Hus rev

Kulen

Kurban-

pe/erica

gore

bosansko

-beg

- Vah!f"

-bajram

-esterica

-do(ie

-turski

256. Kompjuterski program za pravopisnu provjeru teksta na bo

sanskome jeziku jo nije izraden. Zbog ogranienja u korienju mogu
nosti kompjutera esti su tekstovi u kojima rijei nisu rastavljene po pravi
lima pravopisa bosanskoga jezika. Korisnici kompjutera treba da tee tome
da u tekstu ostavljaju to manje pravopisnih greaka.
Pri rastavljanju rijei na kraju retka treba izbjegavati prenoenje u naredni red suglasnikih
grupa kojima ne poinju rijei bosanskoga jezika. Suglasnik u meusamoglasnikome
poloaju prenosi se u sljedei redak zajedno sa samoglasnikom iza sebe (u-zett).
Ne rastavljaju se jednoslone rijei; u novi se redak ne prenosi samo jedan samoglasnik ili
suglasnik, odnosno suglasniki skup. Takoer se ne rastavljaju latinini dvoznaci kojima se
obiljeava jedan glas (/j, nj, d: ima-nje, a ne: iman-je); Jj, nj i d rastavljaju se kad obiljea
vaju dva glasa (in-jekcija, nad-ivjeti). Rastavljaju se i udvojeni suglasnici (pod-dijalekt, sun
net, Shil-ler).
Sloenice i polusloenice rastavljaju se ili tako to se crtica stavlja iza prvoga dijela (van
jeziki; gore-dolje) ili prema prethodnim pravilima (vanje-ziki, vanjezi-ki; go-re-dolje, gore

-do-lje). Ukoliko se polusloenica rastavlja na mjestu gdje se nalazi crtica, onda se crtica
'
pie i na kraju prvoga i na poetku sljedeega retka.

ZADACI I VJ E BE

24. Napii sve padee jednine i mnoine imenice italac! ta zapaa u nominativu jedni
ne i genitivu mnoine?
25. Da li su ove rijei valjano rastavljene: bor-ba, stra-st, tv-oj, tvoj-a, Sand-ak, in-jek
cija, Schi-ller, sun-net, Kurban-baj-ram.
2 2 . SASTAVL.J ENO l RASTAVLJ ENO PISANJ E RIJE I
rijei se piu:
a) odvojeno;
b) sastavljeno (sloenice);
e) sa crticom
(polusloenice)

70

257. U bosanskome jeziku rijei se piu odvojeno, svaka za sebe,

sve dok uvaju svoja posebna znaenja, npr.: Kasno mu je to palo na pa
met (prijedlog uz imenicu).
Kada dvije ili vie rijei razviju novo znaenje, one se smatraju no
vom rijeju, sloenicom, i piu sc sastavljeno, kao jedna rije, npr.: Nauio
je pjesmu napamet (prilog nastao srastanjem prcfiksa na- i imenice pa
met). (Ovdje su tcnninom sloenice obuhvaene i prefiksalnc i sufiksalnc
tvorenice tc sraslice.)
Tok prerastanja grupe rijei (sintagme) u slocnicu moe sc odliko
vati razvojnim stupnjem tzv. nepotpunoga srastanja: svaka od rijei uva

neto od svoje posebnosti, ali je vrsto vezana za drugu. Takvi spojevi

zovu se polusloenice i piu se s crticom: bajram-namaz, dno-bijeli, sa
hat-kula, Husrev-beg.
258. Na sljedeim mjerilima zasniva se sud o tome da li je grupa

rijei prerasla u sloenicu ili nije:

a) je li razvijeno novo znaenje (dvadeset, gdjeko, odoka, izmedu);
b) je li prvi dio nepromjenlj iv (svijetlocrven);
e) upotrebljava li se jedan od sastavnih dijelova samostalno ( "od
met " iz naodmet, "prestano " iz neprestano, "nebuha " iz izne
buha);

d) je li dolo do promjene oblika nekoga od sastavnih dijelova (npr.

u prilogu usput, nastalom od prefiksa uz- i imenice put);
e) je l i dolo do svoenja dvaju (ili vie) naglasaka na jedan (tako
zvani).

uvjeti za nastanak
sloenice:
novo znaenje (dvadeset):
nepromjenljivost prvoga
dijela (svijetlocrven);
nesamostalnost dijela
(odmet iz naodmet);
promijenjen oblik (us od
uz u usput);
svoenje vie naglasaka
na jedan (takozvani)

259. Sloeniee mogu pripadati promjen ljivim i nepromjenljivim

vrstama rijei. U polusloenica je, po pravilu, prvi lan nepromjenljiv, dok

drugi (posljednj i) - ukoliko pripada promjenljivim vrstama rijei - uva
promJenu.
Sve dok uvu svoja posebna znaenja,. rijei se piu rastavljeno:. izmeu dviju rijei kaci_
jedinica pisanoga tekstaostavlja se bjelina (razmak) veliine )ed.noga zriaka. Kad vije ili. vie,
rijei razviju novo znaeoje, one srastaju (nastaje:sloenia)' i piu e sastjno; AkQ sy:
od rijei zadrava neto od svoje posebnosti, plu se P,Q!ulenie; dime oh. s tav':
lja crtica.

<

'

--:." :;.;2. cj:;sfy;:.Y--f

a) I menice
260. Sloenice su mnoge imenice tvorcne od dviju rijei izmedu
kojih se nalazi spojni morfem -o-: basnopisac, biljoder, bjelogorica, bro

dolom, blatobran, crvenokoac, ovjekoljubac, dalekovod, debelokoac,

drugoliga, glavobolja, konjokradica, konjovodac, mesoder, nogomet,
novogradnja, padobran, petokolona, petogodinjica, prirodoslovlje,
prvoborac, prvokolac, robovlasnik, rodoljub, romanopisac, sjeveroza
pad, suncokret, tunelogradnja, velikobugar, vodoinstalater, vodovod, vo
dozemac, zubobolja.
261 . Neke od sloenica nemaju spojnog morfema (interfiks nula:
blagdan, crvenperka, duhankesa, stranputicu.

0-) :

262. Sloenice su i rijei kao: raspikua, vieboj, vucibatina te sras

lice tipa: dershana, domazet, duebrinik, genera/bojnik, genera/major,

sloenice sa spojnikom

O:
bjelogorica, vodovod

bez spojnika:

blagdan, stranputica
sraslice:

domazet, kuepazHelj

havlimahrama, kalcijkarbonat, kuepazitelj, kuevlasnica, ugljendioksid.

71

sloenice sa morfemom
na -o:

263. Sloeni ce su i imenice u kojih je prvi dio nepromjenljivi i ne

samostalni morfem stranoga porijekla koji se zavrava samoglasnikom o:

aviokarta, motosavez,
videoteka, iroraun

aeroklub, agrotehnika, aminokiselina, aviokarta, aviomaterijal, hiohemija,

ektoparazit, elektrotehnika, fizioterapeut, hidropotenc(ial, kardiohirwgUa.
makroplan, mikroorganizam, motokros, motosavez, moto!Jka, neuropsihi
jatw; nitrojedi1jenje, pseudonauka, psihoanaliza, sociolingvistika, termo
izolac(ia, videokaseta, videoklub, videoteka, iroraun.

sa nesamostalnim
dijelovima:

264. Zajedno s imenicama uz koje sc nalaze piu se i razni neprom

jenljivi i nesamostalni dijelovi (prefiksi i sufiksi): antialkoholiar, ekstra

antialkoholiar,
kimograf, samoodbrana,
ultrazvuk

pro.ftt, hiperijekavizam. hiperinflacija, kimograf, kontrarevolucija. kvazi

naunik. nadrimajstor, nazovimajstor, nazovidemokracija, nusprostorija,
polupismenost, protivudm; samoodbrana, samoposluga, supersila, ultra
zvuk, veleizdaja.

novije posudbenice:

265. Kao sloenice piu sc i brojne, uglavnom novije posudbenice,

koje oznaavaju jedan pojam i ine izgovomu cjelinu (iako su sastavljene
iz vie prepoznatljivih dijelova): nokaut, plejbek, rentakar, rokenrol, soft

nokaut, rokenrol

ver. perploa, tokivoki.

sa lanovima auto, foto i

radio:
autoportret, autoput,
fotoelija, fotoaparat,
radioaktivnost,
radiostanica

nesamostalan drugi dio:

aerodrom, motocikl

266. Kao sloenice piu se i rijei koje u prvome dijelu imaju

lanove auto (i u znaenju samo i kao skraenu oznaku za automobi[),foto
(i kada oznaava vezu sa svjetlom i kada predstavlja skraenu oznaku za
fotografiju), radio (i kao oznaka pojava vezanih za radioaktivni element
radij i u vezi s radiom, ureajem): autoportret, autobiografija; autodUelo
vi, automehaniar, autoput, autostoper. auto.\:kola, autotablice, autotrka,
fotoel(ia, fotohemija, fotokopija, fotometrija; fotoalbum, fotoaparat, foto
klub, fotomontaa, fotoreporter; radioaktivnost; radioaparat, radiodifuzi
ja, radiopiker. radiostanica, radiotelevizija.
267. Slocnice su i sastavljeno se piu i slini spojevi u kojih je dru
gi dio nesamostalan: aerodrom, automobil, automobilizam, fotograf, foto
teka, jezikoznanstvo, motocikl, radiofonija, radiologija, radioskopija.

rastavljeno:

Radio Bosne i
Hercegovine,
a polusloeniki:

Radio-televizija
Bosne i Hercegovine

268. Rastavljeno se piu u svim padeima imena kao: Radio Bosne

i Hercegovine (gen. Radija Bosne i Hercegovine), Radio Tuzla (gen. Radi
ja Tuzle). (Tako i: Televizija Bosne i Hercegovine.)

Ukoliko su kao organizacione jedinice unutar zajednike ustanove

i radio i televizija, ime takve organizacije pie se s crticom izmedu naziva
tih dviju jedinica, jer su oba lana samostalna i ravnopravna: Radio-televi
zija Bosne i Hercegovine (gen. Radio-televiz(ie Bosne i Hercegovine).
Ukoliko se prvi lan ne mijenja, vezuje se za drugi lan imena crticom:
Radio- Tuzle.

dva dijela:

auto-moto trka

269. Ukoliko se dva nesamostalna dijela nau ispred imenice, izme

du njih se pie crtica i osamostaljuju se, tj. piu se odvojeno od imenice:
Auto-moto savez Bosne i Hercegovine, auto-moto trka.

72

270. Nesamostalni dijelovi osamostaljuju se pri nabrajanju: avio i

vozne karte (ali: vozne i aviokarte), video i televizijske kasete (ali: televizij
ske l TV i videokasete), iro i tekui raun (ali : tekui i iroraun).

dijelovi u nabrajanju:

271. Osamostaljen je i odvojeno se pie prefiks super- uz imenicu

benzin: super benzin (benzin super; super - u znaenju super benzin: tri
deset litara supera).

odvojeno:

video i televizijske kasete

super benzin,
mini suknja

Takoder se odvojeno pie i (osamostaljeni) dio mini (lat. minimum,

najmanje) u primjerima kao: mini linija (gen.jd. mini linije), mini pauza,
mini kostim, mini moda, mini suknja.

272. Pojedine nepromjenljive odredbe za upravnu imenicu vezuju

se crticom: alja-zraci. cikcak-linija. hulahup-arape, pop-pjeva, rok-mu
zika i dr.
Kao nepromjenljivc odredbe ponaaju se i sloene skraenice: RTV
-program. TV-antena, TV-emisija, TV-kaseta, VKV-stolar i sl., dok se spoje
vi sastavljeni od slova (ili naziva slova) i imenice: A-bomba, A-mol, C-dur.

polusloeniki:

rok-muzika, TV-emisija

273. Odvojeno pisanje (bez crtice) preporuuje se pri nabrajanju

dviju ili vie odredbi: alfa, beta i gama zraci; radio i TVprogram i sl., kao
i onda kada upravni dio sadri dvije ili vie rijei: rok pjevai i pjevaace.
2 74. esto veze dviju rijei, ukoliko oznaavaju jedan pojam, imaju

obiljeje imenikih polusloenica. Prvi je njihov lan odredbeni i ostaje

bez promjene, makar inae bio promjenljiv: alaj-bajrak, alem-kamen, ak

polusloenice u kojih je
prvi lan odredbeni i ne
mijenja se:

am-cvijet. a!iik-pender, bajrak-damija, bajram-namaz, biser-grana,

Brusa-bezistan, bjanko-mjenica, cigar-papir, din-duman, duma-namaz,
ul-baa, ekspres-restoran. gol-razlika, hair-dova, halal-nafaka, kara-ak
am, karo-as, k/ima-ureaj, kremen-kamen, kudret-sahat, Kurban-bajram,
lovor-vijenac, mahsuz-selam, mas-mediji, mubarek-no, panel-ploa, ping
-pong, pres-centw; rang-lista. rak-rana, remek-djelo, sabah-zora, sibjan-mekteb, ski-liji, soda-voda, ramazani-erif (asni ramazan), spomen-muzej, sahat-kula, uzor-majka.

bajram-namaz,
gol-razlika, remek-djelo

275. Samostalne su - s obzirom i na naglasak i na promjenu - ime

nike veze u kojih prva imenica ima ire, a druga ue znaenje: ovjek ge
nij. c:ovjek aba (nom. mn. ljudi abe), kamen temeljac, nastavnik peda
gog, pilot lovac, ena heroj, ena radnica. Stoga one i nemaju narav polu
sloenica.
Dvolane pojmovne cjeline ovoga tipa (u kojih oba lana uvaju i
svoje posebno znaenje) piu se, dakle, odvojeno: asistent pripravnik (gen.
jd. asistenta pripravnika),jezik sistem.

samostalne imenike
veze:

276. Nisu sloenice i odvojeno se piu dvolane pojmovne cjeline

u kojima prvi lan (koji je uglavnom stranoga porijekla i nepromjenljiv;
ukoliko je promjenljiv, kao lan ovakvih grupa rijei ostaje bez promjene)

dvolane cjeline:

kamen temeljac,
ena heroj

gala ruak, solo pjevanje

73

odreduje drugi: braon boja, dumdum metak, gala ruak, gala odijelo, jogi
duek, karate klub, kolor film, kolor televizor, kreka ugljen, marketing
agencija, mavi usne, minas kahva, parking prostor, roze dimije, solo akci
ja, solo prodor, solo pjevanje, vaterpolo savez i sl.
odrina rijeca ne:
a) sastavljeno: nebriga;
b) sa crticom: ne-bitak
treba razlikovati:
a) nestajanje (:nestajati) i
b) ne stajanje (:stajati)

277. Odrina rijeca ne pie se sastavljeno s opim imenicama koje

negira ili potire njihovo pozitivno znaenje: nebriga, neovjek, neljudi, ne
musliman, neprijatelj, nevrijeme. Tako i: nearap, neslaven, netalijan.
Treba razlikovati glagolske imenice u primjerima kao: nestajGfije
jednoga naroda (: nestajati, i.5ezavati), nemije.5anje u njihove odnose, nei
manje sree ( : ne imati) i dr. od onih kao to su: ne stajanje (: stajati), nego
tranje; ne mijeanje, nego muenje.
Ukoliko se rijeju ne drugi dio rijei eli naroito istaknuti, ili se
eli izraziti ista odsutnost onoga to imenica oznaava, izmedu rijece ne
i imenice pie se crtica: ne-bitak, ne-ja.
U tom se znaenju koriste i drugi prefiksi: Anti-Diihring (naziv
djela), pseudo-Kinez.

sloena zemljopisna
imena: Carigrad

278. l pojedina danas jednolana zemljopisna imena nastala su sras

tanjem dviju rijei: Budimpeta, Carigrad, Kndpolje, Meugorje, Novo
seoci, Pod/ugovi, Radobolja, Starigrad (gen. Starigrada; kod Karlobaga),
Bjelorusija.

imena sa svojstvima
polusloenice:
Kotor-Varo, gen.

279. Pojedina zemljopisna imena zadravaju svojstva polusloeni

ce, tj. oba lana uvaju svoj naglasak, a prvi se lan ne mijenja: Austro
-Ugarska (gen. Austro-Ugarske), Buturovi-Po(je (gen. Buturovi-Polja;
nas.), Han-Pijesak (gen. Han-Pijeska, dat./lok. Han-Pijesku), Herceg-Novi
(gen. Herceg-Novog), Ivan-sedlo (gen. Ivan-sedla), Konjuh-planina (gen.
Konjuh-planine), Kotor- Varo (gen. Kotor- Varo.i), Kramer-Selo (gen.
Kramer-Sela), Kulen- Vakuf(gen. Kulen-Vakufa), Lu.ki-Palanka (gen. Lu
ci-Palanke), ar-planina (gen. ar-planine), eva-Njive (gen. eva-Nji
va; nas.), Tomislav-Grad (gen. Tomislav-Grada).

Kotor-Varoi

imena iz drugih jezika

odvojeno: San Marino,
gen. San Marina

280. Za razliku od imena iz prethodne take, slina se imena iz dru

gih jezika piu kao dvije rijei: Abu Dabi, gen. Abu Dabija, Sankt Moritz
(Sankt Marie), gen. Sankt Moritza (Sankt Marica), San Marino, gen. San
Marina.

dvolana imena naseljenih

mjesta:
Banja Luka, gen. Banje

281 . U pojedinim sluajevima oba lana zemljopisnih imena zadr

avaj u i svoj naglasak i svoju promjenu, te se piu odvojeno: Banja Luka
(gen. Banje Luke, dat./lok. Banjoj Luci; dvolan i je oblik imena ovoga gra
da izvorni), Bijelo Po(je (gen. Bijelog Po(ja), Boljakov Potok (gen. Bolja
kova Potoka; nas.), Donji Vakuf (gcn. Donjeg Vakufa), Gornji Vakuf(gen.
Gornjeg Vakufa), Stari Grad (gen. Staroga Grada; sarajevska opina;
mjesto na Hvaru).

Luke

74

282. Bez crtice piu se i dvolana imena kao: Arslanagia most

(gen. Arslanagia mosta), Babia ba.a (gen. Babia ba.\:e), Moria han
(gen. Moria hana).

dvolana imena:
Moria han, gen. Moria

283. Kao slocnicc (dakle sastavljeno) piu se nazivi stanovnika

naseljenih mjesta, krajeva, drava, kontinenata - bez obzira na to da li su
zemljopisna imena od koj ih su ti nazivi izvedeni sloenice, poluslocnice
ili dvolan i nazivi : Banjaluanin (oblik Banjoluanin stran je jezikomc
osjeanju samih itelja Banje Luke i openito je slabije zastupljen u bosan
skome jeziku, te se i ovdje prednost daje likovima Banjaluanin, Banjalu
{anka i sl.), Bjelorus, Carigraanin, Junoamerikanac:, Ku/envakujljanin,

nazivi stanovnika sastav

ljeno:

hana

Banjaluanin. Bjelorus,
Kulenvakufljanin

Novotravnianin, Novozelananin, Novopazarac.

284. Treba razlikovati sloenicu Angloamerikanci (u znaenju
Amerikanci engleskoga porijekla) od polusloenice Anglo-Amerikanci (u
znaenju: Englezi i Amerikanci).

razliito znaenje:

285. Sloenice su i sastavljeno sc piu prezimena nastala od imena

i poasnih naslova uz njih, ili od samih poasnih naslova: Beirbai, Gav

sloena prezimena:

Angloamerikanci i
Anglo-Amerikanci
Hasanefendi

rankapetanovi, /ladihajizhegovi, Hadiefendi, Hasanefendi, Husein

pa.l:i, Mahmutehaji, Smailbegovi, Smai/hodid. Tako i drugaiji lano
vi u ulozi drugoga prezimena: Avdo Karabegovit: Hasanbegov.
286. Sloenice su i sastavljeno se piu osobna imena uz koja su vre
menom srasli poasni naslovi aga, beg i sl. : A/aga, Avdaga, Belaga, Du
laga, Mujaga. Su(iaga; Alajbeg, u/beg, Hamdibeg, Mustajbeg. Tako i:

imena uz koja su srasle

titule:

Avdaga, Hasanaginica

Hasanaginica, Biserbegovica.
287. Ovakva zvanja i poasni naslovi upotrijebljeni u svome pra

vom znaenju (tj . ukoliko dolaze iza imena historijskih l inosti ili uz imena
iz knjievnosti), kao i iz potovanja ili prisnosti, vezuju sc uz ime crticom:
Hasan-aga (ali: Hasanaginica nosilac je titule Hasan-aga), Smail-aga,
Siri-baba, Mustafa-baa, Salih-baa, Gazi Husrev-beg, Isa-beg (lshako
vi), Mehmed-beg (Kapetanovi), Safvet-beg (Baagi), Smail-elebija,
-

stvarne titule i kao znak

potovanja polusloeniki:

Mehmedbeg, Alipaa,
Erefefendija

Mahmud-dehaja, emsi-dede, Ajni-efendija, Nizama-hanuma, Nasrudin

-hoda, Husein-kapetan, A li-paa ( Rizvanbegovi), Mehmed-pa.a (Soko
lovi), Omer-paa (Latas).

Dakle, i iza imena savremcnika slini se nazivi zvanja piu s crticom:

EJrelefendija Kovaevi, Fadil-hoda ari, Zaim-kapetan imamovi.
288. Ako se nepromjenlj ivi poasni naslovi nalaze ispred imena iji

su sastavni dio, piu sc velikim poetnim slovom i ne vezuju se crticom za

ime niti u nominativu niti u zavisnim padeima: Hadi Lajo (gen. Hadi
Loje), Kara Mustafa (gen. Kara Mustafe), Uzun Beir (gen. Uzun Beira).
289. Nazivi zvanja i poasni naslovi koj i nisu promjenljivi, ukoliko
stoje ispred imena ili drugoga naslova, ne vezuju se za ime odnosno naslov

nepromjenljive titule kao

prvi dio imena:
Kara Mustafa, gen. Kara

Mustafe
odvojeno se piu neprom
jenljiva zvanja i poasni
naslovi ispred imena:
hazreti Alija, gen. hazreti

Alije
75

crticom: hazreti A l(ja (gen. hazreti Al(je), hazreti Fatima (gen. hazreti Fa
time), hadi Ibrahim (gen. hadi Ibrahima), don Zvonko, dum Ivan, efendi
Mita, fra Petar, kir Janja; e.fendi kad!ja (gen.jd. e.lendi kad(je), hadi hafiz
(gen.jd. hadi hafiza), hadi hanuma (gen.j d. hadi hanume).
promjenljive titule u nomi
nativu odvojeno (majstor
Hasan), a u kosim
padeima dvojako: majs
tor-Hasana ili majstora

Hasana

290. Promjenljivi poasni naslovi, zatim oznake zanimanja, srod

stva i sl. piu se u nominativu odvojeno, bez crtice, a u ostalim oblicima
dvojako: s crticom (ukoliko gube promjenu) ili bez crtice (ukoliko zadra
vaju promjenu): abda/ Mahmud (gen. abdal-Mahmuda l abda/a Malunu
da), sultan Velid (gen. sultan- Velida l sultana Velida), ejh Husein (gen.
ejh-Huseina l ejha Huseina), vekil Har (gen. vekii-Hara l vekila Har
a), barba Ivo (gen. barba-Ive l barbe Ive), majstor Hasan (gen. majstor
-Hasana l majstora Hasana), strina Safa (gen. strina-Safe l strine Safe),
tetka Zi/ka (gen. tetka-Zi/ke l tetke Zi/ke).
291 . Isto se postupa i ukoliko je promjenljiva imenica u slubi
poasnoga naslova, nadimka ili prezimena sastavni dio imena: Hajduk
Ibrahim (gen. Hajduk-Ibrahima l Hajduka Ibrahima), Mula Mustafa (gen.
Mula-Mustafe l Mule Mustafe).
292. U sastavu enskih imena iza poasnoga naslova beg pie se
crtica: Beg-Emina (gen. Beg-Emine). Ali ako su u sastavu imena dva po
asna naslova, piu se zajedno: Beghanuma (gen. Beghanume).

odvojeno se piu:
a) dvostruka imena

(Musa azim ati);

b) nadimak iza prezimena

(Asim Ferhatovi Hase);

e) dvostruka prezimena
mukaraca (Avdo
Kara begovi
Hasanbegov)

293. Dvostruka imena (ime + nadimak; nadimak + ime) piu se bez

crtice, bez obzira na to da li se po padeima mijenjaju oba dijela ili samo
jedan: Musa azim ati (gen. Muse azima atia), Muhamed air
Kurtehaji (gen. Muhameda aira Kurtehajia), Mehmedalija Mak
Dizdar (gen. Mehmeda/ije Maka Dizdara), Muhamed Hevai Uskufi (gen.
Muhameda Hevaija Uskufija), Seid Vehab 1/ham(ja (gen. Seida Vehaba
Ilhamije), Mehmed Mea Selimovi (gen. Mehmeda Mee Selimovia),
Mehmed Demaludin auevi (gen. Mehmeda Demaludina auevia);
Abdulrezak Hijzi Bje/evac (gen. Abdulrezaka Hifzi Bje/evca), Osman Nuri
Hadi (gen. Osmana Nuri Hadia) i dr.
294. Bez crtice pie se i nadimak koji dolazi iza prezimena: Fadila
Odakovi tuta (gen. Fadile Odakovi tute), Fikret Kavazovi Roki (gen.
Fikreta Kavazovia Rakija), Senahid Boli Bola (gen. Senahida Bolia Bo
le), Asim Ferhatovi Hase (gen. Asima Ferhatovia Haseta).
295. Dvostruka prezimena mukih osoba (ili drugaiji lanovi u
ulozi drugoga prezimena) takoder se ne povezuju crticom; oba se prezime
na mijenjaju: Avdo Karabegovi Hasanbegov (gen. Avde Karabegovia
Hasanbegova), Riza-beg Kapetanovi Ljubuak (gen. Riza-bega Kapeta
novia Ljubuaka), Andrija Kai Mio.5i (gen. Andr(je Kaia Mioia).

76

296. Kad enska osoba ima dva prezimena, izmedu njih pie se crti
ca, i ne mijenja se prvo prezime ili oba: Azemina Begi-Muzaferija (gen.
Azemine Begi-Muzaferije), Nasiha Kapidi-Hadi (gen. Nasihe Kapi

crtica izmeu dvaju

prezimena enskih osoba:

Nasiha KapidiHadi

di-Hadic).

297. Prezimena (imena, nadimci i sl.) dvojice ili vie pisaca jedno
ga djela ili prezimena sudionika kakvoga drugog oblika saradnitva pove
zuju se (odmaknu tom) crtom: roman Osmana - Aziza; vlada Cvetkovia Maeka.

odmaknuta crta:

298. Dvolana arapska imena piu se kao polusloeniee: Abdu

ems (gen. A bdu-emsa), Ebu-Leheb (gen. Ebu-Leheba), Ibn-Hiam (gen.
lbn-Hi.ama), Zu-Tuva (gen. Zu-Tuve); Ebu-Hurejra (gen. Ebu-Hurejre).
Ako takva imena imaju odredeni lan, takoder se piu kao poluslo
enice, s tim to se odreeni lan pie uz prvi dio imena: Abdud-Dar (gen.
Abdud-Dara), Abdul-Muttalib (gen. Abdul-Muttaliba), Ebul-As (gen.
Ebul-Asa), Ebur-Rebi (gen. Ebur-Rebija), Ibnul-Ekva (gen. Ibnul-Ekvaa),
Zul-Karnejn (gen. Zul-Karnejna), Zur-Rumma (gen. Zur-Rumme).

arapska imena
polusloeniki:

roman Osmana Aziza

-

Ebu-Leheb,
gen. Ebu-Leheba
odreeni lan uz prvi
dio imena:

Abdui-Muttalib

299. Odredeni lan uz arapska imena vezuje se crticom: El-Abbas

(gen. El-Abbasa), Er-Rebi (gen. Er-Rebija).

300. Ako izmedu dvaju arapskih imena dolazi skraenica b. (: ibn,

bint - u znaenju: sin, ki), ta se imena piu rastavljeno: Abdullah b. Abbas
(gen. Abdullaha b. Abbasa).
Sastavljeno se piu: sloenice sa spojnikom -o (robovlasnik) i one bez spojnika (sttanputi
ca) te sraslica (kuepazitelJ); sloenice u kojih je prvi dio nepromjenljivi i nesamostalni mor
tem (tirotatun, autoput), kao 'i one u kojih takav drugi dio (motociki) : Tako se pie i rijeca
ne s opim imenicama koje negira (netovjek).
Rastavljeno se piu osamostaljeni dijelovi (super benzin, mini pauza), odredbe u nabrajanju
(video i televizijske kasete), samostalne imenike veze (kamen temeljac) i dvolane pojmov
ne cjeline (kolor televizor). Nepromjenljiva titule i zvanja ispred imena piu se odvojeno (haz
reti Alija); tako se u nominativu piu i promjenljive tttule (sultan Mehmed), dok se u kosim
padeima piu dvojako: odvojeno (ukoliko zadravaju promjenu: sultana Mehmeda) i poluslo
eniki (ako gube promjenu: sultan-Mehmeda). Udvojena imena mukih osoba (nadimci,
prezimena) piu se bez crtice (Musa azim ati, Asim Ferhatovi Hase).
Sa crticom se piu lmenike polusloenlce u kojih je prvi lan odredbenl l nepromjenljiv (alfa
-zraci, TV-emisija), ili je promjenljiv a ostaje bez promjene (bajtam-namaz). Tako se piu l ti
tule i zvanja kada dolaze iza imena (Husrev-beg). Polusloeniki se piu i udvojena prezime
na enskih osoba (Nura Bazdulj-Hubifar). Crticom se vezuju i dvolana arapska Imena (Ab
dui-Muttalib, Ebu-Hurejta) te odreeni lan uz arapska imena (El-Abbas).
Pojedina su geografska imena sloenice i piu se sastavljeno (Carigtad), druga su dvolana
i piu se rastavljeno (Donji Vakuf, Arslanagia most, Novi Zeland), a trea zadravaju svoj
stva polusloenice i piu se sa crticom (/lustro-Ugarska, Kulen-Vakuf, Ivan-sedlo). Nazivi
stanovnika izvedeni prema geografskim Imenima. uvijek se piu kao tedna rije (Carigraanin,
Novozelananin, Kulenvakufljanin).

..

77

b) Pridjevi
sastavljeno se piu:
a) pridjevi prefiksalne
tvorbe (bezglasan,

prosije d);
il) pridjevi sa rijecom ne
(nesretan, neveseo)

301 . Sastavljeno sc piu pridjevi prcfiksalne tvorbe: amoralan.

antifaistiki. bezglasan, bezimen, hezo5jeajan. bezlian. itekakav. iteko
lik, opedn1.tveni, opdepoznat, omalehan, podugaak. prosij'ed, pn?f'a.fis
tiki, protuustavan, prebogat, preosjetljiv. prast01; polupismen. postdip
lomski, sulud, supermoderan, sveopi; tako i pridjevi u poimenienoj slu
bi: Svevidei, Svevi.nji. Sveznaju6.

302. Takoder se sastavljeno piu i pridjevi u ijoj tvorbi uestvuje

rijeca ne: neduan, neohrij'an, neodredljiv, neshvatljiv, nesretan, neuspo
rediv, neveseo, netaknut, neukusan, neravnopravan, nezvanian. nepromo
iv, nevien.
treba razlikovati pridjev od
glagolskog priloga:
nehrajui materijal - ne
hrajui, nego otporan na
vlagu

303. Treba razlikovati popridjevljene glagolske pridjeve i glagolske

priloge, u kojima prcfiks ne- dolazi kao prvi dio sloenice a kojim sc porie
ono to znai pridjev, odnosno prilog, ili sc izrie svojstvo suprotno od
onoga izreenog osnovnom rijeju, kao: nedoreen (npr. prijedlog), neobu
vena (cipela), netaknuto (lice), nedorastao (djeak), neistruhla (daska),
neuvehla (rua), nezahralo (srce), nehrajui (materijal) i sl. - od zanije
kanih glagolskih pridjeva i glagolskih priloga u pridjevskoj funkciji:
( l ) Bio je to ne doreen, nego tek navij'een prij'edlog. - (2) U sje
anju joj je ne uvehla, nego svjea rua. - (3) Potreban mu je ne
hrajui materijal, nego onaj to je otporan na vlagu i soli.

304. Oblici superlativa pridjeva takoder se piu sastavljeno: na;jas

nij'i, najljepa, najslae.
sastavljeno se piu:
a) oblici superlativa

(najjasniji, najslae);
b) pridjevi izvedeni od
zemljopisnih imena

(zapadnoevropski,
hercegnovski)

polusloeniko pisanje:

crno-bijeli, bosansko
hedski

78

305. Pridjevi koji oznaavaju jedan pojam, izvedeni od dvolanih

zemljopisnih imena, kako domaih tako i stranih, bila ta imena polusloe
nice ili ne, piu se sastavljeno: banjaluki (: Banja Luka), bosanskobrodski
( : Bosanski Brod), bosanskokrajiki ( : Bosanska krajina), istonobosanski
( : istona Bosna), srednjobosanski (: srednja Bosna), kotorvaroJki ( : Kotor
-Varo), junoameriki ( : Juna Amerika), zapadnoevropski ( : zapadna
Evropa; Zapadna Evropa), zapadnohercegovaki (: zapadna Hercegovina),
novopazarski ( : Novi Pazar), njujorki ( : New York), austrougarski
(: Austro-Ugarska), hercegnovski ( : Herceg-Novi), velikokladuki (: Velika
Kladua).
306. lako imaju spojnik -o-, nisu sloenice, nego poluslocnice spo
jevi rijei u kojima svaki lan uva svoje posebno znaenje; u njima jedan
pridjev nije odredba niti dopuna drugoga, pa se stoga povezuju crticom:
indo-kineski (odnosi se i na Indiju i na Kinu), anglo-ameriki (engleski i
ameriki), austro-ugarski (odnosi se i na Austriju i na Ugarsku).
Tako i: Tuzlansko-dobojska kotlina, bo.njako-hrvatski (npr. odno
si), bosansko-japanski (rjenik), bosansko-njemako-engleski (rjenik),

crno-bijela (ploa), zeleno-uto-crvena (zastava na kojoj se jasno izdvajaju

tri spomenute boje), planinsko-brdsko (podruje), drutveno-ekonomski
(odnosi), knjievno-jeziki ( i knj ievni i jeziki).

307. Sloenice su i sastavljeno se piu pridjevi koji su u tvorbenoj

vezi s dvjema rijeima u odreenome sintaksikom odnosu (prva odreduje
drugu), a koje oznaavaju nedjeljiv pojam: knjievnojeziki ( : knjievni je
zik), naunoistraivaki ( : nauno istraivanje), erijatskopravni (: erijat
sko pravo), krivinopravni ( : krivino pravo), politi{koekonomski (: poli
tika ekonomija), knjievnoteorijski (: knjievna teorija), knjievnohistoij
ski (: knjievna historija).
Tako se piu i pridjevske sloenice: indokineski (odnosi se na Indo
kinu), angloameriki, indoevropski i dr., iako ne moraju biti tvorene od za
visnih sintagmi.

razliito znaenje:

knjievno-jeziki

(i knjievni i jeziki) knjievnojeziki (odnosi

se na knjievni jezik)

308. Takoder su pridjevske sloenice i sastavljeno se piu: brzonog,

pridjevske sloenice:

bistrouman, bjelobrk. crnokos, dvorog, dvosmjeran, dvosloan, danononi.

dobroudan, etverokatan, etverogodinji, dobronamjeran, istoimen, ju
gozapadni, lahkokrila, malodoban, mnogostoljetan, mnogostran, kratko
vjean. punokrvan, samonikao, slatkovodni, srednjo.kolski, srednjovjeko
van. sjeveroistoni, sedmokrak, narodnooslobodilaki, pro.Hogodinji, kri
vousti, tankoutan, takozvani, trodimenzionalan, troetvrtinski, trotaktni,
visokonaponski, vodootporan i sl.

crnokos, punokrvan

309. Sastavljeno se piu i pridjevi nastali istim slaganjem rijei u

naporednom odnosu: gluhonijem, tamnoplav (nijansa jedne boje), uljano

slaganje rijei:

gluhonijem, svijetlocrven

plav, otvorenozelen, zagasitout, svijetlocrven, mnogopotovani.

Ukoliko sastavni dijelovi zadravaju svoj naglasak i posebno zna

enje, piu se odvojeno: vrlo dobar. vrlo zasluan, mato poznat, jako crven.
3 1 0. Kao i imenice s kojima su u tvorbenoj vezi, sastavljeno se piu
pridjevi : autolimarski, autoelektriarski, autosaobraajni, fotoamaterski,
jotoreporterski. radioamaterski, vodoinstalaterski.

3 1 1 . Crticom se povezuju prisvojni pridjevi na -ov l -ev, -in kad su

u tvorbenoj vezi s osobnim imenima koja se piu kao polusloenice: Hu
sein-kapetanov, Husrev-begov, Nasrudin-hodin, Omer-pain, teta-Jasmi
nin, ejh-Jujin.

3 1 2. Kao to se crtom povezuju prezimena dvojice ili vie pisaca

jednoga djela ili kakvoga drugog oblika saradnitva, tako se povezuju
crtom i pridjevi koji su u tvorbenoj vezi s tim imenima: Osman - Azizov

pri naglaavanju:

vrlo dobar
sastavljeno pisanje:

autolimarski,
fotoamaterski
sa crticom:

Husrev-begov.
Omer-pain

odmaknuta crta:

Osman - Azizov roman

roman, Markovi - Ajanovi - Dikliev pravopis, Cvetkovi - Maekova

vlada.

79

Sastavljeno se piu: pridjevi prefiksalne tvorbe (bezimen); pridjevi sa rijecom ne (neduan);

oblici superlativa (najjasniji); pridjevi izvedeni od geografskih imena (banjaluki); pridjevske
sloen ice te pridjevi nastali slaganjem (brzonog, tamnoplav) i dr.
Pridjevi na -ov l -ev i -in piu se kao i imenice s kojima su u tvorbenoj vezi (Hasanefendiev,
Gazi Husrev-begov, Hadi Lojin).
Kad iskazuju razliitost ili suprotstavljenost pojmova, pridjevi se piu s crticom (crno-bijela
polja, rusko-japansld rat; knjievno-jezitki, tj. i knjievni i jeziki); kad oznaavaju nedjeljiv
pojam, piu se sastavljeno (svijetlocrven nijansa jedne boje; knjievnojezitki prema:
knjievni jezik).
-

e) Zamjenice

3 1 3. Prave su sloenice i sastavljeno se piu neodreene zamjenice

nastale zdruivanjem upitnih ili odnosnih zamjenica i predmetaka gq,ie-, i-,
sastavljeno se piu:

gdjekoji, neko, nikakav

prijedlozi razdvajaju
zamjenice: ni s kim,
ali: bez ikoga
treba razlikovati:

iko, nita - i ko, ni ta;

pokoji ( =poneki) - po
koji;
kogod ( =neko) - ko god
(svako ko)

koje-, ne-, ni-, po-, sva-, to-: gdjeko, gdjekoji, gdjeta, iko, ikakav, ita, ko
jeko (gen. kojekoga), kojeJta (gen. kojeega, dat. kojeemu), kojekakav, ko
jeiji, kojekoja, neko, nekakav, neto, neta, niko, nikakav, nita, poneko,
pokoji, svako, svakoji, svakakav, svata, tota (gen. toega), tokoji, to
kakav.

3 1 4. Kada se uz zamjenice sloene s i-, ni- nae prijedlog, on dolazi

izmedu sastavnih dijelova sloeniee: i od koga, i s kim, i za ta, i o emu,
i po emu; ni od koga, ni prema kome, ni s kim, ni od ega, ni za .to, ni za
ta, ni od ta, ni u emu. Izuzetak je prijedlog bez: bez iega.

3 1 5. Ako i dolazi kao rije za pojaavanje (tzv. intenzifikator), pie

se odvojeno od zamjenice: Pitaju i ko je, i .to je, i ijije, i kakavje, i koli
ki je.

3 16. Kad zamjenica nita ima imeniko znaenje, njeni se dijelovi

piu sastavljeno:
( l ) Pretvoren je u nita.

(2) Od nita ne napravi neto.

3 1 7. Odvojeno od zamjenice piu se i ne, ni kao rijece za odricanje:

( l ) Ne ko pik nego kako pie - to su pitali.

(2) Ne znam ni ko je,

ni gdje je.

3 1 8. Kad izgubi svoje distributivno znaenje, rijeca po sa zamjenicom ini sloenicu, tc se pie: pokoji, poneko, poneto, poneki:
( l ) Vidi se jo pokoji (= tu i tamo neki; poneki) list. - (2) Susreli su
pokojeg (= kojeg) etaa. (3) Poneki (= neki medu mnogima) ve
-

je stigao. - (4) esto im priredi poneko iznenaenje.

je uo.

(5) Poneto

3 1 9. Ako uva svoje distributivno znaenje, rijeca po pie se odvo

jeno od zamjenica:
80

( l ) Po koji put sve ovo ponavljam? - (2) Po koji si udbenik doao?

- (3) Svratio bi po neto to bi mu zatreba/o, po neku sitnicu.
320. Kao nenaglaeni dio neodreenih zamjenica u kojima je prvi
dio neka od upitno-odnosnih zamjenica (ko, to, koji, kakav), rijeca god
pie se sastavljeno s njima: Ako kogod (= neko) doe i togod (= neto)
upita, dajte mu i kojigod (= neki) podatak o tom pothvatu.
321 . U slubi pojaivaa, god uva svoj naglasak i pie se odvojeno
od rijei uz koje stoj i:
( l ) Ko god (= bilo ko; svako ko) hoe, neka svrati.
sve to) moe danas, ne ostavljaj za sutra.

(2) to god (=

Tako i : kakav god (= bilo kakav), koji god (= bilo koj i), za razliku
od: kakavgod (= nekakav) i sl.
Izmedu zamjenice i poj aivaa god mogu doi enklitike:
( l ) Upamtio ga je ko mu je god svratio.

(2) Spomenula je sve to

mu je god dala.

322. Ako rijeca put dolazi uz zamjenice, ona u takvoj vezi s prilo
kim znaenjem uva svoj naglasak i pie se odvojeno od zamjenice: koji

rijeca put odvojeno:

koji put, ovaj put

put, svaki put, ovaj put.

323. Zamjenikc cnklitike piu se odvojeno od prijedloga: za me, za

nj. uza nj, poda nj, u se, uza se, poda se, meu se, sa mnom, preda mnom,
za te, nada te.

324. Rijei bilo, ma, mu drago odvojeno se piu od zamjenica s

kojima ine spoj rijei: bilo koji, bilo iji, koji bilo, iji bilo, ma ko, ma ta,

prijedlog odvojeno od
enklitike: za me, meu se
razdvojeno:

koji bilo, ma kakav

ma koji, ma iji, ma kolik. ma koliki. ma kakav, ko mu drago, koji mu

drago, Jta mu drago. kakav mu drago, iji mu drago.

325. Treba razlikovati prijedloko-zamjenike spojeve kao: uz to,

za to, s toga, po tom, u to, pri tom(e) i dr. od prilokih sloenica nastalih
sraivanjem prijedloga i zamjenice: usto (od: uz + to), zato (= stoga), stoga
(= zato) i dr.: Uz to zanimanje ima jo jedno : Usto je svratila i nama.

razliito znaenje:
prilog usto (=ujedno) i
spoj uz to (=a pored tog)

.
.
Sloene zamjenice piu se sastavljeno. Zaffijenice sloene s i- i ni- razdvajaju se kad se
upotrijebe s prijedlozima (i s kim, ni od koga). Od prijedloga se odvajaju zamjenike enklike
(uza se, preda mnom). Kad uz zawjenie dou jei !Tla. bilo i put. odvojeno e piu (ma ko, .
koji bilo, koji pt). Hijece po i god_ z zallljenjce piu.se sastavljeno iJi qdvojen,o - Qvisno o
znaenju. .. .
;
. : . "e : . . ' c7 .' ' . : .:
' :.-- .: . .
.

,,

"

d) Brojevi

326. Od glavnih brojeva sloenicc su i sastavljeno se piu brojevi

od l l do 1 9 (jedanaest, dvanaest. devetnaest) tc brojevi od dva (dvije, s ob-

81

sastavljeno pisanje:
a) sloenih glavnih broje
va (dvanaest, trideset,

eststo);
b) rednih brojeva

(dvanaesti, trideseti);
e) brojnih imenica
(dvanaeslerica,
trideseti na)

likom dvje-) do devet s brojevima deset i sto: dvadeset, trideset, ezdeset,

devedeset, dvjesta l dvjesto, etiristo, petsto, eststo, devetsto.
327. Od rednih brojeva takoder su sloenice i sastavljeno se piu
brojevi od l l . do 1 9. (jedanaesti, dvanaesti, devetnaesti) te spojevi broje
va od dva do devet (i njihovih pojavnih oblika) s rednim brojevima deseti
i stoti: dvadeseti, trideseti, ezdeseti, devedeseti, dvjestoti, tristoti, etiri
stoti, petstoti, eststoti, devetstoti.

328. Sastavljeno se piu brojne imenice: etrdesetpeterica, ezdese

terica. devedeseterica; petnaestina, etrdesetina; jedna tridesettreCina
( 1 133; ali trideset treina: 30/3).
s crticom:
pribline vrijednosti

(dva-tri, etvero-petero)
i sline veze (dan-dva,

rije-dvije)

329. Polusloenice su i piu se s crticom dva broja (brojne imenice,

brojni pridjevi, brojni prilozi) kojima se oznaavaju pribline ili neodree
ne vrijednosti: dva-tri, deset-dvadeset, dva-triput, dvoje-troje, etvero-pe
tero, peterica-esterica, petina-estina; tako i: stotinu-dvije, tisuu-dvije.
Kao polusloenice piu se i sline veze (esto s prenesenim znae
njem) imenice na prvom i broja na drugom mjestu: sahat-dva, dan-dva.
mjesec-dva, ljeto-dva, godinu-dvije, stoljee-dva, rije-dvije.

330. Multiplikativni brojevi (ili brojni prilozi) sastavljeni od rijei

jedanput, dvaput, triput

prvi put .
dva puta -

pet stotina -

put na drugom i glavnog broja na prvom mjestu (odnosi se samo na broje

ve jedan, dva i tri) piu sc kao sloenice: dvaput, triput. Tako i: trikrat i sl.

331. Rije put odvaja se od rednih brojeva: prvi put (ne: prvi puta),
drugi put, trei put, stoti put, i uope kad i broj i imenica zadravaju svoje
posebne naglaske: hl'ljaditi put.
332. Oblik puta pie sc rastavljeno od broja koji mu prethodi: dva
puta, etiri puta, pet puta, sto puta, tisuu puta. Tako i: pedesetak puta,
oba puta i sl. Odvojeno se piu i brojevi s izrazom i po: est i po, dvije i po
hiljade.
333. Rastavljeno se piu dvolani glavni brojevi u kojih je na dru
gome mjestu stotina, hiljada l tisua, milion l milijun, milijarda: dvije sto

tine, pet stotina, tri tisue, osam milijardi.

334. I ostali dvolani i vielani glavni i redni brojevi piu se ras

tavljeno (svaka jedinica zadrava svoj potpuni oblik i naglasak): dvadeset
jedan (2 1 ), ezdeset dva (62), sto dvadeset osam ( 1 28), pet stotina pet l pet

dvadeset jedan
i dvadeset i jedan -

82

sto pet (505), tisuu dvjesto osam ( 1 208), dvadeset prvi (2 1 .), hiljadu devet
stotina osamdeset peta ( 1 985.).
Ispred posljednjega lana ovakvih brojeva moe doi veznik i: mili
on sedamsto ezdeset i etiri ( 1 .000.764), eststo dvadeset tisua dvjesta
etrdeset i jedan ( 620.24 1 ).

335. Vielane brojeve u bankovnom poslovanju (na vrijednosnim

papirima) treba pisati sastavljeno:

u bankovnom poslovanju:
stodvadesetjedan

deve t m i l i o n ade ve ts t o tri de s e tpe t t is u a e t ir is t oe trdes e t dva

(9.935.442).

Stoti dijelovi monetarne jedinice stavljaju se u razlomak:

trlstoetrnaesttisuadvjestoosamdesetetiri 85/ l OO (3 1 4.284,85).
336. Rastavljeno se piu brojni izrazi od sva, sve na prvom i broja
(te brojne imenice) na drugom mjestu: sva tri, sve etiri, sve etverica, sve

sve etiri -)vHetlij

pedeset, svih osamdeset i etiri.

.sasyi]eo s( pi. .sloeni glavfbroJe0,: dri_irgievO.rgjpe ice (dva[7aest1:Civat}esrt.
dvanaesteriea) : " . : ' ;<t":" D'*: f:. ,.w, tr:,,>, ., . ''
.
. . . Pz.natnje ribli(le Ytfiollii[' i.se sa" ccofli (dy
. BJoe )mnlce i bfojni prtlrii i
a4fi. .
,r ''':
o:'
:
:
:

;
-
::-;-;
-esterica)'; ' :t ;<. < '-+:.:;:-q:,:'/::'" '':;.<;,':g:; ;o:;.,.
petl3rica
'
RastavljqO se jiu d'{oglani,i.yilanj'glvrlr i Jd( pjevi Tikp e p[ i rie put uz glavne.
'brojevefen;;ava T tri veaanpyt), urat ! /Jb '(Msf i PQi Je ir3:i,i:sa sva..sve na prvome mjes,
:tu.'($Va.tri; svf e1ih). ;, ' ':Y;" ::}.; 7:.. ''::E:,8::r:,;. ,:::'t:::-.:}' _, _.-,:,

. "-

'

'

.,

'

'

e) Glagoli

337. Prefiksi s glagolom ine sloenicu te se ne odvajaju od njeg u

pisanju: izgovoriti, napisati, prestii, proitati, mimoii, uzdii, uzmoi
(prez. uzmognem).
338. Odrina rijeca ne sastavljeno se pie u svim oblicima glagola
nestati (ieznuti; izgubiti se), nestajati (iezavati), nedostati (uzmanjka
ti), nedostajati (manjkati), negodovali (izraavati nezadovoljstvo), nena
vidjeti (mrziti). Ovi glagoli i nisu odrini, jer je rijeca ne srasla s osnov
nim glagolom u jednu rije koja ima novo, potvrdno znaenje. Navedene
glagole treba razlikovati od glagola koj i se piu odvojeno od rijece ne jer
zadravaju svoje osnovno znaenje:
(l) Ni za trenutak ne stade (= ne zaustavi se). - (2) Ne staje (= ne
zaustavlja se) u toj stanici.
339. Rijeca ne pie sc sastavljeno s enklitikim oblicima prezenta
glagola htjeti: neu, nee, nee, neemo, neete, nee.
U enklitikim oblicima prezenta glagola biti u ulozi negacije jav
lja se rijeca ni. l odrini oblici prezenta glagola biti piu se sastavljeno:

pisanje rijece ne:

a) nestati, nestajati,
nedostati, nedostajali,
negodovali, nenavidjeti;
b) neu, ned;
e) nisam, nisi;
d) nemoj, nemojte;
e) nemati, nemam

treba razlikovati:
nestaje (iezava) od: ne
staje (ne zaustavlja se);
nemali od: ne imali

nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu.

340. Rijeca ne srasta u jednu rij e i u oblicima nemoj, nemojmo,

nemojte.
83

341 . Zanijekani glagol imati javlja se u oblicima u kojima je rijeca

ne srasla u jednu rije: nemati, nemam, nema, nema, nemamo, nemate, ne
maju, nemaj, nemajmo, nemajte, nemajui, ali i u oblicima u kojima se od
rina rijeca pie odvojeno: ne imati, ne imao, ne imala, ne imadoh, ne
imaah, ne imavi.
uz ostale glagole rijeca
ne odvojena:
ne ujem -
ne uvehla, nego svjea:
neuvehla rua (pridjev)

342. Odrina rijeca ne uz ostale glagole pie se odvojeno. Npr.: ne

c.uti (inf.), ne ujem (prez.), ne uj (imp.), ne uh (aor.), ne ujah (im
perf.), ne bijah uo (plperf.), ne budem uo (fut. I I), ne bih uo (kond. 1),
ne bih bio uo (kond. II), ne ujui (gl. pri!. sad.), ne uvi (gl. pri!. pro.).
343. Od zanijekanih glagolskih pridjeva i glagolskih priloga u prid
jevskoj ulozi (npr.: ne doreen, nego tek navijeen prijedlog; ne uvehla,
nego svjea rua; ne hrajui, nego otporan na vlagu), iji se lanovi piu
rastavlj eno (up. t. 303), treba razlikovati popridjevljene glagolske pridjeve
i glagolske priloge, u kojima prefiks ne- dolazi kao prvi dio sloenice (npr.:
nedoreen prijedlog, neuvehla rua, nehrajui materijal).

enklttike se piu odvojeno:

pisao sam

344. Enklitike se piu rastavljeno u sloenim glagolskim oblicima:

pisao sam, pisao si, pisao je, pisali bismo, pisali biste, pisali bi (oni), ne
bih pisao, ne biste pisali.

345. Futur l sloeni je glagolski oblik. Enklitiki prezentski oblici

pomonoga glagola htjeti mogu stajati ispred infinitiva i iza njeg i piu se
odvojeno.
346. U glagola koji se u infinitivu zavravaju na -d pie se puni
infinitiv, bez obzira na poredak sastavnih dijelova futura:
Ua) u rei
(ti) d rei
(on, ona, ono) e red
(mi) emo rei
(vi) ete rei
(oni, one, ona) e rei

futur 1:

ja u rei i rei u

futur l glagola na -ti:

ja u itati i itat u (tta
se kao jedna rije: itau)

rei u
rei e
rei e
rei emo
rei ete
rei e

347. Od glagola na -ti u sastavu futura l pie se puni infinitiv samo

ako nenaglaeni oblici pomonoga glagola dolaze ispred infinitiva:
Ua) u itati
(ti) e itati
(on, ona, ono) e itati

(mi) emo itati

(vi) ete itati-'
(oni, one, ona) e itati

348. Ukoliko enklitika dolazi iza infinitiva glagola na -ti, u pismu

sc isputa zavrno -i:

84

itat u

itat emo

ispast u

ispast emo

itat e
itat e

itat ete
itat e

ispast e
ispast e

ispast ete
ispast e

(Oblici kao itat u, ispast u izgovaraju sc kao jedna rije [ itau.

i.1pa.c:u].)

349. S crticom se piu dvolani izrazi hou-neu, hod-ned,

rekla-kazala, povuci-potegni, okreni-obrni, a konstrukcije s tri i vie lano
va dvojako: ili s odvojenom crtom ili bez ikakva znaka rastavljanja: htio
ne htio l htio ne htio, radio - ne radio l radio ne radio (v. t. 29).
Odrina rijeca ne uz glagole se pie odvojeno. Nasuprot tome, rijeca ne O njena inaica m)
- pie se sastavljeno u oblicima glagola nestati, nestajati; nedostati,-nedostajati, negodovali i
nenavidjeti; uz enklitike oblike prezenta glagola hljeti (neu, nee...) i biti (nisam, nisi. . ),
u oblicima nemoj, nemojmo, .nemojte, a zanijekani glagol imati poznaje dvojake oblike: ne. matil ne imati itd: Spojenoje ne u popridjevljenim glagolskim pridjevima i_ glagolsim prilozirna (neuveh/a rua - ali: ne uvehla, nego svjeta fl)la)..
.
.Sloeni glagolski oblici piu se rastavljeno -: enklitika se odvajaju."(Oisao sam, pisali bismo,

ne bih pisao) ; rcistavljen_

o se. pie i futur l jer je sloenl
.glagolski oblik (rei u, itat e,_

v ' . . '
. e "
ispast e).
Sa crticom se piu dvolani iirazi ho6uneu i sl.; a s odmaknutom'crtom ili bez ikakva znaka
;

razdvajanja konstrukcije kao htio :.:ne htio / htio ne htio.

.

"

.,

..

f) Prilozi

350. Prerastanje dviju rijei ili grupe rijei u sloenicu trajan je pro
ces u jeziku i upravo je u pisanju priloga vrlo izraeno kolebanje pri raz
graniavanju prilokih sloenica (koje se piu sastavljeno - poto je dobije
no novo znaenje) od prilokih izraza, u kojih svaka rije zadrava svoje
posebno znaenje, i koj i se piu rastavljeno.
U tvorbi sloenih priloga najee uestvuju prijedlozi (srauju s
raznim vrstama rijei). esti su i spojevi prijedloga i drugih rijei s prid
jevima i prilozima: donedavna l donedavno, izdaleka, nablizu, nabrzo,
nadaleko, nado/je, najposlije, najprije, nakoso, nakosutra l nakutra,

sastavljeno pisanje
sloenih priloga:
a) nanovo, udesno;
b) dogodine, naruku;
e) nadasve, zatim;
d) drugdje, odsto;
e) stojeke, nehotice

nanisko, nanie, nanovo, naokolo, naopako, naovamo, naprosto, naskroz,

natiho, natrijezno, navie, naao, nedavno, nerado, neveselo, odmalehna,
odozdo l odozdol, odozgo l odozgor, odranije, odskora l odskoro, odsvag
da, oduvijek, odvie, poblizu, poblie, pobrza, pobre, poesto, po
dobrahno l padobrana, podue, pogdjegdje, pogdjegod, poizblie, poizda
leka, poizdalje, pokasno. polagahno, polahko, polake, ponajprije, ponaj
vema, ponajviJe, ponegdje, ponie, ponova l ponovo, ponovno, poodavna
l poodavno, popola, poprijeko, porano, posigurno, potihano, potiho,
povazdan, pozadugo, prekjuer, prekosutra l preksutra, slijeva, ub/izu, ubr
zo, ubudue, ucijelo, udesno, uuture, ukratko, ukrivo, ukrupno, ukruto,
ulijevo, uludo, umalo. umnoga, unaokolo, unaokrug, unaprijed, unatrag,
85

unekoliko, uope, upola, uprijeko, urijetko, zabadava l zabadihava, za

sigurno, zastalno, zauhar, zauvijek, zavazda, zdesna i dr.

Pored pridjeva i priloga, u sastav sloenih priloga ulaze i imenice

(dogodine, naglas, napolje, napolju, napreac, napretek, naruku, nekidan,
nizbrdo, odoka, podjesen, podno, podstarost, podveer, podzimu, predzo
ru, prekoputa, sveeri, uglas, uistinu, ujutro, ukotac, ukovitlac, unedog
led, unepovrat, upuh, ututanj, uvakat, zaas, zaudo), zamjenice (kojeka
mo, nadasve, potom, sasvim, zatim), brojevi (drugdje, isprva, nadesetero,
nadvoje, nasto, odsto), glagoli (stojeke, nehotice).
sastavljeno se piu
priloke sloenice:
etveronoke, iotkle,
nehotice, usput, i sloeni

prilozi koji mogu Imati

pokretno a: nikad/nikada,
odvajkad/odvajkada

351. Priloke su sloenicc i sastavljeno se piu rij ei u kojih se je

dan ili oba sastavna dijela uglavnom ne upotrebljavaju samostalno, potom
rijei iji sastavni dijelovi u onome obliku koj i imaju u sloenici jedan uz
drugi ne mogu biti upotrijebljeni izvan nje: amote, badava l badihava,
bigajrihak l nabigajrihak (bez opravdana razloga), birvaktile, etvero
noke, danonono, donekle, doslovce, doslovno, dovde l dovdje, iotkle, iot
kud, iskosa, ispodmukla, ispotiha, isprva, isprvice, istiha, istodobno, istov
remeno, istrke, itekako, iznebuha, iznenada, iznutra, izokola, izrijekom, ko
jegdje, kojekad, mimogred, nadomak, naezber (napamet), naglavce, nais
kap, naizmak, naizmjence l naizmjenice, naizmjenino, najedno l najed
n . naodmet, naoposlen l naoposlu, napose, napremase (preko puta), na
sumice l nasumce, natenane l natenhane, natrake, nauznak, nehote, neho
tice, neopazice, obdan, obno, odalj'e, odande, odanle, odatle, odavde,
odavle, odavna l odavno, odmah, otkako, otprilike, otprve l otprvo, pana
osob, porebarke, potpuno, prekjuer, preklani, sneruke, sprva, svagdanji,
svugdje, tronoke, unevrat, usput, usto, vazdan, zanavijek, zbogom (v. t.
444), zdesna, zdvora, zg/ave i dr.

352. Sastavljeno se piu i sloeni prilozi koji se naporedo javljaju s

pokretnim samoglasnikom a i bez njeg: dotud l dotuda, dovijek l dovijeka,
ikud l ikuda, katkad l katkada, nekud l nekuda, nikad l nikada, nikud l niku
da, niotkud l niotkuda, odnekud l odnekuda, odonud l odonuda, odostrag l
odostraga, odovud l odovuda, odozdol l odozdola, odozg9r l odozgora, od
sad l odsada, odsprijed l odprijeda, odstrag l odstraga, odsvakud l odsva
kuda, odsvud l odsvuda, odas.vud l odasvuda, odvajkad l odvajkada, odzad
l odzada, otkud l otkuda, otrag l otraga, pokatkad l pokatkada, ponekad l
ponekada, svukud l svukuda, zgoreg l zgorega i dr.

353. Treba razlikovati sloene priloge kao dokraja ( sasvim), koji

sc piu sastavljeno, od spojeva u koj ima dvije rijei (prijedlog + imenica i
dr.) uvaju svoja samostalna znaenja, npr. do kraja (dana), koji se piu
rastavljeno:
=

dodna ( shvatiti neto) : do dna ( roniti)

dogodine (otii) : (od godine) do godine
dogrla (zaduiti se) : (zakopati) do grla

86

domalo (zatim) : do malo (bolje plae)

dopola (ogul iti) : do pola (puta)
doskora (ne znati) : do skora (kraj a)
dovraga (otii) : (ne vidj eti nita) do vraga
ionako (smo zakasnili) : (i ovako) i onako
izdalje (promatrati) : iz dalje (prolosti)
izglasa (zapomagati) : iz glasa (izbijala je tuga)
izjutra (poraniti) : izjutra (u dan ulazi se polahko)
izmalehna (naviknuti se) : (iskoi) iz malehna (kafeza)
iznova (zapoeti) : iz nova (udbenika)
izobilja (nagraditi) : iz obilja (podataka)
izranije (= otprij e) : iz ranije (zgode)
izreda (= redom) : (istupiti) iz reda
maloprije (doznah) : (stie) malo prije (nj ih)
nabolje (krenuti) : (sjeanje) na bolje (dane)
nabrzinu (= brzo) : na brzinu (ne obraa panju)
nacrno (prodati) : na crno (polje)
naas (= trenutno) : (zakasnio je) na as
nadaleko (poznat) : na daleko (putovanje)
(odsad) nadalje : na dalje (puteve)
nadebelo (isjekao) : na debelo (granj e)
rtadesetero (pocijepao) : (misli) na desetero (dj ece)
nadesno (skrenuti ) : (ne vidi) na desno (oko)
nadvor (= van) : (stigoe) na dvor (nj egov)
naglas (= glasno) : na glas (o ratu)
nago/o (oian) : na golo (tijelo)
naizgled (= naoko) : (pazila je) na izgled
naoko (= naizgled) : na oko (desno slabije vidi)
napamet (nauiti) : (pade mu) na pamet
napolje (= vani) : (izvezli su sc) na polje
naprazno (mljeti) : na prazno (obeanj e)
naprekid (priati) : na prekid (veza)
napriliku (= vjerovatno) : na priliku (to je propala)
narijetko (zamijesi) : (prosij ) na rijetko (sito)
naruku (= odruke) : (pao je) na ruku
nasamo (ostadoe) : (izie) na samo (minutu)
pomalo (= u nekoj mjeri) : po malo (boljem planu)
porijetko (posijati) : (svrati) po rijetko (sito)
prekodan (a) (= svaki drugi dan) : preko dana (ita)
pritom (= tada, usto) : pri tom (e) (poslu)
sasvim (= posve) : sa svim (znacima)

razliito znaenje:
dokraja (=sasvim; prilog)
i do kraja (prijedlog do uz
imenicu u genitivu)
treba razlikovati:
domalo i do malo,
iznova i iz nova,
nadesno i na desno,
naglas i na glas,
naoko i na oko,
sasvim i sa svim,
smjesta i s mjesta,
ujesen l u jesen,
uivo i u ivo,
zamalo i za malo

Tako je i sa sloenim prilozima nasigurno, nasilu, nasitno, nasko

ro, nasmrt, nasreu, nastranu, nasuho, nasusret, nairoko, natajno, natan
ko, natrag, natvrdo, naveer. nazimu, nazlo, naalost, narijetko, nimalo, niz-

87

brdo, nizdlaku, odmalehna, odreda, odale, podobro, podosta, smjesta, sru

ke, uc.:oravo, udugo, uinad, ujesen, ukoliko, ukomad, ukorak, ukrug, usitno,
ustopu, ustvari, ususret, uiroko, uto, utom, utoliko, uzbrdo, uzdlaku, uzi
mu, uzinad, uzvjetar, uzvodu, uivo, zacijelo, zadugo, zaistinu, zamalo i dr.
dvojako pisanje:
dokada i do kada, zasada
i za sada, a samo sastav
ljeno: dokad, zasad

dvojako pisanje:
dotamo i do tamo
s rijecom god:
gdjegod ( =negdje)
gdje god (bilo gdje)

354. Prilozi slo7.eni od prijedloga do, od ili za i priloga za vrijeme

kada, sada, tada piLi se dvojako. Ukoliko je prilog skraen, piu se sas
tavljeno: dokad, odsad, otad, otkad, zasad. Kada je prilog ncskraen, pie
se ili sastavljeno: dotada, zasada, odsada, otada i sl., ili rastavljeno - uko
liko se drugi dio priloga eli naroito naglasiti: do kada, od tada, za sada.
355. Dvojako se piu i prilozi doma/oprije l do maloprije, doonda l
do onda, dotamo l do tamo, odma/oprije l od maloprije, odonda l od onda
- ovisno o tome da li im se drugi dio (priloki) eli naroito istaknuti.
356. Takoder se dvojako piu i prilozi sloeni s rijecom god. Ako
je rijeca god nenaglaena, pie se sastavljeno s prilogom i tada je prilog
neodreenoga znaenja: doklegod (donekle), gdjegod (negdje), kadgod
(nekad, ponekad), kamogod (nekamo), kolikogod (nekoliko), kudgod
(nekud), otklegod (odnekud):
( l ) Ako kadgod bude mogao, pomozi mu.

(2) Ako bude mogao,

pomozi mu kadgod.

Inae se naglaeno god pie rastavljeno od priloga: dokle god

(daleko, kako dugo), gdje god (bilo gdje), kad god (uvijek kad), kamo god
(bilo kamo), koliko god, kud god, otkle god. (Dvolani prilozi mogu biti i
u ulozi veznika: Kad god moe, pomozi mu. Pomozi mu kad god moe. )
sa crticom:
danas-sutra, kad-tad,
ovdje-ondje

odvojeno se piu: ma
kad, ma koliko, malo
bolje, vie puta, dobra
veer (pozdrav), do
ljetos, za sutra, bez
sumnje, u proljee

357. Kao polusloenice piu se priloki izrazi koje ine dva priloga
suprotnog ili suodnosnog (korelativnog) znaenja: amo-tamo, danas-sutra,
desno-lijevo, gore-dolje, kad-tad, kako-tako, koliko-toliko, lijevo-desno,
malo-pomalo, manje-vie, skroz-naskroz, navrat-nanos, ovdje-ondje, po
to-poto, tamo-amo, vi.e-manje, zbrda-zdola, zdesna-slijeva. Tako i: cik
-cak, dan-danas, non-stop i sl.

358. Rastavljeno se piu (kao dvije rijei ili vie nj ih) priloki izra
zi: do u beskraj, kako bilo, koliko mu drago, kuda mu drago, ma kad(a),
ma kako, ma koliko, malo bolje, malo kasnije, mnogo puta, nekoliko puta,
po nekiput, pravo rei, pravo rekavi, to manje, to prije, to vie, u zao
as, vie puta.
Tako se piu i priloki izrazi kao: boe sauvaj (: bog), Boe sauvaj
( : Bog) i sl. te pozdravi: dobra veer, lahku no.

359. Rastavljeno se piu veze prijedloga s vremenskim prilogom:

do danas, do jesenas, do juer, do jutros, do ljetos, do sino, do sutra, do
veeras, od danas, odjuer, odjutros, od ljetos, od sino, od zimus, za da
nas, za sutra, za zimus i dr.
88

Tako se piu i prijedloko-padene veze s prilokim znaenjem, u

kojima se prijedlog i imenica jo uvijek osjeaju kao zasebne rijei: bez
sumnje, do gue, do pos/jetka, do sluanja, do uiju, iz ale, na izmaku, na
nesreu, na poetak, na poklon, na pravac, na proljee, niz vodu, niz vje
tar, od miline, od pamtivijeka, oko podne, po prilici, pred podne, preko vo
lje, pri ruci, s jeseni, s kraja, s mirom, s mrakom, s mukom, u bescjenje, u
beskraj, u udu, u korist, u ljeto, u nizu, u obzir, u osvit, u pamet, u poetku,
u podne, u prolj'ee, u svitanje, u Jirinu, uza stranu, uz nos, u zimu, u zube.

Treba razlikovati pozdrav dovienja od prijedloko-padene veze

do vienja (sutra).
Sloeni prilozi piu se sastavljeno. Osnovni kriterij za razlikovanje priloklh sloenica od spo
jeva dviju rijei jeste: da li je dobijena novo znaenje (npr. u sloenom prilogu dokraja - znai:
sasvim), ill je svaka rije iadrala svoje posebno znaenje '(npr. do kraja - prijedlog do uz
imenicu u gennivu). Dvojako se piu prilozi sloeni s prijedlozima do, od i za: dokad l do
kada, odonda l od onda. Takoer se dvojako piu - ali .ovisno o znaenju - prilozi sloeni s
rijecom god. .
:
'
:
" . -
Sa crticom se p(u spojevi priloga sa jednim zna.enjem (danas-sutra gore-dolje).
Rastavljeno se piu priloki izrazi kao ma kako, kako bilo te prijedl9ko-padene. veze s
prilokim znaenjem (bez sumnje, u zimu l dr.).

_,

,,, ..._,

,--

< -

g) Prijedlozi

360. Sastavljeno se piu sloeni prijedlozi nastali sraivanjem

dvaju prijedloga ili prijedloga i imenice: iskra}, ispred, ispod, iza (< iz +
za), izmeu, iznad, izvan, izvie, nadohvat, nakraj, nasred, nasuprot, na

sloeni prijedlozi piu se

sastavljeno:
ispred, nakraj, uoi

vrh. pokraj. posred, povrh, skra}. svrh, udno, uoi, ukraj, umjesto, zaradi.

Sloene prijedloge valja razlikovati od prij edloko-padenih izraza:

( l ) Stadion je nakraj grada : Krenue na kraj hodnika. - (2) Uoi
Bajrama dobie dijete : Gledao gaje u oi. - (3) Umjesto nje dola
je druga : Svratio je u mjesto roenja.

361 . Ukoliko dva prijedloga stoje jedan uz drugi, a svaki dodaje

skupu svoje zasebno znaenje, piu se rastavljeno:

razliito znaenje:
umjesto i u mjesto
dva zasebna prijedloga:
do navrh, do pred, od po,
do ispod

( l ) Ostala je do

u zoru. - (2) Stigli su do navrh brda. - (3)

Odvedoe ga do pred kuu. - (4) Vree su odpo pedeset kilograma.
- (5) Nije mu ni do ispod kolj'ena.

h) Veznici i rijece

362. Sloenice su i sastavljeno se piu veznici kao: ama, eda, iako,

l ipak. iliti, mada, premda, poto, otkako i dr.

89

iako - sloeni dopusni

veznik; i ako - pojaiva
+ veznik

Treba razlikovati sloeni dopusni veznik iako od veze i + ako u po

godbenom znaenju: Doao je iako je bilo nevrijeme : Doi e i ako se ne
najavi.

Ukoliko veznik ako doe ispred veznika i (veznik i tada postaje po

jaiva), oni se piu rastavljeno: Ako i ne stignemo veeras u ugovoreno
vrijeme, doi emo sutra.
rijeca li srasla: ali, akoli,
kamoli
li se pie odvojeno u upit
nim, pogodbenim i nam
jernim reenicama

Je li stigao?

363. Rijeca /i s nepromjcnljivim rijeima ispred sebe obino tvori

sloeni veznik: akoli, doli (= do), kadli, kamoli, negoli, nekmoli. nekamo/i.
364. Do sraivanja ne dolazi:
a) kada rijeca li ima upitno znaenje: Je li stigao? - Da lije vrije
me za to? - Bi li ona dola? - Kada li e doi? - Koliko li ih ima?

b) kada je rijeca li u pogodbenim reenicama: Naini li pogrean

korak, propast e cio plan. - Naie li rano, poi emo zajedno.
e) kada je rijeca li u namjernim reenicama: Otiao sam ne bih li
zaboravio. - Doao je u Sarajevo ne bi li susreo djevojku kratkih pogleda.

skupovi odvojenih rijei:

ako i, a kamoli, kao da

365. U slubi veznika esto su skupovi od dviju ili vie rijei

(veznici, zamjenice, prilozi, rijece). Sastavni dijelovi takvih skupova piu
se rastavljeno: a da, ako i, a kamoli, a nekmoli, bilo kad, budui da, istom
to, jedino to, kad bilo, kao da, makar da, pa makar. osim to, osim toga
to, s obzirom na to da, samo da, stoga to, tek to, nego to, nakon to.
Sloeni prijedlozi piu se sastavljeocr Qspred, nadohvat), a udvojeni prijedlozi rastavljeno (do
1 ..,' .';..,.""
navrh odpo'J
.-':. ' . ..


.

.:

.,; -{:; - ". .....

.
. .. ...
Sloenice su l veznici mada, otkako.akoli, kamoli, iako (dopusni veznik - drugo je i ako u
pogodbenoine inaenju). VezilikF skupovr piu se rastavlJeno (ako i, kad bilo, s obzirom na
to da). .
:;-;;:: .
Rijeca li pie se odvojeno u upitnim, pogodbenlm l namjernim reenicama.

' l

'

<

ZADACI I VJE B E
26. Podvuci nepravilno napisane oblike: krivino pravni, krivinopravni, krivino-pravni;

Gazi Husrev-beg, Gazi-Husrevbeg, Gazi Husrevbeg; Husrevbegov, Husrev-begov;

Mehmedalija Mak-Dizdar, Mehmedalija Mak Dizdar; polupismen, polu-pismen; i te
kakav, ekakav; Ivan-sedlo, Ivan sedlo; bajram-namaz, bajram namaz; mas mediji,
masmediji, mas-mediji; mini moda, minimoda, mini-moda; prescentar, pres-centar,
pres centar; TV-emisija, TV emisija; Radio televizija Bosne i Hercegovine, Radio-te
levizija Bosne i Hercegovine; naskroz, na skroz; a kamoli, a kamo li, akamoli; odma
loprije, od maloprije; od jutros, odjutros; Ul UBiH, ULU BiH.
27. Negiraj ove oblike (napii uz njih sastavljeno ili odvojeno negaciju ne): bih, gledati,

gledajui, vidjevi, briga, ovjek, ljudi, mio, sretan, sigurno, mogue, vjeran, radnik.
90

23.SKRA E N I C E
366. Skraenice mogu biti ustaljene, koje s u openito poznate,
uobiajene, tvorene u skladu s utvrdenim naelima, i prigodne, kojima se
prema potrebi slue pojedinci i koje nisu openito prihvaene, premda su
ekonomine i lahko razumljive.
Skraenice se piu s takom i bez take, velikim i malim slovom
ovisno o njihovoj prirodi i strukturi. Skraenice koje su, zapravo, simboli
redovno sc piu bez take.

ustaljene skraenice tvore

se u skladu s utvrenim
naelima

367. Ustaljene su skraenice dvojake. Obine su skraenice skrae

ni dijelovi rijei (prostih, sloenica i polusloenica) ili skupova rijei.
Upotrebljavaju se samo u pisanju, a pri itanju izgovaraju se u neskraena
me obliku, kao da su pune rijei. Za razliku od obinih, sloene skraenice,
nastale kraenjem rijei u sastavu vielanih vlastitih imena, upotrebljava
ju se i u pisanju i u govoru.

obine skraenice (samo

u pisanju) - sloene
skraenice (i u pisanju i u
govoru)

A)

OBINE SKRAENICE

a) Skraenice s takom na kraj u

368. Skraenice tvorene uzimanjem prvoga slova rij ei piu se s
takom na kraju.
Ako je na ovaj nain skraen skup rijei, jedinice skraenice piu se
odvojeno, a taka se stavlja iza svake skraene rijei:

.
f
g.

h.
i d.
k.
l.
m.

n.
r.

t.
v.

a. a.
a. d.
k. g.
l. e.
m. p.

itaj (uz: it.)

femininum (. r.)
godina (uz: god.);
gospodin (uz: gosp.)
hadi; hadija
i dalje
kur'anski
lice
masculinum (m. r.)
neutrum (s. r.)
razred; rahmetli (umrli)
taka
vidi; vijek
ad acta (medu spise)
akcionarsko drutvo
kao gost
loco citato (na navedenome mjestu)
manu propria (vlastitom
rukom)

m. r.
m. s.
n. d.
n. e.
o. e.

o. g.
.
s. a.
o.

s. l.
s.
s.

r.
v.

v.

d.

v.

r.

r.

muki rod
medu spise
navedeno djelo
nove ere (po kranskom
kalendaru)
opus citatum (navedeno
djelo)
ove godine
osnovna kola
sine anno (bez oznake
godine)
sine loco (bez oznake
mjesta)
srednji rod; svojom rukom
sub voce (kod rijei, pod
rijeju)
vrilac dunosti
vlastitom rukom
enski rod

skraenice s takom:
l. (lice);
v. (vidi, vijek);
m.r. (muki rod);
s.l. (sine loco)

91

Ukoliko se piu, unutar reenice stavlja se zarez ispred i iza skrae

nica d. . (: delle anuhu = uzviena je narav Njegova; dolazi iza Boije
ga imena), a. s. (: alejhisse/am = neka je mir s njim; dolazi iza imena sva
koga vjerovjesnika), a. . (: azimuan = uzvieni, veliajni; odnosi se na
Kur'an) i sl.
369. Neke od ovako tvorenih skraenica piu se velikim slovima:

A.D.
A . H.
po H.

velikim slovima:
M.P. (mjesto peata);
P.S. (post scriptum)

K.

L. S.
M. P.
N. B.
N. N.
P. S.
kraenje imena:
H. K. Prutak

anno Domini (poslije Krista /vjerovjesnika Isaa/)

anno Hagire (po Hidri)
po Hidri (prema musi. novoj godini; rauna se od
1 6.VII 622. po vjerovjesniku Isau)
Kur ' an
locus sigilli (mjesto peata)
mjesto peata
nota bene (pazi dobro)
nomen nescio (ne znam imena; neko nepoznat)
post scriptum (poslije napisanoga)

370. Imena ljudi krate se tako da se uzme prvo slovo i iza njeg se

stavi taka. Tako se postupa i onda kada je prvi glas imena predstavljen
dvoznakom ili troznakom: H. (Hasan) K. (Kjafl}a) Pruak, F. (Franz)

Schubert, C. (Charles) Dickens, T. ( Theodor) Svedberg.

Ne valja kratiti prezime, a ostavljati ime.

371. Pojedine skraenice tvore se tako to se u rijei koja se krati

uzimaju poetna slova do prvoga samoglasnika, a iza njih stavlja se taka:

skraenice s takom:
br. (broj);
mn. (mnoina);
st. (stoljee);
str. (strana)

br.
l.
i dr.
fr.
gl.

broj
lan
i drugo
francuski
glagol (i izvedenice; uz:

i sl.
mj.
mn.

i slino
(u)mjesto
mnoina

glag.)

primjer
pr.
pr. n. e. prije nove ere (po kranskom raunanju vremena)
stoljee
strana
svezak
kolski (k. g. - kolska
godina)
zb. im. zbirna imenica
st.
str.
sv.
k.

372. esto se skraenice tvore tako to se u rijei koja se krati uzimaju prvi slog i poetni dio drugoga sloga (do samoglasnika). Iza njih pie
se taka:
ak.
akuzativ
bib/.
biblijski
ake.
akcen(a)t
bos.
bosanski
alb.
albanski
banj.
bonjaki
ar.
arapski
it.
itaj (uz: .)
arh.
arhitekt(onski); arhaizam dem.
deminutiv

92

dinar (uz: d)
efendija
engleski
fakultet
genitiv
gimnazija
glagol[ski] (uz: g/.)
godina (uz: g.)
gospodin (uz: g.)
hipokoristik
historijski
tmemca
inenjer (medunarodna
skra. za fr. ingenieur)
instrumental
ininjer (skra. prema
naem izgovoru)
islamski
isporedi
komparativ

din.
ef
engl.
fak.
gen.
gimn.
glag.
god.
gosp.
hip.
hist.
im.
ing.
instr.
in.
isl.
isp.
komp.

lat.
lok.
musi.
perz.
prev.
prez.
prir.
prof
razr.
skra.
slav.
stud.
tok.
tal.
u.
ul.
up.
usp.
zast.

latinski
lokati v
muslimanski
perzijski
prevodilac
prezent
prireiva
profesor
razred (uz: r. )
skraenica
slavenski
student(ski)
tokavski
talijanski
uenik
ulica
uporedi
usporedi
zastarjelo

373. Skraenice se mogu tvoriti i tako to se od rijei koja se krati

uzimaju prva dva sloga i poetni dio treega - do treeg samoglasnika:
aorist
augmentativ
dijalekatski; dijalektizam
etimoloki

aor.
augm.

dija/.
etim.

geogr.
imperf
metaf
univ.

skraenice s takom:
bos. (bosanski);
bonj. (bonjaki);
engl. (engleski);
gimn. (gimnazija);
glag. i gl. (glagol);
gosp. i g. (gospodin)
im. (imenica);
prez. (prezent);
prof. (profesor);
ul. (ulica)
)( (prezent)
)( (profesor)

aor. (aorist);
imperf. (imperfekt)
}Jrte( (imperfekt)

geografija; geografski
imperfekt
metaforiki
uni verzi tet(ski)

374. Skraenice se tvore i na taj nain to se od rijei koja se krati

pie poetni dio do drugoga suglasnika iza samoglasnika u poetnom
slogu:
e.
gr.

eki
grki

rus.
tur.

ruski
turski

375. Skraenice se mogu tvoriti uzimanjem poetnog i zadnjeg

slova rijei, kao i uzimanjem poetnog suglasnika, jednog suglasnika iz
sredine rijei i zadnjeg suglasnika. I iza takvih skraenica pie se taka:
dr.
mr.

hfz.

doktor
magistar
hafiz, hafiza

tur. (turski)

)<(turski)

skraenice s takom:
dr. (doktor);
htz. (hafiz)
dr. Begiu

Ove skraenice poasnih naslova (kao i ostale skraenice) itaju se

kao pune rijei: dr. Begi (it.: doktor Begic), dr. Begia (it.: doktora Be93

gia) i ne dobijaju padene nastavke: dr. Begiu (a ne: dr-u Begiu, dru
Begiu).

bh. (bosanskohercego
v
bh
H.
( osanskohercegovaki)
itd. ( i tako dalje)

)(, 9<

376. Taka se stavlja iza skraenica tvorenih i na druge naine, npr.

uzimanjem dvaju ili vie slova rijei koja se krati ili skupa rijei. Odabrana
slova ine kratku i lahko razumljivu skraenicu:

bh.
cf
etc.
itd.
jd.
kv.

npr.

bosanskohercegovaki
confer (isporedi)
et cetera (i tako dalje)
i tako dalje
jednina
kvalificirani
naprimjer

sg.
stsl.
svrf
tj.
tzv.
vkv.

singular
staroslavenski
svreni glagol
to jest
takozvani
visokokvalificirani

b) Skraenice bez take na kraju

377. Bez take na kraju piu se skraenice koje su najee, zapra
vo, simboli (znaci mjernih jedinica, novanih jedinica i sl., oznake za nazive

asopisa, strane svijeta, hemijske elemente). Jedne od njih piu se malim, a

druge velikim poetnim slovom.
378. Malim poetnim slovom i bez take na kraju piu se skraenice
(simboli) mjernih jedinica:
simboli mjernih jedinica bez take:
cm, dl, mm, l

kg - kilogram

- kilogram

cm
dg
dkg
dk!
dl
dm
hl
kg

centimetar
dec igram
dekagram
dekalitar
decilitar
decimetar
hektolitar
kilogram

km
q
l
m
ml
mm
s

kilometar
kvintal
Ji tar
metar
mililitar
milimetar
sekunda
tona

Tako i m/s (metar u sekundi), kglm2 (kilogram po kvadratnome

metru) i sl.
379. Bez take na kraju piu se i pojedine meunarodno prihvaene

oznake za mjerne i srodne jedinice:

a
d
h
ha

ar
dan (dies)
sat (hora)
hektar

Tako i: e V - elektronvolt, Wh - vatsat, mmHg - milimetar ivina

stupca; e-mol, C-klju; JO - stepen, l - minuta, l ' '- sekunda.
'

94

380. Bez take na kraju piu se u meunarodnom prometu oznake

novanih jedinica: BHD (bosanskohercegovaki dinar; domae su skraeni
cc d - dinar, p - para), CHF (vicarski franak), DEM (njemaka marka; u
Njemakoj i u nas uobiajeno je i DM), USD (ameriki dolar).
ni ce):

38 1 . Velikim slovom i bez take piu se i simboli (oznake, skrae-

a) hemijskih elemenata:
Al
Ca
Cd
Cu
Fe
K
s

aluminij
kalcij
kadmij
bakar
gvode
kalij
sumpor

e) ahovskih figura:
D
K
L
T

dama
kralj
lovac
top

b) padea:
N
G
D
A
v
l

nominativ
genitiv
dati v
akuzativ
vokativ
instrumental
lokativ

bez take:
a) Al (aluminij);
b) N (nominativ);
b) D (dama);
e) l (istok);
e) oc (Celzijev stepen)

d) strana svijeta:
l

istok

JUg

s
z

sjever
zapad

Tako i: JI -jugoistok, ZJZ - zapad-jugozapad. Na isti nain piu se

i medunarodne oznake: W- zapad, SW-jugozapad, WSW- zapad-jugoza
pad i dr.
e) pojedinih mjernih jedinica:
amper
Celzijev stepen
Dc
Hz
herc
dul
J
volt
V
voltamper
VA
vat
W
Bez take i velikim poetnim slovom piu se i oznake jednolanih
naziva asopisa (ako je prethodno naznaeno na koji se asopis skraenica
odnosi): J - Izraz; O - Odjek; P - Pregled; Pogledi; Preporod; - ivot.
A

382. Bez take se piu meunarodne skraenice don ( : dominus) i

fra ( : frater; fratar). (Izgovaraju se kako su napisane i ne mijenjaju se po
padeima.)
383. Bez take se piu i skraenice ga (gospoa) i gica (gospo-

fra -A

ga -

ica).
95

B) SLOENE SKRAENICE
384. Sloene skraenice uobiajene su kako u naem tako i u

sloene skraenice piu

se bez ta i sasljeno:
RTV BiH JUHill
-

drugim jezicima. One se tvore od nekoliko rijei kao lanova sloenoga

naziva tako to se od svakoga lana uzima ili poetno slovo ili poetni
slog, a mogu predstavljati i kombinaciju poetnih slova i slogova. Upo
trebljavaju se i u pisanju i u govoru; mogu biti promjenljive (npr. : MUP-a,
GZM-a), a jedne od njih mogu dalje uestvovati u tvorbenome procesu
(npr. mupovac). Sve se piu bez take iza pojedinih slova. Sva se slova piu
sastavljeno (npr. : R TVBiH, a ne R TV BiH).
385. U sloenih skraenica sva su slova velika (izuzev veznika i) bez

obzira na nain nastanka te neovisno o tome piu li se sve rijei koje ulaze
u sloeni naziv velikim poetnim slovom ili se tako pie samo prva rije:

promjenljive skraenice:
iz ANUBiHa, MUP-a; u
CIAi, PTT-u; UNHCR-om

AMSBiH
ANUBiH
BBC

A uto-moto savez Bosne i Hercegovine

Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
skra.: engl. British Broadcasting Corporation

BiH
BMW

Bosna i Hercegovina
. skra.: njem. Bayerische Motorenwerke (Bavarska

(Britansko radiodrutvo)

BZK
CIA
DDT
FA MOS
GZM
HE
HTZ
MUP
NAMA
OUN
PA
PL
PIT
RTVBiH
SAD
so

SUP
ULUBiH
UN
UNESCO

tvornica motora)
Bonjaka zajednica kulture (" Preporod")
skra.: engl. Centra/ Intelligence Agency (Centralna
obavjetajna sluba)
skra. prema hem. sastavu: dihlor-difenil-trihlormetil
-metan (sredstvo za unitavanje gamadi)
Fabrika motora Sarajevo
Glasnik Zemaljskog muzeja
hidroelektrana
Higijensko-tehnika zatita
Ministarstvo unutranjih poslova
Narodni magacin
Organizacija ujedinjenih naroda
Pedagoka akademija
Patriotska liga
Pota, telegraf i telefon
Radio-televizija Bosne i Hercegovine
Sjedinjene A merike Drave
Skuptina opine
Sekretarijat unutranjih poslova
Udruenje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine
Ujedinjeni narodi
skra.: engl. United Nations Educational, Scientific and
Cultural Organization (Medunarodna organizacija za

prosvjetu, nauku i kulturu)

96

UNHCR

UPI
USA
ZAVNOBiH
TP

skra.: engl. United Nations High Commissioner for

Refitgees ( Visoki komesarijat Ujedinjenih naroda za
izbjeglice)
Ujedinjena poUoprivreda, promel i indus/rija
skra.: engl. United States ofA merica (bos.: SAD)
ZemaUsko antifa.fistiko vij'ede narodnog osloboenja
Bosne i Hercegovine
eUezniko transportna preduze(=e

386. N avedene i sline sloene skraenice razlikuju se meusobno

u nainu itanja. Jedne se itaju onako kako su napisane (npr. ANUBiH,
NAMA, UPI; neke sc od nji h mogu pisati i kao vlastite imenice: Nama,
Upi, Unesko). U drugih se pojedina slova itaju onako kako glase nj ihovi
nazivi u abecedi (HTZ - ita sc: hatezc; PTT - ita se: petete; SAD - ita
se: esiide). Piu se iskljuivo velikim slovima. Neke od njih svojim obli
kom odgovaraju rijeima bosanskoga jezika i mogu se mijenjati po pade
ima (iz Name, u Upij'u, od Fife, iz Unicej'a ) tc uestvovati u daljnjoj tvor
bi (Famosov motor, Mupova slubenica, Opresina prodavnica), dok su
druge nepromjenljive.

razliiti naini itanja:

a) NAMA l Nama
(it.: nama);
b) PIT (it.: pelete)

387. Ako se skraenica ne mijenja, ita se onako kako zahtijeva

njen glasovni sastav: iz BiH (it. : iz bih), u HE (it.: u hae), na PA (it.: na
pea), ili se, to je poeljnijc, pri itanj u sloenica razrjeava: u BiH (u Bos
ni i Hercegovini), u HE "Gacko " (it . : u Hidroelektrani "Gacko"), na PA
u Zenici (it.: na Pedagokoj akademiji u Zenici).

nepromjenljive skraenice:

dvojako pisanje:

FAMOS /FAMOS-a i
Famos, Famosa

BiH, HE, PA

Rijei se u pisanju skrauju radi utede u prostoru i vremenu. -Neke. se skraenice piu s
takom, a neke bez take; neke se piu velikim, a neke malim slovom.
Malim poetnim slovom i bez take piu se skraenice za mjerne jedinice i uope simboli
(npr.: m, mm, dkg, h). Velikim poetnim slovom i bez take piu se oznake hemijskih ele. menata, padea, ahovskih figura, strana svijeta, pojedinih mjernih jedinica te asopisa.
Skraenice s takom na kraju tvore se: uzimanjem prvoga slova rijei-:. i piu se malim (npr.:
r.; m.r.) ill velikim slovom (npr.: P.S.); uzimanjem poetnih slova do prvoga samoglasnika u
rijei (npr.: bt.; str.); uzimanjem prvoga sloga i dijela drugoga sloga - do samoglasnika (npr.:
engl.; gimn.); uzimanjem dijela rijei do treega samoglasnika (npr.: geogr. ; imperf.); uzima
njem poetnoga i zadnjeg slova rijei (npr.: dr.; mr.) i sl.
. Sloene skraenice naziva preduzea, institucija ili pojmova (tzv. akronimi) tvore se uzima- ..
njem poetnih slova ili slogova lanova sloenoga naziva. . Sva se slova piu sastavljenp i ne
stavlja se taka iza pojedinih slova. Neke su od njih mpromjenljive (npr.: BiH, PA), a one koje
.su promjenljive mijenjaju . se poput imenica, s tim to se skraenici dodaje crtica i odreeni
padeni nastavak. . Rod skraenice nije odreen rodom imenice koju zamjenjuje: enskoga su
roda one koje zavravaju na a (npr.: GlA, gen. CIAe. prid. GlA-in), a mukoga sve ostale
(npr.: HTZ, HTZ-a, HTZ-ov). Pojedine su skraenice postale prave rijei; u njih je veliko samo
poetno slovo (npr.: famos, Famosa, Famosov .. ). Tako se i skraenice iz stranih jezika pri
lagoavaju naem jeziku: Unesko, gen. Uneska (uz : UNESCO, gen. UNESCpa).
:
_.

..

97

ZADAC I l VJE B E

28. Napii skraenice ovih rijei: razred, muki rod, osnovna kola, post scriptum, i sli
no, mnoina, bonjaki, bosanskohercegovaki, arapski, engleski, historijski, uenik,
aorist, geografija, doktor, jednina, takozvani, centimetar, litar, tona, aluminij, voltam
per, Bosna i Hercegovina, Udruenje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine, Ujedi
njeni narodi.
24.TA KA
taka se stavlja:
a) na kraju potvrdnih i
odrinih reenica;
b) iza pojedinih
skraenica;
e) iza rednih brojeva;
d) pri odjeljivanju
lanova brojke

388. Takom se, kao pravopisnim znakom u uem smislu, najee

obi ljeava kraj reenice. Taka se pie i iza pojedinih skraenica tc rednih
brojeva, kao i pri odjelj ivanju lanova brojke (to je ini pravopisnim zna
kom u irem smislu).
389. Taka se stavlja na kraju jedne ili vie izjavnih (potvrdnih i
odrinih) reenica:

( l ) Lahko je elavu glavu obrijati.

rupu.

(2) Nee ni mi uvijek u jednu

390. Taka se ne stavlja na kraju reenice u kojoj jedinice u nabrajanju (nizane jedna ispod druge) nisu odijeljene zarezom ili takom-zarezom:

Rjenik Abdulaha kaljia sadri blizu 9. 000 odrednica (meu koji

maje i oko 500 bonjakih imena). a najzastupljenije su rijei koje
se odnose na:
a) vjerski ivot i obiaje (670)
b) pravo, dravno ureenje i upravu (453)
e) zanate, alat i sl. (286)
d) domainstvo, sue, pokustvo (234)
( Ukoli ko su jedinice u nabrajanju odijeljene zarezom ili takom-za
rezom, taka se stavlja na kraju niza.)
391 . Taka se ne pie iza reenice koja zavrava upitnikom ili uz
vinikom n iti iza triju taaka koje dolaze kao znak nedovrene reenice.
( Izuzetak predstavlja navoenje primjera iza kojih slijedi odgovara
jui znak, pa i taka: iza izjavnih reenica pie se taka, iza upitnih upitnik,
a iza uzvinih uzvinik: Ajdinje zaspao., Ajdinje zaspao?, Ajdinje zaspao!. )

ne stavlja se taka iza

naslova i potpisa

392. Taka se ne stavlja iza imena pisca niti iza naslova {podnaslo
va, potpisa pod slikom i sl.), makar naslov bio potpuna reenica:

Narodno blago
Sakupio i izdao
Mehmed-beg Kapetanovi Ljubuak
po Bosni, Hercegovini i susjednim krajevima

98

393. Ukoliko slijede jedan iza drugog, iza pojedinih dijelova bibli
ografske jedinice stavljaju sc take (ili zarezi) i svi se dijelovi piu velikim
poetnim slovom:

At(/' Purivatra. Jugoslavenska muslimanska organizacija u politi

kom ivotu Kraljevine Srba, Hn,ata i Slovenaca. Drugo izdanje. Sa
rajevo. Svjetlost. 1 977.
394. Taka sc stavlja i iza naslova iza koga slijedi tekst u istome

redu:
Atlekvatno isticanje. Svaka misao i niz misli razvijenih u nekom
radu treba da budu istaknute prema svojoj vanosti. (M. ami, Kako nas
taje nauno djelo)
395. U dramskom tekstu ne pie sc taka iza pievih uputa redite
lj ima i glumcima (tzv. didaskalija) - ni onda kad imaju narav objanjenja
izvan reenice - jer su uvijek tijesno vezane s tekstom u kojem se nalaze
(ponaaju se kao naknadno objanjenje unutar reenice).
396. Taka se ne mora pisati ni iza obavijesnih izraza kao Nastavlja
Kraj i sl. (koji unutar zagrada dolaze na kraju teksta to se objavljuje u
nastavcima).

se,

397. Taka se upotrebljava iza nekih skraenica: h. (hadi), i sl. (i

slino), m. 1: (muki rod), npr. ( naprimjer), nom. (nominativ), tzv. (tako
zvani).

iza skraenica:
a) npr., tzv.;
b) m (metar), ANUBiH

398. Taka sc ne stavlja na kraju reenice iza skraenice iza koje

dolazi taka:

U Povelji bana Kulina od 94 razliite rijei ukupno je 40 imenica,

po 1 3 glagola i zamjenica, po 7 pridjeva i priloga, 6 prijedloga, 5
brojeva itd.
399. Taka se ne pie iza skraenica koje oznaavaju jedinice mjere
i novane jedinice: m (metar), g (gram), l ( !itar), d (dinar); iza pojedinih
skraenica koje se piu velikim slovom: N (azot), te iza skraenih naziva:
ANUBiH (Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine), Ina ( In
dustrija nafte) i dr. (Vie pojedinosti u poglavlju Skraenice. )
400. Taka se pie iza arapskih rednih brojeva, kako bi se razliko
vali od glavnih:

Roman Tvrava Mee Selimovic.:a ima / 9 poglavlja: /. je Dnjestar

ske movare, a 1 9. Tvrava.
se

40 1 . Na kraju izdvojenoga datuma, iza rednoga broja za godinu pie

taka:

taka uz brojeve:
a) glavni broj:
1 9 poglavlja;
b) redni broj:
1 9. poglavlje;
e) datum: 1 3. 9. 1 985;
d) dvojako pisanje: l. 1 5
i 1 6 ili l. 1 5 . i 1 6 .

99

Sarajevo, 3. IX 1 985.
U Sarajevu, 13. 9. 1 985.
402. Iza arapskih rednih brojeva ne pie se taka onda kada iza nje
slijedi zarez, crta sa znaenjem do, kosa crta, zagrada:

( l ) Diplomirao je 1979180. godine. - (2) Vidi na str. 8, 12, 15. i 114.

- (3) Pjesme ove forme su pjevali na.i pjesnici Alija ehovi
(1560-1646), Mehmed Fevzija (umro 16 73), Sabit Uianin (umro
1 712), Fadil-paa erifovi (1802-1888), ArijHikmet-beg Rizvan
begovi (1839-1 903) i drugi. (F. Nametak, Divanska poezija XVI i
XVJ/ stoljea) - (4) Seid Vehab Ilhamija (1 773-1821), jedan od
najplodnijih pje"snika nae alhamijado knjievnosti, zadavljen je u
Travniku zato to je osuivao manjkavosti ondanjeg drutvenog
poretka.
403. U pojedinim sluajevima brojevi koji su po smislu redni mogu

se izgovarati pri itanju kao osnovni, ovisno o tome da li broj dolazi ispred
imenice na koju se odnosi ili iza nje.
Ako broj dolazi ispred imenica lan, strana, taka i sl. , obavezno e
se itati kao redni, te se i taka iza broja obavezno pie: Objavio je prve
priloge u 3. i 5. broju "Lastavice ".

Ukoliko je obrnuti poredak, tj . kad je neka od spomenutih imenica

ispred broja, mogue je dvojako itanje: " U 'Lastavici ' treoj i petoj . .. " i
" U 'Lastavici ' tri i pet ... te u skladu s tim nije obavezno pisanje take iza
broja. Mogue je, dakle, dvojako pisanje:
",

( l ) Vidi lanove 1 5 i 16 na stranama 31 i 32. - (2) Vidi lanove 15.

i / 6. na stranama 31. i 32.
404. Taka iza arapskoga rednog broja ne pie se kad iza njega do-

lazi upitnik, uzvinik ili taka kojom se zavrava reenica:

( l ) Kojeje godine roen sarajevski ljetopisac Mula Mustafa Baes
kya - 1 731. ili 1 732? - (2) Avdo Karabegovi Hasanbegov roenje
kada i Musa azim ati - 1878, a umro je 1900. tako mlad, u svo
joj 22!
rimski brojevi:
30. Xll 1 895, ali: ll.
Fonetika, l. GIMNAZIJA

405. Taka se ne pie iza rimskih brojeva (izuzevi sluajeve spo-

menute u sljedeim dvjema takama):

( l ) Hamza Huma roenje u Mostaru 30. Xll /895, a umro u Sara
jevu 1 9. l 1 970. godine. (2) O ikavskoakavskim govorima za
padne Bosne pisao je prof dr. Asim Peco u I i 111 knjizi Bosansko
hercegovakog dijalektolokog zbornika. - (3) Skender Kulenovi
umroje u Beogradu 2 5. l 1 9 78. god., a Izabrana djela J-VII/ ohjav
ljena su mu 1 983. u Sarajevu.
-

1 00

Taka sc takoer ne pie kada je broj dio stalnoga imena: futur l i sl.
406. Taka se pie iza rimskih brojeva kojima se oznaava redosli
jed poglavlja, odjeljaka i sl., nastavljao se tekst u istome retku ili ne.
I iza slova koja slue za oznaavanje redoslijeda poglavlja i sl. pie
se taka (ili jednostruka zagrada):

ll. Fonetika
A. Samog/asnici
B. Suglasnici
407. Taka se takoder pie iza rimskoga broja ukoliko je tekst tiskan
velikim slovima i openito u sluajevima u koj ima bi se bez take iza rim
skoga broja mogla pojaviti nejasnoa: l. GIMNAZIJA, IV. KORPUS, VI.
BRIGADA, KNJIGA LI.; l. gimnazija u Sarajevu znatno je oteena. U
ovakvim primjerima bolje je napisati broj slovima: Prva gimnazija ...
Moe se, medutim, pisati: ll gimnazija, I V korpus, VI brigada, knji
ga Ll i sl.
408. Taka se upotrebljava za odjelj ivanje brojnih mjesta (svaka

trea brojka zdesna nalijevo):

( 1 ) U toj akciji zasaeno je l O. 000 stabala oraha, lipe i pitomoga
kestena. - (2) U ovom hotelu dosad je noi/o 3. 141. 596 osoba.

radi lakega rtanja

stavlja se taka:
1 0.000, 3.141 .596

(Ukoliko se dui nizovi arapskih brojki ne odjeljuju takom na manje cjeline, radi lakega itanja preporuuje se ostavljanje bjeline na mjes
tu gdje bi dola taka.)
409. Taka se pie i iza brojki koje oznaavaju koliinu vremena:
Stazu je preao za vrijeme od 3.25. 14 i stigao prvi (ovdje brojka 3 znai
sate, brojka 25 minute, a 1 4 sekunde). Na razliitim ureaj ima (satovima i

sl.) umjesto take upotrebljava se i dvotaka.

4 1 0. Taka se ne pie na kraj u naslova, naziva i tekstova u ijem je
sastavu broj, a koji dolaze u posebnome redu:

Sarajevo 84

Mladi muslimani 1 939

Takom se oznaava dovreriot potvrdnih i odrinih renica :

. .:. ..
. Taka se ne pie Iza upnnika ( uivinlka'kad oznaavaju dovreno reenice; n{ pie se kai{
znak dovrenosti reenice ako reenica zavrava skr3eriicom s takom, iliti iza triju taaka
kao inaka nedovrene reenice Tkoef se tak3.ne pi$ Jza naslova, potpisa i. Stalnih imena.
arap$kih rednih brojev. (ako ne
Taka se upilireblfava iza nekih skra'enica
te uz brojke:-iza
.
'
itanja; iza
slijedi koji drgi intrpunkcljski znak) i za .odjeljivanle broj! h mjesta rai 'laMega
.
. - . :
rimskih brojeva kojima se oznaava.
redoSlijed
poglavlja
'iSI,

.;,.e;
..
' "
'
.
".

.,
';"
' - : '';"i:---:::v<:
,

"

' T

-"

,.

_,.,

101

25. TA KA-ZAREZ

taka-zarez obiljeava
pauzu krau nego taka, a
duu nego zarez

4 1 1 . Taka-zarez pravopisni je znak koji obiljeava stanku srednje

duine, tj . krau nego taka, a duu nego zarez. Obino sc stavlja izmedu
jedinica koje bi taka razdvojila prcotro, a zarez nedovoljno uolj ivo.
4 1 2. U nabrajanju skupina istovrsnih ili srodnih jedinica (bile to

skupine rijei ili skupine reenica), osobito kada su te jedinice omeene

zarezom ili spojene veznikom i, takom-zarezom odjeljuju se tematski mc
usobno razliite skupine:
Osnovne su odlike Ljubuakovog maternjeg govora, tj. govora Bo.
njaka Vitine i samog Ljubukog: ikavizam i takavizam (mliko, u/i
te); novija deklinacija i novo.tokavska akcentuacija: postojanost
fonema h if(hlib, uho, orah;fala, :fati); oblici mu.koga roda gla
go/skoga pridjeva radnog sa -a (ima, doa, bija); sauvano nepro
mijenjeno -m u -n (urnim, nisam); esto svoenje dvaju afrikatskih
parova najedan (aa; amija); prisutno izjedna{avanje palata/nih
sonanata lj i nj s j i n (judi; ke1wc).

Ovakvi dijelovi umjesto takom-zarezom mogu se odvajati i zarezom.

4 13. Takom-zarezom mogu se odjeljivati reenice bez veznika (tzv.
asindetske reenice):

( l ) Ja uzdiem kada se spomene mladina Sarajeva: meneje sprila

l vatra tuge za rastankom od Sarajeva. (Mej li, Pjesma Sarajevu)
(2) Njih su se dva podudarala u mislima; oba su h(iela da se digne
galama, da se buni svijet ( ... ). (E. Mulabdi, Zeleno huse1?je)

U ovoj slubi umjesto take-zareza moe doi dvotaka, crta i taka.

takom-zarezom mogu se
odjeljivati:
a) skupine istovrsnih ili
srodnih jedinica;
b) reenice bez veznika;
e) reenice koje treba
osobito istaknuti;
d) simetrine sloene
reenice;
e) odsjeci teksta u nizu

4 1 4. Takom-zarezom unutar sloene reenice odjeljuju sc pojedine

reenice koje treba osobito istaknuti :
'

Ja sam mukarac od koga se ene na Herdekovcu ne kriju: i misle

da nemam mo poimanja, ni mo sagledavmija drugoga, ni mo lju
bavnu, ni bilo koju drugu odliku ovjeka. ( N . lbriimovi, Ugursuz)
4 1 5. Unutar viestruko sloene reenice pojedine sloene reenice

mogu biti u nekoj suprotnosti naspram drugih. Takve sc simetrine sloene

reenice odjeljuju takom-zarezom:
Ako sam ga okom pogledala,
ja ga nisam srcem sevdisala;
ako sam ga srcem sevdisala,
ja ga nisam u dvore uvela;
ako sam ga u dvore uvela,

1 02

ja mu nisam bijelo lice dala ( . . . )

(Ne udim se mraku ni oblaku)

4 1 6. Pojedini odsjeci teksta u nizu mogu zapoinjati brojevima,
slovnim znacima, crtom i sl. Takvi se lanovi nabrajanja odjeljuju takom
-zarezom (ili zarezom):

Uz ovo. na to je ukazao Maglaj/i, pripovijetka o erzelezu ne

sumnjivo pokazuje daje Andri o brai Moriima i porodici Moria
znao i sljedee: l. daje porodica Moria bila bogata i ugledna; 2.
da je davala hadije; 3. da je otac brae Moria bio uven po bo
gatstvu; 4. da je umro prije njihovog pogubljenja. . . (. Buturovi,
Morii: Od stvarnosti do usmene predaje)

Ako se odsjeci teksta veliine reenice niu jedni ispod drugih,

obino se odjeljuju takom-zarezom (ili zarezom):
Safvet-beg Baagi jedan je od najznamenitijih javnih djelatnika
meu Bonjacima u prvoj polovici XX st. :
- prvo, zajedno s Edhemom Mu/abdiem i Osmanom Nuri Hadi
em pokree J. V 1 900. "Behar ";
- drugo, god. J 903. osniva bonjako kulturno-prosvjetno drutvo
"Gajret ";
- tree, pokree list "Ogledalo " 1 907. god. ;
- etvrto, prevodi s istonih jezika;
- peto, njegova je preporodna lirika oznaila osnovne pravce u
razvoju bonjake poezije novoga doba.

-k

.. .

-"'<"''';:;o

;. .,

Taka-zarez obiljeava pauzu krau negoli' takai a duu riegoli !Zarez:' Takomiarezom
odjeljuju se istovrsne ili suprotstavlne jedinice unUtar veih .cjelina, reenice bez veznika,
samostalne reenice kao potvrde nekoga pravila, odsjeci teksta. u pn,mttorne nizu 1 dr..

26.TRI TA KE
4 1 7. Tri take piu se na mjestu gdje je tekst namjerno prekinut.
4 1 8. Tri take stavljaj u se na mjestu gdje se prekida nabrajanje:

U Ba.eskijinu "Ljetopisu " nailazimo na razliite tvorbene obrasce

za nazive stanovnika: Kreevljak, Prao, Olovi, Gaanin . . .

tri take oznaavaju preki

danje i izostavljanje teksta

4 1 9. Tri take pisac pie na mjestu prekinutoga dijela reenice.

Obino se izostavlja dio teksta koji se podrazumijeva i koj i italac moe

nadopuniti:
1 03

( l ) Teko kapi na elavoj glavi i nogama pod mahnitom. . . - (2) Nije

kome je reeno . . .

420. Tri take mogu oznaavati da j e izostavljena jedna reenica ili

vie njih. Ispred triju taaka kao znak kraja reenice pie se upitnik ili
uzvinik (ukoliko je prethodna reenica upitna ili uzvina), ali ne i taka:
Pa def . . . Ako Bog htjedne! . . . Selam ti Omeraga iz Kazandiluka
spremio. (E. olakovi, Legenda o Ali-pa.t)

42 1 . Tri take mogu oznaavati isprekidan govor uzrokovan uzbu

enou i sl . :
Ona je vrisnula i skoila prema njemu. Jo je jednom otvorio oi:
ena. . . hur!fa... sunce. . . e. . . (A. Nametak, Sunce)

422. Tri take stavljaju se u zagrade kad se izostavlja dio tueg teksta (dio jedne reenice - bilo proste bilo sloene) pri navoenju:

( l ) "On n!Je znao da su na sve strane krenule potjere ( ... ), da su

kroz Jume, preko polja, bijesno jurili i lajali opori pasa da mu
otkriju trag i da ga suslignu. " (A. Hromadi, Zlatorun) (2) O
susretima sa Skenderom Kulenoviem Zulfikar luko Dumhur kae:
"Skenderje kao pravi pjesnik iznad svega volio svoj maternji jezik.
rijei toga jezika kojima je pravio svoju poeziju, rijei koje je sa
ljubavlju i skoro potovanjem izgovarao ( . . . )
-

. "

(U prvome primjeru izostavljen je dio teksta: "da ga trae i uhvate".)

423. Ukol iko sc iz teksta koji se prenosi izostavi jedna i li vie reenica, ispred triju taaka u zagradama stavlja se taka:
"Samo se po sebi razumije da dobar nauni rad treba da bude gra
matiki i ortografski pravilno napisan. ( . . . ) Stoga je neophodno da
svaki onaj koji pie, ili ima namjeru da piJe, solidno savlada gra
matiku i pravopis jezika na kome pie. (M. am i, Kako nastaje
nauno djelo)
"

Tri take piu se na mjestu gdje je tekst prekinut te kad je u govoru napravljena kraa pauza.
Tri take u oblim zagradama kazuju da je izostavljen tui tekst.

2 7 . U PITN I K
upitnikom se oznaava
pitanje

1 04

424. Kao pravopisni znak u uem smislu upitnik se stavlja na kraju

reenice kojom se izraava izravno pitanje. (U govoru se upitnost izraava
intonacijom.)

425. Upitnik se pie iza upitnih reenica koje sadre neku upitnu
rije (ko?, to?, za. to?, gdje? i sl.) - izuzimajui zavisnoupitne objekatske
reenice (v. t. 430) - ili su bez nje:

( l ) Hoc.:emo li jo uvijek imati oi l Kada jabuka u vrtu pusti prvi

bijeli cvijet? (M. Dizdar, Jabukov cvijet) - (2) Duo moja, u hasta
.

nu kado, kako ti je u bostanu samoj?

svemu svijetu ugodio?

(3) Ko se rodio pa da je

426. Upitne reenice mogu biti bez upitne rijei, koju zamjenjuje
intonacija. l iza takvih upitnih reenica pie se upitnik:

Sluao sam s nevjericom. ta je ovo? Ludilo? Uas koji nas obuzi

ma u tekim snovima? Tamna oblast ivota u koju neko nikad ne za
viri? (M. Selimovi, Dervi i smrt)
427. Kad nekoliko ue povezanih reenica ine niz u jednoj sloe
noj, one se odjeljuju zarezom ili vezuj u veznikom, a upitnik se stavlja na
kraju sloene reenice:

pri nabrajanju upitnih

reenica ili dijelova
reenica iza zareza ili
upitnika stoji malo slovo
(ukoliko je tjenja veza)
ili veliko (ukoliko je veza
slabija)

( I ) A to mi se Travnik zamaglio, l ili gori, il 'ga kuga mori? (A to

mi se Travnik zamaglio) - (2) Govori li iz navike, ili da nita ne ka
e, ili se ruga, ili nema drugih rijei osim nauenih? (M. Selimo
vi, Dervi i smrt)
428. Ukoliko se pita jednom rijeju ili dijelom reenice, upitnik se

moe pisati iza svakoga od tih dijelova, a reenica se nastavlja malim

slovom:
Kakvo sam ja svjetlo? ime sam prosvijet/jen? Znanjem? viom
poukom? istim srcem? pravim putem? nesumnjanjem? Sve je do
lo u pitanje, i sada sam samo A hmed, ni ejh ni Nurudin. (M. Seli
movi, Dervi i smrt)
429. Kada se u zavisnome pitanju neije rijei doslovno navode i

oznaavaju navodnicima, iza takvoga pitanja stavlja se upitnik:

Prije negoje Gazi Husrev-beg poeo zidati damiju, pozvaojejed
noga neimara i upitao ga: "ta treba najprije napraviti, kad se pra
vi damija? " (E. Smailbegovi, Narodna predaja o Sarajevu)
430. Upitnik se ne stavlja na kraju neupravnoga (neizravnog) pita-

nja, tj . iza zavisnoupitne reenice (koja je dio sloene):

upitnik se ne stavlja iza

zavisnoupitne reenice

( l ) Kad ena plae, pitajje to hoe. - (2) Kai mi s kim si, da znam
ko si. - (3) Pitala ga je zato je gazio vodu kojoj ne zna gaza. - (4)
Ljudi se pitaju zato je u njeg jedno uplje, drugo razdrto.
43 1 . U knjigama, asopisima, novinama i dr. upitnik se po pravilu
ne stavlja iza naslova:

1 05

iza naslova upitnik se po

pravilu ne stavlja

( l ) Kako nastaje nauno djelo - (2) A .to mi se Travnik zamaglio

(3) to nas to eka iza modre rijeke - ( 4) Moe li se sjenka izbrisati
- (5) ta radi pjesma - (6) Kako u u mraku nai svoju desnu
stranu.
Ukoliko se iz naroitih razloga eli istaknuti upitnost u samome
naslovu, upitnik se pie:
( l ) Otii ili ostati! - (2) Na pomolu mir?
432. Uz upitnik moe biti stavljen i uzvinik. Ova dva pravopisna
znaka upotrijebljena zajedno obiljeavaju kraj reenice kojom se uz pita
nje izraava uenje ili oduevljenje:
( l ) Ovo dranje njegovo razjasni mi se u jednom jedinom trenu, kad

upitnik i uzvinik upotrije

bljeni zajedno oznaavaju
pitanje i uenje

poslije veere ustadosmo da se klanja posljednja dnevna molitva,

jacija. Pogleda me otro u tjeme, shvatih, acnuh se: pa zar u go
loglav pred Boga?! (S. Kulenovi, Ponornica) - (2) Nisam, valjda,
ja i za to kriv?! - (3) to tije, to plae, da nije orba vrela?! - (4)
Otkud odjednom sve ovo!!

Upitnikse:stavlja nikrafu tphne .enice(poinjala ona upttnom rijeju ili ne). Pri nabraja
nju upitllih"reenica ili dijelova reenica pisanje upiti!ika ovisi o stepe'nu povezanosti eleme

nata koji se nabrajaju. Upttnik se ne stavlja iza iavisno.upttne reenice. Po pravilu se ne stavlja ni iza naslova.
Upttnikom u oblim zagradama iskazuje se kakva sumnja, neslaganje i sl.

. .

....

'

..

'

28. UZVI N I K

433. Kao pravopisni znak u uem smislu uzvinik se stavlja na

kraju reenice kojom se istie osobni stav ili osjeanje prema izreenome
sadraju:

uzvinik se stavlja:
a) na kraju reenica:
b) iza vokativa, uzvika
i imperativa

( l ) Te.ko kapi na elavoj glavi i nogama pod mahnitom glavom!

(2) Ko jo.v danas nosi pravo ime! Staro, pomalo seljako ime, teko
ime na ramenima! (A. lsakovi, Lijeve prie) - (3) Svrati nam se,
mila majko naa, da mi tebi uinati damo! ( to se b'jeli u gori ze
lenoj - u: M . Maglajli, Usmena balada Bonjaka)

434. Uzvinik se stavlja iza jae naglaenoga vokativa, kao i iza

uzvika i imperativa:
( l ) Majko! Ne kuni ga! Ne kuni ga, majko! - (2) Sestro! Ne ljuti se!
Ne ljuti se, sestro! - (3) Hej! Sine! Ovamo! Dolazi!

435. Tekst iza uzvinika moe se pisati i malim poetnim slovom

ukoliko se taj dio teksta nadovezuje na dio teksta koj i prethodi uzviniku
kao objanjenje:
1 06

( l ) Jest, on! kao .to sam ja ja. ( S . Kulenovi, Ponornica)

Kako zem(ia miri.e! - govorila bi s proljea.

(2)

Takoder se malo slovo pie i poslije uzvinih rijei:

Onda ndto snano i otegnuto dreknu. udno! ekali smo da pono
vo pone. l L:usmo: tu - uu - uu! tu - u - ul dva puta. (Z. Dizdare
vi, Majka)

436. Uz uzvinik moe stajati i upitnik. Ova dva pravopisna znaka

(upotrijebljena zajedno) stavljaju se iza rijei i l i reenica koj i ma se uz
uenje i l i oduevljenje izraava i pitanje:

uzvinik i upitnik upotreb

ljavaju se zajedno

( l ) Pomaloje dosadna pria, ree Adi. Dosadna!? Da sam tija ui

teljica, zadao bih ti cijelu priu, od korica do korica. (A. I sakovi,
L(jeve prie) - (2) Zar meni u lice!? Meni!? Ba. tako! Je li, hajdu
e.. . ba tako... ?! (H. K i ki, Provincija u pozadini)

437. Uzvinik se pie iza parola i ustaljenih izraza:

( l ) livjela Bosna i Hercegovina! - (2) Bajram mubarek olsun l

438. Upotrebu uzvinika iza naslova u knj igama, asopisima, novi

nama i sl. treba izbjegavati. Ipak, uzvinik iza naslova moe doi ukoliko
se uzvina reenina intonacija el i naroito istaknuti:
( l ) Pomau ubicama !

uzvinik se po pravilu
ne pie iza naslova

(2) Gra natirana porodi/ite!

Uzvinik se stavlja na kraju uzvine reenice, potom iza jae naglaenoga vokativa, uzvika l

imperativa. Po pravilu se ne pie iz naslova. '

.
..

Uzvinikom u oblim zagradama unutar reenice . iskazuje.se uenje u vezi sa sadrajem

odreene rijei.
Kad se reenicom uz uenje izraava i pitanje, iza nje se zajedno stavljaju upitnik i uzvinik.

ZADAC I I VJ EBE

29. Stavi taku gdje je potrebno!

Sabrana djela 1 - 111 Mehmed-bega Kapetanovia Ljubuaka (roen 1 9 X11 1 839 u
Vitini kod Ljubukog, umro 28 Vll 1 902 god u Sarajevu, u 63 godini ivota) izila
su iz tampe 1 988 god. u 1 .000 primjeraka.
30. Odredi kako treba pravopisno organizirati ovu reenicu:
a) Selom zavlada nemir; djeca vrite, a odrasli zabrinuto ute; psi bez prestanka laju.
b) Selom zavlada nemir, djeca vrite, a odrasli zabrinuto ute, psi bez prestanka laju.
e) Selom zavlada nemir; djeca vrite; a odrasli zabrinuto ute; psi bez prestanka laju.
31 . Stavi odgovarajue pravopisne znake na kraju ovih reenica!
- Je li 1 989. proslavljena osamstota obljetnica Povelje bana Kulina.
- Htio bih znati moe li se to popraviti.
1 07

- Moe li se to popraviti.
- Zar i ti, sine Brute.
- Ua! Dolje lai.
- Ne zna se ni ko pije ni ko plaa.
- Ne zna se ni ko pije.
29. VELIKO l MALO SLOVO

velikim slovom pie se:

a) vlastito ime;
b) prva rije u naslovu
i reenici;
e) rije iz potovanja

439. Velikim poetnim slovom pie se vlastito ime, prva rije u nas
lovu i reenici te rije iz potovanja.

a) Vlastita imena

jednolana i vielana
vlastita imena

440. Vlastito ime moe imati svako bie, svaki predmet ili svaka
pojava, ako se izdvaja od ostalih bia, predmeta i pojava svoje vrste. Vlas
tita imena mogu biti jednolana (od jedne rij ei} i vielana (od dviju ili
vie rijei). Sva jednolana vlastita imena piu se velikim poetnim slo
vom. U svih vielanih vlastitih imena velikim se poetnim slovom pie
prvi lan. U jednoga dijela vielanih vlastitih imena velikim poetnim slo
vom piu se svi lanovi (osim pomonih rij ei - prijedloga i veznika), a u
drugoga dijela pored prvoga lana jo i oni koji bi se i izvan vielanoga
imena pisali velikim slovom. Posebnu skupinu vielanih imena predstav
ljaju sloena vielana imena; prvi lan svakoga posebnog imena u sastavu
sloenoga vielanog imena (odnosno naziva) pie se velikim poetnim
slovom.

velikim slovom pie se:

441 . Velikim poetnim slovom pie se ime Bog (Allah, Jahve, Mi

lostivi, Samilosni, Vladar i dr.), pridjev od imena Bog: Boiji, kao i svi
zamjeniki oblici koj i se odnose na Boga (On, Njega, Ga, Mu ... )
Nazivi koj i zamjenjuju ime Boga takoder se piu velikim poetnim
slovom, bez obzira nalaze l i se sami ili uz ime na koje se odnose: Gospo
dar, Stvoritelj, Svevinji; Bog Allah, Svevinji Allah. Svemogui Stvoritelj.

Bog, Allah, Svevinji, On

( = Bog)

boanstva: Vinu,
bog Vinu

vlastita imena: Gospa,

442. Imena boanstava i mitolokih bia piu se velikim poetnim

slovom: Bal, Hubei, Lat, Perun, Mars, Moloh, Afrodita, Vesna, Talija, Me
fisto, Lucifer, Dajbog, Vinu. Tako i : bog Vinu, boica Vesna.

gospa Marija

443. U slubi vlastitoga imena pie se: Bogorodica, Djevica, Gos

pa. Ako se ovakvi nazivi javljaju uz ime koje odreduju, piu se malim po
etnim slovom: go!.pa Marija, bogorodica Marija.

ope imenice: bog,

444. Kao ope imenice bog, boginja, boica, bogorodica, gospa,

djevica, sotona, ejtan i dr. piu se malim poetnim slovom.

gospa, ejtan

Sve izvedenice od imenice bog piu se malim poetnim slovom: bo

anstvo, boanski, boiji, a tako i njene zamjenice (on, njegov).
1 08

(Oblici kao akobogda l = kamo?, kuda? l. doboga l =sasvim, vrlo

mnogo l odnose se na imenicu bog. Veze rijei u kojima je ime Bog piu se
rastavljeno: ako Bog da, Bog zna kako, do Boga, ne daj Boe. Oblici da
bogda /prilog za izricanje elje, sumnje, proklinjanja i sl./, pobogu /rijeca
- u uenju i zaklinjanju/, zaboga l uzvina rijeca - u uenju, preklinja
nju/, zbogom l rijeca za pozdrav pri sastanku/ - nisu izgubili vezu s ime

akobogda ( : bog)
ako Bog da (: Bog)

nom Bog, iako su prestali biti veza prijedloga i imenice i postali prilozi ili
rijece i dobili novo znaenje.)
445. Vel ikim slovom pie se: Poslanik, Vjerovjesnik, Boiji Posla
nik, Allahov Poslanik i sl. kada se time zamjenjuje ime vjerovjesnika Mu
hammeda.

Poslanik, Vjerovjesnik

(=poslanik Muhammed)

Ukoliko se ovakve odrednice pojave uz ime, piu se malim poet

nim slovom: poslanik Muhammed, Boiji poslanik Muhammed, poslanik
Davud, vjerovjesnik Isa.

Tako se u kranskome naslijeu pie i: Otkupitelj, Spasitelj i sl.

umjesto imena Isusa (vjerovjesnika Isaa).
446. Vlastita su imena i velikim poetnim slovom piu se osobna
imena ljudi (imena, prezimena, ustaljeni nadimci i druge rijei koje su pos
tale sastavni dio imena ili se mogu upotrij ebiti umjesto njega), osim odred
benih dijelova unutar tih imena:

a) imena i prezimena: amil Pai (gen. amila Paia), ami/a

Pai (gen. amile Paic), Muhamed, Amira, Emina, Alija erzelez, Hr
voje Vukic: Hrvatin i, Musa azim ati, Mehmedalija Mak Dizdar, Meh
med Mea Selimovi, Umihana . uvidina, Tale Lianin, Sari Sa/tuk, Meh
med Fatih. Ferdinand de Saussure, Ludwig van Beethoven, Leonardo da
Vinci, Otto von Bismarck. Ebu-Suj}an b. Harb, Ebu-Ubejda el-Derrah,
ivan Grozni, Karlo Veliki, Dumas Otac;

velikim slovom pie se:

a) ime: Mehmed;
b) prezime: Selimovi;
e) nadimak: Mea
pie se: Ludwig van
Beethoven; Van
Beethoven

b) ustalj eni nadimci, imena odmila i sl.:- Babo, Beba, Braco, Seka;
Meho, Mehica, Minka, Ibrica. Se/mica.

Kad se prezimena iz drugih jezika upotrijebe s pomonom rijei (tj.

odredbenim dijelom), a bez osobnoga imena, kako na poetku tako i unutar
reenice, ta se pomona rije (prij edlog, veznik ili lan) pie velikim po
etnim slovom: De Saussure, Van Beethoven, Von Bismarck, Da Vinci; El
-Buhari i sl.
(Pri alfabetskom nizanj u imena u bibliografijama pomona se rije
/prijedlog, lan/ ne uzima u obzir.)
447. Velikim poetnim slovom piu se ope imenice upotrijebljene
(u umjetnikim djelima, priama i sl.) kao osobno ime: Bi Boiji (Atila),

Majka Hrabrost

(lik iz knjievnog djela)

Djed Mraz, Snjeka B(jeli, Snjeguljica, Bje/obradi, Sluga, Lisica, Majka

Hrabrost, Trenjin Cvijet, Brbljivi Pas (indijanska ime).
1 09

u osnovnom znaenju:
Dennet, Sudnji dan

malim slovom piu se

odredbe koje nisu postale
sastavni dio imena:
herceg Stjepan, sultan
Mehmed, hadi Fadil

imena ivotinja:
Bijeli Onjak, Brunda

opi nazivi ivotinja:

garov, arava, vranac

nazivi ivotinjskih i biljnih

vrsta malim slovom:
avlijaner, trenja

prvi lan latinskih naziva

ivotinja i biljaka velikim
slovom: Felis leo, Pirus
malus

448. Kad im se da posebno znaenje, velikim poetnim slovom piu

se rijei kao: Dobro, Dobrota, Istina, Srea; Iseljenici, Pomagai te sintag
me kao: Ploa neunitiva, Pravi put (Put pravi) i dr.
U svome osnovnom znaenju velikim poetnim slovom pie se: Den
net, Dehennem, erijat. Tako i sintagme kao Sudnji dan (Dan sudnji) i dr.
449. Imenice koje stoje uz lino imc kao oznake zanimanja, poas
nih naslova, poloaja i sl. piu sc malim poetnim slovom: ban Boric:. kralj
Toma{ herceg S(/epan, did Radomi1; Smail-aga, Ajvaz-dede, Husrev-beg,
beg Ljubuak, Omer-pa.5a, Hasan-efendija, Kadira-hanuma, sultan Meh
med, hadi Fadil, hafiz Muhamed, magistar Laki!ii, doktor Hadijahic:,
majstor amil, profesor Begic.:, direktor Jesenkovid.
450. Svi lanovi vlastitih imena ivotinja piu sc velikim poetnim
slovom: Bijeli 0iijak (pas), Garov (pas), arko (pas), Pulo (pas), Bobi (pas),
Rud01ija (bik), Bijelka (krava), Milava (krava). arava (krava), Sivko (konj),
Du/du/ (mula), Brunda (medvjed), Miki Maus (mi), EI-Kasva (deva).
45 1 . Opi nazivi ivotinja (dobijeni po nekoj vanjskoj osobini,

prema boji dlake i sl.), koji nisu vlastita imena, piu se malim poetnim
slovom: garov (ne odredeni nego cm pas uope), zeljov (pas), bijelka, bje
lava, rumenka, arava (arena krava uope), bje/a (koza), graha (ovca),
mrkov (mazga), kula, vranac (konj crne dlake), zekan (konj).
452. Malim se poetnim slovom piu i nazivi ivotinja kad znae
vrstu, pasminu: av/ijane1; bernardinac, dalmatinac, ovcm; arp/aninac,
tornjak (vrsta psa); lipicanac (pasmina konja).
Tako se piu i nazivi biljaka: hercegovac (vrsta duhana), bjelica
(vrsta ljive), tretijo (vrsta graha).
453. Prvi lan strunih (latinskih) naziva ivotinja pie se velikim
poetnim slovom: Canis lupus (vuk), Felis leo (lav), Sciurus vulgaris (vje
verica), Ursus arctos (medvjed).
Tako se piu i struni ( latinski) nazivi biljaka: Pirus malus Uabuka),
Prunus domestica (ljiva), Secale cereale (ra), Viola odmata (ljubiica).

opa imena ivotinja i

bilja: zec, breza

454. Opa imena ivotinja i bilja takoder se piu malim poetnim

slovom: konj, ovca, pas, zec; breza, hrast, hurma, tre1ja, zambak.

velikim slovom pridjevi na

DV/ev i in: Kulinov,

455. Velikim poetnim slovom piu se prisvojni pridjcvi na -ovl-ev

i -in izvedeni od osobnih imena, prezimena i nadimaka: Ibrahimov, Meh
medov, Muvekitov, Kulinov, Dizdarev l Dizdarov, Bajezidagiev, Kurteha
jiev. Nerkesijin, Mestvicin, Ibricin, lhrin, Mehin, Selmicin; tako i: S1ijegu
ljicin i sl.

Kurtehajiev, Petrarkin

Takve pridjeve od imena iz drugih jezika piemo kao i imena od ko

jih su izvedeni: Camusov, Et- Taberijev, Galsworthyjev, Rousseauov, Scho
penhauerov. ali: Petrarkin ( : Petrarca), Sofijin ( : Sofia).
l iO

Velikim poetnim slovom piu se i prisvojni pridjevi izvedeni od

vlastitih imena ivotinja: arkin i sl.
456. Velikim poetnim slovom piu se i prisvojni pridj cvi na -ov/
-ev i -in kada su zajedno s drugim rijeima u sastavu naziva s opim zna
enjem: Ahi/ova peta, Arhimedov zakon, Celzijev stepen, Edipov kompleks,
Gordijev v01; Parkinsonova bolest, Prokrustov krevet i dr.
( Prisvojni pridjevi u sastavu ovakvih naziva piu se ponaeno l po
put samih osobnih imena u slubi opih imenica: amper, celzij i dr./: Baze
dovljeva bolest 1: Bazedowl, Bu/ova algebra 1: Boo/el. )
457. Pridjevi n a -ski (-ki, -ki, -ki) izvedeni od domaih i stranih
osobnih imena ili pridjeva na -ovl-ev, -in nastalih od osobnih imena ozna
avaju opu osobinu i piu se malim poetnim slovom: ekspirski (: Sha

velikim slovom i:
Arhimedov zakon,
Gordijev vor

malim slovom pridjevi na

-ski: selimovievski stil

kespeare), geteovski (: Goetheov), selimovievski, hromadievski.

458. Malim poetnim slovom piu se nazivi pripadnika ili pristali
ca uenja i pokreta (ideolokih, politikih, naunih, kulturnih): rumijevac,
aristotelovac, marksist, degolist, kao i sline ope imenice: nobelovac,
ilirac, teist, hamzevija, bekta.ija, mevlevija, iija.
459. Velikim poetnim slovom piu se (svi lanovi) imena naroda,
grupa naroda, plemena i pojedinih njihovih pripadnika: Albanci, Albanac,

A/banka; Amerikanci, Amerikanac, Amerikanka; Bonjaci, Bonjak, Bo.

njakinja; Crnogorci, Crnogorac, Crnogorka; esi, eh, ehinja; Hrvati,
Hrvat, Hrvatica; Indijci, Indijac, lndijka; Indijanci, Indijanac, lndijanka;
Jevreji, Jevrej, Jevrejka; Luiki Srbi; Maari, Maar, Maarica; Nijemci,
Nijemac, Njemica; Rumuni, Rumun, Rumunka; Slovaci, Slovak, Slovaki
nja; Srbi, Srbin, Srpkinja; Slovenci, Slovenac, Slovenka; Slaveni, Slaven,
Slavenka; Turci, Turin, Turkinja; Zulu.
U sastavu sloenica ovakva se imena piu malim slovom: nearap,
neslaven, velikobugar, dok se poluslocniki piu uz prefiks pseudo: pseu
do-Kinez.
460. Kada je rije o dijelu nekoga naroda, lan ispred ili iza imena
naroda pie sc malim poetnim slovom: sandaki Bonjaci, galipoljski

malim slovom izvedene

imenice: aristotelovac,
mevlevija

velikim slovom imena

naroda i njihovih pripadni
ka: Luiki Srbi, Bonjak,
Bonjakinja

neslaven -

dio naroda: sandaki

Bonjaci, Jevreji sefardi

Srbi, gradi.anski Hrvati, koruki Slovenci; Jevreji sefardi, Jevreji akena

zi (ali: Sefard, Sefardi, Akenazi - kada se dio tog naroda imenuje jednom

rijeju).
46 1 . Velikim poetnim slovom piu se zbirne imenice kao to su:
Bonjatva (u znaenju: svi Bonjaci}, Slavenstvo (u znaenju: svi Slave
ni), za razliku od opih imenica bo1ja.tvo (sa znaenjem: osjeaj pripad
nosti Bonjacima), slavenstvo (sa znaenjem: slavenski osjeaj).
462. Nazivi kojima se obiljeava pripadnost odreenoj rasi ili vjeri
piu se malim poetnim slovom: bijelac, crnac; musliman, krdanin.

malim slovom nazivi

pripadnika rasa i vjera:
crnac, musliman

Ill

velikim slovom imena

stanovnika: Hercegovac,
Brak

463. Velikim poetnim slovom piu se i nazivi stanovnika (tzv. etni

ci) izvedeni od imena kontinenata, drava, pokrajina, otoka, poluotoka,
gradova, dijelova grada, sela, zaselaka, mahala, planina, brda: Evropljanin,

Iranac, Sandaklija, Hercegovac, Krajinik, Dalmatinac, Posavac, Hvara

nin, Peljeanin, Podrinjac, Spreak (hip. Sprea), Brak, Cazinjanin,
Sarajlija, Foak, Mekanac, Novljanin, Pljevljak, Stoanin, Ljubu.ak, Vrat
nianin, Jlidanac, Krivorijeanin, Novoseljanin, Majevianin.

velikim slovom pridjevi na

-ov/-ev i -in: Ljubuakov,
lranev, Banjaluankin

464. Velikim poetnim slovom piu se i prisvojni pridjevi na -ov/

-ev, -in od naziva stanovnika izvedenih od zemljopisnih imena: Evroplja
ninov, lranev, Sandak/ijin, Dalmatinev, Banjaluankin, Hercegovev,
Hercegovkin, Ljubuakov, Foakov.
Tako se piu i prisvojni pridjevi od imena naroda: Bonjakov, Hrva
ticin, Slovenev.
465. Pri svoj ni pridjevi na -ski ( -ki, -ki, -ki) izvedeni od zemljo
pisnih imena i naziva stanovnika piu se malim poetnim slovom: bosan
ski, bo.njaki, izaiki, skoiki, uloki, zavidoviki. imotski (ali : Imotski,
zemljopisno ime). Tako i istoni (: Istok - istone zemlje i narodi), zapad
ni (: Zapad).

malim slovom pridjevi na

-ski: bosanski, bonjaki,
njujorki, kembriki

466. Tako se piu i pri djevi na -ski (-ki, -ki, -ki) izvedeni od zem
ljopisnih imena iz drugih jezika: njujorki (: New York), glazgovski (: Glas

gow), kembriki (: Cambridge), frajburki (: Freiburg), vijareki (: Via

reggio).
467. Velikim poetnim slovom pie se i: Zemljanin, nom. mn. Zem
ljani ( : Zemlja), ali: vanzemaljac, marsovac (udovite).

velikim slovom imena

kontinenata i drava:
Evropa, Juna Amerika,
Bosna i Hercegovina,
Narodna Republika
Madarska

468. Velikim poetnim slovom piu se imena kontinenata: Evropa,

A ustralija, Azija, Afrika, Juna Amerika, Sjeverna Amerika.
469. Velikim poetnim slovom piu se svi lanovi (osim prijedloga

i veznika) imena drava (bilo da se navodi puno ime, bilo da se umjesto

zvaninoga javlja krae ime): Bosna i Hercegovina, Slovenija (Republika
Slovenija), Kraljevina Danska, Kneevina Monako, Veliko Vojvodstvo Luk
semburg. Amerika (Sjedinjene Amerike Drave), Ujedinjeno Kraljevstvo
Velike Britanije i Sjeverne Irske, Ujedinjeni Arapski Emirati, Narodna Re
publika Maarska, Obala Slonove Kosti (Republika Obale Slonovae,
Obala Slonovae), Juna A ustralija (ime drave).

ustaljeni nazivi:
Velika Britanija

Velikim poetnim slovom piu se i ustaljeni nazivi koji se upotreb

ljavaju umjesto punih imena: Velika Britanija, Sjeverna Koreja (mj.: Na
rodna Republika Koreja).
470. Za razliku od dvolanih i vielanih imena drava, velikim po
etnim slovom pie se samo prvi lan naziva svih ostalih upravnih i sl. je
dinica (a od ostalih lanova samo vlastita imena): Tuzlanski bazen, Donja-

1 12

podrinjski kraj, Srednjobosanski kanton, Tuzlansko-podrinjski kanton, Bi

haL:ki okrug, Zajednica opina Gornjeg Podrinja, Islamska zajednica u
Bosni i Hercegovini, Travnika mujiijstvo, Vrhbosanska nadbiskupija, Kri
evaka upanija.
47 1 . Upotreba velikoga slova takoder se ograniava samo na prvi

lan u nazivu svih nepostojeih (bivih) upravnih tvorevina, osim ako su

drugi lanovi imena koja se piu velikim slovom: Bosanski ejalet, Bosan

velikim slovom prvi lan

naziva oblasti, administra
tivnih jedinica i bivih
drava: Bihaki okrug,
Bosanski paaluk,
Novopazarski sandak,
Dubrovaka republika

ski paaluk, Beogradski pa.aluk, Novopazarski sandak, Kordopski hali

fat, Osmansko carstvo (Osmanska carevina, Otomansko carstvo, Osman
lijsko carstvo, Otomanska imperija, Tursko carstvo, Turska carevina, Tur
ski imperij), Dubrovaka republika, Istono rimsko carstvo, Savez sovjet
skih socijalistikih republika (Sovjetski savez), Socijalistika federativna
republika Jugoslavija; Goradanski srez, Mostarski srez, Imotski kadi/uk,
Novski kadi/uk, Uika nahija, Visoka nahija, Varavska vojvodstvo, Ps
kovska gubernija.

Izuzetno se velikim poetnim slovom (budui da su naporedne, rav

nopravne jedinice) piu oba lana polusloenice A ustro-Ugarska (ali : Aus
tro-Ugarsko carstvo, Austro-Ugarska monarhija, Habsbur.fka monarhija).
472. Ovakvi nazivi s obrnutim rasporedom lanova (imenica +
pridjev) zadravaju svojstvo posebnih i mena. Tada se prvi lan pie veli
kim poetnim slovom: Muftijstvo travnika, Srez mostarski, Kadi/uk imot

ski, Nahija katunska, Paaluk bosanski.

nazivi s obrnutim
rasporedom lanova:
Kadiluk imotski,
Paaluk bosanski

473. Kad umjesto pravih imena imamo slobodna oblikovanja ili

nazive opeg odredbenog karaktera, ne upotrebljava se veliko poetno slo
vo: nastanak bosanske banovine, u vrijeme crnogorske kneevine, odnosi
sjugoslavenskom kraljevinom, socijalistika Jugoslavija (tako i rimska im
perija - u znaenju: imperij alno podruje kojim su vladali Rimljani) i sl.
474. Velikim poetnim slovom pie se samo prvi lan ustaljenih

naziva kojima se oznaavaju odredene faze u razvoju neke drave, s naro

itom dravnom organizacijom i drutveno-politikim sistemom, te cjelo
vitija slobodna podruja na koj ima je bila uspostavljena vlast u toku oslo
bodilakih ratova: Drugo carstvo, Trei rajh, Peta republika; Bihaka re

velikim slovom prvi lan

naziva: Trei rajh,
Pariska komuna

publika, Labinska republika, KruJevska republika; Pariska komuna.

475. Velikim poetnim slovom piu se i pridjevsko-imenike, kao i
obrnute, imeniko-pridjevske veze rijei koje imaju svojstvo imena: Bje/o
poljska opina, Opina bjelopoljska (kao podruje), Prijedorska opina
(uobiajeni je redoslijed: opina Prijedor), po ivinikoj i Ka/esijskoj

opini, Vratniki demat. Demat vratniki, Je/aka upa, upa jelaka.

pie se: opina Bijelo

Polje, ali: Bjelopoljska
opina, Opina
bjelopoljska

476. Ukoliko u okviru savremenih i historijskih naziva imamo opu

imenicu + vlastito ime, prvi lan, tj. opa imenica, pie se malim poetnim
slovom ako ne predstavlja sastavni dio imena: nahija Visoko, kadi/uk Novi,

1 13

sandak Zvornik, demat Vratnik, upa Je/aJke, srez Mostar. Tako piemo
i: selo Kunovo, opdina ajnie, grad Sarajevo.

Ako opa imenica predstavlja dio imena, pie se velikim poetnim

slovom: Okrug Biha, odluka predsjednika lzvr.noga odbora Okruga
Travnik.

Izuzetak predstavljaju jo i tipizirani historijski nazivi kao: Zemlja

Pavlovia, Vilajet Pavlovia i sl.

svi lanovi (osim prijedlo

ga) velikim slovom u
imenima naseljenih mjesta:

477. Velikim poetnim slovom piu se i svi lanovi (izuzev prijed

loga i veznika) imena naseljenih mjesta (gradova, arija, etvrti - tj. veih
dijelova grada, potom sela, zaselaka): Sarajevo, Banja Luka, Mostar, Han

Banja Luka, Kotor-Varo,

Biograd na Moru

-Pijesak, Bosanski Novi, Bosanski Brod, Biograd na Moru, Bijelo Polje,

Dvor na Uni, Bosansko Petrovo Se/o, Nova Varo, Kotor- Varo, Novi Pa
zat; Viegrad, Skoplje, Velika KladuJa, Gornji Vakuf. Donji Vakuf. Mali
Zvornik, Ljubljana, Kairo, Be, Prag, Rim, Pariz, Gusinje, Ivani-Grad,
Doboj-Istok, Stari Grad (u Sarajevu), Novo Sarajevo, Aerodromska Nase
lje (u Sarajevu), A li-pain Most (nas. u Sarajevu), Dobrinja, Prijevor. te
pa, Gornji Rahi, Spahii, Kozarac, Vrapii, Kramer-Selo, Jasna Polja
na, Sokolovi-Kolonija, Nedarii, Tuanj, Bje/ave, Baarija, Soukbu
nar. Borik, Breka, Brka, Branska Malta, Hiseta, Gornji eher.

velikim slovom prva rije

u ustaljenih slikovnih nazi
va: Novi svijet, Zemlja

478. Velikim poetnim slovom pie se samo prvi lan u vielanih

tisuu jezera, Vjeni

grad

velikim slovom prva rije

u zemljopisnih imena:
Podrinje, Cazinska
krajina, Crni vrh,
Pljevaljska kotlina,
Neretvanski kanal

1 14

ustaljenih slikovitih naziva kontinenata, drava i gradova, a od ostalih

samo oni koji se sami po sebi piu velikim poetnim slovom: Crni konti
nent (Afrika), Novi svijet (Amerika), Stari kontinent l Stari svijet (Evropa);
Zemlja izlazeeg sunca (Japan), Zemlja tisuu jezera (Finska); Vjeni grad
(Rim). Tako i: Britanski otok (ili samo: Otok - sa znaenjem imena Velika
Britanija), Crveni otok (Kuba).
Kada su u pitanju slobodnija oblikovanja i slikoviti nazivi, uputno
ih je staviti meu navodnike: "Krilati lav" (Mleci), " Crno-uta monarhija"
(Austro-Ugarska).
Opisni nazivi, koji nemaju prirodu vlastitog imena, piu se malim
poetnim slovom: grad na Miljacki (mj . Sarajevo), grad soli (mj . Tuzla),
grad elika (mj. Zenica).
479. U zemljopisnih imena velikim poetnim slovom pie se samo

prvi lan, ukoliko se ostali sami po sebi ne piu velikim poetnim slovom.
Takva su imena oblasti, pokrajina, podruja, krajeva, otoka, poluotoka, vi
soravni, nizija, polja, dolina, pustinja, pjeara, uvala, jama, planina, vrho
va planina, brda, klisura, kanjona, peina, zemlj inih posjeda, l ivada, njiva,
panjaka, oranica, krevina, vulkana, struja, izvora, vrela, banja, slapova,
okeana, mora, jezera, zaliva, kanala, tjesnaca, pl i aka, fjordova, rijeka, po
toka, voda stajaica, movara, bara itd.: Jadranska oblast, Moskovska ob
last, Hercegovina, Slavonija. Posavina, Bira, Bosanska Posavina, Gaza,
Podrinje, Po/imlje, Povardarje, Semberija, Bosanska krajina, Cazinska
krajina, Vojna krajina, Ravni kotari, Gorski kotar, Hrvatsko zagorje, Gora

maslinska, Slovensko primorje, Zupci, Trebinjsko uma, Dugi otok, Bra,

Kornatsko otoje. Kornati, Istarski arhipelag, Zadarsko-ibenski arhipe
lag, Peljeac, Balkanski poluotok, Arabijski poluotok, Niika visoravan,
Sinaj, Golanska visoravan, Panonska nizija, Bi/ino polje, Gerzovo polje,
Glasinako polje. Livanjska polje, lstonomakedonska udo/ina, Sprean
ska dolina, Libijska pustinja, Nubijska pustinja, Sahara, Peruica, Delib
latska peara, Uvala Scott, Postojnska jama, avkarica, Skopska crna
gora, Triglav, Ajvatovica, Kozlogradske stijene, abenske stijene, Arefat,
Bedr, Uhud, Crni vrh, Debelo brdo, Hum, Zelengora, Zvijezda, emerska
planina, Ivan-planina, Slovenske Alpe, Tetovska kotlina, Pljevaljska kotli
na, Sievaka klisura, Bijambarska peina, Brateljevika peina, ehova
peina, Sevr, Vjetrenica, Veliko polje, Otave, Luka, Je/ik, Vezuv. Golfska
struja, Veliki gejzir, Kevser, Zemzem, Studenac, Vrelo Bune, Banja Vruica
(Vruica). Crni guber, Viegradska banja, Ilida Slatina, Varadinske
toplice, Kravice, Martinbrodski vodopad, Skradinski buk. Tihi okean. At
lantski okean, Jadransko more, Juno kinesko more. Mrtvo more, Borako
jezero. Zvorniko jezero, Dojransko jezero, Praa, Drinjaa, ehotina,
Gluha bukovica, Studeni Jadar, Bijeli Nil, Dubrovaka rijeka (Omb/a), Bo
kokotorski zaliv, Perzijski zaliv, Neretvanski kanal, Gibraltar, Magellanov
prolaz, Crni potok, Hutovo blato itd.
480. Ako se zemljopisna imena kao Jadransko more (pridjev + ime
nica) jave u obmutome slijedu lanova (imenica + pridjev), zadravaj u
svojstvo posebnih imena; tada s e i odredba pie velikim poetnim slovom:

izmeu mora Jadranskog i Jonskog, na poluotoku Balkanskom, po krajini

Cazinskoj, niz polje Livanjska, na visoravni Go/anskoj, preko planine e
merske.

obmuti slijed :

na poluotoku
Balkanskom,
niz polje Livanjska

481 . Malim poetni m slovom piu se imena vjetrova: bura, jugo,

koava, orkan.
482. Strane svijeta piu se malim poetnim slovom: istok, zapad,
sjever, jug; magrib (zapad), marik (istok).

istok (strana svijeta)

Istok (zemlje i narodi)

Kad oznaavaju narode na odreenome podruj u, piu se velikim

poetnim slovom: Istok (istone zemlje i narodi), Zapad, Sjever, Jug; Mag
rib (zapadne arapske zemlje i narodi), Marik (istone islamske zemlje i
narodi). Tako se velikim poetnim slovom piu oba lana u primjerima
kao: Bliski Istok (zemlje i narodi Bliskoga istoka), Daleki Istok, Istona
Evropa, Zapadna Evropa; tako i : Srednja Evropa (kao ustaljeni naziv koji
obuhvaa odredenu skupinu zemalja i naroda), Srednja Amerika i sl., za
razliku od zemljopisnih poj mova: Bliski istok, Daleki istok, zapadna Evro
pa (zapadni dio Evrope).
Prva rije pie se velikim poetnim slovom i u zemljopisnih naziva
Sjeverni pol, Juni pol.

Ukoliko se zemljopisnim nazivom oznaava ire podruje koje nije

tano odredeno, prva rije (pridjev) pie se malim slovom: istona Bosna.
1 15

juna A ustralija Uuni dio Australije), zapadna Hercegovina, srednja Dal

macija, srednja Evropa (kada je openito rije o srednjem dijelu tog konti
nenta), gornji Dunav.

velikim slovom prvi lan:

Mlijeni put,
Veliki medvjed

483. Velikim poetnim slovom pie se prvi (ili jedini) lan vlastitih
imena nebeskih tijela i sazvijea: Danica, Halejeva kometa, Mala kola,
Mjesec, Mlijeni put, Saturn, Sirijus, Sunce, Veernjau, Veliki medvjed,
Zemlja; povrina Mjeseca, veliina Sunca, kretanje Zemlje.
484. Velikim poetnim slovom piu se i pridjevi izvedeni od imeni
ca Mjesec, Sunce, Zemlja (u znaenju nebeskih tijela): Mjeseeva povri

na, Sunev sistem, Zemljina kora, Zemljin satelit.

Mjesec (ime nebeskog
tijela) mjesec (vrsta
-

485. Kad imenice mjesec i sunce znae vrstu nebeskih tijela, piu se
malim poetnim slovom: pored Zemljinog mjeseca postoje i Marsovi i Ju

nebeskog tijela)

piterovi mjeseci; sistemi s dva sunca.

dvojako pisanje:

486. Dvojako, tj . ili velikim ili mali m poetnim slovom (prema

izboru pisca), mogu se pisati imenice Mjesec i Sunce kada je rije o pojava
ma neposrednoga doivljavanja, o izgledu, vidljivosti, svjetlosti, toploti tih
tijela: Mjeseev l mjeseev lik, Mjeseeva l mjeseeva mijena, pomraenje
Sunca l sunca i Mjeseca l mjeseca, izlazak Sunca l sunca i Mjeseca l mjese
ca, Sunev l sunev zrak, Sunev l sunev odsjaj, Sunev l sunev hod, za
lazak Sunca l sunca i Mjeseca l mjeseca.
Tako i oblici i mijene Mjeseca: mladi Mjesec l mjesec (mlaak),
pun Mjesec l mjesec (utap), ali: polumjesec.

malim slovom: zemlja,

mjesec, sunce kao
ope imenice

487. U svim ostalim sluajevima, kad ne znae odredena nebeska

tijela, i kad uope ne znae nebeska tijela, ve se javljaju kao ope imenice,
malim poetnim slovom piemo: zemlja (prostor ivota; svijet; kopno;
povrina tla; zemljite; parcela; imovina; dravna jedinica), mjesec (mjese
ina; dio godine), sunce (izvor svjetlosti i topline; svjetlost; draga osoba).
To su oni sluajevi kada se imenica zemlja ne moe dopuniti rijeju
planeta ili zamijeniti vezom rij ei naa planeta; kada se imenica mjesec ne
moe dopuniti rijeju satelit ili zamijeniti vezom rijei Zemljin satelit;
kada se imenica sunce ne moe dopuniti rijeju zvijezda ili zamijeniti izra
zom naa (Zemlji najblia) zvijezda.

Mjeseeva mijena i
mjeseeva mijena

488. Velikim poetnim slovom piu se imena zodijakih znakova:

Blizanci, Djevica, Lav, Ovan.

velikim slovom prvi lan

imena praznika: Bajram,
Hadijski bajram, Prvi
maj l Praznik rada

1 16

489. Velikim poetnim slovom piu se jednolana vlastita imena

vjerskih i dravnih praznika i spomen-dana, a u sloenih i mena tako se pie
samo prvi lan, ukoliko se ostali sami po sebi ne piu vel ikim poetnim
slovom: Bajram, Hadijski bajram (Kurban-bajram), Lejletul-kadr l Le)-

lei-kadr, Nova godina, Jurjevo l Jurjevdan l urevdan, Bozuk l Boi,

Ivanjdan, Sveti Petar i Pavao; Osmi mart l Dan ena, Prvi maj l Praznik
rada. Dan Republike (misli se: Republike Bosne i Hercegovine).
Tako sc piu i imena dobrotvornih i sl. pothvata: Nedjelja djeteta,
Nedjelja borbe protiv tuberkuloze.

490. Vel ikim poetnim slovom piu se imena trgova, aleja, bulevara
i sl.: Trg Republike (misli se: Republike Bosne i Hercegovine), Trg heroja,

velikim slovom imena

trgova, aleja, bulevara:

Trg bana Jelaia, Aleja Bosne srebrene, Omladinska etalite, Bulevar

Mee Selimovia (ali: vozili su se bu/evarom "Mea Selimovi " i vieni su
u aleji "Bosna srebrena "; v. t. 494).

Trg heroja

49 1 . Vel ikim poetnim slovom pie se i rije ulica kao prvi lan u
nazivu ulica, npr.: Ulica platana, Ulica ehida, Ulica Isa-bega Isakovia,

ulice se mogu imenovati

bez oznake ulica

Ulica branilaca Sarajeva, Ulica pnjedorska, Ul. prijedorska, Ulica Fer

hadija. Tako i: Mahala Begluk, Sokak Denetia i sl..

492. Rije ulica pie se malim poetnim slovom ukoliko nije prvi
lan imena: Bosanska ulica, u Bosanskoj ulici, u Hasana Kikia i Danijela
Ozme ulici, Prijedorska ulica. Tako i : Duga mahala, Donja mahala.
Gradska mahala. Begluk mahala, Mala ikma, Denetia sokak i dr.
493. Velikim poetnim slovom pie se prvi (ili jedini) lan vlastitih
imena raznih saobraaj n ih sredstava (brodova, vozova), puteva, pruga, his
torijskih i privrednih graevina: Orao (brod), Bosna-ekspres (voz), Stari
most (u Mostaru), Most Suade Dilberovi, Arslanagia most, Kozija upri
ja, Latinska uprija, Autoput Sarajevo - Zenica, Pruga amac - Sarajevo,
Berlinski zid, Kineski zid, Babilonska kula, Brusa-bezistan, Tunel "elji
govii ", Alada (damija u Foi), Careva damija, Harem el-Ibrahim el-Ha
li/, Terzibain mesdid, Crkva sv. Josipa, Toranj sv. Luke (u Jajcu), Samos
tan "Gua Gora ", Turbe sedmerice, Turbe erze/ez-Alije (na Gerzovu),
Kaimi-babino turbe ( iznad Zvornika), ejh-Huseinovo turbe (na Oglavku),
Turbe Sari Sa/tuka i Aik Baa (u Tekiji na Vrelu Bune), Gazi Husrev
-begovo turbe, ehit/uci (groblje), Ba/uk bega Berkovia (grob), Steak
gosta Milutina, Djevojaka esma. Feredua (esma), Hadi Sinanova te
kija, Tekija na Og/avku. Tekija na Vrelu Bune (u Blagaju).

494. Kad ovakvi poj movi imaju ire i ue ime, a ne eli se naroito
naglasiti puno ime, ire ime (ukoliko se ne isputa), ako se shvaa opisno,
pie se malim poetnim slovom. Ue je ime (obino u nominativu) medu
navodnicima - kada se navodi zvanino ime, ili bez navodnika - u nezva
ninoj upotrebi: u aleji "Bosna srebrena ", na bulevaru "Mea Selimovi",

imena ulica - prvi lan

velikim slovom: Ulica
prijedorska, ali i:
Prijedorska ulica

velikim slovom prvi lan

imena puteva, graevina i
sl.: Pruga amac
Sarajevo, Hadi
Sinanova tekija

malim slovom ire ime

shvaeno opisno: u aleji
"Bosna srebrena

na izlazu iz tunela eljigovii, u samostanu "Gua Gora ", u crkvi "Sveti

Anto ", na autoputu Sarajevo - Zenica, prugom amac - Sarajevo, ispred
turbeta Sedmerice brae.
1 17

495. Malim poetnim slovom piu se takvi nazivi ako nisu vlastita
imena: most na Kupi (openito - bilo koji most na Kupi), savski most (bilo
koji most na Savi).

velikim slovom imena

organizacija, skupova i sL:
Crveni polumjesec,
Berlinski kongres

velikim slovom vlastito

ime kao dio sloenog
naziva: Nastavniko
vijee Osnovne kole
"Mehmedalija Mak
Dizdar" u Sarajevu;
Vijee sigurnosti
Organizacije
ujedinjenih naroda

118

496. Velikim poetnim slovom pie se prvi lan (odnosno jedini

u jednolanih imena) vlastitih imena organizacija, ustanova, preduzea,
uslunih slubi, radionica, hotela, stalnih tijela, pogona, odjeljenja, odsje
ka, odbora, komisija, drutava, umjetnikih grupa, savjeta, saveza drava,
ugovora, sporazuma, javnih skupova (kongresa, sajmova, izlobi, dogo
vora, sjednica, simpozija, konferencija), a od ostalih lanova tih imena sa
mo oni koji su sami po sebi vlastito ime (vlastito je ime i svaki posebni
dio sloenog vielanog naziva, tj . naziva sastavljenog od dvaju ili vie
jednolanih ili vielanih naziva); tako se piu i prevedeni vielani strani
nazivi (ustanova, preduzea i dr.): Crveni polumjesec, Patriotska liga, Pe
ti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine, Sanitetska sluba Sto etr
deset pete lahke brigade Prvog korpusa Armije Republike Bosne i Her
cegovine, apljinski odbor islamske zajednice u RBiH, Dru.tvo pisaca Bos
ne i Hercegovine, Udruenje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine,
Matica iseljenika Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Bosne i Hercegovine,
Arhiv Bosne i Hercegovine, Zemaljski muzej u Sarajevu, Gazi Husrev-bego
va biblioteka, Kongresna biblioteka (u Washingtonu), Francuska komedija
(pozorite u Parizu), Univerzitet u Tuzli, Prva gimnazija (u Sarajevu),
Karaoz-begova medresa (u Mostaru), Velika medresa u Skoplju, Klinika za
plune bolesti Klinikog centra Univerziteta u Sarajevu, Graevinsko predu
zee " Vranica ", "Energoinvest ", Odjeljenje za stambene poslove Skuptine
grada Mostara, Izvrni odbor Skuptine opine Livno, Mjesna zajednica
"Koevo /" (odnosi se i na ustanovu i na podruje), Opinski sud u Kaknju,
Bosanski kulturni centar, Osnovna kola "Sajvet-beg Baagi", Nastavni
ko vij'ee Osnovne kole "Mehmedalija Mak Dizdar " u Sarajevu, Fotograf
ska sekcija Gimnazije "Mea Selimovi " u Tuzli, Radio-televizija Bosne i
Hercegovine, Fabrika duhana u Sarajevu, Tvornica keksa i vafla "Lasta " u
apljini, Republiki prosvjetno-pedagoki zavod, Kasarna "Ramiz Sa/in "
u Sarajevu, Izvrni odbor Privredne komore, Nastavniko vijee Medicinske
.kole u Tuzli, Zemaljsko antifaistiko vijee narodnog osloboenja Bosne i
Hercegovine (hist.), Sarajevski lingvistiki kruok, Dekanat Metalurkog
fakulteta u Zenici, Nastavno-nauno vijee Ekonomskogfakulteta u Brkom,
Nogometni klub "ieljezniar ", Bijelo dugme, Crvena jabuka, Prva
knjievna komuna (izdavaka kua iz Mostara), Vijee sigurnosti
Organizacije ujedinjenih naroda, Njemako-francusko drutvo, Hotel "Ko
njuh ", Dubrovake ljetne igre, Festival malih i eksperimentalnih scena u Sa
rajevu, Berlinski kongres, Versajski ugovor, Londonski pakt, Karlovaki mir,
Hrvatsko-ugarska nagodba, Minhenski sporazum, Hudejbijski ugovor,
Prisega na Akabi, Varavski ugovor, A tlantski pa/...1, Sile osovine l sile
Osovine l Osovina (Rim - Berlin - Tokio), Nauni skup o Mehmed-begu Ka
petanoviu Ljubuaku, Slovo Gorina u Stocu .

497. U pojmova koj i imaju ire i ue ime (ukoliko se puno ime ne

eli naroito naglasiti) ire ime - ako se shvati opisno - pie se malim po
etnim slovom: u kasarni "Ramiz Sa/in ", u hotelu "Konjuh ", u tvornici

malim slovom ire ime

shvaeno opisno:
u hotelu "Konjuh"

keksa i va.fla "Lasta " u Cap/jini, iz graevinskog preduzeda " Vranica ",
svratio je u (izdavako) preduzee "Svjetlost ", igra u nogometnom klubu
"eljezniar " i sl.

ire ime pie se velikim poetnim slovom ukoliko sc eli naglasiti

zvanini naziv (tada se ue imc obavezno stavlja u navodnike i stoji u no
minativu):
( l ) Predao je rukopis Izdavakom preduzeu "Svjetlost ".

(2)

Dopis je upuen Nogometnom klubu "eljezniar ".

498. Umjesto zvaninoga vielanog naziva moe se upotrijebiti i

manji broj lanova ili samo jedan, uglavnom sadrajno najznaajniji, i tada
se piu velikim poetnim slovom: Pedagoko akademija Univerziteta u Sa

krae ime velikim slovom:

Pedagoka akademija,
Akademija

rajevu - Pedagoka akademija u Sarajevu - Pedagoka akademija - Aka

demija; Republika Bosna i Hercegovina - Bosna i Hercegovina - Bosna Republika.
499. Takoder su umjesto zvaninih imena esti ustaljeni (uglavnom
dvolani) istoznani nazivi koj i poinju pridjevom od imena mjesta u ko
me se nalazi ustanova (jedina te vrste); pridjev se tada pie velikim poet
nim slovom: Tuzlanski univerzitet (mj . : Univerzitet u Tuzli), Sarajevska

opera (Opera Narodnog pozorita u Sarajevu), Visoka medresa, Branska

galerijq. Zvornika gimnazija, Oglavaka tekija. Tako i : Turska ambasada

velikim slovom i
neslubeni nazivi umjesto
zvaninih imena:
Sarajevska opera,
Turska ambasada

i sl. (neslubeni nazivi koj i su postali sasvim obini).

500. Velikim poetnim slovom piu se i prisvojni pridjevi na -in,

-ovl-ev izvedeni od (sadrajno najznaajnije) imenice iz naziva: Akademi
jina izdanja (tj . izdanja A kademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovi
ne), "Lastin " proizvod (proizvod Tvornice keksa i va.fla "Lasta " u Cap/ji
ni), "Preporodove " podrunice (podrunice Bo.njake zajednice kulture
"Preporod ").
50 1 . Za razliku od sluajeva u kojima sadrajno najznaajniji lan
shvaamo kao skraeno, ranije spomenuto puno ime, i piemo ga velikim
poetnim slovom (npr. A kademija, obratio se A kademiji. v. t. 498), skrae
no vlastito ime, ukoliko se ono podudara s opom imenicom a moe biti
shvaeno kao pievo slobodnije uobliavanje, ispravno je pisati i malim
poetnim slovom: svakodnevnoje nafakultetu (npr. na Medicinskom fakul
tetu); djeca su bila u dvoritu kole (npr. Osnovne kole "Umihana Cuvi
dina "); tek to je iziao iz damije (npr. Gazi Husrev-begove damije) i

krae ime shvaeno kao

nezvanino moe se pisati
malim slovom: zakasnio
je na aerodrom

proetao pored bezistana (Brusa-bezistana); navedene odredbe ugovora

(npr. Versajskog ugovora); korisnici su upoznati sa sadrajem pravilnika
(npr. Pravilnika o radu Narodne i univerzitetske biblioteke Bosne i Herce1 19

govine); putnici su prispjeli na stanicu (npr. na Autobusku stanicu u Roga

tici); zakasnio je na aerodrom (npr. na Sarajevski aerodrom).
na naem Filozofskom
fakultetu u Sarajevu

(odredba uz neskraena
ime) - na naem fakulte
tu (odredba uz skraeno,
nezvanino ime)

502. Velikim poetnim slovom piu se vielana vlastita imena kad se ne skrauju - i onda kada im prethodi odredba (npr.: moj, tvoj i sl.):
naJ Filozofskifakultet u Sarajevu; u prvome goditu navedenoga Glasnika
Zemaljskog muzeja u Sarajevu; u toj Fabrici motora Sarajevo (u tom
Famosu); u dvoritu vae Tvornice ulja i pirita u Brkom; na sceni spo
menutoga Narodnog pozori.ta u Sarajevu (na sceni spomenutoga Narod
nog pozori. ta).
503. Malim poetnim slovom piu se skraena vielana vlastita

imena kad uz njih stoje rijei koje i h odreduju kao poznate pojmove (npr.:
moj, tvoj, svoj, njegov, njezin, na, va{ njihov; ovaj, taj, onaj, ovakav, ona
kav, takav; spomenuti, navedeni i sl.), jer onda obino gube svojstva vlasti
tih imena: moja kola ima veliku biblioteku; taj odsjek ima najvie stude
nata na naem fakultetu; ovaj skup; spomenuti ugovor; navedeni zbornik.
504. Malim poetnim slovom piu se rijei kojima se zamjenjuje
neko ime (a nisu sastavni dio tog imena): parlament (mj. Skuptina Repub
like Bosne i Hercegovine ili Republika skup.Wna), a tako i vlada, parla
ment - kada se odnosi na neke druge zemlje (umjesto vlastitoga imena:

Donji dom, Bundestag).

malo slovo poslije

rednoga broja:
Vl kongres ininjera

505. Kad ime poinje rednim brojem, prva rije iza rednoga broja
pie se malim poetnim slovom, ako taj lan sam po sebi nije vlastito ime:

Vl kongres ininjera Bosne i Hercegovine, 2. zasjedanje ZA VNOBiH-a.

506. Malim poetnim slovom piu se opi nazivi administrativnih
jedinica: mjesna zajednica, radniki savjet, okruni sud.

ustaljeni nazivi dogaaja

velikim slovom:
Prvi svjetski rat,
Bitka na Uhudu

malim slovom:
a) oba svjetska rata;
b) rusko-japanski rat;
e) trei svjetski rat;
d) alirska revolucija
1 20

507. Velikim poetnim slovom piu se ustaljeni nazivi dogaaja

(ratova, ustanaka, revolucija, bitaka, pothvata i sl.): Oprosni had, Prvi

svjetski rat, Stogodinji rat, Afganistanski rat, Austrijski rat, Korejski rat,
Bitka naroda, Husinska buna, Buna protiv dahija l Buna na dahije, Cazin
ska buna. Seljaka buna, Oktobarska revolucija l Oktobar, Francuska re
volucija, Kosovski boj, Sarajevski atentat, Zapadni front, Srijemski front,
lgmanski mar, Pofalika bitka, Bitka za ranjenike (Bitka na Neretvi).

Velikim poetnim slovom piu se i slini ustaljeni nazivi kada

poinju opom imenicom iako im je kljuni lan obiljeen velikim poet
nim slovom: Bitka na Bedru, Bitka na Uhudu, Bitka na Neretvi, Bitka na
tui l Bitka za tu, Bitka za Vozuu, Bitka kod Borodina, Bitka na Koso
vu l Boj na Kosovu.
508. Malim poetnim slovom piu se slini nazivi kad nemaju svoj
stvo opeprihvaenih, ustaljenih imena: kad su u mnoini - kriarski
ratovi, oba svjetska rata; kad su ratovi nazvani po objema stranama: tur
sko-austrijski rat, ameriko-vijetnamski rat, rusko-japanski rat; kad se go-

vori o pretpostavljenome ratu: trei svjetski rat; kad su revolucije nazvane

po imenu zemlje i sl. (izvan primjera navedenih u t. 507): kineska (kultur
na) revolucija, engleska revolucija, alirska revolucija; tako i: islamska re
volucija (u Iranu).
509. Opi su pojmovi i malim poetnim slovom piu se ustaljena
imena pojedinih historijskih pokreta i zbivanja: seoba naroda, narodnooslo
bodilaki pokret, ilirski pokret l ilirizam, reformacija, protivreformacija l
protureformacija, humanizam, renesansa.

Malim poetnim slovom piemo i opisne nazive kao to je, npr.,

malim slovom nazivi his

torijskih pokreta, umjet
nikih pravaca, razdoblja:
humanizam, kubizam,
sufizam, neolil

hrvatski narodni preporod.

Tako se piu i nazivi razdoblja u h istoriji Zemlje i razvitku ovje

anstva, potom nazivi raznih pokreta, umjetnikih pravaca, uenja i sl.,
koji imaju svojstvo opih pojmova: ledeno doba, bakarno doba, neo/it,
patrijarhat, nova era, srednji vijek, esnaesto stoljee, racionalizam, rea
lizam, impresionizam, moderna, modernizam, ekspresionizam, kubizam,
materijalizam, sufizam, marksizam, budizam.
5 1 0. Velikim poetnim slovom piu se imena posebnih kola u nau
ci i umjetnosti: Pitagorina kola, Praka lingvistika kola, Mletaka kola.
5 1 1 . Velikim poetnim slovom pie se prva rije u naslovima knji
poglavlja, odlomaka, asopisa, novina, studija, rasprava, lanaka, pro
pisa, isprava, zakona, pjesama, filmova, likovnih i drugih umjetnikih dje
la: Legenda o Ali-pai (roman); Apokrifnost poetskog govora: Poezija Ma
ka Dizdara (knjiga); Oblik i smisao (poglavlje); to nas to eka iza modre
rijeke (potpoglavlje); Sahifa (knj iga); Biser, Islamska misao (asopisi);
Veernje novine, Prva linija (naslovi novina); Jekavske oaze u zapadnoj
Hercegovini (studija); Pravilnik o radu Gradske biblioteke; Medinski us
ga,

velikim slovom prva rije

u naslovima knjiga,
asopisa, dokumenata,
umjetnikih djela:
Legenda o Ali-pai,
Veternje novine,
Kunovski zapis,
Glava fene

tav, Zakon o radnim odnosima; Testament gosta Radina, Kunovski zapis, Iz

vod iz matine knjige roenih; Smrt u Venediku (pjesma i poglavlj e roma
na); Majka Smaju pod ulom rodila (uspavanka), Sretanja (svita za violinu
i klavir); Muhadiri (film); Glava ene, Odlazak (slike).

Velikim poetnim slovom pie se prvi lan naslova i kada je rije o

vie primjeraka nekoga djela:
( l ) Darovaoje tri Leksikona islama i etiri Nekrologa jednoj ari
ji. (2) Biblioteka ima dva Hvalova zbornika.
-

5 1 2. Nazivi zakonskih nacrta i prij edloga mogu se pisati dvojako.

Velikim poetnim slovom pie se prva rije takvih naziva kada se radi o
stvarnome spisu koj i se tako zove: Nacrt Zakona o porezu na promet.
Malim poetnim slovom piu se takvi nazivi upotrijebljeni u opem
znaenju:

( l ) Zakljuen je sporazum o naunoj i tehni9koj saradnji.

(2) To
je predvieno u nacrtu zakona o osnovnim i srednjim kolama.
-

velikim slovom stvarni

spis: Nacrt Zakona o
porezu na promet; malim
slovom naziv u opem
znaenju: nacrt zakona o
osnovnim i srednjim
kolama
121

"budui nazivi" malim

slovom: osnovat e se
fond za stipendiranje
nadarenih ut:enika

513. Openito se tzv. "budui nazivi " piu malim poetnim slovom

(sve dok ne postanu stvarnost):

( l ) Na toj sjednici bit e usvojen prijedlog o izmjenama i dopuna
ma Zakona o ratnim vojnim invalidima. - (2) Osnovat e se fond za
stipendiranje nadarenih uenika i studenata. (3) Otvorit e se
filozofski fakultet u Mostaru. - ( 4) Doi e na osnivaku skuptinu
drutva za primijenjenu lingvistiku.
-

strani nazivi preneseni

izvorno: United Press
(fonetsko pisanje:
Junajted pres)

5 14. Vielani strani nazivi ustanova, preduzea, novina i dr. pri

izvornome prenoenju piu se (s obzirom na veliko i malo slovo) kao i u
izvorniku (s tim to se odredeni lan moe izostaviti): Berliner Zeitung,
Der Spiegel l Spiegel, United Press, East River, EI-Ehram, Foreign Office,

Ponte Rosso, State Department.

Nazivi iz jezika koj i imaj u slikovno pismo piu se kao i nai nazivi:
lenmin ibao (kineske novine).
5 1 5. Malim poetnim slovom piu se opi nazivi djela: biologija i
dvije historije (udbenici, vrste knjiga).

(Medutim, kada je rije o naslovima knjiga, upotrebljava se veliko

poetno slovo: Biologija za 2. razred gimnazije, Opa lingvistika; v. t. 5 1 1 .)

malim slovom nazivi

naunih oblasti: psiho

5 1 6. N azivi naunih oblasti piu se malim poetnim slovom: fizi

ka hemija, psiholingvistika.

lingvistika

Velikim poetnim slovom piu se nazivi nastavnih predmeta u kola

ma i na fakultetima (u dnevnicima rada, upisnicama, svjedodbama i uvje
renjima i dr.): Bosanski jezik, Fizika, Povijest, Biohemija, Zoologija, Mine

velikim slovom nazivi

nastavnih predmeta u
ispravama: Biohemija,
Semantika

veliko slovo pri isticanju

zvaninoga naziva: Gillete
l "Gillete; malim slovom
kao vrsta predmeta
i prilagoeno: ilet

ralogija, Etika, Semantika.

5 1 7. Velikim poetnim slovom piu se utvrdena ili zatiena imena
(marke) raznih domaih ili stranih proizvoda (kao struni i zvanini nazi
vi): Sarabon l "Sarabon " (ime bombona), Marlboro l "Marlboro " (ime
cigareta), Gillete l "Gillete " (ime proizvoaa), Silver l "Silver " (ime ile
ta), Singer l "Singer " (ime maine), Plivadon l "Plivadon " (ime lijeka),
Ava l "Ava " (ime deterdenta), li/avka l "li/avka " (zatieno ime vina),
Philips l "Philips " (ime elektronskih aparata).
Tako se i tipovi automobi la, aviona i dr., shvaeni kao ostvarenja,
proizvodi s utvrdenim i menom, piu velikim poetnim slovom: Renault 4,
Fijat J J OO l FIAT J J OO, Boing 707.
5 18. Shvaeni u znaenj u opih pojmova, kao vrste predmeta, i ka
da su glasovno i tvorbeno prilagoeni obrascu naziva razliitih izraevina,
tj . opim imenicama, ovakvi nazivi piu se malim poetnim slovom: mal
boro (cigarete), drina (cigarete), nivea (krema), kalodont (zubna pasta),
streptomicin (lijek), singerica (ivaa maina), vegeta, ilet, ilavka (vino
nazvano prema vrsti groa), rendgen (aparat), mauzer (oruje), folksva

1 22

gen, ford, .koda, .fijat, junkers.

5 1 9. Malim poetnim slovom piu se i ostala osobna imena u

slubi opih imenica (mjerne jedinice i dr.): amper (mjera; Ampere, ime),
kulon (mjera; Coulomb, ime), veber (mjera; Weber, ime), volt (mjera; Vol
ta, ime); tako i : makadam (cesta podloena tucanim kamenom; Mac Adam,
ime), odiseja (lutanja puna doivljaja; Odiseja, ime epa), kvisling (izdajica
domovine; Quisling, ime).
520. Zvanina imena odlikovanja piu se velikim poetnim slovom:
Zlatni ljiljan, Zlatno pero, Orden rada sa zlatnim vijencem, estoaprilska
nagrada.
521. Obino se velikim poetnim slovom piu nazivi sportskih
priredbi, liga, turnira i sl.: Mundijal, Petnaesto svjetsko nogometno prven
stvo, Me ampiona, etvrta kvalifikaciona grupa Evropskog nogometnog
prvenstva, Nogometno prvenstvo BiH, Zimska olimpijada u Sarajevu, Bal
kanski atletski kras, Olimpijske igre u Munchenu, Svjetsko prvenstvo u ko
arci, Unska regata i sl.

Ovakvi nazivi mogu biti upotrijebljeni i u opem znaenju; tada se

piu malim poetnim slovom:

amper (mjera) - Ampere

(Amper, ime)

velikim slovom zvanina

imena nagrada
i odlikovanja: Zlatni ljiljan
(neslubeno malim
slovom: dobili su zlatne
ljiljane)

velikim slovom nazivi

sportskih takmienja:
Unska regata

(neslubeno malim
slovom: na prvenstvu
Balkana u atletici)

( l ) Utakmice svjetskog nogometnog prvenstva odravaju se u neko

liko italijanskih gradova. (2) Zavreno je prvenstvo Balkana u
atletici.
-

522. Prvi (ili jedini) lan naziva ahovskih partija, otvaranja, vari
janti, odbrana i sl. pie se velikim poetnim slovom: Sicilijanka, Zatvorena

sicilijanka, panska partija, Kraljev gambit, Aljehinova odbrana.

523. Prva rije, potom simbol, skraenica u tekstovima koji na kra
ju nemaju taku (naslovi, potpisi pod slikom i sl.), takoder se pie velikim
poetnim slovom:

U Goradu, 22. oujka 1 995. godine

Na fotografiji: Vijenica
Glavni i odgovorni urednik
Prof dr. Midhat Begi

velikim slovom rije

kojom poinju naslovi,
potpisi pod slikom,
tekstom i sl.:
Na fotografiji: Vijenica

b) Prva rije u reen ici

524. Velikim poetnim slovom pie se prva rij e u reenici kao

zavrenoj obavijesnoj cjelini. Poslije znaka reeninoga kraja (take, upit

nika ili uzvinika) velikim poetnim slovom pie se prva rije svake nove
reenine cjeline u tekstu koj i se nastavlja:

velikim slovom pie se

prva rije u reenici i prva
rije upravnoga govora

Doekao sam ga, razgledajui Hasanov poklon, Abdui-Faradovu

knjigu u safijanskom povezu, sa etiri zlatne ptice na koricama.
1 23

- Jesi li vidio ovo? Poklon od Hasana.

- Kako je lijepo!
Pipao je prstima safijan, i rairena krila zlatnih ptica, gledao
udesne inicijale i raskona slova, odjednom preobraen.

(M. Selimovi, Dervi i smrt)

525. Vel ikim poetnim slovom pie se prva rije upravnoga govora
koj i se poslije dvotake stavlja unutar navodnika:
Mati je sumorno posluna i priguena kao i mi, suzila: "Svoj je
otac, kad malo i udari. . . poljubi ga u ruku, pa klanjaj, sinko ", a na
svaki udarac i jauk lice joj se trzalo i glavu je okretala.

(Z. Dizdarevi, Majka)

malim slovom nastavak

upravnoga govora

Ako se upravni govor prekida dodacima koji mu ne pripadaju, prva

rije nastavka upravnoga govora poinje malim slovom (ukoliko se sama
po sebi ne pie velikim poetnim slovom):
"Ne moe.5 vidjeti svijet virei kroz svoj prozor. niti moe vidjeti se
be do dna ako se osvjetljava lampom ", vikao je Ha/ladi kao da se
ljuti na Sujjana, "ni bunar lampom ne moe osvijetliti, a ovjekje
mnogo dublji jerje ovjek Boiji bunar. "

(D. Karahasan, Istoni diwan)

526. Ako se reenica nastavlja iza upitnika ili uzvinika, prva rije
poslije tog znaka pie se malim poetnim slovom:
( l ) Ide Bajram od kue do kue, odkrine vrata, proviri, od.!!;krine
druga vrata i zirne na sofru: ta ima? ima li ovnetine? ima li pee
nog mesa? ima li pita? revanije? ima li lonac sa erbetom? ( H . Ki
ki, Pria o ulaginom Bajramu) - (2) l usmo: tu - uu - uu! tu
u - u! tu - u - u! dva puta. (Z. Dizdarevi, Majka)

prva rije iza naslova u

pismima:
a) velikim slovom (ako je
iza naslova uzvinik);
b) malim slovom (ako je
iza naslova zarez)

527. U dopisivanju uobiajeno je da se iza naslova stavi uzvinik ili

zarez. Ako je iza naslova uzvinik, nastavak poinje velikim slovom:
Potovani prijatelju! Juer sam saznao da si...

Ako je iza naslova zarez, nastavak poinje malim slovom, bez obzi
ra na to da l i se pisanje nastavlja u produetku naslova ili u novome retku:
Potovani prijatelju, juer saznah tvoju novu adresu.
Dragi sine,
sretni smo zbog tvoga uspjeha.

1 24

e) Rijei iz potovanja
528. U obraanju jednoj osobi moemo se opredijeliti za veliko ili
malo poetno slovo u oblicima linih i prisvoj nih zamjenica za 2. lice jed
nine i 2. lice mnoine: ti, n. tvoj, Tvoj; vi, Vi, va, Va.
529. U obraanju ustanovi i veem broj u lica zamjenice vi, va piu

se malim poetnim slovom.

530. Line i pri svoj ne zamjenice za 3. lice jednine i mnoine ne slu
e za izravno obraanje i piu se malim poetnim slovom: on, ona, oni, nje
gov, njezin, njihov.

Izuzetak predstavljaju obrasci za posredno obraanje visokim li

nostima (Njegova visost, Njezino velianstvo i sl.).
53 1 . U neposrednom obraanju visokim linostima velikim poet
nim slovom pie se prvi lan uobiajenih obrazaca: Vae velianstvo, Vaa

obraanje pojedincu:
ti, tvoj, vi, va ili
Ti, Tvoj, Vi, Va
obraanje ustanovi
i veem broju lica: vi, va

obraanje visokim
linostima: Njegova
visost, Vae velitanstvo

visosti, Vaa preuzvienosti, Vaa ekselencijo.

532. Nazivi dravnih poglavara i vjerskih velikodostojnika najvieg

reda, upotrijebljeni samostalno (namjesto imena), piu se velikim poet

nim slovom: Predsjednik, Kralj, ah, Reisul-ulema, Papa.
533. Ukoliko se pojave uz ime, ovakvi se nazivi redovito piu ma
lim poetnim slovom: predsjednik Bijedi, reisul-ulema auevi.

nazivi poglavara umjesto

imena: Predsjednik,
Reisululema ili
predsjednik Bijedi,
reisululema tauevi

' Velikim . poetnim slovom rple se> vltito' iti\ef prva' je\ li: haoVIJs j:(
'enil:)d t
Su:1
a
J
J
ttt
rit
.
llO
o
a
pi
olana
e
n
a
va
vlas
Vell
pot vanj : S jedn
' :
lt.e:u; t':
vielanih imena velikim slov .
,, velikim. slovom piu )Vi lo.(C
. . . ttY:
:sloZenih .vielanih iiniia yelikinr .s . . , I!JE QO!IJdt:li; :P&l ;p,la.n Y.. og:PQ.iebnog

:: ,_:.".
imea; .ue .ime unutar lrinihwvifllh' lmeniobJnme.li. navdilicima.
.

. ..
..:v.Uirn se PQetnim .slovom piu:;:- ::: s:ot;:z.f0-;:dt" ,: <:. .: , _.. .. . "
.
J . (samo prvi . -- ili jedini lan "" a od ostalih lanova oni. koji se sami pq' sebi piu velikim
poetriim :slovom): ime .aog wtah, - Samltoihl T cfi.): iindfe:BiilQi. f,svei umfenlc( koJe
i: upuuju ria Boga (Oh, Njega:..); imena bpZanaya;:m_tt9lokl J nidnaravrii- Qla: (inenle '
)oslailik, Vjerovjesnik i sl. kad e .nli ml.njuje lfile vJerpvjesnil<a uhanjiJi; !Qlece,_
Bogorodica; Gospa, Spasitelj L s_l::,u sl_l>ii !Qga:ii!Jenar ina pegn}.:Q?6hngem_,
' S8rijat, sintagme kao Pravi put, SUdnji dan;,latinki naiiVi ivotinja l biljaka; imenf stanovnF
:ka naseljenih mjesta: imena daav;aj T! jtpravnihi t iP.aJ( ih!!rta Itik&er.
yi. ovL nazivi sa obrnutim r:a_sPQr.dom' C.lgga).; !ikov, !QJE -!!fln!laja f r;; imen .
.. stanpvnika J<ontinenata; geografskf imena;: .:imenf obJasti, iu:aieva.oto "*' / Pfanirta;
rrora, rtie 't dd imena nebeskih tijefa:L savijeanh iiia"'praznika;. im . . onjsRiir r:
.
. iliotiraaJnlh
.:privnidnih.gradevina; ime]la.saobrnajnica, :iQj)fiiit blvF{ oiiCi: lnii

h -- - w

"

'"'

'

:srestava; . ieria: organizacija, drustava;:u$ta!!6vi; ]ofet;Livoihttiila; javnlhkuJ)ova i .dr .

.; (tako:i .. skraeni' neslubeni nauvi JJroieto1tflioi(lilfi: :Jme.@7 11.vi;, (atova,-: blta@ 1 rugi.h1
.knJiga, . asopisa:: " uiriletriltkih; fdfelitaKolii:'"nhlvL
::dogaa;a;-: nasliivi
oas.tavntn:pJedm;
. :. . : .
.
..
i; dlivi : ,!Z <'ivi," };@i!iJ J!\ii ;.;.:

gf!.

n
:
d

pJUizY9Q;
J[ll
zvanioa,
,
irna
razlh
.
i
. . . . . ' . . .. .. ,- - . :--- . '; . .. :''"'
.
..
. .. '

': ,

' ' ' ,

'

'

-_ ,''

,,

"

,,

, ; .' '

'' ,

' '-: '

<''-: "',.,."'' <

":'

> <

' '-"-""''': ,,.,_,., -

'

.....

"...,. " w wn > >A. '

'

"""

..,_ . .

.,
;, .

.
- .. - ._.,_

X h. .o...,... -

""

('

1 25

 rijei kojima poinju aslovi, poisi pd slikom, tekstom i sl.;rijei kojima s obraa visokim
linostima; rijei predsjednik, car, kralj, reis i sl. kad se odnose na poglavara,drave i vjer
skoga velikodostojnika; prisvojni pridjevi na -ovi -ev i -in napravljeni od vlastitih Imena ljudi
(i kad su u sastavu naziva s opimznaenjem: Ali/tova peta) i ivotinja;
2. (svi lanovi - osim pomonih rijei): osobna imena (prezimena l nadimci) ljudi; ope
imenice upotrijebljene kao osobno ime (npr. Majka flrabrost) ; imena ivotinja; imena naroda
.
(all ne i dijelovi naroda: fan ispred ili iza imeha naroda ..: rT)alim slovom); Imena naseljenih
mjesta; Imena postojeih draa; imena kontinnata.
.
Dvojako se mogu pisati .(velikim- ili malim po9etnim slovqm .- po izboru autora) imenice
Mjesec i Sunce kada je rije o pojavama neposrednoga doivljav.anja, o izgledu, svjetlosti tih
tijela (izlazak Sunca l izlazak sunca) te line i prisvojne zamjenice za 2. lice pri obraanju
pojedincu (Ti l ti, Va$ l vaS): ,

__

-,

534. Treba razlikovati primjere koji se kao ope imenice piu malim
poetnim slovom, a kao vlastita imena velikim poetnim slovom:
abdesthana (opa im.)

Ahdesthana (ime ulice u Sarajevu)

ajkuna (draga)

Ajkuna (ime)

akademija (opa im.)

Akademija (skraeno ime odredene

A li-pain most (most)

Ali-pain Most (naselje)

A ngloamerikanci (Amerikanci

Anglo-Amerikanci (Englezi i Amerikanci)

akademije)

ope imenice malim

slovom, a vlasma imena
velikim slovom
jedno je:
dervi (opa imenica),
ford (automobil),
istok (strana svijeta),
kreka (naziv ugljena),
a drugo je:
Dervi (ime),
Ford (ime),
Istok (zemlje i narodi),
Kreka (naselje)

engleskog porijekla)

atlas (zbirka zemljopisnih karata;

Atlas (planinski vijenac Magriba)

vrsta tkanine)

beba (lutka)

Beba (osobni nadimak)

hog (opa im.)

Bog (Allah)

hoiji ( : bog)

Boiji ( : Bog)

braco (hip. : brat)

Braco (osobni nadimak)

Bua potok (potok)

Bua Potok (naselje)

buhara (zatvor)

Buhara (zem. ime)

Crna gora (planina)

Crna Gora (drava)

crveni polumjesec (polumjesec

Crveni polumjesec (ime organizacije)

obojen crveno)

air (opa im.)

Cair (mjesto)

uprija (opa im.)

Cuprija (mjesto)

dedo (opa im.)

Dedo (hip.: Dervi)

dervi (opa im.)

Dervi (ime)

dolac (opi pojam)

Dolac (naselje)

dra (opi pojam)

Dra (zem. ime)

fakultet (opa im.)

Fakultet (skraeno ime odreenoga

ftjat (automobil)

Fijat (preduzee)

ford (automobil)

Ford (imc)

francuz (vrsta kljua)

Francuz (pripadnik francuskoga naroda)

fakulteta)

1 26

hitna pomo (prva pomo)

Hitna pomo (ustanova)

ho-ruk (uzvik)

Ho-ruk (naziv Kikieva djela)

hurija (dcnctska ljepotica)

Hurija (ime)

ilida (opa im.)

Ilida (mjesto)

institut (opa im.)

Institut (skraeno ime odreenoga instituta)

istok (strana svijeta)

Istok (istone zemlje i narodi)

izraz (opa im.)

Izraz (asopis)

klju (opa im.)

Klju (grad)

konjic (opa im.)

Konjic (grad)

kreka (naziv ugljena)

Kreka (naselje)

kuba (vrsta cigare)

Kuba (ime zemlje)

kulon (mjera)

Coulomb (ime)

labud (ptica)

Labud (ime konja i sl.)

mejdan (opa im.)

Mejdan (mjesto)

mejta (kamen na koji se sputa mejit) Mejta (mjesto)

mercedes (automobil)

Mercedes (ime)

merhamet (opa im.; samilost)

Merhamet (naziv dobrotvornoga drutva)

mimar (opa im.; graditelj)

Mimar Sinan (u sastavu imena)

mjesec (vremensko razdoblje)

Mjesec (imc nebeskoga tijela)

mula (titula; uen ovjek)

Mula Mustafa Ba.kkija (u sastavu imena)

mumin (vjernik)

Mumin (imc)

napoleon (francuski zlatnik)

Napoleon (ime)

nijemac (nijem ovjek)

Nijemac (pripadnik njemakoga naroda)

nova godina (godina dana koja slijedi) Nova godina (praznik)

novi grad (opisno, opi pojam)

Novi Grad (sarajevska opina)

njemica (nijema ena)

Njemica (pripadnica njemakoga naroda}

odiseja (opa im.; lutanje)

Odiseja (Homerov ep)

odak (opa im.)

Odak (zem. ime)

oktobar (opa im.)

Oktobar (hist.; Oktobarska revolucija)

olovo (opa im.)

Olovo (grad)

opera (opa im.)

Opera (skra. za Opera u Sarajevu)

orijent (opa im.)

Orijent ( Istok; istone zemlje i narodi}

otoanin (itelj otoka)

Otoanin (etnik: Otok, Otoka, Otoac)

ovan (opa im.)

Ovan (zodijaki znak)

pali ( : palac; ptica)

Pali (imc iz bajke)

pe (opa im.)

Pe (zem. ime)

pejgamber (Boiji vjerovjesnik)

Pejgamber (vjerovjesnik Muhammed)

pepeljugu (opa im.)

Pepeljuga (ime iz bajke)

poslanik (opa im.)

Poslanik (vjerovjesnik Muhammed)

republika (opa im.)

Republika (skraeni naziv za RBiH)

sandak (opa im.)

Sandak (zcm. ime)

seka (hip.: sestra)

Seka (osobni nadimak)

sjever (strana svijeta)

Sjever (sjeverne zemlje i narodi)

slavenstvo (svojstvo)

Slavenstvo (svi Slaveni)

jedno je:
olovo (opa imenica),
seka (hipokoristik),
tvrava (opa imenica),
zehra (trunica),
a drugo je:
Olovo (grad),
Seka (nadimak),
Tvrava (roman),
Zehra (ime)

1 27

stari grad (opi [ ,am

mj )

arko (are1 pa: .

arplaninac (vr: tr

t >Sa t

Stari Grad (dio Sarajeva)

arko (ime psa)
arplaninac (etni k: S ar-planina)

eher (opa im.; g . ld)

eher (Sarajevo; ime mjesta)

ejh (starjeina tck ; e)

ejh Jujo (u sastavu imena)

koda (automobil)

koda (ime)

tatarin (potar konjanik)

Tatarin (pripadnik naroda)

trgovi.te (opa im.)

Trgovi.te (mjesto)

tufegdija (pukar)

Tufegdija (prezime)

tvrava (opa im.)

Tvrava (Selimoviev roman)

univerzitet (opa im.;

Univerzitet (skra. imc odreenoga

univerziteta)

vakuf(musl. zadubina)

Donji Vakuf(u sastavu zcm. imena)

veliki medvjed (velika zvijer medvjed) Veliki medvjed (sazvijede)

vitez (opa im.)

Vitez (zem. imc)

zapad (strana svijeta)

Zapad (zapadne zemlje i narodi)

zec (opa im.)

Zec (prezime)

zehra (trunica)

Zehra (imc)

zemlja (opa im.)

Zemlja (imc nebeskoga tijela)

zmaj (opa im.)

Zmaj od Bosne (Husein-kapetan

Gradaevi)

u (opa im.)

tu (zem.)

ZADACI I VJE B E

32. Stavi veliko poetno slovo gdje je potrebno: boiji poslanik muhammed, canis lupus
(vuk), arhimedov zakon, nobelova nagrada, nobelovac, podrinjac, bosna i hercegovi
na, podrinjski, srednjobosanski kanton, bosanski paaluk, paaluk bosanski, austro
-ugarska monarhija, opina prijedor, prijedorska opina, opina prijedorska, jadran
sko more, more jadransko, borako jezero, halejeva kometa, hadijski bajram, ulica
prijedorska, ulica ferhadija, most suade dilberovi, tekija na vrelu bune, klinika za
plune bolesti klinikog centra univerziteta u sarajevu, opera narodnog pazarita u
sarajevu, odsjek za orijentalistiku filozofskog fakutteta u sarajevu, husinska buna,
rusko-japanski rat, renesansa, barokno doba, ekspresionizam, legenda o ali-pai
(roman envera olakovia).
JO. ZAGRADE

unutar zagrada naknadna

i sporedna objanjenja

535. Zagrade su dvostruki znak kojim se, kao pravopisnim znakom

u uem smislu, oznaava umetnuto naknadno kao i sporedno objanjenje

koje se odnosi na dio reenice, reenicu ili vie njih:
Mnoga danas neznatna naselja Bosne i Hercegovine (Prusac, Liv
no, ajnie, Paite/j, Nevesinje, Stolac, Teanj, Zvornik) bila su od

1 28

XVi do XVJJJ sto(jea znaajni centri islamske prosvjete.

(K. Dob
raa, Uvod - u: Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, !)

536. Po obliku razlikuju se oble ( ), uglaste [ ] kose l l i vitiaste

l } zagrade.
Ako je potrebno u tekstu koji se nalazi unutar zagrada neki njegov
dio takoder odijeliti zagradama, upotrebljavaju se razliiti nj ihovi oblici:
,

Razlika u znaenju obi(jeena je u ovome sluaju odsustvom (od

nosno prisustvom) crtice - Angloamerikanci (Amerikanci engles
koga por(iekla /pridjev angloameriki/) : Anglo-Amerikanci (En
glezi i Amerikanci lprit(jev anglo-ameriki/).

537. Zagrade se mogu nalaziti u sredini i na kraju reenice. Iza nj ih

dolazi reenini znak koji pripada dijelu reenice u kojem se nalaze,
odnosno reenici unutar koje su zagrade:

oble, uglaste, kose i

vitiaste zagrade
razliiti oblici zagrada u
zagradama

zagrade mogu biti u sredi

ni i na kraju reenice

Da bi djelovao Jto jae i uvjer(jivije na sluaoce, govor mora biti

kratak, a tok misli pregledan, dokazijasni, a zak(juci logini; mo
ra udovo(jiti naroitim akustikim zahtjevima (izbjegavati teke
skupine glasova i r(jdi); mora hiti argumentiran pristupanim
prin!ferima, jasan i konkretan: zatim, uvjerljiv i slikovit - stoga se
slui prikladnim .figurama (tzv. govornike figure). (M. ami,
Kako nastaje nauno djelo)
538. Ispred prvoga dijela zagrada unutar reenice stoji pravopisni
znak koji inae pripada dijelu reenice ispred zagrada i sa zagradama nije
.
.
.
u IZravnoJ vezi:
Enver olakovi, pisac romana "Legenda o A li-pa.5i ", (budui je
roen i rastao u Budimpe.5ti) prve stihove objavio je na madarska
me jeziku; pisao je i na njemakome, a od 1 939. iskljuivo na bo
sanskome jeziku.

539. Kada je, medutim, tekst unutar zagrada u tijesnoj vezi s dije
lom reenice ispred zagrada, pravopisni znak koji inae pripada dijelu is
pred zagrada stavlja se iza zagrada:
Enver olakovid, pisac romana "Legenda o Ali-paJi " (radnja ro
mana vezana je za Sarajevo), raden je 1 913. u Budimpe.5ti, a umro
u Zagrebu 1 976. godine.

540. Unutar zagrada moe biti umetnut tekst veliine reenice;

takav se tekst pravopisno organizira kao da je dio reenice (prva rije po
inje malim slovom - osim ako sc sama po sebi ne pie velikim slovom;
na kraju takve reenice ne pie se taka, ali sc stavljaju ostali pravopisni
znaci koji inae pripadaju zagradcnome dijelu):

na kraju teksta koji

poinje malim slovom
unutar zagrada mogu
stajati uzvinik i upitnik
(ne i taka)
1 29

( l ) Jedini pjesnikov razlog da u tre<..:e izdanje (da je Dizdar poivio,

da li bi i ono bilo definitivno?) ne uk(jui Slovo o Slovu nalazimo 11
intenzivnoj potrebi za saimanjem poetskog teksta, koje se nikako
ne smije shvatiti samo kao formalni korektiv. ( K . Prohi, ApokriF
nost poetskog govora) - (2) Spre/lu/O sam se za vide1je sa starcem,
samrtnikom, pritisnut i stim mranim mislima, a naS:ao se pred lije
govom kerkom (nikad je nisam vidio a znao sam da je ona!). (M.
Selimovi, Dervi i smrt)

unutar zagrada izdvaja se

svoj tekst umetnut u tui

54 1 . Zagradama izdvajamo svoj tekst umetnut u tui, uz napomenu

da umetnuti dio ne pripada navodu:
( l ) A kada doe Pm-ak/it (tj. vjerovjesnik Muhammed, nap. na.';a),
koga u vam poslati od Oca, Duh istine, koji od Oca izlazi, on de
posvjedoiti za mene. (Hvalov zbornik, Evanelje po Ivanu, 1 5 :26)
- (2) Hasanaginica je, meutim, ostala na tom tlu (poslije progona
BoJiijaka iz Imotske krajine, nap. naS:a) i poela svoj novi ivot. (A.
Peco, Neki problemi "Hasanaginice " sa posebnim osvrtom na nje
nu osnovnu varijantu)

taka iza skraenice a

ispred drugoga dijela
zagrade

542. Ako sc u zagradama nae skraenica koja inae zavrava ta

kom, taka

sc

pie i ispred drugoga dijela zagrade:

Sloene skraenice mogu se mijenjati po padeima (npr Nama, Na

me itd. ) i uk(/uivati u tvorbeni proces (Namin i sl. ).

na kraju samostalne
reenice unutar zagrada
mogu stajati svi pravopis
ni znaci

543. Ako se u zagradama izvan reenice nalazi tekst veliine jedne

ili vie reenica, unutar zagrada piu sc svi pravopisni znaci koji bi pri
padal i tom tekstu i da n ije u zagradama:

luk iza brojke izraava

redoslijed jedinica

544. Luk Uednostruka zagrada - po obliku drugi dio oblih zagrada)

upotrebljava se umjesto take kada se hoe izraziti redoslijed jedinica u
nabrajanju. Luk se stavlja iza brojke ili slova:

Te iste godine [1879.} na.\:ao se u delegaciji koja je iHa u Be da

Caru i Carici estita srebreni pir i tom zgodom upoznao se sa bis
kupoin Josipom Jurjem Strossmayerom. sa kojim e odravati prija
teljske veze do kraja ivota. (U dva maha, /889. i 1896. godine, sus
reo se Ljubuak sa Strossmayerom, prigodom 1ljegovih pojeta Sa
rajevu, a bio je i biskupov gost u akovu, takoder u dva navrata.)
U augustu 1879. postao je jubuS:ak poasni vladin savjetnik. (M.
Maglajli, Knjievna djelatnost Mehmed-bega Kapetanovia Lju
bu.aka)

( l ) S obzirom na pregradu zranoj struji, medu pravim sug/asnici

ma razlikuju se: a) pregradni (b, p, g, k, d, t), b) polupregradni (e, ,
d, d, ). e) tjesnani (s, z, , , f, h). - (2) Akustine osobine glaso
va jesu: l) vokalnost, 2) konsonantnost, 3) nazalnost, 4) kompakt1 30

nost, 5) d(/iiZiwst, 6) neprekidnost, 7) srridentnost, 8) zvunost i 9)

gravisnost.

545. U tekstovima posebne namjene zagrade slue za oznaavanje

dubleta pojedinih rijei i oblika: akcen(a)t, lijepog(u), sto(/)ni (to znai da sc
upotrebljavaju u dublcti akcenat i akcent, l(jepog i l(jepoga, srolni i sroni).

dvostruki oblici: sto(l)ni,

lijepog(a)

Unutar zagrada obino se stavljaju naknadna i sporedna objanjenja. Na kraju teksta koji
poinje malim slovom unutar zagrada mogu stajati uzvinik i upitnik, ali ne i taka; meutim,
na kraju samostalne reenice unutar zagrada moe stajati i taka. Zagradama se izdvaja i svoj
tekst umetnut u tui (uz napomenu da ne pripada citatu).
Postoji i jednostruka zagrada (luk), koja se pie iza slova ili brojki pri oznaavanju jedinica u
nabrajanju.

3 l .ZAREZ
546. Zarez je pravopisni znak kojim se, radi lakega itanja i bolje
ga razumijevanja teksta, razgraniavaju odlomci razliitoga karaktera i u
razliitoj mjeri samostalni . Openito vrijedi da se meusobno tijesno po
vezane rijei, skupovi rijei i reenice ne odvajaj u zarezom.
Granicu izmeu pojedinih dijelova vano je pravilno obiljeiti u
pismu (u govoru je to pauza), jer o toj granici esto ovisi znaenje:

( l ) Ne vrijedi raditi! : Ne, vrijedi raditi! - (2) Molim, lij"epo govori

tc.' : Molim lijepo, govorite! - ( 3 ) Str(jeljati ne, pomilovati! : Strije
ljali, ne pomilovati! - (4) To to je rdeno, meni nije jasno : To to
je rdeno meni, n lj"e jasno.

Zarezom sc obiljeavaj u naporednost, naknadno objanjenje, sup

rotnost, naroito isticanje, obraanje i rijei i l i izrazi kojima se izraava
subjektivni odnos onoga ko pie prema sadraju saopenja.

zarez obiljeava:
a) naporednost i nabraja
nje,
b) naknadno objanjenje,
e) suprotnost,
d) naroito isticanje,
e) obraanje,
t) subjektivni odnos

l ) Zarez unutar reenice

547. Unutar reenice kao obavijesne jedinice koja je gramatiki,

znaenjski i intonacijski cjelovita pojedini dijelovi (rijei, sintagme, izrazi,
dijelovi koj i imaju ulogu zasebne reenice te itave reenice) mogu biti u
nekoj mjeri samostalni, ili u izravnoj znaenjskoj vezi . Samostalni dijelovi
odvajaju se zarezom, dok se oni koj i su u izravnoj vezi ne odvaj aju.
548. Zarezom se odvajaj u dijelovi koj i stoje naporedo (dva ili vie
njih) i dijelovi koji se nabrajaju, tj . kad uzastopno slijede tri ili vie napo
rednih jedinica. Takve jedinice mogu biti s veznici ma i bez veznika.
549. Zarezom se odvajaj u nezavisni istovrsni dijelovi (tj . naporedne
jedinice i jedinice u nabrajanju) bez veznika:

samostalni dijelovi unutar

reenice odvajaju se zare
zom

zarez izmeu naporednih

jedinica i jedinica
u nabrajanju
131

( l ) l ta je onda ostalo od mene, ljuska, mezar. ni.an bez oznake?

(M. Selimovi, Dervi i smrt) - (2) Svuda tiho, pusto. (E. Mulabdi,
Zeleno busenje) - ( 3 ) Prvi snijeg, tiha pria, ludo djetinjstvo, pa
uinasto srea, san o lijepom. (M. Selimovi, Tvrava)

zarez izmedu jedinica u

okomitome nizu

550. Zarezom se mogu odjelj ivati jedinice u nabrajanju koje se niu

jedne ispod drugih:
Ispred tvrdoga nepca tvore se:
a) usneni suglasnici (p, b, v J, m),
b) zubni suglasnici (d, l, n, e, z, s),
e) a/veo/arni suglasnici (l. r).

bez zareza izmeu

lanova okomitoga niza
i bez take na kraju niza

5 5 1 . lanovi u okomitome nizu ne moraju biti odijeljeni zarezima;

tad se ne stavlja ni taka na kraju niza:

Vokali se po mjestu tvorbe dijele:

l) prema vodoravnome poloaju jezika (prednji i, e; srednji a; zad
nji o, u)
2) prema stepenu uzdignu/ostijezika prema nepcu (visoki i, u; sred
nji e, o; niski a)
3) prema sudjelovanju usana (pri izgovoru e, i usne su u neutral
nome poloaju)

zarez izmeu atributa u

nezavisnome odnosu

ne stavlja se zarez izmeu

atributa u zavisnome
odnosu

552. Zarez se stavlja izmedu nezavisnih atributa:

( l ) Otar. blizak pucanj napolju. (S. Kulenovi, Ponornica) - (2)

Fikret je imao zelene, kratke, otrcane hlaice. (Z. Dizdarevi, Maj
ka) - (3) A tek svibanj i rascvalijorgovan i u baama, behar po dr
veu bijel, mirisav i njihan vjetriem. (E. olakovi, Legenda o Ali
-pai)
553. Zarez se ne stavlja izmedu dvaju ili vie atributa ukoliko oni

to prethode odreduju itavu sintagmatsku cjelinu koja slijedi:

( l ) Neka mi samo poivi moj jadni dobri Mahmut. . . (M. Selimovi,
Tvrava) - (2) Jedna enska, jedna ma/ajina kokoica. (N. Sarajli,
Teme) - ( 3 ) Pred njegovim krupnim plavim oima u toj magli od du
hanskog dima i bjeline ( ... ) iskrsnu lik njegove velike ljubavi - Al
mase. (E. olakovi, Legenda o Ali-pai)

rije u ulozi objanjivaa

odvaja se zarezom
1 32

554. Treba razlikovati primjere u kojima se jedna rije javlja u ulozi

objanjivaa prethodne: Ubrao je zrelu, sonu, jabuku (gdje sonu slui
kao objanjiva rijei zrelu, odnosno sintagme zrelu jabuku) od primjera u

kojima se ne javlja objanjiva, kao: Ponjevenoje zrelo ozimo ito (gdje zre
lo ozimo ito stoji nasuprot izrazu zeleno ozima ito ili zrelo jam ito) i sl.
555. Zarezom se ne odvaj aju poasni naslovi, rijei koje znae zani
manje i sl. kad stoje ispred rijei koju objanjavaju. Ovakve rijei imaju
slubu slinu atributu:
( l ) Muderis Numanje svoj govor zasnovao na tvrdnji daje pogrd
no svako uenje kojemu vjera nije temelj'. (M. Selimovi, Tvrava)
- (2) Vezir Delaludin bio je samo sluga mome ka/emu i divitu . . (N.
lbriimovi, Drame) ( 3 ) Ja sam pjesnik Behram. ( D. Ali, De
mij'urg) - ( 4) Znameniti historiar Hamdija Kreevlj'akovi pisao je

ne odvajaju se zarezom
poasni naslovi i oznake
zanimanja: pjesnik
Be hram

o Bosni pod osmanskom upravom.

556. Rijei koje znae zanimanje i sl., ako predstavljaju naknadno

objanjenje, odvajaju se zarezom s lijeve strane:

naknadna objanjenja
odvajaju se zarezom

O Bosni pod osmanskom upravom pisao je Hamdija Kreevljako

vi, znameniti historiar.

Ukoliko sc takve rijei nalaze unutar teksta, odvajaju se zarezom s

obje strane:
Hamdija Kreevljakovi, znameniti historiar, pisao je o Bosni pod
osmanskom upravom.

557. Bez zareza se niu lanovi smisaone cjeline tjenje povezani

veznicima i, ni, ili, bilo:
( l ) U dnu smokva sa irokim liem i .vipci s crvenim plodovima i
velika murva . . (A. N ametak, Sunce) - (2) Sini mu je ko jabuica,
vese(ie i njemu i eni i majci. (E. Mulabdi, Zeleno buse1?je)

lanovi u nizanju tjenje

povezani ne odvajaju se
zarezom

558. Zarezom se odvajaju dijelovi u nabrajanju izmedu kojih se na

laze rijei i, ni, ili, bilo u ulozi pojaivaa, tj. radi naroitoga isticanja. Tada
sc zarezom odvajaju i dva posljednja lana:

zarezom se odvajaju
lanovi u nizanju radi
naroitoga isticanja

( l ) Davno nekad bio je ivot, i dan, i sunce. (M. Selimovi, Djevoj

ka crvene kose) - (2) l nije to samo plamen i ar. i milioni tih iskara,
i dim taj . (. Sijari, Bihorci) - (3) On nema djevojke, ni rodbine,
ni nas. (A. Isakovi, Taj ovjek)
..

559. Ukoliko se u nabrajanju samo pretposljednji i posljednji lan

vezuju sastavnim ili rastavnim veznikom (i, te, ili i sl.), oni se ne odvaja
ju zarezom:
( l ) Sumnja ima etiri grane: nerazumnost, strah, koleb/jivost i pot
if?iavanje svemu. (Ali ibn Ebi-Talib, Nehdul-belaga; prev. R.
Mahmutehaji i M. Hadi) - (2) Zato nam se ini da su Ku/eno-

bez zareza izmeu pret

posljednjega i posljednjeg
lana: Kulenovi, Huma
i Dizdar (ukoliko se
posljednji lan ne eli
naroito istaknuti)
1 33

vid, llumo i Dizdar dovr.avali pjesmu iji su se prvi akordi zaeli u

stihovima Muse azima c:atic:a . . . (E. Durakovi, Rije{ i svijet)

Ako

se p o s lje dnj i lan el i

n a ro i to istaknuti,

moe sc

odvojiti

za rezom :
( l ) Izgleda /aje hlia, i opasnija. ( M . Sel i movi, Dervi.\' i smrt ) - (2)

Pravio ihje i prodavao jo.\: djed njegov. i djedov djed. . . ( l . H orozo

vi, Prodavn ica noeva)

zarez izmeu dijelova sa

suprotnim znaenjem

560. Z a rezom se odvajaj u dijelovi reenice sa suprotnim znaenjem:

( l ) Ista vjera. a drukiji odlazak na onaj svijet. ( S . Kulenovi, Po
nom ica) - (2) Umoran sam od saznanja daje puno kri vaca. a malo

okrivljenih. ( B . Redepagi, Brod) - ( 3 ) Bi/a je to ( . . . ) pomalo smi

jena slika, ali podnoljiva. (M. Selimovi, Ti.\: ine) - ( 4) Sam i sa
nwtan, ali savren u poslu kojije obavljao. ( A . l sakovi, Taj c:ovjek)

formalna suprotnost bez

zareza

56 1 . Zarez ne dolazi izmeu dij e l ov a vezan i h suprotni m vezni kom

ta suprotnost formalna tc oba dijela p re d s ta v ljaj u jednu cjel inu:

ukol iko je

Ratje surova ali po,i:tena h01ha. kao medu ivotinjama. (M. Se

limovi, Tvrava ) - (2) Podstnjdljivo a mimo 1nu je gledala u oh . .
( M . Sel imovi, Magla i mjesdina) - ( 3 ) Svog mimog ali prijekog
brata Murata primijetio sam ulazed u d::am (ju. (S. K u lenovi,
(l)

Ponornica)

bez zareza:
ne samo ... nego;
ne samo ... ve
(jer znai: l . . . i)

bez zareza dijelovi

reenice ili cijele reenice
kad se nadovezuju
na komparativ

562. Ne odvajaju sc zarezom dije lovi reenice povezani suodnosnim veznikom ne sanw . . . nego (ili varijante lU! samo . . . no, ne samo . . . ve():
( l ) Ne samo drhtavim glasom ve i nekim opCim nesjJOkojstvom
kazuje da n!je oekivao s us ret sa mnom . . . ( N . Idrizovi, Ikona bez
boga) - (2) Pomognd li mi da uguim hunu jo l!iiara, ne samo da
e.ii hiti pa.a od dva tuga nego e. hiti kapetan srebremlke kapeta
n (je. ( N . l b ri i movi , Dram e )

563. Takoder se zarezom ne odv ajaj u dijelovi reenice s v eznic i m a

nego i no, ili ak cijele reenice uvedene veznicima nego kad. nego da i ne
go .fto. kad se nadovezuju na k o m para t iv :
( l ) Najneugodnije je to znamo da one znaju vie nego to pokazu
ju .. . ( M . Se li m ovi , Dervi i smrt) - (2) Bolje prije nego poslije. ( H .
H umo, Grozdanin kikot) - (3) Otpozdravljali slae nego to su bili
pozdrav(iani. (D. S ui, Uhode) - (4) Ali vie no iko na volim pri
rodnost. (A. lsakovi, Taj {ovjek)

564. Zare zom se odvaj aj u dijelovi reenice koji se dodaj u i l i umeu

(apozicija, apozitiv, lanovi kojima se i st i e , bl ie odreduje dio koji slije
di, ili naknadno obj anjava p rethod n i sadraj ):
1 34

( l ) Ta starica, ena ribara Hasana, draga mi je kao hiblioteka. (A.

H . Duboanin, Okovana ptica) - (2) Dervi-pa.a Bajezidagir.:. mos
tarski pjesnik iz XVI vijeka, o Fako je pjevao o svom rodnom mjes
tu, o gradu Ila Neretevi ( ... ) (A. Peeo, Iz jeziike teorije i prakse)
(3) Za otru planinsku kosu sputalo se sunce. sa prostranih polja,
site i vesele, vrac:ale su se avke. (A. Hromadi, Patuljak iz Zabo
ravljene Zemlje) - ( 4) Ispred nogu mu prim u ptiurina, velika, no
Ila, zafhtta krilima niz kukuruz. (. Sijari, Bihorci) - (5) Smrt je
jek in, sigumo saznanje, jedino za to znamo da de nas stii. (M.
Selimovi, Dervi.' i smrt) - (6) Malo poguren, 11 dugoj cmoj duhi
i s torbom preko ramena, 1/hamija je polahko odmicao. (R. Kadi,
Ilhamij'in put u smrt) (7) Tahir-bee Kaduniu, ti si paa, plavski
paa. Niko ti vlast ne smije oduzeti - hrabrio me kadija, Rustema
ga. (B. Redepagi, Pustinjak) (8) U zaseoku Brdo, na Abazovoj
glavici, nalazi se osamljen stedak u obliku sljeme1jaka sa posto
ljem. ( . Belagi, Steci: Kataloko-topogra.fski pregled)

zarezom se odvajaju:
a) apozicija;
b) apozitiv;
e) rijei kojima se istie
dio koji slijedi;
d) rijei kojima se neto
naknadno objanjava

565. Zarezom sc redovno odvaja i naknadno dodati, objasnidbeni

dio koji poinje sredstvima za obj anjavanje odnosno, i to, to jest, skrae
nicom tj. i sl.:

( l ) Tako su, recimo, prijepisi Uskufijeva Makbuli-arifa uglavnom

ikavski. prenu/a je tuzlanski, tj. maternji govor pisca, nesunuyivo
ijekavski "otkad ijekavski govori postoje ", pa se osnovano pretpos
tavlja da je i izvornik pisan ijekavicom. - (2) Poznati su takvi ifta
ri koji se godinama pripremaju, i to vrlo uspjeno, u Gazi Husrev
-hego voj medresi u Sarajevu.

566. Umetnuti dijelovi reenice redovno se odvajaju zarezima (ili

crtama) kad nisu u izravnoj znaenjskoj vezi s reenicom u koju su umet
nuti:

( l ) ta je onda, s obzirom Ila ove stavove, jezik za Wittgensteina,

odvajaju se zarezom
umetnuti dijelovi kad nisu
izravno vezani s reeni
com

kada izlazi da se u njegovojfilozofiji (u Tractatusu) vrti sve oko sta

vova, izricanja, uvjeta i zna{elja izreL;enog i aktivnosti oko analize
i tumace1lja toga .to je izreeno, dakle, kada se radi upravo o
onome to je pred1net filozofije jezika. (M. Filipovi, Filozofija je
zika, J) - (2) Muhammedje hio taj koji je svoj narod, dotada izvan
dosega monoteizma, suoiio sa zlom i, odatle, sa grijehom. (N.
Smailagi, Klasina kultura islama, J) (3) Patnici se, ne bez os
nove, smatraju r.:vrim, o'jetljivijim, realnijim, pouzdanijim, naue
nim da misle razborito i objektivno. (R. Muminovi, Ethos i (iudsko
bivstvovwje)
-

567. Zarezima (pa tako ni crtama) ne odvaj aj u sc dijelovi ukoliko

su u izravnoj znaenjskoj vezi s reenicom ili dijelom reenice u koju su
umetnuti:

ne odvajaju se dijelovi
u izravnoj vezi
135

( l ) Bernard Berenson u zakljuku svojih pola vijeka du:ih studija

likovne umjetnosti kazao je da "umjetnostjednog perioda izraava
samo ono .to uspiju da kau umjetnici koji je stvaraju ". (M. Begi,
Raskda, If) - (2) A ona nije nwrila to se o njoj govori, pa ni uza
sve oeve prijetnje nije htjela promijeniti ivot. (A. Nametak, Trava
zaboravka)

oblici vokativa odvajaju se

zarezom od ostalih dijelo
va reenice

568. Vokativ se od ostal ih reeninih dijelova odvaja zarezom (uko

liko nije odijeljen uzvinikom). Ako je vokativ na poetku reenice, zarez
sc stavlja iza njeg; s obje strane ako je unutar reenice, a ispred njeg ako
je na kraju reenice:
( l ) Sve nas su uhili nebrojeno puta, brao moja ubijena, a uasnuti
smo kad pogodi nekog ko nam je najdrai. (M. Selimovi, Dervi. i
smrt) - (2) Kamo, srce, na cijelom svijetu grad ravan Sarajevu!
(Mejli, Pjesma Sarajevu) - (3) l znaj, Amra, oni koji biraju puteve
utrte ne pale svjetla onima koji dolaze. (H. Humo, Hanarin pogled)
- ( 4) Zar se udi.. srce, Jto ga lj'ubim ? (D. Bajezidagi, Gaze! o Mos
taru) - (5) ! nisam ni stoti dio znao ta sada, majko, znam. (Z. Top
i, Psi i lj'udi) - ( 6) Du! mirie, mila moja majko, l ul miri.<ie, Ome
rova du.a. (Smrt Omera i Mcjreme) (7) Drino vodo, iva eo
moja, l o moj dragi, iva eljo moja! (Drino vodo, iva edo moja)
-

Zarezom se ne odvaja vokativ jedino u ustaljenim izrazima: Boe

sauvaj, Boe pomozi, ne daj Boe.

zarezom se odvajaju
modalne rijei i izrazi

569. Takoder sc odvajaju zarezom modalne rijei i izrazi, kao i dru

ge rijei u toj ulozi, npr. razliite rijece, uzvici, zakletve, uzreice, pota
palice (dodu-k bezbeli, tavie, naravno, dakle, takoer. dakako, svakako,
meutim, upravo, zaista, naprimjer, nesumnjivo, bez sumnje, vjerovatno l
vjerojatno, moda, valj'da, zbilj'a, nipo.fto, neosporno, prirodno, zacijelo,
nedvojbeno, jednostavno, uostalom, naprotiv, prije svega, izmeu ostalog.
na kraju kn!jeva, isto tako, po svemu sudei, unato tome, uprkos l 11.1prkos
svemu. ovaj, Boga mi i sl.):

( l ) Huso se, dodue, nije predavao. (M. Selimovi, Djevojka crve

ne kose) - (2) Uzbihuzurilo le, bezbeli? (R. Kadi, 1/hamijin put u
smrt) - ( 3 ) Time. naravno, ne elimo umanjiti znaca_j 1jegovog pjes
nikog djela. (E. Durakovi, Rije i svijet) ( 4) Istina je, takoder,
lijepi privid, u kome muzika. k1jievnost (itd.) postaje svjesna sebe
kao bitne "poznaje. .. (A. arevi, ovjek i moderni svijet) - (5)
Hasanaginica je, meutim, ostala na tom tlu i poela svoj novi i
vot. (A. Peco, Neki problemi "Hasanaginice " sa posebnim osvrtom
na njenu osnovnu varijantu)
-

570. Osim to mogu biti upotrijebljene kao modalne (tj . za oznaa

vanje osobnog odnosa prema sadraju iskaza), rijei sigurno, zaista, naj1 36

zad, nesumnjivo, zacijelo, upravo, vjerovatno, dakako, naravno i sl. mogu

u prilokoj slubi rijei

imati priloku slubu, tj . mogu dopunjavati i blie odreivati znaenje gla

gola uz koji se nalaze. U takvoj ulozi, dolazile na poetku ili unutar ree
nice, te ako iza nj ih slijedi enkl itika, ne odvajaju se zarezom:

sigurno, zaista,
vjerovatno l sl. ne

odvajaju se zarezom

( l ) l nou sigumo vozi. - (2) Zaista plae. - ( 3) l najzad mu sve

kaza. - (4) Oboje nesumnjivo napreduju. - (5) Naravno da ues
tvuje. - (6) Dakako da osjea.
Treba, dakle, razlikovati primjere kao: On, sigurno, pliva (gdje se
iznosi moda l ni stav: govom ik je uvjeren da je lice o kome se govori - pli
va) od primjera kao: On sigurno pliva (a ne nesigurno).
57 1 . Ukoliko su upotrijebljene u ulozi tekstualnih veznika, rijei
kao dakle, zato, stoga, meutim, naime, zhog toga, radi toga, uprkos l us
prkos tome i sl. uglavnom ne odvajamo zarezom. Meutim, tekstualni se
veznici mogu odvajati zarezom od ostatka reenice ako nisu s njome vrsto
povezani i ako se neposredno iza njih ne nalaze enklitike:

( l ) Zato doite ranije.

zarezom se ne odvajaju:
a) tekstualni veznici;
b) rijei uz imperativ;
e) pridjevi u ulozi
pojaivaa uz pridjeve iste
osnove ili uz broj jedan

(2) Stoga ne treba uriti. - (3) Medutim

treba sve to imati u vidu. (4) U vezi s tim smo ga i pozvali. - (5)
Uprkos tome ponio je razne os11ovne potreptine.
Ali i: Meutim, treha sve to imati u vidu.
-

572. Zarezom se ne odvajaju ni rijei daj, de, dede1; gledaj, hajde.

hodi, idi i sl. koje stoje uz imperativ:

( l ) Idi zatvori esmu! (S. Kulenovi, Ponornica) - (2) Gledaj da ga

skloni, povuci ga. . . ( E . Mulabdi, Zeleno busenje) - (3) Hodi sjedi
meni uz koljeno . . (N. Ibriimovi, Drame) - (4) De ustani. ( . Si
jari, Bihorci)
.

573. Zarezom se ne odvajaju ni pridjevi koji se u funkciji pojaivaa domeu uz pridjeve iste osnove ili uz broj jedan:

( l ) Pravi pravcati ovjek. (A. Muradbegovi, Robija) (2) ( . . . )

jedna jedina ulica, ijedna kdma tamo i dobar aav rum koji zau
dara. . . (A. lsakovi, Taj ovjek) - ( 3 ) Pona.ali su se bar ona i dje
ca, jer nije znala ta se deava s Nezirom van obitelji, kao stado u
oh{ji: zbili su se u jedno jedino tijelo. (J. Musabegovi, Skretnice)
-

574. Glagolski pridjevi radni i trpni, a tako i ostali pridjevi, odvajaju sc zarezom u slubi predikatskog apozitiva, tj. kad stoje namjesto cijele
reenice:

( l ) Procvjetala, rua se nudila oku. - (2) Uplakano, dijete mu nije

odgovorilo. (3) Umiljato, janje je skakutalo okolo. - ( 4) edan, i
mut11u hi vodu pio.
-

glagolski pridjevi:
a) odvajaju se zarezom
(kad stoje umjesto eljele
reenice);
b) ne odvajaju se zarezom
(ako su u atributskoj
slubi)
137

575. Glagolski pridjevi radni i trpni, a tako i ostali pridjevi, ne od-

vajaju se zarezom kada su upotrijebljeni u atributskoj slubi :

.

( l ) Procvjetala rua nudila se oku. l Oku se nudila rua procvjeta

la. (2) Uplakana dijete nije mu odgovorilo. (3) Umiljato janje
dv!fe majke doji. - (4) iedan ko1j vode ne razabire.
-

skupovi rijei s glagolskim

prilozima odvajaju se
zarezom

576. Glagolski prilozi (sadanji i proli), kao i skupovi rijei s gla

golskim prilozima, po pravilu se odvajaju zarezom kad se nalaze na poet
ku reenice (u prepoziciji); ponaaju se, dakle, kao zavisni dijelovi sloene
reenice:

( l ) I ne gledajui me vie, pode niza stranu. (H. Humo, Gro::danin

kikot) - (2) ekajui pred kuc.:om na nagradu, Alija oamari nekog
djeaka to je za dedom viknuo. (E. olakovi, Legenda o Ali-pa.m
(3) l ne podigavi pogled, osjetio sam da u sobi nema te.i:kog bo
lesnikog mirisa. .. (M. Selimovi, Dervi. i smrt)

Ako se glagolski prilog sadanji u ovakvu poloaju upotrijebi sa

mostalno (bez dodataka), ne mora se odvajati zarezom:
Poskakujui ponio (je) svoje tromo tijelo, urei za mujtijom. (M.
Selimovi, Dervi i smrt)

zarez se ne stavlja ispred

enklitike

577. Glagolski prilog sadanji koj i se nalazi na poetku reenice

nikad se ne odvaja zarezom ako iza njega dolazi enklitika:

Trgujuije osnaio; Trgujui e osnaiti.

578. Glagolski prilozi (sadanji i proli), kao i skupovi rijei s gla

golskim prilozima, odvajaju se zarezom kada su s desne strane glavnoga

dijela (u postpozicij i) ukoliko su priloki i glavni dio slabije povezani :
( l ) Vatra na ognjWu praskala je veselo. osvjetljavajui kuu i nji
hova lica nejednakim titravim svjetlom . . ( M. Selimovi, Djevojka
crvene kose) (2) Vezivao mu je tako jezik, stavljajui mu u usta
i!1ti grijeh .. (H. Bai, Tude gnijezdo) - (3) Prodavac slegnu rame
nima i odgega iza vrata radionice, vukui desnu nogu. ( l . Horozo
vi, Prodavnica noeva)
.

(Ne odvaja se zarezom infinitiv od reenice kojoj pripada, nalazio

se na njenome poetku ili kraju: Poginuti u ovakvim okolnostima nije neo
bino. l U ovakvim okolnostima n!fe neobino poginuti. Takoder se zare
zom ne odvaja predikat od subjekta, atribut od imenice, objekat od glagola,
kao ni priloka odredba tjenje povezana s glagolom.)
579. Zarez se stavlja izmedu imena mjesta u kome je neto napisa

no, tiskano i sl. i datuma Uer je to nizanje naporednih dijelova):

Sarajevo, 3. IX 1 985.
1 38

Takoder se zarez stavlja ukoliko imc mjesta dolazi s prijedlogom u:

U Saraje vu, J 3. IX J 985.
U reenici se ne stavlja zarez izmedu imena mjesta i datuma (kao

raznovrsnih prilokih odredbi):

(amil Sijaric roden je u selu ipovice kod Bijelog Polja l 3. IX 19/3,
a umro u Sarajevu 6. XII 1 989. godine.

zarez izmeu imena mjes

ta i datuma: Sarajevo, 13.
IX 1 985.

s prijedlogom u:
U Sarajevu, 1 3. IX 1 985.

ne stavlja se zarez u
saetoj reenici: Roen u
Sarajevu 1 3. IX 1985.

580. Zarezima (ili takama) odvajaju se dijelovi bibliografske jedi-

nice:
Mak Dizdar, Sta ri bosanski tekstovi, Sarajevo, Svjetlost, 1 97 1 .

zarez izmeu dijelova bi

bliografske jedinice

2 ) Zarez izmeu prostih reenica u sloenoj

58 1 . Openito vrijedi da se proste reenice u nezavisnoslocnim

reenicama odvajaju zarezom, jer su meusobno znaenjski i intonacijski

zavisne, ali su gramatiki nezavisne, dok sc proste reenice kao dijelovi
zavisnosloenih reenica po pravilu ne odvajaju zarezom, budui da sc
nalaze u zavisnome odnosu (i gramatiki i znaenjski i intonacijski). Od
ovoga naelnog pravila ima odstupanja i kod nczavisnosloenih i kod zavi
snosloenih reenica.
a) Zarez i nezavisnosloene reenice
582. Medusobna veza prostih reenica kao dijelova nezavisnosloe

nih reenica nije uvijek ista; upravo narav te veze uvjetuje razliitu upotre
bu zareza. Tako sc proste reenice u nezavisnosloenoj reenici povezane
sastavnim i rastavnim vcznicima po pravilu ne odvajaju zarezom, izuzev
onih koje se niu jedna za drugom, onih kojima sc neto istie tc onih u
kojima veznici izraavaju posljedicu i sl.
Zarezom se odvajaju dijelovi nezavisnosloene reenice povezani
nekorelativnim gradacijskirn veznici ma (a kamoli, a nekamo/i l a nekmoli)
tc dijelovi sa suprotnim, iskljunim i zakljunim veznicima.
583. Ne odvajaju se zarezom naporedni dijelovi nezavisnosloene
reenice povezani sastavnim veznici ma (i, pa, te, ni, niti) ukoliko se tim di

jelovima nita osobito ne istie:

naelno pravilo: proste

reenice povezane sas
tavnim i rastavnim
veznicima ne odvajaju se
zarezom; zarezom se
odvajaju dijelovi sa
suprotnim, iskljunim,
zakljunim i tzv. nekorela
tivnim gradacijskim
veznicima
bez zareza reenice
povezane sastavnim
i rastavnim veznicima
(ukoliko se nita ne istie)

( l ) Zamandalih vrata i uoh u kuu. (S. Kulenovi, Ponornica)

(2) Sluam pjesmu i srce mi bije jako. (H. Humo, Grozdan in kikot)
- (3) Najednoj grani sjedi vrana pa gae. (. Sij ari, Bihorci) - ( 4)
Nisu 11 pohod dolazile naglo niti su se kretale ivo. (M. Selimovi,
Dervi i smrt)
1 39

584. Takoder se zarezom ne odvajaju naporedni dijelovi nezavisno

sloene reenice povezani rastavnim veznicima (ili, ili. . . ili, bilo... bilo,
as. . . as, koje... koje, .to. . . to, sad. .. sad, volja . . . volja) ukoliko se tim di
jelovima nita osobito ne istie:

( l ) Je li ono made u obrvama one koju voli. ilije to petlja u luku?

(Nihadi, Gaze{) (2) U prve dvije cjeline donio je Ljubuak vei
-

broj deseterakih i osmerakih izreka ( . . . ) koje su se odranije osa

mostali/e ili ih je Ljubuak izdvajao iz pjesama. . . (M. Maglajli,
Knjievna djelatnost Mehmed-bega Kapetanovia Ljubuaka)

sastavne i rastavne
reenice u nabrajanju
odvajaju se zarezom

585. Zarezom se odvajaju sastavne reenice u nabrajanju (bilo da su

s veznicima bilo da su bez veznika):

( l ) Ndto se naula, vidi se da se neto kuha, narod predviao ne

kakav dogaaj. (E. Mulabdi, Zeleno busenje) - (2) Junak vrisnu,
stade stenjati, znojiti se, zvati u pomo. (D. Sui, Kaimija) (3)
Ostavi ono to si bio, tu te nema vie, pokori se, umri, premri, pre
metni se nekako, ponizi se, neka jedan tvoj ivot ostane u praini, a
ti se ponovo digni. (N. Ibriimovi, Drame)
-

586. Zarezom se odvajaju i rastavne reenice u nabrajanju:

( l ) lli mu je grob oskrnavljen, ili ga je uhvatila enja za onim V

kog vie nema, ilije ndto dublje, stranije? (D. Ali, Demijurg)

(2) to se sjaji nasred Sarajeva? l Il'je alem, il'je dragi kamen, l

il'je diba meu terzijama, l il' nevjesta meu djeverima, l il 'je igla
meu urijama, l il ' je aa meu bekrijama? ( to se sjaji nasred

Sarajeva)

posebno isticanje i
posljedica - odvajaju se
zarezom

587. Odvajaju se zarezom dijelovi nezavisnosloene reenice pove

zani sastavnim veznicima ukoliko se tim dijelovima neto posebno istie
ili se izraava posljedica:

( l ) Nikad nita lake ne bih zasluio, i ne vjerujem da bi odbio. (M.

Selimovi, Dervi. i smrt) - (2) Amin ina utjeha bijae neroeno di
jete od umrlog mua njezinog. pa joj se olakanje uveavae kako
se vrijeme poroda primicalo. (M. Lings /Abu-Bakr Siraj ad-Din/,
Muhammed: tivat njegov osnovan na vrelima najstarijim; prev. R.
Mahmutehaj i) - (3) Ciga joj je bila za petama, te nije osjeala ni
strah od mraka ni hladnou. (J. Musabegovi, Skretnice) - (4) Niko
tano ne zna koliko ima rukopisnih prijepisa Uskufijina rjenika, ni
gdje se oni sve nalaze. (l. Smailovi, O Uskuftjinu rjeniku... )
588. Takoer se odvajaju zarezom dijelovi nezavisnoslocne ree
nice povezani rasta vnim veznicima ukoliko se tim dijelovima neto poseb
no istie:

1 40

( l ) llije1javaju iz meni nepoznatih razloga, ili se daleko bolje kri

ju. (D. Sui, Uhode) - (2) Kuu moe da otkupi, ili daje prenese
mo .. (H. Bai, Tude gnijezdo)
.

589. Zarezom se redovno odvajaju dijelovi nczavisnosloenc reenice vezani suprotnim veznicima (a. ali, nego. no, meutim. vec):

zarez se stavlja ispred

suprotnih veznika

( l ) Muko bajagi, a krije se sa enskinjem! (E. M ulabdi, Zeleno

busenje) - (2) Razgovarali su kratko, a rekli su mnogo. (H. Bai,
Tue gn(iezdo) - (3) Red bi bio da odem, ali neto mi ne da. (S. Ku
lenovi, Ponornica) - (4) Slabih ima na svakom koraku, no slaba
nee. ( . Sijari, Bihorci) ( 5 ) Nije blago ni srebro ni zlato, l ve
je blago to je srcu drago. (M. K. Ljubuak, Narodno blago)
-

Takoder se zarezom odvajaju i suprotne reenice koje se u sloenu

uvode bez veznika (tj. asindetski):
Zemaljski ivotje varljiv, vjenostje bolja. (M. Selimovi, Dervi i
smrt)
590. Ne odvajaju se zarezom naoko suprotne ali znaenjski sastavne reenice (ukoliko se drugim dijelom neto posebno ne istie):

formalna suprotnost ne
odvaja se zarezom

( l ) Ne, vani e uskoro sumrak a tvoj vrtjejadan i zbrkan. (D. Ka

rahasan, Istoni diwan) - (2) Sve vide a sklo/ljeni su u tom sjenovi
tom polukrugu. (M. Selimovi, Magla i mjeseina) - (3) Kad god
sejave prvi pijetli, avoli i ejtan i se povlae, demoni lijeu a dobri
duh ovjekov osjeti smiraj. ( D. A li, Demijurg)
591 . Zarezom se redovno odvajaju dijelovi nezavisnosloene ree
nice vezani zakljunim veznicima i veznikim rijeima (dakle, stoga,
va(ida, zato, s obzirom na to) :

zarez se stavlja ispred

zakljunih veznika

( l ) Djevojka je potena, dakle od valjaneje majke. - ( 2 ) Nema sre

e bez svoje kue, stoga uvaj svoj toprak. - (3) On je velika preli
voda, zato ga se uvaj.
592. Zarezom se redovno odvajaju dijelovi nczavisnosloene ree
nice vezani iskljunim veznicima (jedino, jedino to, osim, osim to, samo,
samo to, tek, tek .to):

zarez se stavlja ispred

iskljunih veznika

( l ) Niko ne izae da ih doeka, samoje Kemal stajao ispred doha

ta n(iem i nepomian. ( N. lbriimovi, Ugursuz) - (2) Tiina, samo
katkad uje gdje se neko iskalje. . (E. Mulabdi, Zeleno husellje)
.

b) Zarez i zavisnosloene reenice

593. U zavisnosloenoj reenici zavisni dio moe biti s desne strane

glavnoga dijela (tj. u postpozicij i), potom s lijeve strane glavnoga dijela (tj.

inverzija: zavisni dijelovi

ispred glavnih odvajaju se
zarezom
141

u antepoziciji ili u inverziji) te umetnut u glavni dio (tj. u intcrpoziciji).

Zarezom sc, naelno, redovno odvaja zavisni dio koji sc nalazi s lijeve
strane glavnoga dijela (tj. dio u inverziji).
zavisni dijelovi kao
naknadne dopune odvaja
ju se zarezom

zarezom se ne odvaja
zavisna reenica
ukoliko je u neposrednoj
znaenjskoj vezi sa
glavnom reenicom

594. Zavisni dio koji se nalazi s desne strane glavnoga dijela ne od

vaja sc zarezom kada je u neposrednoj znaenjskoj vezi, tj. kada je nagla

ena zavisnost zavisnoga dijela koji dopunjava ili blie odreduje glavni
dio, dok se zarezom odvaja zavisni dio kada nije u neposrednoj znaenj
skoj vezi s glavnim, tj. kada je u funkciji naknadne dopune i objanjenja
glavnoga dijela.
595. Zarez sc ne stavlja izmedu glavne reenice i zavisne koja je s

njom u neposrednoj znaenj skoj vezi . Slijede primjeri u kojima su:

a) glavna na prvom i poredbcno-nainska reenica (poinje vez
nicima i veznikim sredstvima: kako, kao da. kao kad, kao to, nego da.
nego kad, nego to) na drugome mjestu:
( l ) Dopadala se sama sebi i poela raditi onako kako se samo njoj
dopada/o. (N. Sarajli, Teme) - (2) A oi crne kao da si ih uglj'enom
namazao. (A. Muradbcgovi, Robija.) - (3) Smijali su se kao to
ve ine suprunici u svojim najsretnijim asovima. (E. Todorovac,
Kazivanje ejke Bu/hula)
b) glavna na prvom i vremenska reenica (poinje vcznicima i
veznikim sredstvima: im, dok, prije nego Ito/, dokle god. istom. kad/a/,
kako, poto, nakon Jto, tek to. otkad/a/, otkako) na drugome mjestu:
( l ) Bilo jojje dvadeset kad smo se rastali. (M. Selimovi, Ti.i:ine)
(2) Doe u kuu i niko je ne vidi kada ue. (H. Humo, Groze/anin
kikot) - ( 3 ) etvrti je mjesec kako je na putu. (D. Sui, Kaimija)
e) glavna na prvom i mjesna reenica (poinje veznikim sredstvima: dokle, gdje, kamo, kud/a/, otkud/a/, odakle) na drugome mjestu:

( l ) Osta vij'en na dugom hodniku. ,ekao sam da glas o meni dopre

gdje je potrebno . . . (M. Selimovi, Dervi i smrt) - (2) Osvitao je
tamo gdje je zamrcao. . (H. Bai, Tue gnije::do) - (3) Budite na.
gost i idite otkuda ste do.W. ( D. Ali, Demijurg)
.

d ) glavna na prvom i namjerna reenica (poinje veznieima: da.

ne .. li) na drugome mjestu:

kako, eda,

( l ) Svijet se razbjegao kuama da tu kod svoje djeice eka zoru i

sudbinu svoju. (E. Mulabdi, Zeleno busenje) - (2) Oi su mi sveza
li da ne vidim kud prolazim. (A. Nametak, Sunce) - (3) Bog mi ih
je dao da ujedemo svakoga ko nas naepi. (H. Bai, Tue gnije::
do) - (4) Prehij mu koje rebro da te bolje upamti. (H. Humo, Gro::
danin kikot)
1 42

e) glavna na prvom i uzrona reenica (poinje veznicima i vez

nikim sredstvima: je1; budui da, s obzirom da, .to, zato .to, zbog toga
to, uslijed l usljed toga to. stoga to, zahva(jujui tome .to, kako, kad/al.
im, gdje, po.to) na drugome mjestu:

( l ) Drago mije bilo to me doekala ko.ava. (M. Selimovi, Tiine)

- (2) Nikakvu dobru nije se nadao jer Travnik se, od Delalijina do
laska, krvlju wnivao i strahom spominjao. (R. Kadi, 1/hamijin put
u smrt) - (3) On ne :eli nikome da sudi jer tanka je i slaba ljudska
pamet. (E. Todorovac, Kazivanje eJke Bu/bula)

f) glavna na prvom i pogodbena reenica (poinje veznicima: ako,

ukoliko, kad/a/, da te rijecom li iza prezcnta ili futura l l) na drugome
mjestu:
( l ) Bilo bi ti lake da si na jednoj strani. (M. Selimovi, Magla i
njeseina) - (2) aba de se sruiti ako vi na nju ne odete. (S. Ku
lenovi, Ponornica) - (3 ) Zato da ne priem ako imam toliko ne
jasne elje. (A. l sakovi, Taj ovjek)
g) glavna na prvom i posljedina reenica (poinje vcznicima: da,
tako da) na drugome mjestu:

( l ) Drugi su se trkali arijom da se zemlja tresla. (E. Mulabdi,

Zeleno busenje) - (2) Biloje to one veeri kadje mjeser.,ina bila ta
ko gusta da sije mogao kupiti po zemlji kao snijeg (A. Muradbe
govi, Robija) - (3) Vjerovao je da e kralj biti toliko zadovo(jan
da e mu dopustiti premjetaj u Dubrovnik. (M. Selimovi, Tiine)
...

h) glavna na prvom i dopusna reenica (poinje veznicima: ako i,

iako, ma, makar Ida/, mada, premda) na drugome mjestu:
( l ) Ona mene hoe makar da sam ve sjena. (A. Nametak, Sunce)
(2) To ti zove prvotnost iako ned da kae. (l. Horozovi, Ta/he
ili edrvanski vrt)

596. Zarez se moe upotrijebiti izmedu glavne reenice na prvome

mjestu i zavisne na drugom ukoliko zavisna reenica nije u neposrednoj

znaenjskoj' vezi s glavnom, tj. kada zavi sna naknadno dopunjava i obja
njava glavnu. Slijede primjeri u kojima su glavna i :
a ) poredbeno-nainska reenica:

zarez se obino stavlja

izmeu glavne i zavisne
reenice kada zavisna
naknadno dopunjava i
objanjava glavnu

( l ) Prua ohje ruke prema meni, kao da me hoe da dohvati. ( . Sa

rajli, Mlijeko) - (2) Buntovnici udarie u divlji bijes sa svoje tobo
l(je pobjede i jednim skokom sve pohrli u skelu, kao da e prijeko.
(E. Mulabdi, Zeleno busenje) - (3) Ljudi su se zgledali, kao da ni
ta ne razumiju od svega. . . (H. Bai, Tue gnijezdo)
1 43

b) vremenska reenica:
( l ) Je li !h/is ve prije jeo s tog drveta, prije nego to ga je Adam
okusio. (H. Bjclevac, Hazer) - (2) Njinja samo smilja zlo, otkako
se digla na dvije noge samo smilja zlo. . . (A. lsakovi, Pobuna ma
terije) - (3) Tako sam se muio i prevrtao u krevetu svu nod, dok ni
je ciknula zora. ( D. Ali, Demijurg)

e) namjerna reenica:
( l ) Odluio sam da saekam dok svi izau, da se ne guram u uskim
vratima sa irokim ljudima. (M. Selimovi, Tvrdava) - (2) Pjeva
svakom ovjeku na uho, daje svako uje na svoj nain. (A. Name
tak, Sunce) - (3) Ti sokaci i dre ovo staro selo, da se ne otisne do
lje u rijeku. (. Sijari, Bihorci)

d) uzrona reenica:
( l ) Biljeim to i utim, jer svikao sam na uda. (A. Sidran, Baeski
ja) (2) Ne ode Zulfikar ni u damiju, jer su graniari navikli na
kletve, a ne na molitve. (D. Sui, Uhode) - (3) Onda je ispriala,
zato tojoj se uinilo da je ula pijano vikanje u se!tt. . . (M. Selimo
vi, Magla i mjeseina)
-

e) pogodbena reenica:
( l ) Oni su te.ko pobjedi vi, ako su jedinstveni. (D. Sui, Uhode)
(2) Preda mnom se ne ustruava, ako se ikad ustruava. (M. Seli
movi, Dervi i smrt) - (3) Moda e ga morati voditi u grad dokto
ru varcu, ako su uH (J. M usabegovi, Skretnice)
f) posljedina reenica:

( J ) Cura tije to bila, da bih glavom bez obzira po.ao za njom. (A.
Muradbegovi, Robija) - (2) Jedan ga nekoliko puta dohvati a
kom iza vrata, nu to on jeknu i svali se preko praga u avliju. (R.
Kadi, 1/hamijin put u smrt) - (3) A privlaio je i tuu djecu, tako
da su prozori esto pucali od kamenja kojim su skidali plodove. (J.
Musabegovi, Skretnice)
g) dopusna reenica:

( J ) A opetje u meni radost, iako je druga obala daleko ... (M. Seli
movi, Tiine) - (2) Po starom putu ne da mi se ii, l Makar da u
njime do Edena stii. (S. Baagi, Skroman poziv) - (3) Varoani
se udili, mada su znali i ko mu je indru rezao i kolikajojje .irina,
a kolika debljina. (D. Sui, Uhode)
597. Izrine i zavisnoupitne objekatske reenice ne odvajaju se

zarezom:
1 44

( l ) uo sam daje nedavno doao u kasabu iz Carigrada. (S. Kule

novi, Ponornica) - (2) A ja sada razumijem taje bilo uzrokom to
me sakrivenom p/acu. ( . Sarajli, Mlijeko) (3) Osjeao sam u
tom asu kako vie ne upravljam sobom. (A. Muradbegovi, Robi
ja) - ( 4) Uvijek bi pitao je li mu ljiva bardaklija jo u ivotu. (R.
Kadi, 1/hamijin put u smrt) - (5) Reci mi gdje emo se milovati ka
da opadne lie i zima zavije kao gladna vuica. (H. Humo, Groz
-

ne odvajaju se zarezom:
a) izrine i zavisnoupne
objekatske reenice;
b) atributske zavisne
reenice

danin kikot)
598. Atributske zavisne reenice takoder se ne odvajaju zarezom,
budui da su u tijesnoj vezi s glavnom reenicom:

( l ) A li je luda nada dragocjenija od razbora koji ne prua utje

hu. (D. Sui, Uhode) - (2) Ja nijesam sanjar to u tihoj noi l Po
moru blijede mjeseine pliva. (M. . ati, Ja nijesam sanjar) - (3)
Za njima idu i oi onih to ue tuda oko vatre. (. Sij ari, Bihorci)
(4) Ova ena ima/a je i neku posebnu snagu koja nije njena ve
soja kome je pripadala. (M. Selimovi, Dervi i smrt) - (5) Lingso
va djela koja imate pred sobom prevedena su na bosanskijezik de
vedesetih godina XX st.
-

(U primjerima kakav je i posljednji upotreba zareza dovela b! do

promjene znaenja glavne reenice.)
599. Apozicijske zavisne reenice redovno se odvajaju zarezom,
budui da naknadno objanjavaju ve poznat pojam:

( l ) Bijae svjesna (hazreti Amina, nap. S.H.) svjetlosti u sebi, koja

zarezom se odvajaju
apozicijske zavisne
reenice

jednog dana zasja iz nje tako jako da je mogla vidjeti utvrde Busra
u Siriji. (M. Lings lAbu-Bakr Siraj ad-Din/, Muhammed: tivot nje
gov osnovan na vrelima najstarijim; prev. R. Mahmutehaj i) - (2)
Povodje naa damija, kojoj se primiem. (S. Kulenovi, Ponorni
ca) - (3) l znao sam da muje zet kadija Ajni-efendija, kojije napi
sao nalog da se zatvori moj brat. (M. Selimovi, Dervi i smrt)

600. Ukoliko se u zavisnosloenoj reenici zavisni dio nalazi s lijeve strane glavnoga dijela (tj . u antepoziciji ili prepoziciji, inverziji), od
vaja se od njeg zarezom:

zavisne reenice u inverzi

ji odvajaju se zarezom

( l ) Kad ugleda njih dvojicu, vrisnu uplaeno i potra prema kui.

(2) Kad ve nisam imao
razloga ni mogunosti da je sluam s panjom, poeo sam s pa
njom daje posmatram. (M. Selimovi, Dervi i smrt) - (3) Ukoliko
insistirate na tome, tvrdimo da nijedan na slubenik nije u mogu
nosti nagovoriti Mortaka na saradnju. (D. Sui, Uhode) - (4) Po
to je srea u asnom radu, nedopustivo je traiti je u dokolici u ko
joj se i pas dosauje, a lijeni duh ne. (R. Muminovi, Ethos i ljud-

(M. Selimovi, Djevojka crvene kose)

1 45

sko bivstvovanje) - (5) Makar da su znali da idu pustom okolicom,

ipak hod im je bio tih, dra!?fe oprezno. (E. Mulabdi, Zeleno huse
nje} - (6) Jako Iranke nisu visoke, Hazer hijae iznimka . (H. Bjc
levac, Hazer) - (7) Da mu se neko tog asa zagledao u lice, vidio
bi da je ozareno smire1ljem. (R. Kadi, Ilhamijin put u smrt) (8)
Kakoje go siromah, prehrG!?fivao se cijepajui drva po hanovima i
nosedi vodu. (D. Sui, Kaimija) - (9) Grije.im li prema sehi. tek
tada sam drugima prav. (A. Si dran, Bakkija) - ( l O) Budui da su
izam predstavlja unutan?fi izraz islama, njegovo uenje je u biti
f
ezoteriko tumae1lje Kur 'ana. (T. Burckhardt /Ibrahim lzz ad
Din/, Uputa prema unutan?fem tumae!?fu islama; prev. R. Mah
..

mutehaji)
subjekatske odnosne
reenice u prepoziciji ne
moraju se odvajati zare
zom (ukoliko je i bez
zareza jasna granica
izmedu dvaju dijelova)

60 1 . Zarezom (ili crtom) ne moraju se odvajati tzv. subjekatske odnosne reenice kada su s lijeve strane glavnoga dijela (tj . u antepoziciji):

( l ) Ko rano rani dvije sree grabi.

(2) Ko brzo sudi lahko se vara.
Zarez se ne moe izostaviti ukoliko bi bez njega bilo nejasno gdje
je granica izmedu zavisnoga i glavnog dijela. Tako, npr., razliito znaenje
imaju reenice:
Ko na veresiju daje imGI?fe, gubi i prijatelje.
Ko na veresiju daje, imanje gubi i prijatelje.
602. Ne odvajaju se zarezima (niti crtama) u metnute zavisne reenice ukoliko su u izravnoj znaenjskoj vezi s reenicom u koju su umetnute:

umetnute reenice:
a) ne odvajaju se zarezima
kad su u Izravnoj vezi;
b) odvajaju se zarezima
kad nisu u Izravnoj vezi sa
reenicom u koju su
umetnute

( l ) Pred veer bi ga oslu.kivala da doe iz adije. i makar da je

znala da mu ve ni kost s kosti nije zajedno. ne hi zakljuavala av
lijska vrata dok ne bi prolo njegovo vrijeme. (A. Nametak, Trava
zahoravka) - (2) Otii emo da se odmorimo na Borakojezero kad
zavrimo ovaj posao. - (3) Prehranjivao se otkako je siromah cije
pajui drva.
603. Zarezima (ili crtama) redovno sc odvajaju u metnute reenice
kad nisu u izravnoj znaenjskoj vezi s reenicom u koju su umetnute:

( l ) Po navretku jedne godine poe kuga harati i meu bogatim svi

jetom, ili, kako se to bosanski kae. 'udri u gospodu . . . (M. M. Ba
eskija, Ljetopis 1 746-1804; prev. M . Mujezinovi) - (2) Kad je
umro Mula Ibrahim Hromo, u njegovoj oporuci su nali da, kad mu
tijelo budu nosili kroz grad do mezarja, na istoj dasci ponesu i
knjige koje je napisao ili prepisao. (R. Mahmutehaj i, Hidr se
pojavio, Mustafa nestao) - (3) Tada smo smjeli, da ne smetamo po
kui, izai na sokak. (Z. Dizdarevi, Majka) - (4) Ja sam. ako je
tvojoj milosti po volji. goni deva, mazgi i ostaloga domaeg blaga
1 46

kojim nas je Milostivi obradovao i blagoslovio. (O. Karahasan, ls

toni diwan)
Zarezom se obiljeZavaju naporednost i nabrajanje; naknadno objanjenje, suprotnost, poseb
no Isticanje, obraanje, subjektivni odnos te Inverzija. Njime se, radi lakega itanja i bolje
ga razumijevanja teksta, razdvajaju razliiti samostalni dijelovi unutar reenice, kao i same
reenice meusobno.
Zarez se stavlja izrT]eu naporednih jedinica l jedinica u nabrajanju (bilo rijei bilo reenica)
bez veznika.
Zarezom se odvajaju dijelovi reenice koji se dodaju ili umeu (apozicija, apozniv, lanovi
kojima se istie dio koji slijedi, rijei kojima se naknadno objanjava prethodni sadraj, umet
.nutl dijelovi kad nisu Izravno vezani s . re.enicom), oblici vokativa, modalne rijei i izrazi.
Takoer se odvajaju zarezom glagolski. pridjevi radni i trpni kad stoje umjesto cijele reenice
(na poetku reenice). . . . .. .
. . . .

.
.
.
Zarez se staja ispred suprotnlh; lskljunih i zakljunih veznika; njime se odvajaju l reenice
u inverziji. Zarez se ne stavlja Izmeu glavne reenice i zavisne koja je s njom u neposrednoj
znaenjskoj vezi (ovo vrijedi ne samo kada je glavna na prvotne i zavisna reenica na dru
gome mjestu nego i kada je zavisna reenica umetnuta u glavnu) . .

ZADACI I VJE B E

..

.
,

33. Stavi zarez gdje j e potrebno. Objasni zato j e t u neophodan:

- Igrao je nogomet koarku rukomet.
- Profesor dr. Enes Kari preveo je 1 995. Kuan na bosanski jezik.
- Dr. Enes Kari profesor preveo je 1 995. Kuan na bosanski jezik.
- Naa domovina Bosna i Hercegovina ima izlaz na more.
- To draga moja nikome ne koristi.
- ovjek osjea potrebu ne samo da misli nego i da kae.
- Ona je marljivija nego on.
- Neu rei tebi nego njoj.
- Ona e mi zaista pomoi.
- Zaista spava.
- Plaui je uao u kuu.
- De donesi vode.
- Kad su zadavljeni braa Morii dogodio se u Sarajevu zemljotres ...
- Jasminko ui a Ajdina se igra.
- Vrijedno uimo a uspjeh nee izostati.
- Odlino se spremila za prijemni ispit dakle nee loe proi.
- Sve djevojke ute jedino to Azemina poneto progovori.
- Osuujem reklamiranje duhana koji teti ljudskom zdravlju.
32.ZNACI PORIJEKLA
604. Znak > znai daje, razvilo se u , tj . upotrebljava se kada se eli
oznaiti da se rije (oblik) ispred toga znaka razvila u rije (oblik) iza toga
znaka: *berg"i> > brega > brijeg; smejali Sf! > smijati se; sol > so; mojega
> moga; 9 > u .

znaci porijekla:
> znai: daje, razvilo se
u;
< znai: postalo od
1 47

Znak < znai postalo od, tj. od rijei (oblika) iza toga znaka posta
la je rije (oblik) ispred toga znaka: brijeg < brega < *berga; smijati se <
smejali Sf!; SO < sol; moga < mojega.
605. Znacima > i < moe se upuivati na rijei koje se preporuuju

u standardnome jeziku kao stilski neobiljeene ili openito na rijei i obli

ke kojima se iz kojih drugih razloga eli dati prednost: etvoro > etvero;
minaret > munara; ko < tko.

33.ZNACI ZA B I LJ E KE
znaci za biljeke:
a) zvjezdica
b) sitna brojka

ako se biljeka odnosi na

rije, znak dolazi prije
pravopisnoga znaka;
ako se odnosi na cijelu
reenicu, dolazi poslije
pravopisnoga znaka

606. Zvjezdicom i sitnom brojkom stavljenom poviena (kao eks

ponent) iza pojedinih rijei moe se upuivati na biljeke ispod ili iza teks
ta. Kad se upuuje jedanput, stavlja se jedna zvjezdica. Ako se na istoj stra
ni drugi put upuuje na biljeku, stavljaju se dvije zvjezdice. Ukoliko je na
istoj strani potrebno uputiti vie od dvaput, bolje je umjesto zvjezdice stav
ljati sitne brojke (koje se niu od jedan nadalje).
607. Kad se dodatna napomena, odnosno tumaenje, odnosi na poje

dinu rije /ili sintagmu, zvjezdica i sitna brojka stavljaju se s desne strane ri
jei /ili sintagme (a ispred pravopisnoga znaka, ukoliko kakav znak dolazi
neposredno iza te rijei):
U govorima ispitivanoga podruja umjesto vokala a imamo vokal i
samo u r!jeima slavenskoga por!jekla: dosti, dvijesti, gudi/o, gun
di/o. U prvome primjeru imamo trag star!jega obrazovanja: oblik
dosta dobili smo od do syta, a dosti od do syt;8 3 ; u drugom imamo
ikavizam: star!je dove n te > dvijesfiB4, a u gudi/o, gundi/o imamo
morfem -ilo.
KJ Peco, lstot'nohercegovaki, 35. Lik dosti susreemo u mnogim tokavskim go

vorima. V. : Reetar, Der tokavische. l O l; Pec o, /kavsko.akavski. l, 96; Brabee,

Tuzla, 9.

84 U zapadnobosanskim ikavskoakavskim govorima imamo: dvi'sti. Up. Peco,

lkavskoakavski, l, 97.

608. Kada se biljeka odnosi na dio teksta koji je omeen kakvim

pravopisnim znakom, zvjezdica ili sitna brojka stavljaju se s desne strane

pravopisnoga znaka:
{ l ) l upoznat ete me nakon to mjesto moje ostane prazno i drugi
ga zauzme umjesto mene.

1 48

Ali ibn Ebi-Talib, Nehdul-belaga (prev. R. Mahmutehaji i M. Hadi). str. 120.

(2) Iz Dide smo prispjeli u kasahu Hidde, a idui odatle, u sretni

as, u petak u zoru, poc.etkom blagoslovljenog mjeseca ramazana

stigli smo u asnu Meku (Mekei-Jerife). 95 (Hadi Jusuf Livnjak,

Odazivam Ti se, Boe: Putopis sa hada J 6 J 5. godine; prijevod s

turskog, uvod i komentar: M. Mujezinovi)

95 Hadii .Jusufovdje nije precizirao datum svog dolaska u Meku. ali u zaglavlju pu
topisa ka::e daje to hi/o 3. ramazana, .fto odgovara 26./X / 6 1 5. Prema tomeje Hadi
Jusuf od svoje kue u Duvnu do Meke proveo na putovanju puna tri mjeseca.

609. Pri navoenju knjiga, lanaka i dr. uobiajeni podaci imaju

sljedei redoslijed: ime pisca, naslov djela (knjige, rasprave, lanka), broj
izdanja (ako ih ima vie), naslov asopisa (zbornika, novina i sl.), mjesto
izdanja, naziv izdavaa, godina izdanja, broj sveska (ukoliko ima vie sve
zaka), broj stranice (odnosno stranica):

redoslijed podataka pri

navoenju knjige ili lanka

a) knjige: Midhat ami, Kako nastaje nauno l/jelo, VJ/ izdanje,

Sarajevo, Svjetlost, 1 988, 90-96.

b) lanci: Tet4ik Mufti, O arebici i njenom pravopisu, Prilozi za

orijentalnu filologuu. XlV-XV. Sarajevo, Oruentalni institut,
1 969, 101-121.
Redoslijed podataka (u biljeci ispod ili Iza teksta) pri }lavoenju knjige ili lanka: .Ime pisca,
naslov djela (knjige, lanka), broj izdanja (ako ih ima vie), naslov asopisa, mjesto izdanja,
naziv izdavaa, godina izdanja, broj sveska (ukoliko Ih je vie), broj stranice.

34.ZNACI ZA D U INU
610. Nenaglaeni samoglasnici (odnosno slogovi) mogu biti dugi i
kratki. Dugi samoglasnici u standardnome jeziku mogu biti iskljuivo u
slogovima iza naglaska.

Znak za duinu (-) pie se iznad dugoga samoglasnika (koji je bez

uzlaznoga ili silaznoga tona). Duina nenaglaenoga samoglasnika takoder
moe biti nosilac znaenjske razlike. Zato se znak za duinu stavlja onda
kada na osnovu konteksta ne bi bilo jasno koje je znaenje nekoga oblika.
U reenici Cueli dan kupi sueno! mogua je dvoznanost: kupi (2. l. jd.
imp. gl. kupiti; skupljaj) i kupi ( 3 . l. jd. prez. gl. kupiti; skuplja). Dakle, du
inu je potrebno oznaiti u reenici kao: Cijeli dan kupi (= skuplja) sueno,
ali ne i u reenici kao: Cijeli dan ona kupi sueno. Tako i :

znaci za duinu:
a) znak za duinu (-);
pie se iznad dugoga
samoglasnika;
b) genitivni znak (") ; pie
se na kraju genitiva
mnoine, da bi se izbjegla
mogua dvoznanost

( l ) Dobro vidi ta se radi (imp.) : Dobro vii ta s e radi (prez.). (2) Niz Krivaju lovili smo dobre ribe (ak. mn.) : Niz Krivaju lovili
smo dobre ribe (gen. jd.).
61 t. Genitivni znak C) moe se pisati (umjesto znaka za duinu) na
kraju genitiva mnoine nekih imenica, i to kada o pravilnome itanju te
rijei ovisi jasnoa reenice, a sam se oblik ne moe odrediti na osnovu
konteksta: glava ili glava (ali: pametnih glava, a ne: pametnih glava l -a):

1 49

( l ) Tamo nije imao poznanika (gen. j d.) : Tamo nije imao poznani
ka (gen. mn.). - (2) U ruci jagoda (nom. jd.) : U ruci jagoda (gen.
mn. ). - (3) Dri se ugovora (gen. jd.) : Dri se ugovora (gen. mn.).
3 5.ZNACI ZA NAGLASKE

znaci za naglaske rijetko

se piu izvan strunih
djela

6 1 2. Znaci za naglaske piu se iznad samoglasnika i oznaavaju ton

i duinu naglaenoga sloga. Izvan strunih djela upotrebljavaju se samo
onda kada bi bez njih bilo nejasno o kojem je znaenju i l i obliku rije.
Npr., ukoliko se znaenje ne razaznaje iz konteksta, u reenici Kupi to!
mogua je dvoznanost: Kupi to (skupi to) i Kupi to (pazari to). lli: Pis ga
je spasio (pojas) : Pas gaje spasio (pseto).
613. Znaci za naglaske u bosanskome standardnom jeziku jesu:
kratkosilazni (npr.: kuda, ptl'ca),
' - kratkouzlazni (npr.: otac, sestra),
dugosilazni (npr.: meso, biijka),
dugouzlazni (npr.: glava, trava).

" -

Znak za duinu, genttivni znak i znaci za naa etiri akcenta izvan strunih tekstova piu se
samo onda kada bi bez njih bilo nejasno o kojem je znaenju ili obliku rije.

36.ZVJEZDICA

zvjezdica se stavlja:
a) ispred nepotvrenih
oblika;
b) ispred stilski obiljeenih
rijei ill oblika

614. U strunoj literaturi zvjezdica se stavlja povieno ispred rijei

iji oblik u pisanim izvorima nije potvren: *derti > dreti > drijeti;
*gorch b > grah; *-ilnica > -ionica; *jl>gra > igra; *astr?b'h > jastreb;
*(!zykb >jezik; *m?k'hkb > mehak. Up. i :
Ime Bosna potvreno je polovicom l O. st. kod Porfirogeneta kao
Bosona, "gdje je po/uglas izmeu s i n oznaen sa o, pa bi se ", pi.e
P. Skok, " moglo suponirati *Bosbna, ali se poslije pie Bosina u
Dubrovniku ( ... ). Ta grafija pretpostavlja 1> : *Bosl>na ", to znai da
se poluvokal ne moe sa sigurnou odrediti.

6 1 5. U rjenicima i openito u strunoj literaturi zvjezdica se moe

staviti ispred rijei (rjee iza rijei) ili oblika koji su neobini, stilski obi
ljeeni, ali mogui: *Bie > Biha; ili nisu prihvaeni u stilski neobiljee
nom rjenikom fondu standardnoga jezika: *obezbijediti > osigurati, *sol
> so, *vijoriti > vihoriti.

1 50

ZADACI I VJ E BE

34. Ispravi greke u ovome tekstu:

Velika kopriva (urtica dioica) raste po itavoj Europi u blizini naselja naj ee kao
korov uz ograde i u rijeim umama. Ima etvorouglastu stabljiku visine od 70- 1 50
cm.; njezin se miris nemoe nazvat ne ugodnim ali je po malo neugodnog ukusa.
Ljekoviti su joj djelovi listovi (skupljaju se tokom cjelog ljeta) itava biljka (uoi ili za
vrjeme cvijetanja), i korjen (kopa se uproljee i ujesen.) Ovoj ne rijetko prezrenoj i na
alost premalo cjenjenoj biljki pripisana je najvia ljekovitost. Vai kao po najbolje
srestva za ienje krvi, ljeenje mokrani kanala, odklanjanje bubrenog pjeska,
bljedoe i slabokrvnosti, potom stanja potitenosti i osijeaja premorenosti, uopte
jaa otpornost ljudskog organizma, bilo da je rje o prehladama, reumaskim obolenji
ma, radijo-aktivnom zagaenju ... U Germanskoj mitologiji bila je simbol Donara Boga
munje iji blijesak takoe pali i ari. Razprostranjeno je i puko tumaenje da munja
dobro poznaje koprivu, kao i ovjek, te izbjegaje u nju udarit. Najvjerovatnije je u vezi
tog tumaenja i nasa stara poslovica Nee grom u koprivu. U nekim Alpskim
podrujima seljaci je stavljaju u ognjite kad se pribliaje nevrjeme "da nebi udarijo
grom u kuu." Jedan mi je potovaoc koprive inae dobar poznavaoc slikarstva
spomena slavnog nijemca Albrechta Du rera (1 471 . -1 528). "Tako je visoko cjenijo
koprivu, ree mi on jedno da je u svom remek - djelu naslikao kako je anel nosi k
nebeskome prestolju".
35. Ispravi greke u ovome tekstu. Uporedi sa tekstom na kraju knjige!
Pre nego se pokupim i zauvjek napustim drevnu zemlju Avganistan i krenem u Persiju
hou da odem u Gazni. Moda uvaeni itaoe nikada nisi ni uo, da u svjetu posto
ji grad koji se zove Gazni.
Ipak grad postoji i nekada je bijo naj monii, naj prosvijeeniji i najsjajniji grad itave
Azie.
Neznam vie pouzdano na koju stranu se ide ali sigurno put nevodi ni na sever ni na
istok. Gazni lei negde na preostale dve strane svjeta.
Kada sam krenuo grejala je sjajna meseina a drum je bijo ravan carski.
Zulfikar-luko umhur dalje kae gradove koima je preostala jedino prolost treba
pohoditi samo po mjeseini.

151

III. RJENIK

A
A - akuzativ, 3 8 1 b; amper, 3 8 1 e
a - ar, 379
a.a. - ad acta (medu spise), 368
abda! Mahmud (gen. abdal-Mahmuda l abda
la Mahmuda), 290
abdesthana (opa im.); Abdesthana (ime
ulice u Sarajevu), 534
Abdud-Dar (gen. Abdud-Dara; rod Kureja),
298
Abdulah, 54i
Abdullah (gen. Abdullaha; ar. ime), 54i
Abdullah b. Abbas (gen. Abdullaha b. Abbasa), 20 l , 300
Abdul-Muttalib (gen. Abdul-Muttaliba; pod
rod Kureja), 20 1 , 298
Abdulrezak Hifzi Bjelevac (gen. Abdulrezaka Hifzi Bjelevca), 293
Abdu- Sems (gen. Abdu-Semsa), 298
A-bomba (atomska bomba), 272
Abraham, 1 54
Abu Dabi (gen. Abu Dabija), 280
a.d. - akcionarsko drutvo, 368
A.D. - anno Domini (poslije Krista /vjerov
jesnika l saa/), 369
a da, 365
Adam Mickiewicz l Adam M ickjevi (gen.
Adama Mickiewicza l Adama M iekjevi
a), 1 87
Adem (Adam; vjerovjesnik), 1 54
adet, 6 1
adhezija, 55, 1 29b
ado (hip.: amida; gen. jd. ade l ada, pri sv.
prid. adin l adov), l 02
aerodrom, 267
Aerodromska Naselje (u Sarajevu), 477
aeroklub, 263
Afrodita, 442
agrotehnika, 263
A.H. - anno Hagire (po Hidri), 369
ahbab, 1 28
Ahilova peta, 456
ahmedija, 1 55
Ahmi, 90

Aia, 75
Ajka, 61
ajkuna (draga); Ajkuna (ime), 534
Ajkuna, 6 1
Ajni-efendija, 287
Aja, 75
Ajvatovica, 479
Ajvaz-dede, 449
ak. - akuzativ (uz: A), 372, 3 8 1 b
akademija (opa im.); Akademija (skraeno
ime odredene akademije), 534
Akademij ina izdanja (tj . izdanja Akademije
nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine),
500
a kamoli, 365
ake. - akcen(a)t, 372
akcenat l akcent, 1 69, 545
akobogda (: bog); ako Bog da (: Bog), 444
ako i, 365
akoli, 363
A-kolo, 35
aksiom, 1 7 1
akam-cvijet, 274
akvarij, 1 68
Al - aluminij, 3 8 1 a
Alada (damija u Foi), 493
Alaga, 286
alaj-bajrak, 274
Alajbeg, 286
alat, 6 1
alb. - albanski, 372
Albanac (nom. mn. Albanci), 459
Albanka, 459
alegro l allegro, 1 56
aleja, 49 1
Aleja Bosne srebrene, 490
Aleksandar, 1 69
alem-kamen, 274
alfa, beta i gama zraci, 273
alfa-zraci, 272
Ali b. Ebi-Tali b l Ali ibn Ebi-Tali b (gen. Alija
b. Ebi-Tali ba l Ali ibn E bi-Tali ba), 20 l
Alija (gen. Alije, dat. Aliji), 65a, 65b, 65c, 69
Alija erzelez, 446a
Alijin, 65c
1 55

alineja, 70, 74
Ali-paa (Rizvanbegovi), 287
Ali-pain most (most); Ali-pain Most
(naselje), 477, 534
alkaloid, 74
Allah, 54i, I l l
Allahov Poslanik (Muhammed), 445
allegro l alegro, 1 56
altruist l altruista, 74
aluminij, 1 68, 38 1 a
aluminijev, 67
aluminijski, 67
alirska revolucija, 508
Aljehinova odbrana, 522
ama, 362
ameriko-vijetnamski rat, 508
Amerikanac (nom. mn. Amerikanci); Amerikanka, 459
ametice l hametice, 60
amida, 1 02
amidina, l 04
amidi, l 04
aminokiselina, 263
Amira, 446a
A-mol, 272
amoralan, 301
amo-tamo, 357
amote, 3 5 1
amper (mjera), 38 I d, 456
Ampere l Amper (ime), 5 1 9
AM SBiH - Auto-moto savez Bosne i Herce
govine, 385
anat. - anatomija; anatomski
Andrija Kai Mioi (gen. Andrije Kaia
Mioia), 295
anel / aneo, 74, 247
anelski l aneoski, 247
a nekmoli, 365
anglo-ameriki (engleski i ameriki), 306 :
angloameriki (: Angloamerikanci), 307
Angloamerikanci (Amerikanci engleskog
porijekla) : Anglo-Amerikanci (Englezi i
Amerikanci), 284, 534
antialkoholiar, 83a, 264
antialkoholizam, 73
1 56

antifaistiki, 30 1
antifaistkinja, 1 20
antiislamski, 73
Antonin Dworak l Antonjin Dvorak (gen.
Antonina Dworaka l Antonjina Dvora
ka), 1 87
ANUBiH - Akademija nauka i umjetnosti
Bosne i Hercegovine, 385, 386, 399
aor. - aorist, 373
aoristni, 1 20
apel, 249b
apostol, 249b
apsurd (gen mn. apsurda), 1 69
ar. - arapski, 372
Arabijski poluotok, 479
Arape, 83a
arbitar, 1 72
Arebijev (: Arebi), 67
Arefat, 479
arh. - arhaizam; arhitekt(onski), 372
arhaizam, 1 69
arhitekt l arhitekta, 1 70
arhiv, 1 6 1
Arhiv Bosne i Hercegovine, 496
aristokracija l aristokratija, 1 67
Aristotel, 1 68
arsen, 1 65
Arslanagia most (gen. Arslanagia mosta),
282, 493
artistkinja, 1 20
Asim Ferhatovi Hase (gen. Asima Ferhata
via Haseta), 34, 294
asistent, 1 69
asistent pripravni k (gen. jd. asistenta priprav
nika), 275
asket l asketa, 1 70
a.s. (: alejhisselam = neka je mir s njim; dolazi iza imena svakoga vjerovjesnika), 368
astr. - astronomski
Astrahan, 1 97
a.. ( : azimuan = uzvieni, veliajni; odnosi
se na Kur'an), 368
aija, 83a
aik-pender, 274
Akenazi, 460

Atlanbki okean, 479

Atlantski pakt, 496
atlas (zbirka zemljopisnih karata; vrsta tka
nine); Atlas (planinski vijenac Magriba),
534
Attlee l Atli (gen. Attleeja l Atlija), 1 84
Attleejev l Atlijev, 1 84
auditorij, 1 68
augm. - augmentativ, 373
august, 1 58a
Australija, 1 76
Austro-Ugarska (gen. Austro-Ugarske), 279,
47 1
Austro-Ugarska monarhija, 4 7 1
austrougarski (: Austro-Ugarska), 305 : aus
tro-ugarski (odnosi se i na Austriju i na
Ugarsku), 306
Austro-Ugarsko carstvo, 4 7 1
autobiografija, 266
autodijelovi, 266
autoelektriarski, 3 1 O
autolimarski, 3 1 O
automehaniar, 266
automobil, 266, 267
automobilizam, 267
Auto-moto savez Bosne i Hercegovine, 269
auto-moto trka, 269
autoportret, 266
autoput, 266
Autoput Sarajevo - Zenica, 493
autosaobraajni, 3 1 O
autostoper, 266
autokola, 266
autotablice, 266
autotrka, 266
Ava l "Ava" (ime deterdenta), 5 1 7
avanturistkinja, 1 20
Avdaga, 286
Avdo Karabegovi Hasanbegov (gen. Avde
Karabegovia Hasanbegova), 34, 285,
295
avio i vozne karte, 270
aviokarta, 263
aviomaterijal, 263
avion, 72b

A-vitamin (uz: vitamin A), 35

avlija, 65a
avlijaner, 452
avlij ica, 65c
azbestni, 1 20
Azema, 6 1
Azemina Begi-Muzaferija (gen. Azemine
Begi-Muzaferije), 296
Azija, 65a
azijski, 66
adaha, 55
B
Babia baa (gen. Babia bae), 282
Babilon, 1 54, 1 59
Babilonska kula, 493
babo, 446b
bava, 80
badava l badihava, 35 1
Bahir, 62
Bahrija, 69
baj ka, 6 1 3
bajrak-damija, 274
Bajram, 489
Bajram mubarek olsun! (Blagoslovljen ti
Bajram!), 437
bajram-namaz, 28, 257, 274
bakarno doba, 509
Bakije, 65b
Bakir, 62
Bakunjin, 1 97
bal, 249b
Bal (mit.), 442
balak, 249b
Balkanski atletski kros, 52 1
Balkanski poluotok (uz: poluotok Balkanski), 479, 480
balkoni (instr. jd. balkoniem), 92
baloni, 83a, 90
ban Bori, 449
Banja Luka (gen. Banje Luke, dat./lok. Ba
njoj Luci), 28 1 , 477
Banja Vruica (Vruica), 479
Banjaluanin, 82, 283
1 57

Banjaluanka, 82, 283

banjaluki ( : Banja Luka), 305
barba Ivo (gen. barba-Ive l barbe Ive), 290
barbarizam, 1 59
barij, 1 68
barijev, 67
basnopisac, 260
baa, 80
Baarija, 477
Baluk bega Berkovia (grob), 493
bazen, 1 52a
B BC - skra.: engl. British Broadcasting
Corporation (Britansko radiodrutvo ),
385
bdjenje ( : bdjeti), 23 1 f
bdjeti, 238
beba (lutka); Beba (osobni nadimak), 534
Be, 1 76, 477
beki, 1 1 6
Beir, 97
Beirbai, 285
Bedr, 479
beduin, 74
beg Ljubuak, 449
Begajeta, 75
Beg-Emina (gen. Beg-Emine), 292
Beghanuma (gen. Beghanume), 1 30, 292
Begi, 90
Begiev, 92
Begluk mahala, 492
Behija, 69
Bejadudin, 75
Bekir, 97
Beli, 240
Ben Hur (gen. Ben Hura), 1 90b
Beograd, 240
Beogradski paaluk, 4 7 1
Beotija, 1 67
beriet, 1 55
Berliner Zeitung l Berliner cajtung, 5 1 4
Berlinski kongres, 496
Berlinski zid, 493
bemardinac, 452
bespravan, 1 27
besraman, l l O
1 58

Belaga, 286
beuman, l l O
bez sumnje, 359
bezakonje, l i O
bezdrvnost, l l 8b
bezglasan, 30 l
bezimen, 30 l
bezlian, 30 l
bezosjeajan, 301
bezub, I J O
bezvuan, l l O
beian, 1 1 0, 1 22b
beivotan, l 22b
bh. - bosanskohercegovaki, 376
BHD - bosanskohercegovaki dinar, 380
biandrija, 73
bianualan, 73
biatlon, 73
bibi. - biblijski, 372
biblioteka, 72b, 1 59
bi, 80
Bi Boiji (Atila), 447
bigaj rihak, 35 1
BiH - Bosna i Hercegovina, 385
Biha, 90, 6 1 5
bihaki, 92, 1 1 6
Bihaki okrug, 470
Bijambarska peina, 479
bijeg (gen. jd. bijega, nom. mn. bjegovi), 2 1 7
bijel (komp. bjelji), 2 1 5c, 22 1 , 249a
bijelac (gen. jd. bijelca), 249a, 462
Bijeli Nil, 479
Bijeli Onjak (ime psa), 450
Bijeli, 240
bijeliti (initi bijelim), 225, 233
bijelka (krava bijele boje), 45 1 ; Bijelka (ime
krave), 450
Bijelo dugme (rok-grupa), 496
Bijelo Polje (gen. Bijelog Polja), 240, 28 1 ,
477
bijelosiv, 237
bijeljeti (postajati bijel), 225f, 233
Bijeljina, 240
bijes (nom. mn. bjesovi), 2 1 7
Bili, 240

Bilino polje, 479

billahi, 54i
Bilobrk, 240
bilo iji, 324
bilo koji, 324
biljeka (gen. mn. biljeki l biljeaka), 1 27,
2 1 5c
biljeiti, 2 1 5c
biljenik, 2 1 5c
biljoder, 260
bio, 72a
Biograd na Moru, 240, 477
biohemija, 263
biol. - biologija; bioloki
biologija, 72b, 5 1 5
Bira, 479
birvaktile, 3 5 1
Biserbegovica, 286
biser-grana, 274
biskati (prez. biem, gl. pril. sad. biui),
94
bistrouman, 308
Bianin (: Biha), 1 22c
Bitka na Bedru, 507
Bitka na Kosovu, 507
Bitka za ranjenike (Bitka na Neretvi), 507
Bizant, 1 59
bjanko-mjenica, 274
bjela (koza), 45 1
bjelance, 2 1 8b
bjelanjak, 224
bjela, 224
bjelava, 45 1
Bjelave, 477
bjelcat, 224
bjelica, 224, 452
bjeliast, 83b, 224
bjelidba, 224
bjelilac, 224
bjelilo, 224
bjelina, 2 1 8b
bjelkast, 224
bjelobrk (bijelih brkova), 308; Bjelobrk
(ime), 240
bjelogorica, 260

bjelokost, 223
bjelopoljska opina, 475
bjeloput, 222
Bjelorus, 283
Bjelorusija, 278
bjelov, 224
bjelua, 224
bjeluast, 224
bjelutak, 224
bjelje (komp.: bijelo), 22 1
bjesnjeti (: bijesan), 1 23a, 225f
bjei, 224
blagdan, 26 1
blatobran, 260
blij ed (komp. bljei), 22 1
blijedoplav, 237
blijesak, 236
Bliski istok (zem.); Bliski Istok (zemlje i narodi Bliskoga istoka), 482
Blizanci (astr.), 488
bljedoa, 2 1 8b
bljedolik, 222
bljedunjav, 2 1 8b
bljedahan, 224
BMW (gen. BMW-a; skra.: njem. Bayeri
sche Motorenwerke - Bavarska tvornica
motora), 385
Bobi (pas), 450
Boccaccio l Bokao (gen. Boccaccia
Sokaa), 1 79, 25 1 e
bodlerovski (: Baudelaire l Bodler), 1 95
bog (opa im.), 444; Bog (Allah), 534
bog Vinu, 442
Bog zna kako, 444
boginja, 444
bogorodica (opa im.), 444; Bogorodica (u
slubi vlastitog imena), 443
bogorodica Marija, 443
Bohumljanin (: Bochum l Bohum), 1 93
Boing 707, 5 1 7
Boj na Kosovu, 507
bokal, 249b
bokali, 249b
Bokokotorski zaliv, 479
bol, 249a
1 59

bolest (instr. jd. bolesti l boleu), 88a

boleurina l boleurina, 78, 83a
bolnica, 249a
Boljakov Potok (gen. Boljakova Potoka;
nas.), 28 1
bombon, 1 22d
Borako jezero, 479
Borik, 477
Borneo (gen. Bornea), 1 77b
bos. - bosanski, 3 72
Bosanska krajina, 479
Bosanska Posavina, 479
bosanski, 465
Bosanski Brod, 477
Bosanski ejalet, 47 1
Bosanski kulturni centar, 496
Bosanski Novi, 477
Bosanski paaluk (uz: Paaluk bosanski),
47 1 , 472
Bosansko Petrovo Selo, 477
bosanskobrodski (: Bosanski Brod), 305
bosanskokrajiki (: Bosanska krajina), 305
bosansko-njemako-engleski (rjenik), 28,
306
Bosna i Hercegovina, 469
Bosna-ekspres (voz), 493
bostandija, t 04
bonj. - bonjaki, 372
bonjako-hrvatski (npr. odnosi), 306
Bonjak (nom. mn. Bonjaci), 459
Bonjakinja, 459
Bonjakov, 464
bonjatvo (osjeaj pripadnosti Bonjacima);
Bonjatvo (svi Bonjaci), 46 1
bot. - botaniki
boanski, 444
boanstvo, 444
boe sauvaj (: bog); Boe sauvaj (: Bog),
358
boica, 444
boica Vesna, 442
boiji ( : bog); Boiji (: Bog), 44 1 , 444, 534
Boiji poslanik Muhammed, 445
br. - broj, 37 1
braco (hip.: brat); Braco (osobni nadimak),
1 60

534
Bra, 479
brani, 83a
braon boja, 276
Brateljevika peina, 479
bratina, 83a
bratski, 1 1 8c
bratstvo, 1 1 8c
Brbljivi Pas (indijansko ime), 447
Brak, 463
Branska Malta, 477
branin, l 08c
brani nov, l 08
bregovit, 2 1 8b
Breka, 477
breskov (: breskva), 1 1 7
breskva, l 52a
bresti, 224
brestov, 224
brestovina, 224
brei, 224
breza, 2 1 6, 454
brezovaa, 83a
brei, 224
breina, 224
breuljak, 224
brijanica, 83a
brij ati, 65a
brijeg (nom. mn. bregovi l brijezi), 2 1 6, 2 1 7,
604
brij est (nom. mn. brijestovi), 2 1 7
brijee ( : brijest), 225b
brisa, 83a
Brka, 477
brodi, 90
brodolom, 260
B rodan in, l 08c
brojiti (uz: brojati), 69
Brundo (medvjed}, 450
Brusa-bezistan, 274, 493
brzonog, 308
Bua potok (potok); Bua Potok (naselje),
534
Budimpeta, 278
budistiki, 83b

budizam, 509
budto, 1 1 9
budui da, 365
budet, 1 02
buha, 55
buhara (zatvor); Buhara (zem. ime), 534
bukov (: bukva), 1 1 7
B-ulaz, 35
bulbul, 249b
bulevar, 49 1
Bulevar Mee Selimovia, 490
Butova algebra (: Boole l BuJ), 456
Bundestag, 504
bundija, l 04
bura, 48 1
buregdija, l 04, 1 28
buregdinica, l 04
Buturovi-Polje (gen. Buturovi-Polja; nas.),
279
BZK - Bonjaka zajednica kulture ("Prepo
rod"), 385
e
C. (Charles l arls) Dickens l Dikens, 370
Ca - kalcij, 3 8 1 a
Cambridge l Kembrid (gen. Cambridgea l
Kembrida), 1 82
Camus l Kami (gen. Camusa l Kamija), 1 85
Camusov l Kamijev, 1 85, 455
Canis lupus (vuk), 453
Capablanca l Kapablanka (gen. Capablanke l
Kapablanke ), 1 80
Careva damija, 493
Carigrad, 278
Carigradanin, 283
Carmen l Karmen (gen. Carmen/e/, Kar
men/e/, dat./lok. Carmen/i/, Karmen/i/),
1 86
Carmenin l Karmenin, 1 86
Cazinska krajina (i: po krajini Cazinskoj),
479, 480
Cazinjanin, 463
Cd - kadmij, 3 8 1 a
C-dur, 272

Celzijev, 67
centar, 1 63
Cezar, 1 64
cf. - confer (isporedi), 376
Champagne l ampanja (gen. Champagne l
ampanje, dat./lok. Champagni l ampa
nji), 1 83
CHF (vicarski franak), 380
Chicago l ikago (gen. Chicaga l ikaga),
1 77b
Chile l ile (gen. Chilea l ilea), 1 85
CIA (gen.: CIA-e; skra.: engl. Central Intel
ligence Agency - Centralna obavjetajna
sluba), 385
cigar-papir, 274
cijel l cio, 2 1 5a, 247
cijelost (: cijel l cio), 225d
cijevka (: cijev 225c
cijuk, 65e
cik-cak, 357
cikcak-linija, 272
ciklus, 1 63
cikorija, 1 6 1
cio l cijel, 2 1 5a, 247
cista, 1 63
cjediljka, 224
cjedite, 224
cjedevina, 224
cjelcat, 224
cjelina, 2 1 8b
cjelovit, 2 1 8b
cjenik, 224
cjepa, 224
cjevanica, 224
cjevast, 224
cjeva, 224
cjevica, 83a, 224
cjevina, 224
cjevovod, 223
cjevurda, 224
cjevurina, 2 1 8b
C-klju, 35, 379
cm - centimetar, 3 78
Columbia l Kolumbija (gen. Columbije l
Kolumbije), 1 79
161

crepana, 224
crepi, 2 1 6
crepina, 224
crevar, 224
crevara, 224
crijep, 2 1 6
crkv. - crkveni
Crkva sv. Josipa, 493
crmpurast, 1 22d
Crna gora (planina); Crna Gora (drava), 534
Crni guber, 479
Crni kontinent (Afrika), 478
Crni potok, 4 79
Crni vrh, 479
crniti (initi crnim), 233
crno-bijela (ploa), 306
crno-bijeli, 257
Crnogorac (nom. mn. Crnogorci), 459
Crnogorka, 459
crnokos, 308
"Crno-uta monarhija" (Austro-Ugarska),
478
crnjeti (postajati crn), 233
Crvena jabuka (pop-grupa), 496
crvenda, 90
Crveni otok (Kuba), 478
crveni polumjesec (polumjesec obojen crve
no); Crveni polumjesec (ime organizaci
je), 534
crveniti (initi crvenim), 233
crvenokoac, 260
crvenperka, 1 23b, 261
crvenjeti (postajati crven), 233
crvi (instr. jd. crviem), 90, 92
Cu - bakar, 38 1 a
Cvetkovi - Maekova vlada, 3 1 2
cvijee, 225b
cvijet (nom. mn. cvjetovi), 2 1 7
cvijetak, 225c
cvijetnjak, 237
cvjear, 224
cvjeara, 224
cvjearka, 224
cvjearnica, 224
cvjeamik, 224
1 62

cvjetaa, 83a, 224

cvjeti, 90, 224
cvjetina, 2 1 8b, 224
cvjetite, 224
cvjetni, 224
cvjetulja, 224
cvjetua, 224

. - itaj (uz: it.), 368

abar, 80
ador, 80
ada, 80, l 06
adavost, l 08
ahura, 55
air (opa im.); air (mjesto), 534
ak, l 52a
amac, 80
ar (: arati; dra), 77
arapa, 80, 1 52a
ardak, 80
arkati (: arati), 77
as, 80
aa, 80
aen (: astiti), 88f
aenje, 88g
avka, 80
avkarica, 479
egevarist (: Che Guevara l egevara), 1 95
eh (nom. mn. esi), 459
ehinja, 459
ekati, 80
elebija, 80
elo (dio glave), 77
elo (muz.), 80
emer (jed, otrov, gorina), 77
emerska planina (i: preko planine emerske), 479, 480
e. - eki, 374
ealj, 80
eka, 1 76
etiri, 80
etiristo, 326
etiristoti, 327

etka, 80
etrdesetina, 328
etrdesetpeterica, 328
etrnaest, 74
etvero, 605
etverogodinji, 308
etverokatan, 308
etveronoke, 35 1
etvero-petero, 329
ibuk, 80
iji, 65c, 69
iji bilo, 324
iji mu drago, 324
io, 245e
istoa, 90
it. - itaj (uz: .), 372
italac, 245d
itaonica, 245b
itati (fut.l itat u), 347, 348
l. - lan, 3 71
lani, 90
orda (krdo, opor), 77
ovjek genij, 275
ovjek aba (nom. mn. ljudi abe), 275
ovjekoljubac, 260
udan, 80
up (uperak), 77
uti (prez. ujem), 69

aba l Kaba, 96
abenske stijene, 4 79
abenski, 96
amil Pai (gen. amila Paia), 446a
amila Pai (gen. amile Pai), 446a
ar (dobit}, 77
arkati (pomalo trgovati), 77
askati, 87
ebe, 1 55
ehotina, 87, 479
elav, 87
elavko, 92
elija, 87
elo (elav ovjek), 77

emer (pojas za novac), 77

erim, 97
erpi l erpi, 78
esim l kesim, 96
eke l keke, 96
evabdija, l 04
evabdinica, l 04
imeta, 97
itab l kitab, 96
orda (sablja}, 77
ud, 87
uk, 87
up (zemljana posuda), 77
uprij a (opa im.); uprija (mjesto), 534
urijev, 1 99
D
D - dama (u ahu), 38 I c; dativ, 38 l b
d - dan, 379; dinar, 380, 399
Dablinac ( : Dublin l Dablin), 1 93
dabogda, 444
dah, 55
dahnuti, 55
dahtati (prez. dahem l daem, gl. pril. sad.
dahui l daui), 1 22c, 1 24
daida, 74, 1 02
daire, 74
Daleki istok (zem.); Daleki Istok (zemlje i
narodi), 482
dalekovod, 260
dalmatinac (vino), 452; Dalmatinac (stanovnik Dalmacije), 463
danas-sutra, 357
dananji, 1 22a
dan-danas, 357
dan-dva, 329
Danica, 483
danononi, 308
danonono, 35 1
Dan Republike (misli se: Republike Bosne i
Hercegovine), 489
Dante (gen. Dantea), 1 85
Danteov, 1 85
dapae, 80
1 63

dat. - dati v (uz: D), 38 1 b

davati (prcz. dajem), 69
Da Vinci l Da Vini (gen. Da Vincija l Da
Vinija), 446
Davud (David; vjerovjesnik), 1 54
DC-9, 35
DDT - skra. : dihlor-difenil-trihlormetil-metan (sredstvo za unitavanje gamadi), 385
De Saussure l De Sosir, 446
Debelo brdo, 479
debelokoac, 260
debelostjen, 222
debeo, 245e
dedo (opa im.); Dedo (hip.: Dervi), 534
Dedal, 1 02
defile (gen. jd. defilea), 74
dekolte (dat./lok. jd. dekolteu, ak. mn. dekoltee), 74
Deliblatska peara, 240, 479
delija (vok. jd. delijo, instr. jd. delijom), 65d
delijin, 66
delirij, 1 68
Delnice, 248
DEM (njemaka marka; uobiajeno i: DM),
380
dem. - deminutiv, 372
demokracija l demokratija, 1 67
depo (dat./lok. jd. dcpou, ak. mn. depoe), 74
Der Spiegel l Der pigl, 5 1 4
dershana, 262
dervi (opa im.); Dervi (ime), 534
Dervibegovi, 1 30
deset-dvadeset, 329
desno-lijevo, 357
deterdent, 1 54
devar l devr, 1 55
devedeset, 326
devedeseterica, 328
devedeseti, 327
devetnaest, 326
devetnaesti, 327
devetsto, 326
devetstoti, 327
devr l devar, 1 55
dg - decigram, 378
1 64

diarhija (dvovlae), 73
diftong (gen. mn. diftonga), 1 69
dijafragma, 7 1
dijagonala, 7 1 , 74
dijagram, 1 7 1
dijahronija, 7 1 , 1 6 1
dija!. - dijalekatski, dijalektizam, 373
dijalekat l dijalekt, 1 69
dijalektika, 1 60
dijaliza, 7 1
dijametar, 7 1
dijapazon, 7 1
dijapozitiv, 7 1
dijasistem, 7 1
dijaspora, 7 1
dijel l dio, 2 1 5a
dijelak (: dijel), 225c
dijete (gen. jd. djeteta), 2 1 7
din. - dinar (uz: d), 372
din-duman, 274
dio l dijel, 2 1 5a
dioba, 72a
dioksid, 72c
dioni, 72a
dionik, 72a
diplomat l diplomata, 1 70
djeiji, 65c
djeurlija, 82
djed, 23 l c
djedin l djedov, 23 l e
Djed Mraz, 447
djedo, 23 l c
djelce (: djelo), 23 1 e
djeliak, 224
djeli, 224
djelidba, 224
djelitelj, 224
djelo, 23 l a
djeljiv, 224
djetece, 2 1 8b
djeva, 23 l c
djeverina, 83a
djevica (opa im.), 444; Djevica (u slubi
vlastitoga imena; astr.), 443, 488
djevin (: djeva), 23 l c

Djevojaka esma, 493

djevojaki, 1 1 6
djevojatvo, 1 1 6
djevojica, 82
djevojura, 82
dkg - dekagram, 378
dk! - dekalitar, 378
dl - decilitar, 378
dlijece (: dlijeto), 225c
dm - decimetar, 378
d6, 246
doboga (: bog; sasvim); do Boga, 444
Doboj-Istok (opina), 477
dobra veer, 358
dobriina, 83a
Dobrinja, 477
dobroudan, 308
dobronamjeran, 308
Doca (ali: Dolac), 248
doi (aor. dooh), 59b, 9 1
do danas, 359
dodijeliti, 2 1 8a
dodjeljivati, 2 1 8a
dodna (shvatiti neto) : do dna (roniti), 353
dogaati se, l 08b
dogodine (otii) : (od godine) do godine, 353
dogorijevanje, 226
dogorijevati, 226
dogorjeti, 226
dogrla (zaduiti se) : (zakopati) do grla, 353
do gue, 359
doista, 74
do jesenas, 359
Dojransko jezero, 4 79
do juer, 359
do jutros, 359
dokad (uz: dokada, do kada), 354
doklegod (donekle) : dokle god (daleko, kako
dugo), 356
dokraja (= sasvim) : do kraja (dana), 353
doktorand, 1 69
dokument, 1 69
dolac (opi pojam); Dolac (naselje), 534
doletjeti, 227
doli (do), 363

dolijetanje, 227
dolijetali, 227
do ljetos, 359
domai, 90
domalo (zatim) : do malo (bolje plae), 353
domaloprije (uz: do maloprije), 355
domazet, 262
don (: dominus), 382
Don Juan l Don Huan (gen. Don Juana l Don
Huana; ime), 1 90b
don Zvonko, 289
donedavna l donedavno, 350
donekle, 35 1
donoe, 1 22a
Donja mahala, 492
Donj i dom, 504
Donji Vakuf (gen. Donjeg Vakufa), 2 8 1 , 477
doonda (uz: do onda), 355
dopola (oguliti) : do pola (puta), 353
do posljetka, 359
dopustiti (gl. prid. trp. doputen), 88f
Dorol, 1 76
do sino, 359
doskora (ne znati) : do skora (kraja), 353
doslovce, 35 1
doslovno, 35 1
do sluanja, 359
dospijee (: dospjeti), 226
dospijevati, 226
dospjeti, 226
Dostojevska, 1 97
do sutra, 359
dotada (uz: dotad; do tada), 354
dotamo (uz: do tamo), 355
doticati (: dotai), 232
dotjecanje (: dotjecati), 232
dotjecati (: dotei), 232
dotud l dotuda, 352
do u beskraj, 358
do uiju, 359
dovde l dovdje, 35 1
do veeras, 359
dovienja, 359
dovijek l dovijeka, 352
dovraga (otii) : (ne vidjeti nita) do vraga, 353
1 65

dozlaboga (: bog), 444

dozreti (prez. dozrijem l dozrim), 227
d ozrijevanje, 227
dozrijevati, 227
dr. - doktor, 375
dra (opi pojam); Dra (zem. ime), 534 .
Draevo, 80
dragocjen, 222
dragovi, 90
dragstor, 1 29d
drenov, 224
Drenovci, 240
drhtati (prez. drhem l drem, gl. pril. sad.
drhui l drui), 55, 1 22c, 1 24
drijeti, 239
dril')a (cigarete}, 5 1 8
Drinovci, 240
Drinjaa, 479
drka, 1 27
drugdje, 350
drugi put, 33 1
drugoliga, 260
drukije (uz: drugaije), 65b
drukiji (uz: drugaiji) 65c, 1 2 7
drutveno-ekonomski (odnosi), 306
Drutvo pisaca Bosne i Hercegovine, 496
Drvaranin, 83a
Dubianin (: Dubica), 82
Dubrovaka republika, 47 1
Dubrovaka rijeka (Ombla), 479
Dubrovake ljetne igre, 496
dubrovaki, 83b
Dubrovanin, 83a
Dudija, 1 30
dudovaa, 83a
dugaak, 83b
Dugi otok, 479
dugovjek, 222
duh, 55
duhan, 55
duhankesa, 26 1
duhati, 55
duhnuti, 55
Duldu1 (mula), 450
dum Ivan, 289
1 66

Dumas Otac l Dima Otac, 446a

Dumasov l Dimin, 1 85
dumdum metak, 276
Durakovia Do (nas.), 248
duebrinik, 262
Dutka (: Duda), 1 30
dv. - dvojina
dvadeset, 258a, 326
dvadeset jedan, 334
dvadeset prvi, 334
dvadeseti, 327
dvanaest, 326
dvanaesti, 327
dvaput l dva puta, 330, 332
dva-tri, 29, 329
dva-triput, 329
dvije stotine, 333
dvjesta l dvjesto, 326
dvjestoti, 327
dvocijevka (gen. mn. dvocijevaka l dvocjevaka l dvocijevki), 2 1 7
dvoje-troje, 329
Dvor na Uni, 477
dvorog, 308
dvosloan, 308
dvosmjeran, 308
D
dak (vrea), 99
Dalut (Golijat), 1 54
damija, l 02, 206
Deda, 1 02
Dehennem (Pakao), 448
dem (marmelada), 99
Demal, 1 02
demat (opa im.); demat Vratnik; Demat
vratniki (uz: Vratniki demat), 202,
475, 476
Oemo (hip.: Demal), 1 02
demper, 1 52a
Denana, 1 02
Denetia sokak, 492
dennet (pren.; raj), 54k; Dennet (Raj), 54k,
1 02, 448

dennetski, 54k, l 04
dentlmen, l 02
dep, 1 02
dezva, 1 02
Dibril (Gabrijel), l 02, 1 54
din, 1 02
dip, 1 02
dokej, 1 02
d.. (: delle anuh u uzviena je narav
Njegova; dolazi iza Boijega imena), 368
dudo, 1 54
duma-namaz, 274
dungla, l 02
=

ak (uenik), 99, 1 06
avo, 1 06
em (vala), 99
erdan, 1 55
derdef, 1 06
ipiti, 1 06
dogat, 1 06
don, 1 06
ubre, 1 06
du!, l 06, 249b
ulaga, 286
dul-baa, 274
ulbeg, 286
ulizara, l 06
du! sija, l 08
dumruk, 1 06
urin, 1 99
uture, 1 06
uvegija, l 06

E
Ebu-Hurejra (gen. Ebu-Hurejre), 298
Ebui-As (gen. Ebui-Asa), 298
Ebu-Leheb (gen. Ebu-Leheba), 20 1 , 298
Ebur-Rebi (gen. Ebur-Rebija), 20 1 , 298
Ebu-Sufjan b. Harb, 446a
Ebu-Ubejda (gen. Ebu-Ubejde), 201

Ebu-Ubejda el-Derrah, 446a

Edhem, 1 30
ef. - efendija, 372
efendi kadija (gen.jd. efendi kadije), 289
efendi Mita, 289
Egipat, 1 69
Egipanin, 89
Ejub (Job; vjerovjesnik), 1 54
Ejzentejn, 1 97
ek. - ekavski; ekavizam
ekonomian, 83b
ekspresionizam, 509
ekspres-restoran, 274
ekstraprofit, 264
ektoparazit, 263
El-Abbas (gen. El-Abbasa), 299
EI-Arebi (gen. El-Arebija), 201
El-Buhari, 446
elegian, 83b
EI-Ehram (egipatske novine), 5 1 4
elektrotehnika, 263
El-Kasva (deva), 450
Emina, 446a
e-mol l E-mol, 35, 379
emulzija, 1 65
energian, 83b
"Energoinvest", 496
engl. - engleski, 372
engleska revolucija, 508
enki. - enklitika
epileptiar, 83a
epopeja, 70
Er-Rebi (gen. Er-Rebija), 299
esejistiki, 69
estet l esteta, 1 70
Eref-efendija Kovaevi, 287
etc. - et cetera (i tako dalje), 376
etim. - etimoloki, 373
etn. - etniki
Et-Taberi (gen. Et-Taberija), 201
eunuh (uz: evnuh), 74
Europa (mit.), 1 58a
e V - elektronvolt, 379
evnuh (uz: eunuh), 1 58b
Evropa (kontinent), 1 58b, 1 76, 468
1 67

Evropljanin, 463
Evropljaninov, 464
Ezher, 1 30
Ezop, 1 57
F
.
f. - femi ninum (. r.), 368
F. (Franz l Franc) Schubert l ubert, 3 70
Fabrika duhana u Sarajevu, 496
Fadila Odakovi uta (gen. Fadile Odakovi ute), 34, 294
Fadil-hoda ari, 287
Faik, 74
fak. - fakultet, 372
fakultet (opa im.); Fakultet (skraeno ime
odreenoga fakulteta), 534
falsifikat, 1 65
FAMOS l Famos (gen. FAMOS-a l Famosa;
Fabrika motora Sarajevo), 385
Famosov motor (uz: FAMOS-ov motor), 386
Fazlija, 69
Fazlijin, 66
Fe - gvoe, 38 1 a
Felis leo (lav), 453
Ferdinand de Saussure l Ferdinand de Sosir,
446a
fereda, 1 55
Feredua (esma), 493
fesdija, 1 29d
festival, 249b
Fcthija, 1 30
fig. - figurativno
fijat (automobi l), 65a, 5 1 8; Fijat (preduzee),
534
Fijat 1 1 00 l FIAT 1 1 00, 5 1 7
Fikret Kavazovi Roki (gen. Fikreta Kavazovia Rokija), 294
fi lozof, 1 6 1 , 1 64
filozofija, 1 64
filter (uz: filtar), 1 72
floka, 72b
fizioterapeut, 263
Fjodor, 1 97
Foa, 80
1 68

Foak, 463
Foakov, 464
folksvagen (automobil), 5 1 8
ford (automobil), 5 1 8; Ford (ime), 534
Foreign Office l Forin ofis (gen. Foreign
Officea l F orin o fi sa), 5 1 4
fotoalbum, 266
fotoamaterski, 3 1 O
fotoaparat, 266
fotoelija, 266
fotograf, 267
fotohemija, 266
fotoklub, 266
fotokopija, 266
fotometrija, 266
fotomontaa, 266
fotoreporter, 266
fotoreporterski, 3 1 O
fototeka, 267
fr. francuski, 3 7 1
fra (: fratar), 382
fra Petar, 289
frajburki (: Freiburg), 466
Francuska komedija (pozorite u Parizu), 496
francuz (vrsta kljua); Francuz (pripadnik
francuskoga naroda), 534
fratar, 1 72
fudbal, 249b
fudbalski, 249b
fulbrajtovac (: Fulbright l Fulbrajt), 1 95
fut. I - futur l
fut.l l - futur l l
-

G
g - gram, 399
G (genitiv), 3 8 1 b
g. - godina (uz: god.); gospodin (uz: gosp.),
368
gala odijelo, 276
gala ruak, 276
galamdija, l 04
galijot (zloinac, nevaljalac), 65d
gangster, 1 29d
garov (cm pas uope), 45 1 ; Garov (ime psa),
450

Gavrankapetanovi, 285
Gaza (zem.), 479
Gazalijev (: Gazali), 67
Gazi Husrev-beg, 28, 287
Gazi Husrev-begova biblioteka, 496
Gazi Husrev-begovo turbe, 493
gdjegod (negdje) : gdje god (bilo gdje), 356
gdjeko, 258a, 3 1 3
gdjekoji, 3 1 3
gdjeta, 3 1 3
ga - gospoda, 383
gdica - gospoica, 383
gen. - genitiv (uz: G), 372, 3 8 1 b
general, 249b
generalbojnik, 262
generalmajor, 262
geogr. - geografija; geografski, 373
geometr. - geometrijski
Gerzovo polje, 4 79
Gibraltar, 479
Gillete l "Gillete" (ime proizvoaa), 1 47,
517
gimn. - gimnazija, 372
gimnazijski, 66
Gioconda l okonda (gen. Gioconde l okonde), l 77a
gl. - glagol (i izvedenice, uz: glag.), 37 1
gl.im. - glagolska imenica
gl.prid.rad. - glagolski pridjev radni
gl.prid.trp. - glagolski pridjev trpni
gl.pril.pro. - glagolski prilog proli
gl.pril.sad. - glagolski prilog sadanj i
glad (instr. jd . gladi l gladu), 1 07a
glag. - glagol (i izvedenice, uz: gl.), 372
glagol, 249a
Glasinako polje, 479
glava, 6 1 3
glavobolja, 260
glazba, 1 28
Glazgovljanin (: Glasgow l Glazgov), 1 93
glazgovski (: Glasgow l Glazgov), 466
gled, 1 06
glodati (prez. glodem), 1 07c
gluh, 55
gluha (biljka), 77

gluha (gluh ovjek), 77, 90

gluhaev, 92
gluhonijem, 309
glupaa, 83a
gnoj idba, 69
gnojiti, 69
gnjezdast, 224
gnjezdace, 2 1 8b
gnjezdilite, 224
go, 246
Goce Delev (gen. Goce Deleva), 1 88
god. - godina (uz: g.), 372
godinu-dvije, 329
Gogolj, 1 97
gojilite, 69
gol (sport.), 249b
gola, 90
Golanska visoravan (i: na visoravni Golanskoj), 479, 480
Golfska struja, 479
gol-razlika, 274
golubi, 90
goni, 83a
Gora maslinska, 479
Goradanski srez, 4 7 1
gori (komp.: gorak), 8 1 c
gore-dolje, 29, 357
gornj i Dunav, 482
Gornji Rahi, 477
Gornj i eher, 477
Gornj i Vakuf (gen. Gornjeg Vakufa), 28 1 ,
477
Gorski kotar, 479
gosp. - gospodin (uz: g.), 372
gospa (: gospoda), 444; Gospa (u slubi
vlastitoga imena), 443
gospa Marija, 443
govee, 1 1 2
govordija, 1 04
govoriti (imperf. govorah, gl. prid. rad. govorio, kond.l govorio bih), 59c, 59d, 72a
gozba (: gost), 1 1 4
Grabanovi, 1 30
grabi, 90
Gradska mahala (naziv ulice), 492
1 69

gradski, l l 8c, l 29a

grada, 1 08c
Graevinsko preduzee "Vranica", 1 48, 496
grah, 55, 6 1 4
graha (ovca), 45 1
Orahovo, 62
gram. - gramatiki
granica, 83a
Grapanovi, 1 30
gr. - grki, 374
grdi (komp.: grd, grdan; uz: grdniji), l 07b
Gregori, 85
grehota l grjehota, 2 1 6, 2 1 8b
Grenland, 1 76
grei (uz: grjei), 224
greina (uz: grjeina), 224
grenik l grjenik, 2 1 6, 224
grijati se, 2 1 5b
grijeh (nom. mn. grijehovi l grij esi), 2 1 6, 2 1 7
grij eak ( : grijeh), 225c
grijeiti, 225f
grjehota l grehota, 2 1 6, 2 1 8b
grjei (uz: grei), 224
grjenik l grenik, 2 1 6, 224
grlce l groce (gen. mn. grlaca l grlca), 247
gnneak, 83a
grohot, 55
grozni ( : grozd), 1 1 4
grode, l 22b
gruhati, 55
grumiak, 83a
Gusinje, 477
Gvineja, 70
gvode, 38 1 a
GZM - Glasnik Zemaljskog muzeja, 385
H
h - sat, 379
h. - hadi, hadija, 368, 397
H. (Hasan) K. (Kjafija) Pruak, 370
ha - hektar, 3 79
habati, 55
haber, 55
Habil (Abel), 1 54
1 70

Habsburg, 1 29e
Habsburka monarhija, 47 1
habsburki, 1 29e
had, 1 02
Hadera, l 02
hadi hafiz (gen.jd. hadi hafiza), 289
hadi hanuma (gen.jd. hadi hanume), 289
hadi Ibrahim (gen. hadi Ibrahima), 289
Hadi Lojo (gen. Hadi Loje; ime), 288
Hadi Sinanova tekija, 493
Hadiefendi, 285
Hadihafizbegovi, 285
hadija, l 02
hadijin, 65c
hadski (: had), l 29d
hafiz, 55
hafiz M uhamed, 449
hair-dova (uz: hajr-dova), 274
hajat, 55
H ajber (zem.), 55
hajde, 55
Hajduk Ibrahim (gen. Hajduk-Ibrahima l
Hajduka Ibrahima; ime), 291
Hakija, 69
halal, 249b
halal-nafaka, 274
Halid, 55
halka, 55
halj ina, 55
hama!, 249b
hamatski, 249b
Hamdibeg, 286
Hamdijin, 66
hangar, 55
Han-Pijesak (gen. Han-Pijeska, dat./lok.
Han-Pijesku), 279, 477
haos, 1 6 1
H arem el-Ibrahim ei-Halil, 493
hannonian, 83b
Harun (Aron; vjerovjesnik), 1 54
Hasan-aga, 287
Hasanaginica, 286, 287
Hasanefendi, 285
Hasan-efendija, 449
hasta!, 56

Hava (Eva), 1 54
havan, 55
havlimahrama, 262
hazreti Alija (gen. hazreti Alije), 289
hazreti Fatima (gen. hazreti Fatime), 289
HE - hidroelektrana, 385
hebr. - hebrejski
Hebron, 55
Hektor, 1 62
helij, 55
hem. - hemijski
hemiar, 83a
hemija, 1 6 1
hendek, 55
herbar, 55
herceg Stjepan, 449
Herceg-Novi (gen. Herceg-Novog), 279
hercegnovski ( : Herceg-Novi), 305
hercegovac (vrsta duhana), 452; Hercegovac
(stanovnik Hercegovine), 463
Hercegovina, 55, 479
hereza, 1 64
hergela, 55
heroina, 74
heroizam, 1 69
Hesiod, 1 64
Hevai l Hevaija, 74, 293
hfz. - hafiz(a), 375
hiaja l hikaja (pria), 96
H idajet, 75
Hidajeta, 75
hidropotencijal, 263
hidab, 1 02
Hidaz, 1 02
Hidra, 1 02
Hifzija, 1 30
hikaja l hiaja (pria), 96
hiljada, 55, 333
hiljadu devet stotina osamdeset peta ( 1 985.),
334
Himalaja (dat./lok. Himalaji), 69, 1 76
h ind uski, l l O
hip. - hipokoristik, 372
hiperijekavizam, 264
hiperinflacija, 264

hiperradikalan, 54e
H ira, 55
hirurgija, 1 6 1
H iseta (naziv ulice), 477
hist. - historij ski, 372
historiar, 83a
historija, 55, 1 62
historijski, 66
hitar, 55
hitna pomo (prva pomo); Hitna pomo
(ustanova), 534
H ivzija, 1 30
hizmet, 55
hl - hektolitar, 378
hlae, 80
hlad, 55
hladan (komp. hladnij i), 65c
h lor, 1 6 1
hljeb, 55
h lj epi, 1 27
hobi (gen. jd. hobija, dat./lok. jd. hobiju, ak.
mn. hobije), 65a, 65b, 65e
hou-neu, 29, 349
Hodovo, 62
hoda (imam), 55, 99, 1 02
hoda (: hod, hodanje), 99
Homer, 1 62, 1 68
Honorije (papa), 55
hor, 1 6 1
hora, 56
Horacije, 1 67
horan, 56
horoz, 55
ho-ruk (uzvik), 30; Ho-ruk (naziv Kikieva
djela), 534
hotel, 55
hrana, 55
hrapav, 55
Hrasnica, 62
hrast, 55, 454
hra, 57, 1 06
hranje, l 08
hrdati, 57
hrav, 57
Hrenovica, 62
171

hrestomatija, 1 67
hrizantema, 1 6 1
hromadievski, 457
Hromi, 62
hronika, 1 6 1
hronologija, 1 6 1
hrpa, 55
hrskavica, 55
hrsuz, 55
hrum, 55
hrv. - hrvatski
hrva, 57
hrvanje, 57
hrvatina (: Hrvat), 1 1 3
Hrvat (nom. mn. Hrvati), 459
hrvati se, 57
Hrvatica, 459
Hrvaticin, 464
Hrvatsko zagorje, 479
H rvatsko-ugarska nagodba, 496
H rvoje Vuki Hrvatini, 446a
brzati, 57
htijenje (: htjeti), 230
htio - ne htio l htio ne htio, 29, 349
HTZ - Higijensko-tehnika zatita, 385, 386
Hubei, 442
Hudejbijski ugovor, 496
Hugo l Igo (gen. Hugoa l lgoa, dat./1ok. Hugou l lgou), 1 78
hulahup-arape, 272
H um, 479
H unejn (zem.), 55
hurij a (dennetska ljepotica); Hurija (ime),
534
hurma, 55, 454
Hurmijin, 66
Husein, 74
H usein-kapetan, 287
H usein-kapetanov, 3 1 1
Huseinpai, 285
Husnija (instr. jd. Husnijom), 55, 65d
H usrev-beg, 257, 449
Husrev-begov, 28, 3 1 1
hutba, 55, 1 29d
H utovo, 62
1 72

Hutovo blato, 479

hvala, 58
hvaldija, l 04
hvaliti, 58
Hvar, 58
H varanin, 463
hvat, 58
hvatati, 58
Hz - herc, 3 8 1 e
I
l - i nstrumental,

38 1 b; istok, 3 8 1 d
i d . - i dalje, 368
i dr. - i drugo, 37 1
i po (est i po), 332
i sl. - i slino, 37 1 , 397
lbn-Hiam (gen. Ibn-Hiama), 298
lbn-Kesir (gen. lbn-Kesira), 20 1
Ibnul-Ekva (gen. Ibnul-Ekvaa), 298
Ibrahim (Abraham; vjerovjesnik), 1 54
lbrahimov, 455
Ibrica, 446b
ii (imperf. iah), J 07i
idealan, 74
idui, 88e
ijek. - ijekavski; ijekavizam
ik. - ikavski; ikavizam
ikakav, 3 1 3
iko, 3 1 3
ikud l ikuda, 352
ilad, 1 02
ilida (opa im.); Ilida (mjesto), 534
I las (Elijas l I l ija), 1 54
ilmihal, 249b
im. - imenica, 3 72
imotski (ali: Imotski; zemljopisno ime), 465
Imotski kadiluk (uz: kadiluk Imotski), 47 1 ,
472
imp. - imperativ
imperf. - imperfek(a)t, 373
impresionizam, 509
Ina ( Industrij a nafte), 399
indeks (gen. mn. indeksa), 1 69
Indijac (nom. mn. Indijci), 459

Indijanac (nom. mn. Indijanci), 459

Indijanka, 459
Indijka, 459
indoevropski, 307
indokineski (odnosi se na Indokinu), 307;
indo-kineski (odnosi se i na Indiju i na
Kinu), 306
lndil, 1 02
inf. - infinitiv
influencija, 74
ing. - inenjer (medunarodna skra. za fr.
ingenieur; uz: in.), 372
Ingrid (gen. Ingrid l Ingride, dat./lok. Ingrid l
Ingridi), 1 86
Ingridin, 1 86
injekcija, 206
inoa l inoa, 78
inovjerac, 23 I b
institut (opa im.); Institut (skraeno Ime
odreenoga instituta), 534
instr. - instrumental (uz: I), 3 72, 3 8 1 b
intelektualac, 74
intermeco l intermezzo, 1 56
intervju (nom. mn. intervjui), 74
in. - ininjer (skra. prema naem izgovoru;
uz: ing.), 372
iole, 72c
ionako (smo zakasnili) : (i ovako) i onako,
353
iotkle, 3 5 1
iotkud, 35 1
Iranac, 463
ironian, 83b
Isa (Isus), 1 54
Isa-beg (Ishakovi), 287
iscjedina, 224
iscjedivati, l 08b
iscjeljivati, 2 1 5c
Isfahan, 55
Ishak (Isak), 1 54
ishitriti, 1 27
isjei (aor. isijee, gl. pri d. trp. isjeen), 8 1 e,
81i
iskati (prez. iem l item), 94
iskopati, 1 27

iskorien l iskoriten 88f

iskorjenitelj, 224
iskorjenjiv (uz: iskorjenljiv), 224
iskosa, 3 5 1
iskraj , 360
isl. - islamski, 372
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini,
470
Ismail (Jimael; vjerovjesnik), 1 54
ismijavati (se), 6 1
isp. - isporedi, 372
ispei (2/3. l. j d. aor. ispee), 8 1 e
ispod, 360
ispodmukla, 35 1
ispotiha, 3 5 1
ispovjedaonica, 224
ispranjen (: isprazniti), 1 22b
ispred, 360
isprva, 350, 3 5 1
isprvice, 35 1
Istarski arhipelag, 479
isticanje (: isticati), 232
isticati (: istai), 232
istiha, 3 5 1
istjecanje ( : istjecati), 232
istjecati (: istei), 232
istkati, l l 8b
istona Bosna, 482
I stono rimsko carstvo, 47 1
istonobosanski (: istona Bosna), 305
Istonomakedonska udolina, 479
istodobno, 3 5 1
istoimen, 308
istok (strana svijeta); Istok (istone zemlje i
narodi), 482, 534
istom to, 365
istovremeno, 3 5 1
istrebitelj, 224
istrebljivati (: istrij ebiti), 2 1 8a
istrke, 3 5 1
iezavati, 277
ieznuti, l 22b
iupati, l 22b
iukati, I 22b
ita, 3 1 3
1 73

Italija, 1 76
itd. - i tako dalje, 376
itekakav, 301
itekako, 35 1
i tekoi ik, 30 l
Ivan Grozni, 446a
Ivani-Grad, 477
Ivan-planina, 479
Ivan-sedlo (gen. Ivan-sedla), 279
iza, 360
izaiki ( : Izai), 1 1 6
izdajica, 69
izdaleka (ali: iz daleka kraja), 350
izdalje (promatrati) : iz dalje (prolosti), 353
izg. - izgovor
izglasa (zapomagati) : iz glasa (izbijala je tu
ga), 353
izgovoriti, 337
izjutra (poraniti) : iz jutra (u dan ulazi se
polahko), 353
izljeiv, 224
izljubili, 1 23a
izmalehna (naviknuti se) : (iskoi) iz malehna (kafeza), 353
izmedu, 258a, 360
izmjetanje (: izmjestiti), 23 I e
izmjetati (prez. izmjetam), 23 1 e
iznad, 360
iznebuha, 258c, 35 1
iznenada, 3 5 1
iznova (zapoeti) : i z nova (udbenika), 353
iznutra, 35 1
iznjedriti, 1 23a
iznj ihati, 1 23a
izobilja (nagraditi) : iz obilja (podataka), 353
izokola, 351
izranije (= otprije) : iz ranije (zgode), 353
izraz (opa im.); Izraz {asopis), 534
izreda (= redom) : (istupiti) iz reda, 353
izrij ekom, 3 5 1
iz ale, 359
izv. - izvedenica
izvan, 360
izvanblokovski, 1 23b
izvanjeziki, 206
1 74

izvie, 360
izvjestilac l izvjestitelj, 224
izvjee (uz: izvijee), 23 1 f
izvjetaj, 224
izvrilac, 245d
Izvrni odbor Privredne komore, 496

J
J - dul, 3 8 1 e; jug, 38 I d
jabukovaa, 83a
jaati (: jak), 82
jai (komp.: jak), 8 I c
Jadranska oblast, 4 79
Jadransko more(: izmedu mora Jadranskog i
Jonskog) 479, 480
jaha, 83a
jahaica (ona koja jae), 77
jahai, 90
jahaica (npr. mazga), 77
Jahj a (Ivan l Jovan; vjerovjesnik), 1 54
jajaki (: Jajce), 82
jako crven, 309
Jakub (Jakob; vjerovjesnik), 1 54
Jakubinski, 1 97
jasan, 64
Jasna Poljana (zem.), 477
jastreb, 6 1 4
jauk, 74
jd. - jednina, 376
Jean-Paul Sartre l an-Pol Sartr (gen. Jean-Paula Sartrea l an-Pol Sartra), 1 89
jeam, 80
jedanaest, 326
jedanaesti, 327
jedanput, 1 23b
jedino to, 365
jediti, 64
jednadba, l 03
jedno / jedno, 78
Jedud (Gog), 1 54
Jehuda (Juda), 1 54
Jelaanin (: Jelake), 82
Jelik, 479
Jevrej (nom. mn. Jevreji), 459

Jevreji akenazi, 460

Jevreji sefardi, 460
Jevrejka, 459
jezikoznanstvo, 267
JI - jugoistok, 3 8 l d
jidi, 64
jod, 64
jogi duek, 276
jogurt, 1 69
Johann Wolfgang Goethe l Johan Yol fgang
Gete (gen. Johanna Wolfganga Goethea l
Johana Volfganga Getea), 1 87
John l Don (gen. Johna l Dona), 1 85
Johnov l Donov, 1 85
juer, 64, 80
jug (strana svijeta); Jug (june zemlje i narodi), .482
jugo, 48 l
jugozapadni, 308
junaan (: junak), 82
junaki (: junak), 82, 1 1 6
junak (vok. jd. junae), 8 l a
junatvo (: junak), 1 1 6
Junus (Jona), 1 54
Jupiter, 1 72
jurisdikcija, 1 29b
Jurkovi, 85
Jusuf (Josip l Jozef; vjerovjesnik), 1 54
Jusupov, 1 97
juna Australija (juni dio Australije), 482;
Juna Australija (ime drave), 469
Juni pol, 482
Juno kinesko more, 4 79
junoameriki (: Juna Amerika), 305
Junoamerikanac, 283
K
K - kalij; kralj (u ahu), 38 l a, 38 l c
k. - kur'anski, 368
K. - Kur'an, 369
Kaba l aba, 96
Kabil (Kain), 1 54
kabul, 249b
kadgod (nekad, ponekad): kad god (uvijek
kad), 356

Kadiluk imotski (uz: Imotski kadiluk), 47 1 ,

472
Kadira-hanuma, 449
kadli, 363
kadto, 1 1 9
kad-tad, 357
kahva, 55
kahvedija, l 04
kail, 74
Kaimi-babino turbe (iznad Zvornika), 493
Kaimija l Kaimi, 74
Kairo, 1 76, 477
kai, 74
kakadii (dat./lok. jd. kakaduu), 74
kakao (gen. kakaa), 74
kakav mu drago, 324
kakavgod (nekakav) : kakav god (bilo kakav), 3 2 1
kakav-takav, 2 9
kako bilo, 358
kako-tako, 357
kalaj isati, 69
Kalay l Kalaj (gen. Kalaya l Kalaja), 1 84
Kalayev l Kalajev, 1 84
kalcijkarbonat, 262
kalodont (zubna pasta), 5 1 8
kameleon, 1 6 1
kamen temeljac, 275
kameni, 90
kamiak, 83a
kamilica, 1 6 1
kamion, 72b
kamogod (nekamo) : kamo god (bilo kamo)
356
kamoli, 363
kanal, 249b
kanton (opa im.); Tuzlansko-podrinjski kanton, 470
kao da, 365
kapitalist l kapitalista, 1 70
Kara Mustafa (gen. Kara Mustafe), 288
kara-akam, 274
Karadoz-begova medresa (u Mostaru), 496
karakter, 1 6 1
karate klub, 276
1 75

kardiohirurgija, 263
Karlo Veliki, 446a
Karlovaki mir, 496
karo-as, 274
karta, 1 6 1
Kartum, 1 76
kastni (: kasta), 1 20
katkad l katkada, 352
kavgadija (vok. j d. kavgadijo, instr. jd. kavgadijom), 65d
Kavkaz, 1 58b, 1 76
kanjiv, 1 22b
ki, 87
kembriki (: Cambridge l Kembrid), 84,
1 27, 466
kentaur, 1 63
Kerim, 97
kesim l esim, 96
keke l eke, 96
Kevser, 479
kg - kilogram, 378
k. g. - kao gost, 368
kihati, 55
Kiklop, 1 63
Kimeta, 97
kimograf, 264
Kineski zid, 493
Kipar, 1 63, 1 69
kir Janja, 289
kiraet, 202
Kiro, 1 99
kiseo, 245e
kitab l itab, 96
klicati (prez. kliem), 8 1 d
klima-uredaj, 274
Klinika za plune bolesti Klinikog centra
Univerziteta u Sarajevu, 496
Klio (gen. Klije), 1 8 1
klipa-klapa, 30
klju (opa im.), 80; Klju (grad), 534
km - kilometar, 378
Knepolje, 278
knjievnohistorij ski (: knjievna historija),
307
knjievnojeziki (: knj ievni jezik), 307 :
1 76

knjievno-jeziki (i knjievni i jeziki),

306
knjievnoteorijski (: knj ievna teorija), 307
ko, 1 1 5, 605
kobalt, 1 69
koenje (gl. im.: koiti), 77
koi l koli (instr. jd. koiem l koliem),
247
koenje (gl. im.: kotiti), 77
kogod (neko), 320 : ko god (bilo ko, svako
ko), 32 1
kojeiji, 3 1 3
kojegdje, 35 1
kojekad, 35 1
kojekakav, 3 1 3
kojekamo, 350
kojeko (gen. kojekoga), 3 1 3
kojekoja, 3 1 3
kojeta (gen. kojeega, dat. kojeemu), 3 1 3
koji bilo, 324
koji mu drago, 324
koji put, 322
koj igod (neki), 320 : koj i god (bilo koji), 32 1
kokain, 74
kolaps, 1 69
koli l koi (instr. jd. koliem l koiem),
247
kolegij (dat./lok. jd. kolegiju), 65e
kolera, 1 6 1
koliko m u drago, 358
kolikogod (nekoliko) : koliko god (bilo koliko), 356
koliko-toliko, 357
kolor film, 276
kolor televizor, 276
koloseum, l 68
kolosijek, 223
kolski, 249a
koljence (: koljeno), 23 J c
koljeno, 23 1 a
komp. - komparativ, 372
komijin, 66
komijski, 66
ko mu drago: 324
komunistkinja, 1 20

koni (: konac), 82
kond. I - kondicional I
kond.II - kondicional II
Kongresna biblioteka (u Washingtonu), 496
konjugacija, 206
konjunktura, 206
kontrarevolucija, 264
konzul, 249b
konjic (opa im.); Konjic (grad), 534
konjiki (: konjic; Konjic), 1 1 6
konji, 90
konjokradica, 260
konjovodac, 260
Konjuh-planina (gen. Konj uh-planine), 279
Kordopski hali fat, 47 1
Koreja, 70
korijen (nom. mn. korijeni l korjenovi), 2 1 7
korjeni, 83a, 224
korjenit, 224
Komati, 479
Kornatsko otoje, 479
kosmos l kozmos, 1 66
koava, 48 1
koat l koat, 78
koe (: kosac), 1 22a
kourina l kourina, 78, 83a
koat l koat, 78
kourina l kourina, 78, 83a
kotao, 245c
Kotor-Varo (gen. Kotor-Varoi), 28, 279,
477
kotorvaroki (: Kotor-Varo), 305
Kozarac, 4 77
Kozaranin, 83a
Kozija uprija, 493
koziji, 65c
Kozlogradske stijene, 479
kozmos l kosmos, 1 66
kraina l kraina, 78
krajiak, 83a
Krajinik, 463
kralj Toma, 449
kraljevi (instr. jd. kraljeviem), 90, 92
Kraljevina Danska, 469
Kramer-Selo (gen. Kramer-Sela), 279, 477

kratkorjek, 222
kratkovjean, 308
kratkovjek, 222
Kravice, 479
kreka (naziv ugljena); Kreka (naselje), 534
kreka ugljen, 276
kreppapir, 54d, l l i
kretanje Zemlje, 483
krhkoa, 90
krhkost, 55
Krianin, 89
"Krilati lav" (Mleci), 478
krilce l krioce (gen. mn. krilaca), 247
Krim, 1 97
krioce l krilce (gen. mn. krilaca), 247
kriterij, 1 68
krivinopravni (: krivino pravo), 307
Krivorijeanin, 463
krivousti, 308
kriza, 1 64
Krievaka upanija, 4 70
kroenje (gl. im.: kroiti), 77
kroenje (gl. im.: krotiti), 77
kroja, 83a
krojiti, 69
krpenjaa, 83a
kranin, 462
krtolaa, 83a
kruh, 55
krvoprolie, 89
kuba (vrsta cigare); Kuba (ime zemlje), 534
kubizam, 509
kuica (dem.: kuka), 77
kua, 87, 6 1 3
kuepazitelj, 92, 262
kuevlasnica, 262
kuica (dem.: kua), 77
kuda mu drago, 358
kudgod (nekud) : kud god (bilo kud), 356
kudret-sahat, 274
kuhar, 55
kuhati, 55
kukurunjaa, 83a
kula, 45 1
Kulen-Vakuf (gen. Kulen-Vakufa), 279
1 77

Kulenvakufljanin, 283
kulon (mjera; Coulomb l Kulon, ime), 5 1 9,
534
kupai, 90
kupe (gen. jd. kupea), 74
Kur'an, 202
Kurban-bajram, 274
kv. - kvalificirani, 376
kvazinaunik, 264
kvaziumjetniki, 73
kvisling (izdaj ica domovine; Quisling l
Kvis! ing, ime), 5 1 9
L
l - !itar, 378, 399
L - lokativ, 38 1 b, lovac (u ahu), 38 1 e
l. - lice, 368
l. e. loco citato (na navedenome mjestu),
368
L. S. - locus sigilli (mjesto peata), 369
labavo l hlabavo, 60
labirint, 1 59
labud (ptica); Labud (ime konja i sl.), 534
labudi, 90
lada, 1 06
lafdija, 1 2 8
lahak, 5 7
lahko, 5 7
lahkoa, 90
lahkokrila, 308
lahku no, 358
lajpciki (: Leipzig l Lajpcig), 1 94
Laplace l Laplas (gen. Laplacea l Laplasa),
1 82
Laplaceov l Laplasov, 1 82
Lat (mit.), 442
lat. - latinski, 372
Latinska uprija, 493
Lav (astr.), 488
laovina, 83a
lea, 87
lei, 227
ledeno doba, 509
leda, 1 06
-

1 78

Legenda o Ali-pai (roman), 5 1 1

Leonardo da Vinci l Leonardo da Vini (gen.
Leonarda da Vincija l Leonarda da Vini
ja), 1 90a, 446a
letjeti, 227
levha, 202
Liban, 1 76
Libijska pustinja, 479
lian (: lice), 82.
Liki Osik, 240
lijeiti, 225f
lijeganje, 227
lijegati, 227
lijeha, 55
lijek (nom. mn. lijekovi), 2 1 7, 225a
lijen (komp. ljeniji l ljenji), 22 1
lijenina, 83a
lijenost (: lijen), 225d
lijepak, 236
lijepiti, 220
lijee (: lijeska), 95, 225b
lijetanje, 227
lijetati, 227
lijevak (nom. mn. lijevci l ljevkovi), 2 1 7
lijevanje, 227
lijevati, 227
lijevo-desno, 357
lingv. - lingvistiki
lipicanac (pasmina konja), 452
liajiv, 69
lie, 89, 1 22a
liti (imp. lij), 68, 227
Livanjsko polje (i: niz polje Livanjsko), 479,
480
Liverpool l Liverpul (gen. Liverpoola l Liverpula), 1 85
Livno, 240
tok. - lokativ (uz: L) 372, 38 l b
lonina ( : lonac), 82
Londonski pakt, 496
lopta, 6 1
lovor-vijenac, 274
Lucifer, 442
lu, 80
Ludwig van Beethoven l Ludvig van Betoven

(gen. Ludwiga . van Beethovena l Ludviga

van Betovena), 1 90a, 446a
lupati l hlupati, 60
Luci-Palanka (gen. Luci-Palanke), 279
Lut (Lot, vjerovjesnik), 1 54
Luiki Srbi, 459

Lj
ljeilite, 224
ljekar, 224
ljekarija, 224
ljekarna, 224
ljekovit, 2 1 8b
ljepahan, 224
ljepljiv, 220, 224
ljepljivost, 220
ljeporijek, 223
ljeporjek, 222
ljepota, 206, 2 1 8b
ljepuan, 224
ljepukast, 224
Ljennontov, 197
ljeskov, 224
ljeskovaa, 224
ljeica, 224
ljenjak, 224
ljeto-dva, 329
ljevanica, 224
ljevak, 224
ljevaonica, 224
ljevica, 224
ljevkast, 224
ljevoruk, 222
Ljubljana, 477
Ljubuak, 463
ljui (komp.: ljut), 88b
ljudski, 1 1 8c
ljudstvo, 1 1 8c, 1 29a
ljuti l ljuti (biljka), 78, 83a, 90
M
m - metar, 378, 399
m. - masculinum (m. r.), 368
ma iji, 324
maka, 80

maeha, 87
Madar l Maar, l OO, 459
Madarica l Maarica, l OO, 459
Madarska l Madarska, l OO
madarski l maarski, l OO
maioniar, l 06
maestralno, 74

Magellanov prolaz l Magelanov prolaz, 479

magistar, 1 72, 449
magisterij , 1 68
Mahala Begluk, 49 1
mahana, 55
maharada, l 02
Mahmud-ehaja, 287
mahmuran, 55
Mahmutehaji, 285
mahnuti, 55
mahrama, 55
mahramica l maramica, 60
mahsuz-selam, 274
Majevianin, 463
majstor Hasan (gen. majstor-Hasana l majstora Hasana), 290
mak. - makedonski
ma kad(a), 358
makadam, 5 1 9
ma kakav, 324
ma kako, 358
makar da, 365
Makbuli-arif, 1 32
Makedonija (vok. Makedonijo, instr.
Makedonijom), 65d
ma ko, 324
ma koji, 324
ma kolik, 324
ma koliki, 324
ma koliko, 358
makovnjaa, 83a
makroplan, 263
mal, 249b
Mala ikma (naziv ulice), 492
malboro (cigarete), 5 1 8
Mali Zvornik, 477
Malko, 80
malo bolje, 358
1 79

malodoban, 308
malo kasnije, 358
malo-pomalo, 357
malo poznat, 309
maloprije (doznah) : (stie) malo prije (nj ih),
353
manje-vie, 357
marioneta, 72b
marketing agencija, 276
Markovi - Ajanovi - Dikliev pravopis,
312
marksist (: Marx l Marks), 1 95
marksizam, 1 95, 509
marksovac, 1 95
Marlboro l "Marlboro" (ime cigareta), 1 47,
517
Mars, 442
marsovac (udovite), 467
maral, 249b
Martinbrodski vodopad, 479
marva, 6 1
Marx l Marks (gen. Marxa l Marksa), 1 85
Marxov l Marksov, 1 85
mas-mediji, 274
mast (instr. jd. masti l mau), 1 22a
maallah, 54i
maurina l maurina, 78
ma ta, 324
materijalizam, 509
Mathilde l Matilda (gen. Mathilde l Matilde),
1 83
Mathildin l Mati ldin, 1 83
Matica iseljenika Bosne i Hercegovine, 496
matineja, 70
mauzer (oruje), 5 1 8
mavi usne, 276
Medhija, 1 30
medij, 1 68
medvjed, 23 1 a
medvjedi, l 08c
Medud (Magog), 1 54
meda, 1 06
Meugorje, 278
meduulini, 74
Mefisto, 442
1 80

mehak, 57, 6 1 4
Mehdija, 1 28
Mehica, 446b
mehkoa, 57, 90
mehlem, 55
Mehmed Demaludin auevi (gen. Meh
meda Demaludina auevia), 293
Mehmed Fatih, 446a
Mehmed Mea Selimovi (gen. Mehmeda
Mee Selimovia), 293, 446a
Mehmedalija Mak Dizdar (gen. Mehmeda! ije
Maka Dizdara), 293, 446a
Mehmed-beg (Kapetanovi), 287
Mehmed-paa (Sokolovi), 287
Meho, 446b
Mejaz, 75
mejdan (opa im.); Mejdan (mjesto), 534
mejta (kamen na koji se sputa mejit);
Mejta (mjesto), 534
Mekanac, 463
melanholija, 1 6 1
Meliha, 62
Melika, 62
memoarski, 74
mercedes (automobil); Mercedes (ime), 534
merhamet (opa im.; samilost); Merhamet
(naziv dobrotvomoga drutva), 534
Merjem, 1 54
Mersiha, 55
mesdid, l 02
Mesih (Mesija), 1 54
meso, 6 1 3
mesoder, 260
metaf. - metaforiki, 373
metal, 249b
metati (prez. meem), 88c
mev1ud, 202
micati (prez. miem, imp. mii, gl. pri! . sad.
miui), 8 l d, 8 l g, 8 1 h
Midhat, 1 30
M idhata, 1 30
Mihatovii, 62
Mikail (Mihael l Mikael), 1 54
Miki Maus (mi), 450
mikroorganizam, 263

Milava (krava), 450

milenij, 1 68
Mileti, 85
milijarda, 333
milijun l milion, 333
mimar (opa im.; graditelj); Mimar Sinan (u
sastavu imena), 534
mimogred, 35 1
mimoii, 337
minas kahva, 276
minhenski (: Mtinchen l Minhen), 1 94
Minhenski sporazum, 496
mini linija, 2 71
ministar, 1 72
Minka, 446b
minuta, 379
miradija, l 04, 1 22b
miradijka, l 04
misao (instr. jd. misli l milju), l 22a
misao, 245c
mislilac (nom. mn. mislioci), 72a
misliti (gl. prid. rad. mislio), 72a
mit. - mitoloki
Mithat, 1 30
mj. - (u)mjesto, 371
mjenja, 224
mjenjanica, 224
mjera, 226, 23 l e
mjesec (mjeseina; dio godine), 487; Mjesec
(ime nebeskoga tijela), 484, 486, 534
mjesec-dva, 329
Mjeseev l mjeseev lik, 486
Mjeseeva l mjeseeva mijena, 486
Mjeseeva povrina, 484
mjesna zajednica, 506
Mjesna zajednica "Koevo l " (odnosi se i na
ustanovu i na podruje), 496
mjesto, 226, 23 l e
mjeavina, 224
mjei (: mijeh), 1 22c, 224
mjeetina, 224
mjei, 224
mjeina, 224
mjeovit, 2 1 8b
mjeurina, 2 1 8b

ml - mililitar, 378
mlaenje (gl. im.: mlaiti), 77
mlai (komp.: mlak), 8 1 c
mlaiti ( : mlak), 82
mlaenje (gl. im.: mlatiti), 77
mladi Mjesec l mjesec (mlaak), 486
Mladi muslimani 1 939, 41 O
mlaak, l 08c
mlanjak, 1 22b
Mletaka kola, 5 1 O
mlijenobijel, 237
mljekar, 224
mljekara, 224
mljekulja, 224
mm - milimetar, 378
mmHg - milimetar ivina stupca, 379
mn. - mnoina, 37 1
mnijenje (: mniti), 230
mnogopotovani, 309
mnogo puta, 358
mnogostoljetan, 308
mnogostran, 308
modema, 509
modernizam, 509
mokraa, 90
mokrani, 92
molba, 249a
Moliere l Molijer (gen. Molierea l Molijera),
1 82
Moliereov l Molijerov, 1 82
Moloh, 442
momina (: momak), 82
moral, 249b
Moria han (gen. Moria hana), 282
Moskovska oblast, 479
Moskva, 1 76
Most Suade Dilberovi, 493
Mostar; srez Mostar; Mostarski srez (uz:
Srez mostarski), 47 1 , 472, 476
motocikl, 267
motokros, 263
motosavez, 263
mototrka, 263
m. p. - manu propria (vlastitom rukom), 368
M. P. - mjesto peata, 369
181

mr. - magistar, 375

m. r. - muki rod, 368, 397
mrak (vok. jd. mrae), 8 l a
mrestilite l mrjestilite, 2 1 6, 224
mrea, 2 1 6
mrij eti, 65b, 239
mrjestilite l mrestilite, 2 1 6, 224
mrkov (mazga), 45 1
Mrtvo more, 479
mrnja, 1 22b
m. s. - medu spise, 368
muallim (uz: mualim), 54 1
muallima (uz: mualima), 54i
mubarek-no, 274
muenje (gl. im.: muiti), 77
muenje (gl. im.: mutiti), 77
muderris (uz: muderis), 541
mudrac (vok. jd. mudrae), 8 l a
mudiza, 202
mufessir (uz: mufesir), 54m
Muftijstvo travnika (uz: Travnika muftijstvo), 470, 472
M ugdim, 1 30
muha, 55
M uhamed (gen. Muhameda), 54j, 446a
Muhamed Hevai Uskufi (gen. Muhameda
Hevaija Uskufija; uz: Muhamed Hevaija
Uskufij a, gen. Muhameda Hevaije
Uskufije), 293
Muhamed air Kurtehaji (gen. Muhame
da aira Kurtehajia), 293
Muhammad ibn Musa (=Muhamed sin Mu
se), 201
M uhammed (vjerovjesnik Boij i), 54j, l l i ,
445
M uharem, 55
muhati se, 55
Muhsin, 55
Mujaga, 286
Mujezinovi, 90
Muji, 69
Mujin, 69
Mujo, 69
mula (titula; uen ovjek), 534; Mula Musta
fa Baeskija (gen. Mula-Mustafe l Mule
1 82

Mustafe Baeskije; u sastavu imena),

29 1 , 534
mulac (gen. jd. mulca), 249a
mumin (vjernik); Mumin (ime), 534
munara, 605
MUP - Ministarstvo unutranjih poslova,
385
mupovac, 384
M usa (Mojsije, vjerovjesnik), 1 54
M usa azim ati (gen. M use azima
atia), 293, 446a
musalla (uz: musala), 54i
musi. - muslimanski, 372
Musorgski, 1 29e
Mustafa-baa, 287
M ustajbeg, 286
muz. - muziki

N
N - nominativ; azot, 38 l b, 399
n. - neutrum (s. r.), 368
nabigajrihak, 35 1
nablizu, 350
nabolje (krenuti) : (sjeanje) na bolje (dane),
353
nabrzinu (= brzo) : na brzinu (ne obraa
panju), 353
nabrzo, 350
nacionalan (ali: nacija), 72b
nacmo (prodati) : na crno (polje), 353
Nacrt Zakona o porezu na promet, 5 1 2
naas (= trenutno) : (zakasnio je) na as, 353
nai, 9 1
nave, 87
nadahnue, 89
nadaleko (poznat) : na daleko (putovanje), 353
nadalje : na dalje (puteve), 353
nadasve, 350
naddravni, 54a, I l l
nadebelo (isjekao) : na debelo (granje), 353
nadesetero (pocijepao) : (misli) na desetero
(djece), 353
nadesno (skrenuti) : (ne vidi) na desno (oko),
353

nadijevati (: nadjeti), 226

nadohvat, 360
nadolj e, 350
nadomak, 35 1
nadriefendija, 73
nadrimajstor, 264
nadtrati (drugo je: natrati), 1 29b
nadvoje, 350
nadvor (= van) : (stigoe) na dvor (njegov),
353
nadivjeti, 206
Nada (hip.: Nadija), 1 02
naezber (napamet), 35 1
nagai l nagao, 247
naglas {= glasno) : na glas (o ratu), 353
naglavce, 35 1
nagolo (oian) : na golo (tijelo), 353
nagovjetaj, 224
Nahija katunska (uz: Katunska nahija), 472
nahija Visoko, 476
nahoe, 83a
nahraniti, 55
Nail, 74
Naila, 75
naime, 74
naiskap, 35 1
naizgled (= naoko) : (pazila je) na izgled, 353
naizmak, 35 1
na izmaku, 359
naizmjence l naizmjenice, 3 5 1
naizmjenino, 35 1
najbjelji (sup.: bijel), 22 1
najbljedi (sup.: blijed), 22 1
najedno l najedno, 35 1
naj grdi (sup.: grd, grdan), l 07b
najjai (sup.: jak), 54b, I l l
najjasniji (sup.: jasan), 54b
najjednostavniji (sup.: jednostavan), 54b
najjuniji (sup.: juni), 54b
Naj la, 75
najljeniji l najljenji (sup.: lijen), 22 1
najnjemiji (sup.: nijem), 22 1
najposlije, 350
najprei (sup.: prijek), 22 1
najprije, 350

najrazgovjetniji (sup.: razgovijetan), 22 1

najsmjeniji (sup.: smijean), 22 1
najsvjetliji (sup.: svijetao), 22 1
najtjesniji l najtjenji (sup.: tijesan), 22 1
najtrezniji (sup.: trijezan), 22 1
najvredniji (sup.: vrijedan), 22 1
nakon to, 365
nakoso, 350
nakosutra l naksutra, 350
nakraj, 360
naksutra l nakosutra, 350
naletjeti, 227
nalijetanje, 227
nalijetati, 227
nalijevanje l nalivanje, 227
nalijevati l nalivati, 227
naliv l naljev, 227
nalivanje l nalijevanje, 227
nalivati l nalijevati, 227
naljepnica, 224
naljev l naliv, 227
.NAMA l Nama - Narodni magacin, 385, 386
namjestiti (gl. prid. trp. namjeten), 88f
namjetanje, 23 1 e
namjetati (prez. namjetam), 23 1 e
na nesreu, 359
nanisko, 350
nanie, 350
nanovo, 350
naodmet, 258c, 35 1
naoko (= naizgled) : na oko (desno slabije
vidi), 353
naokolo, 74, 350
naopako, 350
naoposlen l naoposlu, 3 5 1
naovamo, 350
napamet (nauiti) : {pade mu) na pamet, 353
napisati, 337
na poetak, 359
na poklon, 359
napoleon (francuski zlatnik); Napoleon
(ime), 534
napolje (= vani) : (izvezli su se) na polje, 353
napolju, 350
napose, 35 1
1 83

na pravac, 359
naprazno (mljeti) : na prazno (obeanje), 353
napreac, 3 50
napredan, 2 1 6
naprekid (priati) : na prekid (veza), 353
napremase (preko puta), 35 1
napretek, 350
napriliku ( vjerovatno) : na priliku (to je
propala), 353
naprimjer (skra. : npr.), 569
na proljee, 359
naprosto, 350
napuen (gl. prid. trp.: napuiti), 77
napuen (gl. prid. trp.: naputiti; napuiti), 77
narijetko (zamijesi) : (prosij) na rijetko (sito),
353
narodnooslobodilaki, 308
narudba, l 03, 1 28
narudbenica, l 03
naruku ( odruke) : (pao je) na ruku, 353
nas. - naselje
nasamo (ostadoe) : (izie) na samo (minu
tu), 353
nasigurno, 353
Nasiha Kapidi-Hadi (gen. Nasihe Kapidi-Hadi), 33, 296
nasijecati, 226
nasilu, 353
nasitno, 353
nasjei, 226
naskoro, 353
naskroz, 350
naslijede, 236
nasmrt, 353
nasreu, 353
nasred, 360
Nasrudin-hoda, 287
Nasrudin-hodin, 3 1 1
Nastavniko vijee Medicinske kole u Tuzli,
496
Nastavniko vijee Osnovne kole "Mehme
dalija Mak Dizdar" u Sarajevu, 496
nastavnik pedagog, 275
Nastavno-nauno vijee Ekonomskog fakul
teta u Brkom, 496
1 84
=

Nastja, 1 97
nasto, 350
nastranu, 353
nasuho, 353
nasumice l nasumce, 35 1
nasuprot, 360
nasusret, 353
nairoko, 353
natajno, 353
natanko, 353
natenane l natenhane, 3 5 1
naticanje (: naticati), 232
naticati (: natai), 232
natiho, 350
natjecanje (: natjecati), 232
natjecati (: natei), 232
natpolovian, 1 27
natrag, 353
natrake, 3 5 1
natrijezno, 350
natruha, 55
natvrdo, 353
naunoistraivaki (: nauno istraivanje),
307
nauditi l nahuditi, 60
nauznak, 3 5 1
naveer, 353
navie, 350
navrat-nanos, 357
navrh, 360
nazimu, 353
nazlo, 353
nazovidemokracija, 264
nazovimajstor, 264
nazrijevanje, 227
nazrijevati (: nazreti), 227
naalost, 353
naao, 350
N.B. - nota bene (pazi dobro), 369
n.d. - navedeno djelo, 368
n.e. - nove ere (po kranskom kalendaru),
368
ne daj Boe, 444
ne imati (gl. prid. rad. ne imao), 277, 341
nearap, 277, 459

ne-bitak, 32, 277

nebriga, 277
neovjek (nom. mn. neljudi), 277
neu, nee, nee, neemo, neete, nee, 339
nedaa, 90
nedavno, 350
Nedjelja borbe protiv tuberkuloze, 489
Nedjelja djeteta, 489
nedorastao (djeak), 303
nedoreen (npr. prijedlog), 303, 343
nedostajati (manjkati), 338
nedostati (uzmanjkati), 338
neduan, 302
Nedarii, 477
Nedd (zem.), 1 02
neelastian, 74
nego to, 365
negodovati, 338
negoli, 363
nehote, 35 1
nehotice, 350, 3 5 1
nehrajui (materijal), l 08, 303, 343
neimanje, 277
neimar, 74
neistruhla (daska), 303
neizbjeiv, 224
ne-ja, 32, 277
nekad, 2 1 6
nekakav, 3 1 3
nekamoli l nekmoli, 363
nekidan, 350
nekmoli l nekamoli, 363
neko, 1 1 5, 3 1 3
nekoliko, 2 1 6
nekud l nekuda, 352
nemati (prez. nemam), 34 1
nemijeanje, 277
nemoj, nemojmo, nemojte, 340
nemusliman, 277
nenavidjeti (mrziti), 338
neobrijan, 302
neobuvena (cipela), 303
neodr. - neodreeni
neodredljiv (uz: neodrediv), 302
neolit, 509

neopazice, 35 1
neprestano, 258c
neprijatelj, 277
neprocjenjiv (uz: neprocjenljiv), 224
neprom. - nepromjenljivo
nepromoiv, 302
nerado, 350
neravnopravan, 302
Neretljanin l Neretvanin (: Neretva), 1 1 7
Neretljanka l Neretvanka, 1 1 7
neretljanski l neretvanski, 1 1 7
Neretvanski kanal, 479
neshvatljiv, 302
neslaven, 277, 459
nesretan, 302
nestajanje, 277
nestajati (iezavati), 338
nestati (ieznuti, izgubiti se), 338
nesvr. - nesvreni (vid glagola)
neto, 2 1 6, 3 1 3
netaknut, 302
netalijan, 277
neukusan, 302
neuropsihijatar, 263
neusporediv, 302
neuvehla (rua), 303, 343
nevaljalac (gen. jd. nevaljalca), 249a
neveselo, 350
neveseo, 302
nevien, 302
nevrijeme (gen. jd. nevremena), 2 1 7, 277
New York l Njujork (dat./lok. New Yorku l
Njujorku), 1 90c
nezahrdalo (srce), 303
nezvanian, 302
Nidara, 1 06
nijem (komp. njemiji), 22 1
nijemac (nijem ovjek); 534, Nijemac (pripadnik njemakoga naroda), 459, 534
Nijemevi, 240
nikad l nikada, 352
nikakav, 3 1 3
niko, 1 1 5, 3 1 3
nikud l nikuda, 352
nimalo, 353
1 85

nimet, 202
niotkud l niotkuda, 352
nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu, 234, 339
Niika visoravan, 479
nita, 3 1 3
nitrojedinjenje, 263
nivea (krema), 5 1 8
N ives (gen. Nives l Nivese), 1 86
Nivesin, 1 86
nivo (nom. mn. nivoi), 74
Nizama-hanuma, 287
nizbrdo, 350, 353
nizdlaku, 353
niz vjetar, 359
niz vodu, 359
N. N . - nomen nescio (ne znam imena, neko
nepoznat), 369
no, 87
noanji, 92
noiti, 92
nogomet, 260
Nogometni klub "eljezniar", 496
Nogometno prvenstvo BiH, 52 1
nokaut, 265
nom. - nominativ (uz: N), 38 l b, 397
non-stop, 357
nosa, 83a
nosilac, 245d
nonja, 1 22a
nova era, 509
nova godina (godina dana koja slijedi); Nova
godina (praznik), 534
Nova Varo, 477
novi grad (opisno, opi pojam); Novi Grad
(sarajevska opina), 534
Novi Pazar, 477
Novljanin, 463
Novo Sarajevo, 477
novogradnja, 260
Novopazarac, 283
novopazarski (: Novi Pazar}, 305
N ovopazarski sandak, 4 7 1
Novoseljanin, 463
Novoseoci (gen. Novoselaca), 248, 278
novoseoki (: Novoseoci), 248
1 86

Novotravnianin (: Novi Travnik), 283

Novozelananin (: Novi Zeland), 283
Novski kadiluk, 47 1
npr. - naprimjer, 376, 397
Nubijska pustinja, 479
Nuh (Noa l Noe; vjerovjesnik), 1 54
Nuhbegovi, 1 28
nusprostorij a, 264
nuzzanimanje, 54g
nuzzarada, 54g

Nj
Njegova visost, 530
njem. - njemaki
njemak, 224
Njemevi, 240
njemica (nijema ena), 534; Njemica (pri
padnica njemakoga naroda), 224, 459,
534
Njezino velianstvo, 530
njiva, 206
njujorki (: New York l Njujork), 1 94, 305,
466
o
Ob, 1 97
obal / obao, 247
obavijestiti (prez. obavijestim, gl. pril. pro.
obavijestivi}, 2 1 9
obavijeten, 2 1 9
obavijetenost, 2 1 9
obavjetavati (prez. obavjetavam, aor. obav
jetavah, imp. obavjetavaj, gl. prid. rad.
obavjetavao, gl. prid. trp. obavjetavan,
gl. pri!. sad. obavjetavajui; nesvr.:
obavijestiti), 2 1 8a, 2 1 9
obavjetenje, 220
obdan, 35 1
obelisk (gen. mn. obeliska), 1 69
obeastiti, 1 22b
Obhoa, l 29b
objekat l objekt, 1 69
obi. - oblik

obno, 35 1
oboa, 74
obojica, 69
obolijevati (: oboljeti), 236
oboljeti, 226
obraivati, l 08b
obrai, 83a, 1 22b
obuimati (prez. obuimam l obuimljem), 74
o.c. - opus citatum (navedeno djelo), 368
ocij eniti (: ocjena), 220
ocjenjivati (: ocij eniti), 2 1 8a
odahnuti, l l O
odalje, 35 1
odande, 35 l
odanle, 35 1
odasvud l odasvuda, 352
odatle, 351
odavde, 35 l
odavle, 35 1
odavna l odavno, 35 1
odbrambeni (uz: obrambeni), l 22d
od danas, 359
odgajiva, 69
odijelce (: odijelo), 225c
odijeliti, l l O
odijelo (: odjeti), 230
odio l odjel, 2 1 5a, 247
odiseja (lutanja puna doivljaja), Odiseja
(ime epa), 5 1 9, 534
odjel l odio, 2 1 5a, 247
odjeljak, 23 1 b
Odjeljenje za stambene poslove Skuptine
grada Mostara, 496
od juer, 359
od jutros, 359
odlahnuti, 57
Odlazak (slika), 5 1 1
odlijevati (uz: odlivati), 220
odljepljivati (: odlijepiti), 2 1 8a
od ljetos, 359
odljev (uz: odliv), 220
odmah, 351
odmalehna, 350, 353
odmaloprij e l od maloprije, 355
od miline, 359

odnekud l odnekuda, 352

odoka, 258a, 350
odolijevati (: odoljeti), 226, 236
odoljeti, 226
odonda l od onda, 355
odonud l odonuda, 352
odostrag(a) l odstrag(a) (uz: ostraglal), 352
odovud l odovuda, 352
odozdo l odozdol l odozdola, 350, 352
odozgo l odozgor l odozgora, 350, 352
od pamtivijeka, 359
odr. - odredeni
odranije, 350
odreda, 353
odrjeenje, 2 1 6
odrjeit, 2 1 6
odsad l odsada (uz: od sada), 1 29a, 352, 354
od sino, 359
odskora l odskoro, 350
odsprijed l odsprijeda, 352
odsto, 350
odsvagda, 350
odsvakud l odsvakuda, 352
odsvud l odsvuda (uz: odasvud/al), 352
odale, 353
odetati, 1 29a
odkrinuti, 1 29a
od tada, 354
oduvijek, 350
odvajkad l odvaj kada, 352
odvie, 350
odzad l odzada, 352
od zimus, 359
odak (opa im.); Odak (zem. ime), 534
o.g. - ove godine, 368
Og1avaka tekija, 499
ogledalce, 249a
ogrta, 83a
ohol, 249a
okean, 1 63
oklobdija, 1 28
okolni, 249a
oko podne, 359
okreni-obrni, 349
Okrug Biha, 476
1 87

oktobar (opa im.); Oktobar (hist.; Oktobarska revolucija), 534

olahkotni, 57
olein, 74
Olimp, 1 69
Olimpijske igre u Munchenu l Minhenu, 52 1
olovo (opa im.); Olovo (grad), 534
olupina l ohlupina, 60
omalehan, 30 l
omeka ( : omedak), 92
Omer-paa (Latas), 287, 449
Omer-pain, 3 1 1
Omladinsko etalite (naziv ulice), 490
onomatopeian, 74
Onjegin, 1 97
opedrutveni, 30 l
openito, 93
opepoznat, 30 l
opi, 93
opina (opa im.); opina Bijelo Polje; Sjelo
poljska opina (uz: Opina bjelopoljska;
kao podruje), 93, 475
Opinski sud u Kaknju, 496
opera (opa im.); Opera (skra. za: Opera u
Sarajevu), 534
ophrvati, 57, 1 27
Oprosni had (hist.), 507
optuba, 1 27
opustiti (uiniti pustim), 233
opustjeti (postati pust), 233
ora, 83a
oraki, 1 1 6
orah, 55
Orahovica, 62
Orao (brod), 493
orai (: orah), 83a, 90, 1 22c
Orden rada sa zlatnim vijencem, 520
organizam, 1 69
Orhan, 55
orhideja, 70
original, 249b
orijent (opa im.), 1 60; Orijent (Istok, istone
zemlje i narodi), 534
orijentacija, 65b
orkan, 48 1
1 88

Oru, 80
orue, 1 06
orudnik, l 08
Osaanin (: Osat), 89
osigurati, 6 1 5
Osijek, 240
osim to, 365
oslobaati, l 08b
Osman - Azizov roman, 25, 3 1 2
Osman Nuri Hadi (gen. Osmana Nuri Ha
dia), 293
Osmansko carstvo l Osmanlijsko carstvo (Osmanska carevina), 47 1
Osnovna kola "Alija Nametak", 1 48
Osnovna kola "Safvet-beg Baagi", 496
osvijetliti, 2 1 8a
osvjetljavati (: osvijetliti), 2 1 8a
o.. - osnovna kola, 368
otac, 6 1 3
otad l otada (uz: od tada), l l O, 354
otcvrknuti, 1 1 8a
otunuti, l i Sa
othraniti, 1 27
otkad (uz: otkada l od kada), 354
otkako, 3 5 1 , 362
otklegod (odnekud) : otkle god (otkle bilo),
356
otkud l otkuda, 352
Otkupitelj (u slubi vlastitog imena), 445
otoanin (itelj otoka); Otoanin (naziv
stanovnika: Otok, Otoka, Otoac), 534
Otomanska imperija, 471
Otomansko carstvo, 4 71
otprhnuti, 55
otprilike, 35 1
otprve l otprvo, 35 1
otrag l otraga, 352
otrenjavati se (: otrijezniti se), 2 1 8a
otrijezniti se, 2 1 8a
Otto von B ismarck l Oto fon Bizmark, 446a
otud (uz: otuda), l l O
otvorenozelen, 309
OUN - Organizacija ujedinjenih naroda, 385
ovan (opa im.), 534; Ovan (zodijaki znak),
488, 534

ovar, 452
ovdje-ondje, 357
Ovidijev, 67
ovidijevski, 67
ovlaen l ovlaten, 88f
ovlaivanje, 92
ovlaten l ovlaen, 88f
ovnei, 90
ovrha, 55
ozljeda, 1 23a
oiviti (uiniti ivim), 233
oivjeti (postati iv), 233
p
p. - para, 380
PA - Pedagoka akademija, 385
padobran, 260
palac (gen. jd. palca, nom. mn. palci; ali:
palac, nom. mn. paoci - na toku), 249a
palaa, 80
pali (: palac; ptica); Pali (ime iz baj ke),
534
palma, 249b
pa makar, 365
panel-ploa, 274
Panonska nizija, 479
panorama, 1 7 1
paradigma, 1 7 1
paranoian, 74
paranoik, 74
Pariska komuna, 474
Pariz, 1 76, 477
parking prostor, 276
parlament, 504
pamjaa, 83a
Paaluk bosanski (uz: Bosanski paaluk),
47 1 , 472
pae (: pas), 83a, 1 22a
patent (gen. mn. patenata), 1 69
patlidan, l 02
patrijarhat, 509
patriotizam, 72b
Patriotska liga (ime organizacije), 496
pauina, 74

pauza, 1 64
paljiv, 1 22b
panja, 1 22b
pela, 80
peenje, 8 l i
peurka, 80
pe (opa im.); Pe (zem. ime), 534
pei (prez. peem, imperf. pecijah l peah, gl.
prid. trp. peen), 8 1 d, 81 f, 8 1 i
Pedagoka akademija Univerziteta u Saraje
vu, 498
pehar, 55
pejgamber (Boiji vjerovjesnik); Pejgamber
(vjerovjesnik Muhammed), 534
pejor. - pejorativno
Peking, 1 76
Peljeac, 4 79
Peljeanin, 463
pepeljuga (opa im.); Pepeljuga (ime iz
bajke), 534
pepeo, 245e
perf. - perfek(a)t
perfekat l perfekt, 1 69
peripetija, 1 67
persona, 1 65
Peruica, 479
Perun, 442
perz. - perzijski, 372
Perzej, 1 65
Perzija, 1 65
Perzijski zaliv, 479
peterica-esterica, 329
Peti korpus Annije Republike Bosne i Hercegovine, 496
petina-estina, 329
petnaestina, 328
Petnaesto svjetsko nogometno prvenstvo,
52 1
Petofi l Petefi (gen. Petofija l Petefija), 1 84
Petofijev l Petefijev, 1 84
petogodinjica, 260
petokolona, 260
Petrarca l Petrarka (gen. Petrarke), 1 80
Petrarkin, 1 80
Petre Prliko (gen. Petra Prlika), 1 88
1 89

Petrescu l Petresku (gen. Petrescua l Petreskua), 1 85

Petrescuov l Petreskuov, 1 85
petsto, 326
petstoti, 327
Philips l "Philips" l Fi1ips (ime elektronskih
aparata), 5 1 7
pidama, l 02
pihtije, 55
pijaca, 65a
pijetao (nom. mn. pijetlovi), 2 1 7, 230, 245c
pijetlov, 225e
pijevac, 230
pilei, 89
pincgauer, 1 28
ping-pong, 274
pion, 72b
Pirus malus (jabuka), 453
pisai, 90
piev (: pisac), 1 22a
Pitagorina kola, 51 O
pitati (gl. pri!. sad. pitajui), 88e
piti (213. l. jd. prez. pije, 3. l. mn. prez. pij u,
imp. pij), 65e, 68, 69
pjean (odr. obl. pjeani), 224
pjetli, 224
pjev (: pjevati), 23 1 f
PL - Patriotska liga, 385
pl. - plural
plaati (platiti), 88h
plakati (prez. plaem, imp. plai, gl. pri!. sad.
plaui), 8 1 d, 8 l g, 8 1 h
plameak, 83a
plamiak, 83a
planinsko-brdsko (podruje), 306
plae, 89
plaviast, 83b
plaviav, 83b
plavooka, 74
plebs, 1 29d
plea, 87
plejada (: gr. Plejade), 70
plejbek, 265
plemiki, 1 1 6
plemistvo, 1 2 1
1 90

pliina l pliina, 78
plijesan, 236
Plinije (dat./lok. Pliniju), 65e
plinomjer, 23 1 d
Plivadon l "Plivadon" (ime lijeka), 5 1 7
plperf. - pluskvamperfek(a)t
pl.t. - plurale tantum
pljenidba, 224
pljenilac, 224
pljeskati (prez. pljeskam l pljeem), 94
pljesniv, 224
Pljevaljska kotlina, 479
Pljevlja, 240
Pljevljak, 463
pobijediti (: pobjeda), 220
pobjeivati (: pobijediti), 2 1 8a
poblizu, 350
poblie, 350
pobogu, 444
pobrzo, 350
pobre, 350
poesto, 350
poetak, 80
poi, 9 1
podaJ l podao, 247
poddijalekt (uz: poddijalekat), 54a, I l l
poddioba, 54a, I l l
Podhranjen (nas.), 1 29b
Podhrastovi, 1 29b
podjesen, 350
pod1ijeganje, 227
podlijegati (: podlei), 227
Podlugovi, 278
podno, 350
podnoljiv, 1 22a
podobrahno l podobrano, 350
podobro, 353
podosta, 353
Podrinjac (uz: Podrinac), 463
Podrinje, 479
podsijecati (: podsjei), 226
podsjei, 226
podstanar, 1 29a
podstarost, 350
podiati, 1 29a

Podtekija, 1 29b
podtekst, 1 29b
podtip, 1 29b
podugaak, 30 1
podue, 350
podveer, 350
podzimu, 350
Podeplje, 206
poema, 1 7 1
poet. - poetski
poezija, 74
pogdjegdje, 350
pogdjegod, 350
pogreiv l pogrjeiv, 224
pogreka l pogrjeka, 2 1 6
po H. - po Hidri (prema musi. novoj godini;
rauna se od 1 6. VII 622. po vjerovjesniku
Isau), 369
poizblie, 350
poizdaleka, 350
poizdalje, 74, 350
pokasno, 350
pokatkad l pokatkada, 352
pokoji, 3 1 3, 3 1 8
pokoljenje ( : koljeno), 23 1 f
pokraj, 360
pokriva, 83a
pokustvo, 1 2 1
polagahno, 350
polahko, 350
polake, 350
Polimlje, 479
politikoekonomski (: politika ekonomija),
307
polubraa (gen. polubrae), 92
polumjesec, 486
polupismen, 301
polupismenost, 264
poluvrijeme (gen. jd. poluvremena), 2 1 7
poljeva, 224
pomalo ( u nekoj mjeri) : po malo (boljem
planu), 353
pomodrjela l pomodrela, 2 1 6
pomodrjeti l pomodreti, 2 1 6
pomol, 249a
=

pomraenje Sunca l sunca i Mjeseca l mjeseca, 486

ponajprije, 350
ponajvema, 350
ponajvie, 350
ponaosob, 35 l
ponedjeljak, 23 1 b
ponegdje, 350
ponekad l ponekada, 352
poneki, 3 1 8
po nekiput, 358
poneko, 3 1 3, 3 l 8
poneto, 3 1 8
ponie, 350
ponova l ponovo, 350
ponovno, 350
poodavna l poodavno, 74, 350
popijevka (gen. mn. popijevaka l popjevaka l
popijevki), 2 1 7
popola, 350
pop-pjeva, 272
poprijeko, 350
po prilici, 359
popustljiv, 1 20
popustljivost, 1 20
porano, 350
porebarke, 3 5 1
poricati (prez. poriem), 8 1 d
porijetko (posijati) : (svrati) po rijetko (sito),
353
posao, 245c
Posavac, 463
Posavina; Bosanska Posavina, 4 79
posigumo, 350
posjeen (gl. prid. trp.: posjei), 77
posjeen (gl. prid. trp.: posjetiti), 77
poslanik (opa im.); Poslanik (vjerovjesnik
Muhammed), 534
poslanik Davud, 445
poslanik Muhammed, 445
poslijepodne, 236
poslijeratni, 236
posred, 360
postdiplomski, l 29b, 30 l
postiti (imperf. poah), 88d
191

Postojnska jama, 4 79
postturski, 54f
poto-poto, 357
potcrtati, I I 8a
potiniti, l I 8a
poticanje (: poticati), 232
poticati (: potai), 232
potihano, 350
potiho, 350
potjecanje (: potjecati), 232
potjecati (: potei), 232
potom, 350
potpis, 1 27
potpuno, 35 1
Potur-ahidija, 1 32
Povardarje, 479
povazdan, 350
povr. - povratni
povreditelj, 224
povrediv l povredljiv, 220
povreivati (: povrijediti), 2 1 8a
povrh, 360
povrij editi (: povreda), 220
povrijeenost, 2 1 9
povuci-potegni, 349
pozadugo, 350
poarevaki (: Poarevac), 82
pr. - primjer, 37 1
Praa, 479
Prag (grad); Praka lingvistika kola, 1 76,
477, 5 1 0
prah, 55
pramiak, 83a
praonica, 245b
prasl. - praslavenski
prastar, 30 1
pratilac, 245d
pravo rei, 358
pravo rekavi, 358
prebogat, 30 I
prebol, 229c
prenik l prij enik (promjer), 229
pred podne, 359
pred. - predikat
preddiplomski, 54a, I l l
1 92

predaki, 1 1 8a
predodba, l 03
predsjednik, 1 29a
predsjednik B ijedi, 533
predtakmienje, 1 29b
predturski, 1 29b
predvoenje, I 08
predvorje, I l O
predzoru, 350
pregaa, 83a
pregled l prijegled, 229
pregorijevati (: pregorjeti), 226
pregorjeti, 226
pregrada, 229
prehrambeni, 1 22d
preimustvo, 1 2 1
prekid l prijekid, 229
prekjuer, 350, 3 5 1
preklani, 3 5 1
preklop l prijeklop, 229
preko volje, 359
prekodan(a) (= svaki drugi dan) : preko dana
(ita), 353
prekoputa, 350
prekosutra l preksutra, 350
prelac (gen. jd. prelca), 249a
prelaz l prijelaz, 229
prelom l prij elom, 229
premaz l prijemaz, 229
premetaina, 83a
premjer, 229c
premjeranje, 23 1 e
premjerati (prez. premjeram; nesvr.: pre
mjeriti), 23 1 e
premjetanje, 23 1 e
premjetati (prez. premjetam; nesvr.: premjestiti), 23 1 e
pren. - preneseno
preokupiran, 74
preosjetljiv, 301
prepis l prijepis, 229
prepjev l prijepjev, 229
prepreka, 229
pres-centar, 274
presjei, 228

presjedanje, 23 1 e
presjedati (prez. presjedam; nesvr.: presjesti), 23 1 e
presjek l prijesjek, 229
preskok l prijeskok, 229
prestii, 337
prestup l prijestup, 229
pretres, 229c
prev. - prevodilac, 372
prevod l prijevod, 229
prevoj l prijevoj, 229
prevoz l prijevoz, 229
prez. - prezent, 3 72
prezent, 1 69
prezidij, 1 68
prezir l prijezir, 229
prhut, 55
pribadaa, 83a
prid. - pridjev
prij. - prijedlog
prijenik l prenik (promjer), 229
Prijedor (nas.); Prijedorska opina (uz: Opi
na prij edorska), 240, 475
Prijedoranin, 83a
Prijedorska ulica (uz: Ulica prijedorska),
49 1 , 492
prijegled l pregled, 229
prijek (komp. prei), 22 1
prijekid l prekid, 229
prijeklop l preklop, 229
prijelaz l prelaz, 229
prijelom l prelom, 229
prijemaz l premaz, 229
prijemiv, 83b
prijepis l prepis, 229
prijepjev l prepjev, 229
Prijepolje, 240
prijesjek l presjek, 229
prijeskok l preskok, 229
prijestonica l prijestolnica, 247
prijestup l prestup, 229
prijevod l prevod, 229
prijevoj l prevoj, 229
Prijevor (nas.), 477
prijevoz l prevoz, 229

prijezir l prezir, 229

pril. - prilog
priljepiv, 83b
primijeniti (: primjena), 220
primjedba, 1 28, 224
primjenljiv l primjenjiv, 220, 224
primjenjivati (: primijeniti), 2 1 8a
primjerak, 23 1 b
priobalni, 72c
prionuti, 72c
pripovijetka (gen. mn. pripovijedaka l pripovjedaka l pripovijetki), 2 1 7
pripovjeda, 224
prir. - prireiva, 372
prirodoslovlje, 260
pri ruci, 359
Prisega na Akabi, 496
prispijee (: prispjeti), 226
prisv. - prisvojni
priticati (: pritai), 232
pritiskati (prez. pritiskam l pritiem), 94
pritjecati (: pritei), 232
pritom (= tada, usto) : pri tom(e) (poslu), 353
priuiti, 73
pr. n. e. - prije nove ere (po kranskom
raunanju vremena), 3 7 1
problem, 1 7 1
procjenitelj, 224
proitati, 337
prodrijeti, 239
prof. - profesor, 372
profaistiki, 30 l
program, 1 7 1
proha, 55
Prokrustov krevet, 456
prolijevanje l prolivanje, 227
prolijevati l prolivati(: proliti), 227
proliv l proljev, 227
proli vanje l prolijevanje, 227
prolivati l prolijevati (: proliti), 227
promaha, 55
promjenljiv l promjenjiv, 224
prosidba, 1 28
prosijed, 30 l
prologodinji, 308
1 93

pronja, 1 22a
protestni, 1 20
proticati (: protai), 232
protivrjeiti (uz: proturjei ti), 2 J 6
protivrjeje (uz: proturjeje), 2 J 6
protivrjenost (uz: proturjenost), 2 1 6
protivudar (uz: protuudar), 264
protjecati (: protei), 232
protuha, 55
protuustavan (uz: protivustavan), 30 l
prouiti, 74
provodadija, l 04
provodadika, l 04
prozodija, J 64
prozori, 83a, 90
prstni ( : prst; drugo je prsni: prsa), J 20
prue, 89
Prunus domestica (ljiva), 453
Prva gimnazija (u Sarajevu), 496
Prva knjievna komuna (izdavaka kua iz
Mostara), 496
prvi put (ne: prvi puta), 33 J
prvoborac, 260
prvokolac, 260
P. S. - post scriptum (poslije napisanoga),
369
pseudo-Kinez, 32, 277, 459
pseudonauka, 263
psihoanaliza, 263
psiholingvistika, 5 J 6
Pskovska gubernija, 4 7 1
ptica, 6 1 3
ptiurda ( : ptica), 82
ptiurina (: ptica), 82
PTT - Pota, telegraf i telefon, 385, 386
Pulo (pas), 450
pun Mjesec l mjesec (utap), 486
punaak, 83b
punda, 1 06
punokrvan, 308
R
r. - razred; rod; rahmetli (umrli), 368
Rabija, 69
1 94

Rabijin, 66
racionalizam, 509
raundija, l 04
raunica, 80
radij, 266
radijski (: radio), 67
radijus, 65c
radio, 72a, 266
Radio Bosne i Hercegovine (gen. Radija Bosne i Hercegovine), 268
radioaktivnost, 266
radioamaterski, 3 1 O
radioaparat, 266
radiodifuzija, 266
radiofonija, 267
radio i TV program , 273
radiologija, 267
radio - ne radio l radio ne radio, 349
radionica, 72a, 245b
radioskopija, 267
radiospiker, 266
radiostanica, 266
Radio-televizija Bosne i Hercegovine (gen.
Radio-televizije Bosne i Hercegovine),
268, 496
radiotelevizija, 266
Radio Tuzla (gen. Radija Tuzle l Radio-Tuzle), 268
RadoboJja, 278
rahatlokum, 55
rahlost, 55
Raifa, 75
Rajfa, 75
rak-rana, 274
ramazani-erif (asni ramazan), 274
rang-lista, 274
Rapka (: Rabija), J 30
rascijepiti, 2 1 8a
rascjepljivati, 2 1 8a
raskinuti, 1 27
raspikua, 262
raeljati, 1 22b
Ravni kotari, 479
razbjesnjeti, J 23a
razdio l razdjel, 2 1 5a, 247

razg. - razgovomo
razgovijetan (komp. razgovjetnij i), 22 1
Razija, 69
razljutiti, l 23a
raznjihati, 1 23a
razr. - razred (uz: r.), 372
razrjedivanje, 2 1 6
razrjedivati, 2 1 6
razrjeavati, 2 1 6
razrjeenje, 2 1 6
razumijevati (: razumjeti), 226
razumjeti (imp. razumij), 68, 2 1 5b
raalostiti, 1 22b
raariti, l J O
realistian, 83b
realizam, 509
rebiul-evvel (uz: rebiul-evel), I l l k
recenzija, 1 65
recept, 1 69
rei ( fut. I rei u), 9 1 , 346
redoslijed, 236
reisul-ulema, 28, 74, 532
reisul-ulema auevi, 533
rekla-kazala, 29, 349
rel. - religijski
Reljevo, 62
remek-djelo, 274
Renault 5 l reno 5, 35
rendgen (aparat), 5 1 8
renesansa, 509
Renovica (prezime), 62
rentakar, 265
repa, 2 1 6
Republiki prosvjetno-pedagoki zavod, 496
republika (opa im.); Republika (skraeni
naziv za RBiH), 534
reum l reuma, 1 7 1
revers, 169
rezati, 2 1 6
rezime (gen. jd. rezimea), 74
ribi (ribolovac), 83a
rikast ( : rid), 92
rid, 1 06
ridokosa, l 08
rij. - rijeca

rije-dvije, 329
Rijeka, 240
rijeiti, 220
Rim, 1 76, 477
Rio de Janeiro l Rio de aneiro (dat./lok. Rio
de Janeiru l Rio de anciru), 1 90c
ritam, 1 69
Riza, 62
Riza-beg Kapetanovi Ljubuak (gen. Riza-bega Kapetanovia Ljubuaka), 295
Rizah, 62
Rizvanbegovi, 1 25
rj. - rjee
Rjazanj, 1 97
rjeica, 224
rjeina, 224
rjeit, 224
rjekati sc (: rije), 225f
rjenik, 224
rjeenje (: rijeiti), 220
rjeiv, 220, 224
robovlasnik, 260
roko (: roak), 92
rokov, 92
rodoljub, 260
roga, 83a
rokenrol, 265
rok-muzika, 3 1 , 272
romanopisac, 260
Romi, 62
Rousseau l Ruso (gen. Rousseaua l Rusoa),
1 78, 1 85
Rousseauov l Rusov, 1 78, 1 85
roze dimije, 276
RTVBiH - Radio-televizija Bosne i Hercegovine, 385
RTV-program, 272
ruak, 80
ruetina (: ruka), 82
ruka (: ruka), 82
ruurda (: ruka), 82
rudaa, 83a
Rudonja (bik), 450
ruho, 55
ruku (gen. jd. rukua; pregib u namazu), 202
1 95

rumenka, 45 1
rumijevac, 458
Rumun (nom. mn. Rumuni), 459
Rumunija, 1 76
Rumunka, 459
rupaga, 83a
rus. - ruski, 374
ruski, l i O
rusko-japanski rat, 508
s
s - sekunda, 3 78
S - sjever, 38 1 ; sumpor, 381 a
s.a. - sine anno (bez oznake godine), 368
sabah, 55
sabah-zora, 274
SAD - Sjedinjene Amerike Drave, 385,
386
Safvet-beg (Baagi), 287
sagorijevati ( : sagorjeti), 226
sagorjeti, 226
Sahara, 479
sahat l sat, 60
sahat-dva (uz: sat-dva), 329
sahat-kula, 28, 56, 257, 274
Sahib, 62
Saima, 75
Sajma, 75
Sakib, 62
Salih-baa, 287
salla (uz: sala), 54i
Samijin, 66
samoa, 90
samo nikao, 308
samoodbrana, 264
samoposluga, 264
San Marino (gen. San Marina), 1 90c, 280
sanatorij, 1 68
sandaki, l 04
sandaki Bonjaci, 460
sandak (opa im.), 534; Sandak (zem.
ime), 1 02, 534
Sandaklija, 463
Sankt Moritz l Sankt Moric, gen. Sankt Mo
ritza l Sankt Morica, 280
1 96

Sapfin, 1 8 1
Sapfo (gen. Sapfe), 1 8 1
Sarabon l "Sarabon" (ime bombona), 5 1 7
Sarajevo, 477
Sarajevska opera (Opera Narodnog pozorita
u Sarajevu), 499
Sarajevski aerodrom, 50 l
Sarajevski lingvistiki kruok, 496
Sarajlija, 463
Sari Saltuk, 446a
sasvim (= posve) : sa svim (znacima), 353
sat l sahat, 60
Satka (: Sadeta), 1 30
Saudijska Arabija, 1 76
Savez sovjetskih socijalistikih republika
(Sovjetski savez), 47 1
savski most (bilo koji most na Savi), 495
sazreti, 227
sazrijevanje, 227
sazrijevati (: sazreti), 227,
sazvijede, 237
Schiller l iler, 251 e
Sciurus vulgaris (vjeverica), 453
Sead, 74
sebian, 83b
Secale cereale (ra), 453
sedmokrak, 308
Sefard (nom. mn. Sefardi), 460
Seid, 74
Seid Vehab I lhamija (gen. Seida Vehaba Ilha
mijc), 293
sciz, 74
seka (hip.: sestra); Seka (osobni nadimak),
534
sekunda, 3 78, 3 79
selce l seoce (gen. mn. selaca), 247
Selmica, 446b
Semberija, 479
Senahid Boli Bola (gen. Senahida Bolia
Bole), 294
sendvi, 80
seoba, 245e
seoba naroda, 509
Sergejevi, 85
serhat, 55

sestra, 6 1 3
sestrii (uz: sestri), 83a, 90
sestrina (uz: sestriina), 83a
sevab l sevap, 202
sevdah, 56
Seviljanka (: Sevilla), 1 93
Sevr (ime peine), 479
sg. - singular, 376
sg.t. - singulare tantum
Shakespeare l ekspir (gen. Shakespearea l
ekspira), 74, 1 8 1
Shakespeareov l ekspirov, 1 82
shema, 1 7 1
sibjan-mekteb, 274
Sicilijanka (naziv ahovske partije), 522
Sievaka klisura, 4 79
sijati, 2 1 5b
sijelo (: sjesti), 230
silueta, 74
Silver l "Silver" (ime ileta), 5 1 7
simbol, 1 59
simpozij, 1 68
Sinaj, 479
Sinanpai, 1 25
sini, 83a
Singer l "Singer" (ime maine), 5 1 7
singerica (ivaa maina), 5 1 8
Siri-baba, 287
siroe, 83a, 1 1 2
sistem, 1 7 1
Sivko (konj), 450
Sizif, 1 64
sjajiti, 69
sjeenje, 8 1 i
sjei (prez. sijeem), 8 1 d, 9 1 , 228
sjediti l sjedjeti, 2 1 5a
sjedoglav, 222
sjena, 23 l a, 23 1 b
Sjenica, 240
sjenik, 224
s jeseni, 359
sjesti, 226, 23 1 e
sjever (strana svijeta); Sjever (sjeverne zem
lje i narodi), 38 1 e, 482, 534
Sjeverna Amerika, 468

Sjeverna Koreja (mj.: Narodna Republika

Koreja), 469
Sjeverni pol, 482
sjevernjaa, 83a
sjeveroistoni, 308
sjeverozapad, 260
skaka, 83a
skakati (prez. skaem, imp. skai, gl. pril .
sad. skaui), 8 1 d , 8 1 g , 8 1 h
skandal, 249b
ski-lift, 274
skita, 83a
Skoplje, 1 76, 477
Skopska crna gora (planina), 479
skra. - skraenica, 3 72
Skradinski buk, 479
skraj, 360
s kraja, 359
skroz-naskroz, 357
skuplja, 83a
skupocjen, 222
skupoa, 90
s.l. - sine loco (bez oznake mjesta), 368
slabaak, 83b
slamnjaa, 83a
slatkovodni, 308
slav. - slavenski, 372
Slaven (nom. mn. Slaveni), 2 1 6, 459
Slavenka, 459
slavenstvo (svojstvo); Slavenstvo (svi Slaveni), 46 1 , 534
Slavonija, 479
slezena, 2 1 6
slijedei l sljedei (prid.), 237
slijepev (: slijepac), 225e
slijeva, 350
Slovak (nom. mn. Slovaci), 459
Slovakinja, 459
Slovenac (nom. mn. Slovenci), 459
Slovenev, 464
Slovenija, 469
Slovenka, 459
Slovenske Alpe, 479
Slovensko primorje, 479
Slovo Gorina u Stocu, 496
197

sljedba, 224
sljedei l slijedei (prid.), 237
sljeme, 1 23a
sljeparija, 224
sljepilo, 1 23a
sljepoa, 1 23a, 2 1 8b
sljez, 1 23a
sljubiti, 1 23a
Smail, 75
Smail-aga, 287, 449
Smailbegovi, 285
Smail-elebija, 287
Smailhodi, 285
Smailovi, 75
Smaj in (: Smajo), 69
Smaj lovi, 75
smekast (: sme), 92, 1 27
sme, 1 06
smijati se (imp. smij se), 68, 2 1 5b, 604
smijeak ( : smijeh), 225c
smijean (komp. smjenij i), 2 2 1
s mirom, 359
smjehurina, 2 1 8b
smjesta, 353
smjeti (3. l. mn. prez. smiju), 65e
smokov (: smokva), 1 1 7
s mrakom, 359
smu, 1 06
s mukom, 359
snabdjeva (gen. jd. snabdjevaa), 224
snaha, 55
sneruke, 3 5 1
snijeg (nom. mn. snijezi l snjegovi), 2 1 7
snijeiti, 225f
snoljiv, 1 22a
Snjeguljicin, 455
snjetljiv (: snijet), 1 23a
snjean, 1 23a
snjenica, 224
so, 246, 604
SO - Skuptina opine, 385
Socijalistika federativna republika Jugoslavija, 47 1
sociol. - socioloki
sociolingvistika, 263
1 98

sociologija, 72b
soda-voda, 274
softver, 265
Sokolac (gen. Sokoca), 248
Sokolovi-Kolonija, 477
solfeo l solfegio, 1 56
solnica, 249a
solnjak, 249a
solo akcija, 276
solo pjevanje, 276
solo prodor, 276
somina, 83a
sopran l soprano, 1 56
sotona, 444
Soukbunar, 4 77
Spahii, 477
Spasitelj (u slubi vlastitoga imena), 445
spavaica (ena koja spava), 77
spavai, 90
spavaica (koulja za spavanje), 77
Spinoza (gen. Spinoze), 1 77a
Spinozin, 1 77a
Split, 240
spol, 249a
spomen-muzej, 274
sport. - sportski
sprdaina, 83a
Spreak (hip. Spreo), 463
Spreanska dolina, 4 79
spreavati (: sprijeiti), 2 1 8a
sprijeiti, 2 1 8a
sprva, 35 1
s.r. - srednji rod; svojom rukom, 368
Srbin (nom. mn. Srbi), 459
sran (: srce), 82
srea, 2 1 6
sredina, 2 1 6
Srednja Amerika, 482
srednja Dalmacija, 482
srednja Evropa (zem.); Srednja Evropa (srednjoevropske zemlje i narodi), 482
srednji vijek, 509
srednjobosanski (: srednja Bosna), 305
Srednjobosanski kanton, 470
srednjokolski, 308

srednjovjekovan, 308
Srem l Srijem, 240
Sremac l Srijemac, 240
sremski l srijemski, 240
srez (opa im.); srez Mostar; Mostarski srez;
Goradanski srez, 47 1 , 476
sricati (prez. sriem ), 81 d
srnda, 90
srnei, 90
srp. - srpski
Srpkinja, 459
sruke, 353
st. - stoljee, 3 7 1
staccato l stakato, 1 56
stadion, 72b
stakato l staccato, 1 56
Staljin, 1 97
stambeni, 1 22d
starac (vok. j d. stare), 8 1 a
staraki (: starac), 82
Stari Grad (gen. Staroga Grada; sarajevska
opina; mjesto na Hvaru), 28 1 , 477, 534;
Starigrad (gen. Starigrada; kod Karloba
ga), 278
Stari most (u Mostaru), 493
State Department l Stejt department, 5 1 4
Steak gosta Milutina, 493
sticati (: stai), 232
stih, 55
stil. - stilski
stjecati (: stei), 232
stjenovit, 2 1 8b
sto, 246
Stoanin, 463
stojeke, 350
stolni l stoni, 247, 545
stolnjak, 249a
stoljee-dva, 329
str. - strana, 3 7 1
stranica, 83a
stranputica, 1 23b, 261
stravian, 83b
streha, 55
strelast, 224
strelite, 224

streptomicin (lijek), 5 1 8
stric (vok. j d. strie, nom. mn. strievi), 8 1 a,
81b
strievi ( : stric}, 82
strijelac (gen. jd. strij elca), 249a
strina Safa (gen. strina-Safe l strine Safe},
290
stsl. - staroslavenski, 376
stud. - student(ski), 372
Studenac, 479
Studeni Jadar, 479
studija (nom. mn. studije; nauna rasprava),
65a, 65b
studijski (: studij), 67
studijski (: studio), 67
studio (gen. jd. studija), 72b
stvarica, 83a
Stvoritelj, 44 1
sub. - subjek(a)t
Subhija, 1 30
subjekat l subjekt, J 69
subpolaran, 1 29b
sudac (nom. mn. suci), 1 1 2
sudija (v ok. j d. sud ijo, instr. j d. sudijom), 65d
sudijski, 66
Sudnji dan, 448
sueni k, l 08c
Suec, 74
sufiks (gen. mn. sufiksa), 1 69
sufizam, 509
suh, 55
Sulejman (Solomon; vjerovjesnik), 1 54
sultan Veli d (gen. sultan-Velida l sultana
Velida), 290
sulud, 30 1
Suljaga, 286
sunce (izvor svjetlosti i topline; svjetlost;
draga osoba), 487; Sunce (nebesko tije
lo), 484, 486, 487
suncokret, 260
Sunev l sunev hod, 486
Sunev l sunev odsjaj, 486
Sunev sistem, 484
Sunev l sunev zrak, 486
sunnet, 54k, l l J
1 99

suoenje, 74
SUP - Sekretarijat unutranjih poslova, 385
sup. - superlativ
super benzin, 2 71
supermoderan, 3 0 l
superrevizija, 54e, I l l
supersila, 264
Suppe l Supe (gen. Suppea l Supea), 1 85
Suppeov l Supeov, 1 85
Sutka (: Suada), 1 30
sv. - svezak, 37 1
s.v. - sub voce (kod rijei, pod rij eju), 368
svadba, 1 28
svagdanji, 1 28, 35 1
svakakav, 3 1 3
svaki put, 322
svako, 1 1 5, 3 1 3
svakoji, 3 1 3
svanue, 89
svata, 3 1 3
sva tri, 336
sveeri, 350
sve etiri, 336
sve etverica, 336
Svemogui Stvoritelj, 44 1
sve pedeset, 336
Svevinji, 30 l , 44 1
Svevinji Allah, 44 1
svijet (nom. mn. svjetovi), 2 1 7
svijetao (komp. svjetliji), 22 1
svijetlei l svjetlei (prid.), 237
svijetlocrven, 258b, 309
Svitov, 1 98
svjear, 224
svjeica, 224
svjedodba, 1 28
svjetina, 224
svjetlei l svijetlei (prid.), 237
svjetliji (komp.: svijetao), 65c
svjetlokos, 222
Svjetlost (izdavaka kua), 240
svjetovan, 224
svrh, 360
svrha, 55
svr. svreni (vid glagola), 376
200

svugdje, 35 1
svukud l svukuda, 352
SW - jugozapad, 3 8 1
Swift l Svift (gen. Swifta l Svifta), 1 85
Swiftov l Sviftov, 1 85

abaki (: abac), 82
aban (8. mjesec hidr. kalendara), 202
air, 97
ah, 55
akir, 97
aldija, l 04
aljivdija, 1 04
amarina, 83a
amanin (: /Bosanski/ amac), 82
apanin (: abac), 82
apta, 83a
arava (arena krava uope), 45 1 ; arava (ime
krave), 450
arko (aren pas, konj); arko (ime psa), 450,
534
ar-planina (gen. ar-planine), 279
arplaninac (vrsta psa), 452, 534; arplaninac (stanovnik ar-planine), 534
epati, 1 22a
apiti, 1 22a
edrin, 1 97
efket, 1 30
efkija, 1 30
eher (opa im.); eher (Sarajevo), 534
ehidski, 1 29a
ehitluci (groblje), 493
ehova peina, 4 79
ehzada, 1 28
ejh (starjeina tekije), 55, 534; ejh Jujo (u
sastavu imena), 534
ejh Husein (gen. ejh-Huseina l ejha Huseina), 290
ejh-Huseinovo turbe (na Og1avku), 493
ejh-Jujin, 3 1 1
ejtan, 444
ekspirski (: Shakespeare), 1 94, 457
emsi-dede, 287
erijat, 448

erijatskopravni (: erijatsko pravo), 307

esnaesto stoljee, 509
estoaprilska nagrada, 520
eststo, 326
eststoti, 327
eva-Njive (gen. eva-Njiva, nas.), 279
cvket, 1 30
evkija, 1 30
evval (uz: eva!; 9. mjesec hidr. kalendara),
I l lk
ezdeset, 326
ezdeseterica, 328
ezdeseti, 327
iija (: iizam), 458
ivai, 90
k. - kolski (k. g. - kolska godina), 3 7 1
koda (automobil), 5 1 8, 534; koda (ime),
534
kolski, 249b
jivovaa, 83a
panija, 1 76
perploa, 265
ta mu drago, 324
tedionica, 245b
togod ( neto), 320 : to god (= sve to),
32 1
tok. - tokavski, 372
tokakav, 3 1 3
tokho1mski ( : Stockholm), 1 94
tokoji, 3 1 3
to manje, 358
to prije, 358
tota (gen. toega), 3 1 3
to vie, 358
uhreta, 55, 62
ukreta, 62
=

T
t - tona, 378
T - top (u ahu), 38 1
t. - taka, 368
tabu (gen. jd. tabua), 74
taka, 80
tadiki (: Tadik), 82
tahan-halva, 55

Taiwan l Tajvan, 200

Taj ib, 75
Tajiba, 75
takozvani, 258e, 308
taksi l taxi, 1 56
tal. - talijanski, 372
Tale Lianin, 446a
talent, 1 69
Talija, 1 6 1 , 442
tamnop1av, 309
tamo-amo, 357
tankoutan, 308
tarhana, 55
Tasso l Taso (gen. jd. Tassa l Tasa), 1 77b
Tassov l Tasov, 1 77b
tatarin (potar konjanik); Tatarin (pripadnik
naroda), 534
taxi l taksi, 1 56
Tbilisi, 1 29e
teferi, 80
tehnika, 1 6 1
tehnokracija l tehnokratija, 1 6 7
teist, 74
tejemmum (uz: tejemum), 54j
tekbir, 1 29d
Tekija na Oglavku, 493
Tekija na Vrelu Bune (u Blagaju), 493
tekui i iroraun, 270
telal, 249b
telei, 89
telegrafist l telegrafista, 1 70
Televizija Bosne i Hercegovine, 268
tenor l tenore, 1 56
teorema, l 7 1
teorijski, 66
term. - terminoloki
termoizolacija, 263
Terzibain mesdid, 493
tesavvuf (uz: tesavuf), 54n
tedid, 1 29d
teta-Jasminin, 3 1 1
tetka Zilka (gen. tetka-Zilke l tetke Zilke), 290
Tetovska kotlina, 479
tevba, 202
tevhid, 202
201

Tevrat (Tora), 1 54
tih, 55
Tihi okean, 479
tijelo, 2 1 7
tijesan (komp. tjesniji l tjenji), 22 1
tisua, 333
tisuu puta, 332
tisuu-dvije, 329
tj. - to jest, 376
tjelence, 2 1 8b
tjelesa (: tijelo), 2 1 7
tjelesni, 224
tjestav, 224
tjestenica, 224
tkalac (gen. jd. tkalca), 249a
tobdija, 1 28
tokijski (: Tokio), 67
Tokio (gen. Tokija, dat./lok. Tokiju), 65a,
65e, 1 76, 1 79
tokivoki, 265
Tomislav-Grad (gen. Tomislav-Grada), 279
Tone Selikar (gen. Toneta Selikara), 1 88
topal l topao, 247
topionica, 245b
toplomjer, 23 1 d
Toranj sv. Luke (u Jajcu), 493
tomjak (vrsta p;a), 452
Tosca l Tos ka (gen. Toske), 1 80
Toskin, 1 80
traak (: trak), 82
tradicija, 1 67
transkr. - transkripcija
trans!. - transliteracija
trava, 6 1 3
trbui (: trbuh), 1 22c
trebati, 2 1 6
Trebinjska uma, 479
trei svjetski rat, 508
trenja, 454
trenjevaa l trenjovaa, 83a
trenjo (vrsta graha), 452
trenjovaa l trenjevaa, 83a
trezven, 2 1 6
trg, 49 1
Trg bana Jelaia, 490
202

Trg heroja, 490

trgovite (opa im.); Trgovite (mjesto), 534
Trg Republike (misli se: Republike Bosne i
Hercegovine), 490
triarija (: trica), 82
trideset, 326
trideseti, 327
tridesettreina, 54f, I l l , 328
Triglav, 479
trijem (nom. mn. trijemovi), 2 1 7
trijee ( : trijeska), 95, 225b
trijezan (komp. trezniji), 22 1
trij umf, 1 60
trikrat, 330
triput, 330
tristoti, 327
troetvrtinski, 308
trodimenzionalan, 308
tronoke, 3 5 1
trotaktni, 308
trudnoa, 90
truhle, 55
truhloa, 90
truhlost, 55
truhnuti, 55
trunica, 83a
T. (Theodor l Teodor) Svedberg, 370
tui, 9 1
tufegdija (pukar); Tufegdija (prezime), 534
tunelogradnja, 260
tur. - turski; turcizam, 374
Turbe erzelez-Aiije (na Gerzovu), 493
Turbe Sari Saltuka i Aik Baa (u Tekiji na
Vrelu Bune), 493
Turbe sedmerice, 493
Turin (nom. mn. Turci), 459
turistiki, 83b
Turkinja, 459
turneja, 70
Turska carevina, 47 1
Turski imperij, 47 1
tursko-austrijski rat, 508
Tursko carstvo, 4 7 1
Tuanj, 477
Tuzlanski bazen, 470

Tuzlanski univerzitet (mj . : Univerzitet u

Tuzli), 499
Tuzlansko-dobojska kotlina, 306
Tuzlansko-podrinjski kanton, 470
tuilac, 245d
TV-antena, 272
TV-emisija, 272
TV-kaseta, 272
Tvornica keksa i vafla "Lasta" u apljini,
496
TV-program, 36
tvrdoa, 90
tvrava (opa im.); Tvrava (Selimoviev
roman), 534, 534
tzv. - takozvani, 376, 397
u
u bescjenje, 359
u beskraj, 359
ubitaan, 83b
ublizu, 350
ubrzo, 350
ubudue, 350
ucijelo, 350
u. - uenik, 372
ua, 83a
u udu, 359
uoravo, 353
udavaa, 83a
udesno, 350
udno, 360
udovica l hudovica, 60
Udruenje l ikovnih umjetnika Bosne
Hercegovine, 496
udugo, 353
udvojiti, 69
udbeniki, l 04
udbenik, l 03
uuture, 350
uglas, 350
ugljendioksid, 262
uho, 55
ubor l huhor, 60
Uhud, 479

uhvaen, 58
uinad, 353
uistinu, 350
ujesen, 353
ujutro, 350
ukoliko, 353
ukomad, 353
ukorak, 353
u korist, 359
ukotac, 350
ukovitlac, 350
ukraj, 360
ukratko, 350
ukrivo, 350
ukrug, 353
ukrupno, 350
ukruto, 350
ul. - ulica, 372
ulica, 49 1 , 492
Ulica branilaca Sarajeva, 49 1
Ulica Isa-bega lshakovia, 49 1
U lica prijedorska; U l . prijedorska (uz:
Prijedorska ulica), 49 1 , 492
Ulica ehida, 49 1
ulijevo, 350
ultrazvuk, 264
ULUBiH (gen.: ULUBiH-a; Udruenje li
kovnih umjetnika Bosne i Hercegovine),
385
uludo, 350
uljanoplav, 309
u ljeto, 359
umalo, 350
Umihana uvidina, 446a
umijee (: umjeti), 226
umjesto, 360
umjeti, 2 1 5b
umma l ummct, 54j
umnogo, 350
UN (gen. UN-a; Ujedinjeni narodi), 385
unaokolo, 350
unaokrug, 350
unaprijed, 350
unatrag, 350
unedogled, 350
203

unekoliko, 350
unepovrat, 350
UNESCO l Unesko (gen. UNESCO-a l Unes
ka; skra.: engl. United Nations Edu
cational, Scientific and Cultural Orga
nization - Medunarodna organizacija za
prosvjetu, nauku i kulturu), 385, 386
unevrat, 35 1
UNHCR - skra.: engl. United Nations High
Commissioner for Refugees (Visoki ko
mesarijat Ujedinjenih naroda za izbjeg
lice), 385
UNICEF (uz: Unicef), 1 50
UNIS-ov (uz: Unisov), 36
United Press l Junajted pres, 5 1 4
univ. - univerzitet(ski), 373
univerzitet (opa im.); Univerzitet (skra.
ime odredenoga univerziteta), 534
Univerzitet u Tuzli, 496
u nizu, 359
Unska regata, 521
u obzir, 359
uoi, 360
uope, 74, 93, 350
u osvit, 359
up. - uporedi, 3 72
upalja, 83a
u pamet, 359
UPI l Upi (gen. UPI-ja l Upija; Ujedinjena
poljoprivreda, promet i industrija), 385,
386
u poetku, 359
u podne, 359
upola, 350
upotreba, 2 1 6
upotrebljiv, 224
uprijeko, 350
u proljee, 359
upuh, 350
urbanistiki, 83b
urijetko, 350
Ursus arctos (medvjed), 453
USA - skra.: engl. United States of America
(bos. : SAD), 385
USD (ameriki dolar), 380
204

usitno, 353
Uskufijev ( : Uskufi; uz: Uskufija, Uskufijin),
67, 293
uslijed l usljed (prij .), 237
usp. - usporedi, 372
uspijevati (: uspjeti), 226
usput, 258d, 3 5 1
usred, 2 1 6
Ustavni sud Bosne i Hercegovine, 496
usto, 325, 35 1
ustopu, 353
ustvari, 353
ususret, 353
u svitanje, 359
usvoj iti, 69
u irinu, 359
uiroko, 353
U Tant (gen. U Tanta), 200
U Tantov, 200
uticati (: utai), 232
utjecati (: utei), 232
uto, 353
utoliko, 353
utom, 353
ututanj, 350
uvakat, 350
uvehnuti, 55
uvidaj, l 08c
uvjet, 23 1 a
uvreditelj, 224
uvredljiv, 224
u zao as, 358
uza se, 323
uza stranu, 359
uzbrdo, 353
uzdii, 337
uzdlaku, 353
uzimu, 353; u zimu, 359
uzinad, 353
uzljuljati, 1 23a
uzmai (prez. uzmognem), 337
uz nos, 359
uzor-majka, 274
u zube, 359
Uzun Beir (gen. Uzun Beira), 288

uzv. - uzvik
uzvjetar, 353
uzvodu, 353
Uianin (: Uice), 82
Ui ka nahija, 4 7 1
uivo, 353
v
V - vokativ, volt, 3 8 1 b, 3 8 1 e
v. - vidi; vijek, 368
VA - voltamper, 38 l e
Vahdeta, 1 28
vakuf (musi. zadubina); Donj i Vakuf (u sastavu zem. imena), 534
val, 249a
vallahi, 55
Van Beethoven l Van Betoven, 446
vanbrani, l 23b
vannastavni, 54c, l l l
vanpartijski, l 23b
Varadinske toplice, 479
varij acijski, 66
Varavski ugovor, 496
Varavsko vojvodstvo, 47 1
Vae velianstvo, 53 1
vaingtonski (: Washington l Vaington),
1 29e
vaterpolo savez, 276
vazdan, 35 l
v. d. - vri lac dunosti, 368
veber (mjera; Weber l Veber, ime), 5 1 9
veer, 80
ve, 87
vegeta, 5 1 8
Vehbija, 69, 1 28
vehnuti, 55
vekil Har (gen. vekii-Hara l vekila Hara),
290
veleizdaja, 264
Velika Britanija, 469
Velika Kladua, 4 77
Veliki gejzir, 479
veliki medvjed (zvijer); Veliki medvjed
(sazvijede), 534

Veliko polje (na Igmanu), 479

velikobugar, 260, 459
velikokladuki (: Velika Kladua), 305
Venecija, 1 76
Verdijev (: Verdi), 67
Versajski ugovor, 496
verzija, 1 65
veseo, 245e
Vesna, 442
vez. - veznik
Vezuv, 479
video i televizijske kasete, 270
videokaseta, 263, 270
videoklub, 263
videoteka, 263
vidati, l 08b
vienje, 359
Vigny l Vinji (gen. Vignyja l Vinjija), 1 84
Vignyjev l Vinjijev, 1 84
vihoriti se, 55, 65d, 6 1 5
vijareki ( : Viareggio l Vijaredo), 466
Vijee sigurnosti Organizacije ujedinjenih
naroda, 496
vijek (nom. mn. vijekovi l vjekovi), 2 1 7
vijoglav, 65
vijorog ( : viti, vijem), 65d
vikati (prez. viem, imp. vii), 8 ld, 8 l g
Vilajet Pavlovia, 476
vinaki (: Vinac), 82
Viola odorata (ljubiica), 453
violina, 72b
Visoka medresa, 499
Visoka nahija, 47 1
visoki (: Visoko), 1 1 6
visokonaponski, 308
vie puta, 358
vieboj', 262
Viegrad, 477
Viegradska banja, 479
vie-manje, 357
Vinu, 442
vitamin A (uz: A-vitamin), 35
vitez (opa im.); Vitez (zem. ime), 534
vjeit, 224
vjea, 1 06
205

vjeni, 224
vjera, 23 1 a
vjerovjesnik (bilo koji); Vjerovjesnik (Muhammed), 445
vjerovjesnik Isa, 445
vjesnik, 224
Vjetrenica (zem.), 479
vkv. (uz: VKV) - visokokvalificirani, 376
VKV-stolar, 272
vlada, 504
vlada Cvetkovia - Maeka, 297
vo, 246
vodi, 83a
voditi (imperf. vodah, gl. prid. trp. voden),
1 07f, 1 07g
vodoinstalater, 260
vodoinstalaterski, 3 1 O
vodootporan, 308
vodovod, 260
vodozemac, 260
vodenje, l 07h
vodstvo (: voa; uz: vodstvo), 1 29c
Vojna kraj ina, 479
vojnik (vok. j d. voj nie), 81 a
vok. - vokativ (uz: V), 38 1 b
volt (mjera; Volta, ime), 5 1 9
Von Bismarck l Fon Bizmark, 446
vozne i aviokarte, 270
vonja, 1 22b
v. r. - vlastitom rukom, 368
vrabac (gen. jd. vrapca), 1 27
vraati (gatati), 77
vraati (nesvr.: vratiti), 77
vradbina, 1 28
vranac (konj crne dlake), 45 1
vranduki (: Vranduk), 82
Vrapii (nas.), 477
vrati (biljka), 77
vrati (dem. : vrat), 77
Vratnianin, 463
Vratniki demat (uz: Demat vratniki), 475
vrbaski, l l O
vrea, 87, 2 1 6
vreetina, 92
vrelce l vreoce (gen. mn. vrelaca), 247
206

Vrelo Bune, 479

vremean, 224
vreo (prid.), 2 1 5a
vreti, 2 1 5a, 238
Vrhbosanska nadbiskupija, 470
Vrhbosna, 1 28
vrijedan (komp. vredniji), 22 1
vrijediti l vrijedjeti, 2 1 5a
vrijednost (: vrijedan), 225d
vrijeme (gen. jd. vremena), 2 1 6, 2 1 7
vrlo dobar, 309
vrlo zasluan, 309
vri (: vrh), 1 22c
vru, 87
vruina, 92
vucibatina, 262
vuica (: vuk), 82
vui (: vuk), 82
vui (imperf. vucijah l vuah), 8 1 f, 91
vuk (vok. j d. vue), 8 1 a
W - vat, 3 8 1 e; zapad, 38 1 d
W h - vatsat, 3 79
William Shakespeare l Vilijam ekspir (gen.
Williama Shakespearea l Vilijama ek
spira), 1 87
WSW - zapad-jugozapad, 38 l d
z
Z - zapad, 38 J d
zabadava l zabadihava, 350
zabiljeka, 2 1 5c
zaboga, 444
zabre, l 08c
zacijelo, 353
zaas, 350
zaudo, 350
Zair, 97
zadaci (: zadatak), 1 1 2
zadaa, 90
za danas, 359
Zadarsko-ibenski arhipelag, 479
zadugo, 353
zaduha, 55
zadubina, 1 28

zagasitout, 309
zagorijevati (: zagorjeti), 226
zagorjeti, 226
Zagrade, l 08c
zagrebaki, 83b
Zagrepanin, 83a
Zahir, 62
zahira, 55
zahrdalost, 57
zahtjev, 55
zahvalan (odr. obi. zahvalni), 249a
Zaim-kapetan Imamovi, 287
zaista, 74
zaistinu, 353
Zakir, 62, 97
zalazak Sunca l sunca, 486
zaletjeti se, 227
zalijeganje, 227
zalijegati (: zalei), 227
zalijetanje, 227
zalijetati se (: zaletjeti se), 227
zalijevanje l zalivanje, 227
zalijevati l zalivati (: zaliti), 227
zaliv l zaljev, 227
zalivanje l zalijevanje, 227
zalivati l zalijevati (: zaliti), 227
zaljev l zaliv, 227
zam. - zamjenica
zamah, 55
zamalo, 353
zamijeniti se, 2 1 8a
zamjedba, 224
zamjenjivati (: zamijeniti), 2 1 8a
zamjeranje (: zamjerati), 23 1 e
zamjerati (prez. zamjeram; nesvr.: zamjeri
ti), 23 l c
zanavijek, 35 1
zapad (strana svijeta); Zapad (zapadne zem
lje i narodi), 482, 534
zapadna Evropa (zapadni dio Evrope); Za
padna Evropa (zapadnoevropske zemlje i
narodi), 482
zapadna Hercegovina, 482
zapadnoevropski (: zapadna Evropa; Zapad
na Evropa), 74, 305

zapadnohercegovaki (: zapadna Hercegovina), 305

zapovijedati (: zapovjediti), 226
zapovjediti, 226
zapovjednik, 224
zaprijeen (gl. prid. trp.: zaprijeiti), 77
zaprijeen (gl. prid. trp.: zaprijetiti), 77
zaradi, 360
zasad l zasada (za sada), 354
zasigurno, 350
zasijecati (: zasjei), 226
zasjei, 226
zasjedanje (: zasjedati), 23 1 e
zasjedati (prez. zasjedam; nesvr.: zasjesti),
23 l e
zasjenak, 23 1 b
zast. - zastarjelo, 3 72
zastalno, 350
zastarijevati (: zastarjeti), 226
zastarjeti, 226
za sutra, 359
zaticati (: zatai), 232
zatim, 350
zatjecati ( : zatei), 232
zatvara, 83a
zauhar, 55, 350
zauvijek, 350
zavazda, 350
ZAVNOBiH - Zemaljsko antifaistiko
vijee narodnog osloboenja Bosne i
Hercegovine, 385
za zimus, 359
zb. im. - zbirna imenica, 371
zbiti, 1 28
zbogom, 3 5 1 , 444
zbratimiti, 12 8
zbrda-zdola, 357
zdesna, 350, 35 1
zdesna-slijeva, 357
zdruiti, 1 28
zdvora, 35 1
zec (nom. mn. zeevi; opa im.), 8 1 b, 534;
Zec (prezime), 534
zee, S J a
zeevi, 8 l b
207

zehra (trunica); Zehra (ime), 534

zekan (konj), 45 1
Zekerija, 62, 1 54
Zekerijah, 62
Zekija, 69
zelemba, 90, 1 22d
Zelengora; 479
zeleno-uto-crvena (zastava), 306
zeljov (pas), 45 1
zem. - zemljopisni
Zemaljski muzej u Sarajevu, 496
Zemaljsko antifaistiko vijee narodnog
osloboenja Bosne i Hercegovine (hist.),
496
zemlja (opa im.), 487, 534; Zemlja (ime
nebeskoga tijela), 484, 534
Zemlja Pavlovia, 476
Zemljanin (nom. mn. Zemljani Zemlja),
467
Zemljin satelit, 484
Zemljina kora, 484
Zemzem, 479
Zeus, l 58a
zglave, 35 1
zgoreg l zgorega, 352
zgurati, 1 28
Zija, 62
Zijah, 62
Zijo (nom. i vok.), 65d
Zimska olimpijada u Sarajevu, 52 1
Zivgarov, 1 99
zjeva, 224
ZJZ - zapad-jugozapad, 38 1 d
Zlatni ljiljan, 520
Zlatno pero, 520
zmaj (opa im.); Zmaj od Bosne (Husein-kapetan Gradaevi), 534
zmija (vok. jd. zmijo, instr. jd. zmijom), 65d
zmijoglav, 65d
zmijolik, 65d, 69, 74
zn. - znaenje
znaka (: znak), 82
znalac (gen. jd. znalca), 249a
znalaki (: znalac), 82
zoo!. - zooloki
208

zreo (prid.), 2 1 5a
zreti, 2 1 5a, 238
Zubevi, 1 30
zubobolja, 260
Zuhdija, 69
Zulejha, 55
zul-hidde (uz: zul-hide), 54h
zul-kadc, 202
Zul-Kamejn (gen. Zul-Karnejna), 28, 20 l ,
298
Zulu, 459
zumbul, 249b
Zupci (zem.), 479
zupanik (: zubac), 82
Zupevi, 1 30
zupi, 83a, 90
Zur-Rumma (gen. Zur-Rumme), 298
Zu-Tuva (gen. Zu-Tuve), 298
zvijezdin (: zvijezda), 225e
zvijee, 237
zvjerad, 224
zvjerinji, 224
zvjerokradica, 223
zvjezdan (odr. obi . zvjezdani), 224
zvjezdar, 224
zvjezdara, 224
zvjezdast, 224
zvjczda, 224
zvjezdica, 224
zvjezdurina, 2 1 8b
Zvomianin (: Zvornik), 82
Zvomika gimnazija, 499
Zvomiko jezero, 479

. - ensko (ime)
alba, 249a
alosno (: alost), 1 1 4
arg. - argonizam
dral, 249a
drebad, 224
drijebe (gen. jd. drebeta), 2 1 6, 2 1 7
drijelce ( : drijelo), 225c
drijepev (: drijebac), 225e
eca (: e), 92

eljeti (gl. prid. rad. elio, eljela), 72a

ena heroj, 3 1 , 275
ena radnica, 3 1 , 275
eneva, 1 76
enidba, 1 28
enmin ibao (kineske novine), 5 1 4
epa, 477
epe, 80
etelac, 245d
ilavka (vino nazvano prema vrsti groa), 5 1 8
ilavka l "ilavka" (zatieno ime vina), 5 1 7
ilet, 5 1 8
iri (gen. jd. irija, dat./lok. jd. iriju, ak. mn.

irije), 65a, 65b, 65e

iro i tekui raun, 270
iroraun, 263
lijeb (nom. mn. ljebovi), 2 1 7
ljezdan (odr. obi. ljezdani), 224
ohar, 55
. r. - enski rod, 368
TP - eljezniko transportno preduzee, 385
u (opa im.), 80, 534; u (zem.), 534
upa (opa im.); upa Jelake; upa je1aka
(uz: Jelaka upa), 475, 476
upani, 85
urnal, 249b

209

IV. RJEENJA ZADATAKA I VJEBI

1 . Nije. Treba: Pozajmio sam svoj englesko-bosanski rjenik dr. Azri Dilberovi-Sui.
2. TV-ekipa vozila se dva-tri sata putem Prijedor - Banja Luka - Skender-Vakuf.
3. Treba. Iza rijei "ocjenu" slijedi nagovijeteno nabrajanje.
4. Jeste. Iza rijei "rekao" doslovno se navode rijei Mee Selimovia o zbirci Kameni spava Maka Dizdara, a iza
rijei "udo" dolazi tekst u ulozi objanjenja dijela reenice ispred dvotake.
5. Nepravilno su napisane: najai, vanastavni, tridesetreina, sunet, Oene!, denetski. Treba: najjai, vannas

tavni, tridesettreina, sunnet, Dennet, dennetski.

6. Nepravilno je napisano: aura, duvan, rpa, proja, oran, od svojih ueni istoriara, ja bi htio.

Treba pisati: ahura, duhan, hrpa, praha, haran, od svojih uenih historiara, ja bih htio.
7. Nepravilno je napisano: teoriski, popi vode, dializa, dijoba, mislijo, socijologija, kaji.

Treba: teorijski, popij vode, dijaliza, dioba, mislio, sociologija, kai.

8. Avlijica; Tokija, Tokio; Aziji, Azijom; Semberiji, Semberijom; Husniji, Husnijom; svjetliji; piju.
9. Baa, brijanica, skraen, arapa, juer, Biha, Beir, domaica, domaici, nalac, opina, etvero, amac,
lahkoa, raunica, taka, stravian, prue, kraljevi, djevojica, oaloen, hemiarka, pitajui, turistiki,
kljui, sendvi, Zvornianin, istoa, djeurtija, baloni, balkoniem, crviem, skakuem, tvrdoa, sebian,
zadaa, osjeanje, presjeen, skupljaica.
1 O. Nepravilno je: amija, piama, ubenik, amii, alija, derdef, haija, uvidaj, najslade, predoba.
Treba: damija, pidama, udbenik, amidi, aldija, eref, hadija, uviaj, najslae, predodba.
1 1 . Pravilno je: beuman. Zvuni suglasnik z iz prefiksa bez- najprije se izjednaio po zvunosti sa bezvunim sug
lasnikom iz rijei uman i preao u svoj parnjak s; potom je dolo do jednaenja po mjestu tvorbe zubnog
suglasnika s ispred prednjonepanog suglasnika , pa je s dalo ; uslijedilo je gubljenje jednoga suglasnika
iz skupine --: bez + uman > besuman > beuman > beuman.
1 2. Preci, zadaci, gubici, napici - gubljenje suglasnika d i t ispred afrikate e.
1 3. Jednaenje suglasnika po mjestu tvorbe: zubni suglasnik s jednai se sa prednjonepanim suglasnikom i
daje u piev; h ispred daje u orai, a n ispred b prelazi u m u rijei odbrambeni.
1 4. Nije pravilno: sbratimiti, ljutstvo, potiati.
Treba: zbratimiti, ljudstvo, podiati.
1 5. Upisala se u Gimnaziju "Mea Selimovi" u Tuzli 1 998/99. godine.

"Boe, kako je dobra", govorio je oduevljeno, "kako je vesela, kako je zadovoljna!"

"Kulenovievu 'Ponornicu' proitala sam dvaput'', rekla mi je prijateljica.
Rekao je: "U 'Opisu mostarskog mosta od Medazije' luk Staroga mosta uporeen je sa svodom vasione."
1 6 . Barselona, Bokao, Igo, Kami, Ruso, Betoven; ikago, Kembrid, tokholm, Manester junaed.

213

1 7. EI-Arebija, Carmen l Carmene, Toneta Selikara, Leonarda da Vincija, Jean-Paula Sartrea, Williama
Shakespearea, Johanna Wolfganga Goethea; Tokija, New Yorka, Columbije.
1 8. Nepravilno je: Vavilon, Persija, Ibn Kesir.
Treba: Babilon, Perzija, lbn-Kesir.
1 9. Grijehovi l grijesi, korijeni l korjenovi, lijekovi, svjetovi.
20. Komparativ prema pozitivu bijel glasi bjelji; prema blijed glasi bljei; prema bijedan - bjedniji; prema tijesan
tjesniji 1 tjenji; prema smijean - smjeniji; prema lijen - ljeniji l ljenji; prema prijek - prei; prema svijetao
- svjetliji; prema vrijedan - vredniji.
21 . Cvjeti, djeli, pjetli, rjeica, vjeni, zvjezdica.
22. Dogorijevanja, isticanje, leenje l letenje, obavjetenje, osmjehivanje, potjecanje, premjeranje, zalivanje, za
sjedanje.
23. Pogreno je napisano: cvjetnjak, dole, ponedeljak, letila, ovde.
Treba: cvijetnjak, dolje, ponedjeljak, letjela, ovdje.
24. italac, itaoca, itaocu, itaoca, itaoe, itaocem, itaocu; itaoci, italaca, itaocima, itaoce, itaoci,
itaocima, itaocima.
U nominativu jednine i genrtivu mnoine nije dolo do promjene l u o jer se u tim oblicima suglasnik l nalazi na
poetku (a ne na kraju) sloga (i-ta-lac, i-ta-la-ca).
25. Nisu valjano rastavljene rijei: stra-st, tv-oj, tvoj-a, Sand-ak, Schi-ller.
Treba: strast, tvoj (jednoslone se rijei ne rastavljaju), tvo-ja, San-dak, Schil-ler.
26. Nepravilno je napisano: krivino pravni, krivino-pravni; Gazi-Husrevbeg, Gazi Husrevbeg; Husrevbegov;
Mehmedalija Mak-Dizdar; polu-pismen; i te kakav; Ivan sedlo; bajram namaz; mas mediji, masmediji; mini
moda, mini-moda; prescentar, pres centar; TV emisija; Radio televizija Bosne i Hercegovine; na skroz: a kamo
li, akamoli; odjutros; ULU BiH.
27. Ne bih, ne gledati, ne gledajui, ne vidjevi, nebriga, neovjek, neljudi, nemio, nesretan, nesigurno, nemogue,
nevjeran, neradnik.
28. Skraenice su: r. (razred), m.r. (muki rod), o.. (osnovna kola; u sastavu imena velikim slovima i bez taaka:
Osnovna kola "Safvet-beg Baagi" - O "Safvet-beg Baagi"), P.S. (post scriptum), i sl. (i slino), mn.
(mnoina), bonj. (bonjaki), bh. (bosanskohercegovaki), ar. (arapski), engl. (engleski), hist. (historijski),
u. (uenik), aor. (aorist), geogr. (geografija), dr. (doktor), jd. (jednina), tzv. (takozvani), cm (centimetar), l
(litar), t (tona), Al (aluminij), VA (voamper), BiH (Bosna i Hercegovina), ULUBiH (Udruenje likovnih umjetni
ka Bosne i Hercegovine), UN (Ujedinjeni narodi).
29. Sabrana djela 1-111 Mehmed-bega Kapetanovia Ljubuaka (roen 1 9. Xll 1 839. u Vitini kod Ljubukog, umro
28. Vll 1 902. god. u Sarajevu, u 63. godini ivota) izila su iz tampe 1 988. god. u 1 .000 primjeraka.
30. Taka-zarez i zarez upotrijebljeni su valjano pod a: Selom zavlada nemir; djeca vrite, a odrasli zabrinuto ute;
psi bez prestanka laju.
(Odijeljena su tri srodna dijela. Reenice "Djeca vrite" i "Odrasli zabrinuto ute" povezane su jedna s drugom
tjenje negoli s ostalim reenicama unutar sloene.)
214

31 . Ovi su pravopisni znaci odgovarajui na kraju navedenih reenica:

- Je li 1 989. proslavljena osamstota obljetnica Povelje bana Kulina?
- Htio bih znati moe li se to popraviti.
- Moe li se to popraviti?
- Zar i ti, sine Brute?!
- Ua! Dolje lai!
- Ne zna se ni ko pije ni ko plaa.
- Ne zna se ni ko pije ...
32. Pravilno je pisati: Boiji poslanik Muhammad, Canis lupus (vuk), Arhimedov zakon, Nobelova nagrada, nobelo
vac, Podrinjac, Bosna i Hercegovina, podrinjski, Srednjobosanski kanton, Bosanski paaluk, Paaluk bosan
ski, Austro-Ugarska monarhija, opina Prijedor, Prijedorska opina, Opina prijedorska, Jadransko more, more
Jadransko, Borako jezero, Halejeva kometa, Hadijski bajram, Ulica prijedorska, Ulica Ferhadija, Most Suade
Dilberovi, Tekija na Vrelu Bune, Klinika za plune bolesti Klinikog centra Univerziteta u Sarajevu, Opera
Narodnog pazarita u Sarajevu, Odsjek za orijentalistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu, Husinska buna,
rusko-japanski rat, renesansa, barokno doba, ekspresionizam, legenda o Ali-pai (roman Envera olakovia).
33.
- Igrao je nogomet, koarku, rukomet. (nabrajanje)
- Profesor dr. Enes Kari preveo je 1 995. Kuran na bosanski jezik. (titula ispred imena)
- Dr. Enes Kari, profesor, preveo je 1 995. Kuran na bosanski jezik. (naknadno objanjenje unutar teksta)
- Naa domovina, Bosna i Hercegovina, ima izlaz na more. (apozicija)
- To, draga moja, nikome ne koristi. (vokativ)
- ovjek osjea potrebu ne samo da misli nego i da kae. (ne odvajaju se zarezom dijelovi povezani suadnosnim veznikom ne samo ... nego)
- Ona je marljivija nego on. (veznik nego odnosi se na komparativ; ovdje nije suprotni, ve poredbeni veznik)
- Neu rei tebi, nego njoj. (veznik nego i dio sa suprotnim znaenjem)
- Ona e mi, zaista, pomoi. ("zaista" kao modalna rije)
- Zaista spava. (rije "zaista" u prilokoj slubi, tj. u ulozi modifikatora uz glagol)
- Plaui je uao u kuu. (glagolski prilog sadanji ispred enklitika)
- De donesi vode. (rije uz imperativ)
- Kad su zadavljeni braa Morii, dogodio se u Sarajevu zemljotres ... (zavisna reenica u inverziji)
- Jasminko ui, a Ajdina se igra. (zarez ispred suprotnoga veznika)
- Vrijedno uimo a uspjeh nee izostati. (formalna suprotnost)
- Odlino se spremila za prijemni ispit, dakle nee loe proi. (zarez ispred zakljunoga veznika)
- Sve djevojke ute, jedino to Azemina poneto progovori. (zarez ispred iskljunoga veznika)
- Osuujem reklamiranje duhana, koji teti ljudskom zdravlju. (zavisna reenica kojom se naknadno objanjava
ve poznati pojam)
34. Velika kopriva (Urtica dioica) raste po itavoj Evropi u blizini naselja, najee kao korov uz ograde i u rjeim
umama. Ima etverouglastu stabljiku visine od 70 do 1 50 cm; njezin se miris ne moe nazvati neugodnim,
ali je pomalo neugodnog okusa. ljekoviti su joj dijelovi: listovi (skupljaju se tokom cijelog ljeta), itava biljka
(uoi ili za vrijeme cvjetanja) i korijen (kopa se u proljee i ujesen). Ovoj nerijetko prezrenoj i, naalost, pre
malo cijenjeno) biljci pripisana je najvea ljekovitost. Vai kao ponajbolje sredstvo za ienje krvi, lijeenje
mokranih kanala, otklanjanje bubrenog pijeska, bljedoe i slabokrvnosti, potom stanja potitenosti i osjeaja
premorenosti; uope jaa otpornost ljudskog organizma, bilo da je rije o prehladama, reumatskim oboljenji215

ma, radioaktivnom zagaen ju ... U germanskoj mitologiji bila je simbol Donara, boga munje, iji blijesak takoer
pali i an. Rasprostranjeno je i puko tumaenje da munja dobro poznaje koprivu, kao i ovjek, te izbjegava u
nju udariti. Najvjerovatnije je u vezi s tim tumaenjem i naa stara poslovica: Nee grom u koprivu. U nekim
alpskim podrujima seljaci je stavljaju u ognjite kad se pribliava nevrijeme "da ne bi udario grom u kuu".
Jedan mi je potovalac koprive, inae dobar poznavalac slikarstva, spomenuo slavnog Nijemca Albrechta
Durera (1 471-1 528): "Tako je visoko cijenio koprivu", ree mi on jedno, "da je u svom remek-djelu naslikao
kako je anel nosi k nebeskome prijestolju."
35. Prije nego se pokupim i zauvijek napustim drevnu zemlju Afganistan i krenem u Perziju, hou da odem u Gazni.
Moda, uvaeni itaoe, nikada nisi ni uo da u svijetu postoji grad koji se zove Gazni?
Ipak, grad postoji i nekada je bio najmoniji, najprosvjeeniji i najsjajniji grad itave Azije.
Ne znam vie pouzdano na koju stranu se ide, ali sigurno put ne vodi ni na sjever ni na istok. Gazni lei negdje
na preostale dvije strane svijeta.
Kada sam krenuo, grijala je sjajna mjeseina, a drum je bio ravan, carski.
Zulfikar Zuka Dumhur dalje kae: "Gradove kojima je preostala jedino prolost treba pohoditi samo po
mjeseini."

216