DOBRE I LOE STRANE INTERNETA

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA INFORMATIKA

SADRAJ

1. UVOD............................................................................................................................2
0

2. DOBRE STRANE INTERNETA..................................................................................3

2.1. Internet kao izvor informacija.........................................................................3
2.2. Mogunost komuniciranja sa drugim ljudima................................................4
2.2.1. Elektronika pota ili e-mail............................................................4
2.2.2. Chat..................................................................................................4
2.2.3. MSN, ICQ, SKYPE.........................................................................5
2.2.4. Facebook, MySpace, Twitter i sl.....................................................5
2.3. Kupovina preko interneta................................................................................6
2.4. Zabava.............................................................................................................6
3. LOE STRANE INTERNETA.....................................................................................6
3.1. Mogunost zaraze raunala zlonamjernim programima.................................6
3.2. Izloenost nasilju preko interneta...................................................................7
3.2.1. Pojava djeje pornografije...............................................................8
3.2.2. Rizici i opasnosti na drutvenim mreama......................................9
4. ZAKLJUAK..............................................................................................................10
LITERATURA................................................................................................................11

1. UVOD
O internetu i suvremenim informatikim dostignuima posljednjih se godina
govori vie nego o svim ostalim medijima zajedno. Broj korisnika iz godine u godinu

raste, a internetski sadraji sve su bogatiji i raznovrsniji. Sve je vie novih stranica o
razliitim temama, a razvijaju se i mogunosti komunikacije meu korisnicima. Internet
je dostupan i velikima i malenima, i onima koji znaju mnogo, i onima koji ne znaju
gotovo nita, i onima koji imaju dobre, i onima koji imaju loe namjere. Neki autori,
koji prouavaju ovu pojavu, sve roene od 1977. godine nazivaju "net generacijom",
prvom koja je roena okruena raunalima, internetom i videoigrama.
Internet postaje sve privlaniji djeci i mladima zbog niza mogunosti koje prua.
Iako posjeduje mnoge dobre strane, isto tako ima i mnoge loe. Meutim, nauimo li
razvijati vjetinu uspjenog koritenja interneta, moi emo uspjeno koristiti njegove
mogunosti i prednosti, osobito pri sticanju znanja.

2. DOBRE STRANE INTERNETA

Svijetlu stranu interneta najvie karakterizira mogunost komunikacije i rada na
daljinu. U dananje vrijeme internet se karakterizira kao medij koji spaja ljude iz cijelog

svijeta bez obzira na mjesto i vrijeme, a bez velikih financijskih izdataka. Internet je
medij koji stvara nove trendove i postaje nezaobilazan u poslovnom svijetu i takoer
privatnom ivotu.
2.1. Internet kao izvor informacija
Internet je kao jednostavno i jeftino sredstvo komunikacije postao izvor velikog
broja informacija i vijesti za sve generacije i uzraste, znanstvenike, strunjake, poslovne
ljude i svakog pojedinca. Danas se na internetu mogu pronai gotovo sve informacije
koje nas zanimaju. Na engleskom jeziku je pogotovo lako pronai sve to nekoga moe
zanimati, dok su sadraji na naem jeziku jo uvijek relativno skromni.
Tako se na internetu mogu pronai apsolutno sve informacije o nekom filmu,
albumu ili knjizi, a uz malo snalaljivosti isti ti sadraji se mogu i besplatno skinuti.
Takoer je mogue itanje aktualnih vijesti iz svih dijelova svijeta, pronalaenje
telefonskih brojeva, itanje vremenske prognoze, itd.

Slika 1. Wikipedia jedan od najveih izvora informacija na internetu

2.2. Mogunost komuniciranja sa drugim ljudima

U svijetu komunikacija internet je sve prisutniji te predstavlja sve prihvatljiviji

nain komuniciranja. Otkad postoji internet mogue je, besplatno ili za vrlo malo novca,
biti u stalnom kontaktu sa roakom iz Australije ili prijateljem iz SAD a. Takoer,
mogue je upoznati i veliki broj ljudi koji dijele iste ili sline interese kao i mi.
Naini za ostvarivanje komunikacije su brojni: e mail, chat, ICQ, MSN, Skype,
Facebook, MySpace, itd.
2.2.1. Elektronika pota ili e mail
Meu prvim komunikacijskim sredstvima pojavila se elektronika pota. Ona je
znatno poboljala te olakala komuniciranje i slanje vanih dokumenata ubrzanim
postupkom tek u nekoliko sekundi. Elektronika pota tokom vremena postala je toliko
popularna da su je osim velikih tvrtki, poeli koristiti i obini graani.
2.2.2. Chat
Chat je oblik komuniciranja koji je predodreen, blago reeno, za nova
poznanstva, no nije nuno uvijek tako. Ima razliitih vrsta chat-ova na razliitim
stranicama. Iz poetka chat je sluio kao grupno internetsko povezivanje za razgovor u
kojem moe sudjelovati vie od dvoje ljudi. Koristile su ga raznorazne tvrtke kako bi
dobile na vremenu. Danas chat uglavnom slui za zabavu. Chat je vrlo popularan kod
djece od 11 do 15 godina. Poetak puberteta jako utjee na njihovu odluku za koritenje
istog. Najee su tamo da bi se predstavili nekom novom, poslali sliku i zasnovali
internetsku vezu, koja se temelji na dolaenju na chat svaki dan u isto vrijeme ili po
dogovoru. Nadalje razmjenjuju brojeve mobitela te tako nastavljaju komunikaciju.
Dobre strane chata su te to ne moramo imati instalirani poseban program kao
to su MSN ili ICQ, te je dovoljno da odreena internetska stranica posjeduje rubriku
pod nazivom chat, pa smo nakon samo par klikova spojeni u veliku mreu ljudi koji
su se takoer prijavili na chat iste stranice.

2.2.3. MSN, ICQ, SKYPE

Navedene komunikacijske mree nude nam razliite usluge kojima moemo biti
u kontaktu s blinjima, pa bili oni na kraju svijeta, ukoliko, naravno, takoer posjeduju
isti program i imaju pristup internetu.
Ovakvi komunikacijski sistemi su naime programi koji se prethodno moraju
preuzeti ili skinuti s odreene internetske stranice koja najee u svojoj primarnoj
svrsi slui kao posluitelj za elektroniku potu. Gotovo uvijek se od vas trai da
napravite e-mail adresu na njihovoj stranici te se preko te e-mail adrese moete spojiti u
prethodno skinuti program. Nakon spajanja u program s e-mail adresom i lozinkom
ukljueni ste u svoj privatni krug u kojem moete dodati koga elite na svoju listu
prijatelja te klikom na ime ili nadimak eljene osobe poeti komunicirati. Ovakvi oblici
komuniciranja najei su u dobi od 15 do preko 40 godina. Ti programi, osim chata,
nude i druge usluge kako bi poboljali komunikaciju te dobili na vremenu.
2.2.4. Facebook, MySpace, Twitter i sl.
Navedeni nazivi su internetske stranice koje korisnicima nude besplatno
ulanjenje, koritenje i povezivanje s najdraima.
Facebook je danas najraireniji oblik komuniciranja. Osim to je najraireniji
nudi i pristup komuniciranju na taj nain da sam predlae vae mogue prijatelje'.
Nudi i zanimljive stranice i grupe u koje se moete ulaniti ako vas neko pozove ili ih
sami pronaete u Facebook trailici. Ono to korisnici Facebooka jako vole je to to
mogu kontrolirati svoju privatnost i javnost.
Neke pogodnosti Facebooka su te to svi prijatelji mogu komentirati vae
dostupne fotografije koje ste prethodno pohranili u va profil, takoer mogu pisati po
zidu, ostavljati fotografije, poveznice, pozvati vas na neki dogaaj i sl.

Slika 2. Facebook najraireniji oblik komuniciranja

2.3. Kupovina preko interneta

5

U dananje vrijeme kupovina preko interneta postaje sve rairenija pojava kako
na stranom tako i na domaem tritu. Internet kupovina je posebno napredovala u
zapadnim zemljama poput SAD-a i zemalja Evropske unije koje daleko prednjae na
ovom polju u odnosu na zemlje balkana.
Jedan od najveih svjetskih servisa za kupovinu preko interneta jeste Amazon
koji neke proizvode dostavlja i kupcima iz balkanskih zemalja. Takoer, na ovom polju
veliki udio ima i popularni Ebay gdje se moe kupiti bilo koja vrsta robe, polovna ili
nova. Iako je Ebay prije svega namijenjen za zapadne zemlje, on je uvelike popularan i
meu domaim kupcima koji sve vie otkrivaju prednosti ovoga servisa. Dovoljno je
registrovati debitnu karticu kod jedne od lokalnih banaka i prijaviti se na PayPal ili
Moneybookers kako biste poeli kupovati ne Ebayu.
2.4. Zabava
Uz pristup internetu doista se lako zabaviti. Na raspolaganju je niz igara koje se
besplatno mogu igrati online ili se besplatno skinuti sa interneta. Takoer, mogu se
gledati razne fotografije, crtei i video sadraji, itati vicevi, horoskop, itd.
3. LOE STRANE INTERNETA
Internet nesumnjivo olakava mnoge stvari u ivotu. Meutim, postoji i druga
strana medalje. Na internetu su, uz sve njegove dobre i korisne strane, prisutne i neke
opasnosti te mogunost doivljavanja neugodnosti.
3.1.Mogunostzarazeraunalazlonamjernimprogramima
Internetom je dodatno olakano irenje svih vrsta virusa, crva, spywarea i drugih
zlonamjernih programa, a neto ime se susreo svako ko nije dovoljno oprezno uvao
svoju e-mail adresu je spam. Spam ili junk mail predstavlja za primatelja neeljenu
elektroniku potu koja moe u velikom opsegu zatrpati njegov elektroniki sandui za
primanje poruka, koja je usto i bezvrijedna i nenaruena pota.
Ova se opasnost brzo i lako rjeava instaliranjem nekog od antivirusnih
programa. Antivirusni program treba redovno obnavljati i nadograivati.
3.2.Izloenostnasiljuprekointerneta

Strunjaci upozoravaju da posljedice nasilja preko interneta mogu biti mnogo

ozbiljnije od meuvrnjakog nasilja u stvarnim situacijama. U takvim situacijama
snaga pisane rijei mnogo je jaa od verbalne uvrede. Osim toga, internet kao medij
doputa djeci da ine stvari koje ne bi nikako u meusobnoj interakciji. Internet daje
laan osjeaj sigurnosti i moi i djeca imaju osjeaj da nee morati odgovarati za takva
ponaanja.
Meuvrnjako nasilje putem interneta ukljuuje poticanje grupne mrnje,
napade na privatnost, uznemiravanje, uhoenje, vrijeanje, nesavjestan pristup tetnim
sadrajima te irenje nasilnih i uvredljivih komentara. Moe ukljuivati slanje okrutnih,
zlobnih, katkad i prijeteih poruka, kao i kreiranje internetskih stranica koje sadre
prie, crtee, slike i ale na raun vrnjaka. Takvo se nasilje, odnosi i na slanje
fotografija svojih kolega te traenje ostalih da ih procjenjuju po odreenim
karakteristikama, odnosno da glasaju za osobu koja je, na primijer, najrunija,
najnepopularnija ili najdeblja u koli. Djeca katkad na odreenoj popularnoj internetskoj
stranici trae od ostalih da navedu osobu koju najvie mrze te da o njoj napiu nekoliko
rijei, a sve s ciljem da rtvu osramote pred to veim brojem ljudi.
Nasilje na internetu ukljuuje i provaljivanje u tue e-mail adrese te slanje
zlobnih i neugodnih sadraja drugima.
Posljedice nasilja preko interneta katkad mogu biti i ozbiljnije od onih
prouzroenih meuvrnjakim nasiljem u stvarnim situacijama. Naime, publika nasilja
preko interneta esto je mnogo ira od one na kolskom igralitu ili u razredu. Uz to,
kod nasilja na internetu postoji snaga pisane rijei, jer rtva moe svaki put ponovno
proitati to je nasilnik o njoj napisao, a u verbalnom obliku uvrede se lako mogu
zaboraviti. Uz to, pisana rije djeluje konkretnije i realnije od izgovorene.
Nasilje na chatu
Danas je chat napopularnije okupljalite" djece i mladih na netu. Zbog toga je
privlaan onima koji ga ele zloporabiti.
Da biste izbjegli pozornost nasilnih osoba birajte nadimke koji ne privlae
pozornost svojom provokativnou, blokirajte (Ignore, Block) neeljene korisnike.

Nikada, ali nikada, ne biste trebali davati svoje pravo ime ili osobne podatke na
chatu jer nikada ne znate kakve su namjere osobe s druge strane.
Nasilje putem bloga
Ovdje se misli na uzurpiranje" blogova drugim ljudima te nadopunjavanje
uvredama ili seksualnim sadrajima.
Nemojte misliti da su lozinke na blogovima apsolutno anonimne i sigurne!
Karakteristika blogova su komentari. Komentari vrijeanja, omalovaavanja kod
djece uzrokuje stres pa ak moe doi i do razine zlostavljanja.
3.2.1. Pojava djeje pornografije
Izraz djeja pornografija ukljuuje pornografski materijal koji prikazuje:

maloljetnika kako sudjeluje u seksualno eksplicitnom ponaanju

osobu koja izgleda kao maloljetnik koji sudjeluje u seksualno eksplicitnom

ponaanju

stvarne slike koje predstavljaju maloljetnika kako sudjeluje u seksualno

eksplicitnom ponaanju
Teko je ocijeniti pravu irinu ovog problema. Pretpostavlja se da u ovom

trenutku u svijetu postoji oko 100 hiljada internet stranica na kojima se nalaze sadraji
koji prikazuju seksualno zlostavljanje djece.
Pretpostavka je da je jedno od petero djece koja koriste internet primilo neeljeni
prijedlog ili zahtjev seksualne prirode. On se moe odnositi na zahtjev da se nepoznatoj
osobi poalju vlastite fotografije ili video-isjeci koji prikazuju dijete golo ili ukljueno
u najrazliitije seksualne aktivnosti ili pak na prijedlog da se dijete nae s odraslom
osobom radi spolnog odnosa.
Pretpostavlja se da je izmeu 25 i 35 posto djece bilo izloeno seksualnim
sadrajima putem interneta.

Ponude ili zahtjeve seksualne prirode djeca najee dobivaju prilikom

koritenja aplikacija za izravnu razmjenu elektronske pote, popularnih Instant
Messangera, elektronike pote ili prilikom igranja igrica on-line.
3.2.2. Rizici i opasnosti na drutvenim mreama
Otvaranjem profila na nekoj od brojnih drutvenih mrea poput Facebooka ili
Twittera, tinejderi zadovoljavaju svoju potrebu da budu vieni onakvima kakvima se
ele prikazati. Tako na svoje profile stavljaju iskljuivo fotografije koje ele, koje ih
prikazuju privlanima i slino.
No, za razliku od odraslih, tinejderima Facebook slui i za kontrolu imida
svojih vrnjaka u javnosti te tu esto nastaju problemi. Naime, osim to sebe ele
prikazati drutveno poeljnima, istovremeno koriste Facebook da vrnjake koji im se iz
razliitih razloga ne sviaju prikau u negativnom svjetlu. Drutvene mree su im za to
idealan medij iz vie razloga:

one su njihovo prirodno okruenje

vrlo brzo mogu iznijeti negativne stvari o svojoj kolegici ili kolegi iz razreda

kreatori ostaju anonimni

u vrlo kratkom vremenu veliki broj osoba ima mogunost doi do takvih
informacija

ne gledaju rtvu u lice to im omoguuje da budu bezobzirniji nego inae, jer je

prisutno potpuno odsustvo empatije, rtvu ne vide pa niti ne znaju to rtva
proivljava
esti smo svjedoci razliitih oblika zlostavljanja putem drutvenih mrea meu

vrnjacima, od npr. kreiranja grupa koje u svom nazivu, pored imena i prezimena
rtve, imaju i rije mrzitelji, objavljivanja video uradaka koji prikazuju zlostavljanje,
otvaranje lanih profila u rtvino ime i sl.
4. ZAKLJUAK

U dananje doba djeca i mladi odrastaju u svijetu koji je puno razliitiji od

onoga koji poznaju njihovi roditelji i odrasli. Za mnogu djecu i mlade internet je
pozitivan, produktivan i kreativan medij u razvoju vlastitog identiteta. Uvijek su u tijeku
i uvijek su prisutni. Izmeu ostalog, informatika komunikacijska tehnologija podupire
njihovu socijalizaciju i omoguava im osjeaj povezanosti s vrnjacima.
Meutim, vano je znati da je internet, unato svim svojim mogunostima, ipak
samo alat. Ovisno o tome kako ga odrasli i djeca upotrebljavaju, takve e biti i
posljedice. ele li upotpuniti znanje, doznati novosti, dopisivati se, zabavljati s
vrnjacima i razvijati svoju kreativnost, neizmjerno e im pomoi. Naalost, postoje
korisnici koji ele povrijediti ili zloupotrijebiti druge. U njihovim se rukama internet
moe pretvoriti u mono oruje.

Slika 3.

LITERATURA

10

1. Moj Portal Web Site:

http://www.mojportal.ba/novost/23621/dobre-i-lose-strane-interneta
2. Eduvizija Web Site:
http://www.eduvizija.hr/portal/sadrzaj/dobre-strane-interneta
3. BiH Portal Cafe.ba Web Site:
http://www.cafe.ba/lifestyle/34233_Losa-strana-interneta-Sve-vise-se-druzimovirtuelno-a-manje-licem-u-lice.html

11