Zakon o Notarima Republike Srpske

ZAKON
O NOTARIMA REPUBLIKE SRPSKE, Bosna i Hercegovina.

NAPOMENA:
U ovom preienom tekstu Zakona prikazane su izmjene i dopune koje se odnose na prvobitno doneeni
Zakon o notarima ......................................................(Slubeni glasnik Republike Srpske broj 86/04 od 05.10.2004.g.).
Izmjene i dopune:
- Zakon o izmjenama Zakona o notarima ..... (Sl.gl.R.S. br. 02/05 od 11.01.2005.g.),
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o notarima ...(Sl.gl.R.S. br. 74/05 od 26.07.2005.g.),
- Ispravka Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o notarima..... (Sl.gl.R.S. br. 76/05 od 17.08.2005.g.),
- Zakon o izmjenama Zakona o notarima .......(Sl.gl.R.S. br. 91/06 od 30.08.2006.g.),
- Odluka Ustavnog suda Reepublike Srpske ......(broj U-60/06 od 05.07.2007.g.).
- Zakon o izmjenama Zakona o notarima ..(Sl.gl.R.S. br. 78/11 od 15.07.2011.g.)
oznaene su podebljanim slovima, dok su brisane odredbe oznaene podebljanim i precrtanim slovima.
Nevaee odredbe su oznaene podebljanim i iskrivljenim slovima.
Ovaj preieni tekst Zakona izraen je bona fidea.
I OSNOVNE ODREDBE
lan 1.
Cilj zakona
Ovim zakonom ureuju se organizacija, ovlatenja, nain rada, notarski ispit, kao i
druga pitanja od znaaja za rad notara na teritoriji Republike Srpske.
lan 2.
Javna sluba
(1) Sluba notara je javna sluba koju obavljaju notari, koji su samostalni i
nezavisni nosioci te slube.
(2) Zadatak notara je da vri obradu, ovjeravanje i potvrivanje javnih isprava, te
vri druge poslove u skladu sa ovim zakonom.
(3) Notar je duan odgovarajuim mjerama osigurati nezavisno i nepristrasno
obavljanje notarske slube, pridravajui se zabrane uestvovanja u pravnim poslovima u
skladu sa ovim zakonom.
(4) Notar je duan svojim ponaanjem, u slubi i van nje, pokazivati da je
dostojan potovanja i povjerenja koje uiva sluba notara i izbjegavati svako ponaanje,
koje proizvodi dojam krenja obaveza koje su mu zakonom propisane, naroito dojam o
zavisnosti i pristrasnosti.
(5) Notaru nije doputena reklama koja je u suprotnosti sa njegovom javnom
slubom.
lan 3.
Obavljanje slube
(1) Notar obavlja slubu notara profesionalno i iskljuivo kao zanimanje tokom
vremena za koje je imenovan, u skladu s ovim zakonom i propisima donesenim na
osnovu ovog zakona.
http://www.advokat-prnjavorac.com
(2) Notar moe svoju slubu vriti do navrenih 65 godina ivota, ukoliko ne
nastupe razlozi za prijevremeni prestanak slube prema lanu 25. stav 1. taka 1. i 3. do
6. ili za razrjeenje prema lanu 26. ovog zakona.
lan 4.
Dokazna snaga notarskih isprava
(1) Notarske isprave su sve isprave notara, koje on saini na osnovu ovog zakona u
okviru svoje nadlenosti.
(2) Notarske isprave su: notarski obraene isprave, notarske ovjere i notarske
potvrde.
(3) Notarske isprave vrijede kao javne isprave i vae na teritoriji cijele Republike
Srpske, kod svih organa vlasti, pravnih lica i drugih institucija nezavisno od toga od
kojeg su notara na teritoriji Bosne i Hercegovine izdate.
(4) Notarski obraene isprave, koje je notar sainio u granicama svojih slubenih
ovlatenja u propisanoj formi, imaju punu dokaznu snagu javne isprave o izjavama datim
pred notarom.
(5) Notarske ovjere i potvrde imaju dokaznu snagu javne isprave o injenicama o
kojima se u njima svjedoi.
(6) Doputeno je dokazivati da je izjava netano notarski obraena, odnosno da su
posvjedoene injenice netane.
II - NOTARSKI ISPIT I ORGANIZACIJA NOTARA
1.
Notarski ispit
lan 5.
Pristup notarskom ispitu
(1) Svako lice, koje ispunjava uslove za obavljanje slube notara iz lanova 6., 7. i
20. take od 1. do 5. ovog zakona, moe kod Ministarstva pravde Republike Srpske (u
daljem tekstu: ministarstvo) podnijeti zahtjev za pristup polaganju notarskog ispita. U tu
svrhu ministarstvo objavljuje pismeno obavjetenje, radi prikupljanja zahtjeva kandidata
za polaganje notarskog ispita, koje se objavljuje u dnevnim listovima.
(2) Po prijemu zahtjeva ministarstvo utvruje da li kandidat ispunjava uslove za
polaganje ispita, o emu se donosi rjeenje.
(3) Obavjetenje o odluci kojom se utvruje da kandidat ispunjava uslove za
polaganje ispita dostavlja se kandidatu i predsjedniku komisije iz lana 8. ovog zakona, a
rjeenje kojim se utvruje da kandidat ne ispunjava uslove dostavlja se samo kandidatu.
Nezadovoljni kandidat ima pravo prigovora prema odredbama zakona koji regulie
upravni postupak.
lan 6.
Uslovi za pristupanje polaganju notarskog ispita
"Polaganju notarskog ispita moe pristupiti lice koje je nakon poloenog
pravosudnog ispita, u smislu lana 20. taka 4. Zakona o notarima, radilo najmanje
pet godina na poslovima struke".
(1) Polaganju notarskog ispita moe pristupiti lice, koje je najmanje tri godine
provelo na radu, kao notarski pomonik u smislu ovog zakona.
(2) Za vrijeme prelaznog perioda od osam godina nakon stupanja na snagu ovog
zakona, polaganju notarskog ispita moe pristupiti i lice koje je nakon poloenog
pravosudnog ispita u smislu lana 20. taka 4. ovog zakona, radilo najmanje pet
godina na poslovima struke.
lan 7.
Pohaanje pripremnog seminara
Uslov za pristupanje polaganju notarskog ispita predstavlja i obaveza pohaanja
pripremnog seminara kandidata, o emu mora imati pismeni dokaz, u skladu sa lanom
128. ovog zakona.
lan 8.
Komisija za polaganje notarskog ispita
(1) Notarski ispit se polae pred Komisijom za polaganje notarskog ispita (u daljem
tekstu: Komisija) koja se sastoji od pet lanova.
(2) Komisiju imenuje Ministar pravde Republike Srpske (u daljem tekstu: ministar). Dva
lana Komisije predlae direktor Centra za edukaciju sudija i tuilaca Republike
Srpske, a tri lana ministar, i to: dva lana iz reda lica koja e na pripremnim
seminarima iz lana 128. ovog zakona educirati kandidate i jednog lana iz reda
dravnih slubenika ministarstva koji ima poloen pravosudni ispit.
(3) Prilikom imenovanja Komisije ministar e nastojati voditi rauna o ravnomjernoj
nacionalnoj zastupljenosti njenih lanova.
(4) lanovi Komisije moraju biti diplomirani pravnici sa poloenim pravosudnim ispitom
i iskustvom u struci od najmanje 10 (deset) godina ili profesori Pravnog fakulteta iz
oblasti koje su od znaaja za notarijat.
(5) Nakon isteka prelaznog perioda iz lana 6. stav 2. ovog zakona, dva lana Komisije
umjesto direktora Centra za edukaciju sudija i tuilaca predlae Notarska komora.
(6) Komisija je nadlena za pripremu i provoenje notarskog ispita i ocjenjivanje
kandidata i utvrivanje liste kandidata koji ispunjavaju uslove predviene konkursom, te
ima druga prava i obaveze utvrene ovim zakonom i drugim propisima.
(7) Komisija u vrenju svojih poslova osigurava potivanje i primjenu principa
zakonitosti,
javnosti,
profesionalne
nepristrasnosti,
politike
nepristrasnosti,odgovornosti,efikasnosti i ekonominosti.
3
(8) Komisija donosi pravilnik kojim ureuje nain svoga rada.

(9) Administrativno-tehnike
ministarstvo.
raunovodstvene
poslove
za
Komisiju
obavlja
lan 9.
Pismeni Notarski
ispit
Notarski ispit se polae pismeno, i usmeno.

lan 10.
Predmet pismenog ispita
(1) Pismeni ispit sastoji se do od tri ispitna zadatka koji se rade do etiri sata. U dva
od ovih ispitnih zadataka treba se provjeriti da li su kandidati u stanju sainjavati notarske
isprave u sljedeim pravnim oblastima:
1. obligaciono i stvarno pravo,
2. porodino i nasljedno pravo,
3. privredno pravo,
4. izvrni postupak.
(2) U treem zadatku se mogu provjeravati teme iz sljedeih oblasti, u dijelu u kojem su one od znaaja
za notarsku djelatnost:
1. propisi o slubi notara,
2. propisi o zemljino-knjinom postupku,
3. propisi o upisu pravnih lica u sudski registar i privredno
pravo,
4. nasljedno pravo, porodino pravo, obligaciono i stvarno
pravo, i
5. izvrni postupak.
lan 11.
Plan ispita i termin polaganja
Plan ispita i termin polaganja notarskog ispita odreuje predsjednik ispitne
komisije.
lan 12.
Obavjetavanje o terminu
Kandidat kome je odobreno polaganje ispita mora se o tome obavijestiti najmanje
30 dana prije termina odreenog za polaganje pismenog ispita. Ukoliko kandidat pismeno
pristane, ovaj rok moe biti i krai.
lan 13.
Postupak na pismenom ispitu
(1) Prije poetka pismenog ispita utvruje se identitet kandidata koji su pristupili
polaganju pismenog notarskog ispita.
(2) Pismenom ispitu mogu prisustvovati samo predsjednik i lanovi Komisije, kao i
slubenici ministarstva koji e nadgledati polaganje ispita.
(3) Za vrijeme pisanja pismene radnje kandidati se mogu koristiti samo tekstovima
propisa.
(4) Za vrijeme pismenog ispita kandidatima nije dozvoljeno meusobno
dogovaranje o predmetima pismene radnje, razgovor sa drugim licima, niti naputanje
prostorija u kojima se ispit obavlja.
(5) Ukoliko se neki kandidat poslui nedoputenim pomonim sredstvima, bie
iskljuen sa ispita i smatrae se da taj kandidat ispit nije poloio.
lan 14.
Ocjenjivanje pismenih radnji
(1) Svaki pismeni ispitni zadatak ocjenjuju dva lana Komisije nezavisno jedan o
drugoga. Svi lanovi Komisije glasanjem odluuju o izboru lanova koji e ocjenjivati
pismene zadatke, pri emu mora uestvovati lan Komisije koji je dao pismenu radnju.
Ispitni zadaci se ocjenjuju anonimno, a u tu svrhu se ocjenjivanje vri pod ifrom koju
dodjeljuje ministarstvo, bez oznake imena kandidata.
(2) Radovi se ocjenjuju ocjenama odlian (10), vrlo dobar (9), dobar (8), sasvim
zadovoljava (7), zadovoljava (6) i nije poloio (5), pri emu se kao pojedinane ocjene
mogu davati samo pune ocjene. U sluaju razliitog ocjenjivanja izraunava se prosjena
ocjena do dvije decimale (npr. 7,50).
(3) Kandidat, kod koga najmanje dva pismena zadatka nisu ocijenjena kao
poloio, nije poloio cijeli ispit.
(4) Prosjek ocjena za sve pismene radove predstavlja rezultat pismenog ispita.
Rezultat ispita utvruje Komisija.
lan 14a.
Usmeni dio ispita
Usmeni dio ispita polae se u jednom danu iz Propisa o slubi notara i odbrane
pismenih ispitnih zadataka.
lan 14b.
Poziv na usmeni dio ispita
Usmeni dio ispita polae se pred Komisijom u pravilu 60 dana nakon zavrenog
pismenog dijela ispita.
Kandidatima e se zajedno sa pozivom za usmeni dio ispita, saoptiti rezultati
pismenog dijela ispita.
Poziv za usmeni dio ispita e se dostaviti kandidatima najkasnije 30 dana prije

polaganja usmenog dijela ispita.
lan 14v.
Zapisnik
Za vrijeme polaganja pismenog i usmenog ispita vodi se odvojeni zapisnik. U
zapisnik se upisuju lini podaci kandidata, sastav Ispitne komisije, duina trajanja
pisanja pismene radnje uz naznaku vremena predaje radnje, ocjene komisije i
druge napomene.
Zapisnik potpisuju predsjednik i lanovi Komisije koji su kandidate ispitivali, te
zapisniar (sekretar).
Svaki kandidat ima pravo zahtijevati da mu se omogui uvid u zapisnik, kao i
ocjenu njegovih pismenih radnji i predsjednik Komisije je duan omoguiti taj uvid.
lan 14g.
Postupak na usmenom dijelu ispita
Usmeni dio ispita ne moe trajati due od etiri sata, sa pauzom od sat vremena, pri
emu se najvie moe ispitivati pet kandidata istovremeno.
Usmeni dio ispita je javan. Predsjednik Komisije moe udaljiti sluaoce koji svojim
ponaanjem ometaju ispitivanje, kao i sluaoce koji se u prostoriji u kojoj se obavlja
ispitivanje ne mogu smjestiti na nain da ne ometaju ispitivanje.
lan 14d.
Ocjenjivanje uspjeha na usmenom dijelu ispita i zakljuna ocjena
Po zavretku polaganja usmenog dijela ispita formira se zavrna ocjena sa
maksimalno dvije decimale iz pojedinanih rezultata pojedinih predmeta koji se
sabiraju i dijele sa etiri. Rezultat usmenog dijela ispita sabira se sa rezultatom
pismenog dijela ispita i dijeli se sa dva. Ispit je poloen ako zakljuna ocjena iznosi
najmanje 6 (est), pod uslovom da su sve pojedinane ocjene usmenog ispita
ocijenjene najmanje sa 6 (est).
Predsjednik Komisije saoptava zavrnu ocjenu kandidatu usmeno po zavretku
polaganja usmenog dijela ispita, nakon to postupi prema stavu 1. ovog lana.
lan 14.
Uslovi za polaganje notarskog ispita lanova Komisije
lanovi Komisije za polaganje notarskog ispita su osloboeni pohaanja
pripremnog seminara.
lan 15.
Izostanak sa ispita
Ako kandidat ne pristupi polaganju ispita ili prije poetka ispita izjavi da odustaje
od polaganja, smatra se da ispit nije ni polagao.
6
lan 16.
Prekid ispita
(1) Zapoeti ispit moe se prekinuti ako je kandidat zbog bolesti, saobraajnog
udesa ili smrtnog sluaja lana ue porodice sprijeen nastaviti polaganje ispita.
(2) O nastavljanju polaganja ispita odluuje Komisija, o emu se sainjava slubena
zabiljeka.
(3) Zahtjev za nastavak ispita moe se podnijeti u roku od osam dana od dana kada
je kandidat polagao ili trebao polagati pismeni dio ispita.
(4) Nakon isteka roka od 60 dana od dana kada je kandidat ispit prekinuo, ispit se
ne moe nastaviti.
lan 17.
Ponavljanje ispita
Kandidat koji nije poloio ispit moe ponovo polagati taj ispit nakon isteka roka od
est mjeseci od dana polaganja ispita. Ispit se moe ponoviti najvie dva puta.
lan 18.
Uvjerenje
O poloenom notarskom ispitu ministarstvo izdaje uvjerenje u roku od 30 dana od
dana poloenog ispita uz navoenje zakljune ocjene. Sadraj uvjerenja utvruje
ministarstvo.
lan 19.
Evidencija o ispitima
(1) U ministarstvu se vodi evidencija lica koja su poloila ispit i koja nisu poloila
notarski ispit.
(2) Oblik i sadraj kao i nain voenja knjige evidencije propisuje ministar pravde.
Knjiga evidencije mora biti uvezana, a stranice moraju biti oznaene rednim brojevima.
Ovjeru knjige vri ministar.
(3) Knjige evidencije uvaju se trajno.
2. Uslovi za obavljanje slube notara, postupak izbora notara,
udaljenje notara iz slube
prestanak slube i
lan 20.
Uslovi za obavljanje slube notara
Za notara moe biti imenovano samo lice koje kumulativno ispunjava sljedee
uslove:
1. da je dravljanin Bosne i Hercegovine,
2. da ima poslovnu sposobnost i ispunjava opte zdravstvene uslove,
3. da je diplomiralo na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini ili prije

06.04.1992. godine na pravnom fakultetu u bivoj Jugoslaviji. Ukoliko je
diploma steena na pravnom fakultetu u nekoj drugoj dravi, ovaj uslov se
stie nakon nostrifikacije diplome od nadlenog organa,
4. da je poloilo pravosudni ispit u Bosni i Hercegovini ili prije 06.04.1992.
godine u bivoj Jugoslaviji. Ukoliko je pravosudni ispit poloen u nekoj drugoj
dravi, ovaj uslov se stie nakon priznavanja tog ispita od strane ministarstva,
5. da nije osuivano na kaznu zatvora za krivina djela protiv ovjenosti i
meunarodnog prava, protiv slubene ili druge dunosti ili za drugo krivino
djelo izvreno s umiljajem, koje u vrijeme imenovanja jo nije brisano iz
kaznene evidencije koju vodi nadleni organ i
6. Da nije smijenjen sa dunosti od strane nadlenih organa zbog zloupotrebe
slubenog poloaja i ovlatenja ili nesavjesnog rada u slubi'.
7.da ima poloen notarski ispit.
lan 21.
Slubeno sjedite notara i broj notara
(1) Na prijedlog ministra, Vlada Republike Srpske odreuje broj potrebnih notara
za podruje Republike Srpske, kao i njihovo slubeno sjedite.
(2) Slubeno sjedite notara je optina ili grad koje odredi Vlada Republike Srpske.
(3) Nakon formiranja Notarske komore Republike Srpske (u daljem tekstu:
Notarska komora), prilikom odreivanja broja notarskih mjesta kao i prilikom
utvrivanja slubenih sjedita pribavlja se miljenje i Notarske komore.
(4) Broj notara odreuje se prema broju stanovnika koji ive na podruju Republike
Srpske, uzimajui u obzir i godinji broj isprava koje se notarski obrade, pri emu se po
pravilu na 20.000 stanovnika treba otvoriti jedno notarsko mjesto.
(5) Dvije ili vie optina, koje imaju manji broj stanovnika od broja koji je utvren
u stavu 4. ovog lana, mogu imati jednog notara.
lan 22.
Konkurs za izbor notara
(1) Izbor notara vri se konkursom.
(2) Konkurs organizuje i provodi ministarstvo.
(3) Konkurs za popunu notarskih mjesta mora da sadri pored uslova za izbor
notara predvienih ovim zakonom i sljedee podatke: rok podnoenja prijava, rok
obavjetavanja kandidata o rezultatu konkursa, kao i slubeno sjedite za koje se vri
izbor notara.
(4) Rok za podnoenje prijava na konkurs iznosi 30 dana od posljednjeg
objavljivanja konkursa prema stavu 5. ovog lana.
(5) Konkurs se obavezno objavljuje u najmanje jednom dnevnom listu i u
"Slubenom glasniku Republike Srpske".
8
lan 23.
Izbor notara
(1) Za notara mogu biti izabrani samo kandidati, koji su po svojim radnim i
ljudskim kvalitetima dostojni ugleda notarske slube.
(2) Kod izbora izmeu vie kandidata, koji ispunjavaju uslove iz lana 20. ovog
zakona, prvenstveno e se voditi rauna o uspjehu na notarskom ispitu, a kod istog
uspjeha i o nacionalnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih u sjeditu notara.
(3) Izbor kandidata za notara prijavljenih na konkurs mora se izvriti najkasnije u
roku od 45 dana od dana isteka roka za podnoenje prijava na konkurs.
(4) Ministar formira Komisiju za sprovoenje konkursa, koja utvruje listu kandidata koji ispunjavaju uslove
predviene konkursom.
(4) Predsjednik Vlade Republike Srpske imenuje dva lana, ministar pravde
imenuje dva lana, predsjednik Vrhovnog suda jednog lana u konkursnu komisiju
za provoenje konkursa, koja utvruje listu kandidata koji ispunjavaju uslove
predviene konkursom i provjerava da li su ispunjene pretpostavke prema lanu 6.
stav 1., lanu 7. i lanu 20. ovog zakona.
U konkursnoj komisiji moraju biti zastupljeni predstavnici konstitutivnih naroda i
ostalih.
Komisija e osim toga navesti da li prema njenim saznanjima kandidat ispunjava
pretpostavke iz stava 1.ovog lana.
zakona
(5) Rjeenje o izboru za notara donosi ministar, na prijedlog Komisije iz lana 8. ovog
iz prethodne take ovog lana.
(6) Kandidati koji ne budu izabrani za notara dobijaju pismeno obavjetenje, koje
sadri razloge zbog kojih oni nisu izabrani, kao i podatke o kandidatu koji je izabran za
notara.
(7) Protiv rjeenja o izboru notara moe se u roku od osam dana nakon prijema
rjeenja, odnosno obavjetenja, uloiti prigovor ministru. Prigovor protiv rjeenja o
izboru kandidata za notara zadrava izvrenje rjeenja.
(8) Ministar je duan odluiti o prigovoru u roku od 15 dana od dana prijema
prigovora. Rjeenje kojim je odlueno o prigovoru je konano.
(9) Protiv rjeenja iz stava 8. ovog lana, kandidat ima pravo na zatitu svojih prava
kod nadlenog suda, odnosno drugih zakonom odreenih organa, u roku od 30 dana od
dana prijema rjeenja donesenog po prigovoru.
lan 24.
Polaganje sveane izjave i povelja o imenovanju
(1) Nakon to je rjeenje o izboru notara prema lanu 23. ovog zakona postalo
konano, imenovanje notara vri ministar.
(2) Ministar uruuje notaru povelju o imenovanju. Izgled i sadraj povelje utvruje
ministar. Rjeenje o imenovanju se objavljuje u Slubenom glasniku Republike Srpske.
(3) Prije uruenja povelje o imenovanju, notar daje sveanu izjavu pred ministrom.
Sveana izjava glasi:
Zaklinjem se da u slubu notara obavljati tako to u tititi Ustav i zakon i da u
slubu obavljati nepristrasno, savjesno, nezavisno i uvajui poslovnu tajnu.
(4) Notar je obavezan u roku od 60 dana nakon prijema povelje o imenovanju,
ministarstvu podnijeti dokaze da ima opremljenu notarsku kancelariju u svome
slubenom sjeditu, da je pribavio slubeni peat i da je zakljuio osiguranje od
odgovornosti u smislu lana 54. ovog zakona. Opremu i prostor koji mora ispunjavati
notarska kancelarija, propisae ministar.
(5) Notar poinje sa radom kada ispuni uslove iz stava 4. ovog lana, a najkasnije u
roku od 60 dana od dana prijema povelje o imenovanju. U opravdanim sluajevima
ministarstvo moe produiti ovaj rok.
lan 25.
Prestanak slube notara
(1) Sluba notara prestaje:
1. smru,
2. navrenjem 65 godina ivota,
3. pismenim otkazom notara - danom donoenja konanog rjeenja o prestanku
slube,
4. ako bude osuen za krivino djelo iz lana 20. taka 5. ovog zakona
poinjeno s umiljajem ili ako mu bude izreena zabrana daljeg obavljanja
slube notara - danom pravosnanosti sudske odluke,
5. ako bez valjanog razloga ne zapone s radom u roku utvrenom u stavu 4.
lana 24. ovog zakona,
6. kad na osnovu odluke disciplinskog organa izgubi pravo na obavljanje
slube notara - danom donoenja konane odluke disciplinskog organa,
7. razrjeenjem - danom donoenja konanog rjeenja o razrjeenju.
(2) Rjeenje o prestanku slube notara, iz razloga utvrenih u stavu 1. ovog lana,
donosi ministar pravde, kada nastane razlog za prestanak slube.
lan 26.
Razrjeenje notara
(1) Notar e biti razrijeen:
10
1. ako naknadno prestanu postojati pretpostavke za obavljanje slube notara

iz lana 20. ovog zakona, ili ako se naknadno utvrdi da prilikom imenovanja
te pretpostavke nisu postojale,
1. Ako naknadno prestanu postojati pretpostavke za obavljanje

notarske slube iz lana 23. stav 1. ovog zakona ili se naknadno utvrdi da
prilikom imenovanja te pretpostvke nisu postojale,
2. ako zasnuje radni odnos ili ako pone koristiti starosnu ili invalidsku
penziju ili pone obavljati neku drugu slubu, odnosno ako nastanu razlozi
navedeni u lanu 51. ovog zakona,
3. ako mu sudskom odlukom bude oduzeta ili ograniena poslovna
sposobnost,
4. ako usljed tjelesnog nedostatka, tjelesne ili duevne slabosti ili zbog bolesti
postane trajno nesposoban za uredno obavljanje slube,
5. ako njegovi poslovni odnosi ili nain voenja poslova notara, odnosno
njegove materijalne prilike ugroavaju interese stranaka,
6. ako se nije osigurao od odgovornosti zakljuivanjem ugovora o osiguranju
ili ne plaa naknadu za osiguranje Notarskoj komori u skladu sa lanom
54. ovog zakona,
7. ako godinje nije pohaao najmanje dva kursa za usavravanje notara
priznata od strane ministarstva.
(2) Rjeenje o razrjeenju donosi ministar nakon konsultacija sa Notarskom
komorom, s tim da se prije donoenja rjeenja notar mora
sasluati i izjasniti o
okolnostima za razrjeenje.
(3) Protiv rjeenja o razrjeenju moe se koristiti pravni lijek predvien u stavu 7.
do 9. lana 23. ovog zakona.
lan 27.
Gubljenje prava na upotrebu slubenog naziva
Prestankom slube ili udaljenjem iz slube notar gubi ovlatenje da nosi naziv
notar.
lan 28.
Privremeno udaljavanje iz slube
(1) Notar moe biti privremeno udaljen iz slube:
1. ako je protiv njega pokrenut postupak radi oduzimanja poslovne
sposobnosti,
2. ako se ispune pretpostavke za razrjeenje iz lana 26. ovog zakona ili ako
je pokrenut postupak za razrjeenje.
(2) Ako je u krivinom postupku protiv notara odreen pritvor, za vrijeme trajanja
pritvora nastupaju dejstva privremenog udaljavanja po sili zakona, bez izdavanja rjeenja.
11
(3) Rjeenje o privremenom udaljavanju notara iz slube, donosi ministar po

slubenoj dunosti.
lan 29.
Posljedice privremenog udaljavanja iz slube
(1) Rjeenjem o udaljenju iz slube po osnovu lana 28. ovog zakona, mora se
odluiti o uvanju spisa, poslovnih knjiga, peata i tambilja za vrijeme dok traje
udaljenje.
(2) Za vrijeme privremenog udaljenja iz slube, notar ne smije preduzimati nikakve
slubene radnje iz nadlenosti notara.
3.
Vrilac dunosti notara

lan 30.
Vrilac dunosti notara
(1) Ako je sluba notara prestala, ministarstvo moe bez javnog konkursa odrediti
vrioca dunosti notara. Za vrioca dunosti notara moe biti postavljen samo drugi notar
ili lice koje ispunjava uslove iz lana 20. ovog zakona.
(2) Mandat vrioca dunosti notara traje do imenovanja novog notara, a najdue
est mjeseci, s tim to u opravdanim sluajevima taj rok moe biti produen za jo est
mjeseci.
(3) Vrilac dunosti notara preuzima sve spise, knjige i drugu dokumentaciju notara
na ije mjesto je postavljen.
(4) Zadatak vrioca dunosti notara je da nastavi slubene radnje koje je zapoeo
notar i nije ovlaten poduzimati nove notarske poslove.
(5) Vrilac dunosti notara ima pravo da potrauje trokove ukoliko oni dospiju
nakon preuzimanja poslova, a ukoliko je stranka platila notaru predujam za preduzimanje
odreene slubene radnje, ima pravo taj predujam uraunati prilikom obrauna sa
vriocem dunosti notara.
(6) Vrenje dunosti se obavlja na troak i za raun Notarske komore, kojoj vrilac
dunosti notara podnosi obraun svoje djelatnosti i od nje dobija primjerenu naknadu za
obavljene poslove notara.
(7) Vrilac dunosti notara koristi, ukoliko je neophodno, peat notara, ija je
sluba prestala, uz dodatak "vrilac dunosti notara".
(8) Odredbe lana 40. st. 1. i 2. i lana 41. stav 2. kao i odredbe ovog zakona o
odgovornosti notara, primjenjuju se i na vrioca dunosti notara.
(9) Ako lice koje je odreeno za vrioca dunosti notara jo nije osigurano kao
notar, osiguranje vrioca dunosti preuzima Notarska komora u skladu sa lanom 54.
ovog zakona.
12
4.
Notarski pomonik
lan 31.
Notarski pomonik
(1) U notarskoj kancelariji moe biti zaposlen notarski pomonik.
(2) Notarski pomonik se svojim radom osposobljava za kasnije samostalno vrenje

poslova notara, kao i za polaganje notarskog ispita.
lan 32.
Uslovi za slubu notarskog pomonika
(1) Za notarskog pomonika mogu biti primljena samo lica koja su svojim radnim i
ljudskim kvalitetima dostojna ugleda djelatnosti notara.
(2) Izbor izmeu vie kandidata vri se primjenom kriterija koji se odnose na line i
strune kvalitete svakog kandidata, pri emu se naroito uzimaju u obzir rezultati
postignuti za vrijeme studija na pravnom fakultetu.
lan 33.
Potreba za notarskim pomonicima i uslovi za njihovo imenovanje
(1) Potrebu za prijemom notarskog pomonika u notarske kancelarije utvruje
Notarska komora, pri emu treba pribaviti i miljenja notara, a konanu odluku o broju i
o konkursu za mjesta notarskih pomonika, donosi ministarstvo na prijedlog Notarske
komore.
(2) Za notarskog pomonika moe biti imenovano samo lice koje ispunjava sljedee
uslove:
1. da je dravljanin Bosne i Hercegovine
2. da je poloilo pravosudni ispit u smislu lana 20. taka 4. ovog zakona.
lan 34.
Konkurs za popunu mjesta notarskog pomonika
(1) Izbor notarskog pomonika vri se konkursom.
(2) Konkurs organizuje i provodi ministarstvo, na prijedlog Notarske komore.
(3) Konkurs mora sadravati sljedee podatke: opte uslove za imenovanje
notarskog pomonika, rok podnoenja prijava i rok za obavjetavanje kandidata o
rezultatu konkursa.
(4) Konkurs se obavezno objavljuje u najmanje jednom dnevnom listu i u
"Slubenom glasniku Republike Srpske".
(5) Rok za podnoenje prijava na konkurs iznosi 30 dana od posljednjeg
objavljivanja konkursa u smislu stava 4. ovog lana.
13
lan 35.
Postupak izbora notarskog pomonika
(1) Ministar pravde je duan da u roku od 15 dana nakon isteka roka za podnoenje
prijava na konkurs predoi Notarskoj komori listu kandidata, koji ispunjavaju uslove
navedene u konkursu.
(2) Notarska komora u roku od 30 dana nakon predoavanja liste kandidata donosi
rjeenje o izboru kandidata za notarskog pomonika.
(3) Kandidati, koji ne budu izabrani za notarskog pomonika, dobijaju pismeno
obavjetenje, koje sadri razloge zbog kojih oni nisu izabrani, kao i podatke o kandidatu
koji je izabran za notarskog pomonika.
(4) Protiv rjeenja o izboru notarskog pomonika moe se u roku od osam dana
nakon prijema rjeenja, odnosno obavjetenja, uloiti prigovor ministru pravde. Prigovor
protiv rjeenja o izboru kandidata za notarskog pomonika odlae izvrenje rjeenja o
izboru notarskog pomonika.
(5) Ministar je duan odluiti o prigovoru u roku od 15 dana od dana prijema
prigovora. Rjeenje kojim je odlueno o prigovoru je konano.
(6) Protiv rjeenja iz stava 5. ovog lana kandidat ima pravo na zatitu svojih prava
pred nadlenim sudom, odnosno pred drugim nadlenim organima, u skladu sa zakonom,
u roku od 30 dana od dana prijema konanog rjeenja.
lan 36.
Poloaj notarskog pomonika
(1) Osposobljavanje notarskog pomonika kod notara traje najmanje tri godine.
(1) Status notarskog pomonika prestaje imenovanjem za notara ili otkazom

ugovora o radu od strane Notarske komore. Ugovor o radu moe se raskuniti na lini
zahtjev notarskog pomonika. On moe biti otputen, a ukoliko nije poloio notarski
ispit.
(2) Odredbe lana 52. ovog zakona, shodno vae i za notarskog pomonika. Danom
stupanja na posao notarski pomonik mora okonati eventualno postojei drugi radni
odnos.
lan 37.
Poslovi notarskog pomonika
(1) Notarski pomonik moe u notarskoj kancelariji obavljati, pod neposrednim
nadzorom notara, sve poslove za koje je po zakonu ovlaten notar.
(2) Notarski pomonik ne smije lino potpisivati notarske isprave ili zabiljebe o
ovjeri.
(3) Notarski pomonik je duan za vrijeme svoje slube u notarskoj kancelariji da
se pridrava istih slubenih i ostalih obaveza koje vae za notara.
14
lan 38.
Plata notarskog pomonika
(1) Notarski pomonik od dana stupanja na posao i za vrijeme trajanja slube
ostvaruje primjerenu platu, kao i ostala prava u vezi sa radom kod notara od Notarske
komore.
(2) Notarska komora e svojim aktom utvrditi mjerila za platu notarskog
pomonika.
(3) Aktom iz stava 2. ovog lana utvruje se i visina naknade koju je notar, kojem
je upuen notarski pomonik na rad, duan plaati Notarskoj komori.
5.
Zamjenik notara
lan 39.
Zamjenik notara
(1) Ako je notar sprijeen due od dvije sedmice u vrenju slube, obavezan je to
odsustvovanje, bez odlaganja prijaviti ministarstvu. Ako ova sprijeenost traje due od
jednog mjeseca, notaru je potrebno odobrenje ministarstva. Odobrenje se izdaje samo ako
se time ne ometa primjena i zatita prava stranaka.
(2) Ako sprijeenost notara traje due od jednog mjeseca, notar mora zahtijevati
postavljenje zamjenika notara, a ako notar ne podnese zahtjev za postavljenje zamjenika
notara, ministar moe i bez zahtjeva postaviti zamjenika notara.
(3) Na zahtjev notara, ministar moe notaru postaviti zamjenika i za njegovo
odsustvo ili sprijeenost za rad koje e trajati i krae od dvije sedmice. Postavljenje
zamjenika notara moe se izvriti i unaprijed za sve sluajeve sprijeenosti za rad notara,
koji nastupe tokom jedne kalendarske godine (takozvani stalni zamjenik notara).
(4) U sluaju privremenog udaljenja notara iz slube, zamjenik notara moe biti
postavljen i bez zahtjeva notara.
(5) Za zamjenika notara moe biti postavljen samo notarski pomonik ili drugi
notar.
(6) U odnosu na pitanja koja nisu regulisana u odredbama l. 40. i 41. ovog zakona,
primjenjuju se odredbe ovog zakona koje vrijede za notara, osim odredbi lana 54. ovog
zakona.
lan 40.
Postavljenje zamjenika notara
(1) Zamjenika notara bez konkursa postavlja pismenim rjeenjem ministar.
(2) Zamjenik notara mora, ukoliko nije ve ranije kao notar dao sveanu izjavu,
prije poetka rada dati sveanu izjavu. Ukoliko je ve jednom kao zamjenik nekog notara
dao sveanu izjavu, dovoljno je da se u rjeenju izvri uputa na ranije datu sveanu
izjavu.
(3) Postavljeni zamjenik notara moe se u svako doba opozvati.
15
lan 41.
Prava i dunosti zamjenika notara
(1) Zamjenik notara obavlja slubu kao notar i obavezan je na ispravama koje
izdaje, uz svoj potpis dopisati dodatak, koji ga oznaava kao zamjenika i upotrebljavati
peat i tambilj notara koga zamjenjuje.
(2) Zamjenik notara mora se uzdravati od preduzimanja onih slubenih radnji koje
su zabranjene i notaru koga zamjenjuje.
(3) Zamjenik notara vri slubu na troak notara koga zamjenjuje i notar je
obavezan zamjeniku notara isplatiti primjerenu naknadu za rad.
(4) Slubena ovlatenja zamjenika notara poinju sa preuzimanjem slube i
prestaju, ako se postavljenje prethodno ne opozove, sa predajom slube notaru. Za
vrijeme tog perioda notar se mora uzdravati od obavljanja svoje slube.
(5) Oteenoj stranci zbog povrede slubene dunosti zamjenika notara, pored
zamjenika, odgovara i notar kao solidarni dunik. U odnosima izmeu notara i zamjenika
notara obavezan je samo zamjenik notara.
6.
Struni saradnik u kancelariji notara

lan 42.
Struni saradnik
(1) Notar moe zaposliti strunog saradnika, koji ima poloen pravosudni ispit u
skladu sa lanom 20. taka 4. ovog zakona.
(2) Struni saradnik za vrijeme trajanja slube ostvaruje platu i ostala prava iz
radnog odnosa kod notara, a u skladu sa shodnom primjenom zakona i drugih propisa
Republike Srpske, koji se odnose na radne odnose i plate slubenika organa uprave.
7.
Prava i dunosti notara

lan 43.
Slubeno podruje notara
(1) Notar moe svoju djelatnost u vezi sa izdavanjem isprava obavljati samo unutar
svog slubenog podruja, ukoliko u izuzetnim sluajevima opravdani interesi traioca
prava ne nalau djelovanje izvan slubenog podruja.
(2) Notar moe imati samo jednu kancelariju za rad.
lan 44.
Radno vrijeme
Redovno radno vrijeme notara odreuje rjeenjem Notarska komora. Notar moe,
prema potrebi, slubene radnje preduzimati i izvan utvrenog radnog vremena.
16
lan 45.
Obaveza preduzimanja slubenih radnji
Notar je obavezan preduzimati sve slubene radnje iz oblasti zakonom utvrene
nadlenosti i ne smije bez valjanog razloga odbiti preduzimanje slubenih radnji.
lan 46.
Izuzee notara
(1) Notar ne smije djelovati ako postoje sumnje u njegovu nepristrasnost. U
pogledu izuzea notara od preduzimanja slubene radnje se primjenjuju odredbe Zakona
o optem upravnom postupku, koje se odnose na izuzee nekog slubenog lica.
(2) U sluaju sumnje o tome da li postoje razlozi za izuzee, notar je obavezan
odbiti preduzimanje slubene radnje.
(3) O izuzeu notara, vrioca dunosti notara, zamjenika notara ili notarskog
pomonika, odluuje ministar na prijedlog stranke ili notara.
(4) Slubene radnje, koje su protivno stavu 1. ovog lana preduzeli notar, notarski
pomonik, vrilac dunosti notara ili zamjenik notara, nitave su.
lan 47.
Zabrana uestvovanja
Notar ne smije uestvovati u aktivnostima pravnih lica ili ortaklucima koje su
nespojive sa njegovom slubom.
lan 48.
Odbijanje slubene radnje
(1) Notar je obavezan odbiti preduzimanje slubene radnje, ukoliko se ova radnja
odnosi na pitanje koje po zakonu ne spada u nadlenost notara, a naroito ukoliko se
uestvovanje notara zahtijeva radi postizanja oigledno nedozvoljenog ili neasnog cilja.
(2) Notar ne smije kod zakljuivanja pravnih poslova posredovati izmeu stranaka
niti u vezi sa nekom slubenom radnjom preuzeti jemstvo ili drugo obezbjeenje za
stranku.
(3) Notar je obavezan voditi rauna da se ni lica koja su kod njega zaposlena ne
bave takvim poslovima. Ministar e utvrditi formular na kome e saradnici notara dati
izjavu u vezi sa zabranom uestvovanja.
lan 49.
Obaveza uvanja slubene tajne
(1) Notar je obavezan uvati kao slubenu tajnu ono za to je saznao u obavljanju
svoje slube, osim ako iz zakona, volje stranaka ili sadraja pravnog posla ne proizilazi
to drugo.
(2) Na uvanje slubene tajne iz stava 1. ovog lana obavezna su i lica zaposlena u
kancelariji notara. Ministar e utvrditi formular za odgovarajuu izjavu saradnika notara.
17
(3) Stranke mogu notara osloboditi obaveze uvanja slubene tajne.

(4) Obaveza uvanja slubene tajne postoji i nakon prestanka slube notara.
lan 50.
Zajedniko obavljanje slube
(1) Notari koji su postavljeni u istom slubenom sjeditu, a radi zajednikog
obavljanja slube, mogu se povezivati i imati zajednike prostorije (kancelarije) za rad,
ako time nije ugroeno lino obavljanje slube sa linom odgovornou, kao i
nezavisnost i nepristrasnost notara.
(2) Povezivanje radi zajednikog vrenja slube ili radi zajednikog koritenja istih
prostorija, za smjetaj kancelarija doputeno je samo ako time nije ugroeno lino
obavljanje slube s linom odgovornou, nezavisnost i nepristrasnost notara.
lan 51.
Profesionalno obavljanje slube
(1) Notar ne moe istovremeno biti advokat.
(2) Notar ne smije istovremeno biti u kojoj drugoj profesionalnoj slubi ili imati
kakvo drugo profesionalno zaposlenje.
(3) Zabrana iz stava 2. ovog lana, ne odnosi se na obavljanje slube izvritelja
testamenta, staratelja ili koje druge sline slube zasnovane na odluci nadlenog organa.
(4) Zabrana se ne odnosi ni na obavljanje naune, umjetnike ili predavake
djelatnosti, te na obavljanje dunosti u Notarskoj komori i u meunarodnim udruenjima
notara.
lan 52.
Dopunska djelatnost
(1) Notar ne moe za bilo kakvu naknadu ili platu obavljati dopunsku djelatnost u
nekom organu, privrednom drutvu i drugim pravnim licima koja ostvaruju dobit (u
daljnjem tekstu: pravno lice) niti moe biti lan uprave ili nekog drugog organa u
pravnom licu.
(2) Notar moe obavljati neku dopunsku djelatnost samo ako ona nije u suprotnosti
sa njegovom slubom i ako mu to odobri ministar.
8.
Naknada tete
lan 53.
Naknada tete
(1) Notar je duan naknaditi tetu, koju je drugom prouzrokovao povredom svoje
slubene dunosti.
(2) Za prouzrokovanu tetu notar odgovara po optim pravilima za naknadu tete.
18
(3) Notar odgovara i za tetu koju je prouzrokovao notarski pomonik ili drugo
zaposleno lice u njegovoj kancelariji. Notar odgovara za tetu koju uini zamjenik notara
u skladu sa odredbama lana 41. stav 5. ovog zakona.
lan 54.
Osiguranje od odgovornosti
(1) Notar je duan prije poetka rada da se osigura od odgovornosti za tetu koju bi
mogao poiniti treim licima obavljanjem svoje slubene dunosti. To osiguranje
obuhvata i osiguranje od odgovornosti za radnje zamjenika notara, notarskog pomonika
i drugih lica zaposlenih u notarskoj kancelariji.
(2) U uslovima osiguranja moe se predvidjeti da tetu do odreenog iznosa
nadoknauje notar direktno.
(3) Osiguranje od odgovornosti vri se tako to svaki notar treba da zakljui ugovor
o osiguranju s odgovarajuim drutvom za osiguranje (osiguravajue drutvo) i da to
osiguranje uredno i blagovremeno produava. Osigurana suma iznosi najmanje 250.000
KM za svaki osigurani sluaj.
(4) Uslove osiguranja zajedniki utvruju osiguravajua drutva u Republici
Srpskoj i Notarska komora.
(5) Smatrae se da je notar zakljuio ugovor o osiguranju od odgovornosti kada je
podnio zahtjev za osiguranje osiguravajuem drutvu.
(6) Notarska komora moe preuzeti osiguranje od odgovornosti svih notara u
Republici Srpskoj, s tim to su u tom sluaju notari duni Notarskoj komori plaati
naknadu za utvrenu visinu osiguranja od odgovornosti.
(7) Ako se u postupku utvrdi da je notar tetu treim licima poinio namjerno ili iz
krajnje nepanje, osiguravajue drutvo koje je naknadilo tu tetu ima pravo regresa
prema notaru.
9.
Peat i tambilj notara

lan 55.
Peat i tambilj
(1) Notar ima peat i tambilj.
(2) Oblik, sadraj, nain izdavanja, koritenje i uvanje peata i tambilja notara
ureuje svojim propisom ministar.
lan 56.
Slubeni potpis notara
Notar je obavezan dostaviti predsjedniku osnovnog suda, koji je nadlean za
njegovo slubeno sjedite, slubeni potpis koji on upotrebljava prilikom preduzimanja
slubenih radnji. Notar mora uz potpis navesti i svoje slubeno svojstvo.
19
III - NOTARSKA KOMORA

lan 57.
Notarska komora
(1) Svi notari sa teritorije Republike Srpske obavezno se organizuju u Notarsku
komoru.
(2) Notarska komora ima svojstvo pravnog lica.
(3) Sjedite Notarske komore je u Banjoj Luci.
(4) Notarska komora se upisuje u nadleni registar ministarstva.
lan 58.
Zadaci i organizacija Komore
(1) Notarska komora predstavlja notare kod nadlenih organa vlasti, uva ugled,
ast i prava notara i stara se da notari savjesno i odgovorno i u skladu sa zakonom
obavljaju slubu notara.
(2) Notarska komora izvrava zadatke koji su joj zakonom i drugim propisima
stavljeni u nadlenost, a moe izvravati i druge zadatke koji odgovaraju svrsi njenog
osnivanja.
(3) Ako drugaije nije odreeno ovim zakonom, organizacija, nadlenost, broj,
sastav, nain izbora i prava i dunosti organa Notarska komore i druga pitanja od znaaja
za organizaciju i rad Notarske komore ureuju se statutom Notarske komore.
(4) Statut Notarske komore donosi Skuptina komore, uz saglasnost ministra.
lan 59.
Izvjetaj o radu
Notarska komora je obavezna svake godine podnijeti ministarstvu izvjetaj o svom
radu, te svoje stavove o stanju u notarskim kancelarijama, kao i o mjerama koje bi trebalo
preduzeti radi unapreenja tog stanja.
lan 60.
Doprinosi za Notarsku komoru
Notarska komora se finansira od doprinosa, koje uplauju notari u iznosu koji
utvrdi Skuptina Notarske komore.
lan 61.
Ovlatenja Notarske komore
Notarska komora ima pravo u skladu sa ovim zakonom i statutom Notarske komore
donositi opte akte koji su za notare obavezujui.
20
lan 62.
Pravni lijek protiv odluka Notarske komore
Protiv konanih odluka organa Notarske komore kojima se odluuje o pravima i
dunostima notara, zamjenika notara, notarskih pomonika i drugih lica na radu kod
notara, moe se voditi spor kod nadlenog suda u roku od 30 dana od dana prijema
konane odluke.
lan 63.
Organizacija i registracija
(1) Organizacija i registracija Notarske komore vri se u skladu sa Zakonom o
udruenjima i fondacijama.
(2) Nadzor nad radom Notarske komore vri ministarstvo.
IV - NADLENOSTI NOTARA
lan 64.
Poslovi notara
(1) Notar je nadlean da preduzima notarsku obradu isprava, izdaje potvrde, kao i
da ovjerava potpise, rukoznake i prepise.
(2) Notar moe obavljati ostale poslove koji su mu prema ovom zakonu doputeni.
lan 65.
Notarska obrada isprave
(1) Notarska obrada isprave znai da je isprava u cjelosti sainjena od strane notara,
u skladu sa odredbama lana 70. do 84. ovog zakona i time dokazuje u ispravi zapisane
izjave, koje su stranke dale pred notarom i koje su one svojim potpisom odobrile.
(2) Stav 1. ovog lana ne iskljuuje mogunost da nacrt teksta isprave mogu
sainiti stranke ili njihovi zakonski zastupnici.
lan 66.
Ovjera i potvrda
Ovjera i potvrda znai da je isprava sainjena u skladu sa odredbama lanova 87.
do 96. ovog zakona.
lan 67.
Nalog suda ili organa vlasti
Sud ili drugi organ vlasti mogu notaru, uz njegovu saglasnost, povjeriti vrenje i
drugih poslova, koji su u saglasnosti sa njegovom djelatnou. Tu spadaju naroito:
1. popis i peaenje ostavinske imovine i steajne mase,
2. procjene i javne prodaje /licitacije/ pokretnih stvari i nekretnina u
vanparninom postupku, naroito dobrovoljne prodaje,
3. razdioba prodajne cijene u izvrnom postupku.
21
V OBAVEZE NOTARSKE OBRADE ISPRAVA I NOTARSKIH POTVRDA

lan 68.
Pravni poslovi za koje je obavezna notarska obrada isprava
(1) Pravni poslovi koji za svoju pravnu valjanost zahtijevaju notarsku obradu
isprava odnose se na:
1. pravne poslove o regulisanju imovinskih odnosa izmeu branih drugova,
kao i izmeu lica koja ive u vanbranoj ivotnoj zajednici,
2. raspolaganja imovinom maloljetnih i poslovno nesposobnih lica,
3. pravne poslove kojima se obeava neka inidba kao poklon s tim to se
nedostatak notarske forme u ovom sluaju nadomjeta izvrenjem obeane
inidbe,
4. pravne poslove, iji je predmet prenos ili sticanje vlasnitva ili drugih
stvarnih prava na nekretninama,
5. osnivaka akta privrednih drutava.
(2) Izuzetno od stava 1. t. 4. i 5. ovog lana, notarskoj obradi ne podlijeu
pravni poslovi koje meusobno zakljuuju Republika Srpska i jedinice lokalne
samouprave, kao i ugovori izmeu jedinica lokalne samouprave, iji je predmet
sticanje prava vlasnitva i drugih stvarnih prava i osnivaki akti privrednih
drutava, ako je osniva Republika Srpska ili jedinica lokalne samouprave.
(23) Pravni poslovi za koje protivno stavu 1. ovog lana nisu sainjene notarski
obraene isprave, nitavi su.
(34) Nezavisno od odredbe stava 1. ovog lana, obaveze notarske obrade isprava
mogu biti predviene i u drugim zakonima.
(45) Stranke imaju pravo zahtijevati notarsku obradu isprava i za druge pravne
poslove, koji nisu navedeni u stavu 1. ta. 1. do 5. ovog lana.
(56) Odredbe ovog lana vrijede samo tako dugo dok ne budu zamijenjene
posebnom regulativom o obavezi notarske obrade isprava, koja ih izriito u cjelini ili u
dijelovima stavlja van snage.
(67) Priprema akata za notarsku obradu i ovjeru isprava, kao i za zastupanja
stranaka pred notarima, mogu vriti advokati.
lan 68a.
Ovlatenje notara
Ukoliko su stranke ugovorom ili drugoj notarskoj ispravi ovlastile notara da moe u
ime njih izvriti odreene radnje, kao to je zahtjev za upis prava vlasnitva i drugih
stvarnih prava i slino, takve radnje e notar izvriti u granicama ovlatenja iz notarske
isprave, bez izdavanja posebne punomoi.
22
lan 69.
Pravni poslovi za koje je obavezna notarska potvrda
(1) Potvrivanje statuta kao i sve izmjene statuta privrednih drutava zahtijevaju
notarsku potvrdu.
(2) Utvrivanje statuta kao i izmjena statuta, koji nisu notarski potvreni, su nitavi.
(3) Nezavisno od odredbe stava 1. ovog lana obaveze notarskih potvrda mogu biti
predviene i u drugim zakonima.
(4) Odredbe ovog lana vrijede samo tako dugo dok ne budu zamijenjene
posebnom regulativom o obavezi notarskih potvrda, koja ih izriito u cjelini ili u
dijelovima stavlja van snage.
VI - PRAVILA POSTUPKA O NAINU POSLOVANjA NOTARA
1.
Notarski obraene isprave

lan 70.
Sadraj izvornika notarske isprave
Izvornik notarski obraene isprave (u daljem tekstu: izvornik) mora sadravati:
1. podatke o notaru koji uestvuje u sastavljanju izvornika (prezime, ime i
sjedite notara),
2. podatke (kod fizikih lica prezime, ime, JMBG, zanimanje i adresa
odnosno kod pravnih lica firma, sjedite i zastupanje) o strankama, te
podatke o eventualnim svjedocima i tumaima / prevodiocima ,
3. nain na koji je utvren identitet lica pod takom 2. ovog lana,
4. tekst pravnog posla s naznakom eventualnih punomoi i priloga,
5. napomenu da je izvornik strankama proitan ili da je postupljeno po
odredbama lana 82. stav 2., lana 83. stav 1. i lana 84. ovog zakona,
6. dan, mjesec, godinu i mjesto, a kada to zakon ili stranke zahtijevaju, i sat
kada je izvornik sastavljen,
7. potpis lica pod ta. 1. i 2. ovog lana i peat notara koji je sastavio
izvornik.
lan 71.
Nain pisanja izvornika
(1) Izvornici se moraju napisati elektronskim sredstvom pisanja ili drugim

sredstvom pisanja, jasno i itko. Izuzetno, izvornici se mogu pisati rukopisom, i to samo
trajnom tintom.
(2) Kratice u izvorniku smiju se upotrebljavati samo ako su uobiajene ili opte
poznate, s tim da se prazna mjesta u tekstu popunjavaju crtama.
23
lan 72.
Potpis i peat
(1) Notar je obavezan izvornik svojeruno na njegovom kraju potpisati svojim
imenom i dodatkom notar. Pored potpisa stavie svoj slubeni peat. Na kraj izvornika,
ali iznad potpisa notara, stavljaju se i potpisi stranaka, te svjedoka, ako su i oni
uestvovali u sastavljanju izvornika.
(2) Ako stranka ne zna pisati, to e se u izvorniku naznaiti. Ako stranka ne moe
pisati, u izvorniku e se naznaiti i razlog zbog ega ne moe pisati.
lan 73.
Izmjene i dopune
Ako se u izvorniku moraju izvriti izmjene ili dopune, to e se uiniti na kraju
izvornika, s tim to se mora navesti na koji se dio teksta izvornika izmjene ili dopune
odnose. Izmjene i dopune potpisae stranke i notar, ako su te izmjene i dopune unesene u
izvornik nakon to je on potpisan.
lan 74.
Precrtavanje rijei
(1) U izvorniku se ne smije nita brisati.
(2) Ako treba koju rije precrtati, to e se uiniti tako da ona ostane itka. Broj
precrtanih rijei napisae se na kraju izvornika s oznakom strane i reda izvornika i broja
precrtanih rijei. Takvu napomenu stranke e potpisati po pravilima koja vrijede za
potpisivanje izmjena i dopuna u izvorniku.
lan 75.
Postupak notarske obrade isprave
(1) U okviru postupka notarske obrade isprave notar mora provjeriti da li su stranke
sposobne i ovlatene za preduzimanje i zakljuivanje pravnog posla.
(2) Notar mora ispitati pravu volju stranaka, objasniti situaciju, stranke pouiti o
pravnim posljedicama posla i njihove izjave jasno i nedvosmisleno pismeno sastaviti u
obliku notarskog izvornika. Pri tome notar mora paziti da se iskljue zabune i sumnje,
kao i da neiskusne i nevjete stranke ne budu oteene.
(3) Izvornik se mora strankama proitati u prisustvu notara, neposrednim pitanjima
notar se uvjerava da sadraj izvornika odgovara volji stranaka, nakon toga stranke moraju
odobriti i svojeruno potpisati taj izvornik. U izvorniku se mora, prije potpisa stranaka,
konstatovati da se tako postupilo.
(4) Prilozi se takoe moraju uvijek proitati, osim ako se stranke ne odreknu tog
prava i izjave da su upoznate sa sadrajem priloga. Ovo mora biti zabiljeeno u
izvorniku. Sastavljanje izvornika moe se vriti samo onda, kada prilikom itanja
izvornika prilozi stoje na raspolaganju strankama.
24
lan 76.
Obaveza upozoravanja i pouke
(1) Ako stranke hoe da se u izvornik unesu nejasne, nerazgovjetne ili dvosmislene
izjave, koje bi mogle dati povoda sporovima, ili ne bi imale namjeravani uinak, ili bi se
opravdano moglo smatrati da im je svrha da se koja od stranaka oteti, notar e upozoriti
na to stranke i dati im odgovarajue pouke.
(2) Ako stranke ipak ostanu kod tih izjava, notar moe sainjavanje izvornika odbiti
ili ih tako unijeti u izvornik, ali e notar u tom izvorniku posebno napomenuti da je
stranke upozorio na posljedice takvih izjava.
lan 77.
Utvrivanje identiteta
(1) Ako notar ne poznaje stranke lino i po imenu, njihov identitet utvrdie linom
kartom ili pasoem, ili drugim linim dokumentom. Ako ni to nije mogue, njihov
identitet mora posvjedoiti drugi notar ili dva svjedoka.
(2) U izvorniku notar e navesti da li poznaje stranke, odnosno na koji je nain
utvrdio njihov identitet, uz tano navoenje imena, zanimanja i prebivalita svjedoka,
datuma i broja isprave upotrijebljene za utvrivanje identiteta i organa vlasti koji je tu
ispravu izdao.
lan 78.
Pozivanje svjedoka
(1) Dva svjedoka su potrebna pri sastavljanju notarskog izvornika, ako je koja od
stranaka nepismena.
(2) U ostalim sluajevima zavisie od notara i stranaka da li e pri sastavljanju
notarskog izvornika biti pozvani svjedoci.
(3) Umjesto dva svjedoka moe se pozvati bilo koji drugi notar.
lan 79.
Uslovi u linosti svjedoka
(1) Svjedoci moraju biti punoljetni i znati jedan od slubenih jezika, s tim da jedan
od svjedoka mora znati itati i pisati.
(2) Identitet svjedoka utvruje se na nain predvien u odredbama lana 77. ovog
zakona.
lan 80.
Lica koja ne mogu biti svjedoci
Svjedoci ne mogu biti:
1. lica koja ne mogu valjano svjedoiti uslijed svojih duevnih ili tjelesnih
nedostataka,
2. lica koja su zaposlena kod notara koji obavlja slubenu radnju,
25
3. lica koja mogu imati kakvu korist od posla ije zakljuivanje posvjedouju,
4. lica koja sa strankom ili s onim, koji bi nakon notarske radnje trebao dobiti
kakvu korist, ili sa samim notarom stoje u odnosu, zbog kojega se moe
traiti izuzee notara.
lan 81.
Prisustvo svjedoka
(1) Ako zakonom nije drugaije odreeno, svjedoci ili drugi notar moraju biti
prisutni najkasnije kada notar ita strankama izvornik i kad ga oni potpisuju.
(2) Ako to stranke zahtijevaju, svjedoci mogu biti, ako to drugo nije za pojedine
sluajeve odreeno, iskljueni za vrijeme itanja izvornika, ali u tom sluaju stranke
moraju potpisati izvornik u prisustvu svjedoka i izjaviti da su izvornik proitale ili da im
je bio proitan i da odgovara njihovoj volji. Sve e se to naznaiti u notarskom izvorniku.
lan 82.
Gluha, nijema ili gluhonijema stranka koja je pismena
(1) Gluha stranka koja zna itati mora sama proitati izvornik i izriito izjaviti da
ga je proitala i da odgovara njenoj volji.
(2) Nijema ili gluhonijema stranka koja zna itati i pisati mora na izvorniku
svojeruno napisati da ga je proitala i da ga odobrava. Te izjave moraju se unijeti u
izvornik ispred potpisa.
(3) U izvorniku mora biti naznaeno da se postupilo prema odredbama stavlj 1. i 2.
ovoga lana.
lan 83.
Gluha, nijema, slijepa ili gluhonijema stranka koja je nepismena
(1) Ako gluha stranka ne zna itati ili ako nijema ili gluhonijema stranka ne zna
itati i pisati, mora se osim svjedoka pozvati i jedno lice njenog povjerenja koje se s
njome moe znacima sporazumjeti. To lice mora imati svojstvo svjedoka i ne mora znati
itati i pisati. To lice moe biti u srodstvu s gluhom, nijemom ili gluhonijemom
strankom, ako nije lino zainteresovano u pravnom poslu koji je predmet izvornika.
(2) Ako je koja od stranaka slijepa, gluha ili nijema, svjedoci moraju biti prisutni
kada stranke daju izjavu o raspolaganjima koja e se unijeti u izvornik, zatim prilikom
itanja cijelog izvornika strankama, ili kad ga oni sami itaju te onda kada stranke
izjavljuju svoj pristanak i kad potpisuju izvornik. To e se naznaiti u izvorniku.
(3) Notar se mora uvjeriti da li se lice povjerenja zna putem znakova sporazumjeti s
gluhom, nijemom ili gluhonijemom strankom i u izvorniku navesti da se u to uvjerio.
lan 84.
Tuma
(1) Ako koja od stranaka ne zna ni jedan od slubenih jezika, mora se, pored
svjedoka iz lana 78. stav 1. ovog zakona, pozvati i sudski tuma (prevodilac). U
izvorniku e se naznaiti da se tako postupilo.
26
(2) Tuma moe biti i lice zaposleno kod notara, ali mora imati sva druga svojstva
svjedoka.
(3) Tuma nije potreban ako notar i oba svjedoka odnosno drugi notar vladaju
jezikom stranke iz stava 1. ovog lana.
(4) U sluaju iz stava 3. ovoga lana, svjedoci se ne mogu iskljuiti za vrijeme
itanja izvornika. U izvorniku e se naznaiti zato nije pozvan tuma.
(5) Kad je tuma potreban, notar e nastojati da preko njega sazna pravu volju
stranaka, i prema toj volji na jednom od slubenih jezika sastaviti izvornik, kojeg e
tuma prevesti strankama. Ako to stranka trai, napisae se prevod izvornika na jezik
stranke i priloiti uz izvornik.
(6) Notar treba da upozori stranke da mogu zahtijevati pismeni prevod i prilaganje
uz izvornik. U izvorniku treba biti navedeno da se ovako postupilo i da li su se stranke
odrekle tog prava.
lan 85.
Izvrna isprava
(1) Notarski obraene isprave su izvrne isprave ukoliko su sainjene u propisanoj
formi i ako su sastavljene o nekom pravu potraivanja, koje ima za predmet plaanje
neke odreene sume novca ili davanje odreene koliine drugih zamjenjivih stvari ili
vrijednosnih papira, a dunik je u ispravi pristao na izvrenje bez odlaganja.
(2) Na osnovu notarski obraene isprave kojom je u zemljinim knjigama upisana
hipoteka ili zemljini dug na odreenoj nekretnini, moe se u svrhu plaanja
obezbijeenog potraivanja neposredno nakon dospjelosti zahtijevati izvrenje na toj
nekretnini, ako je dunik u izvorniku na ovo izriito pristao.
(3) Za izvrnost isprava iz stava 1. i 2. ovog lana nije potrebna nikakva daljnja
aktivnost izvrnog suda.
lan 86.
Pobijanje izvrenja
Izvrenje isprave notara moe se pobijati po odredbama zakona kojim je regulisan
izvrni postupak.
2.
Notarske potvrde i ovjere

lan 87.
Potvrde i ovjere
(1) O stvarima, koje su regulisane u lanovima 88. do 96. ovog zakona, notar izdaje
potvrde ili ovjere.
(2) Ako odredbama lanova 88. do 96. ovog zakona nije propisano to drugo, kod
potvrda i ovjera je, umjesto izvornika u smislu lana 70. ovog zakona, dovoljna je isprava
koja mora sadravati svjedoenje notara, njegov potpis, peat, kao i mjesto i datum
izdavanja.
27
lan 88.
Ovjera prepisa
(1) Notar e ovjeriti samo prepis koji je sastavljen u notarskoj kancelariji, odnosno
sainjen uz pomo aparata za fotokopiranje u notarskoj kancelariji. S prepisom je
izjednaena fotokopija isprave.
(2) Prepis se mora slagati s ispravom i u pravopisu, interpunkciji i skraivanju
rijei. Ako su u ispravi neka mjesta preinaena, brisana, precrtana, umetnuta ili dodana,
mora se to u ovjeri navesti. U ovjeri e se navesti i je li isprava poderana, oteena, ili
inae po vanjskom obliku oito sumnjiva, osim ako to ve nije vidljivo iz samog prepisa
ili fotokopije.
(3) Notar mora tano uporediti prepis s ispravom i ako utvrdi da se slae, potvrdie
to na samom prepisu, a uz to e navesti da je to prepis isprave koju je stranka oznaila
kao original, ili da je to prepis ovjerenog prepisa isprave, da li su i u kojoj su formi
plaene pristojbe, da li je pisan rukom ili mainom ili kojim drugim mehanikim ili
hemijskim sredstvom, olovkom ili perom, i gdje se, po njegovom znanju ili po tvrenju
stranke, nalazi original, a ako ga je stranka donijela, ime i prebivalite te stranke.
(4) Ako se na ispravi nalazi kakva primjedba ili klauzula i ona e se unijeti u prepis.
(5) Kad se ovjerava prepis jednog dijela isprave ili izvod iz koje isprave, iz prepisa
se mora jasno naznaiti koji su dijelovi isprave ostali neprepisani.
lan 89.
Ovjera izvoda iz trgovakih ili poslovnih knjiga
Pri ovjeri izvoda iz trgovakih ili poslovnih knjiga notar e uporediti izvod s
odnosnim stavkama izvorne knjige i napisae na izvodu klauzulu ovjere s primjedbom da
se izvod potpuno slae s odgovarajuim stavkama izvorne knjige. U izvodu e se
naznaiti datum pregleda trgovake odnosno poslovne knjige.
lan 90.
Ovjera potpisa
(1) Notar moe potvrditi da je stranka u njegovoj prisutnosti svojeruno potpisala
pismeno, ili svoj potpis na njega stavila, ili da je potpis, koji je ve na pismenu, pred njim
priznala kao svoj.
(2) Identitet stranke mora se utvrditi u skladu s odredbama lana 77. ovog zakona.
(3) Ovjera e se staviti na izvornom pismenu uz naznaku, na koji je nain utvren
identitet i dodatak da je potpis istinit, te onda staviti datum, potpis i slubeni peat notara.
(4) Notar je duan provjeriti pismeno samo u smislu da li po zakonu postoje razlozi
za odbijanje vrenje slubene radnje.
(5) Ukoliko su ispunjeni uslovi stava 4. ovog lana, notar moe ovjeriti i potpis na
pismenu koje nije sastavljeno na slubenom jeziku.
(6) Ako je stranka slijepa ili ako ne zna itati, notar e joj proitati pismeno prije
nego to ovjeri potpis, a ako notar ne zna jezik na kome je pismeno napisano, pismeno e
proitati sudski tuma, to e se navesti u ovjeri.
28
(7) Ako se ovjerava potpis lica kao zastupnika pravnog lica ili organa, notar moe u
ovjeri potvrditi da se to lice potpisalo za pravno lice ili organ samo ako je notar
prethodno utvrdio da je to lice ovlateno to uiniti.
lan 91.
Potvrda o vremenu predoavanja pismena
(1) Vrijeme kad je pismeno notaru ili u njegovoj prisutnosti kojem drugom licu
predoeno, potvrdie se na samom pismenu uz tanu naznaku dana, mjeseca, godine, a
ako to stranka zahtijeva, i sata.
(2) Ako to stranka zahtijeva, mora se utvrditi i identitet lica koje je pismeno
predoilo i lica kojem je pismeno predoeno. U potvrdi e se naznaiti na koji je nain
utvren identitet tih lica.
lan 92.
Potvrda o ivotu nekog lica
(1) Notar moe potvrditi da je neko lice ivo, ako ga lino i po imenu poznaje.
(2) U ispravi, koja e se stranci izdati, potvrdie se da je to lice bilo pred notarom,
uz naznaku dana, mjeseca i godine, a na zahtjev stranke, i sata, kad se to dogodilo i kako
je utvren njegov identitet.
lan 93.
Potvrda o ovlatenju za zastupanje
(1) Notar je ovlaten izdati potvrdu o ovlatenju za zastupanje ako to ovlatenje
proizilazi iz sudskog ili drugog registra. Takva potvrda ima istu dokaznu snagu kao i
potvrda registarskog suda.
(2) Notar e potvrdu iz stava 1. ovoga lana izdati samo ako je prethodno obavio
uvid u registar ili ovjereni izvod iz registra. U potvrdi e se naznaiti dan uvida u registar,
odnosno dan izdavanja izvoda iz registra.
lan 94.
Potvrde o drugim injenicama iz registra
(1) Notar moe izdati potvrdu o postojanju ili sjeditu nekog pravnog lica, o
statusnim promjenama ili drugim pravno vanim injenicama, ako one proizilaze iz
javnog registra.
(2) U sluaju iz stava 1. ovoga lana notar je duan postupati na nain koji je
propisan u lanu 93. stav 2. ovog zakona.
lan 95.
Potvrivanje zakljuaka organa pravnog lica
(1) Ako je notar pozvan da potvrdi zakljuke skuptine ili sjednice nekog drugog
organa pravnog lica, u zapisnik e unijeti dan i vrijeme sjednice, zatim e opisati sve to
se u njegovom prisustvu dogaalo, predlagalo i izjavilo, ukoliko je to vano za
29
prosuivanje pravilnosti postupka, a posebno zakljuke donijete na sjednici. On e

potvrditi i sve drugo to je zakonom propisano.
(2) Zapisnik iz stava 1. ovoga lana, potpisae i lice koje je predsjedavalo sjednici.
(3) Na zahtjev se moe utvrditi i identitet predsjednika i drugih lica koja su bila
prisutna sastanku, a u zapisniku e se navesti kako je njihov identitet utvren.
lan 96.
Potvrda drugih injenica
(1) Na zahtjev zainteresovanih lica notar moe potvrditi i injenice koje su se
dogodile u njegovom prisustvu, poput rasprava o ponudama, licitacije, rijebanja ili
izjave lica o injenicama i stanjima za koje je notar sam ili uz uee strunih lica saznao.
(2) O potvrivanju injenica iz stava 1. ovoga lana notar e sastaviti zapisnik, u
kojem e se navesti mjesto, vrijeme, imena i adrese stranaka i drugih uesnika te taan
opis onoga to se u njegovom prisustvu dogodilo ili to je inae utvrdio. Zapisnik e
potpisati svi uesnici. Ako koji od uesnika odbije potpisati zapisnik, notar e to
naznaiti u zapisniku.
(3) U zapisniku iz stava 2. ovoga lana posebno e se naznaiti kako je utvren
identitet stranaka na koje se potvrda odnosi.
lan 97.
Propisi o sudskom postupku
Odredbama lanova 88. do 96. ovog zakona ne dira se u propise kojima se ureuje
nadlenost i postupak sudova za preduzimanje radnji na koje se te odredbe odnose.
3.
Provedbeni propisi
lan 98.
Provedbeni propisi
Ministar e donijeti propise koji e blie odrediti nain pisanja, oznaavanja,

korigovanja greaka, uvezivanje i obiljeavanje isprava od vie stranica, postupak
izdavanja isprava kao i druga pitanja koja su od znaaja za vaenje notarskih isprava.
4.
uvanje i izdavanje otpravaka i prepisa izvornika

lan 99.
uvanje izvornika isprava
Isprava koju je, u skladu s ovim zakonom, sainio notar predstavlja izvornik
isprave koji uva notar u svojoj arhivi. U toj arhivi notar uva i sve druge isprave koje, u
skladu sa zakonom, saini u vrenju slube notara.
30
lan 100.
Otpravak izvornika
(1) Kad notar saini izvornik obavezan je strankama izdati otpravak izvornika.
(2) Otpravak mora po obliku, formi, sadraju i drugim pitanjima u cjelini
odgovarati izvorniku, mora biti oznaen kao otpravak i u pravnom prometu zamjenjuje
izvornik.
(3) Ako je izvornik izdat, ne moe se vie o njemu izdati otpravak nego samo
prepis izvornika.
lan 101.
Izdavanje otpravaka izvornika
(1) Ako u izvorniku nije to drugo odreeno, otpravak izvornika moe se izdati
samo:
1. licima koja su pravni posao sadran u ispravi zakljuila u svoje ime,
2. licima u ime kojih je taj pravni posao zakljuen,
3. licima u korist kojih je taj pravni posao zakljuen,
4. pravnim nasljednicima lica pod takama 1. do 3. stava 1. ovog lana.
(2) Ako su zbog prestanka rada notara notarske isprave, drugi spisi i dokumentacija
predati na uvanje sudu ili drugom organu vlasti ili drugom notaru, izdavanje isprava iz
stava 1. ovog lana vre ti organi, odnosno notar kod kojih se nalaze na uvanju ti spisi, a
za vrijeme rada zamjenika notara isprave izdaje taj zamjenik.
lan 102.
Otpravak izvornika u svrhu izvrenja
(1) Otpravak izvornika u svrhu izvrenja izdaje se licima koja su u izvorniku
oznaena kao povjerioci, odnosno njihovim pravnim sljednicima, pod uslovom da je
dokazano ispunjenje uslova za izvrnost izvornika.
(2) O izvrnom izvorniku moe se, osim u sluajevima predvienim u stavu 3. ovog
lana, izdati samo jedan otpravak izvornika u svrhu izvrenja.
(3) Ponovni otpravak izvornika u svrhu izvrenja jo neizvrenog otpravka
izvornika iz stava 1. ovog lana, moe se izdati samo:
1. ako sva lica iz lana 101. stav 1. taka 1. i 2. ovoga zakona ili njihovi
pravni nasljednici na to pristanu. Taj pristanak mora biti notarski obraen
biljekom na samom izvorniku potpisanom od stranke, ili posebnom
ovjerenom ispravom, koja e se priloiti izvorniku,
2. ako je ranije izdati otpravak izvornika zbog kojeg nedostatka vraen notaru
ili ako je uniten, oteen ili na drugi nain postao neupotrebljiv,
3. ako sud, na ijem podruju notar ima svoje sjedite, na prijedlog stranke
naredi da mu se izda ponovni otpravak izvornika. Takvu e naredbu sud
31
izdati, ako stranka uini vjerovatnim da joj je potreban ponovni otpravak

izvornika.
lan 103.
Prepisi izvornika
Ako u samom izvorniku nije to drugo odreeno, ovjereni i obini prepisi izvornika
o pravnim poslovima meu ivima mogu se izdavati i svjedocima, licima koja iz tog
pravnog posla ostvaruju odreenu korist, zakonskim zastupnicima, te nasljednicima i
drugim univerzalnim pravnim nasljednicima lica koja iz tog pravnog posla ostvaruju
odreenu pravnu korist, kad to oni zatrae. Tim e se licima dopustiti da mogu u svako
doba razgledati te isprave.
lan 104.
Otpravak ili prepis izvornika izjava posljednje volje
Otpravci ili prepisi izvornika koji se odnosi na izjavu posljednje volje ili odredbe za
sluaj smrti koje je sastavio notar ili koje su njemu pismeno predate, ako u izvorniku nije
to drugo odreeno, mogu se izdati samo ostavitelju dok ivi ili licu koje on na to izriito
ovlasti ovjerenom punomoi. Poslije smrti ostavitelja takvi se otpravci ili prepisi
izvornika mogu izdati samo poslije proglaenja odluke posljednje volje. Dan proglaenja
odluke posljednje volje zabiljeie se na otpravku ili na prepisu izvornika.
lan 105.
Strane notarske isprave
(1) Notarske isprave izdate u inostranstvu imaju, uz uslov uzajamnosti, ista pravna
dejstva, kao i notarske isprave izdate po ovom zakonu.
(2) Strane notarske isprave ne mogu u Republici Srpskoj imati pravna dejstva koja
nemaju po zakonu koji je za njihovo izdavanje bio mjerodavan u inostranstvu.
5.
Pravna zatita
lan 106.
Postupak pravne zatite
(1) Nezadovoljna stranka ima pravo pritube ministarstvu zbog toga to notar nije
preduzeo traenu slubenu radnju, ili zbog toga to traenu radnju u sadrajnom ili
formalnom pogledu nije preduzeo u skladu sa zakonom, ili zbog toga to odugovlai s
njenim preduzimanjem.
(2) Ministarstvo je duno rjeenjem narediti notaru da preduzme traenu slubenu
radnju i odrediti mu rok za izvrenje te radnje. Notar je duan postupiti po tom rjeenju.
32
6.
Preuzimanje isprava, novca i vrijednosnih papira radi uvanja i predaje

lan 107.
uvanje i predaja isprava
(1) Notar je duan preuzeti na uvanje isprave svih vrsta, s tim to je ovlaten odbiti
preuzeti na uvanje onu ispravu, za koju ocjeni da postoje opravdani razlozi za takvu
odluku.
(2) O preuzimanju isprava sastavie se zapisnik, u kojem e se navesti mjesto i
vrijeme preuzimanja, prezime i ime, zanimanje i adresa onoga ko je ispravu predao,
oznaku poloene isprave, razlog zbog koga je poloena i kome je treba izdati. Zapisnik e
potpisati lice koje je ispravu predalo i notar. Na zapisnik e notar staviti svoj slubeni
peat.
(3) Ako se isprava poalje notaru pismom, o tome e se sastaviti zapisnik u skladu
sa stavom 2. ovoga lana. Pismo zamjenjuje potpis lica koje je ispravu predalo.
(4) Notar e o preuzimanju isprave izdati potvrdu. Ako je isprava poslata potom,
potvrda e se potom poslati poiljaocu.
(5) Notar je duan utvrditi identitet lica kome predaje ispravu u skladu sa
odredbama lana 77. ovoga zakona. Primalac je duan potvrditi primitak isprave svojim
potpisom na zapisniku.
lan 108.
uvanje gotovog novca i vrijednosnih papira
(1) Notar moe preuzeti na uvanje gotov novac, mjenice, ekove, javne obveznice
i druge vrijednosne papire, a duan ih je preuzeti samo onda kad su mu, u povodu
sastavljanja notarskog izvornika, predati zato da bi ih uruio odreenom licu ili da bi ih
poloio kod odreenog organa vlasti.
(2) Ako preuzimanje nije potvreno prilikom sastavljanja notarskog izvornika, o
preuzimanju e se sastaviti zapisnik u kome e se tano naznaiti brojevi upisnika i
depozitne knjige, mjesto i vrijeme preuzimanja, odnosno oznaka i vrijednost iznosa
novca, preuzetih papira te ime lica koje ih je predalo i njegovu izjavu o tome ta s njima
treba uiniti. Notar e o preuzimanju izdati stranci potvrdu u kojoj e specificirati novac i
vrijednosne papire koji su mu predati.
(3) Sve preuzete isprave, vrijednosni papiri i novani iznosi se upisuju u kartoteku
depozita. Propise o voenju kartoteke depozita donosi ministar.
(4) Ako se novac i vrijednosni papiri notaru poalju pismom, o tome e notar
sastaviti zapisnik, u skladu sa stavom 2. ovog lana. Pismo e se privrstiti uz zapisnik.
lan 109.
Odvojeno uvanje i predaja novca i vrijednosnih papira
(1) Preuzeti novac i vrijednosne papire notar je duan uvati odvojeno od svog
novca i vrijednosnih papira, u posebnom omotu na kome e se napisati predmet i ime
stranke. Novac koji mu je povjeren notar mora uvati na posebnom raunu kod banke ili
33
druge finansijske organizacije, koji ne moe biti dostupan u okviru prinudnog izvrenja
protiv notara.
(2) Notar vodi listu posebnih rauna u skladu sa propisima, koje e u vezi s tim
donijeti ministar.
(3) Preuzeti novac i vrijednosne papire notar e bez odgaanja predati organu vlasti
ili licu kome se imaju predati, nakon to utvrdi njegov identitet. Primalac e prijem
potvrditi na spisu ili u depozitnoj knjizi.
lan 110.
Obaveza vraanja
(1) Ako notar ne moe izvriti predaju u odreenom roku, moe po proteku tog
roka, a ako rok nije odreen, najkasnije u roku od petanest dana od dana preuzimanja, bez
odlaganja vratiti stranci preuzete vrijednosti ili, ako to nije mogue, moe ih predati
nadlenom sudu na uvanje i o tome obavijestiti predavaoca preporuenim pismom ili na
drugi vjerodostojan nain.
(2) Depozit uinjen kod notara ima djelovanje sudskog depozita.
(3) Odredbe lanova 107. do 109. ovog zakona primjenie se na odgovarajui nain
i u sluaju u kome notar kao sudski povjerenik preuzme ostavinske isprave, novac,
vrijednosne papire ili dragocjenosti.
VII POSLOVNE KNjIGE NOTARA
lan 111.
Poslovne knjige i notarski spisi
(1) Notar vodi sljedee poslovne knjige:
1. opti poslovni upisnik, u koji se upisuju sve notarske isprave,
2. imenik lica koja su pred notarom predala kakvo raspolaganje za sluaj
smrti s oznakom broja odnosnog spisa,
3. depozitnu knjigu o preuzetom i izdatom tuem novcu, vrijednosnim
papirima i dragocjenostima, u koju se, pored tane oznake preuzetog
depozita, treba unijeti ime i adresa deponenta te onoga kome se predmet
treba predati,
4. upisnik poslova koje je sud ili koji drugi organ vlasti povjerio notaru, s
abecednim imenikom,
5. zajedniki abecedni imenik stranaka za njegove upisnike, te za depozitnu
knjigu.
(2) Ministar e propisati sadraj, obrasce i nain voenja poslovnih knjiga iz stava
1. ovog lana.
(3) Nakon upisa posla u odgovarajuu poslovnu knjigu notar formira notarski spis
u skladu sa propisima koje donosi ministar pravde.
34
VIII UVANjE ISPRAVA I SPISA

lan 112.
Obaveza uvanja
Notar je duan sve notarske isprave koje je sam sastavio, kao i isprave koje je
preuzeo na uvanje, uvati pod kljuem, odvojeno od drugih spisa.
lan 113.
uvanje kod prestanka notarske djelatnosti
(1) Ako notar prestaje sa radom duan je o tome odmah obavijestiti ministarstvo, a
istovremeno je duan preduzeti sve potrebne radnje radi uvanja notarskih spisa,
predmeta, poslovnih knjiga, peata i tambilja i druge dokumentacije odnosno novca i
drugih vrijednosnih papira koji se kod njega nalaze na uvanju.
(2) Ministarstvo e rjeenjem odrediti lica za preuzimanje spisa i druge
dokumentacije iz stava 1. ovog lana i odrediti mjesto uvanja tih spisa i dokumentacije.
Pri obavljanju poslova iz stava 1. ovog lana ova lica postupaju u skladu sa odredbama
ovog zakona i propisima iz lana 114. ovog zakona.
lan 114.
Propisi o postupku
Ministar e propisati postupak preuzimanja, uvanja i koritenja spisa,
dokumentacije, novca, vrijedonosnih papira i drugih pismena iz lanova 107. do 110. i
lanova 112. i 113. ovog zakona.
IX DISCIPLINSKA ODGOVORNOST NOTARA
lan 115.
Disciplinska odgovornost
(1) Notar disciplinski odgovara za povrede slubene dunosti koje uini svojom
krivicom.
(2) Notar disciplinski odgovara samo za radnje utvrene ovim zakonom.
(3) Odgovornost za krivino djelo i prekraj ne iskljuuje disciplinsku odgovornost
notara, ako vrsta povrede predstavlja i povredu slubene dunosti notara.
lan 116.
Povrede slubene dunosti
Notar ini povrede slubene dunosti:

1. ako se pri obradi, sastavljanju notarskih isprava i preduzimanja drugih
slubenih radnji ne pridrava odredaba ovog zakona,
2. ako potvrdi da se dogodila injenica koja se nije dogodila u njegovom
prisustvu,
35
3. ako protivno tarifi zaraunava ili trai veu nagradu, ili ako kao sudski
povjerenik vri pritisak na stranke da ga postave za svog zastupnika,
4. ako uz obeanje da e sniziti nagradu, preko posrednika ili na drugi
nedolian nain trai stranke,
5. ako u sluajevima u kojima mu je to zabranjeno zastupa stranku ili u tim
sluajevima sastavlja isprave,
6. ako ne postupi po pravosnanim odlukama sudova i nadzornih tijela,
7. ako neuredno vodi poslovne knjige,
8. ako na javnoj licitaciji, ili tokom kojeg drugog postupka koji vodi kao
notar, ili kao povjerenik suda, ili kao zastupnik stranaka, kupi za sebe ili za
svoje srodnike stvar koja se prodaje, nasljedna ili druga prava,
9. ako obavlja za platu dravnu ili koju drugu stalnu javnu ili privatnu slubu,
ako se bavi trgovinom ili posrednikim poslovima ili zanimanjem koje nije
u skladu sa ugledom, au ili nezavisnou notara,
10. ako sklapa poslove pod svojim imenom za druge ili pod tuim imenom za
sebe ili ako je stranka u poslovima u kojima preduzima slubene radnje
kao notar ili sudski povjerenik,
11. ako novac koji mu je povjeren na uvanje uloi na svoje ime protivno
odredbama ovoga zakona,
12. ako preuzme obavezu jemstva ili odgovornosti u poslovima koji se
zakljuuju uz njegovo uee u svojstvu notara,
13. ako za vrijeme udaljenosti od obavljanja slube obavlja poslove notara,
14. ako ne osigurava rad notarskog pomonika u skladu sa ovim zakonom.
lan 117.
Disciplinske kazne
Za povredu slubene dunosti notaru se mogu izrei sljedee disciplinske kazne:
1. pismeni ukor,
2. novana kazna u visini od 2.500 KM do 25.000 KM,
3. privremeno oduzimanje prava na obavljanje slube notara u trajanju do
godinu dana.
lan 118.
Disciplinski postupak
(1) Postupak za utvrivanje disciplinske odgovornosti notara pokree ministar.
(2) Za provoenje disciplinskog postupka nadlena je Notarska komora.
(3) U svrhu sprovoenja disciplinskog postupka formiraju se disciplinski organi
prvog i drugog stepena. Sastav i nain izbora prvostepenog i drugostepenog disciplinskog
organa, kao i njihov metod rada propisuje Notarska komora.
36
(4) Postupak disciplinske odgovornosti vodi se po pravilima koja utvrdi Notarska

komora.
lan 119.
alba protiv rjeenja o disciplinskoj kazni
(1) Disciplinske kazne izrie rjeenjem prvostepeni disciplinski organ Notarske
komore.
(2) Na rjeenje iz stava 1. ovog lana moe se izjaviti alba drugostepenom
disciplinskom organu Notarske komore.
(3) alba se izjavljuje u roku od 15 dana od dana prijema rjeenja.
(4) Rjeenje doneseno po albi je konano.
lan 120.
Privremeno udaljavanje notara iz slube
(1) Ako je protiv notara pokrenut disciplinski postupak moe se donijeti rjeenje o
njegovom privremenom udaljenju iz slube, ako je to nuno radi zatite asti i ugleda
slube ili radi osiguranja interesa stranaka.
(2) Notar e biti privremeno udaljen iz slube ako je protiv njega podignuta
optunica ili odreen pritvor zbog krivinog djela poinjenog s umiljajem, ili ako
izdrava kaznu zatvora do est mjeseci.
(3) Rjeenje o privremenom udaljenju u skladu sa odredbama stavova 1. i 2. ovog
lana donosi prvostepeni disciplinski organ.
(4) Protiv rjeenja o udaljenju iz slube notar moe izjaviti albu drugostepenom
disciplinskom organu u roku od 15 dana od dana prijema rjeenja o udaljenju iz slube.
(5) Izjavljena alba ne odgaa izvrenje rjeenja.
(6) Drugostepeni disciplinski organ obavezan je odluiti po albi najkasnije u roku
od 15 dana od dana prijema albe.
(7) Rjeenje drugostepenog disciplinskog organa doneseno po albi je konano.
lan 121.
Disciplinska odgovornost lica zaposlenih kod notara
Odredbe ovog zakona o disciplinskoj odgovornosti notara shodno se primjenjuju i
na disciplinsku odgovornost notarskog pomonika, zamjenika notara, vrioca dunosti
notara i strunog saradnika.
lan 122.
Opta mogunost voenja postupka pred sudom
Protiv konanih odluka disciplinskih organa Notarske komore moe se voditi
postupak pred nadlenim sudom u roku od 30 dana od dana prijema konane odluke.
37
X NAGRADA ZA RAD I NAKNADA TROKOVA

lan 123.
Nagrada za rad i naknada trokova
(1) Notari imaju pravo na nagradu za svoj rad i naknadu trokova u vezi sa obavljenim radom u skladu
sa tarifom o naknadama i nagradama.
(2) Tarifa o nagradama i naknadama notara utvruje se posebnim zakonom. Nakon konstituisanja Notarske
komore e se prilikom izmjene tog zakona pribaviti miljenje Komore.
(2) Tarifu o nagradama i naknadama notara utvruje Vlada na prijedlog ministra pravde. Nakon
konstituisanja notarske komore, Tarifu o nagradama i naknadama notara utvruje Notarska
komora, a saglasnost na Tarifu daje ministar pravde.
(1) Notari imaju pravo na nagradu i naknadu za svoj rad u visini i na nain
ureen Uredbom o odreivanju nagrada i naknada notarima u Republici Srpskoj, koju, na
prijedlog ministra, donosi Vlada Republike Srpske uz pribavljeno miljenje Notarske
komore.
(2) Vlada Republike Srpske donijee uredbu iz stava 1. ovog lana u roku od 6
(est) mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
lan 124.
Dospjelost nagrade i naknade trokova
(1) Plaanje nagrade za rad i naknade trokova notaru vri se odmah po obavljenom
poslu, a notar moe traiti i da stranka plati primjereni iznos predujma u momentu
preuzimanja posla.
(2) Notar je obavezan stranci izdati potvrdu o plaenoj nagradi i trokovima.
lan 125.
Solidarna odgovornost
Ako je vie stranaka uestvovalo u zakljuivanju pravnog posla pred notarom ili je
notar izvrio jednu radnju za vie stranaka, sve te stranke solidarno duguju nagradu i
trokove notaru, ako se stranke drugaije ne dogovore.
XI NADZOR NAD SPROVOENjEM OVOG ZAKONA
lan 126.
Nadzor nad sprovoenjem ovog zakona
(1) Nadzor nad sprovoenjem ovog zakona i nad radom notara u vrenju slube vri
ministarstvo.
(2) Notar je duan omoguiti vrenje nadzora i staviti na raspolaganje sve spise,
izvornike, dokumentaciju i prostor, koji se odnose na poslove notara u vrenju slube
notara predviene ovim zakonom, i postupiti po rjeenju organa koji vri nadzor.
38
XII PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 127.
Provedbeni propisi
Ministar e donijeti propise za koje je ovlaten ovim zakonom u roku od est
mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
lan 128.
Pripremni seminari za notarski ispit
(1) U roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona i propisa donesenih
na osnovu lana 127. ovog zakona, ministarstvo je duno organizovati posebne seminare
radi pripreme kandidata za polaganje notarskog ispita, po programu koji utvrdi to
ministarstvo. U programu se utvruje blii sadraj gradiva posebno za svaki od predmeta
koji su predvieni u lanu 10. ovog zakona.
(2) Ministarstvo je obavezno u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog
zakona obezbijediti da se organizuju seminari za usavravanje notara u smislu lana 26.
stav 1. taka 7. ovog zakona. Trokove organizacije seminara snosi Notarska komora.
(3) Ministarstvo na prijedlog Notarske komore utvruje uslove pod kojim se
seminari za daljnju edukaciju notara smatraju kao seminari u smislu lana 26. stav 1.
taka 7. ovog zakona.
lan 129.
Konstituisanje Notarske komore
U roku od tri mjeseca od dana zavrenog imenovanja notara na teritoriji Republike
Srpske mora se organizovati i konstituisati Notarska komora.
lan 130.
Osiguranje prije konstituisanja Notarske komore
Do konstituisanja Notarske komore poslove iz lana 54. stav 4. ovog zakona, e
obavljati ministarstvo.
lan 130a.
Primjena zakona
Ukoliko su odredbe drugih zakona u suprotnosti sa odredbama lanova 68. i 69. ovog zakona,
primjenjivae se odredbe ovog zakona.
lan 131.
Stupanje na snagu
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ''Slubenom
glasniku Republike Srpske, a primjenjivat e se od 01. novembra 2006. godine.
Broj: 01-711 /04
Datum: 24. septembar 2004. godine
PREDSJEDNIK
NARODNE SKUPTINE
Duan Stojii
39

Zakon o Notarima Republike Srpske

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zakon o Notarima Republike Srpske

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ZAKON

O NOTARIMA REPUBLIKE SRPSKE, Bosna i Hercegovina.

(8) Komisija donosi pravilnik kojim ureuje nain svoga rada.

Notarski ispit se polae pismeno, i usmeno.

Poziv za usmeni dio ispita e se dostaviti kandidatima najkasnije 30 dana prije

3. da je diplomiralo na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini ili prije

1. ako naknadno prestanu postojati pretpostavke za obavljanje slube notara

1. Ako naknadno prestanu postojati pretpostavke za obavljanje

(3) Rjeenje o privremenom udaljavanju notara iz slube, donosi ministar po

Vrilac dunosti notara

(2) Notarski pomonik se svojim radom osposobljava za kasnije samostalno vrenje

(1) Status notarskog pomonika prestaje imenovanjem za notara ili otkazom

Struni saradnik u kancelariji notara

Prava i dunosti notara

(3) Stranke mogu notara osloboditi obaveze uvanja slubene tajne.

Peat i tambilj notara

III - NOTARSKA KOMORA

V OBAVEZE NOTARSKE OBRADE ISPRAVA I NOTARSKIH POTVRDA

Notarski obraene isprave

(1) Izvornici se moraju napisati elektronskim sredstvom pisanja ili drugim

Notarske potvrde i ovjere

prosuivanje pravilnosti postupka, a posebno zakljuke donijete na sjednici. On e

Ministar e donijeti propise koji e blie odrediti nain pisanja, oznaavanja,

uvanje i izdavanje otpravaka i prepisa izvornika

izdati, ako stranka uini vjerovatnim da joj je potreban ponovni otpravak

Preuzimanje isprava, novca i vrijednosnih papira radi uvanja i predaje

VIII UVANjE ISPRAVA I SPISA

Notar ini povrede slubene dunosti:

(4) Postupak disciplinske odgovornosti vodi se po pravilima koja utvrdi Notarska

X NAGRADA ZA RAD I NAKNADA TROKOVA

XII PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

You might also like