Mikrosustav EU

II. Unutarnje europsko trite i temeljni

koncepti ekonomskih politika u EU
(2. dio)
1

Prof.dr.sc. Vinko Kandija

Ekonomski fakultet Rijeka

Unutarnje
europsko
trite

Unutarnje europsko trite obuhvaa vie od

500 milijuna ljudi, jer su Island, Norveka i

Lihtentajn pridruene mnogim oblastima preko
EEA

Unutarnje europsko
trite

to je unutarnje europsko trite?

Kronologija europske trine integracije

1957. Rimski ugovor
naela zajednikog trita
1959. Poetak tranzicijskog razdoblja za ukidanje unutarnjih carina
1962. EK dobiva ovlasti nad politikom trinog natjecanja; zapoinje CAP; Akcijski plan za
transportnu politiku
1968. Kompletirana CU; radnici dobivaju pravo prihvaanja poslova unutar zajednikog
trita
1974. ECJ zapoinje proces uklanjanja necarinskih trgovinskih prepreka (sluaj
Dassonville): Sva pravila trgovine pojedinih zemalja lanica koje mogu ometati,
izravno ili neizravno, u stvarnosti ili potencijalno, unutar-komunitarnu razmjenu,
smatraju se mjere ekvivalentnog uinka kvantitativnim restrikcijama.
1979. ECJ potvruje naelo zemlje podrijetla kod slobode kretanja roba (Cassis de
Dijon)
1985. EK pokree program Jedinstvenog trita, razraen u Bijeloj knjizi
1986. Jedinstveni europski akt
1989. Smjernica o uzajamnom priznavanju diploma visokog obrazovanja
1993. Stupa na snagu Unutarnje trite; ukidanje restrikcija na kretanje faktora
proizvodnje i necarinskih prepreka
1997. Akcijski plan Europske komisije za slobodno kretanje radnika
4
1998.
Stupa na snagu Schengenski sporazum (iz 1985.g.) o ukidanju graninih kontrola
2006. Prihvaanje smjernice o uslugama na Unutarnjem tritu (Bolkestein)

Unutarnje europsko
trite

Osnovna naela

Naelo nediskriminacije (lanak 18 UFEU)

zabranjuje "bilo kakvu diskriminaciju na osnovi
nacionalne pripadnosti", odnosno razliit tretman
u jednakim okolnostima na osnovi nacionalnosti

Naelo uzajamnog priznavanja
trai se da
zakonodavstvo druge drave lanice ima
ekvivalentne uinke onima domaeg
zakonodavstva

Ribizi iz Dijona
5

Unutarnje europsko
trite

lanak 4 UFEU istie kako Unija dijeli

nadlenosti sa zemljama lanicama po pitanju

Unutarnjeg europskog trita

lanak 3 istie kako Unija ima iskljuivu
nadlenost nad carinskom unijom, ali i nad
postavljenjem pravila trinog natjecanja koja
su potrebna za funkcioniranje Unutarnjeg
trita

Unutarnje europsko
trite

l. 26 UFEU
predvia prihvaanje mjera

kojima se uspostavlja ili osigurava

funkcioniranje UT

Vijee ministara, na prijedlog EK utvruje smjernice

i preduvjete potrebne za osiguranje uravnoteenog

napretka u svim obuhvaenim sektorima

l. 27 UFEU nalae Komisiji da pri sastavljanju

prijedloga uzima u obzir uinak tih mjera na

odreena gospodarstva, u skladu s razlikama u
stupnju razvoja, koje Unutarnje trite moe
izazvati
7

Unutarnje europsko
trite i pratee politike

Znaenje odreenih problema prelazi dravne

granice i trai koncentrirano djelovanje za

koje je ee prikladna nadnacionalna
razina

Pratee politike unutarnjeg trita kao
oblik izravne intervencije u zajedniko
gospodarstvo pridonose organizaciji trita i
restrukturiranju proizvodnog aparata te
potiu dublju integraciju
8

Unutarnje europsko
trite i pratee politike

Ciljevi Rimskog ugovora trebali su biti postignuti

ostvarenjem slobode kretanja osoba, robe, usluga

i kapitala kao i pridravanjem politike otvorene
konkurencije (trinog natjecanja) usmjerene na
ouvanje zdravog natjecateljskog duha meu
europskim poduzeima, kao i zatite interesa
potroaa

...veliko europsko trite treba popratiti
uinkovitim strukturnim politikama koje e se
financirati na razini Unije...dakle, proraun EU
9

Ostvarenje unutarnjeg trita omoguilo je bitan

napredak u veini ostalih zajednikih politika:

porezna harmonizacija (eliminiranje fiskalnih

granica)

ekonomska i socijalna kohezija

formiranje osnova zakonodavne politike zatite
potroaa i zatite okolia, kao i politike
istraivanja i razvoja

napredak u transportnoj politici

... radi konsolidacije jedinstvenog trita usvojen

je sporazum na temelju ekonomske, monetarne te

politike unije
10

Unutarnje europsko
trite i pratee politike

Zajednika poljoprivredna i ribarstvena politika

Ostale pratee politike Unutarnjeg trita:

Poduzetnika i industrijska politika

Energetska politika

Transeuropske mree (TENs) i pomorska pitanja

Informacijsko drutvo i audiovizualna politika

Obrazovanje, mladi i kultura

Turistika politika

11

Carinska unija i
zajedniko trite

Realizacija CU (1968.)
omoguila je ukidanje

carina i veine kvantitativnih ogranienja u

meusobnoj razmjeni roba

Ali
mnoge prepreke, kontrole i izuzeci

Osnivai EEZ-a od poetka su odredili ambicioznije
ciljeve i eljeli su formirati ekonomsko-politike
okvire u kojima e se roba, usluge i kapital moi
slobodno razmjenjivati
Zajedniko trite:

temelji se na potivanju etiriju sloboda slobodnom kretanju roba, ljudi, usluga i
kapitala
12

Carinska unija i
zajedniko trite

(opozvani) lanak 2 Rimskog ugovora odredio je:

Zajednica ima zadau osnivanje zajednikog trita i
postupno pribliavanje ekonomskih politika zemalja
lanica, unapreenje usklaenog razvoja ekonomske
aktivnosti u ukupnoj Zajednici, kontinuiranu ekspanziju,
uravnoteen, stabilan rast, ubrzano podizanje ivotnog
standarda, bliskije odnose izmeu zemalja lanica".

lanak 2 Ugovora o EU:

Unija e osnovati UNUTARNJE TRITE

13

Carinska unija i
zajedniko trite

Za stvaranje CU nije dovoljna samo Zajednika

carinska tarifa, nego i njena primjena sukladno

jedinstvenim pravilima u svim zemljama lanicama
Rat dokumenata
Od 1. sijenja 1993. godine razmjena unutar
zajednikog teritorija ne zahtijeva nikakav carinski
dokument
Sigurnost hrane, fitosanitetsko i veterinarsko
zakonodavstvo
FVO
Elektronski sustav carina
14

Carinska unija i
zajedniko trite

CU je omoguila rast unutar-regionalne razmjene

u Europi te sveukupno lananu izgradnju

europske integracije, ali za zajedniko trite bile
su nune i druge zajednike politike, koje su se
nadograivale na temeljima CU

Zahvaljujui veoj konkurenciji koju su
poduzea imala na njihovim glavnim tritima,
uinci velikog trita stimulirali su stvaranje
klime povjerenja
rast investicija
15

Carinska unija i
zajedniko trite

Ukidanjem svih formalnosti na unutarnjim granicama

nunim postaje uvoenje i jaanje odreenog broja mjera na

vanjskoj granici Unije:

administrativna suradnja osigurava sprjeavanje prijevara
i problema potroaa

kontrola na vanjskim granicama treba biti pojaana pri
uvozu robe iz treih zemalja

problemi nacionalne sigurnosti trebaju biti jedinstveni u
sferi kriminala, droga, terorizma, trgovine orujem te u
detaljnijoj razmjeni informacija izmeu policije i snaga
sigurnosti razliitih zemalja lanica i, u odreenoj mjeri,
susjednih zemalja

zajednike politike nune su u odnosu na graane treih
zemalja, koji putuju zemljama lanicama
16

Jedinstveno trite

Komisija (Jacques Delors)

lipanj 1985. Bijela knjiga o ostvarivanju unutarnjeg

trita

Europa, niti UT nisu se mogli ostvariti samo ukidanjem
prepreka, carina, formalnosti i birokracije, nego i ukidanjem
svih unutarnjih prepreka do 1992.g.

Ukidanje tehnikih, fizikih, fiskalnih granica

Jedinstveni europski akt
stupio na snagu 1. srpnja
1987.

17

Uklanjanje tehnikih
prepreka u razmjeni

Razliiti tehniki propisi mogu onemoguiti razmjenu vie

nego carine

Favoriziranje velikih poduzea (naroito
multinacionalnih)

Otprilike roba na europskom tritu pokrivena je
harmoniziranim pravilima, dok se za ostale robe
uglavnom primjenjuje naelo uzajamnog priznavanja

Prevencija novih tehnikih prepreka

procedura izvjetavanja

mehanizam brze intervencije (RIM)

Normizacija i certifikati

ukidanje tehnikih prepreka trgovini u Europi i

osiguravanje konkurentnosti europske

industrije

Naela normizacije
konsenzus, ukljuenost svih
zainteresiranih strana, javnost rada, utemeljenost
na postignutom stupnju tehnolokog razvoja i
koherentnost zbirke normi (razliite norme ne
smiju biti meusobno proturjene)

19

Europske norme

CEN:

20

Novi pristup (1985.)

harmonizacija se ograniava se na prihvaanje nunih

zahtjeva sigurnosti (ili drugih zahtjeva od zajednikog

interesa)

utvrivanje tehnikih specifikacija povjereno je
kompetentnim normizacijskim organizacijama

takve tehnike specifikacije nisu obvezatne i zadravaju
status dobrovoljnih normi

nacionalne administracije obvezne su priznavati
sukladnost proizvoda s harmoniziranim normama
pretpostavlja usuglaenost s esencijalnim zahtjevima iz
smjernica

21

Temeljne trine slobode

Slobodno kretanje roba

Slobodno kretanje radnika,

nastanjivanja i priznavanja
diploma

Slobodno obavljanje usluga i
poslovnog nastana

Slobodno kretanje kapitala
22

Slobodno kretanje roba

... omoguuje jednaku mogunost pristupa

tritu istovrsnog proizvoda podrijetlom

iz razliitih drava lanica Unije bez
zakonskih zapreka i koliinskih
ogranienja

lanci 28-37 UFEU

Nastavlja se na:

ukidanje carina i pristojbi s ekvivalentnim

uinkom (1968.)

ukidanje koliinskih ogranienja trgovine (kvota)
i mjera s ekvivalentnim uinkom (1969.)

1974.
za poljoprivredne proizvode

23

Slobodno kretanje roba

Koristi od toga imaju i proizvoai i potroai:

proizvoai zbog irenja trita za plasiranje proizvoda

potroai jer im se nudi vei izbor proizvoda uz niu cijenu,
to je posljedica vee konkurencije

Ogranienja su mogua iz razloga:

javnog morala

javnog reda

javne sigurnosti

zatite zdravlja ljudi, ivotinja i biljaka

zatite nacionalnog blaga, umjetnike ili povijesne ili
arheoloke vrijednosti

zatite industrijskog i trgovakog vlasnitva
24

Novi zakonodavni okvir (2008.)

poticanje uzajamnog priznavanja i

transparentnog informiranja
ukidanje

dvostrukih kontrola i testiranja proizvoda

zajedniki sustav akreditiranja tijela za ocjenu
sukladnosti i nadzor neispravnih proizvoda

zajedniki okviri procjene sukladnosti
proizvoda
CE (Conformit Europenne )

olakavanja registracije motornih vozila koja
potjeu iz drugih zemalja lanica
25

Unutarnja razmjena roba u EU

2008.
razmjena unutar EU27 iznosila je:

2.630,16 mlrd uvoza

2.708,3 mlrd izvoza

prosjeno oko 2/3 ukupne inozemne razmjene roba

EU27

Rast unutarnje razmjene bio je izrazito brz:

1970. EU15 - 76,4 mlrd ECU-a

1980. EU15 - 330 mlrd ECU-a

1990. EU15 - 787 mlrd ECU-a

Njemaka sama realizira ak 23% unutar26

regionalnog izvoza i 19,5% uvoza

unutar-granska trgovina

Bilanca razmjene roba unutar EU-a za

odabrane lanice EU-a (2008.) u mlrd eura

Struktura
unutarregionalnih
otprema u EU po
vrstama roba (2008.)

Slobodno kretanje
radnika

Radnik koji se seli u drugu dravu lanicu ima

odreena prava:

pravo na rad bez radne dozvole

prijelazna razdoblja za NZ

jednakost postupanja u zapoljavanju

pravo na jednake socijalne pogodnosti

pravo lanova obitelji da se pridrue radniku i da

primaju naknadu za obitelj

potpuna koordiniranost sustava socijalne sigurnosti
(mirovinska prava i doprinosi za socijalnu
sigurnost)
28

uzajamno priznavanje kvalifikacija

lanak 45 UFEU:

mogunost prihvaanja radnih ponuda

slobodno kretanje na teritoriju zemalja lanica u

tu svrhu

boravak u zemlji lanici radi obavljanja posla, u
skladu s pravilima zapoljavanja domaih radnika

zadravanje na teritoriju zemlje lanice nakon to
je posao obavljen, u skladu s uvjetima koje usvoje
institucije EU-a

Pravo na trajni boravak !

kolovanje djece radnika migranata
29

Slobodno kretanje
radnika

Cilj tih prava jest i poticanje mobilnosti radne

snage izmeu drava lanica EU-a!

Unato zajamenim pravima, radnu snagu u EU-u

karakterizira mala prostorna i profesionalna pokretljivost

2-3% mobilnost meu lanicama

Schengenska konvencija i europsko dravljanstvo

Prostor slobode, sigurnosti i pravde

EURES

30

Udio stranih dravljana (%) u radno sposobnom

stanovnitvu zemlje lanice (2005.)

Sloboda pruanja
usluga

Sloboda poslovnog nastana (Reyners)

Sloboda pruanja usluga (Van Binsbergen)

Restrikcije pri ostvarivanju poslovnog nastana ili

zapoinjanja s pruanjem usluga u svojstvu

samostalno zaposlene osobe mogue su samo u
strogo odreenim sluajevima i moraju vrijediti
jednako za sve, neovisno o dravljanstvu ili
prebivalitu
32

Sloboda pruanja
usluga

Priznavanje profesionalnih kvalifikacija

Harmonizirani sektori
automatski sustav

priznavanja (minimalni obrazovni standardi)

lijenici, stomatolozi, veterinari, medicinske
sestre, farmaceuti i arhitekti

Opi sustav priznavanja fakultetskih diploma
(uzajamno priznavanje)

Od 1990.g.
Lisabonska strategija
Bolonjski proces
Regulirane profesije
33

Bolkesteinova smjernica o uslugama na

Unutarnjem tritu

od 12. prosinca 2006. godine

dinamian i selektivan proces ukidanja ogranienja,

tamo gdje je to mogue, u to kraem roku, te

harmonizaciju specifinih pitanja

formiranje kontakt toaka

Internal Market Information System

Ne odnosi se na sve usluge

Specifinost usluga od opeg interesa

Usluge informacijskog drutva

34

Financijske usluge

Preduvjet dinamine, inovativne i konkurentne

Europe svakako je postojanje uinkovitog

financijskog trita:

Bankarstvo, usluge osiguravajuih drutava, drutava za

mirovinsko osiguranje, trgovanje vrijednosnim papirima

te mogunosti ulaganja (investicijske usluge)

Dva naela:

Naelo europske putovnice

Naelo kontrole od strane drave u kojoj financijska
institucija ima sjedite
35

Akcijski plan za financijske usluge

FSAP (1999.) - 42 mjere s ciljem harmonizacije

pravila o vrijednosnim papirima, bankarstvu,

osiguranjima, hipotekama, mirovinama i ostalim
oblicima financijskih transakcija

tri strateka cilja

jedinstveno trite za veleprodajne financijske

usluge (trite vrijednosnih papira i financijskih

izvedenica)

otvoreno i sigurno maloprodajno trite (npr.
jedinstveni bankovni raun za cijelu euro-zonu)

jaanje pravila bonitetnog nadzora
36

Lamfalussy proces

2002.

Smjernica o tritima financijskih instrumenata

(MiFID)

Smjernica o trinim zloporabama

Smjernica o prospektima dokumentima kojima se
daju podaci za upis novih vrijednosnih papira
(Prospectus Directive)

Smjernica o transparentnosti

Savjetodavni odbori

Zakonodavni (ESC, EBC i EIOPC)

Nadzorni (CESR, CEBS, CEIOPS)
37

Bankarstvo u EU

prepreke u slobodi pruanja usluga i poslovnom

nastanu banaka i drugih financijskih institucija

ukinuti su tijekom 1970-tih godina

Jedinstvena bankarska dozvola

Nadzor kreditnih institucija (1992. )

prekomjerna koncentracija rizika

Capital Requiremenst Directive (2006.)

smjernice o garanciji uloga (1994.)

Platne institucije

38

Sektor osiguranja i profesionalnih

mirovina u EU

Smjernica 2009/138/EC (Solvency II)

neivotna osiguranja (zdravlja, od nesrea, osobnih vozila, od
graanske odgovornosti, domainstva, od poara i slino)

ivotna osiguranja (posebno osiguranja za sluaj smrti,
preivljavanja, roenja, vjenanja i slino, ili upravljanja
mirovinskim fondovima)

reosiguranja

transparentnost i usporedivost godinjih i

konsolidiranih rauna

posrednici u osiguranju

Smjernica 2003/41/EC
temeljni okviri za bonitetni
nadzor institucija koje brinu o mirovinskim fondovima
39

Trita vrijednosnih papira i

financijske usluge u EU

EU regulira uvjete osnivanja i rada investicijskih poduzea,

40

preduvjete izdavanja vrijednosnih papira te koordinira

preduvjete za poslovanje investicijskih fondova
1993.
jedinstveno trite vrijednosnih papira
Smjernica 2004/39/EC
MiFID
specifine smjernice o: zahtjevima minimalnog poetnog
kapitala i temeljnog kapitala, minimalnim kompenzacijama
u sluaju propadanja investicijskih poduzea, reduciranju
sistemskog rizika i smanjenju poremeaja u sluaju
insolventnosti, zajednikim pravilima kolaterala te
ukidanju poreza na podizanje kapitala
Uredba 1060/2009/EC
agencije za kreditni rejting

Usporedba domaih i prekograninih kolaterala za

kreditne operacije eurosustava

41

Sloboda kretanja
kapitala i plaanja

l. 63-66 UFEU

Opa liberalizacija omoguena je smjernicom 88/361/EEC

iz lipnja 1988., koja ukida sva ogranienja u kretanju

kapitala izmeu fizikih i pravnih osoba te rezidenata u
zemljama lanicama EU-a od 1. srpnja 1993.

Ova sloboda omoguuje:

protok sredstava unutar EU

olakava prekograninu trgovinu
pogoduje mobilnosti radnika
olakava prikupljanje kapitala potrebnog za zapoinjanje poslovanja i rast
privrednih subjekata
funkcioniranje integriranog, otvorenog i uinkovitog unutarnjeg trita (to je
od interesa za sve graane EU)
42

Sloboda kretanja
kapitala i plaanja

Direktne inozemne investicije

Kako bi se realiziralo istinsko unutarnje trite kapitala i

uklonila sva ogranienja kretanju kapitala i plaanja, trebalo

je:

olakati prekogranina plaanja

uskladiti pravila trgovakog prava, raunovodstvenog praenja i

revizije, ukljuujui prihvaenje statuta Europskog drutva

osigurati pravedan odnos prema potroaima iz drugih zemalja lanica
ukloniti fiskalna ogranienja u kretanju kapitala
donijeti mjere usklaene borbe protiv pranja novca, financijskih
prijevara i financiranja organiziranog kriminala ili terorizma
definirati financijske interese Unije prema treim zemljama i
pripremiti uvjete za irenje zone eura
43

Sloboda kretanja
kapitala i plaanja

to donosi integrirano financijsko trite?

...graanima omoguuje obavljanje irokog spektra

djelatnosti u inozemstvu:

otvaranje bankovnih rauna u inozemnim bankama

kupnju dionica stranih poduzea

investiranje

kupnju nekretnina

Za poduzea ova sloboda podrazumijeva:

mogunost investiranja i stjecanja prava vlasnitva nad
stranim trgovakim drutvima

ostvarivanje aktivne uloge u njihovu upravljanju

Broj i vrijednost elektronskih novanih

transakcija

45

Strategija razvoja unutarnjeg

trita

U 10 godina postojanja, UT potaknulo je otvaranje 2,5

milijuna novih radnih mjesta te je pridonijelo stvaranju

dodatnog bogatstva u vrijednosti od 800 mlrd

UT nije kompletirano!

sektor usluga otvarao se za poslovne subjekte iz drugih
drava lanica znatno sporije nego trita roba

posebno za financijske usluge i transport

jo napora u uklanjanju administrativnih, tehnikih i

poreznih zapreka, te u podruju javnih nabava

SLIM

Izvjee Monti
46

Semafor Unutarnjeg trita: broj neprenesenih smjernica po

podrujima prava i po zemljama lanicama
(stanje: studeni 2009.)
GR

23

FI

LU

22

ES

Po podrujima:

IT

22

SI

PL

21

NL

CZ

19

SE

PT

16

SK

AT

16

LV

IR

15

BE

13

HU

CY

12

RO

UK

11

DK

 Veterinarsko-fitosanitetska kontrola
(378)
 Motorna vozila (229)
 Transport (107)
 Prehrana (105)
 Zatita okolia (105)
 Financijske usluge (104)
 Farmaceutika i kozmetika (85)
 Poljoprivredni traktori i strojevi (69)
 Socijalna politika (69)

EE

11

BG

FR

10

MT

DE

LT

Javne nabave u EU

Cilj je osigurati davateljima usluga te isporuiteljima

roba i radova mogunost nadmetanja na javnim

natjeajima u dravama lanicama EU

Otvaranje javnih trita realizirano je tijekom 1990tih godina
koordinacija procedura za dodjeljivanje
ugovora o:

javnim uslugama, javnim nabavkama i javnim radovima

(smjernica 2004/18/EC)

javnih ugovora za subjekte u sektorima vodoopskrbe,
energije, transporta i komunikacija

zelene javne nabavke
48

Javno-privatna partnerstva

Vrste ugovora:
Javni radovi
Javne usluge
Javne nabavke
Nabavke u sektorima vodoopskrbe, energije i
transporta
Nabavke u sektoru telekomunikacija
Ugovori koji potpadaju pod sporazume GATT-a

Pragovi u eurima
(bez PDV-a) za
2010./2011.:
4.845.000
193.000
193.000
387.000
750.000
125.000

 Koordinacija pravila u EU odnosi se, izmeu ostaloga, na

obvezu objavljivanja poziva na dostavljanje ponuda za
natjeaje u slubenim glasilima
 Problem prijevara i korupcije
 Savjetodavni odbor za otvaranje trita javnih nabavki
49

 Zajedniki vokabular za javne nabavke

Informacije i instrumenti Europskog sustava javnih nabavki

eNotices
mreni obrasci za
pripremu oglasa za javne
nabavke

eSenders
sustav izravnog
podnoenja oglasa za
javne nabavke
50

(Tenders Electronic Daily)

nudi nove poslovne mogunosti irom
Europe

Pravo Intelektualnog i
industrijskog vlasnitva

harmonizacija zakonodavstava

zatita autorskih i srodnih prava prvenstveno umjetnikog,
literarnog, glazbenog i znanstvenog stvaralatva

zatita industrijskog (i komercijalnog) vlasnitva (patenti,
trgovinski igovi, dizajn, modeli, oznake podrijetla i sl.)

Ugovor iz Lisabona uvodi novi lanak l. 118 UFEU

TRIPS (WTO)

EU nastoji ojaati i pojednostavniti sustav patentiranja

kako bi ohrabrila inovacije, omoguila veu pravnu

sigurnost i osnaila konkurentnost vlastitih
poduzea
51

Broj registriranih zajednikih igova pri

OHIM-u (1997. - 2009.)

Reguliranje poslovnog
okruenja u EU

Ostvarena je izvjesna harmonizacija prava trgovakih

53

drutava i korporativnog upravljanja, ugovornog

prava te raunovodstva i revizije, s ciljem smanjenja
pretjeranog administrativnog tereta i nepotrebne
regulative

Utvrena su pravila o osnivanju, poslovanju i
restrukturiranju poduzea te jamstvima vezanima za
financijsko stanje kompanija, kao i specifina pravila
prekograninog karaktera (npr. prekogranina
spajanja i razdvajanja poduzea)

statut Europskog drutva

Meunarodni standardi financijskog izvjeivanja

irenje unutarnjeg trita na zemlje

EFTA-e

Sporazum o EEA stupio je na snagu 1.

54

sijenja 1994. godine

Visoka razina integriranosti pravne steevine
EU-a u nacionalno zakonodavstvo (stalni
mehanizam inkorporacije) ini ove drave
vrlo bliskima Uniji

Izuzeci:

poljoprivreda i ribarstvo

djelomina sloboda kretanja ljudi

nema carinske unije i harmonizacije
oporezivanja

Odnosi Unije i vicarske temelje se na 10
bilateralnih sporazuma

Ekonomski uinci integracije trita

(1) Smanjenje trokova

pad prodajnih cijena

nestaju neefikasni faktori u internoj

organizaciji poduzea

racionalizira se proizvodna struktura i
dolazi do specijalizacije velikih industrijskih
grupa

(2) Ekonomija obujma

(3) Makroekonomska povezanost
55

EU i svijet

EU je usmjerena na produbljivanje i proirivanje svog

djelovanja

deepening & widening

Bitne determinante vanjskih odnosa EU-a:

Zajednika vanjska i sigurnosna politika (CFSP)

ukljuujui zajedniku obrambenu politiku

Vanjske aktivnosti Unije

Zajednika trgovinska politika

Suradnja s treim zemljama (razvojna politika; ekonomska,
financijska i tehnika suradnja s treim zemljama; humanitarna
pomo)

Meunarodni sporazumi, restriktivne mjere i odnosi s
meunarodnim organizacijama
56

Politika irenja lanstva (proirenja)

Teina EU27 u svijetu

Svijet

EU 27

*%

Japan

*%

SAD

*%

Kina

*%

Demografsko-geografski podaci
Stanovnitvo u
milijunima

6.830,5

499,7

7,3

126,8

1,86

310,2

4,54

1.330,1

19,5

Povrina u .000
km2

148.940

4.324,8

2,9

377,9

0,25

9.826,7

6,6

9.596,9

6,4

70,29

14,51

20,6

4,14

5,89

14,26

20,3

8,79

12,5

10.500

32.600

32.600

46.400

6.600

769,4

9,3

Bruto domai proizvod

BDP u trilijunima
BDP/PC

Meunarodna razmjena, 2008.

Uvoz u
milijardama

8.236,8

1.565

19,0

518,5

6,3

Izvoz u
milijardama

7.870,5

1.306,5

16,6

531,3

6,8

883,8

11,2

971,4

12,4

95,6

83,5

102,5

60,0

126,3

Stopa
pokrivenosti
uvoza izvozom*

1.471,9 17,9

Razvoj trinih udjela (%) glavnih trgovinskih sila svijeta (1999. - 2009.)
(a) izvoz

(b) uvoz

Politika proirenja Europske unije

59

lanak 49 Ugovora o EU

bilo koja europska drava koje potuje

naela izraena u lanku 2 istoga Ugovora

[naela ljudskog digniteta, slobode i jednakosti,
demokracije i vladavine prava, potivanja
ljudskih prava i temeljnih sloboda, te drutva
utemeljenog na pluralizmu, nediskriminaciji,
toleranciji, pravdi, solidarnosti i jednakosti meu
spolovima] i koja ih je spremna promovirati,
moe postati lanicom Unije

60

Napomena: Crna Gora je

u prosincu 2010. takoer
postala slubena
kandidatkinja za lanstvo.

61

Proirenje

Pretpristupna strategija i partnerstvo

pretpristupna financijska pomo
IPA

Status kandidata
pristupni pregovori

Ugovori o asocijaciji
SSP

Koje su krajnje granice EU?

Integracijski (apsorpcijski) kapacitet

62

Kriteriji pridruivanja
(Kopenhagen; 1993.)

Politiki kriterij

Gospodarski kriterij

Pravni kriterij

Madrid (1995.)

administrativni kriterij
63

Datum

EU I RH:

04.03.1998. Hrvatska vlada je formirala Ministarstvo Europskih integracija

29.10.2001. Hrvatska u Luxembourgu potpisuje i Privremeni sporazum
01.03.2002. Privremeni sporazum stupa na snagu
21.02.2003. Predaja slubenog zahtjeva za lanstvo u EU
20.04.2004. Europska komisija daje potvrdno miljenje (Avis) o
hrvatskom zahtjevu za lanstvom u EU
18.06.2004. Hrvatska dobiva slubeni status zemlje kandidatkinje
01.02.2005. stupa na snagu
03.10.2005. Pregovori slubeno zapoinju
20.10.2005. Poetak faze screeninga hrvatskog zakonodavstva
30.06.2010. Tri posljednja poglavlja otvorena (Vanjska i sigurnosna politika,
Pravosue i temeljna prava, Trino natjecanje)
30.06.2011. Zakljuena posljednja 4 poglavlja pregovora o lanstvu RH
Kraj 2011.g. Potpisivanje Pristupnog ugovora, nakon kojeg zapoinje proces
ratifikacije (ukljuujui referendum u RH); ulazak u EU se
64
oekuje u srpnju 2013.g.