Sveuilite u Mostaru

Fakultet prirodoslovnih-matematikih i odgojnih znanosti

Studij geografije

Tomislav eremet

Prirodni initelji razvoja June Amerike

Seminarski rad

Mentor:prof. dr. sc. eljka iljkovi

Mostar, sijeanj 2015.

1

Sadraj
Uvod..................................................................................................................................3
1. Prirodni initelji razvoja............................................................................................4
2. Brazil.........................................................................................................................5
3. Argentina...................................................................................................................8
4. Kolumbija................................................................................................................11
5. Paragvaj...................................................................................................................12
6. Peru..........................................................................................................................13
7. ile..........................................................................................................................14
8. Bolivija....................................................................................................................15
9. Urugvaj....................................................................................................................17
10. Venezuela...............................................................................................................18
11. Surinam..................................................................................................................18
12. Gvajana..................................................................................................................20
Zakljuak.........................................................................................................................21
Popis priloga....................................................................................................................22
Literatura.........................................................................................................................23

Uvod
Juna Amerika je kontinent koji se nalazi na junoj polutci Zemlje. Sa zapadne
strane je okruena Tihim oceanom (Pacifikom), sa istone strane okruena je Atlantskim
oceanom, na sjevernoj strani nalazi se Sjeverna Amerika, dok na junoj strani gleda u
Antarktik. Niti jedan kontinent nije toliko ivotopisan, promjenjiv, poseban i dinamian
kao Latinska Amerika.
Povrina June Amerike iznosi priblino 17 938 000 km 2, dok ukupan broj
stanovnika iznosi priblino 386 000 000, to je 21 stanovnik po km 2. Ukupno broji 12
drava i tri nezavisna teritorija. Drave su Kolumbija, Venezuela, Gvajana, Surinam,
Ekvador, Peru, Brazil, ile, Bolivija, Paragvaj, Urugvaj, Argentina, dok su nezavisne
teritorije Francuska Gvajana (nalazi se pod francuskom upravom) te Falklandi i Juna
Georgija i otoje Juni Sandvich (nalaze se pod upravom Ujedinjenog Kraljevstva).
Zbog velike povrine kontinent se nalazi u nekoliko klimatskih pojaseva. Neke
od bitnih karakteristika ovog kontinenta su da se tu nalazi najdui planinski lanac na
svijetu Ande (7 200 km), najvea rijeka (po volumenu vode) Amazon, najsunije mjesto
na svijetu pustinja Atacama, Amazonska prauma, najvie plovno jezero Titicaca i jo
mnoge karakteristike po kojima je ovaj kontinent znaajan.

1. Prirodni initelji razvoja

Juna Amerika ima jako velike potencijale za gospodarski razvoj, a to je prije
svega zbog toga to je klima jako raznolika jer se Juna Amerika nalazi u nekoliko
klimatskih pojaseva. U nekim podrujima zastupljena je tropska klima dok u nekim
podrujima prevladava klima tundre. Jako je bogata i rudama koje su jedna od glavnih
gospodarskih grana. Veliki potencijal za gospodarski razvoj ima poljoprivreda i ona je
glavna gospodarska grana u veini drava. No gospodarstvo jo nije doseglo svoj
maksimum, zbog toga to veina stanovnitva ivi tradicionalnim nainom ivota, to
znai da se u poljoprivredi ne koriste strojevi i pesticidi ve se zemlja obrauje runo.

Slika br. 1: Juna Amerika

Izvor: www.wikipedia.org

2. Brazil
Kao najvea drava June Amerike Brazil sadri velika prirodna bogatstva,
ponajvie zbog Amazonske praume. Posebno je razvijena poljoprivreda, industrija,
rudarstvo i usluni sektor. Brazilski BDP je puno vei od BDP-a bilo koje drave
Latinske Amerike, to je ini vodeom ekonomskom snagom u Mercosuru. Veliki udio u
brazilskom gospodarstvu imaju poduzea iz SAD-a, vicarske, Japana, Francuske.
Svake godine se posijeku velike povrine ume. Te se nove povrine upotrebljavaju u
poljoprivredi. Najvei dio plantaa je u vlasnitvu velikih feudalaca. Veliki dio brazila
prekriven je jako plodnim tlom, s dva ili tri uroda godinje, no trenutno se obrauje
samo 4% ukupne povrine. No nijedna zemlja u svijetu nema mogunosti takvog irenja
obradivih povrina kao Brazil. (Kovai, 2009.)

Slika br. 2: Brazil

Izvor: www.enciklopedija.hr

Najvei dio zemljita ine krupni veleposjedi, od kojih su neki jednaki

povrinama srednjeamerikih drava. Zbog velike povrine zemlja se prua u nekoliko
klimatskih pojaseva pa je i zbog toga poljoprivreda dosta raznolika. U tropskim i
suptropskim krajevima uzgajaju se eerna trska, pamuk, duhan, banane, kava, ria i
tropsko voe. Za domau potronju najvie se uzgajaju penica i kukuruz (u umjerenom
pojasu), grah i kikiriki za ulje. Zbog nedostatka mehanizacije i male upotrebe umjetnog
gnojiva, prinosi po hektaru su najmanji u svijetu. Tako prosjean prinos penice po
hektaru iznosi samo 1000 kg, to je oko sedam puta manje nego u dravama koje su i
do nekoliko puta manje kao npr. Danskoj ili Nizozemskoj. (Martinovi, 2008.)
Najznaajniji proizvod brazila je dakako kava. Polovica od ukupne proizvodnje
kave u Brazilu dobiva se u saveznoj dravi Sao Paulo, koje je ujedno i najvee
monokulturno podruje proizvodnje kave u svijetu. Na svjetskom tritu naroito su
poznate vrste brazilske kave santos, minas, parana, rio koje su dobile imena po
izvoznim lukama. Danas je Brazil najvei svjetski proizvoa kave s trinim udjelom
od 35%. Dakle slobodno moemo rei da Brazil diktira cijene kave na svjetskom tritu.
Kao primjer moemo navesti da je u zadnje dvije godine u Brazilu zavladala sua u
podrujima koja najvie proizvode kavu te su prinosi bili znatno manji nego to je to
uobiajeno. Stoga je cijena kave na svjetskom tritu znatno skoila. (Martinovi,
2008.)

Slika br. 3: Sao Paulo, najvee monokultrurno podruje proizvodnje kave u svijetu
Izvor: So_Paulo_(federalna_brazilska_drava)
6

Na visoravnima Brazilskog gorja razvijeno je ekstenzivno stoarstvo s jednom

od najveih svjetskih populacija stoke, a perad i meso su vani izvozni proizvodi.
Mehanizirani uzgoj je jo uvijek u Brazilu rijetkost. Traktori i drugi veliki strojevi mogu
se nai uglavnom na jugu i jugoistoku, kao i na zapadnoj granici zemlje. Nekolicina
traktora koristi se na sjeveroistoku, gdje se ak i plantae eera oslanjaju na runi rad.
Ta regija sadri oko pola brazilskih farmi, ali veina u prosjeku pokriva samo oko 12
hektara ili manje. Vlada je na sjeveroistonom dijelu oformila skupe, velike projekte
navodnjavanja, ali oni su pomogli svega nekolicinu obiteljskih gospodarstava. Mnoge
siromane obitelji jedva opstaju na malim, preoptereenim krpicama zemlje, a neka od
najveih ruralnih posjeda stoje neiskoritena. Za promicanje agrarne reforme, deseci
tisua siromanih Brazilaca su sudjelovali u pokretu bezemljaa (movimento dos Sem
Terra), kojim su organizirani prosvjedi i imovinske invazije, ponekad riskirajui i
nasilne sukobe. Vlada je zatim poela distribuirati zemljite nevienih razmjera u 1990.ima, iako proraunska ogranienja i upravni zaostaci jo uvijek ometaju program.
(Martinovi, 2008.)
U Brazilu postoje jako povoljni uvjeti za razvoj drvne industrije, budui da je
Brazil druga drava i svijetu po povrini uma (Amazonska prauma) te na svakog
stanovnika otpada 8 hektara ume. No zbog ne racionalnog koritenja dolazi do velikog
ekolokog problema, svjetska plua-ume Amazone biti e unitene ako se po tom
pitanju neto ne poduzme. Teka industrija je zapoela s razvojem nakon Drugog
svjetskog rata. Najvanije rude koje se eksploatiraju su: rude eljeza, mangan i boksit.
Po proizvodnji eljezne rude, Brazil je na 4. mjestu u svijetu, poslije Rusije, Kine i
Australije. Najvei dio proizvodnje ove rude se izvozi, a manji dio se topi u eljezarama
So Paola, koje su manjeg kapaciteta, i u velikoj eljezari Volta Rodonda, koja se nalazi
u saveznoj dravi Minas Gerais, glavnoj rudonosnoj pokrajini. Gotovo itava industrija
je smjetena u tri grada i njihovoj okolini - u So Paulu, Rio de Janeiru i Belo
Horizonteu. Ovaj "brazilski trokut" poeo se razvijati u 18. stoljeu, na temelju
eksploatacije nalazita zlata i dijamanata. (Alabay, 2009.)

3. Argentina
Po veliini druga drava u Junoj Americi, smjetena izmeu Andi na zapadu i
Atlanskog oceana na istoku. Dobila ime od latinske rijei argentum to u prijevodu
znai srebro, plemenita kovina koja je bila glavni povod za europsku kolonizaciju.
Obuhvaa pet prirodno geografskih cjelina, a to su Ande, Gran Chaco, Meurijeje,
Pampe i Patagonija. Od ovih pet prirodno geografskih cjelina najrazvijeniji, gospodarski
najatraktivniji i najnaseljeniji dio je podruje pampi. (Kovai, 2009.)
Pampa je travnata stepa na jugoistoku June Amerike, blizu ua rijeke La Plata.
Na podruju argentine zauzima veliku povrinu i nalazi se juno od Gran Chaca. To je
prostor stepske klime s padalinama tijekom cijele godine. Najvei dio prekriven je
stepom koja na jugu prelazi u pustinju Patagoniju. Reljef pampi ide od vrlo ravnih do
vrlo valovitih ravnica (prosjena visina od oko 500 m). Pampe ne obuhvaaju samo
podruje Argentine, ve podruje Brazila i Urugvaja, a prekrivaju oko 600 000 km 2.
Argentina je jedan od najveih uzgajivaa goveda u svijetu, a najvie se uzgajaju u
nepreglednim panjacima pampi, dakle pampe su poljoprivredno srce Argentine.
(Kovai, 2009.)

Slika br. 4: podruje Pampi

Izvor: www.dijaski.net/get/geo_sno_juzna_amerika_01
8

Klima u pampi je umjerena. Na istoku su razlike u temperaturama izmeu

godinjih doba blage uslijed utjecaja oceana. Na zapadu klima poprima kontinentalni
predznak s vruim ljetima i suhim i hladnim zimama. Razlikuju se vlana pampa na
istoku, gdje su padaline ravnomjerno rasporeene tijekom godine i suha pampa na
zapadu, koja se nadovezuje na planinsko podruje Monte u zapadnoj Argentini.
(Ivankovi, 2006.)

Slika br. 5: krajolik Argentinskih pampi

Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Pampa#mediaviewer/Eusebio_Marcilla.jpg

Patagonija se nalazi u junom dijelu June Amerike izmeu Andi i Atlanskog

oceana, a zauzima povrinu od oko 800 000 km2. Argentinski dio Patagonije nealzi se
istono od Anda i ukljuuje provincije Neuqven, Rio Negro, Chubut, Santa Cruz, i Terra
de Fuego kao i juni vrh provincije Buenos Aires. Preko gotovo cijele pustinje potee
se Patagonijska visoravan od Anda do Atlanskog oceana. Patagonija je u veem dijelu
regija nepreglednih ravnica nalik stepama koja se izdie u neprekidnom nizu
isprekidanih terasa visine oko 100 metara. Pokrivena je ogromnim slojem ljunka s
gotovo ogoljelom vegetacijom. U ravniarskim udubinama nalaze se bare ili jezera
slankaste i slatke vode. Prema Andama ljunak ustupa mjesto porfiru, granitu i
bazaltnim lavama. ivotinjski svijet postaje obilniji i vegetacija bujnija. Prema
posljednjem popisu stanovnitva Patagonija ima oko 1 740 000. (Ivankovi, 2006.)

Glavne gospodarske djelatnosti Patagonije su: rudarstvo, kitolov, stoarstvo,

poljoprivreda, a u posljednje vrijeme veliku vanost ima nafta. Ovarstvo je u kasnom
19. stoljeu bilo glavna gospodarska djelatnost. Nakon pada cijena vune tijekom prvog
svjetskog rata dolazi do smanjenja uzgoja ovaca. Danas od 15 milijuna ovaca u
Argentini 7.5 milijuna ivi u Patagoniji. Najpoznatija vrsta ovce je Merino. Stoka
takoer ukljuuje mali broj goveda, svinja i konja. Ovarstvo daje male, ali vane
poslove u ruralnim podrujima. U drugoj polovici 20. stoljea, turizam postaje vrlo
vaan dio gospodarstva Patagonije. Glavne turistike atrakcije su poluotok Valdez i
Ognjena Zemlja. Turizam je postao vaan od kraja drugog svjetskog rata, kao i biljni i
ivotinjski svijet rezervi i nacionalnih parkova na Patagonijskim Andama. Tu je i
takoer porast u znanstvenom istraivanju i geodetskim mjerenjima mineralne
eksploatacije. Naftna polja oko Comodoro Rivadavia i blizu Nequen sadre veinu
argentinskih rezervi nafte, a prirodni plin je takoer pronaen u tim podrujima, a u
patagoniji se nalazi i najvrjednija mineralna imovina. (Ivankovi, 2006.)

Slika br. 6: pustinja Patagonija

Izvor: The Brow Reference Group, 2003.

10

4. Kolumbija
Kolumbija je drava na sjeverozapadu June Amerike. Na sjeveru uzlazi na
Karipsko more, na zapadu na Tihi ocean. Kolumbija je zemlja s velikim
bioraznolikostima i brojnim prirodnim ljepotama. To je zemlja koja nakon Brazila i
Argentine ima vodeu ulogu u privrednom razvoju regije, sa naalost loom reputacijom
stvorenom zbog stvorene medijske slike o regiji. Ima uglavnom planinski reljef (visoke
Ande), dok je u primorju nizinski. Klima je tropska, ali pod utjecajem nadmorske visine
prelazi u kontinentalnu. Koliina padalina je neravnomjerno rasporeena. (Kovai,
2009.)
Gospodarstvo kolumbije je u znatnom padu, a uzrok tomu je sve vei kriminal u
drava (droga). Najrazvijenija privredna grana je rudarstvo, te stoga ima i najvei
utjecaj na drutveni dohodak. Eksploatiraju se rudna bogatstva kao nafta, kameni ugalj,
bakar, sol i razni fosfati. Najvanije industrijske grane su crna metalurgija,
elektrotehnika, rafinerije nafte i druge. Poljoprivreda je relativno razvijena, a uzgajaju
se kava, eerna trska, kukuruz, ria, banane, soja. Kolumbija je jedan od najveih
proizvoaa kave u svijet. Po proizvedenim koliinama nalazi se odmah iza Brazila i
Indonezije s udjelom od 7,5% u ukupnoj svjetskoj proizvodnji. Kolumbija je jedan od
najveih proizvoaa cvijea u svijetu, prije svega karanfila. Od ukupne svjetske
proizvodnje karanfila u Kolumbiji se proizvede 4/5. (Kovai, 2009.)

Slika br. 7: geografski poloaj Kolumbije

Izvor: www.seebiz.eu
11

5. Paragvaj
Paragvaj je drava na prijelazu junog u sredinji dio June Amerike, te uz
Boliviju jedina koja nema izlaza na more ili ocean. Na sjeveru granii s Bolivijom, na
sjeveroistoku s Brazilom te na jugozapadu s Argentinom. Rijeka Paragvaj dijeli zemlju
na dva dijela, na sjeverozapadu je ravni i rijetko naseljeni dio, dok je istok reljefno
raznolikiji i naseljeniji (u njemu ivi 90% paragvajskog stanovnitva). Paragvaj ima
trino gospodarstvo s velikim sektorom sive ekonomije zbog tradicionalno niim
cijenama nego u susjednim Brazilu i Argentini. Znaajan je izvoz poljoprivrednih
dobara te elektrine energije koja se proizvodi u golemoj hidro elektrani Itaipu, najveoj
na svijetu po instaliranoj snazi, koja se nalazi na rijeci Parani na granici s Brazilom, i
takoer velikoj elektrani Yacireta na granici s Argentinom. (Kovai, 2009.)
Dakle hidroelektrana Itaipu na rijeci Parani je najvea u svijetu po proizvodnji
elektrine energije na svijetu. Maksimalna godinja proizvodnja elektrine energije ok
oko 97 TWh ostvarena 2012. godine. Za usporedbu moemo navesti da bi npr. zemlje
kao to su Hrvatska i Bosna i Hercegovina tu koliinu uspjele potroiti za neto vie od
est godina. Ukupna instalirana snaga hidroelektrane iznosi 20 x 700 MW, odnosno 14
000 MW to je dvadeset puta vie od instalirane snage NE Krko. Veinu proizvedene
energije Paragvaj izvozi u Brazil ime se pokriva oko 25% brazilskih potreba, a i treba
uz to naglasiti da i pokriva 95% paragvajskih potreba za elektrinom energijom.
(Mesari-Zebii, 2010.)

Slika br.8: hidroelektrana Itaipu

Izvor: www.wikipedia.org
12

Duljina brane Itaipu iznosi 7760 m. ine je glavna gravitacijska brana i nasute
kamene odnosno zemljane brane u nizu. Izgradnjom brane formiralo se veliko umjetno
jezeru Itaipu koje je sedmo po veliini u Brazilu ija povrina iznosi 1350 km 2. No
veliki nedostatak prilikom izgradnje brane je to to je prilikom gradnje moralo biti
iseljeno 10 000 obitelji koje su ivjele uz rijeku Parani. Vodopadi Guaira, do tada
najvei u svijetu (po protoku vode) su potopljeni sa samim jezerom, tako da je
nacionalni park u tom podruju zatvoren. (Mesari-Zebii, 2010.)

6. Peru

Drava koja se nalazi na sjeverozapadnom dijelu June Amerike, na obali Tihog

oceana. Dijeli se na tri djela: obalni dio, planine i nizine. Obalni dio kao to mu sami
naziv kae prostire se uz obalu i tu je najrazvijenija poljoprivreda. Planinski dio ine
Ande koje prolaze kroz cijelu zemlju. Tu prevladava poljodjelstvo i stoarstvo koje je
jako razvijena, a prije svega uzgajaju se ovce i svinje. I na kraju nizine koje se pruaju
prema unutranjosti kontinenta, a to je i ujedno podruje koje je najnerazvijenije i koje
je najmanje naseljeno. (Kovai, 2009.)
Iako je poljoprivreda dosta razvijena glavna i najrazvijenija gospodarska grana
perua je ribarstvo. To potvruje i podatak da je peru 2002. godine bila druga drava u
svijetu po koliini ulovljene ribe, odmah iza Kine. No situacija je danas malo drugaija
jer se ulov ribe i do nekoliko puta smanjio te se Peru danas nalazi na petom mjestu po
koliini ulovljene ribe u svijetu. Ispred njih su Kina, Japan, Indija i Indonezija. Koliko
je ulov ribe u Peruu pao govori i podatak da je 2002. godine ulovljeno 10,7 milijuna
tona ribe (u Kini iste godine ulovljeno 17 milijuna tona ribe), a 2012. godine ulovljeno
je svega 1,3 milijuna tona ribe (u Kini 36 milijuna tona). Iako je ulov ribe opao gotovo
deset puta to je i dalje njihova najrazvijenija gospodarska djelatnost. (Ivankovi, 2006.)
U Peruu se na granici s Bolivijom nalazi i najvie plovno jezero na svijetu
Titicaca (3821 mnv). Takoer u Peruu izvire rijeka Amazon (nastaje spajanjem vie
manjih rijeka) koja je najbogatija rijeka vodom u svijetu. Ukupna duina rijeke iznosi 6
440 km, a plovna je od ua do 4 600 km uzvodno za prekooceanske brodove.
(Ivankovi, 2006.)
13

Jo neto po emu je Peru jako poznat u svijetu je peruanska jagoda. Kako to

joj i sam naziv kae potjee i Perua na ijem se i podruju poela uzgajati. Naziva se jo
i Inka bobica jer se uzgaja ve u vrijeme starih Inka. Danas se uzgaja svugdje u svijetu
ali samo kao jednogodinja biljka, dok u Peruu daje i po tri uroda godinje. (MesariZebii, 2010.)

Slika br. 9: Peruanska jagoda

Izvor: www.p.jagoda.jpg.com

7. ile

Drava koja se nalazi na juga kontinenta du pacifike obale. Zemlja je izduena

4 630 km u smjeru sjever-jug, s najveom irinom 430 km. Najvei do ileanskog
stanovnitva i poljoprivrede koncentrirani su u relativno maloj sredinjoj dolini u kojoj
se nalazi i glavni grad Santiago. Ova je regija i povijesno sredite ilea iz koje se
zemlja irila prema sjeveru i jugu. Juni ile bogat je umama i panjacima, a reljefom
dominira niz vulkana i jezera. Istonu granicu zemlje ine Ande u kojima se nalazi i
najvii vrh Nevado Ojos del Salado (6880 m). (Kovai, 2009.)
ile spada u srednje razvijene zemlje. Najvaniji izvozni proizvodi ilea su
bakar, voe, vino i riba. No svakako najvanija gospodarska djelatnost u ileu je
rudarstvo. Prije svega rudarstvo je razvijeno zbog pustinje Atacame koja se nalazi u
sjevernom djelu zemlje. Pustinja Atacama sadri mineralna bogatstva, naroito bakra i
14

raznih nitrata, a bakar je i ujedno najvaniji izvozni proizvod. Atacama je i poznata kao
najsunije mjesto na svijetu, dakle kie su jako rijetke a poznato je da u nekim njenim
dijelovima kia nije pala due od 400 godina. Poljoprivreda u ileu nije toliko
zastupljena zbog toga to se Ande proteu kroz cijelu zemlju te nema pogodnih podruja
za bavljenje poljoprivredom. No ile je jako bogat umama, a ima i dosta vulkana i
jezera. (Mesari-Zebii, 2010.)

Slika br. 10: pustinja Atacama

Izvor: www.wikepedia.org

8. Bolivija
Drava koja se nalazi u samom sreditu kontinenta te je jedina uz Paragvaj koja
nema izlaz na more. Bolivija je najsiromanija drava June Amerike. Najvei izvozni
resursi bolivije zlato i proizvodi od drveta. U nekim dijelovima zastupljena je
poljoprivreda a kao najznaajniji poljoprivredni proizvod izdvaja se soja. Veliki dio
stanovnitva ove zemlje bavi se poljoprivredom te je to i jedan od naina preivljavanja
bolivijskog stanovnitva, jer veina stanovnitva preivljava s 0,5 dolara na dan. Samo u
nizinskim podrujima na istoku zemlje koriste se moderne metode u poljoprivredi.
(Kovai, 2009.)
Veliki problem za Boliviju predstavlja uzgoj koke, no te je velika gospodarska
djelatnost ove zemlje. Koka se najvie uzgaja u podrujima Yungas i Chapare. Iako
15

mnogi smatraju da se ova biljka koristi samo za proizvodnju kokaina, andsko

stanovnitvo tradicionalno je koristi za aj ili za vakanje. Poetkom 2000-ih zbog koke
je izbila politika kriza prouzrokovana sukobom vlade i uzgajivaa. Dolaskom na vlast
poznatog uzgajivaa Eva Moralesa poinje potpora ovom uzgoju. Veliki znaaj za
Boliviju ine ogromne rezerve prirodnog plina koje su druge po veliini u Junoj
Americi. 90% ovog plina se izvozi u Brazil i Argentinu. (Ivankovi, 2006.)
Jo neke od karakteristika koje su znaajne za Boliviju su te da se u tu nalazi
najvii glavni grad na svijetu La Paz (3800 mnv). Na granici s Peruom nalazi se najvie
plovno jezero na svijetu Titicaca. U Boliviji se nalazi i tvz. slana pustinja (jezero) Salar
de Uyuni. Prekriva povrinu od oko 4000 km2 smjetena jugozapadnom dijelu zemlje.
Nastala je isuivanjem slanog jezera te su na povrini ostale velike koliine soli. Kie su
u tom podruju kako rijetke, no i kada padne voda prekrije plou od soli te se pretvara u
ogledalo. (Mesari-Zebii, 2010.)

Slika br. 11: slana pustinja Salar de Uyuni

Izvor: www.svjetskiputnik.hr

16

9. Urugvaj
Smjeten izmeu Brazila na sjeveru i Argentine na zapadu sa obalom na
Atlantskom oceanu i estuariju rijeke Rio de la Plate. Oko polovice stanovnitva ivi u
glavnom gradu Montevideo. Urugvaj je druga najmanja zemlja Latinske Amerike, ali i
jedna od politiki i gospodarskih najstabilnijih. Reljef Urugvaja sastoji se uglavnom od
breuljkastih nizina i niskih brdskih lanaca te plodnog obalnog pojasa pokrivenog
travom i idealnog za uzgoj goveda i ovaca. Reljef je takav zbog toga to se kroz cijelu
zemlju proteu Pampe (prosjena nadmorska visina iznosi 500 m). Klima Urugvaja je
umjerena, ali prilino topla pa su temperature ispod nule praktiki nepoznate. (Kovai,
2009.)
Urugvajsko gospodarstvo najvie je orijentirano ka poljoprivrednom sektoru.
Najznaajniji za Urugvaj su uzgoj goveda i ovaca. Uzgoj goveda i ovaca pogodan je za
Urugvaj zbog njihovog breuljkastog reljefa. Zbog toga su i jedni od najveih svjetski
proizvoaa govedine. Od ukupno koliine proizvedene koliine govedine najvei dio
se izvozi u Brazil i Argentinu. (Ivankovi, 2006.)

Slika br. 12: Pampe

Izvor: www.dijaski.net/get/geo_sno_juzna_amerika_01

17

10. Venezuela
Venezuela je najsjevernija drava June Amerike smjetena na obali Karipskog
mora. Na zapadu granii s Kolumbijom, na jugu s Brazilom te na istoku s Gvajanom.
Na krajnjem zapadu zemlje uz kolumbijsku granicu te du veeg dijela obale pruaju se
najsjeverniji ogranci Anda. Klima Venezuele je tropska, uglavnom vana i vrua, neto
blaa samo u gorskim predjelima. (Mesari-Zebii, 2010.)
Gospodarstvom Venezuele dominira industrija s jednom treinom BDP-a, 80%
izvoznih prihoda i vie od polovice ukupnih proraunskih prihoda. Najvei problem
gospodarstva su ovisnosti o cijenama nafte na svjetskom tritu, visoka nezaposlenost i
inflacija. (Mesari-Zebii, 2010.)

Slika br. 13: geografski poloaj Venezuele

Izvor: hr.wikipedia.org/wiki/Venezuela

11. Surinam
Surinam je najmanja nezavisna drava June Amerike. Zemlja se moe podijeliti
na dvije gospodarske regije. Na sjevernom, nizinskom obalnom podruju ivi veina
stanovnitva. Juni dio ini prauma i ona pokriva oko 80% povrine Surinama. Budui
da je blizu ekvatora, klima u Surinamu je veinom tropska s dva razdoblja padalina
tijekom godine. Gospodarstvo surinama je veinom orijentirano oko boksita ija

18

industrija ini vie od 15% BDP-a i vie od 70% izvoza zemlje. Drugi vani izvozni
proizvodi su eer, nafta i zlato. (Kovai, 2009.)
Smatra sa da surinam ima jedne od najveih zaliha boksita u svijetu, to je
ujedno i njihov najvei izvozni proizvod. Kada kaemo boksit, prije svega tu
podrazumijevamo proizvodnju aluminija. Budui da je elektrina energija jeftina
stvoreni su odlini preduvjeti za proizvodnju aluminija i njegov izvoz. Najvei problem
prilikom proizvodnje aluminija predstavlja velika udaljenost od rudnika do talionica.
Drugi izvozni proizvod surinama je nafta, te je to obeavajui sektor surinamskog
gospodarstva jer raspolau ogromnim zalihama. Surinam obiluje umskim bogatstvom
jer Amazonska prauma prekriva vie od polovice teritorija, tako da se iz dungle sijeku
tropska stabla iz kojih se dobiva tvrdo drvo. (Ivankovi, 2006.)
Rezervoar Brokopondo je umjetna akumulacija vode u Surinamau na rijeci
Surinam. To je jedno od najveih umjetnih jezera u svijetu, a prekriva povrinu od oko 1
500 km2. Na ovom jezeru je 1965. godine napravljena hidroelektrana koja je glavni
izvor elektrine energije u zemlje, zbog toga je struja jako jeftina i najvie se koristi u
proizvodnji aluminija koji je najvaniji izvozni proizvod Surinama. (Mesari-Zebii,
2010.)

Slika br. 14: Geografski poloaj Surinama

19

Izvor: www.ezilon.com

20

12. Gvajana
Drava u Junoj Americi smjetena na sjeveru kontinenta na obali Atlantskog
oceana. Gvajana se sastoji od tri geografske regije, to su uske i plodne obalne nizine u
kojoj ivi veina stanovnitva, pojas bijelog pjeanog tla koje je u unutranjosti
pokriveno dunglom i sadri glavna rudna bogatstva ove zemlje, te brdovite
unutranjosti koje se izdiu prema brazilskoj granici. Klima je tropska, uglavnom vrua
i vlana. Kina razdoblja su od svibnja do sredine kolovoza i od sredine studenog do
sredine sijenja. (Kovai, 2009.)
Najvanije gospodarske aktivnosti proizvodnja eera, rudarstvo (boksit i zlato)
te umarstvo. Najvee tvrtke su u stranom vlasnitvu, a gospodarski rast ovisan je o
cijenama nekoliko kljunih izvoznih proizvoda na svjetskom tritu. (Ivankovi, 2006.)

Slika br. 15: Gvajana

Izvor: www.staputovanja.com

21

Zakljuak
Na temelju iznesenih podataka o Junoj Americi, prije svega tu se misli na njen
gospodarski razvoj moemo zakljuiti da ovaj kontinent spada u srednje razvijene. To je
prije svega zbog toga to tu postoje ogromni potencijali s kojima raspolae ovaj
kontinent, ali su slabo iskoriteni. To se najvie odnosi na Brazil koji je gospodarski
najrazvijenija drava June Amerike. U Brazilu postoje jako veliki potencijali za razvoj
poljoprivrede zbog velikih poljoprivrednih povrina kojima ova zemlja raspolae. No
samo 4% o od toga se obrauje zbog nedostatka mehanizacije, pa se zemlja u veini
podruja obrauje runo, najvie zbog toga to veina stanovnitva ivi tradicionalnim
nainom ivota. Kao primjer za to moemo navesti da Danska i Nizozemska koje su i
do nekoliko puta manje od Brazila proizvedu i do deset puta veu koliinu itarica.
Valja jo spomenuti neke drave koje imaju ogromne potencijale za razvoj, al su
jako slabo iskoriteni. Tu se najprije misli na Peru i Argentinu. Peru je bio jedan od
najveih uzgajivaa ribe u svijetu no u zadnjih desetak godina to se znatno promijenilo.
Argentina ima jako velike potencijale za razvoj poljoprivrede zbog Andi koje se proteu
kroz njihov teritorij, no ti potencijali nisu do kraja iskoriteni. Bolivija je drava koja je
gospodarski najnerazvijenija u Junoj Americi, najvie zbog toga to vlasti u Boliviji
podravaju uzgoj koke, iako se u Boliviji nalaze ogromne zalihe prirodnog plina koji bi
se mogao izvoziti i biti glavna gospodarska aktivnost.
Na kraju valja spomenuti Amazonsku praumu, koju jo nazivamo i plua
zemlje, a to je ujedno i podruje s najveom svjetskom bioraznolikou. Protee se kroz
devet drava. No zbog nekontrolirane sjee dolazi do problema kao to su erozija,
poplave i klimatske promjene, te se unitava stanite brojnih biljaka i ivotinja.

22

Popis priloga
POPIS SLIKA:
1. Juna Amerika; Izvor: www.wikipedia.org
2. Brazil; Izvor: www.enciklopedija.hr
3. Sao Paulo, najvee monokultrurno podruje proizvodnje kave u svijetu; Izvor:
So_Paulo_(federalna_brazilska_drava)
4. Podruje Pampi; Izvor: www.dijaski.net/get/geo_sno_juzna_amerika_01
5. Krajolik Argentinskih pampi; Izvor:http://hr.wikipedia.org
6. Pustinja Patagonija; Izvor: The Brow Reference Group, 2003.
7. Geografski poloaj Kolumbije; Izvor: www.seebiz.eu
8. Hidroelektrana Itaipu; Izvor: www.wikipedia.org
9. Peruanska jagoda; Izvor: www.p.jagoda.jpg.com
10. Pustinja Atacama; Izvor: www.wikepedia.org
11. Slana pustinja Salar de Uyuni; Izvor: www.svjetskiputnik.hr
12. Pampe; Izvor: www.dijaski.net/get/geo_sno_juzna_amerika_01
13. Geografski poloaj Venezuele; Izvor: hr.wikipedia.org/wiki/Venezuela
14. Geografski poloaj Surinama; Izvor: www.ezilon.com
15. Gvajana; Izvor: www.staputovanja.com

23

24

Literatura
1. Kovai, M., 2009.: Latinska Amerika-povijest i politika, Tehnika knjiga, Zagreb
2. Mesari-Zebii, R., 2010.: Udruenja i drutvene aktivnosti u Junoj Americi, IMIN,
Zagreb
3. Martinovi, R., 2008.: Gospodarski rast i razvoj Brazila, Svijetlost, Sarajevo
4. Ivankovi, S., 2006.: Gospodarstvo u usponu- Latinska Amerika, Pan Liber, Osijek
5. Alabay, M., 2009.: Amazonian rainforest, the highest biodiversiti in the World, Atlas
of the World's rainforest, New York

25