Predgovor Glava wena Glava CREINAKAYWNS Glava ARN Glava AhuUne . Pojam funkcije .. . Neizmjerno male i neizmjerno velike velitine .. . Neprekinutost funkcija ........... . Derivacije funkcija koje nisu eksplicitno zadane . . Primjena derivacija y geometriji i mehanici . Derivacije viseg reda . , Diferencijali: prvog i viseg reda |. Teoremi srednje vrijednosti . . Taylorova formula .. . . L'Hospital-Bernoullijevo pravilo 2a neodredene oblike » Ekstremi funkcije jednog argumenta . Smjer konkavnosti. Tatke infleksije . Asimptote . Konstrukeija grafova funkcija prema karakterist . Diferencijal, luka. Zakrivijenost. SADRZAJ I. Uvod u analizu Grafovi elementarnih funkcija . Limesi ...... I Deriviranje funkcija .. Neposredno izratunavanje derivacija . Tabliéno deriviranje IIL. Ekstremi funkcija i primjene derivacija u geometriji IV. Neodredeni integral . Neposredno integriranje . . Metoda supstitucije . Parcijalna integracija . | Jednostavniji integrali s kvadratnim trinomom . Integriranje racionalnih funkcija a ul 16 22 33 36 43 43 47 58 62 67 72 76 77 79 83 83 ot 92 95 105 105 112 116 17 1218 SADRZAT . Integriranje nekih iracionalnih funkcija ............... . Integriranje trigonometrijskih funkcija . Integriranje hiperbolnih funkcija . Primjena trigonometrijskih i hiperbolnih supstitucija na odredivanje integrala oblika fre, ax®fbx-fc) dx, gdje je R racionalna funk- cija. 10. Integriranje raznih transcendentnih funkeija . Il. Primjena redukcionih formula . 12, Integriranje ‘raznih funkcija . ean s Glava V. Odredeni integral 1. Odredeni integral kao limes sume ...... 2. Tzragunavanje odredenih integrala pomocu neodredenih . 3. Nepravi integrali .. vee wees 4. Zamjena varijable u odredenom integralu 5. 6. 7 8. Parcijalna integracija Teorem o srednjoj vri jednosti . Povr8ine ravninskih likova Duljina luka krivulje ..... 9. Volumeni tijela . 10. Pove8ina rotacione plohe 11. Momenti. Teii8ta. Guldinovi teoremi 12, Primjena odredenih integrala na rjeSavanje zadataka iz fi Glava VI. Funkeije vise varijabli .......0.0....ccccce sree eeee es 1. Osnovni pojmovi 2. Neprekinutost . 3. Parcijalne derivacije 4. Totalni diferencijal funkcije .. 5, Deriviranje slo%enih funkcija 6. Derivacija u zadanom smjeru i gradijer nt funk #Derivacije i diferencijali vigeg reda.. 8. Integriranje totalnih diferencijala 9. Deriviranje implicitno zadanih funkcija . 10. Zamjena varijabli 11. Tangencijalna ravnina i normala na , plohu | 12. Taylorova formula za funkcije vige varijabli 13. Ekstremi funkcija vie varijabli 14, Zadaci za odredivanje najvecih i najmanjih vrijednosti funkcija 15. Singularne tatke ravninskih krivulja 125 128 133 134 136 194a 7 : SADR2AT | 16. 17. 18. 19, 20. —l Ovojnica . Duljina luka prostorne krivulje . Vektorska funkcija skalarnog argumenta . Popratni trobrid prostorne krivulje Zakrivljenost i torzija prostorne krivulje Glava VIL. ViSestruki i krivuljni integrali I 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8 9. 10. i. 12. Glava VIII. Redovi Dvostruki integral u pravokutnim koordinatama Zamjena varijabli u dvostrukom integralu Izraéunavanje povrdina likova Izraéunavanje volumena tijela Tzratunavanje povrsina ploha.. . : Primjene dvostrukog integrala u mehanici .... Trostruki integrali Nepravi integrali ovisni o parametru. “Neprav videstruki integrali Krivuljni integrali Plogni integrali .. . . Formula Ostrogradskog-Gaussa Elementi teorije polja .. 1, Redovi brojeva ............... 2. 3. 4. Redovi funkcija Taylorov red Fourierovi redovi Glava IX. Diferencijalne jednadzbe 1 2. 3. 4. 5, 6. 7. 8. L 9 0. Provjera rjeSenja. Sastavijanje Aiferencsjatoi jednad2bi porodica kri- vulja, Pogetni uvjeti focete es Diferencijaine jednadZbe prvog reda. Diferencijalne jednadabe prvog reda sa separiranim varijablama, Or- togonalne trajektorije Homogene diferencijalne jednadzbe prvog reda we Linearne diferencijalne jednadabe prvog reda. Bernoullijeva jednadzba Egzaktne diferencijalne jednadzbe, Eulerov muliplikator Diferencijalne jednadzbe prvog reda koje nisu rijegene s obzirom na derivaciju : bows Lagrangeova i Clairautova jednadzba Razne diferencijalne jednadZbe prvog reda Diferencijalne jednadzbe viseg reda .... . 11. Linearne diferencijalne jednadzbe 231 238 241 241 246 249 250 252 253 261 311 314 316 319 320 323 325 328 329 334 33810 SADRZAT 12. Linearne diferencijalne jednadZbe drugog reda s konstantnim koefi- cijentima a 13, Linearne diferencijalne jednadabe vigega od drugog reda s konstant- nim koeficijentima . : 14, Bulerova jednadiba love eene es 15, Sistemi diferencijalnih jednadabi |... sss. ss. 16. Integriranje diferencijalnih jediadzbi pomocu redova p potencija 17. Zadaci za Fourierovu metodu Glava X. Priblizni ratun 1, Ragunanje s priblidnim vrijednostima 2. Interpolacija funkcija ....... 3. Odredivanje realnih korijena jednad2bi 4, Numeriéko integriranje funkeija 5 6. Numeritka integracija obinih diferencijalnih jednad3bi Pribligno izraéunavanje Fourierovih koeficijenata ........ Odgovori Prilozi I. Gréki alfabet II. Neke konstante IIL, Reciprotne vrijednosti, potencije, Korijeni, logaritmi IV. Trigonometrijske funkcije . V. Eksponencijalne, hiperbolne i trigonomettijske funkcije VI. Neke krivulje 340 345 346 347 350 352 355 355 359 363 368 371 378 381GLAVA I UVOD U ANALIZU 1. Pojam funkcije 1°. Realni brojevi. Racionalne i iracionalne brojeve nazivamo realnim — brojevima. Pod apsolutnom urijednosti realnog broja a podrazumijevamo nenegativni broj |al,odreden uvjetima |a| =a kada je a 20, i lal = —a, kada je a<0. Za bilo koje realne brojeve a i 6 vrijedi nejednadtba la +b] <|a| +15}. 2°, Definicija funkeije. Ako svako} vrijednosti*) varijable x koja pripada _nekom skupu E, odgovara jedna i samo jedna konaéna vrijednost velitine y, tada y nazivamo (jednoznaé- nom) funkcijom od x, ili zgvisnom varijablom, definiranom na skupu £3 x nazivamo argumentom, ili nezavisnom varijablom. Cinjenicu da je y funkcija od x ukratko izrazavamo zapisom y= f(x) ili y = F (e) itd. Ako svakoj vrijednosti x koja pripada nekom skupu £, odgovara jedna ili nekoliko vrijed- nosti varijable y, tada y nazivamo viieznacnom funkcijom od x, definiranom na skupu E. U daljnjem éemo pod rijedju sfunkcija« razumijevati samo jednoznagne funkcije, ako ne bude izrigito drukéije reéeno. 3°. Podrudgje definicije funkeije. Sve vrijednosti x, za koje je zadana funkcija de- finirana, nazivamo podrugjem definicije te funkcije. U jednostavnim sluéajevima podrutje definicije funkcije jest: ili odsjecak (zatvoreni in- terval, segment) a, b}, tj. skup realnih brojeva x, koji zadovoljavaju nejednadzbu a 0, 1, ako je [x>1. Na taj natin, podrutje definicije funkeije je unija dvaju intervata: moce

2; d) [x— 1] <[e+l] 4. Izraéunajte f(—1), £, f(s Ss Bs Fs ako je f(x) = —6x?+11x—6. 5. Izraéunajte f (0), i{-4} f(—», i{-+] L, ako je fe) = VI F(x) 6. Neka je f (x) = arccos (Ig x). Taratunaes{ FM), £10). 4 7, Funkcija f(x) je linearna. Nadite ovu funkciju ako je f(—1)=—2 i 8. Nadite cijelu racionalnu funkeiju f(x) 0 napigite pomoéu jedne formule, koristeéi se oznakom apsolutne vrijednosti *) Ig x—logiex, oznaguje dekadski logaritam broja x.POJAM FUNKCIJE 13 Odredite podrugja definicije funkeija: 1. 13, wt. y= J24x-x?. 15. 16. 18. 20. 22. 23. 24", 25. 26. ayaVeel; b)yaVedi 1% ys a) y= Vx?—2; b) y= xVx7-2, yeVeow. 17. 2 y aig et? 19. x+l - x y = aresin 2) ai. Sin 2x: > ( 10 Neka je f(x) = 2xt—3x3—Sx*4-6x—10. Iztatunajte . 1 2) = LO 4f(-9] 1 4) => UO)-F-¥)] Funkciju f(x) definiranu u simetrignom podrugu ~/0), i ako brojevi x1) Xa) x3 Gne aritmeticku progresiju, da brojevi f(x), f (x2) if (x) dine geometrijsku progresiju.. Neka je 14 fo) =le—. Pokadite da je FO+h(Q) = (222 ne \ Neka ye eG) =e an") i o(x) ~te-«. Pokadite da je (x+y) =O) F¥ OQ) YC) Wty) = eR)YO)+9(V) HO)37. 38. 39. 40. 41, 42. 43. POJAM FUNKCISE 15 Izratunajte f(—1), f (0), f(1), ako je sey =f | arctg x za O0, odredite inverznu funkeiju Zadane funkcije napisite u obliku lanca jednakosti u kojem svaka karika sa~ drdi jednostavnu elementarnu funkciju (potenciju, eksponencijalnu, trigo- nometrijsku itd.) a) y =Qx-5)!9; ) ya letss b) y = 20; 4) y =arcsin(3"*"). Slozene funkcije, zadane lancem jednakosti, napigite uobliku jedne jednakosti: 2 y=sinx; a) y= b) y=arctgu, wave, v=Igx; 9 -(2" ako je u<0, d= 10." ako je u>0: Napigite u eksplicitnom obliku funkcije y koje su zadane jednadzbama: wax?-1. a) x?—arccos y = 7; b) 10*+10" = 10; oc) x+lyl = 2y. Odredite’ i podrugja definicije zadanih implicitnih funkeija.16 uvoD U ANALIZU 1 2. Grafovi elementarnih funkcija Grafove funkcija_y = Mj Gy is Bdie je ¥i =F (Xd) G izratunavanje preporuéamo sluzi () Konstruiramo tako da naginimo dovoljno gustu mre%u taéaka 0, 1, 2,...)) i te tatke spojimo linijom, koja njima prolazi. Za se logaritamskim ragunalom. Slika 3, Konsirukciju grafova olakSava poznavanje grafova osnovnih elementarnih fukcija (vidi prilog VI). Polazeéi od grafa y=S), () pomocu jednostavnih geometrijskih konstrukeija dobivamo ove grafove funkeija: 1 f(x) zrcaljenje grafa na osi OX; 2 m=f(-) arcaljenje grafa I’ na osi OY; 3.y3=f(e—a) graf P, pomaknut u smjeru osi OX za velidinu as 4 +f (x) graf I’, pomaknut u smjeru osi OY za velitinu 5 (slika 3). Primjer. Konstruirajmo graf funkci Slika 4, Konstruirajte grafove linearnih funkcija (pravci): 44. yakx, ako je k=0, 1, 2,2 GRAFOVI ELEMENTARNIH FUNKCIJA 7 45, y=x+b, ako je b=0, 1, 2, -1, -2. 46. y = 1,5x+2. Konstruirajte grafove cijelih racionalnih funkcija 2. stupnja (parabole): 47. y= ax’, ako je a=1, 2, > =1, -2,0. 48. y= 49. y =(x—X9)*, ako je x) =0, 1, 2, -1. Phe, ako je c=0, 1,2, -1 50. y=yot(x-1)?, ako je yp =0, 1,2, -L: Bit, y=ax?+bx+e, ako je. !)a=1, b=-2, c=3; 2)a=~2, b=6, c=0. 52.0 y= 2+x—x?, Odredite sjecista te parabole s osi OX. Konstruirajte grafove cijelih racionalnih funkcija viseg stupnja: 53", y =x? (kubna parabola). 54, 2+(x-1)%. 85. y= xP—3x42. 56. y= x*, 57. yp = 2x? xt Konstruirajte grafove razlomijenih linearnih funkcija (hiperbole): “ 1 58°, y=, 59. x-2 60. =—. , x+2 BI. y=yot—™, a gor, y 283 3x42 _., Konstruirajte grafove razlomijenih racionalnih funkcija: 63. y=x at, 64. x 66. (»Versieraw Marije Agnesi). 2 Demidovié: Zadact18 uvop U ANALIZU (Newtonova serpentina). 70. (Newtonov troaubac), Konstruirajte grafove iracionalnih funkcija: nt y= Vx 72. af 73*, y= /x? (Neilova parabola). 74. y=+xVx (semikubria parabola). +3 ps 5 75*. (elipsa). 76. (hiperbola) 71. fx 78%, y= 2x) Gog (Dioklowa cisoida). 7% Konstruirajte grafove trigonometrijskih funkcija: 80". y =sinx 81", y =cosx. 82*, y =tgx. 83", y =cigx. 84%. y =secx. 85. y = cosec x 1 86. y=Asinx, ako je A=1, 10, — -2. . , i 87°, y= sinnx, ako je m= 1, 2, 3, > . . n 3x x 88. y = sin(e—9), ako je @=0, 5 Sm — 89". y = Ssin(2x—3). 90%. yp =asinx+bcosx, ako jea=6. b= —8.2 GRAFOVI ELEMENTARNIH FUNKCIJA 19 91. y =sinx+cosx. 92", y = cos? x. 93°, y=x+sinx 94", y = xsinx 95. y=tg?x. 96. y=1—2cosx. 97. y= sing sin 3s. 98. Ym 6083-4 > 6052x, 99°, y = cos 100, y = +vsinx. Konstruirajte grafove eksponencijalnih i logaritamskih funkcija: 101. y ako je a =2, os e(@=2,718..)*). 102%, y =log,x, ako je a= 10, 2, 103*. y = shx, gdje je shx = ye ne"). 104". y = chx, gdje je chx -+ (+e74) shx * y=th thx =—— 105*. y =thx, gdje’ je thx che 108. 107". (krivulja vjerojatnosti) = tex? 108. 109. y = Igx”. 110. 11. y = Ig(Igx). I 1 U2 y= 13. y =Ig— Igx x 114. g(x). 115. y = log, (1+). 116, y = Ig (cos x). M7 y = 27¥sinx. Konstruirajte grafove ciklometrijskih funkcija: 118". arcsin x 119*, y = arccos x. 120*. arcte x. 421%. y = arcetgx. *) O broju é detaljnije vidieti na str. 23.20 UVOD U ANALIZU L . 1 422. y = aresin + 123, y = arccos x 124, y = x-+arcetgx. Konstruirajte grafove ovih funkcija: 125. y =|xl. 126, y= Feo tad. 127. a) y= xxl; b) y = logy; Ix. 128. a) y=sinx+lsinx|; b) y = sinx—[sinx|. 129. ( za \x|<1; 2 — za |x|>1. [xl 130. a) y = [x], b) y= x — [a], gdje je [x] riajvece cijelo broja x, tj. najvedi cijeli broj, manji ili jednak x. ‘ Konstruirajte grafove funkcija u sistemu polarnih koordinata (r, 9) (r >0) : 131. r=1 (Aruénica). 132", + (Arhimedova spirala). 133*. r = 6° (logaritamska spirala)- 134%, r= (hiperbolna spirala). g 135, r= 2cos @ (kruznica). 136. r=—!— (pravac). sing 137, r= seo (parabola). 138*. 7 = 10sin 3@ (rudas trilatice). 139%, r =a(l4+cos@) (a>0) (kardioida). 140*. 7? = a? cos 2p (a>0) (lemniskata). Konstruirajte grafove funkcija koje su zadane parametarski: 141*, x=, y=t? (semikubna parabola). 142°, x =10cost, y=sint — (elipsa). 143*. x = 10cos?t, y= 10sin?t — (aseroida). 144*, x = a(cost+tsint), y= a(sint—tcost) (evolventa kruznice). ar at? sas, x = y= (Descartesov list) 1+t 1+t2 GRAFOVI ELEMENTARNIH FUNKCISA 21 146. x= = y= Tea (polukrugnica) 147, x= 25427, y=%=2"' (grana hiperbole). 148, x = 2c0s?s, y=2sin?1 (edsjecak pravca). 149, x=1-7, yer 150. x = a(2cost—cos 24), y=a(2sint—sin2s (hardioida). Konstruirajte grafove funkcija kojé su zadane implicitno. 1514, x74y?=25 — (Rrudnica). 152, xy= 12 (hiperbola). yy 153%. y?=2x (parabola). 154, ~-4” = 1 (elipsa). (6% ). i006 (elip: 2 2 2 155, y? = x?(100-x?). 156%. x3 4y? =a (asiroida) 157%, x+y = 10lgy. 158. x? = cosy. 159. Jag = e615 loearitamska spirala). 160*. x? + y?—3xy =0 (Descarteson list). 161, Sastavite formulu za prijelaz od Celzijeve (C) skale na skalu Fahrenheita (F), ako znamo, da 0 °C odgovara 32 °F i 100 °C da odgovara 212 °F. Konstruirajte graf dobivene funkcije. 162, U trokutu, kojemu je baza c= 10 i visina h = 6, upisan je pravokutnik (sl. 5). Treba izraziti povrsinu y toga pravokutnika kao funkeiju njegove baze x. Konstruirajte graf te funkcije i nadite njenu najvecu vrijednost. A Slika’s. Slika 6. 163. Trokut ABC ima stranice BC = ai AC = b te promjenljivi kut x ACB = x (sl. 6). Terazite y povriina A ABC kao funkciju,od x. Konstruirajte graf ove funkcije i nadite njenu najvecu vrijednost,22 UVOD U ANALIZU 1 164. Grafitki rijeSite ove jednadzbe: a) 2x?-5x42=0; b) x8 +x-1 ©) Igx=0,1x; d) 107% =x; e) x=140,5sinx; f) cigx=x (O0 postoji takav broj N= N (e), da je \x—alN. Primjer 1. Pokazimo da je an+ tim a wae +d Rieienje, Tvorimo diferenciju nti | 1 ntl a Ociieniv8i wu difereneiju po apsolutno} vrijednosti imat éemo an | 1 . @ n+l nets > ako je n>t-1=Nne@. Prema tome, za svaki pozitivni broj ¢ postoji takav broj N= —~1 da.zan>WN vrijedi nt nejednadabe (2). Slijedi, da je broj 2 limes niza xq— = Ec e > Yj. ispravna je formula (1).3 LIMESI 23 2°. Limes funkeije. Kazemo, da funkcija f(x) +A kada x-ra (A i a su. brojevi), ili da je lim f (x) = A, ako za svaki «>0 postoji takav §=5(e)>0, da je If(x)— Al N(). Dogovorno piemo limf(x) = «0, Bo znati, da je [f(x)1>E za 0<|x—a|<8 (E), gdie je E po volji odabran pozitivan broj. 3°. Jednostrani limesi. Ako j¢ xa, tada dogovorno pitemo x--a—0; analogno, ako je x>a i x-ra, pilemo to ovako: x-ra-+0. Brojeve f(a—0) = lim f(x) i f(a+0)= lim f(x) se-6 sneto nazivamo lijevi limes funkcije f (x) u tatki a i desmi limes funkcije f (x) u tatki a (ako ti brojevi po- stoje). Za postojanje limesa funkcije f(x) kada x-+a nuzno je i dovoljno da vrijedi jednakost Sf(a—0) = f(a+0). Ako postoji lim f,(x) i lim f, (x), tada viijede ovi teoremi i) lim (fi; ()+fr(0)] = lim, (x) + limf (9); 2) lim [f, 0) «fr ()] = limf, (%) = lim f, (9); 3) lim [fi 3 f2(9)] = lim (x): timp (x) (limf, (x) #0). Cesto primjenjujemo ove limese. tin( 14-1) =lim(l +0) =e =2,71828... xne x o40 Primjer 2. Tzragunajmo desni i lijevi limes funkeije - 1 f(x) = arctg — x za x40. Riefenje, Imamo: S(+0) = lim (sso xoto F(=0) = lien (+t) -= x0 x 2 Limes funkcije f(x) kada x0 u tom sluéaju, ofigledno, ne postoji,24 UVoD U ANALIZU 1 166. Dokadite da je limes niza 1, ale 4 ae kada n— co jednak nuli. N Za koje ée vrijednosti n biti zadovoljena nejednadzba (€ je po volji odabran pozitivni broj)? Teraéunajte n ako je: a)e = 0,1; b)e=0,01; c) e = 0,001. 167. Dokadite da je limes niza + wat2..) n+l x, kada noo jednak 1. Za koje ée vrijednosti n>N biti zadovoljena nejed- nadba Ix,—I]**?, 196, fim” (at Dx+a, wixt—ax$3 ee ee? 3s 197. lim t MS * 198. moh Izrazi, koji sadr2e iracionalnosti, dovode se testo u racionalni oblik uvodenjem nove varijable, Primjer 4. Nadimo ” tim S12 oI x00 Virx—! Riegenje. Ako stavimo l+x=y, dobivamo T+x=1 a1 P+ytil 3 tig VEN ig AoE BALE 3 x0 Viet ly yoy i . : Jim STENT oP Vet mi DF3 LIMESL 27 Drugi natin odredivanja limesa iracionanlog izraza je taj da iracionalnost sprebacimo iz brojnika u nazivnik ili obrnuto iz nazivnika u brojnik, Primjer 5. . x-a I 1 1 (a>0). im 274 = tim —+_-— a>0p. sea (x—a)(Ve+Va) =a Vx+Vo 2Ve 203, 204, tim=*. 8x2 .- 3-J5+x 205, 206. lim xt -V5—x 207, tim ViteoVI-s 208, im eth mo _ 2 — 208, 210. 2546 xt +256 Pa 4x43 au. tim (/x+a-Vx). 212, lim [Vx(x-+a)—x]. te ite 213. tim (f/x? —Sx+6—x). 214. lim x(Vx?+1-x). ste sete 215. tim (x +9/1—x3), Pri ratunanju limesa éesto se Koristimo formulom sinx lim— = 1 x70 X i pretpostavijamo kao poznatoda su lim sin x=sina i lim cos x=cos a. Primjer 6. -s)=t sas. 246, a) tim 3%; by tim SX, 247, tim BBX, wi x mo x zo x 218. tim S8* 219, Lim S22 x-0 sin2x x= sin 3mx 220, tion (nsin®) 224. tim 128% man nox oo, im SEIN 923, tim 2X =884, xe X-@ xa Xa28 UVOD U ANALIZU 1 224, tim “SEE 228, lim M+ Hsin x area x42 imo A 226, tim X= 00S 227. a) limxsin4 war l-tgx x0 OX * l x b) limxsin 228, tim(1—x) te, ex rt 2 1=sin* . t 2 229, lim etg2ncte( = — 230, lim. x0 2 xen EX 2oosx 4 , 239, fim £087 —COS Mx x—3x Ts : mo 233, jimi82—SN 4 234, lim SSX mo x ; m0 x 235, Tim 82k 2 2 236. - ro sin3x r eat sinnx mm cos tim 2=Si82x > 238. tim —7_ x0 x+sin3x a xet da we i-veosx mm Vi tsine—ViRsine 239. lim=—Y 240. x0 OX " x Pri odredivanju limesa oblike lim [eG]? = ) treba imati u vidu ovo: 1) ako egristicaju konatni limesi lime (=A i lim ¥ (x) = # 1 i lim g()= Lee onda pronalazimo limes (3) neposrednos 3) ako je lim » (x)= 1 ilim’ ¢() = 0 onda stavijamo (x) =1-+a(x), gdje a (2)-»0 kada xa i prema tome ~ a Jim sGoov ts) lim (0¢3)= 192) im (Uta peyowe — xt ae ; gdje je e= 2,718... Neperov broj. Primjer 7. Nadimo lim x029 LIMEST Rjetenje. Ovdie je sin 2x) ti ye i lim += 15 sso x x0 i prema tome in 2x\t + = lin ¢ =2=2, sols} Primjer 8. Nadimo Riefenje. Imamo Prema tome je 4ye otra) Primjer 9. Yzrazunajmo Rjekenje. Imamo lim pate) ere x-1)* tim (, ) tog | 1 sae letd) xe ey, at = lim {Gr} OFF tert gt, x00 x41) se opéim postupkom, moZemo nati limes jednostavnije: U zadanom primjeru, ne slux 1) 1yoept (1-2) tim | (1-2) : x) xvod e im (Sa “(seth tim 14-2)" x x30 UVvOD U ANALIZU 1 Opéenito je korisno upamtiti da je lim (14 xe x 2a, tim (242) - x-0\3-x, ax sing oo (lyri = 243, lim 5) . 244, Ss) . ete \x xs0\x? 3x42, ty g\P . 245. im @ ay 246. tin(1- 2) : zoe (2x? +1 , § ne n ‘ A / : 5 : 247. tim 142) : 248. lim (3) : xew\ xX 7 sow \ xt] a? 5 . 249. lim fe :) p 250. tim (14-2) aco \x43 no n 4 ae 251, lim (1+sinx)*. 252**. a) lim (cos x)*; 0 m0 1 b) im (cos x)" x0 Pri izragunavanju niZe navedenih limesa korisno je znati, ukoliko egzistira i pozitivan limt f(x), da je lim [In f(x)] =In [lim f(x). Primjer 10. Doka2imo da je inn 6 ro Rjetenje. Imaro ! 1 In +4) x tim OF _ iy (incl +9)" ] =Ioflim (1 +x)" ]=Ine= 1. woe Pa x0 Formulom (*) éesto se koristimo pri rjeSavanju zadataka. timn ICL 10x)" 253, lim [In(2x-+1)~In(x+2)] 254, ne nox 255. lim (4m ite). 256. lim x[In(x+1)—Inx]. x0 \X 1-x, xote 257. lim OS) 258*, tim — x0 x xno xX259*. lim. x0 x 261. lim x70 Xx 263. a) lim 22%, x70 LIMESI 31 260*. lim n(&/a—1) (a>0). Izragunajte ove’ jednostrane limese: 264, a) lim — 265. a) lim thx; 266. a) lim ——; wot l+e™ 267. a) tim nite), 2x 268. a) tim Sat 269. a) lim xol. rei=o |x—T] 270. a) lim ; eo2-0 x2 Konstruirajte grafove funkcija: 271°*. y = lim (cos**x). 262. lim — so sinx (vidi br. 103 i 104). x b) lim —~— sotoJx? 4] b) lim thx, gdje je thx ste b) lim ——. x40 Ite* \ fe by tim Inte) wte x |sin x| b) lim 3 td b) tim 22h, xai¢0 [x—l] b) lim —*_. ato x—2 272, y= lim —— (x0). nwo l+x” 274. y = lim (arctgnx). 273, y = lim /x? +07 a0 275. y=lim Yi+x" (x>0). 276. Pretvorite u obitan razlomak -zadani mjeSoviti periodski razlomak a =0,13555..., razmatrajuéi ga kao limes konaénog razlomka.32 277. 278, 279. 280. 281. 282. 283. 284, 285. UVvOD U ANALIZU 1 Sto se deSava s korijenima kvadratne jednadzbe ax? +bxt+o=0, ako koeficijent a tezi k nuli, a koeficijenti 6 i c su konstantni, pri éemu je bA0? Izragunajte limes unutarnjeg kuta pravilnog n-terokuta kada n> oo. Nadite limes opsega pravilnih n-terokuta upisanih krudnici polumjera R i njoj opisanih, kada n-> oo. Izracunajte limes zbroja ordinata krivulje =e *cosnx, u tatkama x = 0,1, 2,..., 7”, kada n->co Izraéunajte limes zbroja povréina. kvadrata konstruiranih na ordinatama krivulje yaoi kao bazama, gdje je x = 1, 2, 3, .... m, uz uvjet da noo. Izraéunajte limes kada n > co duljine lomijene linije MyM, ... M,. upisane u Jogaritamsku spiralu r=e%, ako vrhovi te linije imaju polarne kutove 8 mn =0, m=2,..., %=%. Po PL 2 ® 2 aaseeesss : Slika 7. Slika 8. ° Odsjetak AB = a (sl. 7) podijeljen je nan jednakih dijelova, a na svakom od tih dijelova kao bazi konstruiran je istokratni trokut s Kutovima uz bazu jed- nakim « = 45°. Pokadite, da se limes duljine dobivene lomljene linije raz! kuje od duljine odsjetka AB bez obzira na to 8to se u limesu lomljena linija ngeometrijski stapa s odsjetkom AB«. Tatka C, raspolavija odsjetak AB = I; tatka C, raspolavija odsjeéak AC,; tatka Cy raspolavija odsjetak C,C,, taka C, raspolavija odsjetak C,C; itd. Odredite graniéni poloZaj tatke C, kada n> co. Kateta @ pravokutnog trokuta razdijeljena je na n jednakih dijelova, a na dobivenim odsjeécima konstruirani su upisani pravokutnici (sl. 8). Odredite limes povr8ine dobivenog stepenastog lika, ako +00.4 NEIZMJERNO MALE I NEIZMJERNO VELIKE VELICINE 33 286. Izracunajte konstante h i b iz jednadZbe / 344 tim (ke 44) 0 (a) xa \ xP +1 Objasnite geometrijski smisao jednadzbe (1). 287+, Neki kemijski proces tako tete da je prirast koligine materije u svakom vre- menskom razmaku zz beskonaénog niza vremenskih razmaka (ir, (i++ I)=) (i= = 0, 1, 2, ...) proporcionalan koligini materije u potetku tog vremenskog razmaka i velitini vremenskog razmaka. Pretpostavivéi da je u poterku koligina materije bila Oy, odredite kolitinu materije QC, nakon vremena 1, ako se koligina materije povecava svaki n-ti dio vremena + =! n Tzratunajte.O, = lim 4, Neizmjerno male i neizmjerno velike veligine 1°. Neizmjerno male veliéine. Ako je lim x(x) = 0, 45. ako je |a (x)|a, u brojniku i naziyniku razlomka mozemo oduzimati ili, prib- Tajati neizmjerno male veligine vi8ih redova, tako odabrane da velidine koje ostaju budu ckvivalentne prijadnjim. Primjer 1. yee jeii slim =~ lim li = aso IN(+2x) x0 2x 2 2°. Neizmjerno velike veligine. Ako za po volji odabrani veliki broj N_ postoji takav 5(N), da je za O<|x—a|<5(N) zadovoljena nejednadzba YG@)I>N, funkcijy f(x) nazivamo neiamjerno velikom velitinom kada xa. ‘Analogno se definira neizmjerno velika veligina f(x) kada x--c0. Sliéno tomu kako je udinjeno 2a neizmjerno male veligine, uvodi s¢ pojam neizmjerno velikih velitina razliditih redova. 288. Dokazite da je funkcija sinx f= x neizmjerno mala veligina kada x00. Za koje je vrijednosti x zadovoljena nejednadzba el 1. Za koje vrijednosti x vrijedi nejed- nadzba @)iN, ako je N’ po volji odabran pozitivni broj? Izraéunajte 5, ako je: a) N = 10; b) N = 1005 c) N = 1000.4 NEIZMJERNO MALE I NEIZMJERNO VELIKE VELICINI 35 291. Odredite red veliéine: a) oplogja kugle, b) volumena kugle, ako je polumjer kugle r neizmjerno mala velitina I-og reda. Kakvi de biti redovi velitine polumjera kugle i volumena kugle u odnosu na oplogje te kugle? 292. Neka sredi8nji kut « kruznog isjetka ABO (sl. 9) polumjera R tezi k nuli. Odredite redove neizmjerno malih veligina, u odnosu na neizmjerno mali a: a) tetive AB; b) visine CD trokuta ABD; _c) povrSine trokuta ABD. 293. Odredite za x0, red velitine u odnosu na x funkcija: 2x a) 3 lex by Vet es 0) Yet Ves d) L—-cos x; ©) tgx-sin x. Stika 9. 294, Dokazite da je duljina neizmjerno maiog luka krudnice konstantnog polum- jera ekvivalentna duljini tetive. 295, Jesu li ekvivalentni neizmjerno mali odsjecak i neizmjerno mala polukruz- nica, konstruirana na tom odsjetku kao promjeru? Upotrebom teorema o kvocijentu dviju neizmjerno malih veli¢ina izraéunajte: 296, lim 1P3¥ "SNS aresit ero (em x’) 297. lim — xo In(1—x) 298, tim 2X 299, tim S0S¥ 6082 veilox x0 1—cosx . x oe 300, Dokadite da su, kada x0, velitine > i \T+x-1 medusobno ekvi- valentne. Sluzeci se tim rezultatom pokazite da pri malom |x| vrijedi prib- liza jednadzba Vital ( Primijenom formule (1) odredite priblizno: a) V1,06; ) Jo97; o) Vi0; a) 120 i usporedite dobivene vrijednosti s podacima iz tablice.36 uvoD U ANALIZU v1 301. Dokazite da za x0 s taénosu do Clanova reda x* vrijede priblizme jed- nadzbe: 1 a) —fl-x; ) l+x b) Va txwat = (a>0); a o) (1+x)"a1+nx (n je prirodan broj); d) Igtx)~Mx, gdje jo M=Ige = 0.43429... Polazeéi od tih formula izrazungjte priblizno: nL, y 1, 9 +, 4 05; 5) 1.04; 6) 0.93; 7) Ie 1,1. 102)” 097°” 105 Usporedite dobivene vrijednosti s podacima iz tablica. 302. Pokatite, da je cijela racionalna funkcija P(x) = dgx"+ayx" +... +n (a0#0), kad x-+00, “neizmjerno velika velitina ekvivalentna najvigem dlanu ayx". 303, Neka x00. Uzevai x kao neizmjerno veliku velitinu prvog reda odredite red porasta funkcija: a) x?—100x— 1000; ) VxtJe; d) ¥x—2x? 5. Neprekinutost funkcija 1°. Definicija neprekinutosti, Funkciju f(x) nazivamo neprekinucom za x=8 (ili au tatki £4) ako je: 1) ta funkcija definirana u tatki &, tj. egzistira broj f(s 2) egzistira konatni limes lim f(2)5 3) taj limes jednak vrijednosti funkeije u tatki &, tj. lim f(x) = ©) a) Stavimo li = x= E+Ag, gdje AE+0, mozemo uvjet (1) napisati ovako lim Af(E) = lim [f(E+42)-fO] =9, Q) aro agro tj, funkcija f(x) je neprekinuta u tatki £ onda i samo onda ako u toj tatki neizmjerno malom pri- rastu argumenta odgovara neizmjerno mali prirast funkeije.5 NEPREKINUTOST FUNKCIJA 37 Ako je funkcija neprekinuta u svakoj tacki nekog podrudja (intervala, segmenta itd.), tdda se naziva neprekinutom u tom podrudju. Primjer 1. Dokazimo da je funkcija y= sing neprekinuta za svaku vrijednost argumenta x. Riegenje. Imamo Ax Ay = sin @+Ax) — sin = 2sin = cos (e Buduéi da je to za svaki x imamo: Prema tome, funkeija sin x neprekinuta'je za —oo 0. F(x) = Vio neprekinuta u intervalu (a, 6) ako je funkcija f (x) neprekinuta i nenegativna u tom istom intervalu, Dokaiite da je funkcija y = cos x neprekinuta za svaki x. Za koje vrijednosti x su neprekinute funkcije: a) tg x ib) ctg x? te da je funkcija y = |x| neprekinuta. Konstruirajte graf te funkcije. Dokadite da je apsolutna vrijednost’ neprekinute funkcije neprekinuta fank- cija. Funkcija je zadana formulama 2 a4 za x#2> FX) =} x-2 . A za x=2. Kako treba izabrati vrijednost funkcije 4 — f (2), da bi tako nadopunjena funkcija f(x) bila neprekinuta 2a x = 2? Konstruirajte graf funkcije y = f (x).UVop U ANALIZU 40 314. Desna strana jednadzte Jf) = 1—xsinb x gubi smisao- za x = 0. Kako treba izabrati vrijednost f (0) da funkcija f (x) bude neprekinuta za x = 0? 315. Funkeija i a) = arcig S(3) = aretg— gubi smisao za x=2. Je li moguce odrediti takvu vrijednost f (2), da dopunje- na funkcija bude neprekinuta za x = 2? 316. kinuta za x == 0 ako je zadano: a) f(xy =GHY=! Gy je prirodan broj); x b) fo) = ATO; x ©) fe) = Beno ; Razmotrite s obzirom na neprekinutost funkcije ie d) f(x) = 8) f(x) = x2sin + x f) f(x) = xetgx. 1+x° y= : 1+x yak Ix] =a sinx’ y = In(cosx) y= arcig+. x == 327, y= ert, 1 y= : item» =~. . 318. =2 319, y =Y2#*-3 320. a4 321. a) yasin; 322, x b) p=xsinZ, 323. x x 324, y= Inte). 325. r 326. y = (14x)arctg 328, y 329, 2 < a30, y=!" *S3- consteuirajte graf ove funkcije. (QxtL za x>3. Funkcija f (x) nije definirana za x = 0. Odredite f (0) tako da f (x) bude nepre-5 NEPREKINUTOST FUNKCIJA 41 331, Dokazite da je Dirichletova funkcija x(x), koja je jednaka nuli kada je x iracionalan i jednaka | ako je x racionalan, prekinuta za svaku vrijednost x. Istrazite s obzirom na neprekinutost i konstruirajte grafove ovih funkcija (x20) lim (x aretg nx). 334, a)y=sgnx, b)y = xsgnx, ©) y = sgn, (sin x) gdje je funkcija sgn x definirana formulama +1, ako je x>0, sgnx=} 0, ako je x=0, =1, ako je x<0. 385. a) y = x—E (x), b) y = xB (x), gde je E (x) najvece cijelo broja x. 336, Navedite primjer koji Ge pokazati da zbroj dviju prekinutih funkeija moze biti neprekinuta funkcija 337%, Neka je. pravi pozitivni razlomak koji tezi k nuli (0 C. Eksponencijalne i logaritaniske funkeije 390. BO. y= (x1) et 392. 394, f(x) = e* cos x 396. y = ev aresin x. 4 Demidovie: Zadact50 DERIVIRANSE FUNKCIIA u 398. y = xP Inx— 7 399, 400. y = Inxlgx—Inalog,x D. Hiperbolne i area-funkeije 401. y = xshx. 402. y=. 403, y =thx—x 404, y = othe 405. y = arcigx— Arth x. 406. y = aresin x Arsh x. gor, y = hx dog, y = Ateth x 1—-x’ E. Slozene funkeije Izraéunajte derivacije ovih funkcija (u br. 409 do 466 treba upotrijebitipravilo deriviranja sloZenih funkcija s jednim meduargumentom) 409**, y = (143x—5x7) Riesenje. Oznatimo da je |-+3x—Sx*=u; tada je y =u". Dobivamo: Yu 300, uy = 3-105 y= 30Ut (3 -- 10x) = 30 (1 + 3x —Sx%) (3 ~ 108), / 3 410. y= (2) AML. f(y) = Qa+3by)? \ 482. y = (3-42x7)4 4a. 3 t 1 7 S6Qx—1) 24Qx—1* 40Qx—-1) 414. y= VJl-x? 415. y = Vatbx* 416. y = (423 29), "a7. y = @G—2sinx)$ Rjeienje, y’ = 5 (3—2 sin x)* - (}—2 sin x)’ = 5 (3—2 sin x)= (—2 cos x) = —10 cos x (3-2 sinx), 418. y tex test : tex 419. y = Jetgx—VJetga 420. y = 2x-+5cos? x. 421%. x = cosec*1+sec* 1.2 TABLICNO DERIVIRANJE, 51 1 1 1 422. f(x) = — ———__, 423. ~- f * 6(1—3cos x)? , 3cos’x cosx 424, y = {28x =2C08-x 425. y = 'Vsin? xt 5 cos? x 426. y =\/1 +aresin x. 427, y = s/aretgx— (arcsin x)* 1 — 428. y= . 429. y = V/xe* 4x. arctg x 430. y = 9/202" 41 +In Sx 431, y = sin3x-+ cos = +tgVx, Rieienje. y’ = cos 3x (3x ~ sin = (%) 4 (fay'= deus tet sin ® 4 S\5 + cal ‘ 5 x cos? fix 432. - y = sin(x?—Sx+l)+tg . 433. f(x) = cos (ax +). x 434, f(t) = sintsin(t+9). 435, y = Lt9082x I—cos 2x x 1 n 1 436. f(x) = acte> 437, y = — -cos(5x?) — — cos x. a 20 4 438. y = arcsin 2x. Ryeienje. y’ = 439. y =aresin 440. f(x) = arecos Vx. 1 441. y = arctg 442. y = arcetg t* x 1-x 443, y = 50°" 44. y= 445. y = x710* 446. f(t) = tsin 2, 447. y = arccose* 448. y = In(2x+7) 449. y = Igsin.x 450. y = In(I—x*) 451. y =In?2x—In(In.x) 452, y = In(e"+5sin x—4arcsin x) 453. y = arctg(In x) + In (arctg x). 454, y = Jinx +1 +in(/x+1).52 457. 458. 460. 462. 467. 468. 470, 472. 473. 474. 475, 476. DERIVIRANJE FUNKCIJA Ul F. Razne funkeije = sin? Sx cos? 456. y 3 ye - B_e_de 4(x—3)* 3(x-3)) 2(x-3)? 8 x =—_.. 459. , 8(L-x?)* , x 3 x 461. y =~ 3Vaeey 6 Years 13 465. y= x*(a—2x4)? oy SG aDs et De) 42> 20-42)" y=(at+x)Ja—x 469. y = Vict a)(xtb)(x+0). z= Vy+vy. 47h. f() = Qt 3142) V2. yan -e%=1) - Ini set+ 0) Loos? 2 y =—cos? x(3cos? x—5). 1S tg? x—1)(te* x+10tg?x+L) 3tg?x . y = tg? 5x. 477, y =—sin(x?).488, 490, 492. 493. 497. 498. 500. 502. TABLICNO DERIVIRANJE y = sin? (1°) 1 Yas xc texte y = Jasin? x-+ cos? x. 1 y = —(arcsin x)? arccos x. 2 y =aresin f \ y= xt aresin J+ tye 2) 2 y = In(aresin 5x). xsina y = aretg————_ 1—x cosa — 479. 481. 483, 485. 487. 489, 491. 494, 496. y = 3b? ares J = (3b+2x) Vbx—x?. y= VRarectg 8 — x 2 ie = eints F (1) = e* cos Bt 1 =—e7*(3sin 3x—cos 3x). 0 y= Veosxale* In(ax? + bx-+0). x-2Vx42In (1+ y/x). 499. 501. 503. 505. 507. 509. S11. 53 y = 3sin xcos*x +sin* x. cosx 4 + —otgx. yar 3sin’x 3. y =aresin x? +arccos x”, y = arcsin arecos x ye . 1-x? x y =Va?—x* +aaresin— a y = aresin(1—x) + J2x—x?- y =aresin (In x). 3 Stg~ 44 y= aretg 3 3 Ftx) = (2m a™ + by’. _ (asin Bx—ficos pry e™ a+ p? 1 ce yas y =In(x+Va? +x?) py =In(atx+y2ax4x?),DERIVIRANJE FUNKCISA, It 524, 526, 528. 530. 532. 533. 534, 535. sin(Inx- ™ a xesi -™), , 4 ayy flxy= PP ppan tye et x y = 244 (1 —arecos 3x)? 2 x 1 tg +2-V3 y= In FB . N we e243 Li y = Inaresin x+ —-In? x-taresin In x. ye ip btvsin +2arctg Vsin x 1-Jsin x 2 = ye tin tty tiptaty Larctgx 4 1° 4 x41 2 f(x) = Pint +x) Fin (P-x41)4 513, y = Incos x (x= 1 (x2) yeln ao x-3 515. 519, y = SIn°(ax+5). sat. y = in(e?- a2) +2 n= 2 2a xta 1) x 1 cox 523, y= intg= = + 8D Dsin?x 2 523, y= tn ett 3 xP 4x1 see sin? ax Dy : 3 cos’ bx 529, y =arctginx. 531. y =aretgin -1 1 2x, —earetg 3 Va2 TABLICNO DERIVIRANJE 55 536. f(x) = 537. y = sh? 2x. 538. y = ech Bx. 539, y = th? 2x. 540, y = Insh2x. 541. y Arsh 542. y = ArchInx. 543. y = Arth (12x) 844, y = Arcth (sec x). 545. y = Arth—= t4x? 546. y =e Arth x + 1 347, y= ( ity +) Arsh x — 2 548. Izratunajte y’, ako je a) y=lxl; b) p= xlxl Konstruirajte grafove funkcija y iy’ 549. Izracunajte y’, ako je =In[x| (x #0). 550. Izratunajte /"(x), ako je {l-x za x<0, $=[oe 2 eso 551. Izratunajte f’(0), ako je f(x) = e* cos 3x. Rjetenje. f(z) = e-* (~3sin 3x) — e* cos xi f’(O) =e (—3 sin 0) — e® cos 0= 1 552. f(x) = In(I ba) baresin Izratunajte /’(1). $53. y — 19? =, Izraéunajte (2] 6 de} 554. Izraéunajte f,(0) i (0) za funkcije: a) f(x) = Vsin(x?); 8) f= xtsint, «#0; (0) =0; x ay? b) $0) = aresin e) fla) = xsin-2, x#0; f(0)=0. 2) fx)=— 5, #0; $0) =0; ltex56 DERIVIRANJE FUNKCIIA u 555. Za funkciju f(x) = e~* izraéunajte f(0)-+x f'(0) 556. Za funkciju f(x) = /1+x izratunajte fQ3)4+@—3) f’ (3), 557. Zadane su funkcije f (x) = tex i (2) = In (1 —x), izratunaite ° © eo ae . . me e() 588. Za funkcije f(x) = 1—x i p(x) sin iaratuncte 559, Dokazite da je derivacija parne funkcije neparna funkcija, a derivacija ne- parne funkcije parna funkcija. 560. . Dokazite da je derivacija periodiéne funkcije takoder periodiéna funkcija. 561. Pokadite da funkcija y= xe-* zadovoljava jednadzbu xy’ = (1—x)y. 562. Pokatite da funkcija y=xe" 7 zadovoljava jednadzbu xy" = (1 —x4)y e da funkcija y=! zadovoljava_ jednadzbu [+x + Inx 563. Pok: xy’ = y(yInx—1). G. Logaritamska derivacija Logaritamskom derivacijom funkcije y =f (x) nazivamo derivaciju logaritma te funkcije, tj. ny 22 LO om Fe) Primjena prethodnog logaritmiranja funkeije ponekad pojednostavnjuje izragunavania derivacije Primjer. Nadimo detivaciju slozene eksponencijaine funkcije yaw, ako je u= 9 (x) i v= (a), Rjefenje. Logatitmiranjem dobivamo: Iny =vinu, Derivirajmo obje strane posljednje jednadibe po x (ny) =o’ Inu+v(Inwy’, ili 1 =UInuto—w', odakle je2 TABLICNO DERIVIRANJE 57 yeu(vinek 2a) 564, Izracunajte y' ako je, x zsin* x cos? x, I+x 2 Rieienie: Iny = 5 Inx + In(1—x) — In + x4) + 3 Insinx + 2incos x5 Cb 2 t 2sinx - 3—— cos x [+4 " “sing cose odakle je ~ pis tiaer—20-) $65. Izraéunajte y’ ako je y = (sin x)* I Riesenje: Iny = x In sin x3 / = Insinx + xctg xs (sin x} (in sin x + x erg 2). Izraéunajte y’ primjenom prethodnog fogaritmiranja funkcije y = f(x): » 566. y= (xt I) Qx+1NGBx+1). 367, y = 49) ~ (et DPC +3)* 568. 369. 9 570, y= 02" 571. Veep (x-3)"' 572. 573. 374. 575. 576. x 877. 578. (cos x)". 579, 580, y = (arctg x)58 DERIVIRANJE FUNKCIJA u 3. Derivacije funkcija koje nisu eksplicitno zadane 1°, Derivacija inverzne funkeije. Ako je za funkciju y = f(x) derivacija y,’ 0, onda je derivacija inverzne funkcije x= f(y) ili Primjer 1. Tzraéunajmo derivaciju xy’ ako je =x bInx Rjetenje. 1 tayy dh et pox jedenje. Imamo y,=1-+— =~——; prema t y=. eden » yo ome je xy = 2°, Derivacija funkcije zadane parametarski. Ako je zavisnost funkcije y i argumenta x zadana pomocu parametra ¢ {x=20. y=), tada je yeas, x ili, drugim oznakama dy dy ot dx dx dt ay Primjer 2. Veratunajmo °°, ako je , x =acos!, y= asine. dx dy Ryesenje. Nalazimo daje = = —asinr i 2 = - Reker et a 7708 Odatle je dy acost = - ge dx —asiné3 DERIVACUE FUNKCIJA KOJE NISU EKSPLICITNO ZADANE 39 3°. Derivacija implicitne funkcije. Ako je zavisnost medu x i y zadana u implicitnom obliku F(x, y)=0; a onda je za izratunavanje derivacije y=’ u jednostavnijim slugajevima dovoljno 1) izragunati derivaciju po x lijeve strane jednadzbe (1), smatrajuci y funkcijom od x5 2) izjednagiti 1 derivaciju s nulom 1), staviti da je d ——F(x, y) = 05 Q) rs 3) rijeSiti dobivenu jednadzbu po y’ Primjer 3. Nadimo derivaciju y; ako je e+y—axy=0. Q RjeSenje. Izratunavsi derivaciju Sijeve strane jednadtbe (3) i izjednativsi je s nulom, dobivamo: 3x4 + ayty’ — daly tay") =0, odakle je say “ 2 ay — 581. Izracunajte derivaciju x} ako je ) claims omy. a) y=3x4x?: axe : x a) yp=3xtx°; b) y sin x; ©) yeOtxecd, . dy . . Odredite derivaciiu ’ = 5° za funkcije y, zadane parametarski x ( 1 ut Se 582. 583. 1\t yer y= (5) : t+] x = a(cost+tsin 1), (sin 11008). 589. { 0 { | y ve oe. f ict f L a yaa60 DERIVIRANJE FUNKCIJA n (cost x = Ot cos 21 590. sa ( sin?t so Vcos2t xX = arccos: ! Vise" fxoes 592, 1 508, | an y = arcsin —. ye \ 1+? t \* = a(tnte + cott-sint), 594, 2 ly = a(sint+cos 1). 595, Treba izratunati 2 pri t=, ako je dx 2 {x =a(i-sing, y =a(1—cos1). Rjetenje. ay asine sing i (2) _ dx a{l cos?) — cost dx}, * ™ 1 — cos — 2 4 x=tint, 596. Izratunajte za t= 1, ako je yalt x ” 597. Toracunajte O% za +=, ako je 1¥ 7 208% dx 4 Ly =e'sine. 598. Dokazite da funkcija y, zadana parametarski jednadzbama { = 24317, y=r42r, zadovoljava jednadzbu /ay\? 3 y= (2) (2) . dx. dx 599. Za x = 2 vrijedi jednadzba3 DERIVACIE FUNKCIJA KOJE NISU EKSPLICIYNO ZADANE 61 Da li odatle slijedi da je (7) = Qxy’ zax = 2? 600. Neka je y= Va®—. Moze li se lan po élan derivirati jédnadzba xy sa’? “ cacy yw 2 & a . Trracunajte derivaciiu y' = © implicitnih funkcija y: x x 601, 2x-Sy+10=0. 602. z a 603. x84y? =a". 604. xP +x7p ty? SO. 605. Vx+Jy= Va. 606, x24 Vy? = Ya? x-y 607. y way 608. y—0.3sin y = x. 609. acos*(x+y) = 610. tgy = xy. x 611. xy = arctg— 612. arctg(x+y) = y 613. c= x+y. 614. Inx+e * = 615. Inp+ =e 616, arctg% = Lin(x?+ yy y x 2 617. Jy? py? = caretg” 618. x 619. Nadite y’ u tacki M (1; 1), ako je 2ysltxy*. Rjefenje: Detiviranjem dobivamo 29’ = y* + 3.9%’. Stavivsi x =} iy = 1, dobivamo 2y = 14 3y'a odatle je y= — 1. 620, Izratunajte derivacije y’ zadanih funkcija y u navedenim taékama 1; a) (xty)'=27(x-y) za x=2i y art za x=O0i yest62 DERIVIRANJE FUNKCISA, 0 4. Primjena derivacija u geometriji i mebanici 1°, Jednadibe tangente i normale. Iz geometrijskog smisla derivacije slijedi da ée Jednadéba tangente na krivulju y =J(x) ili F(x, y)=0 u tacki M (x, 99) biti Y—Yo = Yo(x—Xo)s pri emu je yo vrijednost derivacije »’ u tatki M (x; yo). Pravac koji prolazi diralistem i okomic je na tangentu nazivamo normalom na krivulju, Za normalu dobivamo jednadzbu XX +¥o(¥— Vo) = 0. 2°, Kut medu krivuljama. Pod kutom medu krivuljama yah) v=fi) 1 njihovoj zajednigko} tatki Mg (xy, ys) (Sl. 12) razumijevamo kut w medu njihovim tangentama MoA i MoB wu tatki My. Poznatom formulom iz analititke geometrije dobivamo (0) = feo) L+fi (%0) fa (x0) tgo Mx, 40) OF Se K Sy NX Slika 12, Slika 13. 3°. Duljina tangente i normale kada je krivulja zadana u pravokutnom koordi- natnom sistemu. Tangentu i normalu odreduju ova éetiri odsjetka (sl. 13): TM wy. duljina tangente, Se n = NM duljina normale, TK suptangenta, Sy = KN subnormala, Kako je KM=|y.] 1 tees to je 1=TM 3 N= NM = [yo V1 +(¥)" 15 221400) Yo Sn =| yo¥ol4 PRIMJENA DERIVACIJA U GEOMETRIJI 1 MEMANICI 63 4°. Duljina tangente i normale kada je krivulja zadana u polarnim koordina- tama, Ako je krivulja zadana_u polarnim koordinatama jednadibom r=f(g), tada kut p koji gine tangenta MY i polarni radijus r= OM (st. 14) odredujemo ovom formulom dp_r tgu =r dro’ Tangenta MT i normala MN u tatki M zajedno s polarnim radijusom diraligta i okomicom na po- larni radijus, povugenim kroz pol O, odreduju ova Cetiri odsjetka (vidi sl. 14) 1 = MT duljina polarne tangente, n = MN duljina polarne normale, S, = OT polarna supcangenta, Sn = ON polarna subnormala. Slika 14. Slika 15. ‘Ti odsjeéci izrazeni su ovim formulama: 1=MT= JP 4(ry: Ir n=MN=VrP4(r'); S$, = ON =|r'| 621. Kakve kutove zatvaraju s osi OX tangente na krivuljuy = x—x2 u tatkama 1 5 apscisama: a= 0; b)y= 3 Ox =? Rjekenje:” Imamo y’ = { — 2x. Odatle je: a) @ge=l, @— 45% b) we =0, P= 0% © tes —1, o = 135°Gl. 15). 622. Pod kojim kutovima sinusoide y = sinx i y= sin 2x sijeku os apscisa u ishodigtu koordinatnog sistema? 623. Pod kojim kutom tangentoida y = tg x sijece os apscisa u ishodigtu koordi- natnog sistema. 624. Pod kojim kutom krivulja y = e%* sijeée pravac x = 2> 625, Nadite tatke u Kojima su tangente na krivulju y = 3x¢+4x*—12x2-+20 paralelne s osi apscisa.64 DERIVIRANJE FUNKCIIA u 626. U kojoj tacki je tangenta na parabolu ysxroIx43 0? paralelna s praveem 5x.\-y— 627. Nadite jednadZbu -parabole y—a?-+bx-+e koja u tacki (15 1) tangira pra- vac x = y. 628. Odredite koeficijent smjera tangente na krivulju a+y?—xy—7=0 uv tatki (1; 2) 629. U kojoj je tacki krivulje y* = 2x? tangenta okomita na pravac 4x—3y+2=0? 630. NapiSite jednadZbu tangente i normale na parabolu yavx u tatki s apscisom x = 1 1 Retenje: Ymamo y' = sy 5 odatle je koeficijent smjera tangemte A=[y"}rae= | Buduéi da-diraliste ima koordinate x= 4, y= 2, jednadzba tangente je 1 (x4), ili x— dy 44 pe i yy » Iz uvjeta okomitosti koeficijent smjera normale je ka=n4, <4 (x4), ili 4x-ty—18 =0. odakle je jednad%ba normale y 631. Napifite jednadzbu tangente i normale na krivilju y = x?-+2x?—4x--3 utatki (—2; 5) 632, Nadite jednadzbu tangente i normale na krivulju y= ¥x-t uw taéki (15 0). 633, Odredite jednadabe tangente i normale na krivulje u zadanim taékama a) y = tg 2x u ishodigtu koordinatnog sistema; b) y = aresin~ 5 Uses osi OX ©) y = arccos 3x u sjecistu s osi OY; d) y = Inx u sjeci’tu s osi OX; ¢) y = e!* u sjeci8tima s pravcem y = | 634, Napigite jednadzbe tangente i normale u tatki (2; 2) na krivulju635. 636. 637. 638. 639. 64D*. 641, 642. 643, 644. 645. 646. 647. 648. 649. 650. 651, PRIMJENA DERIVACIJA U GEOMETRIJI 1 MEHANICT 65 Napifite jednadabe tangente na krivulju x=fcost, y=tsing schodi . oe u ishodi8tu koordinatnog sistema i u taéki 2 = Napisite jednadzbe tangente u taéki kojoj je ordinata y = normale na krivulju x3--y?-+2x—6 Napigite jednadzbu tangente na krivulju x°4y—2xy = 0 wu tacki (15 1). Napigite jednadzbe tangenata i normala na krivulju y = (x— 1) (x— 2) (x— 3) u sjeci8tima krivulje s osi apscisa Napisite jednadzbe tangente i normale na krivulju yt = 4x*+6xy w tacki (1; 2). Pokazite da diraligte tangente na hiperbolu xy = a raspolavija odsjecak te tangente medu koordinatnim osima Pokazite da odsjetak tangente na astroidu x%/°4-y29 = a¥/ medu koordi- natnim osima ima stalnu veliginu i iznosi a. Pokazite da su normale na evolventu kruznice x=a(cost+tsint), y= a(sint—tcost) tangente na kruanicu. x! yr = a. Nadite kut pod kojim se sijeku parabole y = (x—2) i y = —446x— Pod kojim kutom se sijeku parabole y= 2x? i y= 2x9? Pokazite da se krivulje y=4x?}2x—8 i y= x10 tangiraju u tatki (35 34). Hoge li to biti iu tatki (—2; 4)? PokaZite da se hiperbole Py =p? sijeku pod pravim kutom. xy Zadana je parabola y* = 4x, Izracunajte duljinu tangente, normale, suptan- gente i subnormale u tatki (15 2). Nadite suptangentu krivulje y = 2* u nekoj njenoj tatki Pokazite da je za istostranu hiperbolu x*—y* = a? duljina normale u nekoj tatki jednaka polarnom radijusu te tatke. Pokazite da je subnormala hiperbole x*—y? = naka apscisi te taéke. ” u nekoj njenoj tatki jed- 2 Pokatite da su suptangente elipse = + 2 1 i kruinice x+y? u a tatkama jednakih apscisa medusobno jednake. Kakav na¢in konstruiranja tangente na elipsu iz toga proistice? 5 Demidovié: Zadaci66 652. 653. 654. 655. 656. 657. 658. 659. 660". DERIVIRANJE FUNKCISA Nadite duljinu tangente, normale, supstangente i subnormale za cikloidu fz = a(t—sing), y =a(1—cost) u nekoj taéki s = so. Nadite kut medu tangentom i polarnim radijusom diraligta za logaritamsku spiralu he r= ae, Nadite kut medu tangentom i polarnim radijusom diraliita za lemniskatu 7? = a? cos 2g. Nadite duljinu polarne tangente, normale, suptangente i subnormale, a ta~ koder i kut medu tangentom i polarnim radijusom diralista za Arhimedovu spiralu r=ap u taéki s polarnim kutom @ = 27 Nadite duljinu polarne suptangente, polarne subnormale, polarne tangente i normale, a takoder kut medu tangentom i polarnim radijusom za hiperbolnu spiralu r = u po volji odabranoj tacki @ = goi 1 = Toe ¢ Zakon gibanja take po osi OX je: x=31- Nadite brzinu gibanja take u ovim trenucima: 4% =0, n= 1 i (x jezadan u centimetrima, ¢ u sekundama) Duz osi OX gibaju se dvijé tatke po zakonima gibanja 1! x=1004+St i x= 2 pri éemu je 130. Kojom se brzinom medusobno udaljuju te tacke u trenutku susreta (x je 2a- dan u centimettima, u sekundama)? Krajevi dutine AB = 5 m klizu po medusobno okomitim pravcima OX i OY (sl. 16). Brzina gibanja kraja A iznosi 2 m/s, Kakva je brzina gibanja kraja B u onom trenutku, kada je kraj A udaljen od ishodigta koordinatnog sistema za OA = 3m? Zakon gibanja materijaine taéke, bagene u vertikalnoj ravnini XOY (sl. 17) pod kutom a prema horizontali s pogetnom brzinom 2, dan je formulama (zanemaren je otpor uzduha) ge x= uptcose, y= uptsing - pri éemu je ¢ vrijeme, ag ubrzanje sile teze Nadite stazu gibanja i domet. Odredite takoder br2inu i smjer gibanja661, 662, 663. 664. 665. 666. DERIVACIJE VISEG REDA 67 10 . Taéka se giba po hiperboli_y =— tako da njena apscisa x raste jednoliko x brzinom od | jedinice u sekundi. Kojom brzinom se mijenja njena ordinata kada taka prolazi kroz polozaj (5; 2)? U kojoj tatki parabole y* = 18x ordinata raste dvostruko brze od apscise? Jedna strana pravokutnika ima konstantou velitinu a — 10cm,+a druga 6 raste konstantnom brzinom 4 cm/s. Kojom brzinom rastu dijagonala i po- vrdina tog pravokutnika u trenutku kada je 6 = 30 cm? Polumjer kugle povecava se jednoliko brzinom od 5 cm/s. S kojom se brzinom povecava povrsina kugline plohe i volumen kugle u trenutku kada polumjer postane jednak 50 cm? ‘Tatka se giba po Arhimedovoj spirali -=ag (@ — 10cm) tako da je kutna brzina rotacije njenog polarnog radijusa konstantna i iznosi 6° u sekundi Odredite brzinu poveéavanja polarnog radijusa r u trenutku kada je r=25 cm. Slika 16, Slika 17 Nehomogena Sipka AB dugatka je 12 cm. Masa njenog dijela AM raste pro- porcionalno kvadratu_udaljenosti pomitne tatke M od kraja 4 i iznosi 10g pti AM = 2m. Nadite masu Citave Sipke AB i linearnu gustoéu u nekoj njenoj taéki M. Kolika je linearna gustoéa Sipke u taékama A i B? 5. Derivacije viseg reda 1°, Definicija derivacija viseg reda, Derivacijom drugog reda ili drugom derivacijom funkcije y=f(x) nazivamo derivaciju derivacije, tj OY: Drugu derivaciju oznagavamo sa ny OY . Hy mT LO)68 DERIVIRANJE FUNKCISA Wl dy ‘Ako je x=f( zakon pravocrtnog gibanja taéke, tada je 5; ubrzanje tog gibanja. iP Opéenito, derivacijom n-tog reda funkcije y=f(x) nazivamo derivaciju derivacije reda (n—1). Za n-tu derivaciu upotrebljavamo oznaku J itt fx. yO, il Primjer 1. Nadimo drugu derivaciju funkcije y=in(l x. v= () a a 2°. Leibnizova formula. Ako funkcije v= (x) i v= ¥ (x) imaju derivacije do ukljutivo n-tog reda, tada nam za raéunanje m-te derivacije produkta moze posluditi Leibnizova formula Rjeienje. nab) ery (ary = wot nul Po! Fo. tue. *. Derivacije viseg reda parametarski zadanih funkcija. Ako je { x=o(t), Ly=¥@, yi dy _ ety 5 ; onda devivaciie x§—= 2, yz S2,... modemo redom izragunati po formulama Oe yn Ved ina x c= os Primjer 2. Nadimo y” ako je Rjefenje. Imamo @sind, b+ cose 6 at = me tg (acos,’ —asint aDERIVACIJE VISEG REDA 69 A. Derivacije viteg reda eksplicitno zadanih funkcija Nadite druge derivacije ovih funkcija: 667. 669, 671, 673. 675. 676. 677. 678. 679. 680. 681. 682. 683. 684, 685. 686. 687. ya x8 eI Sx 44, 668, y =e" y=sin?x 670. y =In/i¢x?, y= In(x+Ja? +22) 672. f(x) = (1 +2)aretgx y = (aresin x)? 674, ach~ a Pokazite da funkeija_ y =" . +2 radovoljava diferencijainu jednadzbu 1¢y? = 2yy" Pokazite da funkcija =yHe zadovoljava diferencijalnu_jednadzbu J dy ty = Pokazite da funkcija y = Cye*+C,e~** za bilo koje konstante Cy i Cy zadovoljava jednadzbu y"+3y'-+2y = 0. Pokazite da funkcija y = e® sin Sx zadovoljava jednadzbu = 4y' +299 = 0. Nadite y’ ako je y = x°—5x?--7x—2. Nadite f’” (3) ako je f (x) = (2x —3)°, Nadite y¥ funkcije y = In (1+x) Nadite y”! funkcije y = sin 2x. Pokazite da funkeija y = e-* cos x zadovoljava diferericijalnu jednadzbu yV+4y = 0 Nadite (0), f’(0), f”’(0) i f”"(0), ako je f(x) = esinx. Jednadzba gibanja tatke po osi OX je x = 10045r—0,001 f° Tzraéunajte brzinu i ubrzanje tatke u trenucima ty = 0; 1) = 13 t) = 10. Sika 18, Po kruznici x?-+y? = a? giba se taéka M konstantnom kutnom brzinom Nadite zakon gibanja njene projekcije M, na os OX, ako u trenutku 7 — 0 tatka ima polozaj M, (a, 0) (sl. 18). Izracunajte br2inu i ubrzanje tacke M, Kolika je brzina i ubrzanje taéke M, u pogetnom trenutku i u trenutku prolaza kroz ishodi8te koordinatnog sistema? Koje su maksimalne vrijednosti apsolutne velitine brzine i apsolutne velitine ubrzanja tacke M,? Nadite derivaciju -tog reda funkciie y = (ax+)" (n je prirodan bro)10 DERIVIRANJE FUNKCISA. 1 688. Nadite derivacije n-tog reda funkcija: i a) y= 3 b) ya vx I-x 689, Nadite n-tu derivaciju funkcija a) y =sinx; yet; l+x d+x b) yp = cos 2x; f) y=; 1-x c) y=e 3; 8) yp =sin?x; d) y=In(1+x); h) y=In(ax+). 690. Primjenom Leibnizove formule nadite "”, ako je: a) y= xe; a) y=tt®, vx b) y= xte?*; ©) y=(1—x*)cosx; e) y=x?Inx, 1 G91, Nadite (0), ako je f(2) = In B. Derivacije viteg reda funkcija zadanih parametarski, odposno implicitno a 7 Izraéunajte — ovih funkcija dx? 692. a) {or b) { ye arctgt, ry { y=In(i+s); 693, a) { *= 4008! gy J = alt-sing, y=asint Uy = alt—cost); b) ‘a a { a(sint—1cost), y=asinet; y = a(cost+fsin 1). {* x =arctgt, a 695. a) {ios 2 694, 2) 1: 2 x=en", x=Int, pre ») { a. , i1-t3 DERIVACIJE VISEG REDA nN & cs & 696. Izratunajte <*, ako je {* £8 dy? y=e'sine 2 = In(1+), 697. Izracunajte > za 1 = 0, ako je (* = N+”) dx? year 698. Pokazite da vy kao funkcija od x, definirana jednadzbama x — sin¢, y=ael®+be-"®, za bilo koje konstante @ i b, zadovoljava diferencijalnu jednadzbu dy dy (Wax) 8 Pad axe “dx & Nadite y"” = < ovih funkcija: dx 609, ist 700. [xa eicese y = ten. y=er'sing 701. [r= _ 702. Treba naci 2, ako je aie yal dx” yee | 703, Poznavajuci funkciju v = f (x) izracunajte derivacije x”, x” inverzne tunk- cije x = f-1 (y). 704. Tzracunajte y’’, ako je x*-+1° = | Riesenje: Na osnovu pravila deriviranja sloZenih funkeija imamo 2x + 2vy’ = 0; odatle je x (2) x ls Supstituirajuéi umjesto y' njenu vrijed- Odredite derivacije y”” ovih funkcija y = f(x), zadanih implicitno: 705. y? = 2px. 706. 107. y =x-+arctg y. #. 2 708. Na temelju jednadzbe y= xtiny nadie 2% ; SX de at 709. Nadite y’ u tacki (1; 1), ako je = x? +Sxp+y?-2x+y-6 =0. 710. Nadite v’” u taéki (0; 1), ako je xtaxytys al 711, a) Funkcija _y zadana je implicitno jednadzbom x? +2xy+y?—4x 42y-2 = 0, 2, Fy paeki (31). dx? Nadite @ b) Nadite ako je x?fy? = a’R DERIVIRANJE FUNKCIJA I 6. Diferencijali prvog i viseg reda 1°, Diferencijal prvog reda. Diferencijalom (pruog reda) funkcije y= f(x) nazivamo glavni dio njenog prirasta koji je linearan s obzirom na prirast Ax = dx nezavisne varijable x. Diferencijal funkcije jednak je produktu njene derivacije s diferencijalom nezavisne varijable Y Odatle je dy ™ =. dx TT, lay Ako je MN luk grafa funkcije y =/(x) (sl. 19), iy MT tangenta u tatki M (x, y) i Alxy) A PQ = Ax = dx, a onda je prirast ordinate tangente 0 P @ x AT=dy Slika 19. i odsjezak AN =Ay. Primjer 1. Nadimo prirast i diferencijal funkeije y= 3x Rielenje. Proi natin: Ay =3 (e+ ANP (x FAK) — 3x84 it Ay = (6 Ax + 3(ax?. Slijedi da je 6x — 1A ay (6x — Dax. Drugi naéin yim 6x1; dy=y! dx = (6x — I) dx. Primjer 2. Yeraéunajmo Ay i dy funkeije y =3x*—x kada je x=1 i Ax = 0,01. Rietenje. Ay = (6x1) Ax + 3(Ax® = 5 - 0,01 + 3- 0,01) = 0,0503 dy = (6x — 1) Ax =S - 0,01 = 0,0500. 2°. Osnovna svojstva diferencijala: 1) de =0, gdje je c= const 2) dx = Ax, gdje je x nezavisna varijabla. 3) d(cu) = edu 4) d(utv) = dutde. 5) d(uv) = udv+odu6 DIFERENCIJALI PRVOG I VISEG REDA 3 6) a(£) = Pee (0 #0) v v 7) df(u) = f’(u)du 3°, Primjena diferencijala u pribliZnim ragunima. Ako je prirast 4x argumenta x malen po apsolutno} vrijednosti, tada su diferencijat dy Cunkcije y= f(x) i prirast Ay Cunkcije pribligno jednaki Ay x dy, SO +Ax) = SO) =f" (x) Ax, f(x + Ax) x f(x) + f(x) Ax. (ly) Primjer 3, Koliko se priblizno promijenila stranica kvadrata ako se njegova povréina poveéala od 9m? na 9,1 m2? i odakle je Rjesenje. Ako je x povrSina kvadrata a y njegova stranica, tada je yavx Prema uvjetima zadatka imamo; x=9; Ax =0,1 Prirast Ay stranice kvadrata izratunamo priblizno: 1 Ayadysy'Ax= = 0,06 m. 4°. Diferencij prvog reda Hi vibeg reda. Diferencijalom drugog reda nazivamo diferencijal diferencijala d?y = (dy) Analogno se definiraju diferencijali creéeg itd. reda. Ako je y =f (x), a x nezavisna varijabla, onda je d?y = (dx), dy = y"(dx), dy = y" (dx. Ako je y=/(u) pri Zemu je u=¢ (x), onda je dy = y" (du)? +y' du, dy = y'” (dup +3y"du-d’uty' du itd, (Ovdje crticama oznacavamo deriviranje po wu). 712, Nadite prirast Ay i diferencijal dy funkcije y= Sx4x* za x=2 i Ax = 0,001. 713, Ne izracunavsi derivaciju nadite d(i—x°) zax14 DERIVIRANJE FUNKCHJA u 714. Povrdina kvadrata S sa stranicom x izrazena je formulom S = x*. Nadite prirast i diferencijal te funkcije i razjasnite geometrijsko znatenje diteren- cijala 715. Dajte geometrijsku interpretaciju prirasta i diferencijala ovih funkcija: a) povrgina kruga S = 7x*; b) volumen kocke » = x°. 716. Pokaiite da je za Ax-—>0 prirast funkcije y = 2*, koji odgovara prirastu x za Ax, za svaki x ekvivalentan izrazu 2*Ax In 2. 717. Za koju vrijednost x diferencijal funkcije y = x nije ekvivalentan prirastu te funkcije kada Ax—-0? 718. Ima li funkcija y = |x| diferencijal za x = 0? 719. PosluZiv8i se derivacijom nadite diferencijal funkcije y= cos x za x= 720. Nadite diferencijal funkcije za ox=9 i Ax=—0,01I. 721, Izragunajte diferencijal funkcije : r i Ax= yetgx za x =, 180 Nadite diferencijale ovih funkcija za po volji odabrane vrijednosti argumenta i nje- gova prirasta: 722, 723. y a 724. y =aresin~. 725. y =arctg~ a a 726. y=e™. 727. y =xInx—x. 728, y = Int—* 729, oy la . r= ctggtcosece, 730, s = arcetg ¢ 731. Nadite dy, ako je x?+2xy—y? Riegenje. Koristeéi invarijantnost oblika diferencijala dobivamo Dude +2 (y det-x dy) ~2y dy = 0. Odatle je dy= = Tay, xy6 DIFERENCIJALI PRVOG I VISEG REDA 15 Nadite diferencijale ovih funkcija zadanih implicitno 732. (x+y (2x+y)'=1 733. y = oF 734. Ino/x?+y? = aretg—. x 735. Nadite dy u tatki (1; 2), ako je y 6x? 736. Nadite pribliznu vrijednost od sin 31°. Rjeienje. Uz pretpostavku da je x—are 30° == i Ax da se mala pro- miena jakosti struje uvjetovana malom promjenom otpora moze naci prib- blizno po formuli Al= ar. R16 DERIVIRANJE FUNKCIJA u 746. Pokatite da relativna pogreska od J%/, pri odredivanju duljine polumjera povlag relativnu pogresku od priblizno 2°/, pri racunanju povrsine kruga i oplosja kugle. 747, Izracunajte d*y ako je y = cos 5x. Riefenje. dty=y" (dx) = —25 cos 5 x(dx). 748. a , treba nadi d?w. 749. y = arccosx. treba na¢i dy. aah! Inx B4. & f° (Q)=6 P42 $3x45= M$ (e-D-TF 6 Ga 2 2 3 ili Det $3 SSRN ETO D $4 — DELO — DE 767. Funkciju f (x) = e* razvijte u red po potencijama binoma x+1 do élana koji sadrii (x18. 1 ~ 2a sven, f(—1)=—. Prema tome je ¢ t 1 G@+DEL | ENP +n taeetnt A A $ e et De + 2! e 3! € + 4! . bdje je T=—1+8(e4+1), O0. 791. limxsin®, 0 me x 792. tim x" sine, n>0. 793, lim In xIn(x—1). 0 eal 794. lim (Ss - 2). e-t\x=1_ Inx . et 1) xinx—xtI Bidenie- Ge im @—Dinx 1 ik 1 wey bine Inx = lim = lim pa ml 1 Inx +—(e-1) Ins —~— + 795. tim ( -z4): polx-3) oxW6 6 Demidovie: Zadact 796. | in IS82 DERIVIRANSE FUNKCIJA 1 797. lim (4- = ) 798. lim x*, z\ctgx 2cosx 0 a Riegenje. Imamo sy; Iny =xInx; lim Iny = lim xInx = 0 aed 1 = lim ™* = jim —*— = 0, odakle je lim y=1, §. jim = 1. xo 1 x0 i pao xO 1 3 799. lim x 800. lim x**!"*, mite 20 801. lim x"™*. 802. lim(l—x)?- z=0 zt 7 1 803. lim (1+27)*. 804, lim x!-* 0 ml 805. jim|te— 806. lim (ctex Neg 0 1\" 807, lim (@) . 808. lim (ctg.x)""*. x0 VX x70 809. Dokadite da se limesi xtsint a) lim ——~ so sinx b) lim *—SRX xo X+sin x ne mogu na¢i primjenom L'Hospital-Bernoul- lijeva pravila. Nadite te limese izravno. Stika 20 810*, Pokazite da je povrsina segmenta kruga s malim sredinjim kutom a, te- tivom AB = bi visinom CD = h (sl. 20) priblizno jednaka 2 bh 3 5 po volji malom relativnom pogreskom kada «0. SsGLAVA IIL EKSTREMI FUNKCIJA I PRIMJENE DERIVACIJA U GEOMETRIJI 1. Ekstremi funkeije jednog argumenta 1°, Uzlazna i silazna funkeija, Funkcijuy = f(x) nazivamo wzlaznom (silaznom) u nekom intervalu (odsjetku), ako za po volji odabrane tatke x; 1 %, koje pripadaju zadanom intervalu (od- sjetku) iz nejednadzbe x; f(x) (sl. 21,6). Ako je funkoija f (x) neprekinura na odsjetku [a, 5] i f’(x) > 0 (f(x) < 0) za a pa je prema tome funkcija f(x) uzlazna u intervalu (1, +00) (sl. 22). Primjer 2, Odredimo intervale uzlaznosti i silaznosti funkcije 1 x+2 1 Ricienje. Ovdje je x= —2 tatka prekinutosti funkcije, a y'= —~—>><0 za x. 2, Prema tome (42 je funkcija y silazna v intervalima ~cocx<—2 i - 2exc4oo 684 EKSTREMI FUNKCIJA I PRIMJENE DERIVACIJA U GEOMETRIJT UI Primjer 3. Razmotrimo s obzirom na uzlaznost i silaznost funkeiju Rjetenje. Ovdje je @ RijeSimo li jednad2bu x‘—x*—0, dobivamo tatke x= -- 1, %2—0, x51 uv Kojima se derivacija y’ ponistava, Buduci da y’ mote promijeniti predznak samo pri prijelazu kroz taéke u kojima se poni8tava ili se prekida (a zadanom primjeru tacke prekinutosti za nema), to _u svakom intervalu (—o0, —1), (=I, 0), (0, 1) i (1, +2) derivacija zadrzava stalni predznak, pa je prema tome u svakom od tih intervala razmatrana funkcija mono- tona. Da bismo ustanovili u kojim je od naznaéenih intervala funkeija uzlazna, a u kojima je silazna, nuZno je da znamo kakav predznak ima derivaaija u svakom od tih intervala. Da bismo saznali kakav predznak ima y’ u intervalu(— oo, — 1), dovoljno je da ustanovimo kakav je predznak y’ u jednoj po volji adabranoj tatki tog intervala; uzmemo li na primjer da je x= ~—2, dobijemo iz (2) da je »’=12>0, pa je prema tome y’>0 wu intervalu (= 00, —1) i funkcija je u tom intervalu uzlazna. Analogno nalazimo da je y’ < Ou intervalu (1,0 (2 provjeravanje mozemo na primjer uzeti x= — >}; y'<0 uv intervalu (0.1) (ovsie se mozemo posluZiti_ sa =-3) 5 950 w intervalu (1, +00). Prema tome je razmatrana funkcija uzlazna u intervalu (—oo, —1), silazna wu inte-r valu (=I, 1) i ponovno uzlazna w intervalu (1, +20). Y yt ytay Faq) to fixe) Y ol Xo x x -1 ol x Slika 23.0 | Slika 24, 2°. Ekstremi funkcije. Postoji li takva okolina take x , da za svaku tatku xx te oko~ line vrijedi nejednadzba f (x) >f (xe), tada taéku x, nazivamo tackom minimuma funkcije y = fx) a broj f (x4) miminumom funkcije y = f( x). Analogno, ako za svaku taéku x# x, neke okoline cake x, veijedi nejednadzba f (x)0 2a xy—80 za xyp 0, onda je x taéka minimuma (unkeije f(x); ako je pak f(x) =0, J”x) = 0, a jn onda tatka xp nije tatka ekstrema funkcije f(x). U opéenitijem obliku: neka prva u nizu derivacija funkcije (x) koja u tatki xy nije jednaka ult bude reda k. Tada je, ako je & paran,-tacka xy tacka ekstrema 1 to tacka maksimuma ako je 10) Gi)<0, j taka minimuma ako je /® (x)>0. Ako je pak & neparan, onda tatka xenije tacke ekstrema, Primjer 4. Nadimo ekstreme fonkeije yee $372 Rieconje. Nadimo derivaciju @ Injednagimo li derivaciju y’ s nulom, dobivamo je +1=0 Odatle nalazimo stacionarnu taéku x, ~~ 1. Tz formule (3) imamo: ako je x = —{—A, Edie je h po volfi odabran malen pozitivni broj, onda je y’>0; akoje pak x1 +h, onde je’ <0*), Prema tome je x= —{ tatka maksimuma funkeije y, pri gemma je yusx~ 1. Jajednagimo Ii nazivnik izraza za y’ iz (3) s nulom, dobivamo: je <0; odatle izragunamo kriticku tatkuza funkeiju x; — 0, gdje derivacija y’ ne postoji, Zax = —h otigledno imamo da je »’<0; za xh imamo y’>0, Prema tome je 2,0 tatka mink, muma funkcije y, pri Gemu je yuin = 0 (sl. 24). Razmatranje toka funkeije u tadki xy | mozemo provesti takoder pomocu druge derivacije . 2 a 7 3x Vr Ovdie je <0 za x)= —1 i prema tome je x, =~I tatka maksimuma funkcije 8. Najmanje i najveée vrijednosti. Najmanja (najveéa) vrijednost neprekinute funkcije 460) na zadanom odsjetku [a, 6] dobije se ii u kritigkim tackama funkcije ili na Krajevima odsjeche [a,"8), Primjer 5. Nadimo najmanju i najveéu vrijednost funkeije ax43 L 1 pa odsjegku —1> (na desnom kraju odsjetks) Odredite uzlazne i silazne intervale funkcija: 811, 812. 813. 814. 815. 816. 817. 818. 819. 820. y =x+sinx. 821. 822. = arcsin(1+x). 823, 825. y= Istrazite s obzirom na ekstreme ove funkcije: 826. py =x? 44x46. Rjetenje. Nademo derivaciju zadane furkkcije y’ = 2x +4. Izjednadivsi y’ s nulom, dobivamo kri- tigku vrijednost argumenta x= - 2, Bududi da je y’<0 za x<—2i y’>0 2a x>~2, to je x —2 taka minimuma zadane funkcije, pri Semu je yaio= 2. Ovaj isti rezultat dobivamo ako iskoristimo predznak druge derivacije u kriti¢koj tatki: y” =2>0. 827, yp =2+x—x?. 3x?43x42. 829. y = 2x9 +3x?—12x +5.1 EKSTREM! FUNKCIJE JEDNOG “ARGUMENTA 87 Rjesenje, Tzraéunamo derivaciju Y = 6x + 6x — 12 = 6? +x ~2), Izjednaéivsi derivaciju y’ s nulom dobivamo kritigke taéke », divanje Karaktera ckstrema izratunamo drugu derivaciju 2) <0, to je x, 2 i =I. Za odre- 6(2x+1), Buduéi da je ~2 tacka maksimuma funkeije y, pri Eemu je ymax — 25. Analogno ‘imamo ” (1)>05 prema tome je x,~1 tatka minitnume funkcije ¥ i ymin = —2. 830, y = x? (x12). 831. y = x(x -1)? (x2), 3 x $32, y= = 833. , x43 834, y= =DC=9 835, x 836, y-—4_. 837. Vx? 48 838. y = ¥(x?-1)7. 939, y = 2sin2x-+sin4x. 840. ym 20s > + 3e0s =. 841. y = x—In(1+x) 842, y= xInx. 843, xIn? x 844. y =chx. 845. xe™. 846, y= xe * 847. 848. y = x—arctgx. Odredite najmanju i najvecu vrijednost funkcije na oznaenim odsjetcima (ako odsjeéak nije oznaten, tada treba izraéunati najmanje i najvece vrijed- nosti funkcije u cijelom podrugju postojanja) x ys : 1+x? 849. 850. y = Vx(10—x), 851. y =sin*x+cos*x. 852. y = arccos x. 54. = 2x3 43x? 12, : 853. y =x? na odsjecku [—1, 3] 854. y= 2x8 +3x?— 12441 a) na odsjecku [-1, 5]; b) na odsjetku [-10, 12] 855. Pokaizite da za Pozitivne vrijednosti « vrijedi nejednadzba xt452. x 856. Odredite koeficijente p i g kvadratnog trinoma y = x*+px-tg tako, da taj trinom ima minimum y = 3 za x = 1. Objasnite dobiveni rezultat geo- metrijski.88 EKSTREMI FUNKCIJA 1 PRIMJENE DERIVACIJA U GEOMETRIJT Tt 857. Dokatimo nejednadzbu e>ltx za x #0. Riefenje. Razmotrimo funkeiju PQ) +8) Obignim naginom halazimo da ta funkcija ima jedan minimum f(0) - 0. Prema tome je L£()>fO) za x #0, 4 e>l4x za x0, §to je i trebalo dokazat. Dokazite nejednadzbe 858. 860. 861. 862, 863. 864. 865. 866. 867. 868. 869. 870. 871. 872. 3 xo 0. 859. 2 x-7) 0. Zadani pozitivni broj a rastavite na dva pribrojnika tako da njihov produkt bude najvedi Komad Zice zadane duljine / svinite u pravokutnik tako da njegova povrsina bude najveéa Koji od pravokutnih trokuta sa danim opsegom 2p ima najveéu povrsinu? Treba odabrati pravokutni teren tako da s tri strane bude ograden Zitanom mrezom, a s Getvrte strane da je primaknut kamenoj stijeni. Kakav je najno- voliniji oblik terena (s obzirom na povrsinu) ako imamo / dudinskih metara mreze Iz kvadratnog kartona kojemu je stranica a treba naciniti otvorenu pravokutnu kutiju koja bi imala najveci volumen, tako, da na vrhovima izrezemo kvadrate i savijemo izdanke dobivenog lika koji ima oblik kriZa. Otvorena limena posuda s kvadratnom bazom mora primiti » litara, Pri kojim dimenzijama trebamo za izradu posude najmanju kolitinu lima? Koji od valjaka zadanog volumena ima najmanju ukupnw povrsinu? Zadanoj kugli treba upisati valjak najveceg volumena. Zadanoj kugli upi8ite valjak s najveéom povrsinom plasta Zadanoj kugli upisite sto2ac najveceg volumena Zadanoj kugli upisite uspravan kruzni stoZac s najvecom povrsinom plasta, Zadanom valjku opidite uspravan stoZac_najmanjeg volumena (ravnine i sredigta njihovih kruznih baza se poklapaju)873. 874. 875. 876. 877. 878. 879. 880. 881. 882. 883. 884. EKSTREMT FUNKCIJE JEDNOG ARGUMENTA, 89 Koji od stozaca opisanih zadanoj kugli ima najmanji volumen? Limenu traku Sirine a morate saviti u otvoren dlijeb (sl. 26). Koliki mora biti sredi8nji kut g da bi sadréina Zlijeba bila najveca? Iz okruglog papira izrezite takav sektor da dobijete lijevak najvece sadrzine ako taj sektor savinete. Otvorena posuda sastoji se od valjka koji dolje zavrSava polukuglom; debljina stijena je svugdje jednaka. Kakve moraju biti dimenzije posude da pri zadanoj sadréini na nju potrosimo najmanje materijala? Odredite najmanju visinu k = OB vrata uspravnog tornja ABCD, da se kroz ta vrata u toranj mode unijeti kruti stup MN duljine /, kojemu zavréetak M klizi po horizontalnom pravcu AB. Sirina tornja d"> nadite taéku u Kojoj cangenta s osi OX tvori po apso- x lutnoj vrijednosti najveci kut. Glasnik mora doéi iz tatke A s jedne obale rijeke do tatke B na drugoj obali Znajuéi da je braina kretanja kopnom & puta veéa od brzine kretanja po vodi odredite pod kojim kutom glasono¥a mora presjeéi rijeku da bi doao u tatku Bu najkrace vrijeme. Sirina rijeke je ha udaljenost izmedu tacaka 4 i B (duz obale) je d. Na odsjecku AB + a pravca, koji spaja dva izvora svjetla A (intenziceta p) i B (intenziteta g) nadite tatku M koja je najmanje osvijetljena (osvijetlienost je obrnuto proporcionalna kvadratu udaljenosti izvora svjetlosti) Lampa visi iznad sredigta okruglog stola polumjera r. Pri kojoj ce visini lampe iznad stola osvijetljenost predmeta, polozenog na kraj stola biti naj- bolja> (Osvijetljenost je direktno proporcionalna kosinusu kuta upada zraka svjetlosti i obrnuto proporcionalna kvadratu udaljenosti od izvora svjetla).90 EKSTREMI FUNKCIJA I PRIMJENE DERIVACIJA U GEOMETRISI ul 885. Iz okruglog trupca kojemu je promjer d treba izrezati gredu pravokutnog presjeka. Kakva mora biti Sirina x i visina y tog presjeka da greda ima naj- veéi otpor: a) na tlak, b) na savijanje? Napomena. Otpor grede s obzirom na: tlak proporcionalan je povrSini njenog popretnog presieka, as obzirom na savijanje produktu Sirine tog presjcka i kvadrata njegove visine. 886. Homogeni stap AB se moze okretati oko tatke A (sl. 28). Optereden je te- retom Q kp na udaljenosti a cm od.taéke A. U ravnotedi je djelovanjem ve tikalne sile P na njegovom slobodnom kraju B. Tezina Stapa po centimetru duljine iznosi q kp. Odredite duljinu Stapa x tako da sila P bude najmanja i nadite Prin Slika 28, 887* Sredista triju potpuno elastiénih kugli A, B i C postavijena su u praveu Kugla 4 mase M brzinom 9 udari u kuglu B, koja, dobivai izvjesnu brzinu, udari u kuglu C mase m. Kolika mora biti masa kugle B da brzina kugle C bude najveéa? 888. Imamo li N jednakih galvanskih elemenata, mozemo na razliéite nagine od njih sastaviti bateriju, spajanjem m elemenata serijski, a zatim dobivenih XX sgrupa paralelno. Struja koju daje takva baterija odredena je formulom 7” Nné NR+n?r’ gdje je & elektromotorna sila jednog elementa, x njegov unutarnji otpor i R vanjski otpor. Odredite pri kojem n ée baterija dati najjacu struju. 889, Posuda je napunjena vodom do visine H. Iz malog otvora u vertikalnoj stijeni posude istjeée horizontalno mlaz vode, koji pod utjecajem sile t pogada horizontalnu podiogu posude u udaljenosti x od étijene. U kojoj visini y treba da se nalazi otvor, da x bude maksimalan? 890. Ako su x, 2 5...» % rezultati jednako taénih mjerenja velitine x, tada je njena najvjerojatnija vrijednost ta pri kojoj je suma kvadrata pogreSaka o= Seon) najmanja (metoda najmanjih kvadrata), Dokaiite, da je najvjerovatnija vrijednost x ariumeti¢ka sredina rezultata mjerenja.2 SMJER KONKAVNOSTI, TACKE INFLEKSIJE, 91 2, Smjer konkavnosti. Taéke infleksije 1°. Konkavnost grafa funkeije, Kazemo da je graf derivabilne funkciie v~ f(x) konkavan nadolje u intervalu (a, 6) (onkavan nagore w intervalu (a,, b,)), ako se 2a a0) 1 odgovarajugem intervalu, Umiesto da kazemo da je graf konkavan nadolje, govorimo takoder da je Konveksan nayure. Analogno graf, Koji je konkavan nagore, nazivamo takoder konveksnim nadolje. 2°. Taéke infleksije, Tatka (xo, f(x) u kojoj se mijenja smjer konkavnosti grafa funkeije naziva se tatka infleksije (sl. 29). Za apscisu tatke infleksije xp grafa funkcije y = f(x) vrijedi f”"(x,) =0 ili f(xy) ne postoji Tatke u Kojima je f"(x)=0 ili f%() ne postoji nazivaju se kritike tacke druge wrste. Kriticka tatka druge vrste s apscisom x, je tatkainfleksije, ako f’’(x) zadrZava konstantne predznake u inter- valima x)~5072a x<—2iy’<0 za x>—2, to je (—2, 0) tatka infleksije (sl. 31). Tangenta u toj tacki paralelna je osi ordinata jer je prva derivacija y‘ za x= —2 neizmjerna, Slika 31 Nadite intervale konkavnosti i ta¢ke infleksije grafova funkcija: 891. y = x? 6x? 4 12x44. 892. yp =(x+1)*. 1 x 893, y=—. 894. : x3 oD 895. y = 4x9 - 12x. 896. cos x. 897. y=x-sinx. 898. y = x7 Inx. 899, aretg x — x. 900. y = (14x) e% 3. Asimptote 1°, Definicija, Ako se tatka (x, ») neprekinuto pomite po krivulji y=/(x) tako, da ba- rem jedna koordinata taéke tei k neizmjernosti, a pri tome udaljenost ta¢ke od nekog pravca tezi k nuli onda se taj pravac naziva asimptotom krivulje. 2°. Vertikalne asimptote. Ako postoji takav broj a da je limf(x) = 00, onda je pravac x = @ asimprote (vertikaina asimptota). 3°. Kose asimptote. Ako egzistiraju limesi tim £02 kote x ky lim [f(x) = kix] = by, ste tada je pravac y = Aix-+b, asimptora (desma kosa ili u slutaju kada je ky = 0, desna horizontaina asiniptota).3 ASIMPTOTE 93 Ako egzistiraju limesi tim £00 xow X ke lim [f(x) = kx] = 6, tada je pravac y hax -+ bs asimptora (lijeva hosa ili w sluéaju ky ~ 0, lijeva horizontalnarasimprota) Graf funkcife 9 = f(x) (pretpostavijamo da je funkeija jednoznaéna) ne moze imati vie od jedne desne (Kose ili horizontalne) niti viSe od jedne lijeve (Kose ili horizontalne) asimprote Prinjer I. Nadite asimptote krivulje oC eae Slika 32, Rieienje. Ako nazivnik izjednacimo 5 nulom, dobivamo dvije vertikalne asimptote ‘Trazimo kose asimptote, Kada x-» :-c0 dobivamo k= tim rote x 6, = lim (yx) = pa je prema tome desna asimptota pravac y =x. Analogno za x>—os imamo ky= lim = -1, lim_(y +2) =0 rote Lijeva asimptota je dakle y = —x (sI. 32), Razmatranje zadane krivulje s obzirom na asimptote pojednostavnjuje se ako uzmemo u obzir simetriju te krivulje. Primjer 2. Nadimo asimptote krivulje yexting.94 EKSTREMI FUNKCISA I PRIMJENE DERIVACIJA U GEOMETRY Ir Riegenje. Bududi da je jim y= — x0 to je pravac x=0 vertikalna asimptota (donja), Razmatrajmo krivulju samo s obzirom na kosu desnu asimptotu (bududi da je x>0). Imamo: k= lim %=1, sorteo b= lim G—xX)= lim Inxs 0. Prema tome kose asimptote nema, Ako je krivulja zadana parametarskim jednadzbama x =o (1); y=W (0, najprije istrazujemo nema li takvih vrijednosti parametra t, pri Kojima jedna od funkeija » (1) 1 @ tezi kbeskonatnosti, adruga ostaje konaéna. Za (te) = 00 i o (ts) = krivulja ima horizontalnu asimptotu y=c, Za ¢ (ta) = 00, i @(ts)=¢ krivulja ima vertikalnu asimptoty wae, ‘Ako je 9 (te) =o (t:) = 00 i pri tome tim 22 5 Yim 8 — FeO =, onda krivulja ima kosu asimptotu y= &x-+5. Ako je krivulja zadana polarnom jednadzbom r == f (@) onda moZemo na¢i njene asim- Ptote prema prijainjem pravilu, pretvorivsi jednadZbu krivulje u parametarski oblik po- moéu formula: x=r cosp=f@) cose; y=rsing =fig) sin 9. Nadite asimptote ovih krivulja: 1 901. = 7 en 29P 902. 903. 904. 905. 907. ae 1 909, y= e742. 910. y=. a ‘sin x 911, y=e™ 912, y= x 913. y =In(1 +x). 914, 915. Nadite asimptotu hiperbolne spirale r = ©. e4 KONSTRUKCIJA GRAFOVA FUNKCIJA PREMA KARAKTERISTICNIMTACKAMA — 95 4, Konstrukéija grafova funkcija prema karakteristitnim tatkama Pri konstrukeiji grafa funkcije treba prije svega nati podrugje definicije te funkcije i istra~ Ziti kako se funkcija ponafa na granici njenog podrugja definicije. Korisno je takoder prethodno uogiti neke osobine funkcije (ako postoje), kao npr. simetrija, periodiénost, stalnost predznaka, monotonost i tsl: Nadalje je potrebno naci taéke prekinutosti, taéke ekstrema funkcije, taéke infleksije, asimptote itd. Nadeni elementi nam pomazu da uotimo opéi karakter grafa funkeije i dobijemo njegovu matemati¢ki ispravnu skicu. Primjer I, Konstruiraimo graf funkcije Rieienje. a) Funkeija egzistira svagdje, osim u tatkama x= £1 Funkcija je neparna pa je prema tome graf funkcije simetriéan s obzirom na ta¢ku 0 (0;0). Ova okolnost pojednostavnjuje konstruiranje grafa, b) Tatke prekinutosti su x= —1ix—1, pri gemu je lim y= Foo i lim y= Fo, x+1F0 xo-1F0 pa su pravei x= 41 vertikalne asimptote grafa. ©) Potrazimo Kose asimptote. Imamo: pa prema tome desne kose asimptote nema. Iz simetrije grafa slijedi da lijeve kose asimp- tote takoder nema. d) Nadimo krititke tatke prve i druge vrsti, tj. take u Kojima se prva ili druga deri- vacija zadane funkcije poni$tava ili pak ne postoji Imamo 3 a 3y@—1 2x(9 — x) a oVe—iy Derivacije y’ i y"” ne egzistiraju samo za x=-b1 tj. samo u onim tatkama gdje ne egzistira ni sama funkcija y, pa prema tome krititke tatke ée biti samo one u Kojima se 3 ili y” poni8tava. Tz (1) i (2) shijedi za x= +35 x=0i x Prema tome y’ zadrZzava stalni predznak u svim intervatima (—ce, —\/3),(—/3, -), (=1, 1, Ch, V3) 1/3, + 09), ay” uw svim intervatima (—e0, —3), (—3, — 1D, (1,0), @, 1D, (L, 3) 1G, +60). Da bismo ustanovili kakvi su predznaci y’ (ili pak y’”) u svakom od navedenih inter- vala, dovoljno je odrediti predznak »’ (ili y”) u po volji odabranoj jednoj tatki svakoga intervala. Rezultate takva razmatranja zgodno je svrstati u tablicu (tablica I), izratunavsi tako- der i ordinate karakteristitnih tataka grafa funkcije. Primijetimo da je s obzirom na ne- parnost funkcije y dovolino provesti raéun samo za x >0; lijeva polovica grafa konstruira se prema principu neparne simetrije.96 EKSTREMI FUNKCIJA T PRIMJENE DERIVACIJA U GEOMETRIJt m Tablica T 1 — x ° @N 1) a Va) | =u | V3) 3 |G +e) ’ ° te Bois | + 1s + + nee ! - ne eg- _ + y - zistira ° + ' + - ne eg- + - ° zistira + + ° Funkeija Funkeija Funkeija Funkeija _ | Tatka \jesilazna;| Tazka je silazna; jjeuzlazna;) Tatka |jeuzlaznas Deric |. “ine | grat je |prekimu-| graf je") 5 2k@,, | graf ie | ine | gral je We | fleksije | konkavan | tosti_ | konkavan | ™" konkavan | fleksije | konkavan nadalje nagore nagore nadolie ©) Koristeéi se rezuttatima razmatranja konstruiramo graf funkeije (sl. 33). Yi Primjer 2. Konstruiraimo graf funkcije Slika 33, Inx Rjeienjo, a) Podeugie definicije funkcije je: O— 00): y lim sorhoo X b= lim y=0. Prema tome je desna horizontalna asimptota os apscisa: » = 0. d) Nadimo krititke take. Imamo: Inx za za inx y=0 Sastavimo tablicu koja sadrdi ka- rakteristiéne tatke (tablica II), Pri tome osim nadenih karakte- ristignih taéaka korisno je nadi ta- koder i sjeci§ta grafa s koordinat- nim osima. Stavimo li y=0, na- lazimo da je x=3 (sjeci8te kri- vulje s osi apscisa); os ordinata graf ne sijete. ) Koristeéi se rezultatima razmatranja konstruiramo graf funkcije (sl. 34). Slika 34, . Tablica 11 x o @Y) | 1 | ae bena72 | & 499 eh, 400) 0 + 1 2037 + 320,33 + » ono 3ya~ Be 2 | egzistira | + + + ° ~ - - ¥” | egristira] > |= 7 - Q + Graniéna itatka pod-| Punkcija _.| Funkcija ‘ Funkcija Funkcija Deri. | Futia de- jjeuzlazna; See uriazna;, T8EK4 |iesiaznas| pyayy _ fiesilaznas finicije | graf je |“98"*°) graf je graf je graf je vacije fas. mur infleksije funkcije. | konkavan, ‘osi OX! konkavan funkeije konkavan konkavan Vertikalna| nadolje nadolje %© | nadolje nagore asimptota 7 Demidovit: Zadaci98 EKSTREMI FUNKCIJA I PRIMJENE DERIVACIJA U GEOMETRIJI m1 Konstruirajre grafove nize navedenih funkcija, odrediv8i za svaku funkciju njeno podrugje definicije, take prekinutosti, take ckstrema, intervale uzlaznosti i silaznosti, tatke infleksije njenog grafa, smjer konkavnosti i asimptote grafa. 916. 918. 920. 922. 924, 926. 932. 934. 936. 938. 940. 942, 944, 946. 948. _4x-12 Pa ye 16 (x4) yavx4Va—x. yoxvx4+3. y= V1-x, y= 2x42-3YG+D Yora? —VO-H 4 9 _ (= 2) (x44) 97, y= 919. 924. 923, 925. 927. 929, 931. 933. 935. 937. 939, y=Yxei—Yx-1 949, y= (24x7)e™ _Inx4 KONSTRUKCIJA GRAFOVA FUNKCIJA PREMA KARAKTERISTICNIM TACKAMA QQ 982, y =~ In, 953. y =-* 204 Inx 954. y =(x+DIn2(x +1). 955. y =In(x*=1) + Vx41-1 956. y = In YX 987. y =In(i+e™*). x . 1 58, v= infer —) 959, y =sinx-+cosx sin 2x 960. y = sin x + 961. y = cosx—cos? x. 1 962.° y = sin? x +cos? x 963, y=. sin x +cos x 964, y= SPX __ ( *) 965. y =sinx-sin2x. sin(x+ % 4 966. y = cos.x cos 2x: 967. y =x+sinx arcsin x 12. 969. = . 968. y =aresin(1- Vx?) Te 970. y = 2x~tex. 971. y = xarctgx t 972, y= xarctg— za x40 973. y = x—2arcigx iy-0 za x=0. x 974, y = + aretex. 975. y =Inshx. 976. y= Arch 977. y= 2% 978, y eel, 973, y = ot nx = Insi 981. y=Intg( >-~), 980. y= Insinx. y of ) 982. y =Inx~arctg x. 983. y = cos x—Incos x. 984. y = aretg (In x). 985. y = aresin In(x? +1). 1 986. y=x, 987, pox. Preporuéamo takoder da konstruirate grafove funkcija iz zadataka br. 826—848. +100 EKSTREMI FUNKCISA I PRIMJENE DERIVACISA U GEOMETRIJI i Konstruirajte grafove funkcija koje su zadane parametarski 988. =2t, -y=P42t, 989, x =acos*?, y=asint (a>0). 990. x =1e, yetet. 2, 991. xstt+e', ya2tre” 992. x=a(shi-), y=a(cht—1) (a>0). 5. Diferencijal luka. Zakrivijenost 1°, Diferencijal luka, Diferencijal luka 5 ravninske ktivulje zadane jednad%bom u Des- cartesovim koordinatama x i y izraéen je formulom ds = V(ds)? + (dy)*s pri tome, ako jednadzba krivulje ima oblik a) y=f(a),, onda ie am fi+(®) ax; . dx, a b) x=Fi(y), onde ie am fi+(2) ay: dy/ 3 x _ OD, y= WUD, e782 ie a= |(%) +( 4) Fox y)=0, onde ds= Ako sa a oznadimo kut koji fini pozitivni smjer tangente (tj. smjer U steanu porasta Juka krivulje s) 8 pozitivnim smjerom osi OX, dobivamo dx cosa= @, ds sina = 2, ds U polarnim je koordinatama — + ds = Var)? + (rg)? = I + (<) do. Vv de, Ako s 8 oznatimo kut izmedu polarnog radijusa tatke krivulje i tangente na krivulju u toj tatki, imamo: dr . di cosp= =", sinp=r, ds dsDIFERENCIJAL LUKA. ZAKRIVLJENOST. 101 2°. Zakrivijenost krivulje, ZakrivijenoituK krivulje u njenoj tacki M nazivamo limes kvocijenta kuta izmedu pozitivaih smjerova tangenata u tatkama M i N krivulje (kut kontingencije) i duljine luka MN'= As, kada N-+M (Gl. 35), 1. Aa K= lim — asso As gdje je « kut medu pozitivaim smjerovima tangence u tatki M i osi OX. Polumjerom zakrivijenosti R nezivamo veliginu, reciproénu apsolutno} velidini zakrivijenosti, We. 1 IKI 1 Linije jednake zakrivijenosti su kruznica (K (K =0). gdje je a polumjer krugnice) i pravac Slika 35. Formule za izratunavanje zakrivijenosti u pravokutnim koordinatama su ove (s tagnokéu do predznaka): 1) ako je krivulja zadana jednadzbom u eksplicitnom obliku y =. (x), onda je vt anya 2) ako je krivulja zadana jednadZbom u implicitnom obliku F (x, »} =0, onda je Fee Fey Fe Pyx Fy Fy IF. Fy 0 (FR + Fey? 3) ako je krivulja zadana jednad%bama u parametarskom obliku x= (0), 9 =W (t), onda je xy’ ix"y" 4 (x? 4 y?yP? sdie je dey, youn102 EKSTREMI FUNKCIJA I PRIMJENE DERIVACIA U GEOMETRIL It U polarnim koordinatama, kada je krivulja zadana jednadzbom r=/(y), imamo: re $2r'?— rr" (+r? * adie je dr dp 3°, Kruinica zakrivijenosti. Kruinicom zakrivljenosti krivalje u njenoj taki M nazi- vamo granitni polo%aj kruznice, koja prolazi kroz tatku M i dvije druge tatke krivulje Pi Q, kada P>M i Q>M. Polumjer kruznice zakrivijenosti jednak je polumjeru zakrivijenosti, a srediste zakrivlje- posti kruznice (srediite zakrivljenosti) nalazi se na normali na krivulju u totki M na strani kon~ kavnosti krivulje. Koordinate X i Y sredi8ta zakrivijenosti krivulje raéunamo prema formulama by? Ley? a+y") yoy+ HP. X=x- ” y Evolutom krivulje nazivamo geometrijsko mjesto njenih sredi8ta zakrivijenosti. Ako u formulama za odredivanje koordinata sredi8ta zakrivijenosti promatramo X i ¥ kao pomitne koordinate tatke evolute, tada te formule daju parametarske jednadzbe evolute s parametrom + ili y (ili t, ako je krivulja zadana jednad2bama u parametarskom obliku). Primjer J. Nadimo jednadibu evolute parabole y = 2%. & My Slika 36. 14.62% Rjekenje. X=—4x0, Y= - Eliminiramo li parametar x, nalazimo jednadZbu evolute 2 1 (Xe u eksplicitnom obliku Y= (yt Evolventom (involutom) krivulje nazivamo takvu krivulju za koju je zadana krivulja evoluta, Normala MC evolvente T je tangenta na evolutu I}; duljina luka CC, evolute jed- naka je odgovarajucem prirastu polumjera zakrivljenosti CC,=M.Ci:—MC, pa stoga evolventu I, dobivamo odmatanjem zategnute niti namorane na TP’, (sl. 36). Svakoj evoluti odgovara bezbroj. evolventi koje odgovaraju raznim poternim duljinama niti.5 DIFERENCIJAL LUKA. ZAKRIVLJENOST 103 4° Tjemena krivulje. Tjemenom krivulie nazivamo tatku krivulje u kojoj zakrivlje- ost ima maksimum ili minimum. Za odredivanje tjemena krivulje postavimo izraz zakrivijenostt K i pronademo njene tatke ekstrema. Umjesto zakrivijenosti K moZemo wzeti polumjer zakrivije~ t nosti R= | Matimo njegove tatke ekstrema, ako je ratun u tom sluéaju jednostavnifi. I Primjer 2. Nadimo tieme lanéanice y=ach~ (a>0). x Lox 1 x Ryelenie. Kako je y’=sh~, a y= —ch~, to je K=—'— i prema tome R=a,ch*= @ 2 x 2 ° ach? ~ aR 2 aR 2x tmamo Fo = sh. Wejednagimo ti derivaciiu SEs nulom, dobijemo sh 2% ~o, ix ix @ aR odakle nalazimo kritiéku taku x=0. IzraGunamo li drugu derivaciju gar i uvrstimo u aR 2 dx 2 nju vrijednost x=0, dobivamo ——| =—ch—=! ==. Prema tome je x=0 op da | xno tacka minimuma polumjera zakrivijenosti (ili maksimuma zakrivijenosti) lanéanice. Prema tome je tjeme lanfanice ya ch ~ tatka 4 (0, a). a Nadite diferencijal Iuka, a takoder kosinus i sinus kuta, koji zatvara s pozitivnim smjerom osi OX tangenta, i to za svaku od ovih krivulja: 993. x?+y? =a? — (krudnica). (elipsa) 995. y?=2px (parabola). 213 (astroida). 997, y=ach~ (lanéanica) a 998. x =a(t—sint); y=a(l—cost) (cikloida).” 999. acos*t, asin? (astroida). Nadite diferencijal luka, a takoder kosinus ili sinus kuta, koji zatvara polarni radijus i tangenta za svaku od ovih krivulja 1000. = ap (Arhimedova spirala) 1001. + (hiperbolna spirala) e 1002. + = asec? = (parabola). 1003. + = cos 28 (kardioida). 1004. r= a" (logaritamska spirala) 1005, x? = a? cos 2p (lemmiskara) Ieratunajte zakrivijenost zadanih krivulja u oznaéenim tackama: 1006. 1007, x?-+xy+y? ~4x° 18x? u ishodigtu. 3. utaéki (1; 1) 1008, ~ a +e 1 u tjemenima 4 (a, 0) i B(0, 8).104 EKSTREMI FUNKCIJA I PRIMJENE DERIVACIJA U GEOMETRIIT mt 1009. x=", yar? u tacki (1; 1). 1010. x? =2acos2p _u tjemenima s polarnim kutovima @ = 0 i p= 7. 1011. U kojoj tacki parabole y* = 8x zakrivljenost iznosi 0,128? 1012. Nadite tjeme krivulje y = e. Izraéunajte polumjere zakrivijenosti (u po volji odabranoj tacki) zadanih krivulja: 1013. y (kubna parabola). ey wor. + zo 1 (elipsa). 1016. x =acos*t; y=asin?¢ (astroida). 1017. x = a(cost+tsin't); y = a(sint—tcost) (evolvenca kruénice). 1018. r = ae* (logaritamska spiral). 1019. r=a(1+cosq) (kardioida). 1020. Nadite najmanju vrijednost polumjera zakrivijenostiparabole »’ 2px. 1021, Dokatite, da je polumjer zakrivljenosti lanéanice y= ach jednak duljini odsjetka normale. e Izraéunajte koordinate sredigta zakrivijenosti zadanih krivulja u navedenim ta¢kama: 1022, xy = 1 u tadki (15 1). 1023. ay? = x* u tatki (a, a). Napigite jednad%be kruznica zakrivijenosti zadanih krivulja u naznavenim tatkama: 1024, y = x? — 6x-+10 u tatki (35 1). 1025. y = ef u tatki (0; 1). Nadite evolute krivulja: 1026. y* = 2px (parabola). 1027. 2 +2 = 1 (élipsa). 1028. Dokatite da je evoluta cikloide x=a(t—sing; y=a(1—cosi) pomaknuta cikloida. 1029. Dokadite da je evoluta logaritamske spirale r=ae takoder logaritamska spirala s istim polom. 1030. Pokatite da je krivulja (evolventa kruinice) x=a(costt+tsint); y= a(sint—tcost) evolventa krugnice x = acost; y=asine.» 3) 4) GLAVA IV NEODREDENI INTEGRAL 1. Neposredno integriranje 1. Osnovna pravila integriranja. Ako je F'(x) = f(x) onda je [ sevae = Foo + gdje je C po volji odaberiva konstanta. [Asas = A |JG)éx, adie je A konstanta, [ties encode = frees [roar Ako je Jreax = Fo+e i u= (x), onda je {raran = Fate. Poseban shuéaj je flax +b)dx = J a F(axtb)+C (a¥0). 2, Tablicd jednostavnijih integrala. tt I [xtdx= "4, n¥-1 L n+ I. [Semnise. 1 arctg~ + C= —+arcetg2 4c, (a #0). aa a a 1 ee (a #0). let 2FX) 26 (a #0). a-x =InixtVx?4+a71+C (@ #0).106 NEODREPEN! INTEGRALT Iv dx ate Vi. =aresin~ + C= —arccos~+C, (a>0). a a vil ade SC (a>0); Jerre tc ina VIII. | sinxdx = —cosx+C. IX. | cosxdx = sinx+C. x. ox =tgx+C. cos? x x1, |S = ~ctgx +. sin? x xi. [-S% =1n te [+ C= inleoseex—ctes +C. sinx 2 xan, | — ax, Joh? x 2. Metoda supstitucije 1°, Zamjena varijable u neodredenom integralu. Uzmimo da je x= p(t), gdje je t nova varijabla i @ neprekinuto derivabilna funkcija, pa dobivamo LF) dx = [Fle] eat Funkciju @ nastojimo odabrati tako, da desna strana formule (1) dobije“oblik pogodniji 2a inte- griranje. Primjer 1, Yaraéunajmo [xVx=T dx. odakle ée biti x=141 i de—2 de. Zbog toga je Rjekenje. Prirodno je da uzmemo t=)/x— fxlx-Tdx=f@tne meee 2) dr= 2 2 agetgercas 2 nr? Ste prec Ponekad primjenjujemo spustituciju oblika u=9 (x).2 METODA SUPSTITUCIJE 113 Pretpostavimo da smo podintegralni izraz f(x) dx uspjeli transformirati u oblik: S(x)dx = g(u)du, gdje je u = e(x). Ako nam je fg (u) du poznat, tj. foean =F) +c" onda je fre dx = Flp(} +. ‘Taj nagin smo zapravo vec i primijenili u 1,3°. Primjere 2, 3, 4 (1) mogli smo rijeSiti i ovako: Primjer 2. us Sx—2; du=Sdx; dx= Primjer 3 xdx +f du hee lime Brimjer 4. 5 du=4xtdx; xtdy=—, 2°, Trigonometrijske supstitucije. 1) Ako integral sadr#i radikel Ya*—x*, onda obiéno stavijamo x—a sin t; odatle dobivamo: i 2 Va = acost. 2) Ako integra) sadrdi radikal | stavljamo x= asec 1; odatle dobivamo atgt. 3) Ako integral sadrai radikal Vo*+a%, stavijamo xa tg 1; odatle slijedi Vx?+a? = asect Napomenimo da trigonometrijske supstitucije nisu uvijek pogodne. Ponekad je umjesto trigonometrijskih supstitucija povolinije upotrijebiti hiperbolne sup- stitucije koje su analogne (vidi primjer 1209). © trigonometrijskim i hiperbolnim supstitucijama detaljnije vidite u 9. Primjer 5. Nadimo Rjeienje, Stavimo x~ ig t. 8 Demidovie: Zadact114 NEODREDENI INTEGRALI Vv (eA (Viste 1 de (sececoste de _ dx = je ro Jee cost sinter cos? ae sintrfcoste (de (cost = |—— dt = |— + |\— a= sintrcost | sinte-cose loose’ } sinte 1 — = In jtgt 4 seer) — ——+ C= Inegr + V+ tg?e| — sine Fier —— — BE ta ini x + eer — ee 1191. Primjenom navedenih. supstitucija izratunajte integrale: dx 1 9 [et xvx?=2 ' ’) f Ox ye int; ert °) | x@x?-3)"ax, set3=t; d) fs > Vxth Vxt1 ° | Primjenom pogodnih supstitucija izratunajte integrale: sin x. Vitsin?x’ 1192, freee ax. 1193. I 1194, je. i195, | —2% xV2x41 Jel “ 2 1196, [ee ox t197, tes gy, In4x x Vi 1199. | Sm dx Veos x Primjenom trigonometrijskih supstitucija izratunajte integrale: a, be 1201, [= 1202. | aide 1-x V2-x?2 METODA suPSTITUCIIE us 1203. <= 1204". [: Te (2 vx thy. 1206*. [= dx x esx? 1205. 1207. fviase ax?dx 1208. Izraéunajte integral [- dx Vx(=x) pomoéu supstitucije x = sin? ¢ 1209. Nadite [vers +7 dx, primjenom hiperbolne supstitucije x < a sh Rievenje. Imamo acht i de =achras. pate Vary Odatle je [VF Bde = fachtachrde= Buduéi da je to konaéno dobivamo: Jer Ro 2 yore y Fine HFFA 4 C, a Bde je C= C— Fin a nova po volji odaberiva konstanta, 1210. Nadite staviv8i x = ach.116 NEODREDEN! INTEGRALI Vv 3. Parcijalna integracija Formula parcijalne integracije. Ako su u= g(x) i v=$(%) derivabilne funkcije, onda je fudv=uv- fovdu. Primjer 1. Nadimo fxinxdx de xe Stavimo u—In x3 do—x dx, paimamo dum —; v= >. Odatle je x x pide xt a {sinvax Sine [2S =F inv 4 4 2 2x 2 4 Ponekad provodimo parcijalnu integraciju po nekoliko puta, da zadani integral dobije oblik integrala iz tablice, U nekim sluéajevima parcijalnim integriranjem dobivamo jednadzbu iz koje sc trazeni integral mote odrediti. Primjer 2, Tzraéunajmo fercosxdx. Imamo _f ¢* cosxdx = f e*d(sin x) = e*sinx — f e*sinxdx = =esing + [etd (cosx) = esinx + ecosx — fet cosxde Zbog toga je J ecosx dx = e* sin x4 e¥ cos x— feXcosxdx, odakle slijedi fercosxde = Sin + e082) +C. Primjenom formule za parcijalnu integraciju izratunajte integrale: 1211. finxdx. 1212. farctg xdx. 1213. farcsin x dx. 1214. fxsinxdx 121s. { xcos3xdx. 1218. | ax. : Je 1247, fx-27¥dxs 1218**, fxte¥ dx. 1219*, for-r+9 e-* dx. 1220%, }x?e dx. 1221. fxsinxcosxdx. 1222*, f(x? +5x +6) cos 2x dx. 1223, fx?Inxdx. 1224, fin?xdx. 1225. [azex x 1227, fxaretgxdx. 1228, f xarcsin xdx. sin? x 1229. [inet Vitae. 1230. (24 INTEGRAL] § KVADRATNIM ‘TRINOMOM 7 1231. pee dx. 1232, Jersineas. sin?x 1233. (3* cos.x dx 1234, fe sin bx dx. 1235. fsin (In x) dx. Primjenom raznih metoda izraéunajte integrale: 1236. | xe" dx, 1237. | e!¥ax 1238, |e? -2e43)nxdx. 1239, [xis eae . l+x 2 rego, | gy. 1241, [r@ren x? x 1242, fx? arctg 3x dx. 1243, fx (arctg x)? dx 1244, | (aresin x)*dx. 1245. [in® as, } x 1247, fe tg? 2x dx. 146. fosmé, de 1248. | 1249. [cost inaydx. 1250** | Xa este, [2 * Sots? | (+a)? 12524, [eon sass. | Vat dx. * x?dx 9x? 1254*. 4. Jednostavniji integrali s kvadratnim trinomom 1°. Integral oblika men axttbx Fe Osnovni natin raunanja je svpdenje kvadratnog trinoma na ovaj oblik: ax?+bxt+e=a(xt+hP +l, ( gdje su 2 i J konstante. Za provedbu transformacije (1) najprikladnije je iz kvadratnog trinoma odijeliti puni kvadrat. Mo%emo se posluziti i supsticucijom 2ax+bNEODREDENI INTEGRALI Iv 118 ‘Ako je m0 onda svodenjem kvadratnog trinoma na oblik (1) dobivamo integral 111 ili IV (vidi 1, 2° na str. 105 tablicu jednostavnijih integrata), Primjer 1. Ako je m0, onda iz brojnika odvojimo derivaciju 2ax+5 kvadratnog trinoma n ( mb Gar +b +(n = at pbx te ax = 2 m f mb) dx * = Finlas + bx tell 32 ; 2a 2a} J axt+ bx to 1 2 2 dx= snp —x— 1) - c. = Init x 3) 2 iy 5 2 (: 2) 4 ina taj nagin dolazimo na prije razmotreni integral. 2°, Integrali oblika dx. ( mxtn JVax?+bx+0 Metode raéunanja analogne su ranije razmotrenim metodama. Na kraju se integral svodi na integral V, kada je a>0 i ga VI, kada je 2<0. Primjer 3. linie il yetay ine pee TYE 67) 6 +C.INTEGRALY S KVADRATNIM TRINOMOM 119 4 Primjer 4. x43 V8 + de = V@ane+d ye F2e | 242In(x 41+) FRED HC. 3° Integrali oblika I dx (nx +n) Vax?gt bx 440 Pomoéu supstitucije ° 1 mx+n ove integrale svodimo na integrale oblika 2° Primjer 5, Nadimo [ ax @ +) yer Rjegenje. Stavimo: e 1 xtla-, ° fle odakle je de dx a ~ . 7 . Imamo: de _ on == [eS | l Ve 4°. Integrali oblika | Vax? +bx+edx Odvajanjem punog kvadrata iz kvadratnog trinoma dani integral svodimo na jedan od ova dva osnovna integrala (vidi br. 1252 i 1253) 2. x? 4S arcsin~ +C, (a>0); a » [Vat—Fax = . 2 Veit Ade = SV bA + Ain|xtds a +,120 Primjer 6. NEODREDENI INTEGRALT Iv ee — aw, i+x _ ite [VIA 28 ax — [Y2— FHF + 2) = T—2x— x3 +aresin Ate Izraéunajte integrale: 1255, [2 x +2x45 1257, _— =. Bx?—x41 1259, |X? ax. 4x45 xtdx 1261. | — x? 6x-+10 dx 1263. 5: x 1265. | ===——= dx. Vxt-4x45 waaay «x. Vs5x*=2x +1 fd xVxttxt—1 1267. 1269. f dx J (x4 1) Vx? +2x° 1271. 1273, | Vx—x? dx. xdx 1275. | —__._- x*—4x? $3 f_ e*dx Vite +e™ 1277. f. Inxd. JxVi-4inx—In? x, 1279. 1256. 1258. 1260. 1262. 1264. 1266. 1268. 1270. 1272. 1274, 1276. 1278. dx xt42x° xdx xPoTx+13° {_@=»? wx? 43x44 f dx J243x—23? dx IVx 4 pxtq) dx. vi-x- dx xvi- pode (=v x7=2° x? $2x45 dx, V2-x-x? dx. cosx J sin? x—6 sin x+12 sinx dx Vos’ x+4cosx+15 INTEGRIRANJE RACIONALNIB FUNKCIIA, 120 5: Integriranje racionalnib funkeija 1°, Metoda neodredenih koeficijenata. Integriranje racionalne funkcije nakon odva- janja cijelog dijela svodimo na integriranje pravog racionalnog razlomka P(x) x’ gdje su P(x) i Q(x) cijeli polinomi, pri Gemu je stupanj brojnika P (x) nidi od stupnja nazivnika Q(x). Ako je ay Q(x) =(x-a)*... (x, gdje su a,..., J razliiti realni korijeni polinoma Q(x), a a...) A prirodni brojevi (viSestru- Kosti korijena) onda je provedivo rastavljanje razlomka (1) na parcijalne razlomke: tgp eo gunavanje neodredenih koeficijenata A,, 42... 1 La svodimo obje strane identi- tera (2) na cijeli oblik, a zatim izjednagujemo koeficijente s istim stupnjem varijable x (prvi nacin). Movemo takoder te koeficijente odrediti tako da u jednad2bu (2) ili njoj ekvivalentnu uvrstimo za x prikladno odabrane brojeve (drugi naéin). Q) Primjer 1. Tzraéunajmo xae j <1 @-DE+ Rielenje: Imamo x By Bs se By Bs @-De+F xol @+DF Odakle je A(x $1)? + By(x—1)(x +1) + Bye — D- QB) a) Prvi nadin odredivanja koeficijenata. NapiSemo identitet (3) u obliku x= (A4B,)x*+ 24 + B)x + (AB, —B,). Tjednadivai koeficijente uz iste potencije od x, dobivamo: =A4B,; 1=24+B,; 0=A-B,- odakle je J=A-4, §. Aa Uvrstimo ti = » dobivamo:122 NEODREDENI INTEGRALI Iv Dalje, uvrstimo x=0 i dobivamo: 0=4-B,-B, 1 B,-4-By=— =. 8. 7 Prema tome je rol de 1 dx ~4)x-t) 4)x+l 1 i = SInjx— 1] —sinyx ti] ~ 4 4 1) {x-1 qe@aeh? a eet +¢ Primjer 2. Izratunajmo Rjefenje. Imamo 1 1 A —2tx xG-IF ¥ 1= AG = + B(x —1) + Ce @ Prilikom rjeSavanja ovog primjera preporudljiva je primjena kombinacije obaju nazina odredivanja Koeficijenata. Primjenom drugog natina uvrstimo +=0 u identiter (4); dobijemo 1 =A. Zatim uvrstimo x=1 pa dobijemo 1=C. Zatim primjenjujemo prvi natin, pa u identitetu (4) izjednatimo koeficijente uz x#, Imat éemo: O=ATB, t. B Prema tome je Slijedi da je ae de fax I 1 {S-[ bap ainsi yaa te ‘Ako polinom Q(x) ima kompleksne A-struke Korijene a:ib, onda se u razvoju (2) pojavijuju parcijalni raziomci oblika Myx+N MixtQN, Set et (5) x? + pxtg (x? + px+q)’ die je x?+px+q = [x —(atib)] [x — (a—id)], a M, Ny ‘My Np su_ncodredeni koeficijenti, koje odredujemo na prije opisani natin. Kada je razlomak (5) integriramo neposredno; kada je &>1 primjenjujemo metodu sniZavanja pri Zemu prethodno moramo kvadratni trinom x*+px-+q napisati u obbku (5) *(0-4) fs 2 i upotrijebiti supstitucija x-+>— =123 Primjer 2. Nadimo x+d (ttt Jeera dF Riefenje. Kako je Pe Harb S H+ +H to supstitucijom x42 +2 dobivamo 1 i= 4 fede pte ety Jeary ® “Jeqvir e+ _ 1 (dz “fo sevl “jain JF ~ Ue FD to acct + dares Teepe Weep + aretw = zti ot x43 1 5 MED MES ae HTT MBETDHC 2, Metoda Ostrogradskog. Ako © (x) ima visestruke korijene, onda je P Pedy, XO +| YO) gy, (6) Q(x) Ax) JO) gdje je Q, (x) nejveéa zajednika mjera polinoma Q (x) i njegove derivacije QO’ (x); Q2(x) = OX) 201 09)5 X (x) i ¥ (x) su polinomi s neodredenim koeficijentima kojima je stupanj za jedan manji od stup- nja Qs (x) 1 Q, @)- Neodredeni koeficijenti polinoma X (x) i ¥ (x) ragunaju se pomocu deriviranja identi- teta (6). Primjer 4. Nadimo Rjekenje, Deriviraniem tog identiteta dobivemo 1 (2Ax + B)G8 — 1) — 3x8 (Ax? + Be + C) | Dxt + Ex +P ey (aan ~ wad ili 15 QAx + BY! = 1) — 38 (AM + Bx + 0) + (Det + Ex + FY = 1). Izjednatenjem koeficijenata uz iste potencije od x dobit ema D=0; E-A=0; F—2B=0; D+3C=0; B+24=0; B+ F= 15 odatle je B=—-; C=0; D=0; E=0; PF dy » fs o i prema tome je124 NEODREOENI INTEGRALI Vv t Za ratunanje integrala na desnoj strani jednadzbe (7) rastavimo razlomak —— na par- cijalne razlomke Pa LOP +x 41) + Mx(e—1) + NGI). (8) 1 Uveitenjem x=1, dobivamo L= >. Izjednaéenjem koeficijenata uz iste potencije od x na desnoj i lijevoj strani jednadabe (8) dobivamo L+M=0; N=1, 6 2 M= ne-2 3 Prema tome je +f x+2 ee BJP extl 1 1 1 det) = tints) —dtingtt et) — ob oretg =H} 5. qinix NW Eine t et) pers yy ee eteth gett eo 3p y Tzraéunajte integrale ° 1280, | — es _. 1281. | (e+ ay(x+b) r 2 ve. | 1283, f Be t4leo 9 gy (=) +2)(43) JO =D +3)(x-4) coy - rea, | Ss 1285, |S sO =5x? 44x JxGe+) 1286. 1288. 1290. 1292. | =! dx. sas. | 4x? —x x 6x3 + 12x? +6 Fs axe 6x? + 12-8 5x? +6x+9 x= 8x47 . {on - 1289. jaar (x-3) (x41) J (x? 3x10) ps3 2x~3 i. sas. |* +x4l JP =3x42)> x(x?-+1) 1293. laa tees (x? —4x43) (x? +4x +5)6 INTEGRIRANJE NEKIH IRACIONALNIH FUNKCLJA 125 roa, | Oe 1295. | -2* Jeet xttl 1296. |“ — 1297. xtextl 129, | — 2° +> ax, 1299. oe J GO 42x42) (x4 DOP Fx)? pa 1300, | +" x, (7 4x45)? Primjenom metode Ostrogradskog nadite ove integrale x3o1, | —_@*___ 1302. (x41)? 0 +1) JG 1303, | 2X. 1304. (+n Primjenom raznih nadina izraéunajte integrale: 5 7 1305. | =~ — dx. 1306, |—* $5 ax (P+D 0° +8) xt 2xt4 1307. 1308. ox OO 41)? 1309, | ———‘=——— 1310+. i dx J xt 4x? +5x-2 x(x’ +1) rstt, |x. agi2, [—___** weil)? J? 42x +2)(x? 42x45) 2 . 1313, | 1314, |S, (x-1)'° xPex® 6. Integriranje nekib iracionalnih funkcija 1°, Integrali oblika bye +b\e axfb\a fax [fr x (SFP), (= yrs... cb j a+d laed gdje je R racionalna funkeija a py, G15 Pa, gx)... SU cijeli brojevi. Integrale oblika (J) raéunamo pomocu supsritucije ax+b_ extd gdje je m najmanji zajednitki visekratnik brojeva qys Yes +++126 NEODREPEN! INTEGRALI Iv dx Primjer 1. Teratunajmo. \ ‘ Y2x 7 — 2x1 Rjefenje. Supstitucija 2x—1—zt daje integral oblika ft ix [2etdz l= < =") = j 4 2Injs— 1] 4 C = + Pe E+ Ine T~ RC. Tzratunajte integrale - 3 b dx 1315. | x dx. 1316. | * ve VYax+b "i dx f dx 1317. | = —. 1318, | JV x414V(c41)% Vxt¥x 1319. [e Vax. 1320. | Vert? gy Yet (+b Vx41 1321. [25« x2 1323 ip eh, PN ert x fp ox43 1325. | dx. JP 2x43 2°, Integrali oblike [fin on « Vax? + bx+e gdje je Po (x) polinom n-tog stupnja. Stavimo: Pax) => dx sata = 0, arabes | — a) le Vax? +bxte adic je Q,-1 (x) polinom stupnja (n—1) s neodredenim koeficijentima, a 2 je broj. Koeficijente polinoma Q, (x) i bro} A odredujemo deriviranjem identiteta (3). r ast 4 Primjer 2. je 4dr= tea dx = (Axd + Bx? + Cx + D) VET 44 rls =6 INTEGRIRANJE NEKIH IRACIONALNIH FUNKCLJA 127 Odatle je att axt Vera Mnoienjem sa \x?+4 i izjednagenjem koeficijenata istih potencija od x dobivamo (Av + Bett Cx + D)x yeaa Ax + 2Bx+ OVP 4+ \Faa ' C= D=0; 2=~2 Slijedi da je ( x x, [el Faax = +2 A$ 4S—2In(x+ VP F4)+C. 3°. Integrali oblika | (4) (x-a) Vax? +bxte Svode se ne integrale oblika (2) pomocu supstitucije Izraéunajte integrale 2 1326. [= 1327, | Nxtax4l txt xVx?-x41 1330. | dx 1331. | (xt Ii Vx? +2x 4°, Binomni integrali x™at bx")? dx, (5) gdje sum, ni p racionalni brojevi. Uvjeti Cebideva. Integral (5) mo%emo izraziti konaénom kombinacijom elementarnih funkcija samo w ova tri studaja: 1) ako je p cio broj; mel 2) ako je cio broj. Ovdje primjenjuiemo supstituciju a-+be"= zt, gdje je s nazivnik azlomka p5 m+ . . . 3) ako je + cio broj. U ovom slutaju koristimo se supstitucijom ax-"+b = 2/, ” Primjer 3. Nadimo | eve,128 NEODREDENI INTEGRALI IV . t Rjekenje, Ovdje je m— yim Prema tome imamo sluéaj 2) integrabilnosti, Supstitucija } ltxtaat daje: x= (28 1)! dx = 12e%(23 — 1)94z. Prema tome je at (2? = [eA +4 horn aan [eae Boats +-—— adie je = V 14 Vx Izracunajte integrale: <3 1332, [sa s2e) 2 dx. 7, Integriranje trigonometrijskih funkcija *. Integrali oblika sin” xcos* x dx = Inns (1) gdje su m in cijeli brojevi. 1) Ako je m= 2k-+1 neparan pozitivni broj, onda stavijamo Lun = f sin** x cos"xd (cos x) = — | (1=cos? x) cos" x d (cos x). Analogno postupamo, ako j¢ # neparan pozitivan broj. sintx — sinttx i 3 2) Ako su m i nm parni pozitivni brojevi, onda se podintegralni izraz (1) transformira po- mou formula: Primjer 1 Jriniescoetaas = [sins (1 = sin?x)d(sinx) = sin?x = 1(1-cos2x), cos?x =F (0+e0820, 1. sin xcos x = 3 sin 2x,1 INTEGRIRANJE TRIGONOMETRISSKIN FUNKCISA, 129 Primjer 2. f cos* 3x sin‘ 3x dx = f (cos 3x sin 3x)? sin? 3x dx = in? 6x bx 17 -(* ASR x = —| (sin? 6x —sint6xc0s 60 dx = 4 2 3] 1/1 — cos 12: Lyx 2 4 \ = ($2 ~ sintorcos x) ax L(Z sels pite)ec 3) 2 82 24 «18 3) Ako su m= —p i m= —v cijeli negativni brojevi jednake parnosti, tada je f_ dx - Inn = | [cossorxsce 2xd(tgx) = sin*xcos’x J ° 4 2 2 ates i \? 2 L+tg? x) 2 = (1+ =) U4)? dex = [OH ? ares tee x, tg! x Posebno se na taj slutaj svode integrali La cect Xa = (te? sect ax = | 2°93 / xy lea) 8 2 x) _— dee = 2 tgs faltg2) = a aE sei x = [fx z+ ted | (3) 2 J we ey ry wet 1 42 * 42 c. a anfe*|4—*lye. jig * BD 2 |* ea 4) Integrali oblika ftg™x dx (ili fergx dx), gdje je m cijeli pozitivni broj, ratunaju se pomoéu formule tg?x = sec?x-1 Gli ctgty =cosect x1). 9 Demidovie: Zadect130 NEODREDENI INTEGRALL Iv ¢ teh x Primjer 5. Jietvos = | te x(sectx — 1)dx = > forxee- = 52 — [ewes par Bt tex rate. 5) Opéenito se integrali Iy’y oblika (1) ragunaju pomocu formula redukeije (rekurzijskih formula) koje su obitno izvedene parcijalnom integracijom. 2x + cos*x sin x dx ae = | sine dx + = cos? costx | J cose dx Primjer 6, | = cos? x 1 1 [cos x dx sinx 1 = sing: —— - = at - + TIn [tex + seex] +C. 2cos? x 2 Joos? x cos x 2cos?x 2 {zraéunajte integrale: 1338. fos? x dx. 1339, f sin’ xdx. 1340. | sin? x cos* x dx 1341. | sin? cos’ ax. 2 5 1342, |O°* gx 1343, | sin*x dx. sin? x a 1344. { sin? x cos? x dx. 1345. f sin? xcos* xdx. 1346. | cos® 3x dx. 1347. 1348, |—2*_ 1349, cos® x 1350, |—o* _. 1351, |“. sin? xeos* x J sin’ xcos® x 1952, p22 sin( 4-4) x 4x 4 sin cos? = 1353. dx. 2 sin x cos x 1354, [2 1355. | sec’ dxdx. Z sin’ x 1356. tg? Sxdx. 1357. J ctg? xdx. 1358. | ctg*xdx. 1359. (+162) ° a 1360, | xsin?x* dx. a361. |S dx, Jsin* x «5 x3/ooox f dx 1362. | sin’ x Yeos x dx. 1363, |——_.. Vsin x co! 1364,1 INTEGRIRANJE TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA 13] 2°, Integrali oblika U tim sluéajevima primjenjujemo formule - 1 1) sin mxcos nx = [sin (m+n) x+sin(m—n) x] 2) sin mx sin nx = J Leas (m=) x— cos +n) x]; 1 3) cos ms cos nx = — [05m —n) x+ cos (m+n) Primjer 7. f sin 9x sin x dx 1 {cos 8x — cos 10x] dx = Fsintx — x cin tot C Izraéunajte integrale: 1365. {sin 3x cos 5x dx. 1366. {sin 10x sin 15x dx. 1367. [cos cos Zax, 1368. [sin Sos ax J20°3 303 1369. /'cos (qx +b) cos (ax—b) dx. 1370. [sin wtsin (wt +9) dt. 1371. [cos x cos? 3x dx. 1372. {sin xsin 2x sin 3xdx. 3°. Integrali oblika [ Rosin x,cos x) dx, @ gdje je R racionaina funkcija. 1) Pomoéu supstitucije odakle je 2dt sinx = : a dx= 14° 140° 140 integrale oblika (2) svodimo na integrale racionalnih funkcija s novom varijablom £. Primjer 8. Nadimo Pa132 NEODREPENI INTEGRALI Iv Rjetenje Stavivéi ee imat éemo 2ae 142 at = |e 2 + 1+ +e 1+e8 tte +¢ x 1+tyo\4c. 25 | 2) Ako vrijedi identitet R(—sinx, —cosx) = R (sin x, cos x), onda za svodenje integrala (2) na racionalni oblik moemo primijeniti supstituciju tg x =c Ovdje je sinx = cosx = i+e? i xearctg, dx=—, Let Primjer 9. Nadimo dx \—e =1. @ Rjefonje. Staviv8i tgx= sintx = e J ava, +e +e imat emo 1. ae a 1 pad ovo : } re liars I+t 1 = —arctg(t¥2)+C arctg (V2tgx) +C. y2 V2 Primijetimo da bismo integral (3) mogli brZe izratunati ako bismo prethodno brojnik i nazivnik razlomka podijelili sa cos* x. U pojedinim sluéajevima korisno je primijeniti neke doskotice (vidi npr. zadatak 1379). Izraéunajte integrale 1373. ioe 1374, gx 345008 x Jsinx-+eosx 1375, |—S*_ ax. 1376, 1+cosx 1377. hae 1378. ee 8—4sinx+T7cosx cosx+2sinx+31379+, | 38inx+2cos x 4 1380, | —~8* 2sinx+3cosx Ji-tex asaix, | % _ 1382*, lace J1+3cos?x 3sin? x-+5cos dx 1383*, lamas oes 1384*, Jiri — sin? x +3sin x cos x— cos? x sin® x —Sssin x cos x 1385. js 1366, {828 gy, J (cos x) t+sin? x 1387. Is 1388, laces cosx c sin? x —6sinx-+5 1389*, I= rg9qe, [LTSIRX HOS (2—sin x) 3—sin x) 1 +sinx—cos x 8, Integriranje hiperboinih funkcija Integriranje hiperbolnth funkcija potpuno je analogno integriranju trigonometrijskih funkcija, Sjetimo se osnovnih formula: 1) ch?x-sh?x=1; 2) ah x= F(0h2x— D3 3 ch?x = (ch2x+1); 4) shxchx = | hx. 2 2 Primjer 1. Nadimo Jchtxdx. Riekenje. Imamo fomxae 1 1 1 = (ch2x + 1)dx = — sh sx 5 (eh e+ 1) gibt pete Primjer 2. Nadimo fchixdx. Rjekenje. Imamo: sh?x ch®xdx = | ch?xd(shx) = ja + sh?x)d(shx) =shx ++.134 Izratunajte integrale 1391, 1393, fish? xdx {sh? xchxdx. 1395. [ate : shxch? x far xdx. 1397, 1399. NEODREDENI INTEGRALT IV 1392, fch*xdx. 1394. fsh? xch? x dx 1396, (= J sh? xch? x 1398, fcth*xdx. ___ de 2shx+3chx ‘sh xdx Vch2x 1400, 1402. 9, Primjena trigonometrijskih i hiperbolnih supstitucija na odredivanje integrala oblika fre, Vax? +bx-+0) dx, (ny gdje je R racionalna funkcija. Transformacijom kvadratnog trinoma axt-+bx-+e u sumu ili razliku kvadrata svodimo (1) na jedan od integrala ovih tipova 1) Rav) dz; 2) Jae dmt 42 de; 3) frvve m?) dz. Navedene integrale rjefavamo pomoéu supstitucija 1) z=msine ii z= mths, Dz=mige ili z= mshu, 3) c=msect ili g=mche. Primjer 1, Nadimo dx = I. { Gti Veta? Rjegenje. Imamo. M42 = (e+ DEEL Uvrstimo x+l = tgs, tada je de=sectrde i Ix ax _ (sectede _ (cose ~ Vote Verpett ~ | eeersecr ~ Sane > U | Faeez 4c~ PTET be. sing xt9 INTEGRALI OBLIKA {R(x la? Foxs0 de 135 Primjer 2, Nadimo freer deal. Rjeienje. Imamo: whet (xe Stavivii Lo eet Pone i 2 2 dobivamo: 3 L 3 3 (Bae NB a Boa 2 2 2 2 3/3 3 3\3 ch? a(t L = FB fev cent ear 3 fener I 3 arena bid ec 8 8) 8 3 82 2 Buduéi da je shr= f 1 2 cnin(e4 2+ ETE) +n, "3 Ve imamo konatno: 1 \2 1 1 3 f 1 — Tr +(¥ pettye -7 (+5) Fer et ery + Peat Izragunajte integrale: 1403. fsa? dx. 1404, [vv ex dx 1406. [vP=2er dx. 1405, f V9+x? 1407 [eras 1408. [Vt 4xex. . | VxP 4 dx. 2 1409. j ( 6xn7 dx 1410. fecexan?ax dx un. 8. 1412. | eS J (x-D) Vx? = 3x42 (x? -2x +5)? dx dx 1413, (——*_ 1414, [—— laa (=x?) Viex?136 NEODREDENI INTEGRALI Iv 10. Integriranje raznih transcendentnih funkcija Tzratunajte integrale: 1415. f(x? +1)? e* dx. 1417. J sin cos 2d 1419, | ¢* sin xsin3xdv. dx 1421, | ———"_ ret 2 Int ay re 1425. fx arccos (5x —2)dx. 1423. 1416. fx? cos* 3x dx 1418, Jf etsin?xdx 1420. fxeteos x dx. van. | ge etter tl 1424, fie Gevivx ax, 1426. fsin.x sh xdx. 11. Primjena redukcionih formula Izvedite formule redukcija za integrale: 1427. 1, =|aSs 3 izratunajte Jy i 15 (eta?) 1428, 1, = fsin"xdx; izratunajte Ty i Is. 1429. 1, -{ & ; izratunajte Ty i Ty cos" x 1430. 1, = forervax; izragunajte Tyo 12, Integriranje raznib funkcija 1431. i ox 2x? 4x49 3 1433. J dx. xed — 1435. [ dx (x27 (x43)? 1432, — x Jx?-2x42 1434, i ox x(x?-+5) 1436, — J(x+1P G7 +1) dx 1438, [ oe Jxt-2x? 41 1440. [ 3-4x —— >, dx. Ja-2fy2 INTEGRIRANJE RAZNIK FUNKCIJA 137 2 1441, (een dx. 1442. x 1-¥2x dx. N2x 2x41 1445. | $y. 1446, Vax? 20419 xe 1447. dx. 1448, V(x? =1)" 1443. 1444, bx v4ag, |S vaso, (2th JJ1-2x2—x (an? dx [a 1451°, lan Vx? 9 dx. OP +4x) J4—x 7 dx 1453. | x ~4x7dx. 1454, | —=——— ) xVxt+x41 dx 1455. | xJx? 4242 dx 1456. | —-—= 1457. 1458, 1459. 1460. | cos* x dx. wet. ;—“ ht 1462, [+7 YX gy: cosxsin'x’ 1 Y sin? x * sin? 1463, | covet 1464. | cosec’ 5xdx. 1465. 1466, | sin (2 - *)sin ( + x) 4 4 1467. 146s, | __2* 2sin x-+3.c0s x—5 1469, ox 1470. oe : 243c0s? x cos? x-+2sin xc0s x4 2sin? x 1a, | —2% 1472. dx sinxsin 2x” (2+co0s x)(3 +c0s x)138 1473. 1475. 1477. 1479. 1481. 1483. 1485. 1487. 1489. 1491, 1493. 1495. 1497. 1499, se J Vtetx+4text | xdx cos? 3x fre" dx [tin 1—x dx. sin? cos > dx 2 2 de (tgx+1)sin? x Vet+I dx. ad x aresin — dx x [xP =3x)sin Sx dx. aresin Vix dx dx. NEODREOENT INTEGRALT 1474, 1476. 1478. 1480. 1482, 1484, 1486. 1488. 1490. 1492, 1494. 1496. 1498. 1500, cosax dx J Va? +sin? ax xsin? x dx fre™dx x aretgx areigy V1+x dx (sin x-#e0s x)? f shxchxdx. shxchx sh? x4ch dx oF 2e* 2s e 5 dx (eet (x?= 1) 10°74 dx farcigx e cos (In x) dx fxaretg(2x +3) dx. |x| dx.GLAVA V ODREDENI INTEGRAL 1, Odredeni integral kao limes sume 1, Tntegralna suma. Neka je funkcija f(x) definirana u intervalu ab,140 OPREDENI INTEGRALI Primjer 1. Tvorimo integrainu sumu S,, 2a funkeiju JQ) = 1+ w intervalu (1, 10} time da taj interval podijelimo na n jednakih dijelova i odaberemo tacke £; tako da su one ujedno taéke lijevih krajeva odsjecaka [x;, x;,,]. Koliki je lim S,? - o-1 9 i Rjesenje. Ovdje ie Ax; 14 =. Odatte ie n * Slijedi (st. 38), * yo 18 Bie Ss = FE 1Goan= [+ |: -srtgtite troi]= &o Boo adn nom 8In@r— 1) ay, ty Lat =18 +=" ate¢e(i-+)asgt St, ta? +3 ( 7 ee 1 lim S,= 58—. 00 2 Primjer 2. Nadimo povrtinu_krivocrtnog trokuta omedenog Iukom parabole y =x", osi OX’ i vertikalom x= a (a>0), Slika 38. Slika 39. Rielenje. Podijelimo bazu a na n jednakih dijelova Ax =<. Izabravéi vrijednost funkeije u po- éetku svakog intervala imat emo = 05 nn (S)s »=[2(4)] 5 y= [o- oS]. Povriine upisanih pravokutnika izratunavaju se mnozenjem svakog yg s bazom A: (sl. 39). Sumiranjem do! mo povr¥inu stepenastog lika £(2) (tars se)IZRACUNAVANJE ODREDENIH INTEGRALA 141 Sludedi se formulom za sumu kvadrata cijelih brojeva 8 n+ Qn4 1) x B= — kel 6 nalazimo; a(n — 1)nQn—1 5, = B= man =H) | 6n® odakle, prijelazom na limes, dobivamo: Sv 1)Qn—1) at $= tim S,— tim SA=VEr—V _ at eo eo 6n® 3 Izraéunajte odredene integrale kao limese pripadnih integralnih suma: ' x 1501. fox 1502. J (vo +gt)dt, 3 3 1 vy ig su konstante. 1503. | tax ° a 5 19 1504. [2rax. 1505* J xan. ° 1506*. Nadite povréinu krivuljnog trapeza omedenog hiperbolom 1 yer, x osi OX i ordinatama: x=a i x=b (0a>1). Inx Trracunajte dl I yt yt da’ db Nadite derivacije ovih funkcija x 9 - _{ fae 1509. F(x) = | Intde (x>0). 1510. F(x) = | Vi4 sae. ae Ve 1511. F (x) = J eat, 1512. 1 = f cos(t?)dt (x>0). ® 1 1513, Nadite ta¢ke ekstrema funkcije ye | Stas uw podrugiu x>0 1 ° Primjenom Newton-Leibnizove formule nadite integrale: 1 -) 1514. je . 1515. & 14x x ° Bes 1516 | ar 1517. J costa, cs ° Pomoéu odredenih integrala nadite limese suma 2 1518". lim (3 +4 ) srw \n 1\ P+ 2P +. $n? 1519**. lim + + +—] 1520. lim ———————_ sin n+2 nn/ noe nt! (p> 0).2 IZRACUNAVANSE QDREDENIM INTEGRALA 143 Tzragunajte integrale 2 A a52t. | (x?—2x +3) dx. 1522. | ol2e+ VB ax ‘ j ‘ 1523. 1524. jen dx. H 1528. \ 1, 1527. xdx 1528. | yay Jx?+3x42 y+2 q : 4 1529, | 9% 1530, | —<* J a3x42 3 7 1531. 1532. f sec? « dav. 1533. 1534, 4 1535. 536. Pa de. | rua 1536. f cos? a da 7 dx 3 1538. (2. 1537. sin’ » dp Jiine sin (In x) “ 1539. |" dx. 1540. ftgx dx. x = 1 . * 1 ' 1542, | e 1541. “ * S41. fctz* ode. lhe = °144 ODREDENI INTEGRALI v Ind 1 1543, [ons dx. 1544, | ds 1545. J sh? x dx. ° ch* x ° Ind 3. Nepravi integrali 1°. Integrali neogradenih funkcija. Ako funkcija f(x) nije ogradena u bilo kojoj okolini tatke ¢ intervala [a, 6] i neprekinuta za aI integral (1) divergira. 4 kada xe, a 2°. Integrali s beskonaénim limesima, Ako je funkcija f(x) neprekinuta 2a a 1 integral (3) konvergira, 2) za m ). ctg x dx1562, |e dx (k>0). x= Sx? Ispitajte konvergenciju integrala: 109 1867, | ——%__ : Vx Wx4x9 1569. ox \ ta. |— 3 vi ° 1573. NEPRAVI INTEGRALI 1563. jae: ° 1565. | o 1568. J i 1570. [ 1572. 147 ee x 4 dx +l +e dx 2x4 xP 4145 xdx J Vx8 +1 ° : [= Inx 1574*. Dokazite da Eulerov integral prve vrste (beta-funkcija) Bip, a= konvergira za p>0 i q>0. 1 fx (=x "dx a 1575*, Dokazite da Euleroy integral druge vrste (gamna-funkeija) T(p) = konvergira za p > 0. [xP hed 3148 ODREDENI INTEGRALI 4, Zamjena varijable u odredenom integralu Ako je funkcija f(x) neprekinuta u intervalu @0). a Rjegenje. Stavimo =asine; dx = acos de Tada je t= arcsin ~ i prema tome moiemo uzeti da je a=arcsin 0= 0, 8 =arcsin | = a Prema tome éemo imati: in? rVa® — a®sin®t acos 1 di = a‘ | sin? ¢cos?e dt = 3 z A 4 = |sior2e r= <{o — cos 40) dt = sl - jena) 3 ° 1576. Mode li se integral [ a/imvtex ° izratunati pomoéu supstitucije x = cos 1? ‘Transformirajte odredene integrale pomocu naznacenih supstitucija 3 1 dx 1577. [Vwia, = 2-1 1 1578, dx. e 1579. is x = shi. 1580. freoex, x = aretgt. 3a4 ZAMJENA VARIJABLE U ODREDENOM INTEGRALU 149 1581. Za integral Sfloax (b>a) odredite cijelu linearnu supstituciju x = a/+f, pomocu koje ée pripadne granice integriranja postati 0 i | Primjenom naznatenib supstitucija izracunajte ove integrale: 1582, | 0% i 29 _ yn 159g, | 20" (x-2)77 43 tse4. [ Jo*—Tax, dr 342cos1” 1585, dx 1586. : I1+a?sin? x > dy, 2 x= x-2=27. e-t=2? tg--=2 tgx =e Pomoéu odgovarajucih supstitucija izrazunajte integrale i= 1587. | V4 1589. dx. 3 +3 Izracunajte integrale 3 dx 1591. | - 1593, { ax—x? dx ° J xVxP 45x41 1588, [ 1 5 dx. 1590. [ : 2xtV3x41 1594, — 5—3cosx °150 ODREDENI INTEGRALI v 1595. Dokazite da je [osx =2 J rooar. ° > kada je f(x) parna funkcija, a da je J rooar =0. kada je f (x) neparna funkeija, 1596. Pokadite da je 1597. Pokazite da je f dx sinx | Oe = [Sk gy arceos x x ° 0 1598. Pokazite da je 2 f(sin x) dx = | feos x)dx. 6 ot awl 5. Parcijalna integracija Ako su funkcije u(x) i v (x) neprekinuto derivabilne u intervalu (a, 6], onda je » 6 4 J ucge' ede = uc oc | - [ cou’ eas. ay Primjenom formule za parcijalnu integraciju izraéunajte integrale 1599, [xcosxde 1600. fincas 1601. [eerex : 1602. fe*sinxdx. é 1603. frets 1604. fetes bxex (a>0). 1605. Je sinbx ax (a>0).6 TEOREM © SREDNJOS VRIJEDNOSTI 151 1606*. Pokazite da za gama-funkciju (vidi br. 1575) vrijedi formula rekurzije: T(p+1) = pU(p) (p> 01 Odatle izvedite da je F (x 41) = n! ako je n prirodni bro} 1607. Pokatite da za integral sin" xdx cos" x dx oie 0 esl vrijedi formula rekurzije = Iya A Nadie I,» ako je » prirodan broj. Pomocu dobivene formule izratunajte Ig i ho 1608. Primjenom vigestruke parcijalne integracije izra¢unajte integral (vidi br. 1574) 1 B(p, a) = faa "dx, 3 gdje su pig cijeli pozitivni brojevi 1609*. Izrazite pomoéu B (beta-funkcije) integral 2, Finca = { sinm xcostx ds, 6 ako su m in cijeli nenegativni brojevi 6. Teorem o srednjoj vrijednosti 1°, Procjena integrala. Ako je f(x) Ss | flayas. . a) . # Primjer 1. Yzratunajmo povrsiou omedenu parabolom y=“, praveima x=1 i x=3 i osi apscisa (Sl. 41). 2 Y Slika 40, Slika 41, Rjeienje. Tratena povrsina izragena je integralom154 ODREDENT INTEGRALI v Primjer 2. Y2ratunajmo povréinu omedenu krivuljom x =2—y--y* i osi ordinata (sl. 42). Riekenje, Ovdje su zamijenjene uloge koordinatnih osi pa se stoga trazena povrsina izrazava integralom 1 1 s=fa-y-sa=45, 2 gdje su granice integriranja y,=- 2 i ya=1 nadene kao ordinate tataka u kojima dana krivulja sijede os ordinata, Slika 42, Slika 43 U opéenitijem sludaju, kada je povrsina S omedena sa dvije neprekinute krivulje y=f, (x) i y=fe(x) i sadvije vertikale xa i x=, adjeje f(x) 0 w intervalu [/,, 4). Primjer 4. Nadimo povrsinu clipse $ (sI. 45) pomoéu njenih parametarskih jednadbi x acs t, y= bsine. 5 , co Rjelenje. Zbog simetrije dovoljno je da izragunamo povrsinu jedne Eetvrtine elipse i zatim je pomt- nozimo sa éetiri Stavljaiuéi v jednadébi x=a cose najprije x=0, zatim x. a dobit sinae |! = I 2 o 4 ot ale Odatle je S = at,156 1623. 1624, ODREDENI INTEGRALI v Izraéunajte povrsinu omedenu parabolom y = 4x—x? i osi apscisa Izraéunajte povr’inu omedenu krivuljom y == Inx, osi OX i pravcem x = e, 1625*. Nadite povrSinu omedenu krivuljom y = x (x — 1) (x — 2) i osi' OX izmedu 1626. 1627. 1628, 1629, 1630. 1631. 1632. 1633. 1634, 1635. 1636. 1637. 1638. 1639. 1640*, Nadite povr8inu omedenu astroidom x? +y3 =a 1641. x=Oix=2. Nadite povrSinu omedenu krivuljom y* = x, pravcem y = | i vertikalom x= Izratunajte povrsinu omedenu jednim poluvalom sinusoide y = sinx i osi OX. Izraéunajte povrinu omedenu krivuljom y = tgx, osi OX i pravcem x = — 3 Nadite povriinu omedenu hiperbolom xy = m®, vertikalama x = ai x = 3a (a>0) i osi OX. Nadite povrsinu koja se nalazi izmedu «versiere» Marije Agnesi 3) = i osi apscisa Iuratunajte povrsinu lika omedenog krivuljom y osi OY. Nadite povréinu omedenu parabolama y? = 2px i x* = 2py Izraéunajte povrSinu omedenu parabolom y = 2x — x? i praveem y = —x. Izratunajte povrsinu odsjetka koji od parabole y = x? odsijeca pravac y = 32x. Izraéunajte povrsinu zatvorenu izmedu parabola y — xt — i pravac 2 Pp y= 2x. Izraéunajte povrSinu zatvorenu medu perabolama y =" i y = 4— = x? 3 Izraéunajte povrsinu omedenu »versicrom« Marija Agnesi_y = i parabolom y = 5 Izraéunajte povrsinu omedenu krivuljama y = e, y = e~* i praveem x = J 2 yt Nadite povrdinu lika omedenog hiperbolom =—*~—1 i praveem x=2a a 8 2 2 2 . a . x . Nadite povrSinu izmedu lanéanice y= ach, — osi OY i pravea a : 2 ey yae ernPOVRSINE RAVNINSKIH LIKOVA 157 1642, Nadite povr$inu omedenu krivuljom a’ = (a2 1643. Izra¢unajte povrsinu unutar krivulje \ 3 \3 (3) + (2) = 5s} 4 1644, Nadite povrdinu izmedu istostrane hiperbole x? — y? = 9, osi OX i promjera koji prolazi taékom (5; 4). 1645. Nadite povr8inu izmedu krivulje y= —, osi OX i ordinate x = 1 (x>1) 1646". Nadite povrsinu omedenu cisoidom y? = i njenom asimprotom x = 2a(a>0). da x (x—aP . . 1647*. Nadite povréinu izmedu strofoide y? = =“ i njene asimptote (a>0). 2a—x 1648. Izracunajte pov! +e = 8 uu obaju dijelova na koje parabola y* = 2x dijeli krug 1649, Izratunajte povr8inu unutar kruznice x*+-y*=16 i parabole x8=12 (y—]) 1650. Nadite povrsinu unutar astroide x =acos*t; y= bsin®t. 1651. Nadite povrsinu omedenu osi OX i jednim lukem cikloide x=a(t-sin), — y=a(1—cost). 1652. Nadite povrSinu omedenu jednom granom trohoide x =at—bsint, (0 1 1672, Nadite duljin luka krivulje x= 2 y* — + Iny od y=1 doy=e 1673, Nadite duljinu luka desne grane traktrise = Va? —y*4ain[2tve —Y Ve- | y 1674. Nadite duljinu Iuka zatvorenog dijela krivulje 9 ay* = x (x—3a)?. od y=a do y=b (O0) koji je unutar kruga r= a. . ae *, I I 1684, Nadite duljinu luka krivulje => (" ++] od r=1dor=3, r 9 Volumeni tijela 1°, Volumen rotacionog tijela. Volumen tijela nastalog rotacijom krivocrtnog trapeza omedenog krivuljom y =f (x), osi OX i dvjema vertikalama x =a i x=, oko osi OX ili OY, iz raden je pripadno formulama: 6 > Dyan fy?dx; 2) Vy =2n fxydx*), Primjer 1. Tzraéunajmo volumen tijela nastalog rotacijom lika omedenog jednim poluvalom si- nusoide y= sin x i odsjetkom 0 wat [ ior geome ae =i % é é 2°, Izraéunavanje volumena tijela pomoéu poznatog popreénog presjeka. Ako jc S= S (x) povrdina presjeka tijela ravninom okomitom na neki pravac (Koji uzimamo za 05 OX) u tatki s apscisom x, onda je volumen tog tijela v= | seoas, gdje su x, i x2 apscise krajnjih presjeka tijela, Primjer 4, Odredimo volumen klina odsje€enog od kruZnog valjka ravninom koja prolazi kroz prom- jer baze i nagnuta je prema bazi za kut «. Polumjer baze je R (sl. 53)VOLUMENT TIJELA 163 Ryetenje. Odaberimo za 0s OX promier baze po kojem ravnina presijeca bazu, a za os OY promjer 1685. 1686. 1687. 1688. 1689. 1680. 1691. 1692. 1693. 1694, 1695. 1696. 1697. a baze koji je okomit na OX. Jednadzba kruznice baze ée biti x*+y*= Re, Povrgina presjeka ABC udaljenog za x od ishodista koordinata O; jednaka je 1 1 = povrdina A ABC — 5 AB-BO™ sy tga = Fee Prema tome je volumen klina R R var. 1[yteaden tga | (Rw dx= 2 war =2+— | yttga des tga | (Rx) dx= = ga 2 J» ig | ) 7 8 0 6 Nadite volumen tijela nastalog rotacijom oko osi OX plohe omedene s osi OX i parabolom y = ax—x? (a>0) Nadite volumen elipsoida nastalog rotacijom elipse Loko osi Ox. Nadite volumen tijela nastalog rotacijom oko osi OX plohe omedene Jan- . x ganicom y = ach, osi OX i pravcima x= ba. a Nadite volumen tijela nastalog rotacijom oko osi OX krivulje y = sin*x u intervalu x = 0 do x = 7. Nadite volumen tijela nastalog rotacijom plohe omedene semikubnom pa- rabolom y* = x, osi OX i praveem * = 1 oko osi OX. Nadite volumen tijela nastalog rotacijom plohe iz zadatka 1689 oko osi OY. Nadite volumen tijela nastalog rotacijom plohe omedene linijama y = es x = 0, y = 0 oko: a) osi OX i b) osi OY. Nadite volumen tijela nastalog rotacijom oko osi OY onog dijela parabole y* = 4.ax koji odsijeca pravac x = a. Nadite volumen tijela nastalog rotacijom oko pravea x=a onog dijela pa- rabole y*=4ax koji odsijeca taj pravac. Nadite volumen tijela nastalog rotacijom oko pravea _y=~—p lika omedenog parabolom y?~2px i pravcem x= £ . Nadite volumen tijela nastalog rotacijom oko osi OX plohe koja se nalazi izmedu parabola y = x? i y Nadite volumen tijela nastalog rotacijom oko osi OX petle krivulje (24a) y* = ax (x~3a) (@>0). Nadite volumen tijela nastalog rotacijom cisoide »* = oko njene asimptote x = 2a. 2a—x164 1698. 1699. 1700. 1701. 1702. 1703. 1704. 1705. 1706. 1707, 1708. 1709. 1710. 1711, 1712. 1713, ODREDENI INTEGRALI v Nadite volumen rotacionog paraboloida kojemu je polumjer baze R, a visina H, Ravni parabolni odsje¢ak kojem je baza 2a i visina h rotira oko baze. Odredite volumen rotacionog tijela koje pri tome nastane (Cavalierijev «limun»). Pokadite da je volumen tijela koje ravnina x = 2a odsijeca od tijela nastalog rotacijom istostrane hiperbole x*—y* = a? oko osi OX, jednak volumenu kugle polumjera a. Nadite volumen tijela nastalog rotacijom Jika omedenog jednim svodom cikloide x =a (c—sind), y= a(l—cost) i osi OX, oko: a) osi OX, b) osi OY i c) osi simetrije Lika Nadite volumen tijela nastalog rotacijom astroide x = a cos* 4, y = bsin*s oko osi OY. Nadite volumen tijela nastalog rotacijom kardioide r= a(1+cos @) oko polarne osi. Nadite volumen tijela nastalog rotacijom krivulje r = a cos? @ oko polarne osi. Nadite volumen obeliska kome su paralelne baze pravokutnici sa stranicama ‘A, Bia, b, a visina je h. Nadite volumen eliptitkog sto&ca kome je baza elipsa s poluosima a ib, a vi- sina h. Na tetivama astroide 22°+y*!* = a*!3 paralelnim s osi OX konstruirani su kyadrati kojima su stranice jednake duljinama tetiva, a ravnine su im okomite na ravninu XOY. Nadite volumen tjela koje satinjavaju ti kvadrati. Krug se mijenja i pomiée tako da jedna tatka njegove kruZnice lezi na osi OY, 2 ye y we . . . a centar opisuje elipsu = +~-— 1, dok je ravnina kruga okomita na @ a ravninu XOY. Nadite volumen tijela koje tvori taj krug. Ravnina pomitnog trokuta ostaje okomita na nepomitni promjer kruga po- lumjera a, Baza trokuta je tetiva kruga, a vrh trokuta klize po pravcu koji je paralelan s nepomignim promjerom i od ravnine kruga udaljen za h. Nadite volumen tijela (nazvanog konoidom) koje nastaje pomicanjem tog tokuta od jednog do drugog kraja promjera. a, Nadite volumen tijela omedenog valjcima x2" = a? iy?" Nadite volumen odsjetka koji ravnina x = a odsijeca od eliptitkog parabo- 2 oida pce, 2p 2g Nadite volumen tijela omedenog jednodijelnim hiperboloidom a yf 24% #1 i covninama 2=0 i 2=h. ee 2 2 . «cog, Xt oF Nadite volumen elipsoida — 4-7 + a10 POVRSINA ROTACIONE PLOHE 165 10. Povréina rotacione plohe Povrgina plohe nastale rotacijom oko osi OX luka glatke krivulje y =f (x) izmedu tagaka x=a i x= igratunava se formulom 5 5 Sy=28 [ya = 8 [ Vie dx wo x (ds je diferencijal luka krivulje). Ako je jednadzba krivulje drukéije zadana, onda se povrsina Sx dobiva iz formule (1) od- govarajuéom zamjenom varijabla. Primjer 1. Nadimo povrkinu plohe nastale rotacijom oko osi OX petlje krivulje 9y#= x G—x)* Gl. 54). Y ds Oo 3 x Slika 54, Rjekenje. Za gornji dio krivulje 2a 0

You might also like

• Skendrovic - Uvod U FIDIC

  

  Document37 pages

  Skendrovic - Uvod U FIDIC

  Borna Dasović

  100% (1)
• Skendrovic - Žuta, Srebrna I Zlatna Knjiga

  

  Document39 pages

  Skendrovic - Žuta, Srebrna I Zlatna Knjiga

  Borna Dasović

  100% (1)
• Skendrovic - FIDIC Karakteristicne Odredbe

  

  Document21 pages

  Skendrovic - FIDIC Karakteristicne Odredbe

  Borna Dasović

  No ratings yet
• • Magazines
  • Podcasts
  • Sheet music
• Skendrovic - FIDIC Posebni Uvjeti

  

  Document33 pages

  Skendrovic - FIDIC Posebni Uvjeti

  Borna Dasović

  100% (1)
• Skendrovic - Rješavanje Sporova

  

  Document15 pages

  Skendrovic - Rješavanje Sporova

  Borna Dasović

  No ratings yet
• Skendrovic - Seminar TVZ Natjecajna Dokumentacija

  

  Document16 pages

  Skendrovic - Seminar TVZ Natjecajna Dokumentacija

  Borna Dasović

  No ratings yet