l.

TRITE, EKONOMIJA PONUDE I EKONOMIJA POTRAENJE

- trite je mjesto na kojemu se susreu ponuda i potraanja na temelju kojih se formira cijena
- zakon ponude i potranje - ako je ponuda vea od potranje cijena e biti manja, ako je potranja
vea od ponude cijena e biti vea
- Podjela trita:
1. prema prostornom obuhvatu (lokalno,regionalno,nacionalno,meunarodno,globalno)
2. prema predmetu razmjene (trite proizvoda,usluga,rada,kapitala,novca...)
3. prema djelovanju (slobodno trite,otvoreno,zatvoreno,ogranieno,sivo,crno,monopolistiko...)
- Trine strukture:
1. monopol - postoji samo jedan ponua odreene vrste robe (proizvoda ili usluga) i on sam
odreuje cijenu
2. duopol - postoje dva ponuaa odreene vrste robe koji odreuju cijenu
3. oligopol - postoji vie ponuaa odreene vrste robe koji odreuju cijenu. Poto je vie ponuaa
dogovor o cijeni je tee postii.
4. stanje savrene konkurencije - optimalan broj ponuaa iste vrste robe, od kojih ni jedan nije
dovoljno jak da presudno utjee na ciju.
- ekonomija ponude - utjecaj na ukupnu ponudu; ekonoska potranja - utjecaj na ukupnu potranju
- ponuda - koliina dobara i usluga koja se nudi ili e se nuditi (pri odreenoj cijeni, na odreenom
tritu, u odreenom vremenu)
- Ponuda ovisi o:
1. cijeni dobara (ponuai su spremni ponuditi vie odreenog dobra kad mu je cijena via i obrnuto)
2. trokovima proizvodnje i nabave (ukoliko su trokovi proizvodnje vei, cijene e biti vee, time e
roba biti manje konkurentna)
3. konkurenciji (to je vie onih koji nude isti ili slian proizvod, to e cijena biti nia - to odbija nove
ponuae zbog ne isplativosti )
- elastinost ponude cijena - prilagoavanje promjenama cijena
- agregatna (ukupna ponuda) - ukupna vrijednost dobara (proizvoda i usluga) koje proizvoai nude
na razini cjelokupnog gospodarstva u odreenom razdoblju
- potranja - koliina dobara i usluga koje su potroai spremni kupiti po odreenoj cijeni na
odreenom tritu u odreenom vremenu
- potranja ovisi o:
1. cijeni proizvoda ili usluga (to je cijena nia,to je potranja vea)
2. visini dohotka (to e vea kupovna mo kupca, vea je mogunost kupnje)
3. potrebama i ukusima potroaa (vea potreba za odreenim dobrom,vea potranja)
- trina cijena - novani izraz vrijednosti nekoga dobra
- trite je mjesto gdje se susreu gospodarski subjekti (oni koji nude proizvode i usluge te oni koji ih
ele kupiti)
- profit - razlika izmeu ostvarene cijene i trokova proizvodnje
- trina ravotea - stanje kada je na tritu ponuda jednaka potranji
- cijena koja je postignuta u uvjetima trine ravotee naziva se ravnotenom cijenom

- Adam Smith se zalagao za trite bez dravnog intervencionalizma; Metafora nevidljive ruke pojedinac je noen sebinim interesima (profit,imovina), ne mari za druge, ali stvaranjem koristi za
sebe doprinosi dobru drutva (voen je nevidljivom rukom). Trini sudionici zbog konkurencije te
odnosima ponude i potranje svoje ciljeve usklauju sa drugima, bez uplitanja drave.
ll. PODUZETNITVO
- poduzetnika sloboda i poduzetnika inicijativa temelj su razvijenog gospodarstva i uvijet napretka
- poduzetnitvo- ukupnost organizacijskih, nadzornih, usmjeravajuih, voditeljskih i upravljakih
funkcija poslovnog ovjeka
- poduzetniki duh (motivacija) - zarada, unutranje zadovoljstvo, drutveni presti, ugled
- poduzetnik je osoba koja upravlja resursima i preuzima rizik kako bi ostvarila dobit
- Poduzetnike osobine:
1. kreativnost (sposobnost osmiljavanja novoga rjeenja, ideje ili proizvoda)
2. inovativnost (istraivake i razvojne sposobnosti)
3. brzo uoavanje problema (razlikovanje vanih od nevanih problema, da ne gube vrijeme)
4. odgovornost (poduzetnik mora snositi potpunu odgovornost za uspjeh ili ne uspjeh poduzetnikog
pothvata)
- mala poduzetnitva (npr. seoski turizam), srednja (lokalna i nacionalna trita) i multinacionalna
kompanija (djeluju na podruju vie zemalja ili na globalnom tritu)
- PODUZETNIKI PROCES - poduzetnika inicijativa -> kapital -> rizik -> inovacija -> odgovornost
(uspjeh/dobitak ili neuspjeh/gubitak)
lll. KAPITAL
- Kapital je nakupljeno bogatstvo ili imovina koja je uvijet proizvodnje dobara
- mrtvi kapital odluka vlasnika da uiva u dobrima bez trine uporabe
- temeljna znaenja kapitala:
1. kapital je jedan od temeljnih proizvodnih imbenika
2. kapital je glavnica izraena u novcu i u realnoj imovini (zgrade,strojevi..)
- Oblici kapitala:
1. kapital poduzea- novac koji je uloen u poduzee
2. dioniarski - uvrijednost ukupnog broja glavnih dionica (izdavanje i prodaja dionica)
3. vlastiti- ukupna vrijednost imovine kojoj je privatna osoba vlasnik (zemlja,zgrada,dionice,novac..)
4. tui- novac ili ostala imovina koji su uloili drugi (krediti banaka,usluge vjerovnika)
5. nacionalni- ukupna vrijednost svih kapitala u dravi, bez obzira na vlasnitvo
6. ljudski- steena znanja i vjetine koje poveavaju proizvodnost
7. socijalni- cjelokupni zbroj vrijednosti kulture, drutvenih institucija, ope organiziranosti, obiaja...
u ukupnome gospodarstvu neke drave
- kapitalizam je nastao tijekom procesa industrijalizacije u Engleskoj (15.-18.st.) otkriem parnog
stroja
- akumulacija kapitala - prikuljanje i gomilanje novanih i drugih sredstava u rukama kapitalista

- kapitalizam prolazi kroz 4 razvojne faze:

1. razdoblje manufakture(14-18st.) temelji se na runom radu u pogonima
2. liberalni kapitalizam (18 19. st.), uporaba vodene pare u proizvodnji i industrijska revolucija
3. dravni kapitalizam druga polovica 20.st izraenost dravnog intervencionizma u gospodarstvu
4.neoliberalni kapitalizam od 1980.god., temelji se na ukidanju ili smanenju uloge drave u
gospodarstvu, potpunoj slobodi trita i privatnom vlasnitvu
- obiljeja kapitalizma:
1. privatno vlasnitvo- vlasnici kapitala u naelu su odvojeni od rada za njegovu proizvodnju
2. tenja za profitom temelji se na poslovnoj inicijativi poduzetnika koji kombiniraju kapital, rad,
sirovinu i dr. i time nude dobra i usluge na njihvu tritu
3. trite - regulira kapitalistiku djelatnost izmeu proizvoaa i potroaa gdje razmjenjuju dobra i
usluge i konaan rezultat izraen u cijenama
4. rad radnika radnici kao slobodni akteri na tritu rada
- kapital u poslovanju se dijeli:
1. stalni ili fiksni kapital - ulaganja u trajna dobra koja se ponovno rabe u proizvodnji
(zgrade,kamioni, postrojenja)
2. promjenjivi (obrtni kapital) sredstva koja se utroe pri proizvodnji (sirovine, materijal), ne rabe
se vie puta
- tri glavne vrste kapitalnih dobara:
1. graevine (tvornice,skladita,prodavaonice)
2. oprema (automobili, alatni strojevi)
3. zalihe utroaka i proizvoda (automobili na skladitu)
- Struktura glavnice (kapitala) na razini poduzea sastoji se od:
1. vlastite glavnice - glavnica vlasnika koji ima udio u poduzeu
2. tue glavnice koja se najee sastoji od:
a) glavnice vjerovnika- kapital kojeg su uloili dobavljai robe potrebne za poslovanje
b)glavnice banaka- zaduenja i krediti banaka kod kojih je glavniar posudio novac
c)glavnice bondholdera ili dratelja obveznice - zajam koji su uloili dratelji obveznica
IV. BIZNIS I USTROJBA BIZNISA
- svako se gospodarstvo dijeli na privatni (tvrtke) i javni sektor (kljunu ulogu ima drava)
- autarkinost - u prolosti mala proizvodnja da se zadovolje vlastite potrebe;zamjena proizvoda
- biznis je poduzetniki podhvat; tipovi biznisa:
1. drutvo osoba
- poslovne organizacije koje nastaju udruavanjem osoba koje ih ine
- iako drutva imaju vie lanova, najee je jedna osoba odgovorna za imovinu (poput vozila, kue,
tednje)
- izlazak iz takvog biznisa, kao i ulazak novih osoba, strogo se kontrolira
- dijele se na komanditna drutva (jedan odgovara svom svojom imovinom) i javna trgovaka
drutva (svi osnivai jednako odgovaraju svojom imovinom)

2. drutvo kapitala
- nastaju temeljem povezivanjem kapitala
- nije vano tko ulazi a tko izlazi iz tog drutva
- lanovi ne odgovaraju cijelom svojom imovinom , nego do visine kapitala koji su u drutvo uloili i
do zadovoljenja svih potreba
- dijeli se na :
a) drutva s ogranienom odgovornou (doo)- lanovi odgovaraju za obveze drutva, ali samo do
visine svoga udjela
b) dionika drutva (dd) - ne moraju namiriti obveze drutva (to ini drutvo kroz svoju imovinu)
c) gospodarska interesna drutva- utemeljitelji toga drutva su odgovorni svom svojom imovinom
- Financiranje biznisa :
1. podizanje kredita tvrtka se obvezuje da e posueni novac vraati banci u dogovorenim
vremenskim razmacima i omjerima, odnosno ratama
2. izdavanjem dionica ako je tvrtka izdala dionice, svaki ostvareni profit na kraju poslovne godine
moe isplatiti svojim dioniarima u obliku dividende (novani iznos)
- obrtnitvo su usluni i proizvodni poslovi
- u Hrvatskoj postoji vie od 100 000 obrta, koji zapoljavaju oko 250 000 radnika
- za unapreenje i razvoj obrtike djelatnosti najvanija je Hrvatska obrtnia komora
- obrti se dijele na:
1. slobodne obrte - nije potrebna ni struna sprema ni majstorski ispit
2. vezane obrte - potrebna je i struna sprema i majstroski ispit
3. povlatene obrte - poslovi se smiju obavljati uz odobrenje ministarstva
V. DIONIARSKO GOSPODARSTVO, DIONICE I OBVEZNICE
- dioniarsko gospodarstvo - organizacija biznisa (poslovanja) utemeljen na trgovanju dionicama i
drugim vrijednosnim papirima i njihovu ulaganju u biznis
- temeljni vrijednosni papiri su dionice i obveznice
- dionica je vrijednosni papir koji je dio temeljnog kapitala dioniarskog drutva, a posjeduje ju
vlasnik dionice (dioniar)
- dionica kao vrijednosni papir ima tri znaenja:
1. ulog- dio temeljnog kapitala s kojim dioniari sudjeluju u dionikom drutvu (poduzeu)
2. pravo i obveza- prava i obeze dioniara da sudjeluju u lanstvu dionikog drutva (sudjelovanje u
odlukama, pravo na dividendu). Ako dioniarsko drutvo posluje s dobiti, dobiva dividendu.
3. isprava- dokument kojim se dokazuje lanstvo, prava i obveze (npr. posjedovanje dionica)
- prema rodu dionice se dijele na:
1. obine (redovne)- vlasnicima daju pravo na upravljanje i dividendu. Postoje i dionice bez prava
glasa, koje dioniaru daju pravo na dividendu, ali ne i na pravo glasa.
2.prvenstvene (povlatene)- posebna prava za dioniare (dividenda, isplata u sluaju seaja...)

- dioniar je osoba koja je vlasnik makar jedne dionice u dioniarskom poduzeu na temelju kojih je
nositelj vlasnikih prava i obveza

- prava i obveze dioniara:

1. lanska - ima pravo birati i biti biran u tijela dioniarskog drutva, glasovati i odluivati u skuptini..
2. imovinska -pravo na sudjelovanje u dobiti (dividendi) i ima pravo na nove dionice
- dividenda je udio u dobiti poduzea koja pripada dioniaru
- dioniarsko drutvo (d.d.) oblik trgovakog drutva u kojem dioniari sudjeluju u temeljnom
kapitalu podjeljenom na dionice
- dioniarsko drutvo funkcionira na nain da izdaje dionice dioniarima u vrijednosti koja odgovara
vrijednosti njihova uloga
- obveznica je duniki vrijednosni papir koji izdavatelja obvezuje na povrat pozajmljenih sredstava u
odreenom vremenskom roku s odreenom kamatom
- to su ugovori o kreditu i njih izdaje drava (dravne obveznice), financijske institucije (banke) i
poduzea (trgovaka drutva)
- prema dospijeu obveznice se dijele na:
1. kratkorone - njihovo je dospijee na naplatu do jedne godine
2. srednjorone - njihovo je dospijee na naplatu od jedne do deset godina
3. dugorone - njihovo je dospijee na naplatu deset i vie godina
- prema izdavatelju obveznice se dijele na:
1. dravne - izdaje ih sredinja drava (vlada)
2. municipalne - izdaje ih jedinica lokalne ili regionalne samouprave (pokrajina,upanija,grad,opina)
3. korporativne - izdaju ih poslovne i industrijske organizacije (poduzea)
- burza je trgovaka ustanova u kojoj se po posebnim pravilima trguje novcem, devizama,
vrijednosnim papirima i odreenim robama i uslugama
- najpoznatije burze: Newyorka (NYSE), Londonska (LSE), Tokijska,Parika,Frankfurtska
- prema predmetu poslovanja burze dijelimo na:
1. vrijednosnih papira- kojima su predmet poslovanja dionice, obveznice i drugi vrijednosni papiri
2. devizne- burze kojima je predmet poslovanja strani novac
3. novane- kojima su predmet poslovanja velika novana sredstva u obliku kratkoronih kredita
4. robne- kojima je predmet poslovanja roba proizvedena u velikim koliinama (nafta,elik..)
5. burze usluge-kojima su predmet poslovanja razliite vrste usluga (prijevoz,osiguranje..)
- prema podruju djelovanja burze dijelimo na:
1. lokalne - vezane uz uu regiju ili podruje jedne drave
2. nacionalne - dio ili cjelokupno domae trite jedne drave
3. regionalne - manja ili vea podruja nekoliko drava
4. meunarodne - podruja svih drava svijeta
- burzovni posrednici su osobe koje posreduju izemu zainteresiranih prodavatelja i kupaca dionica
ili obveznica:
1. broker - struna osoba koja je agent svoga nalogodavca i u njegovo ime posluje na burzi. On
posreduje izmeu ponuaa i kupca. Za svoje usluge naplauje proviziju. Uglavnom djeluju na
robnim burzama i burzama usluga.

2. diler - samostalni trgovac koji kupuje i prodaje vrijednosne papire. Obavlja transakcije u svoje ime i
za svoj raun. Zarauje na razlici u cijeni po kojoj kupuje i po kojoj prodaje vrijednosne papire.
Uglavnom djeluju na burzama vrijednosnih papira i deviznim burzama.
3. dober - samostalni trgovac koji posluje uglavnom s brokerima i drugim doberima. Poslove
obavlja za svoj raun, a specijaliziran je za pojedine vrijednosne papire koje kupuje ili prodaje po
cijeni koju sam odreuje. Uglavnom djeluju na robnim burzama i burzama vrijednosnih papira.
- burzovne kotacije- slubeni izvjetaji burze o postignutim cijenama na odreenome burzovnom
sastanku (objavljuju se dnevno,tjedno,mjeseno..)
- burzovni indeks - opi pokazatelji promjena cijena dionica, obveznica..
VI. NOVARSTVO
- temeljne funkcije novca su:
1. sredstvo razmjene- novac omoguuje utvrivanje vrijednosti (cijene) nekog predmeta s kojim se
trguje (roba,proizvod). Novac omoguuje da sudionici u trgovini mogu prodati svoje proizvode za
novac i taj novac troiti pri kupovini drugih proizvoda. Prije se u povijesti obavljala trampa.
2. zajednika obraunska jedinica (valuta)- novac u nekom gospodarstvu kao prihvaena jedinica
prema kojoj se mjeri vrijednost
3. oblik bogatstva- omoguuje uvanje vrijednosti neijega bogatstva
4.sredstvo prijenosa vrijednosti- omoguuje prijenos na drugoga uz uvijet povrata u nekom
buduem trenutku (kredit).
- vrste novca:
1. gotov novac- kovani i papirnati novac
2. fiducijarni ili depozitni novac - npr. novac na tekuem ili iro raunu (iralni novac) i kartice. On
danas prevladava i potiskuje gotov novac. Tu spada i elektronski novac (e-novac) npr. plaanje preko
interneta,podizanje novca s bankomata..
- u monetarni sustav spadaju drava, centralna banka,poslovne banke,tedionice...
- koliina novca koja cirkulira u monetarnom sustavu naziva se novana masa koja se sastoji od
gotovog i depozitnog novca
- novana masa je u trinim gospodarstvima izloena zakonu ponude i potranje novca
- inflacija - porast ope razine cijena zbog vika potranje nad ponudom (porast ponude novca, pad
vrijednosti) ; obrnuto stanje od inflacije je deflacija
- vrste inflacije prema intenzitetu :
1. blaga ili puzea- stopa inflacije na godinjoj razini manja od 5%
2.umjerena- stopa inflacije izmeu 5 i 10%
3.galopirajua- iznad 10%
4.hiperinflacija- vea od 50%
- banka je depozitna institucija koja prima novana sredstva u depozit
- depozit su novac ili vrijednosni papiri pohranjeni kod neke banke da ih uva
- obvezna rezerva je postotak depozita koji su poslovne banke dune drati kod sredinje banke ili u
svom trezoru

- teaj - vrijednos jedne valute izraene drugom valutom

- valuta je papirnati ili kovinski novac koji slui kao zakonsko sredstvo plaanja (domaa ili strana)
- konvertibilnost - zamjenjivanje jedne valute za drugu
- ako se teaj iskazuje stranom valutom rije je o deviznom teaju, a kada se novac na raunu banke
dri u stranoj valuti, rije je o deviznom raunu
- devizno trite - mjesto na kojem se obavlja kupoprodaja deviza i valuta
- kada vrijednost jedne valute raste u odnosu na drugu, rije je o aprecijaciji, kada vrijednos jedne
valute pada u odnosu na drugu rije je o deprecijaciji
- zakonsko smanjenje vrijednosti domae valute u odnosu na drugu valutu se naziva devalvacijom, a
zakonsko poveanje revalvacijom (odluuje vlada ili sredinja banka)