Sport I Drustvo

Izdava:
Fakultet prirodoslovno-matematikih znanosti

i kineziologije Sveuilita u Splitu
Nikole Tesle 12, 21000 Split, Republika Hrvatska
Tel.: 385 021 385 133
www.pmfst.hr
Predsjednik Povjerenstva za izdavaku djelatnost:
Prof. dr. sc. Zdenko Kosinac
Odgovorni urednik:
Prof. dr. sc. Nikola Rausavljevi
Recenzenti:
Prof. dr. sc. ime Pili
Prof. dr. sc. Nikola Rausavljevi
Prof. dr. sc. Milan van
Lektor:
Dr. sc. Ivan Bokovi
Grafiki urednik:
Doc. dr. sc. Slobodan Bjelajac
Datum postavljanja na mreu:
07.12.2006.
Podatak o izdanju:
1. izdanje
ISBN-13: 978-953-7155-08-7
Dr. sc. Slobodan Bjelajac
SPORT
I
DRUTVO
Split, 2006.
SADRAJ
PREDGOVOR
1.
SPORT I DRUTVO
2.
METODE U ZNANOSTI
2.1.
Eksperiment
2.2.
Aksiomatska metoda
2.3
Metoda modeliranja
2.4.
Statistika metoda
11
15
20
20
21
3.
POSEBNE SOCIOLOKE METODE

3.1.
Metoda promatranja
3.2.
Metoda razgovora i upitnika
3.3.
Povijesna metoda
3.4.
Metoda analize sadraja
3.5.
Metoda idealnih tipova
3.6.
Komparativna metoda
3.7.
Sociometrijska metoda
23
23
26
27
29
32
32
32
4.
NASTANAK I RAZVOJ SOCIOLOGIJE SPORTA

4.1.
Razvoj sociologije sporta u svijetu
4.2.
Nastanak i razvoj sociologije sporta u Hrvatskoj
35
35
38
5.
SOCIOLOGIJA SPORTA I DRUGE ZNANOSTI
45
6.
POJAM I DRUTVENA STRUKTURA SPORTA

6.1.
Pojmovno odreenje sporta
6.2.
Drutvena struktura sporta
6.3.
Drutvene funkcije sporta
6.4.
Sport kao igra
6.5.
Sport kao drutvena pojava
49
50
53
54
55
62
7.
SPORTSKI AKTERI
69
8.
SPORTSKA DJELATNOST
75
9.
DRUTVENI ODNOSI I GRUPE U SPORTU

9.1.
Sportske grupe
79
81
9.1.1.
9.1.2.
9.2.
9.3.
Karakteristike sportaa
Karakteristike neposredne publike
9.1.2.1. Karakteristike organizirane nogometne publike
9.1.2.2. Karakteristike neorganizirane nogometne publike
9.1.3. Umjesto zakljuka: komparacija organizirane i neorganizirane
publike
Karakteristike rukometne publike
Karakteristike koarkake publike
9.3.1. Koarka kao sport urbanita
9.3.2. Koarka kao sport viih drutvenih slojeva
9.3.3. Koarka kao sport obrazovanijih slojeva
82
84
87
102
107
109
115
117
119
121
9.4.
9.5.
9.3.4. Koarka kao sport mladih

9.3.5. Zakljuak: koarka elitni sport
Posredna publika
Stratifikacija i sport
122
123
125
125
10. TERITORIJALNE ZAJEDNICE I SPORT
131
11. UENICI I SPORT

11.1. Uvodne i metodske napomene
11.2. Metoda istraivanja
11.3. Sport je znaajan, ali ne i najznaajniji u ivotu uenika
11.4. Odnos uenika prema TZK
11.5. Sportom do zdravlja
11.6. Najdrai sport, sporta i sportaica
11.7. Uenici i sport: regionalne razlike
137
137
138
139
141
143
144
145
12. SPORTSKE INSTITUCIJE
155
13. SPORT I SOCIJALIZACIJA

13.1. to o uvjetima nastave misle nastavnici tjelesnog odgoja ?
13.2. Karakteristike nastavnika TZK
13.3. Kako se organizira nastava TZK
157
160
161
162
14. KARAKTERISTIKE KORISNIKA FITNESS KLUBOVA
167
LITERATURA
173
POPIS TABLICA
177
POPIS SLIKA
178
PRILOZI: UPITNICI
181
Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUTVO
PREDGOVOR
Ve dvadesetak godina predajem kinezioloku sociologiju
(sociologiju sporta) na Zavodu za tjelesni odgoj Fakulteta prirodoslovnomatematikih znanosti i kineziologije Sveuilita u Splitu (prije Fakultet
prirodoslovno-matematikih znanosti i odgojnih podruja), dijelom zajedno s
profesorom ugiem, dijelom samostalno. U tom razdoblju proitao sam
mnogobrojnu literaturu iz ove oblasti, iji je pregled prikazan na kraju
knjige. Na samim poetcima osjetio sam potrebu za sistematizacijom tema
koje se odnose na sociologiju ove discipline, koju neki nazivaju
kineziolokom sociologijom (zagrebaki Kinezioloki fakultet) iako, po
mom miljenju, taj pojam nije adekvatan jer je kineziologija znanost o
kretanju u irem smislu, a ne samo o ljudskom kretanju), a neki sociologijom
sporta (tako se naziva u veini zemalja svijeta), to je opet preuzak pojam jer
obuhvaa samo sport, a ne i rekreaciju.
Zbog spomenutih terminolokih dvojbi, kao i zbog nedovoljno
sustavnog pristupa ovu sam knjigu nazvao Sport i drutvo, a ne
sociologijom sporta ili kineziolokom sociologijom. Iako u knjizi ima
elemenata za jedan sustavan pristup koji bi omoguio takav naslov, miljenja
sam da bi tekst trebalo nadopuniti s jo nekim poglavljima, to e biti
uinjeno u nekom od sljedeih izdanja (primjerice, sport i masmediji, sport i
rekreacija i sl.).
Knjiga je plod dugogodinjih itanja i istraivanja iz podruja
sociologije sporta (odnosno Kinezioloke sociologije), a dio zasluge pripada
i mnogobrojnim studentima tree godine kineziologije koji su svojim
pitanjima, ali i aktivnim istraivakim radom sudjelovali u izradi, na emu
im se posebno zahvaljujem (to se poglavito odnosi na zadnjih nekoliko
poglavlja).
Posebnu zahvalnost dugujem Poglavarstvu grada Splita i upanije
Splitsko-dalmatinske koji su prilozima od po 5.000 kuna poduprli dio
istraivanja koja su u knjizi prikazana. Takoer se zahvaljujem recenzentima
i lektoru na trudu koji su uloili kako bi knjiga bila to itljivija.
Knjiga se sastoji iz 14 poglavlja. U prvih est poglavlja govori se o
pojmu i temeljnim elementima strukture sporta, metodama u sociologiji
sporta i nastanku i razvoju sociologije sporta, u drugih pet o pojedinim
elementima drutvene strukture sporta, a u trea tri poglavlja govori se o
pojedinim istraivanjima drutvene strukture sudionika u sportu.
U Splitu, 25.10.2006.
Autor
1. SPORT I DRUTVO
Kad se govori o odnosu sporta i drutva, ne moe se a ne ukazati na
ire procese koji se odvijaju u znanosti. To moe pomoi boljem definiranju
temeljnih pojmova i mjesta discipline u sustavu sociolokih znanosti i
znanosti openito. Jer, sociologija sporta je interdisciplinarna znanost koja
koristi socioloke spoznaje iz kineziologije i kinezioloke spoznaje iz
sociologije.
U suvremenoj znanosti danas postoje dva naoko suprotna, iako
komplementarna procesa: proces specijalizacije i proces integracije. Dok je
proces specijalizacije zapoeo jo u vrijeme izdvajanja znanosti iz filozofije
i traje ve nekoliko stoljea, proces integracije je novijeg datuma i ima
osnovicu u nemogunosti objanjenja pojedinih problema s uskoga
specijalistikog stajalita. Proces integracije znanosti posebno se razvio kroz
interdisciplinarni i multidisciplinarni pristup, koji su do sada davali najbolje
rezultate1. Dok se proces specijalizacije sastoji u sve veem usitnjavanju
predmeta istraivanja, ime su se stvorile razne discipline, ali i u sve dubljim
podjelama unutar njih (u sociologiji npr. sociologija odgoja i obrazovanja,
sociologija grada, sela, rada, ekoloka sociologija, sociologija politike,
porodice, slobodnog vremena, spolnosti, sporta i dr.)2, stvarnost je, meutim,
jedinstvena cjelina, pa s obzirom na postojanje veze dijelova i cjeline podjela
do detalja ima i svojih ogranienja. Dok specijalizacija suava okvire i
otvara put empirijskim istraivanjima i neposrednom koritenju rezultata u
praksi, integracija, pritom, daje bolju interpretaciju irih faktora u smislu
odnosa dijelova i cjeline.
Imajui to u vidu, postavlja se pitanje ima li jo smisla podjela na
prirodne i drutvene znanosti? Je li klasini sustav znanosti utemeljen na
predmetnim kriterijima i dalje odriv? Moe li se znanost bre i humanije
1
Ilustraciju toga ine istraivanja okolia, ponaanja dijela nogometne publike, narkomanije mladih, ali i
interdisciplinarna postignua svemirskih letova. Tako se uzroci devastacije okolia ne mogu otkriti ako se ne zae u
sferu postojeih drutvenih odnosa temeljenih na sukobu izmeu interesa svih i interesa samo onih koji prisvajaju
profit. Nasilje na sportskim terenima nisu dio igre kao ludike potrebe ljudi, ve odreenih politikih opcija koje se
igraju sa ivotima gledatelja. Narkomanija mladih je nerjeiva bez timskog rada psihologa, psihijatara, lijenika,
sociologa, farmakologa i drugih. Let u svemir ne rjeavaju samo inenjeri i informatiari, ve i fiziari,
matematiari, kemiari, biolozi, prehrambeni tehnolozi, tehnolozi odjee i obue, psiholozi, sociolozi, lijenici i
pripadnici mnogih drugih struka, a svaka od tih struka ima svoju odreenu ulogu u programu.
Ekonomska kriza tridesetih godina 20. stoljea zahtijevala je prelazak na konkretnija prouavanja uzroka.
Tada su se razvile i posebne sociologije koje su je povezale s drugim, pa i prirodnim znanostima. Otkrivanje
uzroka krize trailo je konkretniji pristup istraivanju raznih segmenata drutva radi odgovora na pitanje
perspektive. Opi trend specijalizacije u znanosti poboljao je znanje, a postojanje teorijskih razlika u sociologiji
zahtijevalo je empirijsku provjeru, koja je bila mogua jedino veom konkretizacijom. Prema Sociolokom
leksikonu iz 1983. bilo ih je etrdesetak, a danas jo i vie.
3
razvijati na problemskom pristupu, uz pretpostavku jedinstvenog

epistemolokog naela3 - iskustvene metode (Bosanac, 1984.)?
Izmeu prirodnih i drutvenih, teorijskih i primijenjenih znanosti
brie se granica jer i jedne i druge primjenjuju iste epistemoloke kriterije,
metode i postupke empirijske evidencije. Metodologija je stoga postala
zajedniki nazivnik opih spoznajnih kriterija.
Sociologija je najopenitija znanost o drutvu koja se bavi
prouavanjem elemenata strukture drutva i njegovog razvoja definirajui
znanstvene zakone o drutvu. Ona istrauje drutvo u totalitetu. Struktura
drutva i odnosi meu pojedinim njegovim elementima, faktori te
zakonitosti razvoja drutva su predmet njezinog prouavanja, globalnim
pristupom i na najapstraktnijoj razini, to je i ini izuzetno kompliciranom.
Ona je povezana i s fizikom, kulturnom te socijalnom antropologijom, jer
bez prouavanja ovjeka nema smisla prouavati ni njegovo drutvo.
Isto je tako i kineziologija povezana s antropologijom4 jer ovjeka
prouava iz kuta psihosomatskoga statusa. U njoj se nalaze svi prostori
(konativni, kognitivni, motoriki, biomehaniki, antropometrijski, socioloki), pa
se u raspravi o odreenom problemu povezuje sa svima, dajui izuavanju novu
kvalitetu. Tako je ovjek stavljen u sredite. Ona je interdisciplinarna, iako je u
klasifikaciji naeg ministarstva svrstana u drutvene znanosti. Kineziologija je
znanost o kretanju koja prouava zakonitosti upravljanja procesom vjebanja i
posljedice tih procesa na ljudski organizam (Mrakovi, 1994:7.). Ona je
orijentirana spoznaji bitnih snaga i uvjeta njihove manifestacije u prostoru
djelatnih odnosa ljudi. S obzirom na njeno usmjerenje k istraivanju
psihosomatskog statusa, najblia je mogunosti otkrivanja ovjeka u interakciji
zadanih povijesnih dimenzija. Kako je igra najire, najdublje i najtemeljitije polje
djelatnosti, a interesi praktinog ivota zahtijevaju prouavanje kretanja u procesu
humanizacije i zatite psihosomatskoga integriteta, kineziologija je pred
ostvarivanjem najbitnijeg zadatka suvremene antropologije: integriranju svih
instrumenata istraivanja ovjeka kao bia prakse i slobode.
Stoga je veza izmeu kineziologije i sociologije upravo u
antropologiji. Jer, predmet istraivanja kinezioloke sociologije jest utjecaj
3
Epistemologija je filozofska disciplina o mogunostima znanstvene spoznaje i kao takva istrauje logine
osnove, temeljne principe te granice znanstvenog prouavanja stvarnosti. Za razliku od nje, gnoseologija se bavi
mogunostima sveukupne ljudske spoznaje (ne samo znanstvene, ve i umjetnike, ideologijske, religijske i dr.), a
metodologija je znanstvena disciplina koja prouava znanstvenu metodu. Dok gnoseologija postavlja pitanje je li
mogua bilo kakva ljudska spoznaja, a epistemologija je li mogua znanstvena spoznaja, metodologija polazi od
pretpostavke da je znanstvena spoznaja mogua i odgovara na pitanje na koji je nain do nje mogue doi.
4
Antropologija se razlikuje i od prirodnih i od drutvenih znanosti jer koristi spoznaje i jednih i drugih. Od
prirodnih znanosti uzima strogost u metodi i spoznajnim naelima, a od drutvenih utjecaj strukture drutva na
sve ivotne sfere. Dijeli je sadraj predmeta (ovjek koji je i prirodno i drutveno bie).
drutvenih faktora na proces oslobaanja i osposobljavanja ovjeka za

djelatni ivot, ali i utjecaj te prakse na drutvo i njegov razvoj. Rad i
slobodno vrijeme su ljudska praksa u kojoj se ovjek javlja kao nositelj
novih mogunosti.
Sociologija sporta je mlada socioloka i kinezioloka disciplina koja
se uklapa u trendove specijalizacije, pa se postavlja pitanje odnosa ope,
socioloke i kinezioloke teorije spram njezine posebnosti.5 Jedan od
temeljnih problema prouavanja ove sociologije jest socioloko odreenje
tjelovjebe i njezina stavljanja u kontekst drutvenog okruenja.
Dok opa sociologija uopava rezultate istraivanja kinezioloke i
drugih posebnih sociologija do razine drutvenih pojava i procesa,
kineziologija uopava spoznaje kinezioloke sociologije na specifian nain.
To joj prua teorijsku osnovu istraivanja, pa se i sociologija i kineziologija,
utemeljene na provjerenim metodama i tehnikama istraivanja te heuristikoj
osnovi postavljanja hipoteza, koriste rezultatima njenih istraivanja.6
Predmet istraivanja kinezioloke sociologije moe se promatrati na
sljedee etiri temeljne razine:
1) istraivanje drutvenih faktora koji utjeu na ljudsku tjelesnu
prirodu,
2) istraivanje tjelovjebe kao specifine ovjekove kulture,
3) istraivanje drutvenih odnosa kao okvira realizacije tjelesne i
kulturne prirode,
4) istraivanje drutvenih vrijednosti koje utjeu na tjelovjebu.
Pri tomu treba imati u vidu da je suavanje tjelovjebe na istu
tjelesnost puka simplifikacija. Njezino odreenje kao svrsishodne motorike
aktivnosti samo je jedna od njenih odrednica. I ona je, meutim, uvjetovana
novim potrebama i vrijednostima, pa je slobodna i spontana igra ljudskih
potencijala (snage, uma, emocija, osjeaja, volje), ali i dio drutvenog rada,
klasnih ciljeva, ekonomskih zakona, kulturnih modela i sl. Ona se definira
kao skup tjelesnih i duhovnih aktivnosti pojedinaca i grupa, pretvorenih
u rezultate i ostvarenih u osamostaljenim oblicima motorikog kretanja
(igra, sport, rekreacija) u cilju zadovoljavanja specifinih ljudskih
potreba. Subjekt te aktivnosti je ovjek koji se kroz tjelovjebu kreativno
angaira i potvruje kao ljudsko bie (Krsmanovi, 1986.).
Temeljne znaajke tjelovjebe su:
Nastanak se vezuje uz knjigu Johana Huizinga Homo Ludens, 1938.
Heuristika je znanost o metodama istraivanja novih spoznaja.

5
1) ona je organizirana po mjeri promjenljivih psihotjelesnih

mogunosti s neizvjesnim ishodom,
2) ona je osobni doivljaj, spoznaja, razumijevanje, zadovoljstvo
3) ona je intenzivna psihika, drutvena i kulturna komunikacija ljudi
svih rasa, uzrasta, spolova, nacionalnosti i uvjerenja, pa je i vaan
integrativni faktor ovjeanstva,
4) ona je drutvena pojava (politika, ekonomska, medijska i
kulturna),
5) ona je specifini drutveni ritual, spektakl, pa i specifian mit,
6) ona je aktivnost koja ima svoje nositelje (aktere), tvorevine
(rezultate, grupe, organizacije, institucije) i svijest (norme i ideologiju),
7) ona je i vrijednosna injenica koja utjee na zdravstvenu, moralnu
i radnu aktivnost (Krsmanovi, 1986.).
Imajui to u vidu, ovjeku se pored dvije povijesno definirane
dimenzije (homo sapiensa i homo economicusa) moe dodati i trea:
homo ludensa (ovjek igre).7
Prema tomu, kinezioloka sociologija prouava ljudsku
tjelovjebu s aspekta njenih drutvenih karakteristika i uvjeta te njenih
utjecaja na drutvo (tjelovjebu kao sociokulturnu pojavu i vrijednost).
Temeljna njezina tekoa je u promjenljivosti, neponovljivosti i
specifinosti drutvenih i kineziolokih pojava, pa se kao jedan od temeljnih
zadataka postavlja usavravanje teorije putem novih empirijskih istraivanja.
Drutveni je ivot pod neposrednim utjecajem interesa razliitih drutvenih
grupa, pa se kao njezin zadatak postavlja objektivnost. Stalna borba
ekstremnih teoretiara i empiriara, koja postoji i u ovoj disciplini, kao jedan
od bitnih zadataka postavlja ostvarenje spoja izmeu teorije i empirije.
Sociologija je najopenitija znanost o drutvu. Sam pojam je sloenica od
latinskog termina socius, societas (drutvo) i grkog logos (zakon, znanost). Smislio
ga je u 19. st. Auguste Comte.
Osnovna je socioloka pretpostavka da ljudi (od)uvijek ive u
grupama. Postojanje grupe se podrazumijeva ak i kada smo sami, jer se
drutvo nosi u mislima (uvijek nosimo znanja i norme drutva kojemu
pripadamo). Pojedinac se nikada ne ponaa izdvojeno. Kolektiv, a ne
pojedinac je socioloki primjerena kategorija. Akcije pojedinaca
proizvode drutvene pojave kao pravila ponaanja temeljena na
kolektivitetu koja se ne mogu svesti na individualne injenice. Drutvo
utjee na naa ponaanja, ak i kada toga nismo svjesni. U grupama se
7
Dok je prvu definirao Darwin, druga je Marxov doprinos, a treu je u istoimenoj knjizi 1938. godine
smislio nizozemski povjesniar Johan Huizinga.
ovjek osjea sigurnije, a bez njih bi drutvo bilo kaotino. Specifinost

sociolokog pristupa sastoji se upravo u polasku od situacije.8
Tako, uzroci nekih pojava i procesa vrlo esto su nevidljivi ili su
povezani s nekim drutvenim karakteristikama koje nam se, iako ih uvjetuju,
ine neutralnima. Mnogobrojne pojave i procesi drutveno su uvjetovani,
iako nam se to ne ini. Neki autori su dokazali kako je bavljenje sportom i
zainteresiranost za sport uvjetovana drutvenim faktorima jer su razliite
drutvene grupe ne samo zainteresirane za razliite vrste sportova, ve se i
bave razliitim sportovima (Mihailovi, 1987.).
Tako je meu uenicima i studentima te osobama s visokim
obrazovanjem zainteresiranost za sport najizraenija (u prosjeku oni vladaju s 2,5
do tri sportske vjetine), a meu domaicama najmanje izraena (vladaju samo s
jednom sportskom vjetinom), meu poljoprivrednicima i KV te VKV radnicima
najdrai je sport nogomet, a meu visokoobrazovanima koarka (domaice
najvie vole klizanje Mihailovi, 1987.), a vrhunski su sportai u daleko veoj
mjeri iz urbanih nego iz ruralnih sredina (Havelka i Lazarevi, 1981.).
Slika 1. Zanimanje i interes za sport
%
59
Domaice
62
Poljoprivrednici
71
NK I PK
80
KV I VKV
82
Administrativno tehniko os.
83
VS I VSS
88
Uenici I studenti
20
40
60
80
100
(Mihailovi,1987.)
Za razliku od prirodnih znanosti koje su gotovo dostigle vrhunac u

jedinstvu teorije, u sociologiji jo uvijek nema jedinstvene teorije, niti ona
koristi sve metode koje se koriste u prouavanju prirode. To nije sluajno.
Drutvo je izrazito komplicirano, jer osim strukturalne ima i razvojnu
8
Depresivno ponaanje nezaposlenih uvjetovano je nezaposlenou, pa je rjeenje u otvaranju radnih mjesta.

Porast samoubojstava u zemljama tranzicije je rezultat situacije. Nove vrijednosti jo nisu stvorene, pa breme
odluivanja pada na pojedinca.
7
dimenziju, pa je do spoznaja daleko tee doi na nain na koji se to ini u

prirodnim znanostima. Spomenuta podjela proizlazi iz toga da znanost
mnogi smatraju iskljuivo empirijskom disciplinom. Da je znanost, meutim,
iskljuivo empirijskog karaktera ne bi bilo tehnikih ni tehnolokih promjena,
novih kulturnih pojava ni teorija, promjena u sociokulturnoj sferi i standardima,
politikim slobodama i ljudskim sposobnostima. Znanost objanjava, ali i
predvodi, pa i kontrolira praksu.
Tablica 1. Zanimanje i preferencija sportova
Poljoprivrednici
NK i PK
radnici
KV i VKV
radnici
Slubenici s
SSS
VS i VSS
Uenici i
studenti
Domaice
UKUPNO
1
2
Nogomet
Koarka
Koarka
Nogomet
Nogomet
Koarka
Koarka
Nogomet
Koarka
Atletika
Koarka
Tenis
Klizanje
Koarka
Koarka
Nogomet
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
Boks
Atletika
Skijanje
Rukomet
Plivanje
ah
Gimnastika
Stoni tenis
Vaterpolo
Streljatvo
Klizanje
Odbojka
Tenis
Hokej
Veslanje
Plivanje
Atletika
Rukomet
Gimnastika
Klizanje
Stoni tenis
Skijanje
Vaterpolo
Tenis
Odbojka
Boks
Streljatvo
ah
Veslanje
Hokej
Rukomet
Boks
Atletika
Plivanje
Stoni tenis
Vaterpolo
Skijanje
Tenis
ah
Odbojka
Gimnastika
Klizanje
Hokej
Streljatvo
Veslanje
Atletika
Plivanje
Gimnastika
Klizanje
Rukomet
Skijanje
Tenis
Vaterpolo
Stoni tenis
Boks
Odbojka
ah
Veslanje
Streljatvo
Hokej
Nogomet
Plivanje
Skijanje
Tenis
Rukomet
Vaterpolo
Stoni tenis
Gimnastika
Klizanje
ah
Odbojka
Boks
Hokej
Streljatvo
Veslanje
Plivanje
Nogomet
Skijanje
Atletika
Rukomet
Vaterpolo
Odbojka
Stoni tenis
Gimnastika
ah
Klizanje
Hokej
Boks
Streljatvo
Veslanje
Gimnastika
Plivanje
Atletika
Skijanje
Nogomet
Tenis
Rukomet
Stoni tenis
Odbojka
Vaterpolo
ah
Veslanje
Streljatvo
Hokej
Boks
Atletika
Plivanje
Rukomet
Skijanje
Tenis
Klizanje
Gimnastika
Vaterpolo
Stoni tenis
Odbojka
Boks
ah
Hokej
Streljatvo
Veslanje
Rang
(Mihailovi, 1987.)
Slika 2. Zanimanje i prosjek poznavanja sportskih vjetina
1,2
Dom.
1,8
Polj.
1,9
NK I PK
2,1
KV I VKV
2,3
Adm.tehn.os.
2,5
VS I VSS
U. i stud.
0
0,5
1,5
(Mihailovi,1987.)
2,5
Slika 3. Sportski status prema mjestu stanovanja
100%
Grad
80%
60%
96,2
90,1
3,8
9,9
68,5
40%
20%
0%
31,5
Vrhunski
sportai
Selo
Nesportai
(Havelka i Lazarevi, 1981.)
Temeljne karakteristike znanosti su da se do tvrdnji dolazi objektivnim i

racionalnim postupkom uz iskljuivanje emocija i interesa, to se moe
univerzalno provjeriti i primijeniti.
Da bi se neto moglo nazvati znanou, prije svega mora imati
predmet i metode istraivanja (odreeni objekt i naine njegove spoznaje).
Sociologija se pri istraivanju drutva slui razliitim metodama,
specifinima za istraivanje drutva, ali i nekim opima, kojima se slue sve
znanosti. Predmet i metoda su meusobno povezani, pa se jedno bez drugoga
ne moe konstituirati (Zajearanovi, 1987.).
Slika 4. Rezidencijalni status sportskih publika
Grad
Rukometna
publika
Selo
1
99
Vaterpolo
publika
100
Nogometna
publika
82
Koarkaka
publika
94
0
20
40
18
6
60
80
100
(Bjelajac, 1990.; Kokan, 1992.; Grabar, 1992.; Jankovi 1994.)
Cilj znanstvenog istraivanja je otkrivanje znanstvene istine. O

znanstvenoj istini kao predmetu istraivanja znanosti moe se govoriti tek
nakon provjere i dokazivanja kao osnovnih metodolokih zahtjeva. Za razliku
od objektivne istine, koja vjerojatno takoer postoji neovisno od ovjeka, a
koja se nikad ne moe do kraja dokuiti, znanstvena je istina vezana uz
ljudsku svijest, pa je relativna i promjenljiva, ali ne i proizvoljna. Znanstvena
istina je spoznaja koja relativno, a ne apsolutno odgovara objektivnoj
stvarnosti. Objektivna je istina samo relativno dokuiva jer se spoznaje
preko osjetila i misaonih procesa koje nazivamo zakljuivanjem. Sama je
znanost dokazala da osjetila varaju, pa se postavlja pitanje moe li im se
vjerovati (npr. Sunce se ne okree oko Zemlje kako mi to okom vidimo).
Postavlja se pitanje je li stvarnost ono to osjeamo ili ono to iz toga
zakljuujemo? Zato i treba ukazati na razliku izmeu objektivne i znanstvene
istine. Da je znanstvena istina najblia objektivnoj, pokazuje se kroz njezinu
praktinu provjeru.9
Zakon gravitacije glasi da sva tijela u vakuumu padaju na zemlju s istim ubrzanjem. To se moe
provjeriti mjerenjem na svakom pojedinanom sluaju. Znanstvene spoznaje novijeg doba, meutim,
dokazale su da je Zemlja na polovima spljotena, pa je zakon gravitacije izmijenjen.
10
2. METODE U ZNANOSTI
Istraivanje znanstvene istine se vri pomou znanstvenih metoda.
Znanstvene su metode postupci kojima se znanstvenik slui u istraivanju
stvarnosti. Osim njih, za istraivanje znanstvene istine potrebna je i
znanstvena teorija koja predstavlja cjelokupnost opih provjerenih stavova
o bitnim odnosima u stvarnosti. Istraivanje polazi od nerijeenog problema
u teoriji, ali se rezultati istraivanja u nju vraaju i obogauju je novim
spoznajama. Prema tome, predmet istraivanja znanosti nije stvarnost po
sebi ve odnos ovjeka prema svijetu, pa razliite znanosti istrauju samo
razliite vidove toga odnosa.
I neke druge djelatnosti, meutim, bave se istraivanjem istine
(umjetnost, religija, filozofija). Znanstveno se istraivanje od njihovih
istraivanja razlikuje po objektivnosti, preciznosti i sustavnosti (Markovi,
1961.).
Objektivnost znai uzimanje u obzir svih znaajnih podataka i
uporno traganje za novima. Pri izboru injenica znanstvenik mora odbaciti
predrasude, odnosno biti otvoren novim iskustvima, ali i drugim
znanstvenicima mora pruiti mogunost provjere rezultata njegovih
istraivanja jer stavovi koji se ne mogu provjeriti nisu znanstveni.
Sustavnost znai jasno definiranje pojmova i njihovo svrstavanje u
odreene klasifikacije, koji se temeljem istog kriterija moraju dosljedno izvesti.
Klasifikacije pritom moraju biti razvijene i iscrpne, odnosno moraju imati
onoliko jedinica koliko je potrebno da svi konkretni sluajevi mogu nai mjesta
u nekoj od njih. Klasifikacija je temeljno tehniko sredstvo za izdvajanje
izvornih podataka i slui kao pojmovni okviri sintetikih oblika iskustvene
evidencije, ali i za matematiku obradu podataka.10
Pri klasificiranju treba uzeti u obzir ve poznate bitne osobine pojave.
Klasifikacija, pritom, olakava sistematizaciju postojeega i slui za otkrivanje
nekih jo nepoznatih osobina i odnosa. Osnovni logiki postupak kojim nastaju
jest dioba. Diobom se obujam nekog opeg pojma (roda) dijeli na ue dijelove
(vrste).11 Rod i vrsta imaju relativno znaenje. Ono to se u odnosu prema
neemu javlja kao vrsta prema rodu, u odnosu prema neemu drugome se moe
javljati kao rod prema vrsti.12
10
Ako pojam sporta dijelimo na konkretnije pojmove, sluimo se klasifikacijom (sport se moe podijeliti na muki
i enski, na amaterski i profesionalni i s1.), a ako elimo znati koliko sportaa ima u jednom gradu, sluimo se
mjerenjem (apsolutnim brojem, ili postotkom, ili koeficijentom i s1.).
11
Jedna od najrazvijenijih jest klasifikacija zanimanja. Rod ovdje predstavlja sam pojam zanimanja, a vrstu ine
razliite skupine zanimanja, koje se dijele na podvrste. Klasifikacija zanimanja prikazana je u cijeloj jednoj knjizi.
12
Tako su metalci vrsta u odnosu na industrijske i zanatske radnike, ali su rod u odnosu na bravare.
11
Postupak klasificiranja mora zadovoljiti odreene logike i teorijske

zahtjeve. Logiki zahtjevi su dosljednost, potpunost, iscrpnost, meusobna
iskljuivost i diskriminacijska otrina (Markovi, 1961.).
Dosljednost znai da se sve skupine formiraju temeljem istog
kriterija (fundamentum ili principium divisionis), a u protivnom se stvara
kaos (kod klasifikacije zanimanja npr. fundamentum je vrsta pos1a koji se
obavlja).
Potpunost znai da se zbroj obujma vrsta i podvrsta na koje se pojam
dijeli mora poklapati s obujmom pojma roda, to vai za sve stupnjeve
klasifikacije.
Iscrpnost znai da je to manji obujam pojmova koji se svrstavaju
pod "ostalo" i s1. ("ostalo" predstavlja generalni element klasifikacije i
obuhvaa ono to se ne moe svrstati pod druge pojmove).
Meusobna iskljuivost znai da se sve jedinice klasifikacije istog stupnja
openitosti moraju iskljuivati, jer je inae neizvjesno u koju se skupinu odreena
pojava svrstava.
Diskriminacijska otrina znai da klasifikacija mora imati sposobnost
meusobnog razlikovanja klasificiranih pojmova.13
Teorijski zahtjevi klasificiranja proizlaze iz cilja sagledavanja reda ili
rezultata procesa. to neka klasifikacija dublje prodire u s1ojeve determinizma,
pomou nje se mogu otkriti trajniji i openitiji odnosi. Zato je neophodno da
kriteriji klasificiranja pokazuju neku rodnu vezu ili bitnu i trajnu strukturalnu
osobinu (npr. kod klasifikacije po spolu rodna veza je u pojmu ovjek).
Znanstvene klasifikacije su prirodne i sjedinjuju rodne i strukturne, a
neznanstvene druge kriterije (specifini, teorijski ili praktini ciljevi, ili
pragmatino teleoloki14 kriterij). Iste se pojave mogu klasificirati na razliite
naine, ovisno o vlastitim osobinama i vezama s drugim pojavama koje su u
sreditu interesa.
Kad se klasifikacije vre pomou vie kriterija, ime se izrauje sintetiki
pokazatelj (kriaju se razna obiljeja), govori se o tipologijama (Markovi,
1961.). One se rade kad su elementarne klasifikacije suvie apstraktne i
nedovoljne za razvrstavanje kompleksnih pojava te za izuavanje raznih
iskustvenih odnosa. Krianjem razliitih obiljeja i stvaranjem sinteze omoguava
13
Klasifikacija sportova na muke i enske temelji se na spolu kao principu podjele. Ona je potpuna jer se zbroj
obujma pojmova potpuno poklapa s obujmom pojma spol. Ona je iscrpna, jer nema potreba za kategorijom "razno",
"ne znam", "ostalo" i s1. Pojmovi muko i ensko su meusobno iskljuivi jer je sasvim jasno tko u koju vrstu
spada. I konano, ona ima diskriminacijsku otrinu jer ima sposobnost razlikovanja pojmova muko i ensko.
14
Teleologija je idealistika filozofija po kojoj je sve u prirodi ureeno svrsishodno i svaki razvoj
ostvaruje ciljeve koji su unaprijed bili odreeni. Teleoloki stoga znai svrhovit (koji ima cilj).
12
se dublje znanstveno prouavanje raznih kompleksnih pojava i procesa. To su

viedimenzionalne klasifikacije, posebno znaajne u drutvenim znanostima.15
Temeljna osobina tipologija jest da u njima vie dolaze do izraaja
teorijska shvaanja na osnovu kojih se odabiru i meusobno povezuju njihova
pojedinana obiljeja. Njihova temeljna prednost je u brzom predvianju
dogaaja. Tako, ako za nekoga kaete da je vrhunski sporta, moete bar priblino
predvidjeti rezultat njegovog natjecanja, to kod drugih ljudi nije sluaj.
Preciznost je utvrivanje spoznajno znaajnih razlika meu
pojavama, a ogleda se u sposobnosti tonog opisivanja pojave. Najvea se
preciznost postie mjerenjem te znanost uvijek tei kvantifikaciji.16
Mjerenje je manje ili vie precizna klasifikacija. Opravdano je samo ako
se pomou njega postie precizniji i objektivniji opis pojava pomou brojanih
simbola koji se mjerenim pojavama pridaju na temelju precizno utvrenih pravila,
kao i ako se na precizniji nain mogu analizirati razni odnosi meu pojavama
nego to je to sluaj s kvalitativnim klasifikacijama. Kvantitativni podaci dobiveni
mjerenjem ne mogu se odvojiti od kvalitativnih klasifikacija (da bi se neto
mjerilo mora postojati neka klasifikacija ili tipologija).
Mjere obavezno moraju biti jasne, precizne, jednoznane, to manje
podlone iskrivljavanjima i koritene od strane strunih osoba.
Znanstvena je teorija uvijek apstraktna, to ne znai da je i
nerazumljiva. Ona predstavlja najire i najapstraktnije ljudsko iskustvo
utemeljeno na injenicama, pa ju je upravo zato mogue primijeniti u svim
konkretnim sluajevima. Ona se sastoji iz osam sljedeih temeljnih
elemenata (Markovi, 1961.):
1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)
8)
znanstveni jezik (precizno definira temeljne pojmove),

iskustvene injenice s odreenog podruja stvarnosti,
znanstveni zakoni (stavovi o odnosima u tom dijelu stvarnosti),
metodoloka pravila na temelju kojih se do njih dolazi,
norme praktine aktivnosti,
filozofske pretpostavke,
nain organizacije injenica, hipoteza i zakona,
znanja o povijesti njenog razvitka s temeljnim perspektivama za
budunost.
15
Na temelju klasifikacije naselja po veliini i socijalnoj strukturi stanovnika stvorena je statistika tipologija
naselja na gradska, mjeovita i seoska naselja. Isto tako, temeljem razliitih rezultata sportaa moe se napraviti
tipologija sportaa na vrhunske i standardne. Ili na temelju rezultata zagaenja zraka, vode, mora i tla, moe se
napraviti tipologija ekoloke ugroenosti.
16
Stajalita "danas je toplo" manje je precizno od stajalita "danas je u 7 sati temperatura na Marjanu iznosila
320 C". Ili tvrdnja da je "trka A bri od trkaa B" daleko je manje precizna od tvrdnje "trka A pretri 100 m za
9,8 s, a trka B za 10 s".
13
Promjenama tih elemenata razvija se znanstvena teorija (bilo da se

mijenja rjenik ili neki drugi element).
Sociologija se nalazi na niim stupnjevima razvoja jer jo uvijek ne polazi od
iste filozofske osnove. Danas se, meutim, ona svela na samo nekoliko pravaca, dok
je jo krajem prologa stoljea, pa i poetkom ovoga, bilo vrlo razliitih pristupa. Ve
tridesetak godina postoji tendencija pribliavanja ove tri teorije, pa se uskoro moe
oekivati jedinstvo socioloke teorije. I pored toga sociologija ima svoju specifinu
metodologiju. To, meutim, ne znai da ona ne spada u znanost, kako to neki misle.
Znanstveno istraivanje uvijek polazi od teorije. Ako u teoriji postoji
nerijeeni problem, on se rjeava istraivanjem. Svako znanstveno istraivanje
odvija se u sljedeim etapama:
1) prouavanje literature o problemu istraivanja kako se ne bi
istraivalo ono to je ve otkriveno,
2) deduciranje hipoteza o moguim rjeenjima i odreivanje metoda i
tehnika istraivanja,
3) budui da su hipoteze apstraktne, moraju se operacionalizirati,
(treba stavove dovesti do konkretnosti prepoznavanja opaajnih
indicija),
4) provedba empirijskog istraivanja,
5) analiza i interpretacija rezultata kojima se provjeravaju hipoteze s ciljem
njihovog potvrivanja,
6) vraanje rezultata istraivanja (potvrenih ili odbaenih hipoteza)
ponovno u teoriju.
Tako se istraivanjem obogauje teorija, jer se rjeava problem od
kojega se polo, to mijenja i razvija teoriju.
Znanstvenu metodu ine osnovne osobine postupaka istraivanja.
Znanstvenik pri tom mora biti objektivan, uporan i egzaktan, omoguiti provjeru
rezultata drugima, koristiti se racionalno empirijskim pristupom, odbaciti sve
autoritete, predrasude i intuiciju, i imati kritiki odnos prema rezultatima
istraivanja. Metode istraivanja u znanosti mogu se podijeliti na osnovne (ope) i
posebne (specifine). Osnovne vrijede za sve, a posebne samo za pojedine znanosti.
Premda ima razliitih shvaanja o tome koje se metode mogu koristiti
u svim znanostima, nema dvojbe da u osnovne metode spadaju sljedee
(Zajearanovi, 1987: 42.):
1)
2)
3)
4)
14
eksperiment,
aksiomatska metoda,
statistika metoda,
metoda modeliranja.
2.1. Eksperiment
Eksperiment je induktivna znanstvena metoda s precizno odreenim i
kontroliranim uvjetima koja slui za otkrivanje uzroka, vremenskog redoslijeda,
prostorne povezanosti i djelovanja pojave na pojavu. Osnovna je njegova karakteristika
da se jednom pojavom namjerno djeluje na drugu uz preciznu kontrolu uvjeta. Cilj
eksperimenta je utvrivanje uzrono funkcionalnih odnosa, nunih i dovoljnih uvjeta
unutar ireg deterministikog sklopa. Deterministiki sklop ine svi nuni uvjeti koji su
meusobno povezani, a uzrok pojave je samo onaj koji je dovoljan za njen nastanak i bez
koga se ona nikada ne javlja (aktivni faktor koji je izaziva). Eksperimentom se
provjeravaju unaprijed postavljene hipoteze u to je mogue istijem vidu. Iz
sloenog deterministikog sklopa se izdvaja jedan uzroni faktor radi
ispitivanja njegovog specifinog utjecaja na odreenu pojavu. Faktor ije se
djelovanje istrauje zove se eksperimentalni faktor (nezavisna varijabla), a
pojava na koju se djeluje eksperimentalni objekt (zavisna varijabla).
Slika 5. Shema deterministike situacije
Stvaranjem
eksperimentalne
situacije
nastoji
se
odnos
eksperimentalnog faktora to vie odvojiti od drugih, za koje se teorijski
takoer moe oekivati postojanje utjecaja na pojavu. Radi postojanja
razliitih faktora koji mogu imati utjecaj, u drutvenim pojavama treba
definirati jednu ili vie kontrolnih grupa. Suvremena socioloka teorija
15
omoguuje i istraivanja u kompleksnijim uvjetima, koja se primjenjuju na

nehomogenim grupama (tzv. faktorijalni eksperiment), ime se omoguava
maksimalno
pribliavanje
stvarnim
uvjetima
(Mili,
1978.).
Eksperimentalno objanjenje sastoji se u otkrivanju neophodnih i dovoljnih
uvjeta pojave, jer pojava moe biti posljedica vie, a ne samo jednog
uzroka.17
Prema tome, operativno uplitanje u dio stvarnosti jedna je od bitnih
karakteristika eksperimenta, pa definiranje cilja predstavlja jo znaajniji
preduvjet uspjeha eksperimenta. Da bi se eksperimentalna situacija stvorila treba,
na temelju definiranih ciljeva i postojee teorije, dobro definirati hipoteze koje su
teorijska osnovica za stvaranje eksperimentalne situacije (njima se istraivanje
usmjerava na samo relevantne faktore, a ne na sve). Preciznost eksperimenta ovisi
i o metodoloko-tehnikoj razvijenosti znanosti (Mili, 1978.).
Eksperiment je dinamian oblik istraivanja. Njime se istrauju namjerno
izazvane promjene, pa je u sutini izrazito precizan. Preciznost eksperimenta ovisi
o mogunosti predvianja svih komponenti kao to su (Mili, 1978.):
1)
2)
3)
4)
5)
stanje objekta prije eksperimenta,

karakteristike situacije kojima se kontroliraju relevantni faktori,
vanjski uvjeti eksperimentalne situacije,
jaina djelovanja eksperimentalnog faktora,
veliina promjena na objektu nastale u eksperimentu.
Zbog operativnosti, eksperiment u drutvenim znanostima ima

ogranienja u kumulativnom historijskom djelovanju pojava (eksperiment ne moe
dugo trajati) i u etikim granicama eksperimentiranja s ljudima (Mili, 1978.).
Zato se drutvene znanosti vie koriste drugim metodama istraivanja koje se
nastoje maksimalno pribliiti eksperimentu.
Laboratorijski eksperiment karakteriziraju posebni uvjeti u granicama
znanstvene etike (moraju se eliminirati tetne posljedice za ispitanika i osigurati
apsolutna dragovoljnost sudjelovanja koje se izvodi u manjim grupama i traje
kratko).18
17
Zdrueni deterministiki faktori mogu djelovati drugaije nego u ispitivanju pojedinanih utjecaja, jer takvo
djelovanje nije jednako zbroju njihovih pojedinanih utjecaja, pa faktorijalni eksperiment ima veliku znanstvenu
vrijednost. Slino je funkcionalistika teorija razvila tzv. funkcionalnu analizu, u kojoj se kompleksno utvruju
funkcije raznih dijelova sloene cjeline u njenom odravanju, opem ili posebnom djelovanju, mijenjanju ili
nastajanju. Za razliku od nje, analitiko istraivanje uzronog djelovanja ima za cilj izdvajanje samo pojedinih, a ne
svih faktora koji imaju utjecaj na pojavu, radi utvrivanja njihove specifine teine u istraivanju neophodnih i
dovoljnih uvjeta za nastanak pojave. Kod funkcionalne analize se mora polaziti od itavog sustava i njegovog
funkcioniranja, istraiti sve funkcije pojedinih njegovih dijelova, to je moda kod biolokih znanosti i mogue, ali
je u drutvu to vrlo teko izvodivo jer u drutvu ima i skrivenih funkcija.
18
Eksperimenti vreni u logorima nisu znanstveni jer nisu dobrovoljni ni etini, jer su proizvodili
mnogobrojne negativne efekte, pa i smrt.
16
Slika 6. Uvjetovani refleks
Osim laboratorijskog eksperimenta, koji je do sada opisivan i koji se u

sociologiji koristi rijetko, u sociologiji se mogu koristiti jo sljedee tri skupine
eksperimenata, od kojih su druge dvije pseudoeksperimenti (Mili, 1978: 689.):
1) eksperiment u prirodnim uvjetima,
2) prirodni eksperiment,
3) ex-post-facto eksperiment.
Eksperiment u prirodnim uvjetima odvija se u uvjetima u kojima ljudi inae
djeluju (radnom mjestu, razredu i sl.), pri emu se mijenja samo eksperimentalni faktor,
a uvjeti ostaju kakvi jesu.19
Prirodni eksperiment i nije pravi ve pseudoeksperiment i znai
prouavanje nekog procesa u njegovom spontanom tijeku na onim mjestima i u
onom vremenu gdje se on pojavljuje u svojim najizraenijim oblicima.20
19
Najvei je problem, pritom, osigurati simulaciju stvarne ivotne situacije. Poznati su eksperimenti Elton Mayoa
koji je pokazao da sama izloenost eksperimentu mijenja rezultate. U istraivanju utjecaja osvjetljenja na
produktivnost, pokazalo se da su radnici i pri poveanju i pri smanjivanju svjetlosti u hali davali iznadprosjene
rezultate, jer su znali da sudjeluju u eksperimentu (osjetili su da im je pridana posebna vanost, pa su to nastojali i
opravdati). Najlake je simulirati stvarnu ivotnu situaciju kod eksperimenata s djecom, jer je kod njih mala razlika
izmeu igre i stvarnosti (Mili, 1978:693.).
20
U ovu grupu spadaju na pr. istraivanja koja prate jednu grupu ljudi od momenta kad ona krene u neku
aktivnost (npr. koja se seli iz jednog mjesta u drugo), ili istraivanje nastajanja novog naselja, pa se istrauje
kako pojedini faktori koji se postupno u naselje uvode utjeu na ljude i ljudsko ponaanje. U ovu grupu
17
Slika 7. Ponaanje ljudi u ratu
Ex-post-facto eksperiment je jo manje eksperiment jer se tu radi o

razvijenom statistikom prouavanju nekih procesa nakon to su se oni ve
dogodili.
Slika 8. Istraivanje nakon potresa
eksperimenata spadaju i istraivanja koja se vre nakon pojedinih katastrofa, kao to su potresi, poplave, rat i sl.,
kako bi se utvrdilo kako se ljudi ponaaju pri takvim situacijama. U prirodne eksperimente spadaju i istraivanja
utjecaja okoline na razvoj linosti (prouavani su jednojajani blizanci koji su i tako stjecajem okolnosti bili
odvojeni jedan od drugoga, pa se dokazalo da uvjeti okoline imaju znaajnijeg utjecaja za razvoj odreenih
osobina linosti nego to ga imaju genetski faktori).
Poetkom sedamdesetih godina ovom je metodom izvreno istraivanje utjecaja zrakoplovne buke na
zdravstveno i psihiko stanje stanovnika Trogira. Ispitanici su odgovarali na pitanja o postojanju odreenih
tekoa, a kako bi se mogao odrediti znaaj intenziteta, usporeeni su odgovori ispitanika "eksperimentalne
grupe" (stanovnici koji ive ispod koridora) s odgovorima ispitanika dvije "kontrolne grupe" (Donji Seget i
Okrug). Pokazalo se da su smetnje stanovnika "eksperimentalne grupe" nekoliko puta izraenije nego kod
stanovnika "kontrolnih grupa" (Bjelajac, 1975.)
18
Planiranje i izvoenje eksperimenta ima sljedee etiri osnovne etape

(Mili, 1978: 698.):
1)
2)
3)
4)
etapa izbora problema,

etapa pronalaenja eksperimentalne situacije,
etapa planiranja promatranja tijeka eksperimenta,
etapa analize i tumaenja dobivenih rezultata.
U etapi izbora problema definiraju se hipoteze koje se moraju uklopiti u

teorijska znanja o irim sklopovima determinizma (jedan niz hipoteza se odnosi na
karakter uzronog faktora, a drugi na karakteristike itavog sklopa u kojem je on
smjeten).
U etapi stvaranja (pronalaenja) eksperimentalne situacije planiraju se
kontrolne skupine kao razliite od eksperimentalne po imbeniku koji se istrauje.
To je vrlo teko jer se kree na nekoliko razina (strukturalnoj, povijesnoj, razini
uvjeta ivota i sl.). Ne uzimaju se samo kolektivne osobine skupine, ve i
pojedinaca, to se postie ujednaavanjem parova (u svakoj skupini mora biti po
jedan pojedinac istih karakteristika), ili ujednaavanjem struktura.
Promatranje tijeka eksperimenta se takoer mora planirati, jer treba
voditi rauna o normalnosti situacije. Zato se izbjegava prethodno snimanje
situacije, jer bi se time ve utjecalo na ljude, pa i na tijek eksperimenta (ako bi
podatke trebalo dobiti od ispitanika).
U analizi eksperimentalnih rezultata statistiki se provjeravaju hipoteze,
a na osnovi usporedbe razlika izmeu eksperimentalne i kontrolne skupine. U toj se
etapi izrauju i testovi znaajnosti te odvajaju znaajne od beznaajnih razlika. Ako
se rezultati mogu uklopiti u prethodne teorijske spoznaje, bez obzira na to
potvruju li ili odbacuju hipoteze, smatra se da je eksperiment uspio. U drutvu
djeluju vrlo razliiti faktori, od fiziko-kemijskih, preko biolokih, psihikih, pa do
specifino drutvenih (Mili, 1978: 700.). Oni imaju vie dimenzija, od tehnolokih
(orua, tehnika, vjetina i znanje), preko drutveno-organizacijskih (drutvene
vrijednosti, drutveni odnosi) do kulturolokih (spoznajno-orijentacijska,
normativno-integracijska i estetsko-izraajna).
Pri eksperimentu ponekad treba formirati kontrolne skupine koje se
od eksperimentalne razlikuju samo po eksperimentalnom faktoru. U
sociologiji se to radi ujednaavanjem osobina grupa, jer razlike izmeu
eksperimentalne i kontrolne grupe ukazuju na znaenje neovisne varijable
(Mili, 1978: 701.).
19
2.2. Aksiomatska metoda

Aksiomatska metoda nije nita drugo do deduktivno zakljuivanje iz
osnovnih istina (aksioma) koje ne treba posebno dokazivati. Karakterizira je
obilno i dosljedno koritenje simbola, formalnih postupaka i temeljnih
teorijskih principa. Dokazi su egzaktni i sustavni jer aksiomatski sustav ine
osnovni pojmovi, teoremi, kao osnovni iz njih izvedeni elementi, aksiomi
kao osnovne istine sustava, pravila njihova stvaranja i mijenjanja. Pritom se
mora voditi rauna o neproturjenosti, konzistentnosti i koherentnosti
sustava te potpunosti i neovisnosti aksioma. Definicije i dokazi ovise o
strukturi aksioma, a dobiva se dedukcija izraena formalnim jezikom
hipotetiko deduktivnih principa (Zajearanovi, 1987: 49.).
2.3. Metoda modeliranja
Metoda modeliranja se koristi u istraivanjima pojava koje su istraivau
nedostupne. Umjesto nedostupne, uzima se neka slina dostupna pojava (ne i sasvim
ista), pa se iz slinosti zakljuuje o osobinama nedostupne pojave. Ova se metoda
oslanja na analogiju (Zajearanovi, 1987: 57.).
Prvi su je koristili jo stari Grci. Promatrajui estice praine,
zakljuili su da se svijet sastoji od tako sitnih estica, atoma. Bitan napredak
u razvoju znanosti, meutim, nastupio je tek u vrijeme izrade vjetakih
modela. Prvi se modeli koriste u arhitekturi (modeli objekata). U 19. stoljeu
rabe se u fizici, kemiji, logici, matematici, lingvistici, kibernetici i dr.
Modeli imaju sljedee tri funkcije (Zajearanovi, 1987.):
1) praktinu,
2) demonstrativnu i
3) istraivaku (makete, sheme, crtei, grafikoni).
Modeli u znanosti slue za razradu i primjenu teorije, objanjenje injenica i
zakona, predvianje dogaaja, posredovanje izmeu teorije i prakse te uspostavljanje
veza meu teorijama radi stvaranja najopenitijih spoznaja. Objekt koji se istrauje zove
se original, a koji ga zamjenjuje model. Original i model, osim slinosti, moraju imati i
razlike izraene koeficijentom. Spoznaje o modelu prebacuju se na original tako to se
idealiziraju, poboljavaju, ili eliminiraju injenice koje kvare idealnu sliku.21
21
Bohr se sluio ovom metodom u prouavanju strukture atoma, a Marx je pomou nje objasnio nain
funkcioniranja kapitalistike proizvodnje. Marxova podjela na drutveno ekonomske formacije takoer je
model za prouavanje povijesti. Isto tako, na temelju istraivanja primitivnih drutava kulturna antropologija
zakljuuje o prolim drutvima.
20
2.4. Statistika metoda

Statistika metoda je kvantitativno istraivanje masovnih pojava radi
otkrivanja njihovih osobina, rasprostranjenosti i tendencija. Pojave moraju biti
masovne, heterogene i promjenljive. Preduvjeti primjene ove metode su
mjerenje i brojanje (Zajearanovi, 1987: 67.).
injenice se nakon prikupljanja sreuju, pretvaraju u podatke, trae se ope
pravilnosti i tendencije.22 Moe se istraivati pojava u cijelosti ili neki njezin dio
(uzorak), koji moe biti reprezentativan ili nereprezentativan. Reprezentativan je
onda kada je izabran tako da moe predstavljati pojavu u cijelosti, a nije
reprezentativan onda kada je namjerno izabran.23
Ova se metoda moe koristiti samo uz prethodnu izradu klasifikacije kako bi se
podaci mogli prikazati u statikim ili dinamikim serijama, strukturalno ili relacijski
obraditi (statika, dinamika, korelacijska i druge analize pomou tehnika sreivanja
podataka, tablino, grafiki ili funkcionalno prikazati, izraditi prosjeke i mjere disperzije).
Slika 9. PRIMJER STATIKE SERIJE: Odgovori na pitanje:
Ako bi sad bili izbori, za koju biste dravnu listu vi glasovali? (u %).
Bez odgovora
19%
Ni za jednu
5%
HDZ
19%
Ne znam
21%
HSLS
12%
HSS
6%
HSP
4%
Ostale stranke
5%
SDP
5%
Koalicija
oporbe
4%
(Bjelajac, 1999.)
22
Opetovanim mjerenjima temperatura moe se npr. izraunati i prosjena temperatura dana (ako je u
7 sati 140 C, u 12 200C, a u 18 sati 170C, onda se ovi podaci zbroje (T = 51) i podijele s brojem
mjerenja, pa se dobije prosjena temperatura dana ( = 170C).
23
Kada, primjerice, hoemo ispitati samo stavove studentica, onda u uzorak ne smiju ui i studenti, a moe
predstavljati itavu masu to se naziva reprezentativnim uzorkom. Tako, kada hoemo ispitati stavove
studentske populacije, onda emo uzorak izabrati po nekom popisu, sluei se odreenim kljuem (npr.
svaki deseti s popisa), pa se pretpostavlja da takav desetpostotni predstavlja itavu masu studenata.
21
Tablica 2 . PRIMJER DINAMIKE SERIJE: Kretanje stanovnitva Splita 1948.-2001.
Godina
1948
1953
1961
1971
1981
1991
2001
Broj stanovnika
48248
58443
77822
123027
169322
200459
185000
Verini indeks
100
121
133
217
138
118
92
Temeljni indeks
100
121
161
340
351
415
383
Tablica 3. PRIMJER KORELACIJSKE ANALIZE (stranka za koju bi glasovao, po

obrazovanju ispitanika)
(C=0.32)
HDZ HSLS HSS SDP HSP Ostali UKUPNO
Osnovna kola
59
19
7
11
4
100
kola unika u privredi
58
17
4
17
4
100
Srednja kola
35
25
10
9
6
16
100
Via kola
31
19
13
9
28
100
Visoka kola
23
22
16
10
12
18
100
(Bjelajac, 1999.)
22
3. POSEBNE SOCIOLOKE METODE

Zbog kompliciranosti drutva sve ope metode ne mogu se primijeniti u
sociologiji. Kako se drutvo sastoji od pojedinaca, drutvenih skupina, zajednica,
institucija, tvorevina i odnosa u meusobno vrlo dinaminim procesima, postavlja
se pitanje je li u takvim okolnostima mogue koristiti sve metode. Takoer se
postavlja i pitanje postoje li i specifinosti u primjeni tih metoda ili se one mogu
primjenjivati kao i u drugim znanostima. U drutvu, ne samo da su pojave i
odnosi meu njima specifini, ve postoje i moralne norme koje se javljaju kao
prepreka upotrebi odreenih metoda. Zato je socioloka metoda posebna, a uz
neka ogranienja moe se govoriti o slijedeim metodama skupljanja podataka u
sociologiji (Mili, 1978: 428-432.):
1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)
metoda promatranja,
metoda razgovora i upitnika,
metoda analize sadraja,
historijska metoda,
komparativna metoda,
metoda idealnih tipova,
sociometrijska metoda.
3.1. Metoda promatranja

Promatranje je metoda prikupljanja podataka pomou neposrednog
opaanja. Istraiva je neposredno prisutan, to je prednost jer mu proiruje
primarno iskustvo. Ova metoda ima i niz tekoa u primjeni (mogu se promatrati
samo aktualni iskustveni sadraji, ali ne i proli, vanjske manifestacije, ali ne i
skrivene; kod procesa koji due traju metoda je neprimjenljiva, a veina
drutvenih procesa je takva). Osim toga, ne mogu se promatrati sve drutvene
pojave (tajne, intimne, ali i druge nepristupane pojave).
Postoje sljedea tri temeljna vida promatranja u sociologiji (Mili, 1978:
436.):
1) promatranje sa sudjelovanjem,
2) promatranje bez sudjelovanja,
3) promatranje malih grupa.
Za razliku od zdravorazumskoga, znanstveno promatranje mora biti
sustavno, to znai da istraiva mora dobro razraditi plan promatranja, od kojega
23
ne smije odstupati jer onda dovodi u pitanje objektivnost. Postoje pri tom sljedee
otegotne okolnosti (Mili, 1978: 445.):
1) opaajno je polje vremenski i prostorno ogranieno,
2) opaanje je podreeno spontanosti (ne smije se ni usporavati ni
ubrzavati),
3) proces biljeenja znaajno je otean, pa i nemogu (posebno kada se
odvija brzo),
4) teko je pratiti dogaaje koji nisu uli u plan, a njih uvijek u
drutvu ima mnogo,
5) nema razraenih klasifikacija za sve vrste promatranja pa ima
subjektivnosti.
Najvee uspjehe u sustavnosti postigli su znanstvenici u prouavanju malih
skupina, jer su dobro razradili klasifikacijsku shemu razvrstavanja podataka
prikupljenih promatranjem (Balesova metoda). Bales je promatrao sve oblike
ponaanja svih lanova skupine, pri emu se ponaanja razvrstavaju u 12
klasifikacijskih jedinica, a rezultat je izrada profila o ponaanju skupine kao cjeline,
ali i svakoga njenoga lana. Izrauje se analiza koja pokazuje sudjelovanje pojedinih
vrsta ponaanja u ukupnom ponaanju pojedinca i analiza koja pokazuje udio nekog
oblika ponaanja pojedinca u ukupnom ponaanju iste vrste. Balesova shema sastoji
se iz etiri skupine, a svaka ima po tri pokazatelja (Mili, 1978: 451.).
Kod promatranja je posebno znaajno ustanoviti i otkloniti subjektivnost
promatraa, to se postie kombiniranjem vie neovisnih promatraa, pri emu treba
izraunati tzv. koeficijent suglasnosti koji govori o mjeri slaganja neovisnih
promatraa u opaanju odreenog elementa (Mili, 1978: 471.).
Takoer treba objasniti i iri kontekst u kojem se pojava promatra, jer on
bitno moe objasniti odreeno ponaanje. Primjerice, ako se promatra nogometna
utakmica, nuno je imati informacije i o tome kakvo je stajalite zauzelo vodstvo
tima, predsjednitvo, kakve su odluke u vezi s nagraivanjem igraa, ali i kakva je
atmosfera bila na stadionu, je li bilo ekscesa, kako se navijalo, je li bilo bengalki na
terenu, je li publika gaala igrae i sl. Tek se nakon toga moe objasniti djelovanje
pojedinih igraa.
Osim promatranja malih skupina, mogu se promatrati i kompleksnije
pojave ili zajednice (grad, selo, gradski kvart, publika). Osnovni preduvjeti
takvog promatranja su da promatranje traje due, te da se osim promatranja
koriste i neke druge metode. U takvim promatranjima je nunija povezanost
s teorijom jer se tako promatranje usmjerava. Ako traje izrazito dugo, dijeli
se na sekvence (sekvencijalna analiza), jer je potrebno imati osnovu
usmjeravanja istraivanja u daljnjim sekvencama (Mili, 1978.).
24
Tablica 4. Balesov model promatranja malih grupa

A DRUTVENO1 pokazuje solidarnost, podie ugled drugih, pomae, nagrauje
EMOCIONALNO
PODRUJE
2 poputanje napetosti, ali se, smije, izraava zadovoljstvo
pozitivne reakcije
3 slae se, pasivno prihvaa, razumije, sudjeluje, poputa
B PODRUJE
4 predlae, upuuje, podrazumijeva autonomiju ostalih lanova
ZADATKA
5 iznosi miljenje, ocjenjuje, analizira, izraava osjeaje i elje
predlaganje rjeenja
6 orijentira, obavjetava, ponavlja, razjanjava, potvruje
C PODRUJE
7 trai orijentaciju, obavjetenje ponavljanje, potvrdu
ZADATKA
8 trai miljenje, ocjenu, analizu, izraze osjeaja
pitanja
9 trai prijedloge, uputstva, mogue naine postupanja
D DRUTVENO10 ne slae se, pasivno odbija, formalistiki se ponaa, ne pomae
EMOCIONALNO
PODRUJE
11 pokazuje napetost, trai pomo, povlai se
negativne reakcije
12 pokazuje antagonizam, umanjuje ugled drugih, brani se
(Mili, 1978.)
Uspostavljanje dobrih odnosa s istraivanom sredinom jedan je od

osnovnih zahtjeva sekvencijalnih istraivanja, pa je dobro upoznavanje
sredine vrlo znaajno (ukoliko se u tome ne uspije, bolje je odustati od
istraivanja).
Pri prikupljanju podataka istraiva ne smije biti neiskren prema
istraivanoj sredini, pa se treba ponaati sukladno vlastitom statusu,
potujui obiaje sredine. Budui da due vremena boravi u toj sredini,
istraiva u sekvencijalnim istraivanjima treba prikupljati podatke i iz
drugih pristupanih izvora (lokalnog arhiva, tiska, upnog ureda, iz
razgovora s pojedinim lanovima skupine i sl.), ime se ujedno provjeravaju
podatci prikupljeni promatranjem (Mili, 1978.).
Najvei problem promatranja je biljeenje podataka. Ako se ono obavlja
istovremeno s promatranjem, remeti se normalan slijed situacije. Podatke treba to
konkretnije pribiljeiti, kao i naine dolaenja do njih. Takoer treba zabiljeiti i
to kako podatke tumae lanovi skupine te stavove koje skupina ima prema
odreenom ponaanju. Pri biljeenju treba zapisivati i vlastite komentare koji
mogu biti znaajni za interpretaciju poto su nastali neposredno u procesu
prikupljanja, a istovremeno treba vriti i klasificiranje podataka (Mili, 1978.).
Treba utvrditi osobnu jednadbu istraivaa, koja moe bitno utjecati
na rezultate (kvantiteta i vrsta iskrivljenja podataka nastalih zbog osobnih
psihikih, fizikih i drutvenih osobina istraivaa i psihikog stanja u
momentu istraivanja).24 Osobna jednadba istraivaa ovisi o sljedeim
imbenicima25:
24
To je sluaj i u egzaktnim znanostima (u astronomiji su npr. promatrai razliito vidjeli poloaj

nebeskih tijela, iako su uvjeti promatranja isti).
25
Ova jednadba slui za izbor istraivaa, a selekcija se vri putem nijemih filmova i njihova prepriavanja od
25
brzine, preciznosti i strukturnih karakteristika opaaja,

razliitih sposobnosti psihike koncentracije ljudi,
razliitih osobina pamenja,26
psihikog raspoloenja pojedinca u trenutku opaanja,
drutvenih karakteristika istraivaa (Mili, 1978.).
3.2. Metoda razgovora i upitnika

Metoda razgovora (intervjua) u sociologiji se najee koristi. Pod znanstvenim
razgovorom se podrazumijeva svako prikupljanje podataka putem govorne
komunikacije s ciljem znanstvene upotrebe. Cilj razgovora utjee na oblike i naine
njegova voenja, a podrazumijeva se i pristanak ispitanika (Mili, 1978: 477.).
Pismeni upitnik je obrazac kojim se posredno trae obavjetenja. Osoba koja
vodi razgovor naziva se ispitivaem (anketarom), a osoba koja odgovara ispitanikom.
Anketa je nain prikupljanja podataka s veim brojem ispitanika i jednostavnijim
sadrajem koji se prikuplja u relativno kraem vremenu (Mili, 1978.).
Prednosti ankete su sljedee (Mili, 1978.):
1) koristi se i kod podataka neovisnih od istraivaa,
2) temelji se na teoriji uzorka dijela populacije,
3) sadraj se znatno proiruje jer ispitanici mogu govoriti i o onome to
je bilo ili e biti,
4) poveava se brzina prikupljanja podataka.
Postoje i tekoe u koritenju ove metode, a one su sljedee (Mili, 1978.):
1) epistemoloke,
2) psiholoke,
3) drutvene.
Epistemoloke tekoe znae da ispitanici nisu znanstvenici, pa se postavlja
problem vrijednosti odgovora, ali i da razliiti problemi za pojedince imaju razliito
znaenje (zato treba razlikovati iskrene od neiskrenih odgovora, svjesna pretvaranja od
strane kandidata (ako je potrebno vizualno pamenje), ili ponavljanja teksta (ako je potrebno auditivno
pamenje), a preporua se koritenje vie promatraa, uz usporedbu njihovih nalaza, ili ponavljanje istraivanja.
26
Prema Miliu, moe se govoriti o sljedea tri tipa promatraa (Mili, 1978.):
1) empirijski etnograf (pamti sve do detalja),
2) holistiki etnograf (pamti cjelinu, a detalje ne)
3) socijalni antropolog (pamti strukturu i sustav, a ne detalje)
26
nesvjesnih zakljuivanja, pokuaje davanja racionalnih i prihvatljivih odgovora od

stvarnih); psiholoke u razliitim psihikim iskustvima i stanjima ispitanika u momentu
istraivanja, razlikama u inteligenciji, mentalnoj zrelosti ispitanika, a drutvene u
raznim drutvenim preprekama u komunikaciji razliitih slojeva i tajni.
Razgovora i upitnika ima mnogo vrsta, to ovisi o kriterijima klasifikacije.
Po obujmu prikupljenih podataka mogu biti krai (nekoliko pitanja) i dui (preko
sto pitanja). Po karakteru sadraja dijele se na one koji istrauju injenice
(stvarna ponaanja, dogaaji i stvarne pojave i procesi) i one koji se odnose na
psihika iskustva i osobine. Po stupnju formalne standardizacije dijele se na
slobodne i razgovore s unaprijed utvrenim (zatvorenim) odgovorima. Po
proceduralnim pravilima ponaanja anketara dijele se na one gdje anketar
aktivno sudjeluje i ona gdje on samo pasivno postavlja pitanja i biljei odgovore.
Po stupnju standardiziranosti uvjeta obavljanja razgovora dijele se na one
koji se obavljaju u istim uvjetima (u istoj prostoriji, npr.) i one s razliitim
uvjetima. Po upotrebi tehnikih pomagala (magnetofoni, kamere i sl.) na one
gdje se tehnika pomagala upotrebljavaju i one gdje se ona ne upotrebljavaju. I
konano, po frekventnosti razgovora na jednokratne i na one koji se ponavljaju,
tzv. panel istraivanja (Mili, 1978.).
Istraivanje pomou ove metode ima sljedee etape (Mili, 1978.):
1) izrade osnova za razgovor,
2) terenskog istraivanja,
3) obrade podataka.
U etapi izrade upitnika utvruju se ciljevi i teorijski i operativno razrauje
sadraj.27 Anketarima se daju adrese ili principi po kojima e nai ispitanike (postoje i
skupna anketiranja, gdje anketar samo upuuje ispitanika kako popuniti upitnik, pa veliku
skupinu nalazi na jednom mjestu.).
Obrada podataka se sastoji iz logine kontrole odgovora, ispravljanja
greaka, kodiranja (za pitanja s otvorenim odgovorima treba napraviti kodeks),
ubacivanja u raunalo i izrade tablica.
3.3. Povijesna metoda
Povijesna se metoda temelji na prouavanju povijesne dokumentacije, te
razgovoru sa ivim sudionicima dogaaja. Jedna je od najstarijih metoda (prvi ju je
uporabio Tukidid, koji je razgovarajui sa sudionicima peloponeskih ratova stvorio
27
Istraivanje socijalne strukture publike u Splitu, npr., imalo je za cilj utvrivanje socijalnih
karakteristika posjetitelja utakmica. Pri izradi upitnika utvren je pojmovni aparat, a operacionalizacija
je dala konkretne pokazatelje, pa su pojmovi razumljiviji i dalje razraeni u upitniku.
27
obimnu grau o njima). Meutim, rekonstrukcija historijskih dogaaja u pravom smislu

rijei poinje tek s pojavom pisma i pisanih izvora. Ulogu pisanih izvora mogu igrati i
materijalni ostatci kulture, kao to su arheoloke iskopine, koje mogu rekonstruirati
povijesne dogaaje, ali i stupanj razvoja tehnike i tehnologije nekog dalekog vremena, te
tadanjih drutvenih odnosa, to nije ni pouzdano ni precizno, kao pisani, crtani ili zvuni
izvori (Mili, 1978: 532.).
Historijsko prouavanje sastoji iz sljedee tri etape (Mili, 1978.):
1)
2)
3)
pronalaenje izvora radi stvaranja izvorne grae (historijska heuristika),

kritika analiza izvora s ciljem izdvajanja pouzdanih od nepouzdanih,
sinteze historijskih injenica kojom se stvara rekonstrukcija dogaaja.
Svaki proizvod neke prole aktivnosti neposredno te posredno

obavjetenje moe biti povijesni izvor. Historijski se izvori dijele na sljedee
etiri osnovne skupine (Mili, 1978.):
1)
2)
3)
4)
ostaci ljudske materijalne djelatnosti,28

pisani izvori,29
likovni izvori (slike, fotografije, statue, i sl.),
zvuni izvori (glazba, snimljeni govori i sl.).
Prvi zadatak historijske analize je pronalaenje i sreivanje izvora podataka

uz pomo arheologije (znanost o ostatcima materijalne kulture), numizmatike
(znanost o starom novcu), paleografije ( znanost o starim pismima), heraldike (
znanost o grbovima), filologije (znanost o jeziku), koje ih uvaju i kategoriziraju,
vremenski ih datiraju i prostorno lokaliziraju te im tumae smisao (Mili, 1978.).
Izvori mogu biti primarni (neposredni) i sekundarni (posredni). Prvi
potjeu od neposrednih sudionika dogaaja, ali i autentinih dokumenata30, a svi
ostali su sekundarni 31 (Mili, 1978.).
Zbog toga je neophodna i vanjska ili unutarnja kritika analiza
izvora. Dok se vanjska analiza temelji na utvrivanju naina uspostavljanja
28
To mogu biti orua, kue, putovi, prometala, komunalni ureaji, namjetaj, odjea, nakit, novac, oruje, grbovi,
zastave i sl.
29
To mogu biti ugovori, odluke, naredbe, izvjetaji, porezne knjige, podaci popisa, matine knjige i sl.) ili
evidencija zapisanih dogaaja koji nisu njihov sastavni dio (kronike, memoari, knjievna djela, znanstvena
literatura, tampa, video kasete i sl.).
30
To mogu biti fotografije, filmovi, magnetofonske trake, pisma i sl.
31
Nisu dobiveni od neposrednih sudionika te se njihova vrijednost smanjuje s poveanjem vremenske i

prostorne distance.
28
izvora i svodi na prikazivanje izvora u njegovom prvobitnom obliku te

otkrivanja njegova porijekla, unutarnja se svodi na tumaenje
vjerodostojnosti i smisla. Pri tomu uvijek treba imati u vidu smisao izvora u
trenutku nastajanja. Sve je to odluujue pri otkrivanju krivotvorenih izvora i
njihove eliminacije, a oni se ponekad stvaraju ak i namjerno (Mili, 1978.).
Ovom se metodom moe istraivati kada je u povijesti nastao koji
sport i kako se razvijao do danas.
3.4. Metoda analize sadraja
Analiza sadraja je nain sreivanja podataka u procesu drutvene
komunikacije nastao kao rezultat praktinih i teorijskih potreba za dobivanjem
objektivnih podataka o pojedinim njenim oblicima. U osnovi je to mjerenje
uestalosti pojedinih oblika i sadraja komunikacije (Mili, 1978: 571.).
Komunikacija se odvija slanjem i primanjem poruka kao simbolikih
sadraja odreenih smislom ( bar poiljatelj poruke taj smisao podrazumijeva) i
upuenih s namjerom drugim osobama. Cilj poruke je elja za iznoenjem iskustava
radi usklaivanja zajednike djelatnosti te utjecanjem na drugoga. Prema tomu,
svaki proces komunikacije ima sljedea tri osnovna elementa (Mili, 1978.):
1) poiljatelja poruke,
2) primatelja poruke,
3) sadraj poruke.
Dok sadraj poruke moe biti vrlo razliit, ovisan od oblika drutvene
djelatnosti ili situacije u kojoj se komunikacija odvija, poiljatelj i primatelj poruke
mogu biti pojedinac, drutvena skupina ili itavo ovjeanstvo, posebno danas, u
doba razvijenih masovnih medija.32
Sam proces slanja i primanja poruke meusobno su povezani jer nekad
poiljatelj poruke eli vidjeti efekte poruke, pa od primatelja oekuje odgovor u
bilo kojem vidu.33
Analiza sadraja se odnosi na sadraj poruke. Na osnovi njega se
dolazi do zakljuka o shvaanjima, stajalitima, vrijednostima i namjerama
poiljatelja te o njegovu odnosu prema drugim skupinama organizacijama,
zajednicama i sl.
32
Tako je na pr. reklama koka-kolu rairena cijelim svijetom i prikazuje na TV i drugim sredstvima masovne
komunikacije.
33
Proizvoa koka-kole, npr., to vidi po poveanoj prodaji nakon reklame. Ako se prodaja poveala, reklama je
imala utjecaj, a ako ne, treba je mijenjati.
29
Ona se ne koristi samo u znanosti, ve i u praktinim djelatnostima.

esto je koritena u ratovima i politikim borbama, gdje se iz poslanih
poruka zakljuuje o namjerama neprijatelja, a slanjem poruka razvijala se
politika propaganda ili zavaravalo neprijatelje (to nema znanstveni
karakter).
Analiza sadraja ima znanstveni karakter kada se poruke istrauju
objektivno, sustavno i precizno, s ciljem stvaranja evidencije o komunikaciji kao
jednom od aspekata drutvenog ivota. Prvi su je koristili Max Weber i Piterim
Sorokin.
Postoji etiri vrste istraivanja pomou ove metode (Mili, 1978.).
U prvu skupinu spadaju praktina (esto neznanstvena) istraivanja,
poput istraivanja Laswella koje je omoguilo zakljuivanje o stanju u
faistikim zemljama i politikim namjerama njihovih voa.34
Max Weber, u knjizi "Protestantska etika i duh kapitalizma", ovom
je metodom istraivao dogme protestantizma, a Sorokin je statistiki
dokazao kako se u europskoj kulturi smanjuje udjel religiozne, a poveava
udjel znanstvene svijesti.
U drugu skupinu spadaju istraivanja tema knjievnih, likovnih i
filmskih djela te raspoloenja i stajalita u umjetnosti prema suvremenim
prilikama, prolosti i budunosti. Mogu se istraivati razliiti sadraji, kao
to su karakterne crte, drutvene karakteristike glavnih lica, negativaca i sl.
U treu skupinu spada analiza kolskih udbenika s ciljem
otkrivanja razliitih utjecaja na njihove sadraje.35
U etvrtu skupinu spadaju ispitivanja stilskih karakteristika i razumljivosti
knjievnih tekstova i drugih pismenih sastavaka (tiska i sl.), s ciljem utvrivanja
osobina jezika te jezika razliitih drutvenih skupina (analizom jezika tiska moe se
tono utvrditi kome se obraa).
34
Lasswell je na osnovi analize sadraja politike promidbe faistikih zemalja zakljuio da Nijemci jo ne
raspolau nekim tajnim orujem, ali da e ga uskoro imati (atomska bomba), te e ga uskoro moi primijeniti,
to je i ubrzalo iskrcavanje u Normandiji. Isto tako zakljuio je i o politikom raspoloenju razliitih slojeva
njemake populacije, o odnosima izmeu Rima i Berlina, o nepovezanosti talijanske i njemake promidbe i sl.
Analizom sadraja amerikih masovnih medija dokazalo se da ona podravaju i produbljuju predrasude o
Talijanima kao gangsterima, idovima kao lukavcima i prepredenjacima, Ircima kao preosjetljivima,
impulsivnima i lako uvredljivima, crncima kao smijeno tupavima i lijenima, dok su tipine Amerikance
anglosaksonskog porijekla prikazivali u dobrom svjetlu ( poslovni, sposobni, menaderi, inteligentni i sl.).
Slino tome su vrena i istraivanja neprijateljske komunikacija u vrijeme II. svjetskog rata, pa je zakljuivano o
namjerama neprijatelja i meusobnim odnosima, a namjernim slanjem lanih poruka ili polutonih informacija
u kombinaciji s vizualnim simulacijama, spaen je veliki broj saveznika pri iskrcavanju u Normandiji (stvoren
je utisak da e se saveznici iskrcati na sasvim drugom mjestu, pa Nijemci, ni kada je poelo iskrcavanje, nisu
vjerovali da je to pravo.).
35
Poznato je da se promjene udbenika odvijaju vrlo sporo, ak i kada se programi brzo mijenjaju, pa
je znaajno vidjeti koliko udbenici zaista sadre elemenata novih programa, a koliko su zadrali stare.
30
Analiza sadraja se moe koristiti i kao sredstvo za sreivanje podataka u

sociolokim i drugim istraivanjima (za obradu pitanja s otvorenim odgovorima).
Iz svega toga se vidi da je podruje primjene analize sadraja vrlo iroko,
iako ima i niz slabosti. Meu temeljne slabosti spadaju sljedee:
1) deskriptivnost (ne ide se na utvrivanje kauzalnih odnosa),
2) vrijednosna neutralnost (zanemaruje se stajalite prema istinitosti
poruka),
3) nemogunost analiziranja tajnih komunikacija (kojih u drutvu ima velik
broj).
U tehnikom smislu, analiza sadraja se kree izmeu kvantitativne
semantike i predmetnog registra, pri emu je blia ovom drugom (Mili, 1978.)36
Temeljna jedinica analize sadraja je najee pojedina rije, odnosno
izvjestan broj najznaajnijih rijei ili tema, skupova izabranih pojmova, karaktera i
sl. Analizirana poruka ima osnovnu temu, s kojom su svi ostali elementi povezani,
pa je jedan od prvih zadataka analize njeno jasno utvrivanje. Pored toga, svako
razvijenije komuniciranje ima i opisne dijelove o drutvenim stanjima i kretanjima
kojima se adekvatnije objanjava kontekst istraivanja. Pored sadraja, nastoji se
otkriti i odnos poiljatelja prema poruci te intenzitet poruke (Mili, 1978.).37
I kod analize sadraja treba odrediti stupanj pouzdanosti, koji ovisi od odreenosti
klasifikacijskog okvira i njegove iscrpnosti s obzirom na cilj i predmet istraivanja. Ako se
razvrstavanje rezultata radi raunalom, pouzdanost se utvruje pregledom sluajeva koje je
on razvrstao u pojedine klasifikacijske jedinice (Mili, 1978.).
Znaajna je i reprezentativnost uzorka (kod istraivanja dnevnog
tiska npr., prvo treba stvoriti uzorak listova, pa uzorak izdanja, uzorak
stranica, dijela stranice i sl.).
Ovom se metodom moe istraivati odnos novinara prema razliitim vrstama
drutvenih pojava i procesa, pa i sportova, jednostavnim prebrojavanjem koliko se
koja vrsta sporta javlja u sredstvima masovne komunikacije (Bjelajac, 2001., 2002.,
2003.a). Kada bismo to uinili, vjerojatno bismo doli do zakljuka kako novinari
potiu nogomet i masovne sportove, a zapostavljaju neke sportove (jedriliarstvo,
rukomet i dr., npr.) koji postiu ak i bolje meunarodne uspjehe od nogometa.
36
Semantika prouava znaenje rijei, a pod predmetnim registrom se podrazumijeva otkrivanje samo
osnovnih sadraja neke komunikacije.
37
Nije svejedno je li poruka upuena u vrijeme kada je svi gledaju ili u kasne sate. Nije svejedno je li poruka
na naslovnoj stranici ili negdje u sredini lista. Nije takoer svejedno je li poruka napisana velikim masnim
slovima ili malim, kao to nije svejedno ima li izraajne zvune efekte i boje, je li statina ili dinamina i sl. I
konano, poruka djeci izgleda drugaije od poruke odraslima, poruka mukarcima drugaije od poruke
enama, ili intelektualcima i fizikim radnicima itd.
31
3.5. Metoda idealnih tipova

Metodu idealnih tipova uveo je u sociologiju Max Weber koji je smatrao
da se drutvene pojave ne mogu analizirati jer su neponovljive. One se mogu
samo razumjeti pomou metode idealnih tipova. Ta je metoda slina metodi
modeliranja, jer istraiva misaono konstruira pojavu onako kako bi ona trebala
idealno izgledati, a da maksimalno racionalno funkcionira.
Weber je tako stvorio idealni tip birokracije navodei one karakteristike
koje bi joj omoguile funkcioniranje po principu racionalno zakonskog autoriteta.
Idealni tip se onda usporeuje s realnim tipom pomou koeficijenta slinosti
(razlike), pa se iz razlika izmeu njih moe zakljuiti o stupnju racionalnog
funkcioniranja birokracije u odreenom drutvu.
3.6. Komparativna metoda
Komparativna su istraivanja novijega datuma. Potjeu iz antropologije, a
smisao im je u usporedbi razliitih drutava ili pojava. Ona omoguavaju
generalizacije u opoj sociologiji, jer imaju za cilj sustavno opisivanje oblika
globalnih drutava i pojedinih vrsta pojava te njihovo objanjavanje.
Usporedna se metoda koristi i kao zamjena za eksperiment, kada je iz raznih
razloga eksperimentalnu situaciju nemogue izazvati, a posebno kada se dvije pojave
razlikuju samo u jednom initelju, koji se moe tumaiti kao uzrok tih razlika.
2.2.7. Sociometrijska metoda
Sociometrijsku je metodu u sociologiju uveo Jakob Moreno. Metoda se
temelji na pretpostavci da svaka drutvena skupina ima svoju specifinu
drutvenu strukturu, ovisnu od privlaenja odnosno odbijanja lanova skupine.
Moreno je tako, istraujui strukturu studenata, studentima postavio pitanje S
kime biste se u grupi najradije druili? i ustanovio da svaka grupa ima vou koji
je najpopularniji lan, razliite podgrupe (dijade i trijade) i izolirane pojedince.
Dijade su najintimnije skupine jer u njima lanovi maksimalno izmjenjuju
informacije. U njima je mogu i nerazrjeivi konflikt jer nema treega koji e
presuditi.38 Skupine koje odluku mogu donijeti veinom glasova su daleko
stabilnije. U dijadi jedan odluuje, a drugi izvrava, a trijada je stabilnija jer postoji
vea meuovisnost lanova, ali s manje osjeaja intimnosti (dva se lana mogu
udruiti protiv treega, pa se jedinstvo odrava nadglasavanjem).
Ova se metoda moe koristiti u formiranju sportskih timova (prof.
Marinovi je pomou ove metode sastavio veslaki tim koji je osvojio zlatnu
medalju na meunarodnom natjecanju).
38
Pri sporu, u skupini s parnim brojem lanova mogu je nerijeen ishod.
32
Slika 10. Sociogram
33
34
4. NASTANAK I RAZVOJ SOCIOLOGIJE SPORTA39

Sociologija sporta nastala je relativno kasno. Za mnoge su sport, igra i
slobodno vrijeme marginalne drutvene pojave. No igre su se kroz povijest
pokazale znaajnima. Promjene u drutvu su takve da sport i slobodno vrijeme
postaju glavna pitanja, a napredak drutvenih znanosti uveliko je povezan s
rjeavanjem praktinih kulturnih problema. Prvi su se u svijetu ovim
problemima poeli baviti Steinizzer i Risse. Oni ovjeka u sportskim
aktivnostima tretiraju kao totalno, biopsihosocijalno i samorealizirajue bie, a
sam sport je reakcija na ovjeka industrijskog drutva, kola volje koja se
razlikuje kod masa i elita (Marjanovi, 1987.).
Sociologija sporta, meutim, zapoinje s knjigom Homo Ludens 1938., u
kojoj Huizinga definira sport kao zabavu koja naputa igru, dok brojni radovi o
navedenoj temi slijede tek nakon dvadesetak godina. Gotovo istovremeno djeluje pet
autora. To su: Caillois, Diem i Von Krockow, Boyl i Magnane (Marjanovi, 1987.).
Slika 11. Zaeci sociologije sporta
Johan HUIZINGA
(1872.-1945.)
Roger CAILLOIS
(1913.-1978.)
Carl DIEM
(1882.-1962.)
Homo ludens (1938.)
Igre i ljudi (1958.)
Wesen und Lehre des Sports

(1949.)
4.1. Razvoj sociologije sporta u svijetu

Roger Caillois (1958.) na sport gleda kao na zanat koji postupno gubi
smisao igre, koja se sastoji iz nekoliko elemenata: natjecanja, kockanja, glume
(preruavanja) i opojnosti (vrtoglavica, ekstaza, zanos).
Prema vrsti igre koju potie, Caillois vri podjelu drutava, jer se po
igri moe prepoznati i karakter ovjeka i drutva. "Paidia" je bioloka
39
Ovaj je tekst objavljen u Radovima Fakulteta prirodoslovno matematikih znanosti i odgojnih

podruja u Splitu (Bjelajac, 2003.b).
35
potreba za tranjem i stvaranjem bunih i zvunih efekata koja vodi slobodi,

razonodi i fantaziji. Ludus je njena dopuna kojom se uvodi red, disciplina,
trening, usvajanje informacija, vjetina i izvjesna kognitivnost iznalaenjem
rjeenja u igri.
Najvei broj radova iz ovog podruja nastao je tek osamdesetih godina
20. st. U ovoj znanosti dugo su dominirala biologistika stajalita, koja su na sport
gledala kao na "stvar po sebi", nepovezano i odvojeno od drutva u kojem se
razvija. Meutim, uz ve spomenute teme javili su se i drugi problemi vezani uz
dogaanja u sportu i oko njega. Javila se potreba za istraivanjem raznih sportskih
skupina, ponaanja gledatelja, rairenosti sportskih pokreta, drutvenih imbenika
koji potiu ili koe bavljenje sportom u razliitim skupinama, veze sporta i
politike, otvorenosti sporta i sl.
Na znaenje sporta upuuje i injenica njegove univerzalnost, jer sport
postoji u oko 3.000 kultura. Sociologija se sporta posebno razvila u V. Britaniji,
Francuskoj, Njemakoj, Poljskoj, SSSR-u, SAD-u, a u posljednje vrijeme i u
Hrvatskoj. Neki se autori, pritom, bave analizom suvremenih drutava, a drugi
pokuavaju zahvatiti stvar u korijenu, pribliavajui se antropolokom shvaanju
totaliteta ovjeka kao samorealizirajue jedinke uronjene u odreeni drutveni
prostor i vrijeme.
Sociologija sporta u Velikoj Britaniji je povezana s religijom i kulturom.
Mcintosh smatra da sport izraava drutvene i politike odnose meu dravama,
pa ga treba prouavati u kontekstu razvoja linosti unutar istraivanja slobodnog
vremena i sveukupnih kulturnih vrijednosti. Kritiki pristup sportu je zapoeo
tek s istraivanjima Parkera (1976.) i Robertsa (1978.) koji su utjecali na
suvremene sociologe. Istraivanje drutvenih problema i socijalne strukture uz
sugeriranje reformi za promjene, ukazivanje na doprinos organiziranog sporta i
rekreacije u stvaranju nove vrste strunih analiza i istraivanja sporta u funkciji
zatite prirode, teme su koje se javljaju u Velikoj Britaniji. Slobodno se vrijeme
pritom vidi kao prirepak radnom, pa se sociologija slobodnog vremena i
sporta promatraju u okviru sociologije rada (Marjanovi, 1987.).
U Njemakoj se razvija postavka o povezanosti sporta s
drutveno-ekonomskim strukturama i nainom proizvodnje, s ime je povezan i
uinak u sportu. Tako, Diem (1960.) smjeta sport izmeu igre i ozbiljne
drutvene aktivnosti, i istie da se izmjenama u radu i nainu ivota mijenja i
sport kao oblik razonode. Von Krackow (1962.) uoava da je sport postao
opijum i civilizacijska komponenta suvremenog duha vremena. Posebnu
pozornost autor usmjerava problemima rekorda, motivima, uspjesima u sportu i
konkurenciji (Marjanovi, 1987.).
U SAD-u sociologiju sporta karakterizira empirijska orijentacija i veza sa
sveuilitem. Sport se tretira kao potroaka roba masovne kulture i oblik
kompenzacije za nizak socijalni status masa. Kapitalizacija i komercijalizacija
sporta i njegovo pretvaranje u masovnu potrebu, osnovni su problemi koji se
36
istrauju u SAD-u. Jedan od prvih koji se bavio sociologijom sporta u SAD-u je

Boyl (1963.). On razmatra odnos sporta i mladih, publike i sporta u lokalnom
preobraaju drutva, probleme dezintegracije, drutvene funkcije sporta u
suvremenoj kulturi i civilizaciji i sl. Na sport on gleda kao na nain ienja od
ratnikih vjetina koje su ljudima navodno uroene (Marjanovi, 1987.).
U Francuskoj se ova znanstvena disciplina razvila iz sociologije
slobodnog vremena. Magnane (1964.) na zanimljiv nain pokazuje drutvenu
funkciju sportske dokolice, istraujui povezanost sporta, dokolice i rada, kao i
znaenje sporta za radne uvjete, pojavu komercijalizacije u sportu, probleme
sportskog spektakla i sporta u svakodnevnom ivotu. Sportai, po njemu, igraju
ulogu infantilnih linosti, manipuliranih od strane sportskih rukovoditelja koji
imaju izraenu volju za moi. On takoer prouava popularnost sporta,
sportskih zvijezda te odnos igre i sporta. Prema njemu, sport treba drutvu jer
preko njega moe utjecati na mlade (Marjanovi, 1987.).
Dumazdier vidi sportski spektakl kao injenicu masovnog drutva,
sugerira razna istraivanja te postavlja pitanja "zato slabe moralne i
umjetnike vrijednosti meu sportaima?", "kako djeluju sportske vrijednosti
na obrazovni sustav i razvoj linosti?", "kako utjeu sportska natjecanja na
razumijevanja meu narodima?" te "kakve su mogue uloge sporta u razvoju
kulture industrijskih i urbanih drutava?". Vezu sporta i politike izuavao je
Mejnoa 40(Marjanovi, 1987.).
U Poljskoj se nastanak sociologije sporta vidi u drutvenim promjenama i nizu
problema koje iz njih proizlaze. Sport je drutveno koristan, svestran i masovan, i
umnogome ovisi od razvoja odreenih oblasti ivota i kulture. Osnovne funkcije sporta,
prema Poljacima, su zabavna i vizualna funkcija formiranja drutvenih odnosa i
struktura, funkcija motornog osposobljavanja (Marjanovi, 1987.).
Problemi profesionalnog i amaterskog sporta, kao i utjecaj idejnih promjena
na sport, drutveni izvori sporta, drutveni uvjeti i mogunosti njegova irenja u
ruralnim sredinama, problemi socijalizacije u sportu i sl., osnovne su teme Whalla. Za
razliku od njega, Krawczyk govori o tjelesnoj kulturi kao dijelu ope kulture pomou
koje se ovjek ponovno vraa prirodi, a njene su funkcije aksioloko-akulturacijska i
socio-tehnika. Suvremeni sport treba promatrati kao jedinstvenu cjelinu koja
obuhvaa vaan i specifini fenomen suvremenog drutva i kulture, te ukazati na
unutarnju diferencijaciju sporta. Pored sporta ona obuhvaa odgoj i rekreaciju u
funkciji zdravstvene preventive i uvanja ekoloke ravnotee. Modzykowskye se bavi
utjecajem politike na sport te univerzalnim vrijednostima sporta koje obogauju
pojedinca i sportsku zajednicu ( Marjanovi, 1987.).
U SSSR-u je sport vaan imbenik i sredstvo drutvene integracije.
Iako je naglaena i klasna dimenzija te povezanost s drugim drutvenim
40
Povezanost sporta s ekonomskim i komercijalnim ciljevima, olimpijski pokret, nacionalne i

meunarodne konflikte u politici i sportu, neutralnost sporta i sl.
37
pojavama, sport je sredstvo za bri dolazak u komunizam. Posebno se u tome

istie Ponomarev (znaenje znanstveno-tehnikog progresa za tjelesnu
kulturu), koji osnovni problem sociologije vidi u istraivanju odnosa rada,
slobodnog vremena i tjelesne kulture ( postoje moralni, intelektualni, estetski
i radni odgoj). Sport ima utjecaj na socijalizaciju, jer kroz masovnost aktivira
identifikaciju, pa ga treba drutveno planirati. Jakobson govori o tjelesnom
odgoju, sportu i rekreaciji kao dijelovima tjelesne kulture (sport se sastoji iz
masovnog, akog i spektakularnog, to ukljuuje i industriju dokolice). I
konano, Novikov i Stepovoj smatraju da je tjelesna kultura drutvena pojava
koja ima ulogu u izgradnji socijalizma kroz istraivanje sociolokih
problema i aspekata tjelesne kulture u socijalistikom drutvu (Marjanovi,
1987.).
4.2. Nastanak i razvoj sociologije sporta u Hrvatskoj
U Hrvatskoj, pristup istraivaa sociologiji sporta nije tako temeljit ni
obuhvatan kao u drugim zemljama, nego je fragmentaran. Donedavno i nije ni
imao karakteristike konstituiranja posebne discipline.41 Istraivai se u nas u
poetku bave problemima poloaja tjelesne kulture u drutveno-politikom
sustavu, problemima tjelesne kulture u nastavi, odnosom tjelesne kulture i ena,
problemima profesionalizacije sporta i sl.
Analizom bibliografskih jedinica vezanih uz kinezioloku
sociologiju, bilo da su objavljene u hrvatskim asopisima i ostalim medijima,
bez obzira na mjesto boravka autora, ili hrvatskih autora objavljenih u
stranim asopisima i asopisima drugih republika (danas samostalnih drava)
od 1966. godine do danas, mogue je pronai samo dvadesetak radova.
Prvi radovi se u Hrvatskoj javljaju jo ezdesetih godina 20. stoljea.
Tako je 1966. bivi sporta i sociolog Mihovilovi objavio knjigu o
socijalnom statusu bivih sportaa. U njoj se nalazi podjela sportova u etiri
skupine. To su:
1) individualni sportovi (predmet natjecanja je vrijeme i prostor), u
koje spadaju atletika, plivanje, biciklizam, klizanje,
2) igre ( koarka, odbojka, rukomet, vaterpolo, nogomet, hokej, tenis, stolni tenis),
3) borilaki sportovi (hrvanje, boks, judo i sl.),
4) individualni sportovi s efektom i estetskim izraajem (gimnastika, umjetniko
klizanje, umjetniko koturanje, skokovi u vodu, skijaki skokovi i sl.).
41
Tek se krajem 20. stoljea pojavila knjiga Zorana ugia Uvod u sociologiju sporta, a poetkom 21.
stoljea knjiga Sociologija sporta. Ove se knjige mogu smatrati prvom sustavnom razradom ove
problematike u Hrvatskoj.
38
Pet godina kasnije Vrcan sugerira sociolozima bavljenje i obinim,

trivijalnim stvarima kao to je nogomet. Kao fenomen masovne kulture,
nogomet, po njemu, obiluje drutveno uvjetovanim agresijama, pa cilj prestaje
biti igra, gledanje i zabava. Promjene u nogometu su izazvane promjenama u
drutvu, pa je on sve manje igra, a sve vie zamren, kompliciran i naporan rad
uz planiranje trenera.. Komercijalizira se, diferenciraju se oni koji ive za
nogomet od onih koji ive od nogometa, ime se sve vie birokratizira, a
birokratske strukture postaju glavni nositelj i organizator. U nogometu, kao i u
drutvu, sve se vie stvara elita, ime se produbljuje razlika izmeu vrhunskih
ekipa-profesionalaca i ostale mase, igraa-amatera.
Slika 12. Sociologija sporta ima jako uporite i u Splitu
Sran Vrcan (1922. - 2006.)
Djela:
Sociolog pred fenomenom nogometa
Sport i nasilje danas u nas
The Curious Drama of the President of a Republic Versus a Football
Fan Tribe: A Symptomatic Case in the Post-Communist Transition in
Croatia.
Nogomet, politika, nasilje ogledi iz sociologije nogometa
From Ends to Trenches, and Back: Football in the Former
Yugoslavia
Svi tekstovi do 1975. godine odnosili su se na konkretne drutvene pojave

u sportu i tjelesnoj kulturi, a openitih utemeljenja discipline nije ni bilo. Jedni su
se bavili moralom u sportu, drugi socijalnim konfliktima, bibliografijama, i tek
uvodnim razmatranjima. Pokuavalo se tek usmjeriti pozornost javnosti na
drutvenu problematiku sporta, dok su kasniji radovi ozbiljnije, premda jo uvijek
samo djelomice, razraivali ovu problematiku, da bi tek 1975. godine dolo do
prvih konstitutivnih radova iz ove discipline.
Od oko 4. 400 radova sociologa zabiljeenih u jednoj bibliografiji koja razmatra
razdoblje 1974.-1979., ne nalazi se vie od jednog hrvatskog autora o ovoj temi.
U asopisima tjelesne kulture javljaju se specifini tekstovi koji govore
o drutvenoj uvjetovanosti motorikih sposobnosti. Tako 1973. Petrovi i Hoek
piu o utjecaju socijalnih osobina na motorike sposobnosti i korelacijama
dokazuju postojanje tih odnosa.42
Tek nakon 1980. godine poinje vei i ozbiljniji interes sociologa za ovu
42
U tim istraivanjima ima znaajnih metodolokih i konceptualnih problema, jer se politika orijentacija
obitelji mjeri lanstvom u SK, a poloaj u raspodjeli drutvene moi osim toga i lanstvom u sindikatu, SSRN
te u organima samoupravljanja (iako se zna da drutvena mo obinog lana, pa i radnikog savjeta, nije ista
kao mo funkcionara, pa ak i kod ovih zadnjih postoji hijerarhija), a materijalni poloaj se mjeri, izmeu
ostaloga, posjedovanjem TV i radio aparata, tednjaka, friidera, i automobila, to danas gotovo svaka obitelj
ima (postoje, meutim, razlike u materijalnom statusu u pogledu razliitih marka i vrsta ovih aparata, ali se to ne
zahvaa istraivanjem).
39
problematiku pa se u tematskim brojevima pojedinih asopisa javlja vei broj

tekstova. Tako u asopisu "Pogledi" izlazi tematski blok na temu "Drutvene
funkcije sporta" (1984.), to predstavlja korak dalje prema konstituiranju
discipline jer podastire ak 13 tekstova o sportu s razliitih aspekata, od kojih su
neki bitni za ozbiljnije sustavno raspravljanje o sportu.
Na tragu konstituiranja discipline jest i Marjanoviev lanak iz 1984.. Da bi
doao do drutvenih funkcija sporta (latentnih i manifestnih), koje mogu proizlaziti
iz prolosti, sadanjosti ali i budunosti, autor analizira drutvenu strukturu sporta
koja se, po njemu, sastoji iz sljedeih elemenata:
1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)
8)
sportske linosti,
sportske drutvene skupine,
sportske drutvene djelatnosti,
sportski drutveni odnosi,
sportske drutvene uloge,
sportski drutveni poloaji,
sportske drutvene vrijednosti i norme,
sportske drutvene institucije.
Prema kriteriju neposrednog sudjelovanja, autor sport dijeli na aktivni i

pasivni; po kriteriju stupnja kompetitivnosti dijeli ga na natjecateljski i
nenatjecateljski, a po kriteriju utilitarnosti na amaterski i profesionalni. Na kraju
zakljuuje da se ne moe govoriti o drutvenim funkcijama sporta openito, jer
se one znaajno razlikuju kod razliitih vrsta sportova.
Iako je nasilje u sportu ve dio nekih od spomenutih tekstova, 1990.
izila je i Vrcanova knjiga na ovu temu ("Sport i nasilje danas u nas"). U njoj se
nasilje u sportu dovodi u vezu s porastom nasilja u suvremenom drutvu, to je
u izravnoj vezi s razvojem drutvene krize, posebno krize vrijednosti. Nasilje je
vezano uz marginalni poloaj mladih (gotovo iskljuivih sudionika nasilnog
ponaanja), ali i uz postojanje nedemokratskog politikog sustava koji gui
izraavanje oporbenih ideja, pa se kompenzacija za to nalazi u sportu, koji je
naoko ideoloki neutralan. Demokratizacija sama po sebi ne rjeava problem
nasilja u sportu, jer jo uvijek ostaje problem marginalnog poloaja mladih.
Jedna skupina autora orijentirana je na istraivanja utjecaja
socio-demografskih imbenika na razvoj antropolokih dimenzija (vidi zbornik
Fakulteta za tjelesnu kulturu u Zagrebu, 1986.), ali i na proces socijalizacije. U ovu
skupinu spadaju i istraivanja o strukturi i dinamici sportskih grupa, kao npr. rad
Hoek - Momirovi (1979). u kojemu ukazuju na relativnu ovisnost motorikih
dimenzija o djelovanju stratifikacijskih struktura, iako su ove veim dijelom
bioloki uvjetovane. Osnovni praktini doprinos ovih istraivanja jest ukazivanje na
prilagoenost sustava odgoja i obrazovanja viim drutvenim slojevima populacije,
to uveliko sputava razvoj motorikih sposobnosti kod niih drutvenih slojeva.
40
Osnovna pretpostavka o znaenju egzogenih imbenika koji je "vei za sisteme koji

se udaljavaju od biolokog ekstrema antropolokog kontinuuma" (drutveni poloaj
je odreujui za razvoj mnogih osobina i sposobnosti pojedinca, pa i motorikih) je
dokazana i pored ve spomenutih problematinih odrednica socijalnog statusa, na
kojima se temelji i ovaj tekst. Neke odrednice socijalnog statusa imaju vei utjecaj
na neke motorike sposobnosti ispitanika (ispitivano je 23 indikatora motorikih
sposobnosti, a za 19 je utvrena korelacija s 9 socijalnih imbenika). Posebno su
znaajan utjecaj obrazovne karakteristike roditelja i rezidencijalne karakteristike.
Materijalni status obitelji pri tom ne igra nikakvu ulogu (posebno ne natprosjeni
materijalni status), to eliminira do sada stvorene zablude kako materijalna situacija
znaajno odreuje sposobnosti. Socijalizacijski i institucionalni subsustavi
(zanimanje, drutveno politika aktivnost roditelja i sl.) imaju najvei utjecaj na
motorike sposobnosti. I konano, zakljuuje se kako su one motorike sposobnosti
koje manje ovise o misaonim imbenicima neovisne od statusnih obiljeja
ispitanika i mogu se razviti pod utjecajem njegove vlastite aktivnosti (treninga i sl.).
Istraivanje o socijalnoj strukturi koarkake publike u Splitu pokazalo
je da publiku ovih utakmica ine mlai, obrazovaniji te urbaniji stanovnici od
prosjeka populacije (Bjelajac, 1990.). Diplomski radovi Grabara, Kokana i
Jankovia , koji su raeni istim instrumentom, pokazuju da se s obzirom na
spomenuta obiljeja publika znaajno razlikuje kod nogometnih, vaterpolo i
rukometnih utakmica. Tako se najvie razlikuje nogometna publika, koja je
manje urbana i manje obrazovana od koarkake.
U skupinu istraivanja sportske publike spadaju i istraivanja koja su izvrili
Buzov, Magdaleni, Perasovi i Radin (1990.) "Navijako pleme" i knjiica Fanuka,
Magdalenia, Radina, ugia (1991.) Zagrebaki nogometni navijai: grupni portret
s BBB u sredituo ekstremnim navijaima i nogometnom huliganizmu na stadionu
"Dinama" u Zagrebu. U tu skupinu spada i Lalieva knjiga Torcida pogled
iznutra (1993.a), koji je metodom promatranja sa sudjelovanjem otkrio mnoge do
tada nepoznate karakteristike splitske Torcide (primjerice, strukturu moi, supkulturu
navijanja i sl.), kao i lanak istog autora o uzrocima krize na nogometnim
utakmicama (1993.b) u kojemu u dva imbenika vidi razloge opadanja posjeenosti
nogometnih utakmica (ratni uvjeti i kvaliteta nogometa).
Najsustavniji i najobuhvatniji radovi iz kinezioloke sociologije u Hrvatskoj
su spomenute ugieve knjige: Uvod u sociologiju sporta (1996.) i Sociologija
sporta (2000.). Dok se prva sastoji iz tri dijela, pri emu se u prvom dijelu postavlja
sociologija sporta kao specifina disciplina (generalne strategije u sociologiji,
sociologija sporta kao multiparadigmatska znanost i predmet te metode sociologije
sporta), u drugom dijelu razrauje se sport kao drutvena pojava (pojam sporta,
drutvena struktura sporta, sport i socijalna stratifikacija, sport i socijalizacija). U
treem se dijelu govori o sportu kao sociopsiholokoj pojavi (pojedinac i grupa u
sportu, sport i kolektivno ponaanje te sociologija i sport). U drugoj knjizi rasprava se
proiruje i na odnos sporta i rada te dokolice, i na sport i politiku.
41
Iako irih pretenzija, u znaajne radove spada i Perasovieva knjiga

Urbana plemena - sociologija supkultura u Hrvatskoj (2001.). Supkulture
mladih prihvaaju nasilje kao model ponaanja i prolaze kroz neke etape.
Krajem ezdesetih i poetkom sedamdesetih godina 20 st. javlja se rokersko
suprotstavljanje sustavu. Zbog komercijalizacije roka, osamdesetih se godina
javlja pank. Daljnjom fragmentacijom nastaju hard-core kontra-pank akteri
zbog uklopljenosti panka u srednju struju. Ta se supkultura dijelom pribliava
nogometnom ritualu, iako su navijai izgradili huliganski stil utemeljen na
sukobu s navijaima protivnike momadi i snagama reda. Ritual na stadionu
ima i ire drutvene elemente (kompeticija, insistiranje na mukosti, uporaba
alkohola). Nastanak darka izazvao je histeriju roditelja i zabranu okupljanja.
Autor analitiki ispravlja nepravdu nanesenu supkulturama mladih, koje imaju
neke zajednike dimenzije. Jer, agresivnost se dijeli na simboliku i stvarnu, a
najizraenija je kod nogometnih huligana i navijaa. Autor pridaje znaenje i
klasnom odreenju supkulture te utjecaju kulturnog miljea (urbano protiv
ruralnog, moderno protiv tradicionalnog), a donekle i roditelja. I konano,
pojam urbano pleme autor identificira sa supkulturom, ali preuzima i problem
dvostrukog znaenja: pleme moe biti konkretan akter, skupina pojedinaca, a
moe znaiti i apstraktnu skupinu obiljeja.
U tekstu From Ends to Trenches, and Back: Football in the Former
Yugoslavia Vrcan i Lali objanjavaju navijako ponaanje strukturalnom
vezom izmeu nogometnih navijaa i politike u doba krize i rata u bivoj
Jugoslaviji. Politizacija navijaa i instrumentalizacija njihova ponaanja
ubrzala je stvaranje novih nacionalistikih drava. Ozakonjenost nasilja kroz
plemensko ponaanje publike prenijela se s tribina u rovove. Mahanje
zastavama i alovima zamijenjeno je mahanjem oruja, a nogometni
ratnici su se preko noi pretvorili u vojnike. Od simbolizma navijake
agresije do agresivnog politikog i vojnog simbolizma mali je korak, koji
pokazuje da se i od simbola moe poginuti. Osnovna naela vojne
organizacije su i prije prvih hitaca ve uvjebana. Militantni su navijai
postali dragovoljci. Simbolizam je iskoristio navijae za sukob, i to na obje
strane. Stajalite da su navijai i nacionalistika politika izazivali rat, od njih
stvara vojnu avangardu. Jer, drutvo je ve preplavljeno nasiljem, a navijai
su postali katalizator masovnog nasilja. Navijaka supkultura je udna
otopina. Ona je istovremeno i spontana, svrhovita, inventivna, sklona
ekscentrizmu i kaotina, ali i organizirana, stroga i hijerarhizirana. Upravo se
zato od kaotine spontanosti i nesputanosti lako preokrenuti u strogu vojnu
disciplinu i zapovijed. Naalost, ne i obratno. Oni koji su mislili da e nakon
kulminacije nasilja u ratu zbog pranjenja agresije lako moi kontrolirati
navijae, grdno su se prevarili. Nasilje na nogometnim tribinama i dalje je
prisutno, zakljuuju autori.
Vrcanov lanak: The Curious Drama of the President of a Republic
42
Versus a Football Fan Tribe: A Symptomatic Case in the Post-Communist

Transition in Croatia. objavljen u International Review for the Sociology of Sport
(2002.), nudi socioloku interpretaciju konflikta izmeu predsjednika Tumana i
nogometnog plemena 1990. Konflikt je zapoeo kao svaa u hrvatskoj nacionalnoj
i politikoj obitelji oko promjene imena Dinama i prerastao je u prvu javnu
manifestaciju politike karizme s narastajuim politikim posljedicama. Autor na
kraju zakljuuje da je i tranzicija puna problema vezanih uz odnos nogometa i
politike, posebno nogometnih strasti i nacionalizma.
Najnovije to je iz pera hrvatskih autora izilo iz sociologije sporta jest
knjiga Srana Vrcana pod naslovom Nogomet, politika, nasilje ogledi iz
sociologije nogometa (2003.), u kojoj autor podastire povijest nogometa kao
vrlo stare igre, ali igre koja se nije uvijek igrala po istim pravilima, niti s istim
brojem igraa (jo su stari Kinezi prije 4.000 godina igrali neku igru s loptom slinu
nogometu, a koju su preuzeli od Mongola, a jo prije od rimskih legija, neku su
takvu igru igrali i ratnici Aleksandra Makedonskog, i to u punoj ratnoj opremi).
U istoj se knjizi nalazi i periodizacija razvoja nogometa od igre meu
razliitim gradskim kvartovima Firence na trgu Di Santa Croce, preko uspostavljanja
odreenih pravila u Engleskoj 1864. , koja su bila opeprihvaena (est godina
kasnije broj igraa je ogranien na 11), kada je nogomet smatran radnikim sportom,
preko nogometa rane moderne, kada nogomet postaje stalna i organizirana
drutvena djelatnost sa stalnom radnikom publikom i igraima (tek uvoenje
nogometa u kole daje mu status neke vrste normalnosti), i kasne moderne, kada
nogomet doivljava niz krupnih promjena (za igrae prestaje biti igra i postaje posao,
tehnizacija i scientifikacija, industrijalizacija klubova, mundijalizacija i politizacija
nogometa, dravna intervencija u svijet nogometa, pojava modernog navijakog
huliganizma, profesionalizacija nogometaa i kanal drutvene pokretljivosti navie),
pa sve do post modernog razdoblja koje se odlikuje makrostrukturalnim i
makrokulturalnim promjenama koje su ve bile zaete u kasnoj modernoj (sustavna
dominacija trinih odnosa, dominacija kapitala, internacionalizacija, dislokacija i
relokacija nogometnog pogona, promjena drutvenog poloaja i ponaanja igraa i
drutvene naravi navijaa, televizacija nogometa i sportizacija televizije, feminizacija
nogometnih igraa i navijaa, promjena uloge trenera u timskom radu, povlaenje
dijela navijatva od nasilja i dr.).
U drugom dijelu knjige autor detaljnije problematizira nasilje u nogometu i
oko njega, ali i odnos politike prema nogometu i obrnuto, s posebnim osvrtom na
Hrvatsku u tranziciji, na odnos izmeu navijakog plemena i predsjednika
Tumana oko promjene imena Dinama, o ulozi navijakog plemena u zadnjem ratu
na Balkanu (na svim zaraenim stranama), o promjenama u navijakom nasilju,
dok u zavrnome poglavlju nudi socioloku analizu nogometa u procjepu izmeu
normalnog i patolokog, o emu e biti rijei kasnije.
I konano, postoji i vei broj stranih i domaih asopisa koji se bave
problemima sporta (International Review of Sport Sociology, Telesna
43
kultura - Ljubljana, Kineziologija - Zagreb, Fizika kultura - Beograd,

Fizika kultura - Skopje i dr.), u kojima se objavljuju, iako rjee, tekstovi iz
kinezioloke sociologije. Isto tako, postoji i meunarodno udruenje za
sociologiju sporta (International Committe for Sociology of Sport ICSS,
koje izdaje spomenuti asopis, a povezano je s UNESCO-vim savjetom za
tjelesni odgoj i sport).
U zakljuku analize nastanka i razvoja kinezioloke sociologije u
Hrvatskoj moe se rei da je i u Hrvatskoj kinezioloka sociologija nastala nedugo
nakon njezine pojave u ostalom dijelu svijeta, ali i da je u poetcima bila
fragmenatrna i nesustavna. U njoj su do sada bila izraena bar dva osnovna
pristupa. Jedan, koji je pokuao dublje i hrabrije zahvatiti pojedine probleme
sporta u dinamici razvoja analizirajui prolost i sadanjost te pokuavajui
sagledavati perspektive sutranjice. I drugi, koji pokuava zahvatiti stvar u
korijenu i koji se najvie pribliava antropolokom shvaanju totaliteta ovjeka
kao samorealizirajue jedinke uronjene u drutveni prostor i vrijeme. Takoer se
moe tvrditi da je u zaecima kinezioloka sociologija u Hrvatskoj bila blia
kritikim teorijama koristei se kvantitativnim metodama, a da se u svojim
kasnijim etapama pribliava interakcionizmu, proirujui metodoloki pristup i na
kvalitativne metode (promatranje, promatranje sa sudjelovanjem i sl.). I konano,
sustavno tretiranje ove problematike tek je novijega datuma, ali se odnosi
iskljuivo na sport. Ne smije se pritom zaboraviti da je kinezioloka sociologija
sintagma koja osim sporta obuhvaa i rekreaciju, o emu nai sociolozi do sada
nisu uope pisali.
44
5. SOCIOLOGIJA SPORTA I DRUGE ZNANOSTI

Zbog razgraniavanja predmeta istraivanja i istraivakih problema,
treba poneto rei i o odnosu izmeu kinezioloke sociologije i s njom
povezanih disciplina. ugi (1996.) ovu problematiku promatra na dvije razine:
1) kao neovisni interdisciplinarni odnos,
2) kao intradisciplinarni odnos unutar kineziologije.
U prvom se sluaju moe napraviti usporedba predmeta istraivanja
izmeu sociologije sporta i drugih drutvenih znanosti kako bi se preciznije
odredio predmet istraivanja sociologije sporta. To su:
1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)
psihologija sporta,
politologija,
ekonomske znanosti,
sociologija odgoja i obrazovanja,
socijalna psihologija,
sociologija slobodnog vremena,
sociologija kulture.
Iako se antropologija bavi istraivanjem ovjeka u totalitetu, i ona je

podijeljena na razliite poddiscipline (fizika antropologija, kulturna i socijalna
antropologija). Sociologija sporta se koristi antropolokim spoznajama i bavi se
istraivanjem ovjeka - sportaa kao subjekta drutva, nositelja drutvenih uloga,
poloaja i funkcija.
Za razliku od sociologije sporta, koja se bavi drutvenim i kulturnim
aspektima sporta i tjelovjebe, psihologija sporta otkriva utjecaje psihikih
imbenika (emocija, osobina linosti, konativnih, kognitivnih i motorikih
sposobnosti te stavova) na sport i tjelovjebu te utjecajem sportske aktivnosti
na njih. Openito, psihologiju zanimaju individualni, psihiki imbenici, a
sociologiju drutveni.
Rezultati istraivanja sociologije sporta znaajni su i za biologiju, ali i za
ostale prirodne znanosti (istraivanje morfolokih i funkcionalnih mogunosti
organizma, proizvodnja hrane za sportae, zdravstveni status, terapija sportaa,
rehabilitacija, izrada matematiko-informatikih modela treninga i sl.). Razvojem
metoda i tehnika prirodnih znanosti moe se postii vea efikasnost vjebe, a
sociologija sporta mora upozoravati na negativne aspekte primjene znanosti u
tjelesnoj vjebi i sportskom treningu ( rtvovanje ovjeka rezultatu, a vjeba mora
biti u skladu s ljudskim potrebama i mogunostima).
Za politologiju je sport djelatnost preko koje se mogu ostvariti razliiti
drutveno-politiki ciljevi (od prezentacije drave i vlasti, do utvrivanja i stvaranja
45
poeljne politike svijesti i provoenja lokalne politike). Tako se mnogi politiari

bave popularnim sportovima, naravno pred kamerama, a sve velike sportske
priredbe otvaraju vrhunski politiari skupljajui politike bodove kod biraa. Mnogi
od toga prave i pravi politiki spektakl.43 Drave se identificiraju s uspjehom svojih
sportaa, premda je sport u osnovi individualna borba.
Sociologija sporta na politiku gleda kao na jedan od drutvenih okvira koji
prua poticajne, odnosno destimulirajue impulse odreenoj djelatnosti, te se javlja
ili kao motiv postizanja boljeg uspjeha ( patriotizam, ast, osjeanje obaveze,
materijalni status sportaa i klubova i sl.), ili kao smetnja postizanja uspjeha
(blokada, trema, inhibicija radi osjeaja pretjerane odgovornosti).
Sport interesira i ekonomske znanosti radi ulaganja i odravanja, te
stvaranja radne kondicije zaposlenih. Ulaganja mogu biti u razne sportske
rekvizite, opremu, znanstvena i kolska sredstva, kroz reklamu proizvoda.
Budui da su masovni sportovi i posjeeni masovno, firme reklamiraju svoje
aktivnosti na sportskim terenima, od ega imaju koristi i klubovi, ali i firme
koje reklamiraju. Sociologiju sporta takoer zanimaju i odreene ekonomske
pojave i procesi, jer su oni u sportu prisutni, ali oni nju zanimaju s aspekta
utjecaja i odnosa prema sportu. Tvornice sportske opreme ne ostvaruju profit
samo od sportaa, ve i od onih koji ih imitiraju, a to su poglavito mladi.
Socijalna psihologija se bavi istraivanjem ovjeka i drutvene situacije
(neposredne interakcije izmeu pojedinca i skupina, od pojedinca prema skupini,
ali i od skupine prema pojedincu). Ona postavlja pitanja u kojoj mjeri drutvena
situacija odreuje psihiki ivot pojedinaca; time pomae sociologiji sporta dajui
ire odgovore koji se mogu primijeniti i na sportske grupe i publiku.
I sociologija sporta se bavi istraivanjem specifinih drutvenih uvjeta
obrazovanja vezanih uz tjelovjebu, ali se u tome razlikuje od sociologije
odgoja i obrazovanja iji je opus proiren na cjelokupan odgoj i obrazovanje.
Sociologija slobodnog vremena dala je okvir za izuavanje dokolice, a
prestrukturiranje slobodnog vremena prema kreativnom provoenju je zajedniki
zadatak i nje i sociologije sporta.
Sociologija kulture je disciplina koja se bavi odnosom izmeu kulture i
drutva pa je mora zanimati i problematika tjelovjebe kao kulturnog fenomena.
Ona sociologiji sporta daje odgovore od ireg kulturnog znaenja koje ova moe
koristiti na konkretnim primjerima tjelovjebe kao kulturnog fenomena.
Sociologija je sporta u nekim varijantama proizila iz sociologije kulture.
U drugom sluaju treba utvrditi odnos sociologije sporta prema
drugim kineziolokim disciplinama. Kineziologija se definira kao znanost
koja prouava zakonitosti upravljanja procesima vjebanja i posljedicama tih
procesa na ljudski organizam (Mrakovi, navedeno prema ugiu, 1996:65.).
43
Na Olimpijskim igrama u Mnchenu 1939., npr., Hitler je napustio stadion da se ne bi morao

rukovati s Jessy Owensom i time izazvao diplomatski incident.
46
Poloaj sociologije sporta unutar kineziologije treba sagledavati iz kuta

kinezioloke antropologije. Ona prouava ovjeka cjelovito (kao
biopsihosocijalno bie), posebno pod vidom strukturalnih i funkcionalnih
zakonitosti koje su od znaaja za programiranje i kontrolu kineziolokih
transformacijskih postupaka (ugi, 1996: 66.). Meutim, sociologiju sporta
zanimaju i drugi problemi vezani uz sport, a ne samo oni koji su vezani uz
programiranje i kontrolu kineziolokih transformacijskih postupaka.
Sociologija sporta se mora baviti i svim onim pitanjima odnosa sporta i
drutva, i to dvosmjerno:
1) kao utjecaj drutva na sport (ekonomske prilike, stupanj razvoja tehnike i
tehnologije, kulturne i etnodemografske karakteristike i promjene i sl.),
2) kao utjecaj sporta i svega oko njega na drutvo i njegov razvoj.44
Sociologija sporta je stoga interdisciplinarna djelatnost koja se koristi
postignuima svih onih disciplina koje su vezane uz kineziologiju i
kinezioloku antropologiju.
44
To se najbolje vidi iz Vrcanovih tekstova, gdje se tvrdi kako su lanovi Torcide zamijenili parole
orujem u Domovinskom ratu, a nakon zavretka rata bilo je daleko tee vratiti se u normalan ivot,
to je utjecalo na porast nasilja u drutvu (vidi: Vrcan, 2003.).
47
48
6. POJAM I DRUTVENA STRUKTURA SPORTA

Sve pojave, pa i drutvene, imaju svoju strukturu. Sam pojam struktura ili
sastav znai da se pojava sastoji iz nekih elemenata, ali pokazuje i bitne odnose
meu tim elementima. Tako se, primjerice, struktura atoma sastoji iz jezgre koja je
pozitivno nabijena i elektrona koji je nabijen negativno, a upravo ti naboji ine da
su oni vezani u jednu strukturalnu cjelinu. Po ugledu na taj najelementarniji primjer,
struktura drutva se sastoji iz elemenata od kojih se sastoji drutvo, ali i iz njihovih
meusobnih odnosa. Tako, na najvioj razini apstrakcije, drutvo se sastoji iz
ovjeka s njegovim potrebama, vrijednostima i normama, kao temeljnim
elementima strukture, drutvene djelatnosti kao aktivnosti kojom on zadovoljava te
svoje potrebe, realizira ciljeve i norme, drutvenih odnosa u koje stupa u procesu
vrenja djelatnosti te drutvenih skupina u kojima se ti odnosi odvijaju, ljudskih
zajednica kao oblika udruivanja po srodnikom ili teritorijalnom principu,
drutvenih organizacija i institucija kao pisanih pravila usmjerenih udruivanjima te
drutvenih tvorevina kao proizvoda svih spomenutih elemenata strukture.
Slika 13. Struktura drutva
Struktura je uvijek neraskidivo povezana s prirodom. Priroda je temelj

funkcioniranja drutva jer u njoj ovjek nalazi elemente koje prilagoava svojim
potrebama. Struktura je takoer povezana i s razvojem koji se dogaa
promjenama sastavnih strukturalnih elemenata.
I sam ovjek, kao temeljni element strukture, sastoji se kako iz prirodnih
elemenata (voda, minerali i sl.), tako i iz drutvenih, koji se stalno mijenjaju
(norme i odnosi koji postoje u nekom drutvu nalaze se u njemu kao i oko njega).
U istraivanju strukture uvijek se mora voditi rauna o toj neraskidivoj vezi, iako
49
je mogue, a to znanost i ini, analitiki razdvojiti strukturalne elemente od

razvojnih, kako bi se bolje i detaljnije objasnili i jedni i drugi.
Iz toga slijedi kako struktura drutva govori o elementima iz kojih se
drutvo sastoji, kao i o odnosima izmeu njih. Budui da je znanost
apstraktna, to se, kada se govori o strukturi drutva, moe govoriti o
razliitim stupnjevima apstrakcije. Najopenitijom razinom apstrakcije bavi
se opa sociologija, dok se konkretnim razinama bave tzv. posebne
sociologije.
6.1. Pojmovno odreenje sporta
Pojam sporta pokriva raznovrsne aktivnosti te ga je teko precizno
definirati. Bez operativne definicije, pod sportom se moe podrazumijevati sve.
Teorijske definicije ne mogu uvijek u potpunosti zadovoljiti. De Coubertineova
definicija sporta kao dobrovoljnog i uobiajenog kulta intenzivnog miinog
napora oslonjenog na elju za progresom (sve do rizika) iskljuuje neke
sportove. Magnanova definicija sporta kao djelatnosti dokolice s dominirajuim
tjelesnim naporom koja istovremeno pripada igri i radu te se prakticira
natjecanjem pod specifinim pravilima i institucijama, a koja je pogodna za
preobraaj u profesionalnu djelatnost, iroka je i nediskriminatorna jer se i
mnoge druge aktivnosti dokolice takoer zasnivaju na tjelesnom naporu, a ne mogu
se uvrstiti u sport (ples, hobby i sl.), dok je Cailloisova definicija sporta kao igre
preuska jer ne obuhvaa neke njegove drutvene dimenzije. Sport je aktivnost u
slobodnom vremenu ija je dominanta fiziko jaanje kroz igru i rad istovremeno, a
odvija se kroz natjecanje obuhvaeno pravilima i specifinim institucijama s
mogunou preobrazbe u profesionalnu aktivnost. (Kurt Weiss).
Marjanovi smatra kako sport openito ne postoji, ve postoje samo
razliite vrste sporta, a budui da je svaki sloen, ima i posebnu drutvenu
strukturu koja se razlikuje od strukture drugih sportova (Marjanovi, 1984.)
ugi zato odreuje sport i kao igru i kao strukturiranu aktivnost koja je
posljedica ovjekovog kulturolokog odreenja (ugi, 1996.). I druga iva bia
se, naime, igraju, ali je ljudska igra odreena i kulturom.
Slika 14. Pierre de Coubertin
Pierre de COUBERTIN
(1863.-1937.)
Aktivan sporta (boksa, maevalac, jaha i vesla). Bio je uvjeren kako je
sport odskona daska moralne energije. Iz tog uvjerenja htio je obnoviti
Olimpijadu. Na sjednici francuske udruge atletiara, iji je bio generalni
tajnik, iznio je tu ideju, ali je dobio malu potporu.
50
U malobrojnim istraivanjima ove problematike prevladavaju

pozitivistika ili normativistika stajalita, odnosno vre se empirijska
istraivanja ili se vrednuju razliite norme u sportu te sama sportska
aktivnost. Raspon kriterija za definiranje sporta kree se od odreenja sporta
kao ale, zabave, igre, kulta intenzivnog muskulaturnog napora, borbe,
strasti, i sporta kao institucije u urbaniziranom drutvu, gdje sport postaje
najvii institucionalizirani oblik ovjekove aktivnosti.
Sport postoji otkad i ovjek, ali nije uvijek bio institucionaliziran. On je
oduvijek bio sastavni dio ivota zajedno s radom. On je igra, pa se odvija u
imaginarnom svijetu s magijskim prizvukom, posebno u starim civilizacijama
kada nije bila razvijena diferencijacija na bazi podjele rada. Jedna od prvih velikih
podjela rada, nastala u robovlasnikom drutvu, bila je podjela na umni i tjelesni
rad; ona je sport svrstala u tjelesnu aktivnost, pa je zbog velianja duhovne i
podcjenjivanja tjelesne aktivnosti sport dugo vremena bio podcijenjen. Tek
nastankom graanstva sport dobiva i neke nove dimenzije, politizira se,
komercijalizira i profesionalizira, postaje spektakl, manipulacija i nain
odvlaenja pozornosti ljudi od njihovih svakodnevnih problema.
Iz toga se jasno vidi da je sport drutvena i kulturna pojava, pa u
nastojanjima upoznavanja drutva treba analizirati i sport, kao i obrnuto: da bi se
sport upoznao, potrebno je istraiti drutvo i kulturu. Nastao kao igra, sport u
suvremenom drutvu i kulturi sve vie gubi taj smisao, pretvarajui se u sport bez
igre. To je svojevrstan vid otuenja u sportu. ovjek se otuuje od svojih
autentinih vrijednosti, ime se pomou njega ne mogu vie ostvariti osnovne
funkcije igre: spoznavanje svijeta i nae uloge u njemu. Ostale dimenzije sporta
(kompetitivna, drutvena, psiholoka, ekonomska, politika, pravna, znanstvena,
kultna i druge) sve vie potiskuju njegovu ludiku dimenziju, ime on gubi svoj
izvorni smisao.
Sport je, socioloki gledano, drutvena pojava sa specifinim drutvenim
funkcijama. On je izraz drutvenih potreba, a to podrazumijeva njegovu ovisnost
od drutva, ali i drutva od sporta. Za razliku od drugih tjelesnih aktivnosti, sport
uvijek karakterizira mjerljivost rezultata, natjecanje (borba), dobrovoljnost
sudionika i gledalaca te specifino druenje. Ako ovih elemenata nema, onda se ne
radi o sportu, ve o nekoj drugoj aktivnosti (rad i dr.).
S obzirom na ludiki karakter, sport moe udovoljiti potrebama
suvremenog ovjeka. Stanovnik velikog grada moe duboko odahnuti od monotone
svakodnevnice i nauiti kako vrednovati vrijeme u napetosti oekivanja
neizvjesnog rezultata. Ljepota sporta nije u sanjarskom bjeanju, ve u aktivnoj
afirmaciji slobode, odmah i na licu mjesta. To je razlog za zadravanje ludike
dimenzije sporta, jer igra je sutina ivota, stvaralatva, rada, a samim time i idealni
oblik komunikacije. Zbog integracije drutvenih i individualnih ciljeva koje nee
ugroziti zadovoljavanje jednih na raun drugih, sport unapreuje ivot pojedinca.
Polazei od te dinamike crte, moe se razlikovati vie vrijednosnih orijentacija
51
prema sportu, to omoguuje podjelu na razvojni, rekreativni, standardni i vrhunski

sport (Marjanovi, 1984.).
Razvojni sport predstavlja poticanje i usmjeravanje psihotjelesnog
razvoja te podrazumijeva tjelesni odgoj u koli i sportske organizacije za djecu i
mlade. Radi postizanja socijalizacijskih ciljeva sportske aktivnosti treba
prilagoavati uzrastu i angairati vei broj strunjaka u razradi programa.
Rekreativni sport je sredstvo postizanja individualnih i drutvenih
ciljeva za otklanjanje nepovoljnih posljedica rada i ivota, raznih bolesti te
oteenja organizma (esto se koristi u lijeenju bolesti ovisnosti). Preduvjeti za to
su razvoj svijesti o potrebi rekreacije, jasna struna uputstva, organiziranje u
radnim organizacijama, ustanovama i sl.
Standardni sport ne slui samo rekreaciji, ve i postizanju rezultata te
prateih drutvenih efekata. U njemu se raaju talenti za vrhunski sport, stvara se
drutvenost, solidarnost, patriotizam i sl., to bitno odreuje i razvojni i rekreativni
sport. To je masovan, rasprostranjen i strukturiran sport, pa je preduvjet njegova
razvoja razvoj objekata i terena.
Vrhunski sport dokazuje i proiruje krajnje granice ljudskih
psihotjelesnih sposobnosti i njihova unapreivanja do novih mogunosti. Zato je
kompetitivan i usporeuje se s drugima. Svaki sljedei korak i pokuaj novog
rekorda je korak u nepoznato. On je interesantan za dokazivanje novih
mogunosti ovjeka, ali i opasan za sportaa.
Po stupnju neposrednog sudjelovanja u sportskoj aktivnosti sport se moe
podijeliti na aktivni i pasivni sport ( Marjanovi, 1984.).
Aktivni sport podrazumijeva neposredno bavljenje ili nastojanje
ostvarivanja neke od osnovnih sportskih vrijednosti (sportai, treneri,
nastavnici, savjetnici).
Pasivni sport znai promatranje sportske aktivnosti, pomaganje, organiziranje
i pripremanje, u to spadaju brojne organizacije i institucije.
Po kriteriju kompetitivnosti moe se govoriti o natjecateljskom i
nenatjecateljskom sportu (Marjanovi, 1984.).
Natjecateljski sport je konkurentsko djelovanje koje za cilj ima pobjedu, a
odlikuje se potpunim zalaganjem, rtvovanjem i intenzitetom napora. On je atraktivan
za promatrae, pa osim neposrednih sudionika ima i publiku. Zbog postojanja
konkurencije postoje i norme koje ga ureuju, ali i oni koji ih odreuju. Zato je potrebna
organizacija pa takav sport gubi karakter igre i neeg privatnog, pretvara se u rad s
racionalnim djelovanjem, planiranjem i kvantifikacijom rezultata. Vrhunski
natjecateljski sport je uglavnom profesionalan (s osobinama privrednih organizacija).
Nenatjecateljski sport je nain razonode kojemu je cilj zabava, uivanje i
radost. Zato je vie privatna nego javna stvar, iako kondicija populacije moe biti
znaajna i za drutvo (privreda, vojska i sl.). Najee nema publiku, a ako je i ima, ne
plaa ulaznice, ve pasivno promatra i ne dijeli se na navijake skupine. Tim se sportom
mogu baviti svi, bez obzira na spol, dob, socijalni status i sl. Tu nema normiranja,
52
organiziranja i institucionalizacije jer je cilj zabava i uitak.

S obzirom na kriterij utilitarnosti, sport se jo moe podijeliti na
amaterski i profesionalni. Amaterski sport je najee nenatjecateljski, iako
to moe biti, a profesionalni sport je u principu natjecateljski.
Budui da je drutvo podijeljeno na razliite skupine, kao i da je sport dio
drutva pa je i u sportu prisutna diferencijacija s obzirom na elemente od kojih se
sastoji, jedno od osnovnih pitanja drutvene strukture sporta jest od kojih se
elemenata sastoji i kakvi su odnosi meu njima?
6.2. Drutvena struktura sporta
Drutvenu strukturu sporta ine sljedei elementi:
1)
2)
3)
4)
5)
sportski akteri s njihovim potrebama, vrijednostima i normama,

sportske djelatnosti i sredstava,
sportski odnosi i skupine,
sportske institucije i
sportske tvorevine.
Slika 15. Drutvena struktura sporta

Sportski
mediji
Sportska
djelatnost
Sportski
odnosi
i grupe
Sportski
akteri
Sportske
tvorevine
Sportska
privreda
Sportske
institucije
53
Sportski akteri su osnovni elementi te strukture, a mogu biti neposredni

(koji sudjeluju u igri) i posredni (koji igru kreiraju).
Sportske vrijednosti i norme se kod razliitih sportova razlikuju i predstavljaju
osnovni sustav vrijednosti i pravila ponaanja u vrenju sportske aktivnosti.
Sportska djelatnost je troenje psihotjelesne energije radi postizanja
nekog cilja i aktivnost je pojedinaca i drutvenih grupa s ciljem realizacije
sportskog dogaaja. Ona se, s obzirom na karakter, moe podijeliti na:
1) rekreativnu,
2) kolsku i
3) natjecateljsku.
Ciljevi svake od navedenih djelatnosti su razliiti. Kod rekreativne
djelatnosti to je postizanje odreenog efekta za organizam, kod kolske, uz to
uenje osnovnih postupaka u smislu ovladavanja sportskim znanjima te
umijeima, ali i odgajanje odnosa duha i tijela, a kod natjecateljske je, uz to, cilj
i postizanje boljeg uspjeha od drugih sudionika. Dok je kod natjecateljske
aktivnosti uvijek prisutna publika, kod ostale dvije to nije obvezatno.
Sredstva kojima se sportai slue u "procesu proizvodnje" su
mnogobrojna i ovise o sportu. Ona se openito mogu podijeliti na sredstva
kojima se sportai slue u realizaciji sportske aktivnosti (na pr. lopta, koplje,
kladivo, klizaljke, skije, karike, i sl.) i na sredstva koja im slue kao osnova za
to bavljenje (na pr. stadioni, dvorane, bazeni, hangari, more, rijeke i sl.).
Sportski odnosi i skupine uvijek su prisutni pri sportskoj aktivnosti, i to ne
samo meu neposrednim sudionicima, nego i izmeu njih i publike. One mogu biti
razliite vrste, kao to su i u drutvu openito (odnosi borbe i konfrontacije, slaganja
i simpatije, odnosi nejednakosti, odnosi suradnje i sl.). Mogu se zasnivati po
principu podjele rada (na razliitim drutvenim ulogama) i po principu podjele
vlasti (na razliitim drutvenim poloajima).
Sportski mediji imaju vrlo znaajnu ulogu u sportu jer su oni podiu sport na
pijedestal svetosti, ali i stvaraju popularne sportae piui o njima, a ne o nekim drugima.
Sportska privreda proizvodi i prodaje razliite sportske proizvode i na taj
nain popularizira odreene vrste sportova.
Sportske institucije su formalizirani sustavi odnosa i pravila ponaanja u sportskoj
aktivnosti s ciljem njenog organiziranja (timovi, klubovi i vii oblici organizacije).
Sportske tvorevine predstavljaju rezultati sportskih natjecanja koji su,
zahvaljujui promjenama u mogunostima, promjenljivi u vremenu i prostoru.
6.3. Drutvene funkcije sporta
Od vrste sporta i karaktera drutva ovise i drutvene funkcije sporta.
Postavlja se pitanje je li uope moe govoriti o drutvenim funkcijama sporta
54
openito. U totalitarnom drutvu osnovna je funkcija sporta dokazivanje nadmoi

sustava, a u humanistikom drutvu razvoj ljudskih potencijala koji pruaju
mogunost nadrastanja samoga sebe te razvoja inovacija.
Raspravu oteava i injenica da osim manifestnih, postoje i latentne funkcije,
koje se ne mogu uvijek prepoznati. Suvremeno drutvo i sport nisu homogeni, ve
izdiferencirani (esto se sastoje i iz supkultura). Isti sport za razliite drutvene
skupine moe imati razliit smisao, znaenje i funkcije, kao to i razliiti sportovi
razliitim skupinama mogu znaiti isto. Ono to je za jednu skupinu funkcionalno, za
drugu moe biti nefunkcionalno. I konano, budui da se drutvo i sport razvijaju,
mogu zadrati i neke funkcije iz prolosti, iako ih mogu i prevladati stvarajui i neke
nove, ali i budue, mogue.
Unato toga, definirati sport neovisno od drutva znailo bi maksimalno ga
apstrahirati, formalizirati, ideologizirati i mistificirati. Da bi se to postiglo, potrebno
je definirati drutvene funkcije sporta, samo je pitanje na koji nain? Jedini mogui
nain za to jest da se utvrivanju funkcija sporta pristupi diferencijalno, s obzirom
na razliite vrste sportova.
Tako je za aktivni i pasivni sport drutvena funkcija djelovanje na
gledatelje, a preko njih i na drutveni sustav. Drutvene funkcije nenatjecateljskog
sporta su zabava i uivanje sudionika. Drutvena funkcija natjecateljskog sporta jest
fascinacija milijuna izravnih i posrednih gledatelja. Drutvene funkcije neposrednih
sudionika se pri tomu razlikuju od funkcija drugih drutvenih skupina, institucija i
sl. (za prve on ima funkciju dobre zarade i ostvarivanja drutvene moi i ugleda, a
za politiare i privrednike funkciju manipulacije masama).
6.4. Sport kao igra
I pored toga to se moe initi da je igra kao sredstvo oputanja neto
to ne treba uzimati ozbiljno, itav niz vrlo ozbiljnih filozofa u prolosti se
bavio ovom pojavom. I premda to izgleda udno, jer se filozofija bavi
miljenjem, ljudi kao to su Heraklit, Platon, Kant, Schiller, Hegel, Marx,
Huizinga, Cailloa, Fink i drugi, od antike do suvremenog doba, bavili su se
fenomenom igre, to govori o tome kako je igra ozbiljno pitanje jer, ne samo
da je neki dovode u vezu sa samim miljenjem, nego i s pitanjem bitka,
slobode i nekih drugih filozofskih kategorija (Uzelac, 1987.).
Tako je Schiller, poznati njemaki filozof, igru smatrao temeljem ljudske
slobode i samoga ovjeka, jedinom potvrdom njegove ovjenosti, pri emu je
ovjek samo ovjek dok igra traje. Putem igre ovjek dospijeva do razumijevanja
umjetnosti ivota, pa je igra cilj estetskog oblikovanja ivota po naelima umjetnosti
kako bi se stvorio prostor za tjelesno oslobaanje ovjeka (Uzelac, 1987.).
Postoje znanstveni i filozofski pristup fenomenu igre. Dok se znanstveni
pristup odlikuje polaskom od fenomena igre kao antropoloke datosti, nastojei
55
istraiti rasprostranjenost oblika igre i njenog znaenja za kulturu, filozofski

pristup postavlja pitanje biti igre koja se istovremeno javlja kao privid, s jedne, i
kao znaajno polje stvarnosti (ne)stvarnosti, s druge strane.
Za razliku od ova dva pristupa, Eugen Fink razvija antropoloku
teoriju i putem igre nastoji shvatiti poloaj ovjeka u svijetu. Igra je po njemu
(kao to je to kod nekih vatra, voda, vrijeme, um i dr.) samo drugo ime za
vladanje svijeta, jer ona simboliki predstavlja cjelinu, pa se bit svijeta
osmiljava kroz igru.
Fink ukazuje na sljedeih pet bitnih momenata ljudskog bivstvovanja
i razumijevanja biti postojanja ovjeka:
1)
2)
3)
4)
5)
rad,
vladavina,
ljubav,
smrt,
igra (Uzelac, 1987.).
ovjek ne misli samo pomou simbola, ve i u slikama iz stvarnosti, te

svijet moe iskuavati ne samo racionalistiki (miljenjem), ve i igrom, borbom,
ljubavlju i smru. On se stalno pita "to sam ja zapravo?", a elementarni sadraji
njegova ivota (rad, vladavina. ljubav, smrt i igra) ukazuju da je on istovremeno i
vladar i radnik i igra i ljubavnik i smrtnik (Uzelac, 1987.).
Jer, ako neprestano ivi u sjeni smrti, to jo uvijek ne znai i da stalno
misli na nju. I premda je njome odreen, to ne znai da je i rtvena ivotinja. Jer,
za razliku od nje ovjek umire, a ivotinje i biljke se jednostavno gase. Smru
ovjek nestaje iz drutva onih koji ive, te je njemu vie problem smrt drugih,
nego njegova vlastita (Uzelac, 1987.).
Smrt i ljubav su meusobno povezani, jer pomou ljubavi ovjek
dolazi do sebe na vie nivoa i time negira smrt te realizira opstanak (kroz
svoju djecu, na pr.).
Rad je borba protiv divljine. Odvija se ili statiki (zadovoljavanje nunih
potreba) ili dinamiki (kao ovladavanje stvarima uz pomo ljudskih moi). On
je istovremeno i muka i zadovoljstvo, i prijateljstvo i neprijateljstvo prema
zemlji, a prije svega je odnos prema samome sebi i drugim ljudima, te se tako i
odvija s drugim ljudima (Uzelac, 1987.).
Vladanje kao i rad predstavljaju osnovicu ovjekova opstanka, jer
Kosmos je ureena cjelina, pa se vladanjem uspostavlja struktura reda koja u
njemu postoji (Uzelac, 1987.).
I konano, igra proima cijeli ivot jer prodire do dna te bitno odreuje
nain ljudskog postojanja i njegova razumijevanja. Ona prodire i u ostale sfere
ljudskog postojanja s kojima je neraskidivo vezana. Jer, ovjek se nalazi izmeu
stvarnosti i mogunosti te moe postojati i u igri koja je neto izmeu. Ona se
56
javlja i kao iskljuiva mogunost ovjekova opstanka, odnosno kao ono ime se
ovjek razlikuje od svih drugih bia (Uzelac, 1987.).
Slika 16. Eugen Fink
Eugen FINK
(1905.-1975.)
Djela:
Gedanken zu einer Ontologie des Spiels, 1957. (Misli za jednu
ontologiju igre)
U igri svakodnevno ivimo, pa nam se ona ini poznatom. To je

razlog zato je fenomen igre dugo ostao neistraen. Budui da poznato jo
uvijek nije i spoznato, upravo ga je zato neophodno otkriti. Igra nije samo
nain postojanja ovjeka, ve i nain razumijevanja samoga sebe kao
smrtnika, borca, radnika, ljubavnika i igraa. Veliki interes za igrom, koji
postoji kod ovjeka, nije prisutan samo u djetinjstvu, ve i itav ivot i to
vrlo intenzivno, jer se kroz igru ovjek oputa (Uzelac, 1987.).
Igra se odvija u sadanjosti, pa injenica hoe li ona biti osnovni
egzistencijalni fenomen ljudskog opstanka ili ne, ovisi od toga igramo li se
mi stalno ili samo povremeno, ili se uope ne igramo. Ona nije mnotvo
akcija, ve osnovni nain ljudskog ophoenja ka moguem i nestvarnom
(Uzelac, 1987.).
Danas smo u prednosti dubljem razumijevanju igre jer je nju sada mogue
organizirati kao masovni spektakl razliitih oblika, a samim time i otkriti to igra
zapravo jest.
Istraivanje igre mogue je na vie naina. Pojavno, ona ima poseban
smisao i shvaa se kao odmor i oputanje, ime se suprotstavlja ozbiljnoj i
odgovornoj radnoj aktivnosti u munoj stvarnosti (pribjeite ovjeka
umornog od svakodnevnice). Ona nadopunjuje ovjeka i pripada strukturi
bia ljudskog opstanka. Samo se tako ona moe razumjeti u kontekstu ostalih
pojava ljudske egzistencije, te se moe promatrati kao odnos prema samoj
sebi, kroz razumijevanje biti te kroz otvorenost svijeta.
S obzirom na ovjekovu usmjerenost ka budunosti, sadanjost mu se
ini prolaznom etapom. Igra se tu javlja kao pokrenuti opstanak, ivi impuls,
smirena sadanjost naspram neizvjesnoj budunosti, za koju treba mnogo
truda. Igra je oaza nae sree u pustinji tenje ka srei, ona nas odvodi od
57
ivotne ege i eli trajati vjeno. Uvijek je odreena ciljem, ali ne krajnjim.
Igra se pokazuje kao mogunost ovjekovog prebivanja u vremenu bez
osjeaja rastrganosti i izgnanosti.
Igra podrazumijeva vieznano pojavljivanje temeljnih sastavnih
elemenata, i to: uitka, smisla igre, zajednice koja igra, pravila igre, igraki,
uloga koje igrai u igri imaju i svijeta igre (Uzelac, 1987.):
1) uitak je ushienje nad nekom sferom i javlja se zbog igre, a ne
kao proizvod igre (igrai uivaju ve samom injenicom da igra
postoji);
2) smisao moe biti unutarnji (povezanost dijelova igre, inova i radnji) ili
vanjski (znaenje koje igra ima za igrae i gledatelje), pri emu treba
razlikovati igre u kojima gledatelji nisu bitni (npr. kod aha), od onih u
kojima su oni sastavni dio (kao kod nogometa, koarke i sl.);
3) zajednica koja igra sastavljena je od igraa; imajui neka svoja
pravila ponaanja bez njih nije mogua;
4) pravila igre (igra nije neogranieno slobodna, ve se uvijek
odvija po nekim pravilima, koja mogu biti manje ili vie
promjenljiva);
5) igraka kojom se igra (prirodna ili vjetaka);
6) uloge koje igrai imaju razlikuju se od onih koje imaju u ivotu, a
biti igre pripada i razlikovanje stvarnog svijeta od svijeta igre
(igraka tako dobiva magijsko svojstvo i stvaralaki karakter);
7) iako se jedan njegov dio izigrava kroz stvaranje jednog
zagonetnog svijeta, za koji se ne moe rei da je stvaran, svijet
igre smjeten je u stvarni svijet jer onaj koji igra javlja se kao
stvaratelj toga imaginarnog svijeta (Uzelac, 1987.).
Strukturalni elementi igre pomau u razumijevanju igre i biti svijeta. Jer,
svijet igre treba realan prostor i vrijeme, ali u imaginarnom (nestvarnom) svijetu.
Igra voli maskiranje, a ono bjei od jednostavnih sadraja, preciznih pojmova, pa se
postavlja pitanje moe li se igra uzdii do pojmovne razine? Na tome se moe
razumjeti smisao, a igra je prijelazna forma izmeu stvarnosti i biti, izmeu misli i
bitka, jer smisao igre je u samoj igri, a ne izvan nje (Uzelac, 1987.).
Promatra se pri tomu moe nai u dvostrukoj ulozi. Zbog poloaja izvan
igre on je u mogunosti promatrati igru s distance, ali je ujedno i uvuen u njezin
svijet. U nestvarnosti igre javlja se i nadstvarnost svijeta, a problem koji postavlja
"kako se realno javljaju mogunosti ljudskosti u formi u kojoj se igra?" Meutim,
igra i promatra znaju da se ne radi o stvarnom, ve o fiktivnom svijetu igre,
budui da ona postoji samo tamo gdje se imaginarno kao takvo zna. Ona je
dvostruka: kao in u stvarnosti, i kao in u svijetu igre. Ona se sastoji iz scene
odreene svijetom igre i ljudi koji je promatraju i identificiraju se s igraima, to i
58
predstavlja oaravajuu dimenziju igre (Uzelac, 1987.).

Svijet igre se sastoji iz subjektivnih elemenata mate, ali i iz objektivne
stvarnosti u kojem je ona smjetena. ovjek moe stvarati svijet privida, jer ga je
vidio u prirodi (primjerice odsjaj lika u mirnoj vodi je privid jer ne predstavlja onoga
koji ga daje, ve samo njegovu iluziju). Ali tome svijetu privida pripadaju i stvarne
stvari (objekt koji se ogleda, i sama voda jezera), pa je i igranje konano stvaranje u
moguoj dimenziji privida, pri emu je najvea tekoa toga privida upravo u
proimanju stvarnosti i nestvarnosti. Time se postavlja pitanje kakav je ljudski i
kozmiki smisao imaginarnog (Uzelac, 1987.)?
Smisao igre je u simbolikom predstavljanju smisla ivota koji se moe
odrediti iz igre. I tu se oituje njezina bit. U ljepoti magijskog ina ona mijenja
formu stvarnog svijeta, a vre ga ljudi kao konana bia u stvaralakoj snazi, a
radi zadovoljavanja svojih potreba (Uzelac, 1987.).
Prema tomu, pitanje igre nije bezazleno ve sutinsko pitanje, jer igra govori i
o temeljnom filozofskom problemu odnosa ovjeka i svijeta. U igri se doivljava
srea stvaranja, to ovjeku stvara iluziju slobode, ali i samostvaranja. Budui da je
imaginarna, ovjek se u igri moe fiktivno vraati i u prolost, kako bi "popravio" ono
to nekad nije uspio postii. To se kao motiv igre javlja kod igraa, ali i kod
promatraa igre koji se identificiraju s igraima. S obzirom da se igra ponaa kao
preslika stvarnog (kao odraz u ogledalu), ona ujedno pokree ljudski um na
razmiljanje o tome to je stvarno, a to nestvarno (iluzionistiko). U tom smislu igra
ima funkciju poticanja ljudskog miljenja, a samim time i agensa za stvaralatvo
kojim e ovjek prilagoavati prirodu svojim potrebama (Uzelac, 1987.).
Johan Huizinga smatra kako je igra starija od kulture, jer pojam
kulture podrazumijeva postojanje drutva, a ivotinje su se igrale daleko
prije nastanka toga. Civilizacija opem pojmu igre nije pridodala ni jednu
bitnu znaajku45 ( Huizinga, 1992.).
Ve i u najjednostavnijim oblicima u ivotinjskom carstvu igra je vie
nego isto fizioloka pojava. Igra nadilazi granice isto biolokoga i fizikog. Ona
je smislena funkcija. U igri sudjeluje neto to nadilazi neposredan poriv za
potvrivanjem ivota i to u ivotno djelovanje unosi smisao. Jer, svaka igra neto
znai (Huizinga, 1992.).
Psihologija i fiziologija trude se opisati i objasniti igranje ivotinja,
djece i odraslih ljudi, i utvrditi bit i znaenje igre te njene ulogu u ivotu.
injenica da igra u ivotu vrlo mnogo znai i da ispunja jednu neophodnu ili bar
45
Ako bismo promatrali igru mladih pasa, npr., prepoznali bismo slinosti s igrom ljudi. Oni jedan
drugoga zovu nekim gotovo ceremonijalnim kretnjama i dranjem. Dre se pravila da jedan drugome
ne pregrizu uho. Pretvaraju se kao da su uasno ljuti. I to je najvanije, u svemu tome oito nalaze
vrlo mnogo zadovoljstva i razonode. Meutim, takvo igranje mladih pasa tek je jedan od
jednostavnijih oblika igre kod ivotinja. Postoje mnogo vii i razvijeniji stupnjevi: prave utakmice i
lijepe predstave pred gledateljima (Huizinga, 1992.).
59
korisnu zadau, uzima se openito i bez protuslovlja kao ishodite svakog

znanstvenog istraivanja i promatranja. Pa ipak, mnogobrojni pokuaji da se
odredi ta bioloka funkcija igre vrlo se razilaze (Huizinga, 1992.).
Ranije su razliiti autori razliito tumaili funkcije igre. Tako su jedni vjerovali
da je osnova igre u samorastereenju od suvika ivotne snage. Drugi, da igrajui se
ivo bie slua svoj uroeni nagon za oponaanjem. Trei, da igra smiruje potrebu za
optereenjem. etvrti, da se pojedinac kroz igru priprema za neku ozbiljnu ivotnu
djelatnost. Peti, da se u igri zadovoljavaju strasti za vladanjem ili uputanjem u
nadmetanju s drugima. Veina tih pokuaja tek se posredno bavi pitanjem to je i
kakva je igra za sebe i po sebi, i to ona igrau znai. Igri prilaze neposredno,
mjernim postupkom eksperimentalnih znanosti, ne obraajui pozornost prije svega
osobini igre koja je duboko usidrena u estetskome (Huizinga, 1992.).
Svakome od tih objanjenja moe se postaviti pitanje u emu je
zapravo vic igre? Zato malo dijete vriti od zadovoljstva? Zato igra ne
moe obuzdati svoju strast, zato utakmica dovodi do ludila nepregledno
mnotvo? Intenzitet igre ne da se objasniti nikakvom biolokom
analizom, a upravo u toj sposobnosti zaluivanja lei njena bit i njezino
prasvojstvo. Priroda je, ini se da tako govori zdrav razum, mogla i u obliku
isto mehanikih vjebi podariti svojoj djeci kao popudbinu sve te korisne
funkcije, kao to su: odtereenje suvika energije, oputanje nakon nekog
snanog napora, pripremanje na ivotne dunosti i nadoknada za
neostvarivo. Ali ona nam je podarila upravo igru s napetou, radou i
razonodom (Huizinga, 1992.).
Budui da igra postoji i kod ivotinja i kod ljudi, jasno je da igra ne
poiva na racionalnome. Osim toga, igra kod ljudi postoji u svim kulturama i
nazorima. Prema tome, moe se rei kako je upravo prava, ista igra temeljni
initelj kulture46 (Huizinga, 1992.).
Prema tome, igra je suprotstavljena zbilji, pa je ne-zbilja, ali ne i
neozbiljna. I smijeh je suprotan ozbiljnome, ali nije bezuvjetno vezan uz igru.
Djeca, nogometai i ahisti igraju s dubokom ozbiljnosti, ali ne pada im na
pamet da se pritom smiju47 (Huizinga, 1992.).
46
Gotove sve znaajne iskonske djelatnosti zajednikog ljudskog ivljenja protkane su igrom. Npr., govor kao
prvo i najsavrenije orue priopavanja, pouavanja, zapovijedanja, kojim ovjek razlikuje, odreuje, utvruje,
imenuje znaenje uzdiui predmete u podruje duha. Igrajui se, duh-tvorac govora uvijek iznova prelazi sa
stvarnoga prema misaonome. Iza svakog izraza za neto apstraktno nalazi se neka metafora, a u svakoj metafori
skriva se igra rijei (Huizinga, 1992.).
47
Smijeh kao isto fiziologijski in svojstven je iskljuivo ljudima, dok je igranje kao smislena funkcija
svojstvena i ivotinjama. Ono to vrijedi za smijeh, vrijedi i za komino. Komino izaziva smijeh. Igra po
sebi nije komina ni za igraa ni za promatraa. Mladunad i mala djeca u igri su katkada komina, ali
odrasli psi koji se naganjaju to nisu. Komino stoji u uskoj vezi s budalastim. Ali igra nije budalasta.
Pojmovima: igra, smijeh, razonoda, ala, kominost i ludost zajednika je neodredivost njihova pojma.
Njihov ratio nalazi se u jednom osobito dubokom sloju duhovnoga. to se vie trudimo da oblik igre
razluimo od drugih, naoko srodnih ivotnih oblika, vie dolazi do izraaja njena samostalnost. Igra se nalazi
60
Igri kao takvoj nije svojstvena ljepota, iako ona tei estetskim
elementima. Igri se u primitivnijim oblicima pridruuju vedrina i ljupkost
ljudskog tijela u pokretu. U svojim razvijenijim oblicima igra je protkana
ritmom i harmonijom, kao najplemenitijim darovima estetskog opaanja koji
su poklonjeni ovjeku (Huizinga, 1992.). Prema tome, igra je i neto
posebno, a ima sljedea formalna obiljeja (Huizinga, 1992.):
1) igra je slobodan in, jer na zapovijed prestaje,48
2) igra nije obini ni pravi ivot, ve izlaenje iz njega u
privremenu djelatnost s nekom tenjom,49
3) zavrenost i omeenost igre (od ivota se razlikuje mjestom i
trajanjem,
4) ponovljivost igre (poto se odigrala, ostaje kao duhovna
tvorevina, postaje predajom i moe se ponoviti u svakome
asu),
5) igra ima i pravila (napetost i red koji vode razmatranju pravila
igre, koja odreuju norme unutar privremenog svijeta to ga je
izdvojila, koja kada se prekre, svijet igre se rui, pa je igri kraj).
Osobit poloaj igre oituje se u tajnovitosti, to je prisutno i u igri
male djece. To je neto za nas, a ne za druge. A ono ime se drugi bave, nas se
ne tie. Tako se u ivotu djece obini ivot privremeno gotovo sasvim ukida,
ali to ukidanje nalazimo i u velikim igrama primitivnih naroda, koje su vezane
izvan mudrosti i ludosti, istine i neistine, dobra i zla. Iako je igranje duhovna djelatnost, ono po sebi nema
nikakvu moralnu namjenu, ni vrlinu ni grijeh (Huizinga, 1992).
48
Ta se sloboda ne odnosi na mladunad i na djecu; oni se moraju igrati jer im to nalae instinkt i jer im igra
slui razvijanju tjelesne i selektivne sposobnosti. I dijete i ivotinja igraju se iz zadovoljstva i upravo u tome
lei njihova sloboda. U svakom sluaju, igra je odraslu i razboritu ovjeku funkcija koje se on moe lako
odrei. Igra je suvina. Samo koliko izvire iz zadovoljstva ona postaje i potreba. Igru se svakog asa moe
prekinuti, pa ak i potpuno potisnuti. Ona se ne namee kao fizika nuda, a jo daleko manje kao
uobiajena obaveza. Ona nije dunost, jer se igra u slobodno vrijeme (Huizinga, 1992).
49
I malo dijete zna da neto ini tek tako i da je sve to samo za alu. U tome je sadrana svijest o
manjoj vrijednosti, neki osjeaj ale nasuprot ozbiljnome koje se ini primarnim. Svijest da je to
samo igra uope ne iskljuuje mogunost odvijanja i uz veliku ozbiljnost i predanost koja prelazi u
oduevljenje koje moe potpuno potisnuti svijest o igri. Svaka igra moe igraa u svako doba posve
obuzeti. Opreka igra - zbilja esto ostaje nerazrjeiva. Igra se promee u zbilju a zbilja u igru. Igra nam
se na prvi pogled ukazuje kao neki intermezzo u svakodnevnom ivotu, kao djelovanje za vrijeme
odmora i radi odmora. Ali ve po njenom svojstvu pravilnog i ponovljenog izmjenjivanja ona biva
pratnjom, dopunom i dijelom ivota uope. Igra ukrauje ivot, dopunja ga, pa je neophodna.
Neophodna je pojedincu kao bioloka funkcija, ali i drutvu, zbog smisla koji sadri i izraajne snage
te duhovnih i socijalnih veza koje stvara: ukratko, neophodna je kao funkcija kulture. Mjesto joj je u
podruju koje je iznad biolokih procesa, iznad prehranjivanja, parenja, samoobrane (Huizinga, 1992).
61
uz kult.50 Sport je sve vie irio znaenje u drutvenom ivotu, uvlaei u sebe
sve vei broj oblasti drutvenog ivota51 (Huizinga, 1992.).
U posljednjoj etvrtini devetnaestog stoljea sport se razvija u
ozbiljnu igru. Razrauju se sve stroa pravila sa sve veim brojem
pojedinosti. Trae se sve vea dostignua. Sistematiziranjem i
discipliniranjem igre postupno se gubi poneto od igrakog sadraja. To se
oituje i u podjeli igraa na profesionalce i amatere. Ponaanje onih kojima
je igra poziv vie nije pravo igrako ponaanje, jer nema vie spontanosti i
bezbrinosti. Sport u modernom drutvu izgubio je ono najbolje od igrakog
sadraja. Igra tako postaje preozbiljnom, a igrako je raspoloenje vie ili
manje iezlo iz nje (Huizinga, 1992.).
6.5. Sport kao drutvena pojava
Jedan od osnovnih zadataka sociologije sporta jest upoznavanje i
objanjavanje drutvene strane sportske aktivnosti. Njezino svrstavanje u
sociokulturne pojave teorijski i praktino je od izuzetnog znaenja, jer se time
otklanja teza o njenoj "neozbiljnosti" i pridaje joj se posebna drutvena vrijednost.
Sportska aktivnost, bez obzira u kojem se vidu odvijala (sport, rekreacija, ili dr.),
viedimenzionalna je drutvena pojava jer obuhvaa sljedeih nekoliko aspekata
prouavanja: politiki, idejni, moralni, ekonomski i kulturni.
Politika i politiari imaju specifian odnos prema ovoj aktivnosti. Oni je
mogu pretvoriti u nebitnu politiku pojavu, zabavu za mase, hobi i igru pojedinaca, i
devizom "kruha i igara" pretvoriti narod u publiku, u masu, uz represivnu kontrolu
ponaanja i amortizaciju drutvenih nezadovoljstava koja proistjeu iz marginalnog
drutvenog poloaja pojedinih drutvenih skupina. To je, naravno, apolitino, ali ne i
izvan politike kontrole. Sport kao integralni dio politike moe se smatrati znaajnom
politikom pojavom, pa se lako ukljuuje u drutvene okvire koje je lako kontrolirati.
To je kao tendencija prisutno u svjetskim razmjerima. Iz toga se moe zakljuiti kako
je sport znaajna politika pojava pogodna za utjecaj na mase, posebno mlade. Iz toga
se isto tako moe zakljuiti kako ova aktivnost ima znaajnu ulogu u afirmaciji
zemlje i njezine ideologije. Osim toga, ona je, posebno u pojedinim organiziranim
vidovima, ujedno i specifina politika (dravna, lokalna, grupna, individualna). I
konano, iz toga se moe zakljuiti kako slubena politika koristi svoj povlateni
poloaj i organizaciju da ovoj aktivnosti, posebno u pojedinim njezinim vidovima,
50
U vrijeme velikih blagdana posveenja, kada se mladie prima u zajednicu mueva, u itavom plemenu
utihnu svae. Privremeno se odlae svaka odmazda. I u naprednijim kulturama mogu se nai tragovi
privremenog ukidanja normalnoga drutvenog ivota za volju velikog i svetog doba igara (Huizinga, 1992.).
51
Feudalno drutvo imalo je posebno zanimanje za turnire, koje se s njegovim dramatiziranjem i
aristokratskom kienosti ne moe nazvati sportom. Oni su imali i ulogu kazalita. Velike igre loptom
zahtijevaju prije svega zajedniku uvjebanost stalne momadi, pa se tu i javlja bit modernog sporta.
Ta pojava potjee iz Engleske devetnaestog stoljea (Huizinga, 1992.).
62
nametne svoje operativne i strateke odluke u vidu programa, rezolucija, dokumenata,

zakona, ustava i sl.
Rasprava o odnosu sporta i politike najee se odvija u rasponu
izmeu sljedea dva stajalita:
1) prvoga, po kojemu sport izraava drutvene i politike odnose
izmeu drava, konflikte ili njihovu suradnju predstavljajui sredstvo
politike pomou kojeg se uobliavaju odreene vrijednosti
2) i drugoga, po kojemu se sport smatra apolitinim jer u principu
treba biti izvan politike
Neki tvrde kako je sport neutralan i nezainteresiran za politiku, dok je
politika za sport zainteresirana. Jer, za ono to se deava oko sporta nije kriv
sport, ve drutvo koje ga koristi i zlorabi. Da sport nije apolitian svjedoe
nastojanja njegova pretvaranja u traganje za nacionalnim identitetom,
politikom emancipacijom ili uvrivanja politikih sustava. Ako je to tako,
postavljaju se pitanja: to se dogaa sa sportom kad postaje sredstvo
politike? to se dogaa s politikom kad raste njezin interes za sport? to e
politici sport i emu politika u sportu?
Postoje tri sljedee razine prepletanja sporta i politike:
1) razina unutarnje politike sporta,
2) razina lokalnog i nacionalnog prestia,
3) razina meunarodne politike.
Na razini unutarnje politike sporta klubovi svjesno usmjeravaju
djelovanje (organizacija, uvjeti bavljenja sportom, razrada strategije kluba itd.).
Na razini lokalnog ili nacionalnog prestia odreuje se svojevrsni
drutveni mehanizam drutvene afirmacije dijelova drutva i pojedinih
drutvenih sredina (ponajprije onih kod kojih su izrazito prisutne suvremene
tenje, a ija je stvarna afirmacija loa ili potisnuta i ograniena). Drave i
nacije koje su stekle neovisnost preko sporta trae svoje mjesto u
meunarodnoj zajednici, a one superiorne potvrdu svoje moi i interesa.
Na razini meunarodne politike sve se vie ukljuuje i sport, aktivirajui
skupne veze i dajui mogunost nacijama za uivljavanjem i identifikacijom sa
svojom skupinom, pa se sport koristi i kao sredstvo skupne integracije, naina
buenja domoljubnih i nacionalnih osjeaja, potiui i masovne psihoze.52
52
Nogometna utakmicama za svjetsko prvenstvo 1969. izazvala je prekid diplomatskih izmeu Salvadora i
Hondurasa. Dvije su se zemlje suprotstavile jedna drugoj na terenu pred 1700 policajaca. Igrom pobuene emocije bile
su toliko intenzivne da je nogometno igralite od politike akcije dijelio tek kratak korak. Nogometni rat voen je
tenkovima i avionima, a poginulo je vie od 300 ljudi.
63
Slika 17. Politiari i sport

Predsjednik Tuman na tenisu...
... i na stadionu
Puko uplitanje politike u sport i njegovo pretvaranje u politiko sredstvo

izaziva degradaciju sporta, ali i politike, jer se politiki ciljevi ostvaruju posredstvom
sporta. Sport moe biti i svojevrsni znak raspoznavanja, odreena slika drutva. U
takvim situacijama on se podie na razinu drutvene politike, a slika koja se ponekad
stvara i prenosi sportom ima prednost nad tradicionalnim oblicima izravne politike
promidbe. Sport to postie jakom neverbalnom komunikacijom, emocionalnim
nabojem, ritualom te dijalogom gledatelja i aktera.
Politika koristi razne oblike sporta za ostvarenje vlastitih politikih
ciljeva i manipulaciju masama (posebno one koje su povezane s igrom i
natjecanjem), to je uvijek u interesu samo pojedinih politikih grupa
(uglavnom onih koje su na vlasti, jer one imaju i materijalnih sredstava za
ostvarivanje takvih ciljeva). Meutim, ni sportske skupine to ne rade bez
kompenzacije, ve naprotiv, izvlae maksimalnu korist iz politikih potreba,
dobivajui novac i razliita materijalna dobra, ugled i drutvenu mo (mnogi
veliki nogometni i koarkaki klubovi dobili su od drutva besplatno stadione).
U uvjetima visokorazvijene industrijske, znanstveno-tehnike
civilizacije koja proima gotovo sva podruja ivljenja, objektivno jaa potreba
za sportom kao jednom od autonomnih i elementarnih potreba suvremenog
ovjeka. Istodobno se takoer jaaju i produbljuju i odreene strukturalne
tendencije koje su ukorijenjene u vladajue naine drutvenog ivota. Rije je o
jednoj od elementarnih potreba suvremenog ovjeka za kretanjem, raznovrsnom
fizikom aktivnosti, iskuavanjem vlastitih sposobnosti i moi. U svijetu rada se
objektivno smanjuje potreba za fizikom aktivnosti, pa je razumno oekivati
poveanje i jaanje potrebe za sportom.
Sport bi se, prema tomu, trebao razvijati u znaku izrazite protutee onome
to dominira u svijetu rada i politike. To znai da bi se u uvjetima suvremenog
svijeta sport mogao pojaviti i funkcionirati kao "oaza carstva slobode".
Odnos sporta i politike moe se izloiti u sljedeih nekoliko toaka:
64
1) sport je sredstvo dravne politike kako bi se u meunarodnoj

javnosti stvorilo uvjerenje da neke zemlje spadaju u normalne, jer se pomou
njega stvara i namee odreena slika drutva,
2) sport je sredstvo dravne politike jer se pomou sportskih nadmetanja
nastoji proiriti i stvoriti dojam o naravi politikih konfrontacija i sukoba,
3) u podijeljenom svijetu sport je i sredstvo dravne politike jer se
postizanjem vrhunskih rezultata izravno predouje kao uvjerljiva potvrda
vitalnosti i superiornosti sustava,
4) sport je i sredstvo uspostave te jaanja politikog konsenzusa, ali se to
lako pretvara u sredstvo postizanja ciljeva kluba, pa je teko utvrditi koriste li se
sportske manifestacije i simboli i u politike svrhe, ili se koriste u sportske svrhe,53
5) nezadovoljstvo i zaotrene napetosti esto eksplodiraju javno oko
sporta jer dobivaju potvrdu i politiku afirmaciju (sport se umjesto sigurnosnog
ventila napetosti pretvara u izvaninstitucionalni mehanizam54).
Ukratko, utjecaj vlasti na sport je sve vei, ali i sporta na vlast. Osnovni
razlog tomu je u porastu ugleda, znaenja, masovnosti, kvalitete i moi samih
sportskih aktivnosti, posebno pojedinih. Budui da se sve plaa, nad sport se sve
vie namee paternalizam politike, pa je on sve vie o njoj ovisan. Birokracija u
sportskim drutvima i klubovima i afirmacija eksploatatorskih odnosa lee u
osnovi ovih odnosa. Sve vie rekorda, medalja, bodova pod svaku cijenu, pa i
po cijenu pretvaranja sportaa u poslune "robote" koji su svoju poslunost
nadoknadili raznim beneficijama u drutvu, najbolje svjedoi o takvim
odnosima. A sportska aktivnost, kao i svaka kinezioloka aktivnost ima sasvim
druge pretpostavke (zadovoljavanje potrebe za fizikom aktivnosti i kreativnim
odnosom, ostvarivanjem specifine komunikacije meu ljudima i za
izraavanjem emocija i aspiracija).
Ekonomija je takoer zainteresirana za sportsku aktivnost, ali i znaajno
povezana s njom, s obzirom na to da od stupnja drutveno-ekonomskog razvoja ovisi i
stupanj razvoja sportske aktivnosti (u zemljama s niim stupnjem razvoja mogu postojati
razvijene samo pojedine aktivnosti, kao npr. nogomet, koarka i sl., dok su druge
uglavnom zapostavljene i nisu tako popularne, a ni tako financijski dotirane). To,
meutim, ne znai da i kinezioloka aktivnost, posebno organizirana u sportu, ne moe
znaajno utjecati na ekonomski razvoj zemlje, jer ako se pojedine sportske priredbe
izrazito posjeuju, posebno od ljudi izvana, to moe znaiti odreenu zaradu, ne samo
53
Primjeri s naih nogometnih stadiona ne manjkaju. Sportom posredovan i uvjetovan politiki
konsenzus manifestacijske je naravi, pa brzo moe nestati u suoavanju s realnim problemima koji se
nameu od trenutka kad se napuste euforiji podlona sportska borilita i gledalita.
54
Jo su stari rimski konzuli znali da kada je glad vladala u Rimu narede moreplovcima da iz Sahare donesu
pijesam za arenu, a ne ito. Dogaa se, meutim, i to da politiki manipulatori u sportu bivaju i sami
izmanipulirani (umjesto sigurnosnog ventila, sport se pretvara u mjesto artikulacije i javnog potvrivanja
politikih tendencija i snaga, kojima se inae normalno i institucionalno ne eli priznati legalitet).
65
klubu, ve i ugostiteljima, prijevoznicima, trgovcima, pa i vlasti (zbog poveanog priljeva

poreza na promet i drugih pristojbi. Isto tako, ulaganje kapitala u proizvodnju sportske
opreme, zarade od reklama i sl., takoer predstavlja ekonomski aspekt ove aktivnosti.
Dobro organizirana rekreacija, meutim, moe poboljati izravnu proizvodnju jer moe
poveati produktivnost radnika, kao to su mnoga istraivanja ve dokazala, ali i vezati
radnike u slobodnom vremenu kako bi se manje bavili onim aktivnostima koja izravno
utjeu na smanjenje produktivnosti rada (alkoholizam, narkomanija i sl.). Dobrom se
rekreacijom moe utjecati ne samo na poveanje produktivnosti rada, ve i na smanjenje
invalidnosti u radu, poveanje zadovoljstva u radu i sl.
Slika 18. Poljudska ljepotica autora Borisa Magaa (MIS '79)
Sport je i kulturna pojava jer je dio ope kulture drutva, ali je i svojim
opredjeljenjima okrenut ovjeku kao dijelu drutva i kulture, a moe pridonijeti
stvaranju i razvijanju novih kulturnih kreacija ovjeka u drutvu. Primjerice, postavlja
se pitanje u kojoj mjeri znanstveno-tehnika revolucija ima dehumanizirajuu ulogu,
budui da ga stavlja u sve bezlinije i automatiziranije odnose. Meutim, znanstvenotehnika revolucija poveava koliinu slobodnog vremena i utjee na potrebu za
njegovim intenzivnijim i raznovrsnijim koritenjem, to poveava ulogu kinezioloke
aktivnosti u zadovoljavanju ljudskih potreba. Primjena elektronike u svim podrujima
kinezioloke aktivnosti, razvoj sredstava informiranja i propagande i sl., imaju znaajan
utjecaj i na organizirane vidove kinezioloke aktivnosti, prije svega na sport. Jer TV
prijenosi natjecanja poveavaju gledanost, to je posebno vano za sportske dogaaje
koji se odvijaju u nekom drugom prostoru (Olimpijada, neke utakmice, meunarodna
natjecanja, i sl., razvojem satelitske komunikacije mogu se gledati iz svih dijelova
svijeta, bez obzira gdje se odravali).
66
Slika 19. Reklame na stadionima
Slika 20. Adidas - proizvodnja sportske opreme
U kontekstu razmatranja sporta kao drutvene pojave postavljaju se

jo i druga mnogobrojna pitanja koja svojim odgovorima mogu rasvijetliti
ovaj drutveni aspekt. Tako se postavlja pitanje ine li kakvu podkulturu
razliite grupe u organiziranoj kineziolokoj aktivnosti (igrai, treneri,
publika, dijelovi publike, aci, studenti, profesori kineziologije i sl.), kao i
ima li unutar toga elemenata kontraku1ture i kakve, te zato .
Postavlja se i pitanje stvaralatva u sportu te njegove uloge u
sveukupnom drutvenom stvaralatvu?55
Moralni aspekt sporta vezuje se esto uz odgoj u koli i razvijanje
moralnih osobina mladih, posebno u razvoju voljnih osobina, pa i drugih crta
linosti, za razliku od vrhunskog sporta koji, osim pozitivnih, razvija i niz
55
Npr. ima li bavljenje sportom utjecaj na stvaranje specifinog drutvenog karaktera, koji odlikuje
autoritarnost, tradicionalnost, konformizam i sl. U kojoj mjeri sport ima utjecaj na odgoj mladih, u
kojoj mjeri podrava solidarnost, koheziju skupine, drugarstvo, nesebinost, portvovanost,
kompetitivnost i sl.
67
negativnih osobina, to je najee izvan sportaa (nasilje, konflikti na

terenima, pobjeda po svaku cijenu i sl.). Jer postoje mogunosti da se i u
vrhunskom sportu razviju one moralne osobine, igraa, trenera i publike koje
e razvijati kolektivni duh, stvaralatvo, prijateljstvo, druenje, igru. Drutvo
koje inae ne razvija te osobine, nee ih razvijati ni u sportu, jer od
opedrutvenih odnosa i stupnja civilizacije i kulture drutva ovisi i kako e
se moral razvijati u sportu, odnosno kojim e se moralnim osobinama
orijentirati organizirana kinezioloka aktivnost.
68
7. SPORTSKI AKTERI
Kako je ovjek temeljni element strukture drutva, tako je akter u
sportu temeljni element drutvene strukture sporta. Meutim, postavlja se
pitanje tko je u sportu akter? Zasigurno da jednu skupinu aktera ine sami
izravni sudionici u sportskom dogaaju (sportai). Ali, jesu li treneri takoer
akteri u sportu? Jer treneri i selektori takoer svojim djelovanjem bitno
odreuju rezultat. Ili, jesu li novinarski izvjestitelji i komentatori sportski
akteri? Jer oni svojim pisanjem i komentarima stvaraju, ali i unitavaju
sportske zvijezde. U kojoj su mjeri lanovi uprave akteri? Oni svojim
upravljanjem klubom mogu bitno pridonijeti manjem ili veem rezultatu.56
Neposredna publika svojim utjecajem moe bitno utjecati na rezultat,
pogotovo kod masovnih sportova kao to je nogomet u kojem se publika
smatra dvanaestim igraem? Takoer se postavlja pitanje jesu li suci akteri
ili samo egzekutori koji sude po odreenim pravilima? Postoje li razlike u
igri izmeu profesionalaca i amatera?
Profesionalni vrhunski sport, iako nema toliko sportaa koliko ih
sudjeluje u amaterskom sportu, u velikoj mjeri dominira u svim sferama
drutvenog ivota. To se pogotovo odnosi na neke masovne sportove.
Profesionalizam se najee pravda potrebom za postizanjem kvalitete bez ega,
navodno, nema napretka. Da to nije tako, jasno se vidi i po uspjesima naih
jedriliara na svjetskim prvenstvima, od kojih nijedan nije profesionalac. Osim
toga, znanje i vjetina nisu jedini initelj koji odreuje kvalitetu, ve postoje i
neke prirodne predispozicije, ali i neki drutveni uvjeti.57
Bitna karakteristika profesionalizma je posveenost profesiji. U sportu to
ide na tetu ostalih ivotnih elemenata, jer profesionalizam neprestano produbljuje
jaz izmeu ivota i igre. Profesionalac je zvijezda koja je sve udaljenija od
ljudskih mogunosti, pa ide i izvan njih, zbog ega mu se ljudi dive. To dovodi do
pretvaranja ljepote igre u brzinu, grubost, nadmenost i bunkeriranje.
Igrai-roboti postaju prototip suvremenog profesionalca u sportu. Stoga
se postavlja pitanje u emu je kvaliteta sportaa? Je li to svladavanje
koordinacije pokreta, ili vjetina disanja ili vrstina organizma, to je stvarna
pretpostavka uspjene inteligentne sportske aktivnosti, jer sportaa oituje kao
ljudsko i drutveno bie u prirodnom sportskom ambijentu? Ili je to injenica da
56
Odluke o kupovanju igraa, nagraivanju igraa i mnoge druge, itekako mogu imati utjecaj na igru i
rezultat.
57
Npr., koarkako znanje podrazumijeva neke tehniko-taktike elemente, poznavanje pravila igre,
vjetinu driblinga, ubacivanja u ko, dodavanja i sl. To se moe nauiti, odnosno prenijeti s trenera na
igraa. Osnovni preduvjet razvoja kvalitete koarke, meutim, nije u tome, ve u predispozicijama
igraa (visina, snaga, brzina, odraz, i sl.). Svi ostali elementi se tek vezuju uz ove i tako se postie
kvaliteta.
69
je od malih nogu poeo trenirati da bi pretekao vrnjake, itav ivot se posvetio

treningu, pa oko sebe ima timove strunjaka svih profila, koji ga provjeravaju,
analiziraju, hrane, oblae, vode u etnju, treniraju, nadgledaju, pregledaju,
uspavljuju, ene, bude, laskaju mu, maze ga, ali zato i viu na njega,
obeavajui mu kule u oblacima dajui mu diskretno stimulanse, sve radi
uspjeha? Za uspjeh on dobiva medalje u kojima ne uiva due od momenta
primanja, jer su i ti drugi zasluni, pa medalje pripadaju i njima. Ipak ih sporta
ostvaruje, stavljajui sebe na kocku i rtvujui svoje druge uitke, pa se u
podjeli medalje s ostalim sudionicima mora osjeati upotrijebljenim od strane
drugih, odnosno izigranim.
I sporta i trener su, meutim, sluge, jer je osnovno pravilo sportskog
profesionalizma hrabrost i poslunost. Treba samo izvravati nareenja, pa
ak kada se s njima i ne slae. Tako sporta postaje ne-ovjek, to se na
natjecanju jo vie potencira (kod nogometa, koarke, ragbija i sl.), igrai se
hukaju protiv protivnika, nazivajui ih i raznim pogrdnim imenima.
Poslune i uspjene publika i uprava vole, pa mogu to hoe.
Meutim, hoe to trajati vjeno? Da, sve dok ne postanu neposluni i dok ne
postignu uspjeh. A onda im svi okreu lea. Bive zvijezde se zaboravljaju, a
njihov sjaj sve vie blijedi (to je lijepo prikazano u filmu "Rocky").
Slika 21. Naporni koarkaki trening
Cilj humanog sporta, meutim, nije podjela ljudi na bogove i obine

ljude, ve upravo njihovo povezivanje. Zato je profesionalizam u sportu
jedan vid otuenja suvremenog sportaa, jer on ne stvara za sebe, ve za
druge, ne stvara kao ljudsko bie uz koritenje intelekta, ve mu drugi
planiraju igru i odreuju mu to e raditi. On postaje jednom vrstom robota.
A tko sve ivi od sportaa? Tko su paraziti profesionalizma? To je
sportska birokracija (administracija, lanovi predsjednitva kluba, drutva,
saveza, fonda, ministarstva i drugi). To su isto tako i sportska tehnokracija
(strunjaci razliitih profila, savjetnici trenera, tehniki rukovoditelji, treneri
specijalisti, efovi strunih tabova, lijenici, pedagozi, psiholozi, maseri i
70
drugi). To je i sportski tisak koji od tirae (300.000 primjeraka) vrlo dobro

ivi, to ima zahvaliti upravo proizvodnji senzacija (zna se da su sportski
novinari nabolje plaeni). To je i znanost koja ima za cilj znanstvenim
metodama pripremiti vrhunske rezultate i omoguiti sportaima
preivljavanje velikih napora u sportu te zaljeivanje njihovih rana (umjesto
bavljenja problemima ovjeka, ona se bavi problemima prikrivanja upotrebe
dopinga, odnosno pronalaenjem takvih koji e se tako brzo resorbirati da se
ne primijete na kontroli). To su konano menaderske strukture koje
predstavljaju dio privrede koja preko svojih direktora u upravama klubova
sklapa nove poslove.
Dogaaji u sportu i oko njega pokazuju da je kod nas sport postao
"niija zemlja", na kojoj se odvijaju odnosi koji nemaju niega zajednikog s
onim to se moe podvesti pod pojam humanistikoga. To se vidi iz
sljedeih nekoliko injenica:
1) iz formalno-pravnog statusa sportaa (po pravilnicima
pojedinih sportskih institucija sportai se ne mogu slobodno
kretati iz kluba u klub bez ispisnice niti birati u kojem e klubu
igrati, to je u suprotnosti s ustavnim odredbama po kojima
ovjek ima pravo birati radnu organizaciju);
2) iz sastava uprava sportskih klubova u kojima se nalaze politiari,
direktori, bankari, urednici masovnih medija, menaderi i drugi ljudi od
utjecaja. Oni proizvode i dio sredstava usmjeravaju prema sportu, bez ega u
sportu ne bi bilo ni plaa, ni stadiona, ni putovanja. Oni su tu jer raspolau
novcem, pa ga mogu donijeti i u klub. Osnovni motiv za to jest afirmacija
lanova uprave, ali ne na temelju vlastitoga, ve na bazi rada drugih. Za njih
radi tisue radnika u tvornicama, ali i tisue sportaa u klubovima;
3) iz opeprihvaene teze da se sportom bave oni kojima ne ide
kola izvodi se prioritet treninga nad svim ostalim sferama
ivota, jer i tako "ne mogu zavriti kolu". To se, meutim, moe
i obrnuti i postaviti pitanje ne ide li sportaima kola upravo zato
to sve svoje vrijeme posveuju sportu?;
4) iz nametnute uloge trenera kao gonia robova koji mora
balansirati izmeu uprave i igraa i biti esto grub prema
sportaima, ali i "mekan" prema upravi koja ga bira. On iz igraa
mora izvui to je mogue vie, ne birajui sredstva.
Ako bi se htjelo generalizirati, moglo bi se rei da su osnovne
karakteristike naega sporta sljedee:
1) sportski se klubovi sve vie pretvaraju u ekonomske subjekte jer
imaju tendenciju da se kroz ulaznice i reklame to je mogue vie
71
financijski osamostale od raznih donatora, pa je za ekonomsku

uspjenost vrlo znaajan sportski rezultat. Oni koji postiu bolje
rezultate imaju i vie publike, ali i zainteresiranih za reklamiranje
svojih proizvoda na stadionima. Jer, to vie sredstava donose razni
direktori u klub, to je njihov utjecaj jai, a sve je manji utjecaj igraa
i trenera koji se bave sportom;
2) stalno se proiruje igraka baza poveavanjem igrakog potencijala,
pa klubovi nastoje imati pod kontrolom to vei broj kola, manjih
klubova i drugih organizacija iz kojih e regrutirati sportae. Time se
omladina, umjesto preputanja pravim pedagozima, preputa u
kvazipedagoke ruke, pa umjesto da se stvaraju razvijene, humane i
slobodne linosti, mladi se pretvaraju u robove trenera.
Za humano drutvo, meutim, daleko je od veeg znaenja stvaranje
duha zajednitva, jednakosti, slobode, nego sve ono znanje koje e mladom
ovjeku prenijeti model pokornih, neslobodnih, ali upotrebljivih robota, koji
e jedno vrijeme uivati slavu i novac, a nakon toga...?
Ove se tendencije sve vie ostvaruju i uz upotrebu znanosti. Jer
znanost ne samo da prodire u sport, ve pri tom ima i pozitivnih i negativnih
utjecaja. Njezina ogoljena tehnika, koja se primjenjuje u sportu, sve vie
zapostavlja moralne i ljudske vrijednosti. Sve tri funkcije znanosti
(praktino-tehnika, drutveno-integracijska i svjetonazorska funkcija)
ostvaruju se i u sportu, ali se zapostavlja njihovo meusobno povezivanje.
Zato i dolazi do zlouporabe znanosti u drutvu openito, pa i u sportu, to je
posljedica zapostavljanja moralnog integriteta znanstvenika. Naime, u sportu
se govori o ljudima izgraenima po narudbi, o robotima, emu je i znanost
dosta pridonijela. Jer i znanost je u sportu usmjerena prema rezultatu, a ne
prema sportau; u sportu je znanost dobila isto pragmatian karakter
omoguavajui postizanje vrhunskih rezultata, a sportaima preivljavanja
napora kojima je organizam izloen. Napokon, jer slui i za lijeenje
povreda kod sportaa, umjesto da ih sprijei. Slinosti izmeu
profesionalnog sporta i profesionalnog rada isto su motivirane (zarada za
egzistenciju), te profesionalni sport nije carstvo slobode, ve carstvo
nunosti. Osim toga, sport se takoer pretvara u zanat; normiraju se i
komercijaliziraju rezultati radi maksimalizacije profita. Te rezultate ne stvara
vie sporta sam, ve zajedno s trenerima, lijenicima, psiholozima, upravom
i drugim posrednicima, koji zato takoer imaju pravo raspolaganja
rezultatom te imaju koristi, iako nisu svi podjednako zasluni. Isto tako,
treninzi se ne usmjeravanju od strane sportaa, ve ih planiraju drugi, kao to
ni radnik ne usmjerava proces proizvodnje. Sport se kao i proizvodnja sve
vie specijalizira, a s njome dolazi i slijepo pokoravanje znanosti, uputama
trenera pa nestaje spontanosti i spretnosti, to igru sve vie ini
72
neprivlanom. Rijeju, sporta se sve vie pretvara u stroj, pa se njim

manipulira kao i s malim djetetom.
Sve to potire humanistiku dimenziju znanosti i vodi k istraivanjima
usmjerenim na rezultat (biolokim, kemijskim, psiholokim, sociolokim i
drugim metodama), a ne prema razvoju linosti sportaa i zadovoljavanju
njegovih ljudskih potreba, pa i onih za natjecanjem, za igrom, koje ga ne bi
mogle svesti na razinu robota, ve ga razviti kao ljudsko bie.
U kontekstu toga postavlja se i pitanje je li uope mogu humani
sport? Odgovor zahtijeva kritiki pristup, prije svega kao istraivanje
mogunosti izmjene "naina proizvodnje u sportu". Budui da sport ide pod
ruku s industrijom zabave i pretvara se u potronju, humanistika je kritika
mogua samo kao kritika tog naina proizvodnje. Budui da se sport javlja
kao spektakl, kritika je mogua samo kao kritika spektakla. To se vidi se po
podjeli rada na promatrae i izvoae, po tome to je sport iskljuivo
natjecateljski, pa vrijednost nije igra sama po sebi, nego je to rezultat.
Izmjena takvih uvjeta vodi ka humanom sportu, a da bi se on mogao
ostvariti, potrebna je ne samo humanistika kritika, koja e rasvijetliti
otuene odnose, ve i "pobuna robota", preuzimanje sporta od strane
sportaa u svoje ruke (Simonovi, 1981.).
73
74
8. SPORTSKA DJELATNOST
Drutvena djelatnost omoguuje ovjeku zadovoljavanje biolokih
potreba i svih ostalih (antropolokih, kulturnih, potreba za uenjem, igrom i sl.),
ali i ostvarenje vrijednosti i normi. Pojam djelatnosti obuhvaa ne samo fiziku,
ve i sve ostale aktivnosti (odgoj, obrazovanje, uprava, znanost, dokolica i dr.),
jer djelatnost je proces izmeu ovjeka i prirode u kojem on vlastitom
aktivnosti omoguava, regulira i nadzire razmjenu materije s prirodom i
pritom pokree prirodne snage tijela, ali i mozga, s ciljem prilagodbe
prirodnih predmeta obliku koji mu omoguava zadovoljavanje nekih potreba.
Kako se sport, ovisnosti o tomu radi li se o amaterskom ili
profesionalnom, moe odrediti i kao rad i kao slobodno vrijeme, za sve ono to se
na njega odnosi vrijede gornje konstatacije o radu i slobodnom vremenu.
Danas se u sportu obvezno susree s natjecanjem, pa je to nezaobilazno pitanje
pri njegovu prouavanju. Rezultat i kvantiteta lee u sutini toga. Kompetitivna svijest
sve vie usmjerava misli i ponaanje suvremenog ovjeka. Slavlje zbog pobjede rjeito
govori kako je publici danas vie stalo do pobjede nego do lijepe igre. Pokazuje se to
kroz navijanje, nain navijanja, nain oblaenja, ponaanja i sl. Na natjecanjima je
prisutna posebna atmosfera, vlada uzbuenje meu sportaima i gledateljima,
natjecanja predstavljaju sveanost, presti, a poveava se i solidarnost meu sportaima
i gledateljima, posebno ako pripadaju istoj strani. Natjecatelji se uzdiu na pijedestal
svetosti, postaju idoli, pa se navijai s njima identificiraju, oboavaju ih, imitiraju i sl.
Natjecanje (competitia) nije, meutim, stvoreno u sportu, ve je iz drutva preneseno u
sport, to su uvjetovali razliiti imbenici:
1) natjecanje s prirodom ovjek je razvio od svoga nastanka i prenio
u drutvo, pa i u sport (vie se vrednuje to je u tome uspjeniji),
2) posebnost koja se time razvija ostvaruje se i kroz sport u
poticanju afirmacije (osim afirmacije prema prirodi, razvija se i
prema drugom ovjeku),
3) u toj borbi bitan je i doprinos, pa se vrednuju vie oni koji vie i
postiu; odnos meu ljudima pretvara se u odnos meu njihovim
kvantitativnim rezultatima,
4) u industrijskom drutvu ljudske potrebe postoje samo u kontekstu
zarade, to se odraava i na sport (takav racionalizam se pretvara u
suprotnost, iracionalnost), a pitanje smisla postaje besmisleno.58
Ne postavlja se pitanje je li to potrebno, ve prije svega "po koju je
cijenu to mogue"? (po cijenu ugroavanja vlastitog tijela, ivota,
58
Jer ako netko tri 100 m za 10 s , pa za 9,9, pa ta 9,8.... postavlja se pitanje u u emu je smisao, poto i tu postoje
granice (nikad nee postii za 1 s ).
75
postizanjem rezultata koji su izvan realnih granica uzimanjem dopinga,

koritenjem znanosti, zapostavljanjem razvoja drugih strana linosti i sl.).
Rijeju, pretvaranjem sportaa u poslunog robota.
Na pitanje "zato"? nije teko odgovoriti ako se pozove u pomo
sociologija. Jer ovjek postaje sredstvo postizanja ciljeva drave koja ne samo
da potie kompetitivnost, ve ima i tendenciju cjelovite kontrole nad slobodom
ovjeka. Ve i samo postavljanje pitanja znai prebacivanje problema s
kvantitativnog na kvalitativno, s polja opredmeenog i otuenog ovjeka, gdje
je znaajno jedino koliko je proizveo, na polje autentinog ovjeka i stvarnih
ljudskih potreba. Pitanje "zato"? znai dovesti u sumnju sve odluke, stajalita i
sl., koje se odozgo nameu ovjeku u njegovo ime (Simonovi, 1981.).
Meutim, te ne znai da na natjecateljki odnos nema utjecaja i ljudska prirodna,
instinktivna strana. I ivotinje imaju razvijen instinkt, ali samo radi preivljavanja.
ovjek se, meutim, razvojem sve manje ponaa kao ivotinja, sve vie pobjeuje
ivotinjske porive, razvijajui istovremeno neke specifino ljudske i drutvene
(drutvene norme). Prema tome, on ne razvija instinktivnu tenju za nadmetanjem kao
to je to sluaj kod ivotinja, ve povijesno razvija ljudsku tenju za natjecanjem kao
kulturnim fenomenom.59 Da su instinkti u osnovi natjecanja, ljudske bi potrebe bile jo
uvijek ograniene na prirodne, to i jest sluaj u drutvima na niem razvojnom stupnju.
Preivljavanje je samo uvjet, ali ne i razlog ljudske egzistencije.
Povijesni razvoj ima tendenciju razvijanja ljudskosti i vrednovanja ovjeka u
prevladavanju animalnih osobina. Stvaranje mogunosti autentinog komuniciranja i
vrednovanja sa slobodnim, kreativnim i autentinim osobinama jest cilj takvoga razvoja
(ako se uope moe govoriti o cilju povijesti). Cilj promjene nije popravljanje ovjeka
kao ivotinje, ve borba protiv onih osobina koje ga pokuavaju na nju svesti. Oni koji
ovjeka svode na ivotinju polaze od instinktivistikih i biologistikih teorija i pobornici
su politike "status quo", zbog vlastitih interesa i privilegija koje proizlaze iz njihovog
drutvenog poloaja. Za njih je natjecanje prirodna stvar, pa se samim time ne moe
promijeniti, kao to se ne moe mijenjati ni potreba ovjeka za kisikom. Oni drugi, koji
takve postavke odbacuju, zalau se za ovjekovu slobodu i zadovoljavanje njegovih
autentinih potreba, za to se on sam mora izboriti praktinim, kreativnim odnosom
prema svijetu. to je kreativniji, to je manje ovisan o prirodi, ali i o drugim ljudima.
Danas se sve vie razvidno kako suvremeni sport gubi karakter i dra
igre, i to po sljedeim njegovim karakteristikama:
1) u sportu je sve prisutnija sila i prijevara, a cilj nije uitak ve neto drugo,
59
60
Da je to tako svjedoi i injenica da ima primitivnih drutava u kojima takvog nagona nema.
60
Kada igra povrijedi igraa ili odglumi povredu kako bi zaradio jedanaesterac, to nema veze s pravilima igre.
Igra za bodove i novac stavljaju pravila u drugi plan (to vie nije igra, ve prijevara, a uitak nije u igri, ve u
troenju novca). Gdje je granica izmeu igre i takvog sporta? Ludiki je zanos prisutan sve do brojanja bodova.
76
2) varka i lukavstvo ine sport vie nalik poslovanju, burzi

vrijednosnih papira i ratovanju nego igri,
3) uspjeh po svaku cijenu i nanoenje tete drugima osnovni je
kriterij, pa nema uivanja u igri,
4) sport je pod strogim disciplinskim nadzorom, pa prestaje biti
uivanje i postaje teret,61
5) bez ludikih osobina sport postaje sterilan (gdje netko drugi
planira igru nema ni smisla ni igre,62
6) prisutna su pretjerivanja i disciplina, koje udaljavaju od igre, trai
se odricanje, pa i rtve, pretvaranje u rad, 63
7) nakon napornog rada profesionalaca u sportu (postoji i radno vrijeme,
posrednici, efovi, otuenje, ba kao kod rada u tvornici) treba se
odmarati, aktivno se bavei pravim igrakim sportom.
Suvremeni sport sve vie gubi karakter igre i pretvara se u komercijaliziranu
profesiju. Analiza razvoja sporta pokazuje da su tu i danas prisutne osnovne
vrijednosti kao i prije. To znai da nije problem u promjeni vrijednosti, ve u
promjeni drutvenih odnosa koji utjeu na sport, pa kritika analiza sporta predstavlja
ujedno i kritiku tih odnosa. Stavljanje ovjeka u pasivni, umjesto u aktivni odnos, koji
mu je generiki primjeren, prisutno je i u sportu.
Iako suvremeni sport poinje tek od francuske buroaske revolucije,
njegovi se korijeni mogu nai i prije. Duh osnovnih drutvenih procesa (politikih,
ratnih i ekonomskih) snano je utjecao na stvaranje vitetva, a upravo to predstavlja
prototip sporta buroaskog drutva. U ranom i srednjem feudalizmu, s velikim
brojem manjih dravica i nestabilnom politikom situacijom, stalnim unutarnjim i
meunarodnim sukobima, stvara se potreba za ratnikim slojem feudalaca i
njihovih neposrednih podanika, pa njegovanje ratne vjetine nije znaajno samo
protiv vanjskih, ve i protiv unutarnjih neprijatelja (kmetova). Na vitekim
turnirima, borei se za naklonost dvorskih dama i za ast, razvija se i borilaka
vjetina koja slui interesima plemstva u ratu i u borbi protiv kmetova.
Krajem 18. i poetkom 19. st. javljaju se pokuaji prenoenja sporta iz
vojarni u drutvo - meu mlade, ime se mladi podvrgavaju principima stege,
vojnog reda i sl., u emu je sport odigrao znaajnu ulogu. Poinju se javljati i prva
sportska udruenja, u Njemakoj i Engleskoj. Na engleskim sveuilitima je sport
bio posebno popularan, jer su ih pohaali sinovi aristokrata, koji su nastavljali
61
Ponaanje profesionalaca nije igrako, nema bezbrinosti i spontanosti, prestaje biti igra, ali nije ni zbilja, pa sport
stoji izvan kulturnih procesa, prestaje stvarati, a igra i kultura su meusobno povezane.
62
Igra gubi individualnost, udaljava se od samoga sebe, otuuje i sl., jer njegovo ponaanje ne
odreuje on, ve drugi, posrednici.
63
Nema spontanosti, bezbrinosti, treninzi su otri, nema slobode, privlanosti, radosti, ve patnje radi
zarade, pa uivanja u igri ne moe ni biti jer se vjetina ui zanatski, dirigirano.
77
tradiciju vitetva i "image gentlemena" kroz njegovanje tjelesnog izgleda i

elegancije. Posebno je znaajno osnivanje sportskih klubova s kojima se
gentlemeni identificiraju, kao to se identificiraju i sa sveuilitem, a odatle se u
Europu prenose nogomet, cricket, ragbi, boks, kao i sama ideja fair playa.
U narodu, meutim, nastavljaju ivjeti tradicionalne ruralne
aktivnosti koje su sluile zabavi nakon tekog rada (bacanje kamena s
ramena, tranje, jahanje, penjanje uz drvo, sjea trupaca i sl.), koje se
javljaju kao spontani oblik drutvenog okupljanja, pa tako imaju pozitivnu
ulogu u odgoju generacija.
Buroasko drutvo razbija okvire stalekog poretka istiui slobodu,
jednakost i bratstvo kao osnovna politika naela. Formalno priznata jednakost
ponovo se pretvara u nejednakost, jer ako radnik ne mora sklopiti ugovor s
kapitalistom, to ne znai da ne treba i jesti. I sport, kao i rad, dobiva samo formalno
mogunost jednakih pojedinaca, pa se sportom bave samo oni koji to mogu. Sport
je postao podoban za kapitalizam iz nekoliko osnovnih razloga:
1) on je vrsta treninga borbe za opstanak, jer su u ekonomskom ratu
mogli opstati samo najjai (homo, homini lupus est 64)
2) postao je podoban za ispunjavanje slobodnog vremena, koje je
smanjenjem radnog dana sve vee,
3) postao je podoban kao iluzija jednakosti, pruajui mogunost
nadmetanja na sportskim terenima razliitim slojevima,
4) postao je podoban i za bogate i za siromane, jer je organiziran u
sportske klubove koji su imali politiku konotaciju,
5) pretvorio se u politiku kuhinju,65
6) pretvorio se u monu industriju koja je razvila potrebe stanovnitva
za sportom i sportskim priredbama i ostvarila profite,
7) pretvorio se u mjesto na kojem se moe iskazati nezadovoljstvo
svakodnevnicom, pa stadioni postaju hramovi masovnog iivljavanja i
pranjenja, a sportai rtvovani heroji,
8) daljnji razvoj sporta odvijao se u znaku jaanja sprege izmeu
ekonomske i politike sfere; stvarala su se udruenja profesionalaca koje
povezuje samo jedna nit preivjeti.
U takvom sportu, razvidno je, nema ljudskoga. Sport postaje rad, ropski
odnos podinjenosti, ime se institucionalizira podjela sporta na sport masa
(rekreativni, amaterski sport) i sport za mase (profesionalni, natjecateljski sport).
64
ovjek, ovjeku je vuk osnovni je moto prvobitne akumulacije kapitala.
65
Javlja se kao oblik manipulacije masama radi nametanja posebnog vrijednosnog sustava, drei ih
pod kontrolom, umjesto da ih oslobaa.
78
9. DRUTVENI ODNOSI I GRUPE U SPORTU

Drutveni odnosi su proizvod, a drutvene grupe okvir odvijanja drutvene
djelatnosti. Pod drutvenim odnosima podrazumijevaju se posredne ili
neposredne veze meu ljudima koji sudjeluju u nekom djelovanju, a pod
drutvenim grupama manji ili vei broj meusobno povezanih pojedinaca,
trajnim ili privremenim odnosima, do kojih dolazi zbog udruenog i
povezanog zadovoljavanja pojedinih potreba, vrijednosti, normi i interesa.
Svaka djelatnost nuno je praena odreenim odnosima i grupama (odgoj,
odluivanje, trajk, druenje, etnja i sl. - Popovi, 1988.).
Broj i vrste odnosa i pripadnosti skupinama ovise o stupnju podjele
rada. to je ona razvijenija, odnosi i skupine su raznovrsniji. Odnosi i
skupine u sportu mogu se razlikovati po razliitim kriterijima podjele. Tako
se prema nainu sudjelovanja u sportu, odnosi i grupe u sportu mogu
podijeliti na:
1) neposredne sudionike (sportai),
2) politiare koji vode brigu o sportu (od meunarodne preko
dravne, regionalne do lokalne razine),
3) lanove sportske uprave,
4) trenere,
5) strunjake koji pomau trenerima i sportaima (sportski lijenici,
psiholozi, nutricionisti i sl.),
6) proizvoae i prodavae sportske opreme,
7) sportsko tehniko osoblje,
8) publika,
9) sportske novinare.
Prema kriteriju slojne pripadnosti, sportovi se mogu podijeliti na:
1) sportovi viih drutvenih slojeva,
2) sportovi srednjih drutvenih slojeva,
3) sportovi niih drutvenih slojeva.
Po kriteriju rezidencijalne pripadnosti, mogu se podijeliti na:
1) urbane sportove,
2) ruralne sportove u gradu,
3) ruralne sportove na selu.
Drutveni odnosi i grupe prema sadraju takoer mogu biti organizirani i
neorganizirani.
79
Oblicima drutvenih odnosa i grupa naroito su se bavili predstavnici

formalne sociologije. Prema njima, odnosi u drutvu mogu se podijeliti na:
1)
2)
3)
4)
5)
odnose kooperacije (suradnje),

natjecanja (utakmice, konkurencija),
konflikata (sukobi),
adaptacije (prilagodbe) i
asimilacije (gubljenja autentinosti, stapanja).
Subjekti drutvenih odnosa i grupa mogu biti pojedinci i grupe, pa se

moe govoriti o primarnim (osobnim, meuindividualnim) i sekundarnim
(grupnim i meugrupnim).66
Primarni odnosi i grupe predstavljaju intimno neposredno druenje.
Oni su znaajni za stvaranje drutvene prirode pojedinca. U njima sudjeluje
mali broj lanova s toplim, intimnim, osobnim vezama i izvor su najranijeg
osjeaja drutvenosti. Zbog blizine i ugode te neposrednosti relativno su
stalni. Spontanost i intenzitet te osjeaj cjeline bitne su njihove osobine
(pojedinac osjea sigurnost, jer od drugih lanova oekuje zatitu). Kod ovih
odnosa uzajamno se unose cijele linosti, a ne samo jedna njihova strana
(obitelj, prijatelji), pa su dublji i izazivaju osobna zadovoljstva.67
Sekundarni odnosi se stvaraju posredstvom grupa i institucija i
normirani su, a sekundarne grupe karakterizira ograniena emocionalna
vezanost. Formalni odnosi zamjenjuju spontane, jer lanovi dijele samo neke
interese, imaju povremene kontakte, a uloge su im strukturirane (radne
grupe, organizacije i sl.). Odnosi meu lanovima ovise o cilju, a ponaanje
se usmjerava instrumentalno jer je sredstvo postizanja cilja. Unutar njih
moe biti vie primarnih drutvenih grupa (grupe prijatelja).
Pojedinac se uklapa u drutvo preko grupa kojima pripada. Odnosi izmeu
grupa i drutva su vrlo sloeni i javljaju se kao vjerojatnost da e se pod istim uvjetima
postupati identino.68
Neposredne sportske grupe su organizirane, dok je publika veinom
neorganizirana drutvena grupa. Jedan njezin dio, meutim, itekako je dobro
66
Ako dva radnika razgovaraju o poslu, radi se o meuindividualnom, primarnom odnosu. Ali ako radnici idu u
trajk, radi se o meugrupnom odnosu. Meuindividualni odnosi su obino neposredni, a meugrupni posredni.
67
Na znaenje primarnih odnosa ukazali su Shills i Janowitz koji su istraivali odnose meu njemakim
zarobljenicima i dokazali da oni ine znaajnu sponu s vodstvom vojske i drave. Iako su samo 10-15% vojnika bili
lanovi nacistike stranke, odnosi vojnika i oficira, temeljeni na odnosima otac-sin, stvorili su visok borbeni moral.
68
Iako je nunost radnika da se zaposli vrlo velika, jer od neega mora ivjeti, ona nije stopostotna.
Ljudi se odluuju i na ivot od socijalne pomoi te od nedozvoljenih poslova (verc, kraa i dr.).
Vjerojatnost radnika da glasuje za lijeve stranke, meutim, daleko je manja.
80
organiziran, o emu svjedoe sve studije koje su kod nas i u svijetu raene o
ekstremnim navijakim grupama (Lali, 1993. a; Buzov, Magdaleni,
Perasovi i Radin, 1990.; Fanuko, Magdaleni, Radin, ugi, 1991.).
Publika se moe podijeliti na:
1) neposrednu i
2) posrednu.
Socioloka i druga znanstvena misao 20. stoljea uspjela je stvoriti
odreenu teorijsku osnovicu za temeljita izuavanja fenomena sportske publike.
9.1. Sportske grupe
Sportske se grupe mogu podijeliti na sudionike i promatrae.
Sudionici su oni koji sudjeluju u sportskom dogaaju, a promatrai oni koji
promatraju dogaaje.
Promatrai sportskih dogaaja mogu se podijeliti na neposredne i
posredne. Dok su neposredni promatrai izravno prisutni na sportskom
dogaaju navijajui i pomaui svojim ljubimcima, posrednu publiku ine
oni koji dogaaj prate preko masovnih medija (posebno TV) i nemaju
znaajnijeg utjecaja na dogaanja na terenu.
Dok je neposredna publika brojano mala, ali moe bitno utjecati na sam
sportski dogaaj, posredna publika moe biti milijunska, prostorno i vremenski
udaljena (moe dogaaj pratiti prilikom njegovog odvijanja, bilo gdje u svijetu, ali
moe gledati i snimku dogaaja nakon njegovog zavretka). Prednost neposredne
publike je u tome to ona stvarno sudjeluje u dogaaju, a prednost posredne
publike je u tome to dogaaj moe promatrati putem sredstava masovne
komunikacije bilo gdje u svijetu.
Do sada vrena socioloka istraivanja vie su pozornosti posvetila
neposrednoj publici, a daleko manje posrednoj publici ili samim
neposrednim sudionicima u sportskom dogaaju (lanovima ekipa, sucima,
trenerima i dr.).
Iako smo 2003. godine pokuali izvriti i takva istraivanja lanova
sportskih ekipa, kod nekih sportova to nismo uspjeli (primjerice, nogomet), pa to
ostaje kao neostvarena zadaa nekim buduim sociolozima koji e imati vie
sree. Meutim, kod istraivanja rukometne publike smo to uspjeli, jer je ona u
Splitu manje-vie amaterska, pogotovo u enskom rukometu.
Isto tako, uspjeli smo istraiti i samu publiku, pa emo neke rezultate
tih istraivanja ovdje i prikazati.
81
9.1.1. Karakteristike sportaa

Istraivanja sportaa koja su nedavno vrena na naem fakultetu zajedno
sa studentima tree godine kineziologije, pokazala su kako se rukometai i
rukometaice u Splitu meusobno razlikuju ne samo u pogledu demografskih, ve
i socijalnih karakteristika.
Tako su igrai u prosjeku stariji od igraica (24,7:22,1 godina). ak je
1/5 igraa starija od 30 godina, a gotovo 2/3 igraica je mlae od 20 godina.69
Tablica 5. Dobna struktura rukometaa i rukometaica
Igrai
Do 20 godina
20-29 godina
30-39 godina
UKUPNO
Igraice
42
33
25
100
62
38
100
Takoer, igrai su iskljuivo s profesionalnim ugovorom, dok je kod

igraica samo 19% takvih. To je zato to meu igraicama ima najvie uenica i
studentica (74%). Interesantno je da se i struktura zanimanja njihovih majki
bitno razlikuje od iste strukture kod igraa. Tako, dok meu igraima ima
ispitanika ije su majke poljoprivrednice, meu igraicama takvih nema.
Takoer, veliki dio majki igraica su radnice, dok kod igraa takvih i nema, ali
je zato meu njima manje inovnica nego kod skupine igraa.
Tablica 6. Struktura zanimanja rukometaa i njihovih majki
Igrai
Radnik
Poljoprivrednik
Slubenik
Rukovoditelj
Poduzetnik
Slobodna
profesija
Umirovljenik
Domaica
Uenik
Student
Ostalo
UKUPNO
Sportai
Igraice
10
8
4
92
4
100
24
48
10
100
Njihove majke
Igrai
Igraice
8
42
17
8
8
17
100
14
29
9
10
10
4
24
100
Nema znaajnije razlike izmeu igraa i igraica u pogledu stupnja

69
Istraivanje je provedeno u mukom i enskom rukometu. Iako je prvobitna zamisao bila da se isto istraivanje izvri i
na nogometnim timovima, od uprave klubova nismo dobili upitnike koji bi osvijetlili socijalnu strukturu igraa.
82
obrazovanja. I jedni i drugi, velikom veinom, zavrili su srednje kole

(neto vie igraice), jedan dio je samo sa zavrenom osnovnom kolom, ali
je udjel onih koji su zavrili vie i visoke kole otprilike na razini stanovnika
grada.
Tablica 7. kolska sprema rukometaa i rukometaica (u %)
Igrai
Igraice
osnovna kola
25
14
srednja kola
58
71
via kola
8
5
visoka kola
8
10
UKUPNO
100
100
Iz toga slijede i razlike u ocjeni vlastitog standarda. Naime, igrai u 100%

sluajeva smatraju kako je njihov standard iznadprosjean, dok igraice to smatraju
u samo 10% sluajeva; nasuprot tome, ak 14% igraica smatra kako ima
ispodprosjean standard.
Sve to ukazuje na postojanje znaajnih razlika izmeu publike i rukometnih
ekipa, to je suprotno od uvrijeenih pretpostavki o slinosti socioekonomskog
statusa koje su moda vrijedile za nogometne ekipe i njihovu publiku.
Igrai i navijai su ranije bili istog kulturnog i ekonomskog porijekla.
Dobar igra je potjecao iz radnike klase i samo je djelomice nadrastao tu
sredinu. Poetkom 60ih godina igra poinje voditi ivot koji se razlikuje od
ivota njegovih navijaa iz radnike klase, te ima mogunost poveati svoje
financijske zahtjeve. Nogomet tako postaje sredstvo osobnog uspjeha.
Nogometa sve vie gleda sebe kao zabavljaa koji za svoje gledatelje mora
izvesti show, a ne se boriti za ast svoje etvrti.
Masovni su mediji nekoliko vrhunskih igraa pretvorili u zvijezde,
kao to su Cruyf i Rep. Igrai nemaju vie kontakta s navijaima i odmah
nakon utakmice odvoze se u otmjenu etvrt u kojoj ive.
Budui da im je nogomet postao zanat, nogometai prihvaaju razne
promjene u nogometu. Tako napredak u nogometnoj tehnici dovodi do toga
da se igrai sve vie moraju podreivati rezultatu. Veina nogometaa bez
opiranja prihvaa stege beskrupuloznog igraa koji mnogo radi i podreuje
se kolektivu. Talentirani su igrai u stanju anonimni kolektiv promijeniti u
ekipu koja s nekoliko spektakularnih akcija moe pobijediti protivnika i u
ostatku utakmice samo braniti rezultat.
70ih godina igrai su vie trenirali sposobnost tranja nego tehniku
igranja loptom; igra je bila defenzivna, a igraima je nedostajalo sposobnosti
i tehnike slobode da izvedu eksplozivne akcije. Posljednjih su godina
treneri uvidjeli da su upravo tehnika i smjelost neophodni da se jedna
utakmica odlui i oivi. Slijedi nova generacija koja je manje usmjerena na
taktike koncepcije i kod koje tehnika nije smrvljena u tranju na duge staze.
Sljedea generacija se sastoji od igraa koje esto odlikuje stil igre koji se
zasniva na okretnosti i fleksibilnosti.
83
Moderni se igra bavi svojim zanatom, prodaje svoje sposobnosti i

zalaganje onomu tko mu najvie ponudi; vezu s navijaima on vie ne odrava.
Za igraa vie ne postoji nogometna supkultura. Intervjui se uglavnom odnose na
novac i profesionalnost. Za razliku od ovih igraa, dananji su nogometai
spremni uiniti unaprijed smiljene prekraje. Mnogi djeaci sanjaju nogometnu
karijeru, ali samo za nekolicinu ona postaje stvarnost.
9.1.2. Karakteristike neposredne publike70
Za sociologe u Hrvatskoj doskora su sport i igra bile marginalne pojave.
Pokazalo se, meutim, da su one esto i politiki znaajne, pa su se i sociolozi
poeli njima baviti, posebno s onima koje su povezane s izgredima kod
masovnih sportova, poglavito kod nogometa. Osim toga, promjene u drutvu
(porast nezaposlenosti, s jedne i obilja, s druge strane) su takve da sport i
slobodno vrijeme postaju glavna pitanja, a napredak drutvenih znanosti uvelike
je povezan s rjeavanjem praktinih kulturnih problema.
Pristup naih istraivaa sporta doskora nije bio temeljit ni obuhvatan kao
u nekim drugim zemljama. Moe se ustvrditi kako je interes za sport prije bio
fragmentaran i povremen.
Jedan od prvih koji u Hrvatskoj sociolozima sugerira bavljenje i obinim, trivijalnim
stvarima kao to je sport bio je, na primjeru nogometa, Sran Vrcan. Kao fenomen masovne
kulture, nogomet po njemu obiluje drutveno uvjetovanim agresijama, pa cilj prestaje biti igra,
gledanje i zabava. Promjene u nogometu su izazvane promjenama u drutvu, pa je nogomet sve
manje igra, a sve vie zamren, kompliciran i naporan rad uz planiranje od strane trenera.
Komercijalizira se, pa se diferenciraju oni koji ive za nogomet od onih koji ive od nogometa,
ime se sve vie birokratizira, a birokratske strukture postaju glavni nositelj i organizator
natjecanja. U nogometu, kao i u drutvu, sve se vie stvara elita, ime se produbljuje distanca
izmeu vrhunskih momadi-profesionalaca i ostale mase, igraa-amatera (Vrcan, 1971.).
Svi tekstovi do 1975. godine u Hrvatskoj odnosili su se na konkretne
parcijalne drutvene pojave u sportu i tjelesnoj kulturi, a nije bilo generalizacija.
Jedni su se bavili moralom u sportu, drugi socijalnim konfliktima i tek uvodnim
razmatranjima. Uglavnom se pozornost pokuavala usmjeriti na drutvenu
problematiku sporta. Tek su kasniji radovi ozbiljnije, premda jo uvijek
parcijalno, razraivali sport i odnose oko njega. Od oko 4.400 radova sociologa
zabiljeenih u jednoj bibliografiji koja razmatra razdoblje 1974.-1979., nema
vie od jednoga hrvatskog autora na ovu temu.
Tek nakon 1980. godine poinje vei i ozbiljniji interes sociologa za ovu
problematiku, kada se u tematskim brojevima pojedinih asopisa pojavljuje vei broj tekstova.
Tako u asopisu "Pogledi" izlazi tematski blok "Drutvene funkcije sporta" (1984.).
70
Dio ovoga teksta objavljen je u Bjelajac (2005.a).
84
Iako je nasilje u sportu ve sadrano u nekim od spomenutih tekstova, 1990.

izila je i Vrcanova knjiga na temu sporta i nasilja, u kojoj se nasilje u sportu dovodi u
vezu s porastom nasilja u suvremenom drutvu, to je u izravnoj vezi s razvojem
drutvene krize, posebno krize vrijednosti. Nasilje je vezano uz marginalni poloaj
mladih (gotovo iskljuivih sudionika nasilnog ponaanja), ali i uz postojanje
nedemokratskog politikog sustava koji gui opozicijske ideje, pa se kompenzacija za
to nalazi u sportu, koji je naoko ideoloki neutralan. Demokratizacija sama po sebi ne
rjeava problem nasilja u sportu, jer, po miljenju autora, jo uvijek ostaje problem
marginalnog poloaja mladih (Vrcan, 1990.).
Negdje u to vrijeme zapoinje i interes sociologa za probleme
sportske publike, ponovno u nogometu, poglavito za ekstremne navijake
skupine (Buzov et alt. 1990., Fanuko et alt. 1991., Lali, 1993a.), ali i nekih
drugih publika (Bjelajac, 1990., Kokan, 1992., Jankovi, 1994.), kao i ostalih
dijelova nogometne publike koja ne pripada ekstremnim navijakim
skupinama (Grabar, 1992.). I konano, poetkom devedesetih Lali nalazi
uzroke smanjenih posjeta na nogometnim utakmicama u ratnim uvjetima te
smanjenoj kvaliteti nogometa nakon raspada Jugoslavije, jer vie nema tako
velikih suparnika kao prije (Lali, 1993.b)
Na samome kraju prologa stoljea, u pokuaju objanjenja odlaska
pripadnika ekstremnih navijakih skupina u rat, Vrcan i Lali objanjavaju
navijako ponaanje strukturalnom vezom navijaa i politike. Politizacija navijaa i
instrumentalizacija njihova ponaanja ubrzala je stvaranje novih nacionalistikih
drava. Ozakonjenost nasilja kroz plemensko ponaanje publike prenijelo se s
tribina u rovove. Mahanje zastavama i alovima zamijenjeno je mahanjem orujem,
a nogometni ratnici su se preko noi pretvorili u vojnike. Od simbolizma
navijake agresije do agresivnog politikog i vojnog simbolizma mali je korak, koji
pokazuje da se i od simbola moe poginuti. Militantni su navijai postali
dragovoljci. Simbolizam je na obje strane iskoriten za sukob. Stajalite da su
navijai i nacionalistika politika izazivali rat, od njih stvara vojnu avangardu. Jer,
drutvo je ve poplavljeno nasiljem, a navijai su postali njegov katalizator.
Navijaka supkultura je istovremeno i spontana, svrhovita, inventivna, sklona
ekscesima i kaotina, ali i organizirana, stroga i hijerarhizirana. Upravo se zato od
kaotine spontanosti i nesputanosti lako preokrenuti u strogu vojnu disciplinu i
zapovijed. Naalost, ne i obratno. Oni koji su mislili da e nakon kulminacije nasilja
u ratu zbog pranjenja agresije lako moi kontrolirati navijae, grdno su se prevarili.
Jer, nasilje na nogometnim tribinama je i dalje prisutno (Vrcan i Lali, 1999.).
Tek poetkom ovoga stoljea ponovno se javlja pojaan interes sociologa za
sport i sportsku publiku. Tako Perasovieva knjiga o urbanim plemenima (Perasovi,
2001.) govori o supkulturi mladih koji prihvaaju nasilje kao model ponaanja, prolazei
kroz nekoliko etapa. Tako se u prvoj etapi ( krajem ezdesetih i poetkom sedamdesetih
godina 20 st.) javlja rokersko suprotstavljanje sustavu. Zbog komercijalizacije rocka,
osamdesetih se godina javlja punk supkultura, koja se daljnjom fragmentacijom pretvara
85
u kontra-punk zbog uklopljenosti punka u srednji sloj. Ta se supkultura dijelom pribliava

nogometnom ritualu, iako su navijai izgradili huliganski stil utemeljen na sukobu s
navijaima protivnike momadi i snagama reda. Ritual na stadionu ima i ire drutvene
elemente (kompeticija, insistiranje na mukosti, uporaba alkohola). Nastanak darka
izazvao je histeriju roditelja i zabranu okupljanja, pa je nanesena nepravda supkulturama
mladih, koje imaju neke zajednike dimenzije. Agresivnost mladih nije samo stvarna
nego i simbolina, a najizraenija je kod nogometnih huligana i navijaa. Znaenje ima i
klasno odreenje supkulture, kao i utjecaj kulturnog miljea (urbano protiv ruralnog,
moderno protiv tradicionalnog), a donekle i roditelja. Napokon, pojam urbano pleme
identificira se sa supkulturom, ali ima i dvostruko znaenje: pleme moe biti konkretan
akter, skupina pojedinaca, a moe znaiti i apstraktnu skupinu obiljeja.
Godinu dana poslije Vrcan pie o sukobu izmeu predsjednika Tumana i
nogometnog plemena. Sukob je zapoeo kao svaa u hrvatskoj nacionalnoj i
politikoj obitelji oko promjene imena Dinama i prerastao je u prvu javnu
manifestaciju politike karizme s narastajuim politikim posljedicama. Autor na
kraju zakljuuje da je i tranzicija puna problema vezanih uz odnos nogometa i
politike, posebno nogometnih strasti i nacionalizma (Vrcan, 2002.).
Najnovije to je iz pera hrvatskih autora izilo o problematici sociologije sporta je
Vrcanova knjiga o nogometu, nasilju i politici, u kojoj se daje povijest nogometa kao
vrlo stare igre, koja se nije uvijek igrala po istim pravilima, niti s istim brojem igraa.71 U
drugom dijelu knjige detaljnije se problematizira nasilje u nogometu i oko njega, ali i
odnos politike prema nogometu i nogometa prema politici, s posebnim osvrtom na
Hrvatsku u tranziciji. U zavrnome poglavlju autor nudi socioloku analizu nogometa u
procjepu izmeu normalnog i patolokog (Vrcan, 2003.).
U Hrvatskoj su do sada bila izraena najmanje dva osnovna pristupa.
Jedan, koji je pokuao dublje i hrabrije zahvatiti pojedine probleme sporta u
dinamici razvoja, analizirajui prolost i sadanjost te pokuavajui sagledavati
perspektive sutranjice. I drugi, koji pokuava zahvatiti stvar u korijenu i koji se
najvie pribliava antropolokom shvaanju totaliteta ovjeka kao pojedinca
uronjena u drutveni prostor i vrijeme. Takoer se moe tvrditi da je u
zaetcima sociologija sporta u Hrvatskoj bila blia kritikim teorijama koristei
se kvantitativnim metodama, a da se u svojim kasnijim etapama pribliava
71
Jo su Kinezi prije 4.000 godina igrali neku igru slinu nogometu, koju su preuzeli od Mongola.
Prije Rimljana, slinu su igru u punoj ratnoj spremi igrali ratnici Aleksandra Velikog. U srednjem
vijeku nogomet se igrao izmeu firentinskih kvartova. Od uspostavljanja pravila u Engleskoj 1864. nogomet je
postao radniki sport. Nogomet rane moderne postaje organizirana drutvena djelatnost, s radnicima u publici i na
terenu. U kasnoj modernoj on doivljava niz krupnih promjena (prestaje biti igra i postaje tehniciran i
scientificiran posao, klubovi se industrijaliziraju, mundijaliziraju i polariziraju, dolazi do dravne intervencije, javlja
se navijaki huliganizam, profesionalizacija i nogomet postaje oblik drutvene pokretljivosti). U postmodernoj
nogomet se odlikuje makrostrukturalnim i kulturalnim promjenama koje su ve bile zaete u kasnoj modernoj
(sustavna dominacija trita, kapitala, internacionalizacija, dislokacija i relokacija stadiona, promjena poloaja i
ponaanja igraa i drutvene naravi navijaa, televizacija, feminizacija igraa i navijaa, promjena uloge trenera u
timskom radu, povlaenje dijela navijaa od nasilja i dr.).
86
interakcionizmu, proirujui metodoloki pristup i na kvalitativne metode.

Nogometna publika moe se, openito, podijeliti na neposrednu i
posrednu. Dok je neposredna publika doista prisutna na stadionu i svojim
navijanjem predstavlja, kako neki kau, dvanaestoga igraa, posredna
nogometna publika, s obzirom na veliki interes za nogometom, prati utakmicu
preko sredstava masovne komunikacije (radija, a danas pogotovo televizije).
Iako je neposredna nogometna publika72 u principu neorganizirana, jedan
njezin dio itekako je dobro organiziran, o emu svjedoe sve studije koje su kod nas
i u svijetu provoene o ekstremnim navijakim grupama (Lali, 1993. a, Buzov et
alt., 1990., Fanuko et alt. 1991.). Dok o prvoj do sada nije bilo nekih sociolokih
istraivanja, ova je druga do sada bila esto predmetom istraivanja, vjerojatno
zbog njezinih specifinosti i politikih i drugih problema s kojima je povezana.
9.1.2.1. Karakteristike organizirane nogometne publike
Zanimanje za organiziranu sportsku publiku znatno se povealo s
pojavom nogometnog huliganizma sredinom 60-ih godina 20. stoljea, ali i
huliganizma ostalih masovnih sportova.73 U prvom redu u Velikoj Britaniji,
kolijevci nogometa i nogometnog huliganizma, a u neto manjoj mjeri i u
Italiji, Nizozemskoj i u drugim europskim zemljama, i ire.
Postoje, meutim, neke strukturalne razlike kako u dananjim
eksternim navijakim grupama u usporedbi s onima iz prologa stoljea, tako
i meu njima devedesetih godina prologa stoljea. Tako, primjerice,
Torcida je ranije imala mnogo vie mladih nego danas, dok su BBB74 iz
devedesetih imali u lanstvu iskljuivo lanove mlae od 20 godina. Danas,
meutim, u Torcidi ima vrlo razliitih dobnih skupina, to je i logino jer je
ona i najprije formirana (1950.), pa je dio njezinih osnivaa ve ostario i ine
jezgru Torcide koja se, prema Laliu, sastoji od 100 lanova.
72
Neposredna publika je ona publika koja se nalazi na mjestu odvijanja sportskog dogaaja, dok je posredna
publika ona koja dogaaj prati posredstvom masovnih medija (radio, TV i sl.). Istraivanja posredne publike,
ako i postoje, autoru ovoga teksta nisu poznata.
73
Nasilje je ee povezano s drutvenom grupom nego sa specifinom prirodom sporta. Gladijatorske
borbe u Rimu bile su, povijesno gledano, najnasilniji sport. U suvremenom dobu nogomet je manje
nasilan od ragbija, ali je "nogometni huliganizam" svjetska pojava, dok je gledateljsko nasilje
povezano s viom klasom ali grubljim sportom ragbija minimalno. Slino tome, gomila na
utakmicama bejzbola je buntovnija od openito vee i bolje obrazovane publike amerikog nogometa,
iako je on, bez ograda, grublji sport. Napori policije da izlijei sportsko nasilje esto su
kontraproduktivni, jer su mladii iz radnike klase esto protivnici vlasti. Medijska pokrivenost nemira
moe takoer djelovati; dajui im pretjerano znaenje, istovremeno moe i stimulirati, osuujui i
senzacionalizirajui takvo ponaanje gomile kao nasilje na igralitu. este borbe izmeu igraa hokeja
izgleda da su postale stalna naglaena karakteristika sporta na TV (Copyright (c) 1996 Encyclopaedia
Britannica, Inc.).
74
BBB = Bad Blue Boys

87
Istraivanja organizirane publike do sada su ee vrena nego istraivanja

neorganizirane publike, kod nas i u svijetu. Razlog tomu lei u agresivnom
ponaanju i problemima koje ona stvara na stadionu i izvan njega. Ova je grupa
najee povezana i s drogom, alkoholizmom i mnogobrojnim regresivnim
orijentacijama. Iako ima sociologa koji je svrstavaju u supkulturu mladih (Lali,
Perasovi), nije ba sasvim jasno radi li se tu o supkulturi ili kontrakulturi.
Postoje sljedee etiri socioloke teorije o ovoj pojavi:
1)
2)
3)
4)
supkulturalna teorija ritualizirane agresije,

klasna teorija navijaa i njihovih skupina,
sociohistorijska teorija,
teorija o svijetu sporta kao svijetu za sebe.
Slika 22. Ruski navijai demoliraju sredite Moskve
Supkulturalnu teoriju ritualizirane agresije razradili su Peter Marsh,

Elisabeth Rosser i Rome Harre , nadovezujui se na teoriju omladinske supkulture
kao naina objanjavanja dubokih promjena u produivanju mladosti i stvaranju
popularne kulture irenjem utjecaja masovnih medija i jaanja industrije zabave.
Sukob izmeu roditelja i njihove djece socijalizirane nakon II. svjetskog rata, stvara
fenomen agresivnog nogometnog navijanja. Razvijeno drutvo ima vie supkultura
ije norme nisu iste kao one dominantne. Svi ljudi imaju potrebu dokazivanja, pa se
oni koji nisu uspjeli stei status i identitet na poslu okreu nogometnoj mikrokulturi
kao mogunosti stjecanja osobnog znaenja, prestia i statusa (Lali, 1993.a).
Navijako je nasilje ritualizirano, a ne stvarno. Njegovi su
temelji u ljutnji; nerede karakteriziraju nepisana pravila koja bitno smanjuju
mogunost ozbiljnih ozljeda suparnika jer njihov cilj nije ozljeda nego samo
njihovo poniavanje.
Marsh i suradnici ukazali su na visok stupanj povezanosti poremeaja u odgojnoobrazovnoj praksi i devijantnog ponaanja na stadionima. Ustanovili su da devijanti kolu
doivljavaju kao dosadnu i tretiraju je kao gubljenje vremena, to je bitno razliito od
88
njihova poimanja obiteljskog ivota koji im je uzbudljiv i zanimljiv (Lali 1993. a).
Klasna teorija navijaa i njihovih skupina; engleski sociolozi Taylor i Clarke
polaze od marksistike teorije u promatranju specifinog ponaanja nogometnih navijaa.
Promjene u svijetu nogometa poslije rata, prema njima, prouzroile su duboke
proturjenosti u razvoju i poloaju radnike klase britanskog drutva. Postoje dvije bitne
promjene koje su se dogodile u britanskom nogometu u ezdesetim i sedamdesetim
godina 20. stoljea:
1) buroiranje je pretvaranje nogometa u izvor zarade, pa za
nogomet raste interes srednje klase,
2) internacionalizacija je istiskivanje radnika iz nogometa i njihovo
doivljavanje buroiranja kao uzurpacije i napada na vlastite interese.
Na temelju toga se tumai nogometni huliganizam u Velikoj Britaniji i sagledava
kao protest mladih radnika usmjeren povratu participirajue demokracije u nogomet.
Ukazujui na nedostatke ove teorije, neki su tvrdili kako je nasilje postojalo
i u doba participirajue demokracije. Njezina internacionalizacija, buroiranje i
raspad postali su u meuvremenu normalni, a pojava huliganizma je odrala
svoju bit i dodatno naglasila prisutnost (Lali, 1993.a).
Sociohistorijska teorija je stvorena osamdesetih godina (Eric Dunnind).
Pojava nasilja u nogometu od druge polovice 19. stoljee do danas temeljito je
istraena, pa nogometni huliganizam nije nova pojava, nego se u neto drukijem
obliku javljao i prije. Sljedea tri temeljna zakljuka proizlaze iz ove teorije:
1) nogomet 80-tih godina 20. st. u dubokoj je krizi (nasilje,
maskulinizam, slaba kvaliteta igre),
2) nasilje je grupno, jer skupine sebe doivljavaju kao mi-grupe
suprotstavljene oni- grupama,
3) tadanje britansko drutvo nalazi se u procesu decivilizacije, a to
bitno utjee na navijake izgrede.
Ova teorija odrie utemeljenost popularnih tumaenja nogometnog
huliganizma (uivanje alkohola, nezaposlenost, popustljivost drutva i sl.), smatrajui
da ona nedovoljno temeljito sagledavaju uzroke te pojave (Lali, 1993.a).
Dal Lagova teorija o svijetu sporta kao svijetu za sebe naglaava da se
svijet sporta javlja kao svijet za sebe. Navijanje se strukturira po specifinoj logici
karakteristinoj za sport, a ne za drutveno okruje. Konflikti u nogometu zbivaju
se samo na stadionu. Utakmica je prilika za naglaavanje razliitih navijakih
identiteta, a stadion je za organizirane tifose okvir rituala metafore prijatelj
neprijatelj i autonomije mladih, a ne politike i drutvene naravi. Navijako
nasilje uglavnom je simbolino, a do stvarnoga nasilja dolazi tek u posebnim
okolnostima (npr. kada je neka momad bitno oteena).
89
Svim ovim teorijama zajedniko je da se nogometno navijanje tretira kao tipian

omladinski fenomen, koji je usko vezan s poloajem mlade generacije (Lali, 1993. a). I
istraivanja kod nas to potvruju i ukazuju na irok raspon uvjetovanosti navijakog
nasilja: prepoznaju izgrede navijaa kao dio svakodnevnog nasilja, kao njihov pokuaj
ostvarenja utjecaja na terenu, kao nain pretvaranja marginalnih skupina u vane, kao
izraz duboke podjele na nas i njih. (Buzov, Magdaleni, Perasovi, Radin, 1988.,
Faunko, Magdaleni, Radin, ugi, 1991., Lali, 1993.a, Bjelajac, 1991. i 2003.).
Od ostalih dijelova sportske publike ovi se navijai razlikuju u
nekoliko sljedeih bitnih elemenata:
1) naglaenijem izraavanju interesa za nogomet,
2) intenzitetu emocionalne identifikacije s klubom i simbolike identifikacije,
3) spremnosti angairanja na pruanju podrke klubu zbog povoljnog rezultata.
Slika 23. lanovi Torcide po dobnim skupinama
50%
46%
40%
30%
23%
31%
20%
10%
16-17 god. 18-19 god.
Ostali
0%
(Lali, 1993.a)
37%
40%
35%
30%
28%
25%
20%
16%
15%
8%
10%
8%
3%
5%
0%
do 20
2 0 -2 9
3 0 -3 9
4 0 -4 9
5 0 -5 9
6 0 i v i e
(Bjelajac,2005.a)
Za razliku od nekih drugih, navijaki ritual svjetovnog je karaktera

(usmjeren je prema javnosti). Bez specifinih oblika komunikacije s
igraima, suparnikim navijaima i javnou u cjelini, on ne bi postojao,
90
barem ne u dananjem obliku. Raznim oblicima ritualnog ponaanja

pripadnici tih skupina nastoje izazvati sve koji se ne poistovjeuju s
njihovim ivotnim stilom. Najdjelotvorniji nain za to jest verbalno ili
fiziko nasilje, ime se izaziva interes javnosti. Navijakim se ritualom
naglaava i kolektivna pripadnost, solidarnost te tenja k uzbuenjima i
pustolovini, to je opreno s doivljajem naputenosti, dosade i
besperspektivnosti karakteristinima za odnos mladih prema obitelji, koli i
svakodnevnici (Lali, 1993. a).
Mladi fanatini navijai mogu biti ne samo dvanaesti, ve i prvi igra . U
nekim je situacijama pozornost ostalih gledatelja usmjerena na njihov show.75
Strukturu Torcide ini velik broj navijaa i splet njihovih
meusobnih odnosa. Ona je osamdesetih i poetkom devedesetih godina bila
jedna od najbrojnijih navijakih grupa. Po minimalnoj procjeni, imala je
2.000-3.000, a po maksimalnoj, 8.000-10.000 lanova (na znaajne utakmice
dolaze i podrunice iz drugih mjesta).76 Najvie navijaa Torcide dolazi na
velike derbije Hajduka i Dinama.
Polovica anketiranih odgovorila je da je novac za navijake aktivnosti od
deparca, od vlastite mjesene plae 19%, a 13% povremeno radi, dok 17%
pribavlja financijska sredstva na neki drugi nain (u rasponu od icanja do
krae i preprodaje droge).
Naposljetku se moe zakljuiti da se polovica ispitanih lanova jezgre
Torcide redovito drui s drugim lanovima te skupine. Pripadnici jezgre, u
skladu sa svojim navijakim ivotnim stilom, prijateljuju i u dane kada se ne
odigravaju utakmice i kada se ne putuje na gostovanja (Lali, 1993.a).
lanovi jezgre uglavnom se prepoznaju po nadimcima, a veina uope ne
zna prava imena onih s kojima se esto drue. U toj skupini ipak postoji odreena
hijerarhija, premda ne u klasinom smislu, koja se temelji se na razliitom stupnju
ugleda koji lanovi uivaju u okviru same grupe. Ustanovljena su dva osnovna
kriterija slijedom kojih se taj ugled stjee:
1) navijako iskustvo na osnovi odlazaka na vei broj putovanja,
redovitog navijanja, aktivnog sudjelovanja u vie incidenata itd.
(relativno stariji navijai, u dobi kasnih dvadesetih godina),
2) sudjelovanje u svim aktivnostima "bratstva".
75
Vie je puta ponaanje Torcide prekinulo, a nekoliko puta i posve onemoguilo odvijanje susreta,
tako da i samim igraima kao nositeljima glavne uloge preostaje da i sami promatraju one koji bi inae
trebali promatrati njih.
76
Podrunice broje nekoliko stotina lanova, a najjae su iz Zagreba, Rijeke, Makarske, Zadra,
ibenika, Pakotana.
91
Vei ugled imaju oni, bez obzira na dob, koji redovito idu na utakmice,
esto putuju na gostovanja, angairaju se na prikupljanju navijakih pomagala i
sl., nego oni koji to rade tek povremeno. U tom sklopu potovanje drugih
torcidaa uivaju oni koji iskazuju veu spremnost da se ukljue u razne oblike
devijantnih ponaanja (Lali, 1993.a).
Aktivnost suvremenih nogometnih navijakih grupa, pa tako i
Torcide, prilino je iroka u smislu stvaranja to atraktivnije atmosfere na
stadionu te u iskazivanju premoi nad drugim grupama iste ili sline vrste.
Unutar Torcide postoji podjela uloga i odreeni oblik labave hijerarhije, koja
funkcionira u sklopu osnovne matrice spontanosti.
Tablica 8. Osobna iskaznica jezgre (po Laliu, 1993.a)77
1. Spol
Muki (osim tri djevojke)78
2. Nacionalnost
Hrvat (osim troje)
3. Vjeroispovijest
Katolici (93%)
4. Dob
U prosjeku neto vie od 18 g.
5. Brano stanje
Neoenjen (94%)
6. Mjesto roenja
Split (75%)
7. Zanimanje
Srednjokolac (75%), Student (8%)
8. Radni status
Zaposlen (20%), Povremeno (10%), Nezaposlen79 (16%)
9. Kvalifikacija
NKV, PKV, VKV (68%)
10. Standard80
Osrednji (53%)
Dobar (33%)
Nizak (8%)
Vrlo nizak (2%)
11. Obiteljska situacija
Nepotpuna obitelj (18%)
Potpuna obitelj (82%)
12. Stambena situacija
U roditeljskom stanu (93%)
Podstanari (samo 7%)
13. Kvart
27 razliitih etvrti: Brda i Gripe (10%), Varo i Kman
(7%), Suidar i Split-3 (7%)
14. Slojna pripadnost
Srednji sloj
15. lan Torcide
6 i vie godina (50%)
16. Odlazak na utakmice
Redovit (93%)
77
Anketirano je 108 lanova jezgre Torcide. Do slinih rezultata dola su i spomenuta istraivanja BBB u
Zagrebu, koja su pokazala da 76% ine uenici, samo 5% studenti, 6% radnici i 13% nezaposleni. ak je
78% zavrilo osnovnu kolu, samo 20% srednju, a nijedan nije zavrio fakultet. Najvei dio njihovih oeva
su radnici (40%), ali je dosta veliki i broj slubenika ili strunjaka s VS i VSS (39%, to je est puta vie
nego u populaciji). Samo 8% oeva ima osnovnu kolu, to upuuje na zakljuak da su pripadnici
ekstremnih navijakih grupa iz dobro stojeih obitelji. I konano, ak 73% BBB je mlae od 18 godina, a
97% mlae od 25 godina.
78
Veina lanova prihvaa navijaice kao ravnopravne sebi, pod uvjetom da se ponaaju na isti nain kao i
oni.
79
Neki su od njih prije bili stalno zaposleni, ali nisu mogli adekvatno ispunjavati svoje radne obveze zbog estih
odlazaka na gostovanja i drugih navijakih aktivnosti, ili su dobili otkaz zbog drugih razloga.
80
Podatak o standardu nije objektivan podatak, nego su oni sami ocjenjivali vlastiti ivotni standard.
92
Slika 24. Struktura moi Torcide
Vodstvo ine stariji i iskusniji ugledni navijai, koji se najvie

angairaju na opom poslovima. To su navijai s kraja sedamdesetih i
poetka osamdesetih godina, iz doba najveih uspjeha Hajduka, koji
organiziraju putovanja, brinu se o nabavi rekvizita, redovito vode navijake
sastanke itd. Tim aktivnostima oni pristupaju vrlo ozbiljno i nastoje nita ne
prepustiti sluaju. Posebno je velika uloga vodstva u organiziranju navijanja
i ukupnih aktivnosti u dane odigravanja derbija. Gotovo iskljuivo lanovi
vodstva kontaktiraju s upravom kluba, rukovoditeljima policije i drugim
imbenicima. Oni predstavljaju grupu prema vani.
Meu lanovima postoji stanovita neformalna podjela rada, pa su
neki pojedinci vie angairani u nekim od tih djelatnosti od drugih, i obrnuto
(jedni su vie usmjereni na pripremu zastava, transparenata i drugih
navijakih rekvizita, a drugi na organiziranje putovanja i samog navijanja,
trei na odnose s upravom i medijima, itd.). Oni izbjegavaju da se nazivaju
voama ili da ih drugi tako odreuju. Kao i drugi pripadnici Torcide, i oni
istiu kako je posebna vrijednost te grupe upravo u tome da ona nema
klasinoga vou ili voe. Unato tomu, upoznavi osnovna obiljeja
aktivnosti lanova vodstva i odnosa veine navijaa prema njima, uoeno je
kako Torcida ipak ima voe (Lali, 1993.a).
Jezgra Torcide uglavnom je sastavljena od mlaih pripadnika iz Splita i
okolice, koji kolektivno navijaju na svakoj utakmici na domaem terenu, esto
odlaze na gostovanja, nerijetko prisustvuju navijakim sastancima, pomau u
nabavi navijakih pomagala itd. Uglavnom se drue i kada nema utakmica,
najee na Matejuki, te u pojedinim splitskim etvrtima. Zajedniki odlaze u
diskoklubove i koncerte zabavne glazbe, znaajne koarkake i druge
utakmice, kada se ponaaju po obrascima Torcide.
Navijai iz jezgre odreda su poklonici navijakog stila, a mnogi od
njih skloni su razliitim oblicima nasilnikoga ponaanja. Na vanijim
93
utakmicama redovito bivaju ojaani grupama iz drugih naselja. U najveoj

su mjeri spremni rtvovati se za Hajduka i Torcidu, to dovodi do sukoba s
roditeljima i skrbnicima, bjeanja od kue radi odlaska na utakmicu,
nesporazuma s nastavnicima i pretpostavljenima na poslu, nelegalnog
nabavljanja financijskih sredstava za navijake aktivnosti, problema s
policijom i sudom. Pedesetak osobito angairanih navijaa djeluju kao
svojevrsni aktivisti grupe, pa su veza izmeu vodstva i ostaloga dijela jezgre.
Oni redovito dolaze na sastanke i putuju na gostovanja (Lali, 1993.a).
lanovi-simpatizeri su mladi koji povremeno dolaze na utakmice u
Splitu i ponekad putuju na vanija gostovanja. Najvie je Spliana. Velika veina
lanova-simpatizera ponaa se u skladu s navijakim stilom, to je vidljivo u
nainu odijevanja i visokom stupnju poznavanja navijakog rituala. Oni su
promjenljivi dio Torcide, a stupanj ukljuivanja u aktivnosti ovisi o nizu
imbenika (o uspjesima kluba, ansama da se potvrdi kao jedan od glavnih
favorita). S vremena na vrijeme pridruuju se aktivnostima jezgre na koncertima,
politikim skupovima i drugim manifestacijama koje nemaju dodirnih toaka s
nogometom. lanovi-simpatizeri relativno esto dolaze na utakmice u Splitu, a
njihovo ponaanje bitno ovisi o ukupnoj atmosferi na sjeveru. Na manje vanim
susretima uglavnom promatraju zbivanja u gledalitu i na terenu. Navijanju koje
predvodi jezgra prikljuuju se tek kada splitski tim igra dobro ili kada jezgra
uspije stvoriti atmosferu gromoglasnim navijanjem, paljenjem pirotehnike ili
nekim ispadima, tako da i oni osjete potrebu da se tomu prikljue.
Klub navijaa Torcida registriran je kao drutvena organizacija. Na
osnivakoj skuptini prisustvovalo je stotinjak osoba, usvojen je Statut Torcide Kluba navijaa Hajduka. Osnovna naela su ouvanje i promicanje klupskih
tradicija, te njegovanje pozitivnih opeljudskih, moralnih vrijednosti te rodoljublja
lanova ( Lali, 1993.a).
Navijake su grupe relativno stabilne kolektivne formacije koje se
dre odreenog vrijednosnog sustava, imaju svijest o grupnoj pripadnosti,
normama utvrene uloge lanova, oblicima ponaanja itd. Odnosi meu
njima su neformalni, a norme koje ureuju kolektivno ponaanje su
napisane. Potivanje normi je visoko, to proizlazi iz toga da ih sami navijai
prihvaaju s obzirom da odgovaraju njihovim vrijednostima, ime
zadovoljavaju niz svojih potreba. Razliitost motivacija bitno utjee na
obiljeja ponaanja navijaa. Tipologija pripadnika Torcide kao
karakteristine navijake grupe izgleda ovako:
94
navija-navija,
navija iz trenda,
navija nasilnik,
navija politiki aktivist.
Osnovna motivacija navijaa-navijaa samo je navijanje u uem smislu, tj.

stvaranje atmosfere koja pomae klubu u naporima za ostvarenje boljeg rezultata. U
prvom redu on shvaa klub kao simbol grada i regije. Usredotoen je na smiljanje
navijakih slogama i pripremanje transparenata, zastava i druge opreme. Ne slae se
s upletanjem politike u sport, smatra da to najvie teti samom navijanju. Posebno
dri do prevlasti svoje grupe stvaranjem atraktivnog ugoaja u gledalitu, to prema
njegovu miljenju bitno pridonosi uspjesima kluba. Smatra kako interesi kluba i
navijake grupe ne smiju biti u koliziji, jer je osnovno da klub postie dobre
rezultate, pa e se i navijaka grupa lake afirmirati. U nasilje se ukljuuju tek
povremeno, uglavnom kada misle da je Hajduk zakinut na utakmici. Na prvom
mjestu mi je Hajduk. Biti navijaem i pripadnikom Torcide u biti je mnogo, kao
oblik oputanja i dobre zabave, i zadovoljstva to se kree u odreenom krugu
istomiljenika, ali Hajduk je iznad svega.).
Navija iz trenda sudjeluje u aktivnostima navijake grupe da bi bio
u skladu s trendom, posljednjih godina rairenim i popularnim kod nas,
osobito u Splitu. Nastoji se svakodnevno ponaati sukladno s navijakim
stilom (irom); uklopiti se u navijaku grupu koju idealizira, afirmirajui se
meu vrnjacima. Premda esto nije osobito agresivan, nasilje mu je sastavni
dio. Meu tim navijaima ima podosta onih koji konzumiraju alkohol i
razliite droge, osobito heroin, i doivljaju ih kao sastavni segment
navijakog trenda (To je na ir i nebi se nikad s nikim minja.).
Navija-nasilnik
koristi nogometne utakmice za izraavanje
agresivnosti i ostvarenje svojevrsne macho-afirmacije. Stadion i ulice
doivljava kao optimalan ambijent za nasilniko pranjenje. esto je pod
utjecajem alkohola i droge, moe poduzimati izgrede sa smanjenom
mogunosti da za to bude kanjen. Odravanje utakmice omoguuje mu
povoljan prostor i vrijeme za nasilniko ponaanje. Poticanjem nasilja, po
njegovu miljenju jaa mu afirmacija unutar grupe i meu vrnjacima. esto
se hvali svojim podvizima. Uz tunjave, razbijanja i verbalne incidente
uglavnom je sklon kraama i drugim oblicima devijantnog ponaanja. Neto
ee potjee iz obitelji s ozbiljnim tekoama nego iz tzv. normalnih obitelji
(S obzirom na moje godine, nekome moe biti udno moje ponaanje, ali to
sam ja. Potui se, piti, drogirati se, navijati. Ja volim svoje ponaanje.).
Osnovni je motiv navijaa politikog aktivista shvatiti navijaku
skupinu kao optimalan instrument promicanja svojih politikih opredjeljenja,
a stadion je iznimno povoljno okruje za to. Nogometna je priredba za njega
poeljan okvir zbog masovnog auditorija i atmosfere. Na utakmicama
uglavnom nosi nacionalne zastave i druga politika obiljeja, te forsira
pjevanje i skandiranje s politikim konotacijama. Poduzima tunjave i druge
oblike nasilja iz ekstremnih politikih konotacija. Neki od njih su aktivisti
politikih stranaka (Biti pripadnik Torcide jedini je nain da mladi ovoga
grada izraze svoje miljenje i da pokau svoje neslaganje u vezi s nekim
95
politikim dogaajima.).
Osim ova etiri tipa, postoji jo i navija-novak. On je redovito
mlai adolescent. Privlai ga uzbuenje i atmosfera navijake grupe. Slijedi
ponaanja pripadnika grupe i bez pogovora slua naloge starijih. U nasilje se
ukljuuje samo u sluaju masovnijih nereda, inae stoji postrance i promatra.
Prilaenje navijakoj skupini znai prijelaz iz dobno homogene u dobno
heterogenu grupu. esto iskazuje posebnu smjelost u nasilju i u drugim
oblicima ponaanja te iskazuje kandidaturu za lanstvo u jezgro Torcide.
Sudjelovanje u aktivnostima navijakog bratstva vaan je, a esto i
najvaniji oblik njegove inicijacije u svijet odraslih, kada poinje ubrzano
prevladavati, sve do pristupanja skupini, za njega jedino stvaran, svijet
obitelji i vrnjaka (To je sve u mom ivotu. To mi znai otac, mater. Sve je
to ludo i dobro, To znai biti dobar momak).
Ponaanje Torcide odreeno je spontanou. Mnogi oblici ponaanja,
osobito oni obiljeeni nasiljem, izbijaju na spontan nain, bez prethodnog
dogovora o tomu. No, na aktivnost Torcide, a vjerojatno i drugih skupina te vrste,
znatno utjeu i odluke kojima se pripremaju odreene akcije. Takve odluke
donose se iskljuivo u komunikaciji vodstva i jezgre. Unutar vodstva javi se
odreena ideja, koja se raspravi, i ukoliko je povoljna s njome se upoznaju lanovi
jezgre. Osobito uoi nekog derbija u Splitu ili nekog vanog putovanja, vodstvo
saziva sastanak navijaa kako bi tu ideju pretreslo sa to veim brojem pripadnika
jezgre. Sastanci se uglavnom odravaju u prostorijama kluba, prisustvuje im od
50-100 navijaa, u iznimnim sluajevima i vie. Ukoliko jezgra dade povoljno
miljenje, a u veini sluajeva je upravo tako, slijedi rasprava o nainima
realizacije. Pripadnici jezgre obavjetavaju druge, "osobito aktivne" navijae koji
nisu bili na sastanku, a potom zajedno s njima ire glas i meu ostalim lanovima.
lanovi Torcide ponekad potuju dogovor izmeu jezgre i vodstva u svezi sa
zabranom unoenja pirotehnikih sredstava i njihova koritenja. Za razliku od
toga, u odreenim drugim situacijama odluke vodstva i dijela jezgre nisu se
potovale zato to nisu odgovarale tadanjem raspoloenju grupe. Mogue je
zakljuiti kako vodstvo ima uglavnom tek usmjeravajuu funkciju, a tek ponekad
izrazitiji utjecaj na ponaanje u cjelini. Sankcije za nepridravanje odluka u
Torcidi i za nepridravanje njezinih normi rijetko se poduzimaju. Postoje drastini
sluajevi za primjenu sankcija (npr. denunciranje policije), u kojima dolazi do
totalnog izopivanja prestupnika iz grupe. Uglavnom se poduzimaju blae
sankcije, izraene prije svega u gubljenju ugleda prekritelja unutar skupine.
Interakcija meu lanovima Torcide ipak je vie obiljeena spontanou nego
organiziranou; u situacijama kada nastojanja vodeih lanova dou u nesklad sa
spontanou kao osnovnim naelom navijakoga ponaanja, ona u velikoj mjeri
gubi na uinkovitosti (Lali 1993. a).
Pripadnici Torcide najee dolaze iz urbanih i poluurbanih podruja, u
kojima se osobito drastino izraava kriza tzv. sekundarnih drutvenih grupa.
96
Sudjelujui u djelatnostima navijake skupine, koja po mnogo emu ima

obiljeja primarne drutvene grupe, mladi navijai pokuavaju prevladati tako
nastalu frustraciju, i u tome uglavnom i uspijevaju. Suprotstavljajui se
"njihovu" makro-svijetu (roditelja, nastavnika, policajaca...), ti mladi stvaraju
"svoj" mini svijet visoke emocionalne angairanosti, izraene kroz navijanje,
putovanja, ali i nasilniko ponaanje.
Na temelju promatranja Torcide moe se utvrditi da je ponaanje
njezinih lanova utemeljeno na specifinoj matrici kolektivne spontanosti.
Poput drugih rituala, i u navijakom je ritualu prisutna odreena oblikovana
rutina ponaanja koja ima odreenu stabilnost i redovitost, zatim sustav
znakova kojima se prenose specifine poruke, te skup sankcija kojima se
ureuje prihvaanje kolektivnoga identiteta i odnosi unutar skupine.
Ponovljivost i rutiniranost uglavnom se zadrava u opem okviru rituala, a
sama ritualna praksa nije u znatnijoj mjeri optereena vrsto definiranim
obrascima ponaanja, pa se ne moe predvidjeti. tovie, na iste ili sline
vanjske podraaje Torcida je u vie navrata reagirala nedvojbeno razliito
(Lali 1993.a).
Jo od osnutka 1980. Torcida se koncentrira na sjevernoj tribini
stadiona, koja je po mnogo emu pogodna za navijanje:81
1) moe primiti velik broj gledalaca (oko 15.000),
2) tada nije imala sjedalica za sjedenje koje, po miljenju mladih
navijaa, ometaju navijanje,
3) znatan je dio pokriven krovom koji pripomae jaem odjeku
pjevanja i skandiranja,
4) ima dovoljnu duljinu i irinu.
Pripadnici Torcide, poput drugih navijakih grupa, koriste manje-vie
uvrijeene navijake pjesme i parole kao verbalni medij prenoenja poruka.
81
U listopadu 1950. kada se u Splitu igrala utakmica "Hajduka" i "Crvene zvezde", koja je odluivala o
naslovu nogometnog prvaka, stvorena je Torcida. U meusobnim razgovorima rodila se ideja o stvaranju
Torcide kao skupine koja e organiziranim bunim navijanjem nastojati pomoi timu. Inicijalnu jezgru
inilo je 113 studenata, veinom Dalmatinaca. Drastian primjer ekscesnog ponaanja zbio se 23. rujna
1970. u Splitu, nakon prekida utakmice "Hajduk"- "Beograd", koja je registrirana rezultatom 3:0 u korist
"Beograda", to je izazvalo masovne demonstracije u gradu i bacanje automobila s beogradskim
registracijama parkiranih na Rivi u more. Krajem tog razdoblja pedesetak mladih "Hajdukovih" navijaa,
koji su predstavljali jezgru ultraa s istonog stajanja, ini vaan korak u profiliranju grupnog identiteta osnivaju neformalnu skupinu, Nesvrstane, ije je osnovno obiljeje bilo isticanje posebnosti novog
navijakog stila ponaanja. Pripadnici te skupine na rukavima jeans jakni isticali su njezin znak, na kojem su
uz slovo "N" i crveno-bijelo-plavu oznaku stajale rijei "Patria nostra" ("Naa domovina"). Prvu modernu
nogometnu navijaku skupinu u bivoj Jugoslaviji osnivaju upravo mladi Hajdukovi navijai. Godine 1980.
dolazi do obnavljanja nakratko obustavljene aktivnosti. Nekoliko desetaka mladia koji su obnovili tu
skupinu ubrzo prihvaaju novo ime - "Torcida 1980". Izborom imena eljeli su naglasiti potovanje prema
Torcidi iz 1950. i ukupnoj tradiciji navijanja u Splitu, a u vezi s tim objelodaniti kako ele slijediti brazilski,
tj. junjaki nain navijanja (s Web stranica Torcide).
97
Uoeno je gotovo stalno mijenjanje i proirivanje repertoara pjevanja i

skandiranja, ali uvijek na samom stadionu i uz veinsko prihvaanje grupe.
Navija-pojedinac ili manja grupa koja osmisli novu pjesmu prenosi je drugima
na taj nain to je pjeva na tribini uoi ili za vrijeme utakmice, pa ona postaje dio
repertoara grupe samo ako je veina lanova prihvati (Lali 1993. a).
Paljenje pirotehnikih sredstava takoer predstavlja element opeg
grupnog rituala navijaa, koji je za Torcidu osobito vaan. Svoju ulogu "kristala
mase" i poticanja atmosfere pripadnici Torcide kolektivno ispunjavaju, ali i na
utakmicama nekih drugih sportova (koarka, vaterpolo), koncertima rock i
zabavne glazbe, politikim skupovima i nekim drugim prilikama za koje se moe
unaprijed oekivati da e biti karakterizirane visokom emocionalnom napetou i
koje e osiguravati povoljne uvjete za provedbu navijakoga rituala. Promatrajui
ponaanje pripadnika Torcide na pet koncerata rock i zabavne glazbe, uoeno je
da se ponaaju u skladu sa svojim navijakim ritualom. Brojni pripadnici Torcide
nakon izvoenja pjesama "mojoj majci", odnosno "Zadnja rua hrvatska" grupe
"Prljavo kazalite" (u Splitu 16.rujna 1989.), pjevali su "Ja te volim Hajdue",
skandirali Torcida i slino, to je prihvaala cijela dvorana. Torcidai su i u
nekoliko navrata kolektivno prisustvovali politikim skupovima, na kojima su se
ponaali u skladu sa svojim ritualom. Osim navedenoga, navijaki ritual odreuju
i neki vanjski podraaji, na koje grupa reagira ( kada "Hajduk" postigne zgoditak
torcidai poskakuju, pale pirotehnika sredstva, pjevaju i skandiraju; kada sudac
dosudi neku odluku koja je po njihovu miljenju neopravdana i tetna, oni zvide i
skandiranjem upuuju grube uvrede sucima i slino).
Pjevanje i skandiranje potaknuto od navijakih grupa esto
prihvaaju i gledatelji na drugim tribinama, igrai nakon zgoditka slave s
navijaima, a nakon zavretka pobjedonosne utakmice bacaju dresove na
tribine, uzimaju s nje navijaka obiljeja i tre "poasni krug"
otpozdravljajui publici, skandirajui i pjevajui zajedno s njom. Takvo
sudionitvo karakteristino je samo za osobito vane i uzbudljive utakmice.
U svim drugim prilikama navijake grupe same provode ritual, uz
povremeno ukljuivanje drugih aktera.
Iz ovoga se moe zakljuiti kako razliitost motivacija bitno utjee na
obiljeja i ponaanja navijaa. Jedini istinski i pravi navija je navija-navija.
Njegova osnovna motivacija je navijanje u uem smislu, tj. stvaranje atmosfere na
stadionu kako bi se pomoglo klubu u naporima da ostvari to bolji rezultat. Pravi i
istinski navija shvaa klub kao simbol svoga grada ili regije. eli stvoriti to
atraktivniji ugoaj u gledalitu i smilja navijake slogane s ciljem da pridonese
uspjehu samoga kluba. U nasilje se ukljue tek povremeno, i to uglavnom kada
misli da je momad za koju navija zakinuta na utakmici (Lali 1993. a).
Navijakoj grupi pristupa se uglavnom u dobi od 12-16 godina. U
poetku se njezina aktivnost promatra sa strane, da bi se potom, u sve veoj
mjeri, pod svojevrsnim utjecajem starijih navijaa, poelo slijediti uvrijeena
98
kolektivna ponaanja. Prvo sudjelovanje u nekoj tunjavi, a osobito prvi

bijeg od kue da bi se polo na po mnogoemu riskantno gostovanje, za njih
znai da je "novak" na putu da postane "pravi" navija. Vanost ove situacije
je vea s obzirom na eventualnu krizu porodice, kole i drugih imbenika,
kako primarne, tako i sekundarne socijalizacije.
Sve se manje pozornosti obraa na odgoj pripadnika mladog narataja
i njihovo uvoenje u svijet starijih. Istinskih i pravih navijaa je mali broj.
Naime, osobito potovanje drugih torcidaa uivaju oni koji iskazuju veu
spremnost da se ukljue u tunjave (s policijom, navijaima drugih timova),
unitavanje simbola drugog tima, uzvikivanje provokativnih parola. Oni koji
ele zadrati takav ugled devijantnim ponaanjem redovito izvravaju tzv.
"dunosti". Takvim ispadima devijantnog ponaanja ti navijai samo
osnauju svoj ugled unutar grupe. Mnogi od tih "navijaa", koji se unato
upozorenju koriste nedozvoljenim sredstvima, nisu ni svjesni kako svojim
ponaanjem degradiraju nastojanja i pravo na sportsko bodrenje. Da ne
govorimo o brojnim navijakim parolama ("u ruci piva, u drugoj joint, u srcu
Hajduk, oko vrata al, na stadionu velika buka, navijamo za Hajduka-aleale") koje nimalo ne dolikuju sportskom duhu (Lali 1993.a).
Za razliku od Lalievog istraivanja prema kojemu su devedesetih godina u
Torcidi bile samo tri djevojke, prema istraivanju iz 2003. godine broj djevojaka
pripadnika Torcide povean je ak na 7%.
Isto tako, postoje znaajne razlike u socijalnoj strukturi Torcide iz
devedesetih godina prologa i prvih godina 21. stoljea. Tako, oito je da se
postotak lanova ekstremnih navijakih skupina s viom i visokom kolskom
spremom znaajno poveao, a da se broj radnika znaajno smanjio (dok su u
Lalievom istraivanju jezgru Torcide u oko 68% inili radnici, prema
istraivanju iz 2003. radnici ine samo 39% lanova Torcide).
Slika 25. Izgled Sjevera na Poljudu
99
Budui da se stvarni socijalni status mladih ne moe dobiti ako se ne

znaju podaci o obitelji, u istraivanju iz 2003. traeni su od ispitanika podaci
o zanimanju njihovih roditelja. Struktura zanimanja roditelja ispitanika
prikazana je u grafikonu 4, iz kojega se jasno vidi da pretpostavke, koje su
prije neutemeljeno vrijedile, kako su lanovi ekstremnih navijakih skupina
iz loije stojeih obitelji, vie ne vrijede. Analiza je, naime, pokazala kako su
lanovi Torcide porijeklom iz svih drutvenih slojeva.
Slika 26. Dobna struktura Torcide i BBB s poetka devedesetih i 2003.
Torcida (Lali, 1993a.)
21 i vie 46%
BBB (Fanuko et alt.1991.)
do 20 g.
100%
do 20 g. 54%
Torcida 2003.
50-59g. 3%
40-49 g. 8%
do 20 g. 28%
30-39 g. 16%
21-29 g. 37%
Slika 27. Obrazovna struktura BBB iz devedesetih i Torcide 2003.
100%
Srednja
24
Visoka
10
Via 12
80%
60%
40%
Osnovna
76
Srednja
58
Osnovna
19
20%
0%
BBB 1991.
100
Torcida 2003.
Slika 28. Struktura zanimanja BBB iz devedesetih i Torcide 2003.

Torcida 2003.
BBB (Fanuko et alt., 1991.)

Student 6%Radnik 7%
rukov. 9%
slub. 8%
Ucenik 87%
ostali 15% Ucenik 17%

Student 12%
Radnik
39%
Slika 29. Struktura zanimanja roditelja ispitanika 2003.
100%
90%
ostala zanimanja
5
Domaica 21
ostala zanimanja
3
Umirovljeniko
27
80%
50%
Umirovljeniko
19
Privatniko 2
Strunjako 7
Rukovodee 6
40%
Slubeniko 14
70%
60%
30%
Privatniko 19
Strunjako 6
Rukovodee 10
Slubeniko 10
Poljoprivredno 9
Poljoprivredno 10
Radniko 18
Radniko 16
Majka
Otac
20%
10%
0%
Lalievo istraivanje pokazalo je da su lanovi Torcide uglavnom iz Splita

(75%), a to isto pokazalo je i istraivanje iz 2003. Naime, samo je 16% ispitanika roeno
na selu, a svi ostali roeni su u gradu (66% u velikom gradu). To, meutim, nije sluaj s
njihovim roditeljima. ak je 39% majki ispitanika i neto manje oeva (33%) roeno na
selu, to donekle govori o povezanosti lanova Torcide s ruralnim ambijentom.
Takoer, analiza primanja obitelji po lanu pokazala je da meu
torcidaima ima pripadnika razliitih slojeva standarda, koji su, po prilici,
podjednako rasporeeni (manje-vie po oko 1/3 objektivno spada u srednje, nie i
vie slojeve, ali se u subjektivnom smislu svrstavaju najvie u srednji sloj82).
82
Oko 46% ispitanika svrstava svoju obitelj u srednji sloj, 28% smatra da ima ispodprosjean
standard, a 25%% iznadprosjean. Objektivno, 35% ih spada u sloj srednjih primanja po lanu
domainstva, 37% u ispodprosjena primanja, a 28% u iznadprosjena.
101
I konano, lanovi Torcide su poetkom ovoga stoljea, osim sjevera

na kojem su ranijih godina iskljuivo bili, osvojili i neke druge dijelove
stadiona. Tako su sa sjevera preli i na istok te na zapad, gdje ih, kao to se
vidi iz narednog prikaza, ima ak i vie nego na sjeveru. To je vjerojatno
zato to su na sjeveru takoer postavljene stolice, pa im je svejedno hoe li
biti tu ili tamo. Isto tako, njihov prodor i u ostale dijelove stadiona prua
mogunost prenoenja atmosfere sa sjevera na istok te na zapad.
Slika 30. Rasporeenost lanova Torcide po stadionu
Ostalo; 56%
Sjever; 44%
9.1.2.2. Karakteristike neorganizirane nogometne publike

Istraivanje neorganizirane nogometne publike provedeno na dvije utakmice
2003. u Splitu83, prua vrlo interesantne zakljuke. Podaci o socijalnim i demografskim
obiljejima ispitanika nedvosmisleno upuuju na to da neorganiziranu nogometnu
publiku velikom veinom ine mladi (neto vie od polovice je mlae od 29 godina, pri
emu su relativno tri puta zastupljeniji u publici nego u populaciji grada84) i mukarci
(81% i 18% ena). Porast sudjelovanja ena u odnosu na devedesete godine prologa
stoljea, kada ih je bilo samo 2% 85 (Grabar, 1992.), vrlo je znaajan. ene koje ine
83
Istraivanje su omoguile donacije Poglavarstva grada Splita i upanije Splitsko-dalmatinske, na emu im se

ovom prilikom najsrdanije zahvaljujemo. Istraivanje je izvreno anketom u stanki utakmica. Anketari su bili
studenti tree godine kineziologije Fakulteta prirodoslovno-matematikih znanosti u Splitu. Prva utakmica bila je
31. svibnja 2003. izmeu NK Hajduk i NK Cibalia (nije bila znaajna za poziciju Hajduka, pa nije posebno
posjeena). Druga utakmica, finale kupa, izmeu NK Hajduk i NK Uljanik, odrana je 4. lipnja 2003. i bila je
dobro posjeena. Kako meu utakmicama nisu uoene znaajne strukturalne razlike, rezultati se prikazuju zajedno.
84
Publika je u prosjeku mlaa od stanovnika Splita (26,4 : 39,5 godina). Iako je u najmlaoj dobi postotak stanovnika
grada neto izraeniji nego kod navijaa, ve u sljedeoj dobnoj skupini u postotcima ima dva i pol puta vie navijaa
nego u populaciji, a u najstarijoj dobi tri puta manje navijaa nego stanovnika grada. I istraivanja kotskih navijaa
pokazala su da je 74% nogometne publike u dobi od 15 do 34 godine (Vrcan, 2003.).
85
Istraivanja kotskih navijaa na Europskim prvenstvima 1992. i 1996. godine pokazuju kako je meu
njima bilo 5% ena, iz ega se zakljuuje da, kao i u veini drugih zemalja, u kotskom nogometu
dominiraju mukarci. Iako i kod nas prevladavaju mukarci, postotak pripadnica njenijeg spola u
102
nogometnu publiku su pritom u prosjeku mlae od mukaraca (76% ena mlae je od

30 godina, a samo je 53% mukaraca u toj dobi). Osim toga, ene iz nogometne
publike u gotovo dva puta veoj mjeri studiraju od mukaraca (35%:19%), iako nema
znaajnijih razlika izmeu muke i enske publike u pogledu stupnja obrazovanja,
mjesta roenja, ni drugih obiljeja socijalnog statusa, ali su razlike znaajne s obzirom
na preferiranje razliitih sportova (ene se vie opredjeljuju za plivanje i tenis, a
mukarci za nogomet i koarku).
Iz prikaza je razvidno da je sportska publika u svim istraivanjima
daleko mlaa od stanovnitva Splita, ali i da postoje znaajne razlike meu
samim publikama u pogledu njihove starosti. Tako je najmlaa vaterpolo
publika, pa rukometna i koarkaka, a najstarija je nogometna publika.
Istraivanje nogometne publike provedeno je tijekom dvije utakmice u
svibnju i lipnju 2003. godine u Splitu, na stadionu u Poljudu, a uzorkom je
obuhvaeno 1.255 ispitanika (740 na utakmici Hajduk-Cibalia i 515 na
utakmici Hajduk-Uljanik). Kako meu utakmicama nisu uoene znaajne
strukturalne razlike, rezultati se prikazuju objedinjeno.86
Podaci o socijalnim i demografskim obiljejima ispitanika i njihovih roditelja
te branom stanju ispitanika, nedvosmisleno upuuju na sljedee zakljuke:
1) nogometnu publiku velikom veinom ine mukarci (81%), iako ima ak
18% ena (to je daleko vie nego 1990. , kada je bilo samo 2% ena87),
2) nogometnu publiku veinom ine mladi (neto vie od polovice uzorka
je u dobi do 29 godina), pri emu su mladi od 20 do 29 godina
relativno tri puta zastupljeniji u publici nego u populaciji grada,88
3) postoji stanovita podudarnost obrazovne strukture publike i
stanovnitva grada, a ona je takva da bi se moglo rei kako publika
nogometnoj publici je znatan, pa nesumnjivo potrauje obrazloenje. U okviru rasprave o postmodernom
nogometu kao jedne od najvanijih promjena Vrcan navodi ulazak ena u nogomet to se poelo dogaati
krajem 80-ih i poetkom 90-ih. ene su poele igrati kvalitetan nogomet, poveao se broj enskih
nogometnih klubova, porastao je broj gledateljica nogometa i broj navijaica (Vrcan, 2003).
86
Istraivanje je provedeno anketom. Anketari su bili studenti tree godine kineziologije Fakulteta
prirodoslovno-matematikih znanosti u Splitu. Anketiranje je obavljeno u pauzi izmeu dva poluvremena.
87
Usporedbe radi, podaci istraivanja kotskih navijaa na Europskim prvenstvima 1992. i 1996. godine
(Bradley, 2002) pokazuju kako je meu njima bilo 5% enske populacije, iz ega se zakljuuje kako, kao i u
veini drugih zemalja, u kotskom nogometu dominiraju mukarci. Iako i u naem sluaju prevladava muka
populacija, postotak nazonih pripadnica njenijeg spola u nogometnoj publici je znatan, pa nesumnjivo
potrauje obrazloenje. Vrcan (2003) u okviru rasprave o postmodernom nogometu kao jedne od najvanijih
promjena navodi ulazak ena u nogomet to se poeo dogaati krajem 80-ih I poetkom 90-ih godina 20.st.
(ene su poele igrati kvalitetan nogomet, poveao se broj enskih nogometnih klubova, porastao je broj
gledateljica nogometa i broj navijaica.
88
Prije spomenuta istraivanja kotskih navijaa pokazala su da je 74 posto njih u dobi od 15 do 34
godine. Objedinjavanjem prve tri dobne skupine naeg uzorka dolazimo do vrlo slinih podataka (77
posto ispitanika je u dobi do 40 godina).
103
na tribinama u malom reprezentira stanovnitvo Splita,

4) nogomet je sport koji u prosjeku preferira populacija srednjeg obrazovanja
(svaki drugi iz publike ima tu spremu), ali su u publici relativno prisutnije vie
i visoke spreme nego u populaciji grada (31%: 20%),
5) nogometnu publiku u veini sainjava urbana populacija (otprilike 3/4 publike
roena je u gradu), ali je treina njihovih roditelja ruralnog porijekla,
6) nogometna publika je veinom neoenjena, u daleko veoj mjeri
nego u stanovnitvu grada,
7) na stadionu ima najvie nezaposlenih i zaposlenih na neodreeno vrijeme,
nakon kojih slijede zaposleni na odreeno vrijeme, oni koji rade povremeno
i umirovljenici, a najmanje je onih koji imaju vlastita poduzea (mnogo je
jasnija slika ovog statusa ako se objedine kategorije koje podrazumijevaju
zaposlenost poput rada na neodreeno i odreeno vrijeme, povremenog
rada i rada u vlastitom poduzeu),
8) na tribinama je najvie studenata i uenika (1/3 uzorka), a zatim slijede radnici
(1/4 uzorka), to potvruje tezu o nogometu kao radnikom sportu.
ene u nogometnoj publici takoer daleko rjee posjeuju nogometne
utakmice od mukaraca (dok 32% mukaraca iz publike izjavljuje da
nogometne utakmice posjeuje redovito, a 25% esto, to izjavljuje samo
15%, odnosno 17% ena; s druge strane, dok samo 9% mukaraca izjavljuje
kako na utakmice ide rijetko, takav je odgovor dalo ak 39% ena).
Neorganizirana nogometna publika je u prosjeku obrazovanija od
stanovnika grada, jer su u njoj relativno prisutniji vii i dva puta manje
prisutni najnii stupnjevi obrazovanja.
Isto tako, nogometnu publiku veinom ini urbana populacija, najveim
dijelom roena u Splitu, ali je gotovo polovica njihovih roditelja roena na selu, u
emu nema bitne razlike izmeu oeva i majki ispitanika.
Nogometnu publiku ine veinom zaposleni, a najmanje je umirovljenika (dok
je 27% ispitanika zaposleno na neodreeno i 17% na odreeno vrijeme, 9% ih radi
povremeno, 28% ih je nezaposleno, a 9% ine umirovljenici). Na tribinama je najvie
radnika (24%), pa studenata (18%) i uenika (13%), a onda inovnika (9%), to
potvruje tezu o nogometu kao radnikom sportu 89, a ostatak od po 4% ine
strunjaci, privatni poduzetnici, rukovoditelji i ostale kategorije zanimanja.
89
Vrcan takoer spominje povezanost nogometa s radnitvom, to je posebice evidentno u Engleskoj

gdje su nogometne klubove osnivali radnici, a radnici su bili i igrai i publika (Vrcan, 2003.).
104
Slika 31. Dobna struktura publike razliitih sportova u Splitu
100%
90%
5
8
3
18
10
9
32
80%
16
27
70%
60%
18
18
od 40-49
godina
20
od 3039
30
do 30
godin
17
50%
85
40%
30%
50 i
vie
71
60
46
20%
10%
0%
Ko a r k a
N o g o m et
V a t er po l o
Ru k o m et
Sp l i t
Slika 32. Dobna struktura nogometne publike te stanovnika Splita (u %)
100%
6
5
90%
11
80%
70%
16
60%
50%
39
50-59 g.
12
40-49 g.
16
30-39 g.
14
20-29 g.
15
40%
30%
20%
60 i vie g.
19
22
10%
Do 20 g.
24
0%
Nogometna publika
Stanovnici Splita
105
Slika 33. Struktura kolske spreme publike i Spliana (u %)
100%
Visoka kola
13
Via kola 7
14
90%
17
80%
70%
Srednja kola
56
60%
50%
56
40%
30%
Do srednje
kole 23
20%
12
10%
0%
Nogometna publika
Stanovnici Splita
Slika 34. Struktura mjesta roenja publike i njihovih roditelja (u %)
100%
80%
Vei
grad
62
60%
40%
20%
Mali
grad
15
Vei
grad
31
Vei
grad
32
Mali
grad
17
Mali
grad
18
Selo
43
Selo
42
Selo
21
0%
Ispitanik
Otac
Majka
Najvie je onih koji spadaju u srednje drutvene slojeve jer imaju 2-3
tisue kuna po lanu domainstva, vrlo je mali broj onih koji imaju prihode vee
od 5.000 kuna po lanu, a ak ih ima primanja manja od 1.500 kuna po lanu
domainstva (kuanstva).
106
Slika 35. Struktura primanja po lanu kuanstva (u %)

25
20
21
19
15
14
15
14
10
0
Do 1000 kn 1001-1500 kn 1501-2000 kn 2001-3000 kn 3001-i vie
kn
9.1.3. Umjesto zakljuka: usporedba organizirane i neorganizirane publike

Iz prikazanoga se moe zakljuiti kako postoje razlike izmeu
organizirane (one koja u principu boravi na sjeveru) i neorganizirane
nogometne publike u Splitu (one koja boravi na istoku i zapadu). Te se
razlike ne odnose na sve strukturalne karakteristike, ve samo na neke.
Komparativna analiza tako je pokazala kako postoji stanovita povezanost
izmeu pripadnosti odreene vrste publike, s jedne, i sljedeih ispitanikovih
obiljeja, s druge strane: spol (C=0,179), primanja po lanu kuanstva
(C=197), zanimanje (C=0,201), ocjena vlastitog standarda (C=0,207),
lanstvo u sportskom klubu (C=0,272), uestalosti posjeta utakmicama
(C=0,340) i doivljaja sebe kao vatrenog navijaa (C=0,375). Brano stanje
(C=0,054), mjesto roenja ispitanika (C=0,074), njegov radni status
(C=0,113), dob (C=0,124) i stupanj obrazovanja ispitanika (C=0,144), nisu
pokazali znaajnu povezanost s odreenom vrstom publike.
U pogledu sudjelovanja ena u publici te razlike su znaajne, iako i u
jednoj i u drugoj publici nedvosmisleno dominiraju mukarci. Iz narednog se
prikaza vidi kako su ene prisutnije u neorganiziranoj nego u organiziranoj
publici, to donekle govori i o razlikama u toleranciji prema razliitom od sebe.
Istraivanje rukometne publike, meutim, pokazalo je sasvim
drugaije rezultate.90 Rukometna se publika od nogometne publike razlikuje
prije svega po daleko izraenijem udjelu ena, s tim to postoje znaajne
razlike u tom pogledu izmeu mukog i enskog rukometa. Tako, kod
90
U utorak je ulo 115 ispitanika na enskim i 92 ispitanika na mukim rukometnim utakmicama, koji
su ispitani istim instrumentom i u isto vrijeme kada i nogometna publika.
107
ukupne rukometne publike ima oko 42% ena i 58% mukaraca, dok je ako se te dvije publike analiziraju odvojeno - udjel mukaraca kod mukog
rukometa daleko izraeniji, ali i gotovo polovicu publike kod enskog
rukometa ine takoer mukarci, kako je to vidljivo iz narednog prikaza.
Slika 36. Spolna struktura organizirane i neorganizirane publike
100%
90%
80%
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
enski
7%
muki
93%
Organizirana
publika
enski
23%
muki
77%
Neorganizirana
publika
Slika 37. Dvije publike po zanimanju
100%
90%
80%
70%
umirovljenik
7%
slobodna
profesija 7%
poduzetnik 7%
rukovodilac ili
strunjak 8%
slubenik 8%
60%
50%
radnik
36%
umirovljenik
7%
slobodna 5%
poduzetnik 5%
rukovodilac ili
strunjak 10%
slubenik 11%
radnik
24%
40%
30%
20%
10%
student
12%
uenik
16%
student
23%
uenik
14%
0%
Organizirana publika
108
Neorganizirana publika
Slika 38. Spolna struktura publike kod mukog i enskog rukometa (u %)
100
27
53
80
M
60
73
40
47
20
0
Muki rukomet
enski rukomet
9.2. Karakteristike rukometne publike

Rukometna publika ima gotovo identinu dobnu strukturu kao i
nogometna publika. Iz sljedeeg prikaza je vidljivo da je i kod ove publike
najvei broj mladih (61% ih je mlae od 30 godina), a broj starijih od 50
godina gotovo je dva puta izraeniji nego kod nogometne publike (6 : 11%).
Slika 39. Dobna struktura rukometne publike
50-59
3%
40-49
10%
30-39
20%
60 i vie
3%
do 20 god.
25%
20-29 god.
39%
U pogledu zaposlenosti, rukometna je publika u veoj mjeri

nezaposlena od nogometne publike (37:28%), a u rukometnoj je publici i
neto izraeniji broj umirovljenika (12:9%). Isto tako, izraeniji je broj onih
koji su povremeno zaposleni (17:9%), ali je tri i pol puta manje onih koji su
zaposleni na odreeno vrijeme (5:17%).
U rukometnoj publici ima daleko vie studenata nego u nogometnoj
publici (38:18%), uenika je gotovo jednak broj, a broj radnika je izrazito manji
(14:24%). Privatnika ima dva puta vie kod rukometne nego kod nogometne
109
publike (8:4%), kao i strunjaka (7:4%). Ostale kategorije zanimanja, uz neke

male razlike, gotovo su identine kod jedne i kod druge publike.
Slika 40. Struktura radnog statusa rukometne publike (u %)
12
u mirovini
37
nezaposlen
ima vlastito poduzee
17
radi honorarno i povremeno
radi na odreeno vrijeme
21
radi na neodreeno vrijeme
10
20
30
40
I u pogledu stupnja obrazovanja postoje neke razlike izmeu rukometne i

nogometne publike. Tako je udjel osoba sa zavrenom visokom kolom u rukometnoj
publici izraeniji nego u nogometnoj publici (21:14%), dok je udjel osoba sa
zavrenom viom kolom zato neto manji (13:17%). Ostale kategorije obrazovanja
gotovo podjednako sudjeluju u strukturi rukometne i nogometne publike.
U rukometnoj publici ima neto manje osoba koje su roene na selu nego u
nogometnoj publici (11:14%), ali ima i neto manje osoba roenih u velikom gradu
(56:62%), kao i znaajno vie onih koji su roeni u manjem gradu (33:22%).
Slika 41. Struktura zanimanja rukometne publike
2
3
ostala
domaica
privatnik
6
7
slob. prof.
strunjak
slubenik
14
radnik
38
student
16
uenik
0
110
10
20
30
40
Slika 42. Struktura rukometne publike prema kolskoj spremi
visoka kola
21%
via kola
13%
do sr.kole
10%
sred.kola
56%
Slika 43. Struktura rukometne publike prema mjestu roenja
vei grad
56%
selo
11%
manji grad
33%
U rukometnoj publici takoer ima gotovo dva puta vie onih koji imaju
nii standard kuanstva nego kod nogometne publike (46% ispitanika rukometne
publike ima manje od 1.500 kuna po lanu kuanstva, u usporedbi sa samo 29%
kod nogometne publike), kao i neto manje ispitanika koji imaju najvia primanja
(13% ispitanika rukometne publike ivi u kuanstvima iji su prihodi vei od
3.000 kuna po lanu, u usporedbi s 19% ispitanika kod nogometne publike). U
pogledu srednjih primanja nema neke znaajnije razlike izmeu rukometne i
nogometne publike. Meutim, i pored toga najvei broj ispitanika standard
vlastitoga kuanstva ocjenjuje prosjenim.
111
Slika 44. Primanja kuanstva po lanu
2001-3000 kn
20%
3001i vie kn
13%
do 1000 kn
18%
1001-1500 kn
30%
1501-2000 kn
19%
Slika 45. Autopercepcija standarda rukometne publike
znatno ispod prosjeka
14
ispod prosjeka
68
prosjean
10
iznad prosjeka
3
znatno iznad prosjeka

0
10
20
30
40
50
60
70
I konano, sasvim je logian izbor najdraega sporta. Najvei broj

ispitanika rukometne publike bira rukomet kao prvi najdrai sport, kao to
kod nogometne publike najvei broj ispitanika bira nogomet, ali je znaajan i
broj onih koji iz rukometne publike biraju nogomet kao najdrai sport.
Postoje neke strukturalne razlike izmeu publika mukog i enskog
rukometa. Najvee razlike otkrivene su kod zanimanja majke (C=0,30),
djelatnosti ispitanika (C=0,44) i mjesta roenja majke (C=0,26). Oito da je
utjecaj majke znaajniji od utjecaja oca, jer su kod oevih karakteristika
koeficijenti kontingencije minimalni.
Iz prikaza br. 26 je vidljivo kako su majke publike mukog rukometa
u veoj mjeri domaice nego kod enskoga, dok su kod enskoga rukometa u
veoj mjeri umirovljenice nego kod mukoga. Isto tako, kod lanova publike
mukog rukometa ima u postotku dva puta vie majki koje su strunjaci,
112
nego kod enskog rukometa, kao to kod enskoga rukometa ima tri puta
vie radnica nego kod mukoga.
Slika 46. Najdrai sport rukometne publike
10
Ostalo
4
Plivanje
Odbojka
Koarka
36
Nogomet
40
Rukomet
0
10
20
30
40
Slika 47. Struktura zanimanja majki publike mukog i enskog rukometa
Ostala
100
17
80
28
60
40
20
0
9
8
6
27
5
Muki rukomet
17
11
Domaica
22
Umirovljenica
12
3
21
14
Privatnica
Strunja
Slubenica
Radnica
enski rukomet
Osim toga, kod publike mukog rukometa ima 20% vie roditelja porijeklom iz
grada nego kod enskoga rukometa (62: 42%), gdje ima dva puta vie roditelja
porijeklom sa sela (45:20%).
Iz toga se moe zakljuiti da enski rukomet prati publika niih drutvenih
slojeva nego publika mukoga rukometa, premda se to ne bi dalo zakljuiti s obzirom
na distribuciju djelatnosti u kojima su majke razliitih publika zaposlene.
U pogledu demografskih i socijalnih karakteristika igraa i igraica,
meu njima postoje stanovite znaajne razlike. Igrai su prije svega stariji od
igraica, jer je 20% igraa starije od 30 godina, a tako starih kod igraica
113
nema. Najvei broj igraica je u dobi do 20 godina (62%), a meu igraima

ih je samo 33% u toj dobi.
Nadalje, mukarci su u daleko veoj mjeri profesionalci nego ene
(100:19%) s profesionalnim ugovorom, a meu igraicama ima najvie
uenica i studentica (74%), pa su igraice uglavnom neudane (kod igraa je
samo 73% neoenjenih). Isto tako, igrai su boljega obrazovanja nego
igraice. Npr., meu igraima ima ak 27% ispitanika koji su zavrili viu
kolu ili fakultet, u usporedbi sa samo 14% kod igraica koje su zavrile
takve kole. Iz toga proizlaze i razlike u ocjeni vlastitog standarda. Naime,
igrai smatraju kako je njihov standard iznadprosjean u 100% sluajeva,
dok igraice to smatraju u samo 10% sluajeva; nasuprot tomu ak 14%
igraica smatra kako ima ispodprosjean standard.
Slika 48. Struktura djelatnost majki kod razliitih publika
100
8
7
90
80
70
39
60
50
40 Graevinarstvo16
30
20
25
10
0
Muki rukomet
Uprava
Obrazovanje i kultura
45
5
39
Industrija
Trgovina i
ugostiteljstvo
2
6
enski rukomet
Sve to ukazuje na razlike koje postoje izmeu sociodemografskih

karakteristika publike i rukometnih timova, to se razlikuje od uvrijeenih
pretpostavki koje su moda vrijedile za nogometne timove i njihovu publiku o
slinosti socioekonomskog statusa.
114
9.3. Karakteristike koarkake publike91

I pored toga to je sociologija sporta mlada i jo nedovoljno
konstituirana disciplina, mnogobrojna istraivanja ukazuju na povezanost
socijalnih initelja i sportske aktivnosti.92 Malo je, meutim, konkretnih
istraivanja o socijalnim karakteristikama sportske publike kod nas, iako se
moe rei da je bilo nekoliko uspjenih pokuaja povezivanja socijalnog
statusa i odnosa prema sportu, kako posredne, tako i neposredne publike
sportskih dogaaja, iz kojih se posredno mogu izvesti i zakljuci o socijalnoj
strukturi publike na sportskim terenima.93
Iako je meu sociolozima ve bilo pokuaja istraivanja socijalne
strukture publike nogometnih utakmica, nije bilo interesa potencijalnih
investitora za to.94 Sva dosadanja pretraivanja bibliografije o tomu
pokazala su da je jedino takvo istraivanje u nas izvreno u Zagrebu95, ali je
ono vreno na samo jednom dijelu, a ne na itavoj publici.
Ve se iz prikazanoga vidi da socijalne karakteristike imaju znaenje kako
za aktivno bavljenje sportom, tako i za promatrako sudjelovanje u njemu.
Upravo je zato znaajno istraivanje socijalne strukture kako samih sportaa, tako
i sportske publike u cijelosti, a ne samo njenih ekstremno navijakih grupa.
Ovo je jedno od prvih takvih sustavnih nastojanja koji se odnose samo na
publiku koarkakih utakmica, iako su u okviru istog programa zamiljena i
istraivanja socijalne strukture publike i kod ostalih sportova.96 S obzirom da ona
91
Ovaj je lanak objavljen pod naslovom Socijalne karakteristike koarkake publike u Splitu.
Beograd: Socioloki pregled, vol. 24 (1990), 1-4; 91-10.
92
Tako, npr., Ankica Hock-Momirovi ukazuje na povezanost sociolokih karakteristika uenika i motorikih
sposobnosti (1979.); zajedno s Kreimirom Petroviem ukazuje i na uvjetovanost sportskih aktivnosti
latentnim stratifikacijskim dimenzijama (1974.), te o poloaju sportskih aktivnosti u hijerarhiji ostalih
djelatnosti u drutvu (1974.). Osim toga, Nenad Havelka i Ljubia Lazarevi govore o utjecaju socijalnih
karakteristika pojedinca na uspjenost u bavljenju sportom (1981.)
93
Tako je Radovan Marjanovi (1987.) pokazao da neposrednu sportsku publiku u veoj mjeri ine
nii drutveni slojevi, iako u tom pogledu postoje razlike medu razliitim sportovima i drutvima.
Sreko Mihailovi (1987.) je utvrdio postojanje razlika kako izmeu mukaraca i ena, tako i meu
razliitim socijalnim slojevima populacije u pogledu preferencije raznih vrsta sportova, kao i u
pogledu bavljenja razliitim vrstama sportova.
94
Tako se u Centru za drutvena istraivanja Sveuilita u Splitu tijekom prole godine pokualo
izvriti istraivanje socijalne strukture navijaa Hajduka, ali za to nisu osigurana sredstva.
95
Ivan Magdaleni, Furio Radin i eljko Buzov (1990.) su pokazali da ekstremne navijae na
Dinamovom stadionu uglavnom ine uenici stari 14-18 godina, koji potjeu uglavnom iz radnikih,
ali i iz obrazovanijih obitelji.
96
Istraivanje je izvreno na uzorku utakmica KK Pop-84" (ex Jugoplastika") u Splitu u razdoblju

sijeanj-travanj 1990. U uzorak su ule 4 utakmice (dvije s domaim i dvije sa stranim ekipama), a u
115
jo nisu izvrena, mogunost usporedbe publike razliitih sportova jo uvijek, na

alost, ne postoji. Meutim, i u okviru ovog istraivanja se usporedbom rezultata
popisa populacije moe utvrditi znaenje sudjelovanja razliitih slojeva populacije
u koarkakoj publici, to je ovdje i injeno.
Teorijski, znaenje ovakvih istraivanja moe biti viedimenzionalno.
Rezultati mogu biti znaajni kako za utvrivanje uzroka onoga to se dogaa u
sportu i oko njega kod nas, tako i za isto praktine svrhe definiranja politike prema
publici od strane sportskih klubova. Tako se, npr., u najnovijoj knjizi Srana Vrcana
(1990.), konstatira kako se uzroci nereda na sportskim terenima mogu nai u
nedemokratskim odnosima u drutvu, s jedne (ono to se ne moe iskazati na
politikim skupovima, moe se iskazati u masi nogometne publike), ali i u
marginalnom poloaju mlade generacije, s druge strane. Istraivanja na
nogometnom stadionu Dinama pokazala su da najekstremnije navijake skupine
ine upravo omladinci, iji je socijalni poloaj jo vie marginaliziran njihovim
radnikim porijeklom. Iz toga se moe izvesti zakljuak da se upravo kod onih
sportova koji okupljaju publiku socijalno marginalnih slojeva populacije (kao to je
nogomet) moe oekivati ekscesno ponaanje na utakmicama, koje esto rezultira i
nasiljem. Tim vie to se u takvim situacijama publika, ili njezin dio, ponaa kao
masa, to se potencira kod onih publika koje su mnogobrojne.
Daljnje razmiljanje koje se na temelji na ovomu jest to je s drugim
sportskim terenima na kojima nema nasilja, ili bar ne tako izraenoga kao na
nogometnim utakmicama? Koarka je, prema istraivanjima Mihailovia, sport
viih drutvenih slojeva, a dimenzija njene publike je ak 10 i vie puta manja nego
kod nogometa. Znai li to da njezina publika pripada i viim drutvenim slojevima?
Koliko je to vezano i uz sam karakter igre, a koliko uz same socijalne
karakteristike? Na sva ova (i neka druga) pitanja koja se nameu nee se moi
odgovoriti u okviru ovoga teksta, ali ih je dobro pokrenuti kao probleme za daljnja
istraivanja. U ovome tekstu e se ukazati samo na socijalnu strukturu publike
koarkakih utakmica u Splitu, i to u usporedbi s odgovarajuom populacijom, to
e pokazati koji su to slojevi populacije u ovoj publici nadzastupljeni, a koji
podzastupljeni, to e posluiti kao osnovica za daljnja razmiljanja o ovoj
problematici utemeljena na empirijskim podacima.
To moe znaajno pridonijeti razotkrivanju socijalnog karaktera sporta, koji
ne ovisi samo o igraima, trenerima i sportskim rukovoditeljima, nego i o karakteru
okviru toga 542 ispitanika koji su u okviru kvota sjedala izabrana po principu sluajnog uzorka.
Anketari su bili studenti Fizike kulture Filozofskog fakulteta u Zadru (OOUR prirodoslovnomatematikih znanosti i studija odgojnih podruja u Splitu) u okviru seminarskih vjebi, te je izvreno,
gotovo bez ikakvih financijskih sredstava (jedino razumijevanje je pokazao Klub, koji je osigurao
anketarima ulaznice). Publika je anketirana prije poetka utakmica i u pauzi, te je upitnik bio izuzetno
kratak (na jednoj stranici, na koju je stalo 21 pitanje, uglavnom se pitalo o socijalnim
karakteristikama). Obradu su takoer izvrili studenti. U nastavku takvih istraivanja jedan je od
studenata uzeo diplomski rad o socijalnoj strukturi publike nogometnih utakmica u Splitu, a drugi o
istoj temi na vaterpolo utakmicama, te e rezultati ovih triju istraivanja moi biti usporeeni.
116
publike. Sigurno je da bi istraivanje bilo potpunije da su uzete i socijalne

karakteristike ostalih spomenutih elemenata drutvene strukture sporta, no to iz
odreenih razloga nije bilo mogue.
Da se ovaj pokuaj isplatio vidljivo je ve i po nekim osnovnim
rezultatima istraivanja, i to:
1. da koarkaku publiku ini uglavnom urbano stanovnitvo, koji ne
samo da ive, ve su i roeni u gradu;
2. da koarkaku publiku ine uglavnom mlae osobe mukog spola,
premda su i ene vrlo znaajno zastupljene;
3. da koarkaku publiku ine uglavnom bolje obrazovani i bolje
kvalificirani slojevi populacije, srednjega i viega materijalnog statusa, i to
koji ve drugu generaciju pripadaju tim slojevima;
4. da nema bitnih razlika izmeu raznih utakmica, pa ni vrsta
utakmica (domae i meunarodne) u pogledu ovih konstatacija.97
9.3.1. Koarka kao sport urbanita
Analiza publike prema mjestu stanovanja i karakteru naselja pokazuje da se
ona sastoji uglavnom od stanovnika grada, te se slobodno moe konstatirati kako je
koarka gotovo iskljuivo urbani sport. To se vidi iz injenice da ak 94% publike
koarkakih utakmica u Splitu ine stanovnici gradskih naselja, od ega je iz samoga
grada Splita 71% publike, a iz splitske aglomeracije u irem smislu ( podruje od
Trogira do Omia) ak 89% publike. Samo 5,6% publike koarkakih utakmica u
Splitu ine stanovnici ruralnih naselja, i to uglavnom iz Dalmacije.
S obzirom na injenicu da najvei dio populacije naih gradova ine
doseljenici sa sela, moglo bi se oekivati da je najvei broj ispitanika ipak
porijeklom sa sela. Meutim, podaci govore sasvim obrnuto. ak 72%
publike koarkakih utakmica u Splitu ine stanovnici koji su roeni u Splitu
to, s obzirom na dobnu strukturu publike, ukazuje na to da se radi o drugoj
generaciji doseljenika. Ipak, 28% publike ine i neposredni doseljenici u
grad, to je, ako se ima u vidu njihovo bar dva puta vee sudjelovanje u
populaciji grada, podzastupljeno. ak i meu doseljenicima 1/3 ine oni koji
su se prije 20 i vie godina doselili u grad. Isto tako, ak 53% doseljenika se
doselilo iz nekog drugog, i to 1/3 iz velikog grada.
Imajui u vidu da u splitskoj populaciji samo 36% stanovnika ine
starosjedioci, moe se zakljuiti kako su starosjedioci na koarkakim utakmicama
u Splitu bar dva puta zastupljeniji nego u strukturi populacije grada.98
97
Ove su razlike provjerene koeficijentima kontingencije, koji nisu bili izraeniji od 0,20 (odnos
domaih i meunarodnih utakmica) do 0,30 (odnos meu utakmicama pojedinano).
98
Vidi: Slobodan Bjelajac, 1986.

117
Tablica 9. Starosjedioci i doseljenici prema mjestu stanovanja, duini boravka i rezidencijalnom porijeklu
Duina boravka
Starosjedioci
Doseljenici
Prije 20 i vie godina
Prije 11-20 godina
Prije manje od 10 godina
Doseljeni sa sela
Doseljeni iz grada
UKUPNO
Split
72%
28%
10%
9%
9%
11%
15%
100%
Okolni gradovi
67%
33%
8%
15%
10%
21%
12%
100%
Ostali gradovi
93%
7%
7%
-
4%
18%
100%
Sela
69%
31%
3%
19%
9%
13%
16%
100%
Prema tome, 91% ispitanika iz Splita na koarkakim utakmicama je

ili starosjedilac ili se u Split doselio prije vie od 10 godina, dok je samo 9%
publike koja stanuje u Splitu doselilo nedavno. Isto tako, samo 11%
ispitanika koji stanuju u Splitu je doselilo sa sela, dok su svi ostali doselili iz
drugih gradskih naselja.
Publika iz okolnih gradova je veinom kvalificirana ili
visokokvalificirana (ak 7% ispitanika), a to je neto manji sluaj s publikom
sa sela (34%). Meutim, valja istaknuti da je meu publikom iz sela
zabiljeen prilian broj aka i studenata (25%), ali i 19% osoba s viom i
visokom kolom. I konano, publika sa sela je u prosjeku mlaa od publike
iz grada (84%: 72% osoba mlaih od 35 godina), kao to i medu enskom
publikom ima vie starosjedilaca nego meu mukom ( 80% : 70%).
Iz navedenoga ne samo da se moe zakljuiti kako koarkaku
publiku ine uglavnom urbaniti, nego je socijalna struktura i publike iz
negradskih naselja blia urbanoj populaciji, to pokazuje da navedena
postavka o koarci kao urbanom sportu apsolutno stoji.
Slika 49. Struktura publike prema mjestu stanovanja
Osta li gra dovi

Se la
7%
4%
Okolni gra dovi

15%
Split
74%
118
9.3.2. Koarka kao sport viih drutvenih slojeva

Ve i sam urbani karakter koarkake publike dovoljno govori i o njenoj
socijalnoj strukturi. Jo je istraivanje Sreka Mihailovia (1987.) pokazalo
kako vie obrazovani slojevi populacije imaju i vei afinitet prema koarci nego
prema drugim sportovima, ali i nego drugi drutveni slojevi populacije (za
razliku od njih, nii drutveni slojevi imaju vei afinitet prema nogometu).
Istraivanje koarkake publike u Splitu, ne samo da potvruje Mihailovievu
tezu, ve ukazuje i na to da su ak i u okviru razliitih kategorija zanimanja vii
drutveni slojevi prisutniji na koarkakim utakmicama od niih. Osim toga,
usporedbom s obrazovnom strukturom populacije splitske aglomeracije,
pokazalo se kako su vii drutveni slojevi proporcionalno zastupljeniji od niih
u publici koarkakih utakmica u Splitu.
I pored toga to najdominantiju socijalnu skupinu u publici
koarkakih utakmica ine radnici (43% ispitanika)99, zastupljenost
slubenika i strunjaka s viom ili visokom kolom - ako se usporedi s
njihovim udjelom u populaciji - izraenija od zastupljenosti radnika (iako oni
ine samo 24% same publike). Tako, dok radnika ima samo za 1,4 puta vie
u publici nego u populaciji, slubenika i strunjaka s viom i visokom
kolom ima ak 2 puta vie u publici nego u populaciji.100 Isto tako izraen
je i udjel uenika i studenata, kojih u publici ima oko 27%, to se u
perspektivi takoer moe pribrojiti obrazovanim slojevima populacije. I
konano, u publici su najmanje zastupljene domaice (u uzorak je ula samo
jedna domaica), poljoprivrednici (samo 5 ispitanika ili 0,9%) i obrtnici
(takoer samo 5 ispitanika), te zaposleni niih kvalifikacija (NK, PK, BSS i
NSS kategorije zaposlenih ine samo 6% ukupnog uzorka publike).
Osim toga, da je koarka sport viih drutvenih slojeva vidi se i po
udjelu rukovoditelja u strukturi publike. Tako je u uzorak ulo oko 19%
niih i oko 7% viih rukovoditelja (privrednih, politikih ili nekih drugih).
Nadalje, velik dio publike je ostvario isti ili vii socijalni status nego
to ga je imao njegov otac (ak oko 60% ispitanika), dok e ak 94%
uenika i studenata ostvariti takav status kad zavre kolovanje. Struktura
zanimanja oeva ispitanika nedvosmisleno ukazuje na to da su ve oni
predstavljali urbanu populaciju, jer ak kod 78% ispitanika oevi su
pripadali srednjim i viim slojevima gradske populacije. Sve to govori o
tomu da se ne radi samo o bolje obrazovanoj gradskoj populaciji, nego i da
je ona to ve u drugoj generaciji, to jo vie daje znaenje ovim rezultatima.
99
U kategoriji radnika, 55% ine KV radnici, 31% VKV radnici i 14% NK i PK radnici.
100
Osim slubenika i strunjaka s viom i visokom spremom, u uzorak je ulo i 33% administrativnotehnikog osoblja, koji se moe podvesti u kategoriju strunjaka.
119
Povezivanjem zanimanja i kvalifikacije ispitanika i njihovih oeva,

dobiva se slijedea struktura slojevitosti publike koarkakih utakmica u Splitu:101
Tablica 10. Socijalna stratifikacija publike
Nii slojevi
Srednji slojevi
Vii slojevi
Samostalni obrtnici
UKUPNO
8,6%
48,7%
39,9%
2,8%
100,0%
Pri tomu treba imati u vidu i injenicu da velik dio publike ini
omladina, koja se perspektivno moe svrstati u vie socijalne kategorije
populacije. Da nije tako, socijalni status, posebno pojedinih kategorija
publike, bio bi jo vii. To se najbolje vidi i po razlikama u dobnoj strukturi
rukovoditelja koje pokazuju da je broj rukovoditelja manji kod mlae
populacije, i obrnuto, daleko izraeniji kod starije. Tako se meu mladom
publikom koarkakih utakmica (do 30 godina starosti) ne nalazi nijedan
vii, i samo 7% niih rukovoditelja, dok se u starijoj publici (40-49 godina)
nalazi ak 22% viih i isto toliko niih rukovoditelja. U najstarijoj dobnoj
skupini publike, ak 45% pripada niim i 17% viim rukovoditeljima, to
opet potvruje postavljenu postavku.
U skladu s obrazovnom strukturom, publika se dijeli i po materijalnom
statusu domainstva, jer 47% ispitanika spada u kategoriju srednjeg
materijalnog statusa, 42% u kategoriju niega, a samo 10% u kategoriju viega
materijalnog statusa mjerenoga prihodom obitelji po lanu.102
101
U ovo su ukljueni i ispitanici na kolovanju koji tek preko roditelja ostvaruju odreeni socijalni
status. Pod niim slojevima se podrazumijevaju pripadnici poljoprivrednih zanimanja i poluurbane
nekvalificirane radne snage, pod srednjim slojevima pripadnici kvalificirane radnike klase i
administrativno-tehnikog osoblja, a pod viim ispitanici ili njihovi oevi koji imaju viu ili visoku
kolu. Samostalni privatni obrtnici su izdvojeni kao poseban sloj s obzirom na razlike koje postoje
izmeu zaposlenih u privatnom i drutvenom sektoru, ali i meu samim privatnicima.
102
Koeficijent kontingencije izmeu visine osobnog dohotka ispitanika, materijalnog statusa obitelji i
kvalifikacije ispitanika je dosta visok (oko 0,32), to pokazuje da s padom kvalifikacije pada i
materijalni status obitelji, kao i sam osobni dohodak. Ispitanici niih kvalifikacija tako imaju 6,5 puta
manji prihod u obitelji po lanu od onih s VSS, ali i 4,5 puta manji osobni dohodak.
120
Slika 50. Socijalna stratifikacija publike
vii sloj
25%
obrtnici
8%
Nii sloj
17%
Srednji
sloj 50%
9.3.3. Koarka kao sport obrazovanijih slojeva

I analiza obrazovanja je ukazala na elitnost ove publike. Ona upuuje
na dva zakljuka, i to:
1. da koarkaku publiku, i apsolutno gledano, ine obrazovaniji
slojevi populacije,
2. da je koarkaka publika u prosjeku relativno obrazovanija od
same splitske populacije.
Tablica 11. Obrazovna struktura publike i splitske populacije
Nezavrena osnovna kola

Zavrena osnovna kola
Srednja kola
Via kola
Visoka kola
Publika
2,7%
14,4%
58,0%
9,4%
15,5%
Aglomeracija
Proporcija
29,0%,
1:0,1
19,0%
1:0,8
40,0%
1:1,5
5,0%
1:1,9
7,0%
1:2,2
Oito je da publika koarkakih utakmica pokazuje bolje obrazovne

karakteristike nego populacija aglomeracije. Ona ima 11 puta manje lanova s
nezavrenom osnovnom kolom nego to je to sluaj s populacijom, 1,3 puta manje
lanova sa zavrenom osnovnom kolom, 1,5 puta vie lanova sa zavrenom
srednjom, 1,9 puta vie lanova sa zavrenom viom i 2,2 puta vie lanova sa
zavrenom visokom kolom nego populacija aglomeracije. Ako se ovo postavi kao
udjel u samoj populaciji, moe se konstatirati kako je najobrazovanija kategorija 25
puta zastupljenija nego najneobrazovanija. I konano, s rastom obrazovanja raste i
razlika izmeu populacije i publike, naravno u korist ove druge.
121
Slika 51. Struktura obrazovanja publike i populacije

60
50
P
u
b
l
i
k
a
40
30
20
P
o
p
u
l
a
c
i
j
a
58
29
19
15
10
15
9
40
3
Ne zavr e no
os novno
obrazovanje
Zavr e no
os novno
obrazovanje
Sre dnje
obrazovanje
5
Vi e
obrazovanje
6
Vis ok o
obrazovanje
9.3.4. Koarka kao sport mladih

Analiza dobne i spolne strukture publike nedvosmisleno upuuje na
zakljuak kako je koarka sport mladih (60% publike ini omladina) i
mukaraca (81% publike). U usporedbi s istim ovim strukturama u
populaciji, moe se konstatirati nadzastupljenost mladih i mukaraca i
podzastupljenost ena i starije generacije.
Tablica 12. Dobna i spolna struktura publike
DOB
PUBLIKA
Do 30 godina starosti
31-39 godina starosti
40-49 godina starosti
50 i vie god. starosti
UKUPNO
muka ene
75%
25%
89%
11%
89%
11%
94%
6%
81%
19%
Punoljetno stan.
Ukupno
100%
(60%)
100%
(26%)
100%
(8%)
100%
(6%)
100%
100%
30%
21%
17%
32%
100%
Proporcija
1:2,0
1:1,2
1:0,6
1:0,2
1:1,0
Ako se ponovno pogleda kao udjel odreene dobi publike u

odgovarajuoj dobi populacije, moe se zakljuiti kako su najmlae
kategorije stanovnitva ak 10 puta zastupljenije u publici nego najstarije,
kao i to da su ene etiri puta podzastupljenije od mukaraca. S obzirom da
su ene i stariji inae manje zainteresirani za sport, iz ovoga bi se moglo
zakljuiti kako su ove kategorije zainteresiranije za koarku nego za druge
sportove, to se djelomice podudara s ve spominjanim rezultatima Sreka
Mihailovia (1987.). Osim toga, nedvosmisleno je uoljiv porast interesa
ena kod najmlaih dobnih skupina, kao i opadanje udjela ena u publici s
porastom njihove starosti. Tako u najmlaoj dobnoj skupini, ak 1/4 publike
ine ene, to je dva i vie puta izraenije nego kod srednjih, i ak etiri puta
122
nego kod najstarije generacije. To bi ubudue moglo znaiti da e porasti

broj ena u publici koarkakih utakmica, jer e kod dijela mladih ena to i
nadalje ostati interes.
Nije, meutim, uoena nikakva pravilnost odnosa obrazovanja i spola
ispitanika; gotovo da meu mukarcima i enama i nema razlike u pogledu
stupnja obrazovanja. Meutim, uoeno je da se u obrazovanijim
kategorijama mukarci i ene gotovo izjednauju po udjelu u publici. Tako
npr., i kod mukaraca i kod ena ima oko 20% ispitanika s viom i visokom
kolom. Emancipacija je jo prisutnija kod uenika i studenata, jer kod
enske publike 44% ine uenice i studenti, kod muke je publike dva puta
manje uenika i studenata nego kod enske.
Slika 52. Dobna struktura publike i punoljetne populacije
60
Publika
50
40
Populacija
30
20
10
0
do 30
god.
31-39
god.
40-49
god.
50 i vie
god.
9.3.5. Zakljuak: koarka elitni sport

Iz prikazane se analize nedvosmisleno namee prije svega jedan
zakljuak: koarka je sport viih drutvenih slojeva, odnosno elite. To se
svakako odnosi na one koji u njoj sudjeluju kao publika. Naalost, kojim
drutvenim slojevima pripadaju igrai, jo uvijek se ne moe decidirano
odgovoriti. Ali se moe slobodno rei da su igrai uglavnom stanovnici
grada, bar imajui u vidu Pop-84, i to u bar drugoj generaciji. To odgovara
urbanom statusu publike, pa se za naredna istraivanja moe pretpostaviti
kako socijalna struktura publike odgovara socijalnoj strukturi neposrednih
sudionika u ekipi igraa!
Da je koarka elitni sport razvidno je po rezultatima istraivanja
njezine publike. Publiku ovih utakmica, naime, ine stanovnici grada, gotovo
iskljuivo, i to s izrazitim udjelom onih koji nikada nisu ni ivjeli na selu,
123
odnosno onih koji su se ve odavno u grad doselili. Publika koarkakih

utakmica je, u najgorem sluaju, ve druga generacija u gradu, jer je veina
u njemu i roena. Ovu publiku takoer ine obrazovaniji i kvalificiraniji
slojevi populacije, srednjih i viih primanja, ali i vieg obiteljskog
ekonomskog statusa. Naposljetku, kao i kod drugih sportova, veinu publike
ini mlada generacija, s dosta velikim udjelom ena, posebno kod viih
drutvenih slojeva.
Meutim, to ne znai da i drugi dijelovi populacije nisu prisutni na
koarkakim utakmicama. tovie, neki od njih su izrazito brojni, kao npr.
radnici. Njihov udjel s obzirom na udjel u ukupnoj populaciji aglomeracije,
meutim, nije tako zastupljen kao isto takav udjel obrazovanijih slubenika i
strunjaka, iako su i radnici, posebno srednjih i viih kvalifikacija,
zastupljeniji u koarkakoj publici nego u populaciji. Zastupljenost viih
drutvenih slojeva, meutim, daleko je izraenija nego zastupljenost radnika
(to se odnosi i na kolsku omladinu, iji je socijalni status mjeren statusom
njihovih roditelja).
Za razliku od toga, nii drutveni slojevi, kao to su ruralni,
polururalni stanovnici, nekvalificirani radnici i neobrazovana populacija
nieg materijalnog statusa, daleko su podzastupljeniji u koarkakoj publici
nego u populaciji aglomeracije.
Sve to nedvosmisleno potvruje postavku o socijalnoj elitnosti
koarkake publike, odnosno ranije postavljenu postavku da s porastom
socijalnog statusa raste i preferiranje koarke u odnosu na druge sportove. U
skladu s tim, moe se promatrati i socijalno ponaanje ove publike, koja se
ipak znaajno razlikuje od ponaanja publike kod nekih drugih sportova
(injenica je da na koarkakim utakmicama nije bilo takvih ekscesa kao na
nogometnim, niti su ekscesi bili tako nasilni i burni kao to je to sluaj s
nogometnim utakmicama).
Daljnja bi se istraivanja socijalne strukture publike, na tragu ovih
zakljuaka i postavljenih pretpostavki, trebala baviti i istraivanjem socijalne
strukture publike nekih drugih sportova, jer se tek usporedbom rezultata
ozbiljnije moe dokazivati razlika u ponaanju publike. Na tragu utvrivanja
postojanja odreene supkulture nogometne publike, to pojedini autori tvrde,
moe se postaviti i teza o postojanju supkulture koarkake publike. Jer ako
se dokae postojanje razliitih supkultura ovih publika, tek bi se onda mogle
traiti njihove razlike u nasilnom, odnosno nenasilnom ponaanju na
utakmicama, pa i ponaanju openito. Isto tako, te bi supkulture trebale
hipotetiki biti dovedene u odnos sa socijalnim karakteristikama publike, iz
ega bi slijedio zakljuak o povezanosti ponaanja sa socijalnim
karakteristikama ili s karakterom same igre kao takve. Na ta pitanja,
meutim, nije se moglo odgovoriti u ovom istraivanju, jer ono i nije imalo
uvjete za ostvarenje tako irokih pretenzija.
124
9.4. Posredna publika

Posrednu publiku ine svi oni koji sportski dogaaj promatraju
posredstvom nekoga sredstva. Tu prije svega spadaju sluatelji radija i
gledatelji televizije ili filma. Ova publika nema izravnog utjecaja na sportski
dogaaj, jer s njime nije izravno povezana, pa nema povratne komunikacije
izmeu sportaa i gledatelja. To, meutim, ne znai da i ona ne navija za
svoje sportae. Kod velikih sportskih priredbi, kao to su Olimpijada,
svjetsko nogometno prvenstvo, svjetska atletska natjecanja i sl., i ova se
publika u posljednje vrijeme sve vie okuplja na trgovima, po kafiima i na
drugim javnim mjestima, kolektivno navijajui za svoje favorite, ali to nema
uinke na igrae.
U drutvima razvijene masovne komunikacije ova je publika najbrojnija.
Milijuni ljudi preko televizije promatraju sportske dogaaje ili sluaju radijske
prijenose istih. Meutim, istraivanja ove publike nisu do sada vrena, a ako i
jesu, ne u velikom broju.
Prednosti ovakvih sluanja ili gledanja sportskih dogaaja jesu u
tomu to ne mogu svi ii na Olimpijadu ili druga takva dogaanja, pa je i
onima koji to ne mogu omogueno da ih promatraju.
9.5. Stratifikacija i sport
S obzirom na podijeljenu ljudsku prirodu (prirodnu i drutvenu), ve se
dugo raspravlja o tome to ovjeka bitnije odreuje: priroda ili drutvo. Dok jedni
tvrde da genetski imbenici odreuju sve, drugi pak tvrde da su to drutveni
imbenici. Iz prve su se postavke razvila razliita naturalistika shvaanja drutva
(biologizam, mehanicizam, zemljopisne teorije, instinktivistike varijante
psihologizma), a iz druge razliiti vidovi sociologizma.
Iz injenice da su do sada vie istraivani prirodni imbenici, ne slijedi
zakljuak da drutveni imbenici nemaju utjecaja. Shvaanje o kombiniranom
utjecaju jednih i drugih danas je poglavito mogue dokazivati, jer su i drutvene
znanosti otkrile neke nove metode i tehnike istraivanja koje prije nisu postojale, pa
se stjecao dojam o iskljuivom utjecaju prirodnih imbenika.
Istraivanja u sociologiji sporta pokazala su da i drutveni imbenici
(posebno drutveni status pojedinca i njegove obitelji) odreuju samu kinezioloku
aktivnost, vrstu te aktivnosti, pa i sudjelovanje pojedinca u razliitim sportskim
grupama koje je prate, kao to je do sada u vie navrata prikazivano.
Tako je Ankica Hoek-Momirovi (1979.) ukazala na vezu izmeu
socijalnog statusa i motorikih sposobnosti, odnosno postojanje odreenog stupnja
relativne ovisnosti razvoja nekih motorikih dimenzija od djelovanja nekih
125
stratifikacijskih imbenika, iako su one veim dijelom bioloki uvjetovane.103 I pored

problema oko izbora stratifikacijskih imbenika, o emu je ve bilo rijei, rezultati
ovih i nekih drugih istraivanja nedvosmisleno ukazuju na to da je odgojno-obrazovni
sustav prilagoen viim drutvenim slojevima, to znaajno sputava razvoj
motorikih sposobnosti niih (Petrovi i Hoek, 1974., Saksida, Petrovi, Momirovi,
1972.). Iz toga slijedi zakljuak kako bi trebalo izmijeniti odgojno- obrazovni sustav
tjelesnog odgoja uenika zbog teih mogunosti postizanja normi onih iz niih
drutvenih slojeva. Ti rezultati mogu pomoi i kod definiranja politike i programskih
sadraja tjelesnog odgoja, rekreacije i provedbe slobodnog vremena uenika, to ima
utjecaj na profesionalnu orijentaciju, selekciju za vojnu obvezu i usmjeravanje
pojedinaca k onim obvezama koje mogu savladati.
Na uzorku od 617 ispitanika u dobi 19-27 godina104, Ankica Hoek-Momirovi
(1979.) je dokazala da devet drutvenih imbenika105 korelira s motorikim sposobnostima
(temeljni status obitelji, drutveno politiki status roditelja, rezidencijalni status ispitanika i
njegovih roditelja, profesionalno edukativni status ispitanika i njegovih roditelja, natprosjean
materijalni status ispitanikovog oca), ali ne sa svima, ve samo sa sljedeima:
1)
2)
3)
4)
5)
6)
sposobnost ritmike realizacije motorikih sklopova,

sposobnost otkrivanja i ispravljanja motorikih greaka,
koordinacija nogu,
brzina situacijskog rjeavanja lokomotornih problema,
timing i brzina jednostavnih pokreta,
fleksibilnost i uni(bi)lateralna kontrola ravnotee,
103
Temeljni istraivaki ciljevi bili su utvrivanje postojanja mehanizama koji strukturu jednog
makrosocijalnog sustava (drutvena struktura) reflektiraju na strukturu jednog od podsustava
(psihomotorike dimenzije). U kojim zonama antropolokog kontinuuma svaki od podsustava ima
najvie utjecaja na motorike sposobnosti, a u kojima se on smanjuje (socioloki, bioloki, motoriki,
psihosomatski). Polazna hipoteza da znaenje egzogenih (drutvenih) faktora mjerenih poloajem
obitelji u raspodjeli materijalnih dobara, drutvene moi i drutvenog ugleda s udaljenosti od
biolokog ekstrema antropolokog kontinuuma (motorike sposobnosti) raste, uglavnom je dokazana.
104
Ta je dob uzeta jer je motoriki najaktivnija i nalazi se u stacionarnoj fazi motorikih dimenzija, te
na poetku formiranja vlastitog drutvenog statusa, neovisna o roditeljskome.
105
Pod drutvenim imbenicima se u istraivanju podrazumijeva:

1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)
8)
9)
126
naobrazba,
kvalifikacija,
funkcije u organima samoupravljanja,
lanstvo u drutveno-politikim organizacijama,
funkcije u humanitarnim i kulturnim organizacijama,
funkcije u sindikatu,
karakter mjesta stanovanja (selo ili grad),
godinji prihod domainstva,
(ne)posjedovanje automobila, telefona, stroja za pranje rublja, friidera, televizora,
radija, tednjaka.
7) fleksibilnost u zglobu kuka,

8) sposobnost kinestatske kontrole efektora,
9) regulacija intenziteta alternativnih pokreta,
10) sila donjih i gornjih ekstremiteta,
11) relativna snaga gornjih ekstremiteta,
12) apsolutna statika izdrljivost miia,
13) izdrljivost, posebno fleksora trupa i nogu,
14) regulacija volumena ekscitacije.
Istraivanje je takoer dokazalo da osim obrazovnih osobina roditelja,
profesionalne uloge i poloaja te politikog opredjeljenja, poloaj u
institucionalnom podsustavu nema znaajnog utjecaja na formiranje motorike.
Natprosjeni standard obitelji ne igra pri tom nikakvu ulogu, a obrazovni status
roditelja ima utjecaj pri normalnim uvjetima ivljenja a ne, kako se mislilo, preko
ekonomske moi obitelji. One aktivnosti, meutim, koje su manje ovisne o
misaonim procesima, neovisne su od statusnih obiljeja pojedinca i mogu se razviti
pod utjecajem njegove vlastite aktivnosti (treninga).
Ekonomska mo, zanimanje i stupanj obrazovanja, meutim, prema
nekim drugim istraivanjima, utjeu na izbor vrste sporta kojim se pojedinac
aktivno ili pasivno bavi, ali ne i na rezultate u njemu (Saksida, Petrovi i
Momirovi, 1972., Gredelj, Hoek, Momirovi, Tarbuk i Petrovi, 1973., Petrovi i
Hoek, 1974., Mihailovi, 1987., Bjelajac, 1991.).
Tako su sportovi koji su vezani uz bioloke, psiholoke i drutvene karakteristike
pojedinca rezervirani za vie drutvene slojeve (tenis, golf i dr.), na to obrazovanje i
zanimanje pojedinca imaju najizraeniji utjecaj u populaciji koja je zavrila obrazovni
ciklus (Petrovi i Hoek, 1974.), pa se na temelju socijalnog statusa moe predvidjeti
budua sportska aktivnost pojedinca. Isto tako dokazan je i utjecaj slojne pripadnosti na
sportsku aktivnost pojedinca, jer su vii slojevi populacije u principu angairani u vie
razliitih sportova od pojedinaca iz niih drutvenih slojeva. Oni se takoer izrazitije
angairaju u skupljim sportovima i onima s viim drutvenim ugledom, ali se i u veoj
mjeri koriste sportom kao prevencijom delikventnog ponaanja (Gredelj, Hoek,
Momirovi, Tarbuk i Petrovi, 1973.).
Drutvene karakteristike pojedinca odreuju i njegov interes za sport,
(ne)upranjavanje sportskih aktivnosti, pa i cjelokupni odnos prema sportu
(Mihailovi, 1987.). Tako, zanimanje, kvalifikacija (obrazovanje) te radni status
pojedinca itekako utjeu na sljedee pokazatelje:
1)
2)
3)
4)
5)
poznavanje sportskih vjetina,

zainteresiranost za sport,
pridavanje znaenja sportu,
aktiviranje u sportskim drutvima i rekreaciji,
preferenciju odreenih vrsta sportova.
127
Stavljanje u odnos zanimanja i kvalifikacije s poznavanjem sportskih

vjetina pojedinca s visokim C-koeficijentom (0,43) pokazuje vrlo veliku
povezanost. Neto manju povezanost pokazuje dob ispitanika (C=0,40), brano
stanje (C=0,35), mjesto stanovanja (C=0,34) i regionalna pripadnost ispitanika
(C=0,33). Mihailovi je, na uzorku od oko 1000 ispitanika, ustanovio postojanje
znaajnih razlika meu razliitim skupinama u pogledu poznavanja sportskih
vjetina, angairanosti u sportu i oko njega, te interesa za sport:
Na poetku prikazane razlike u preferencijama razliitih sportova od
strane razliitih drutvenih skupina, upotpunjuju sliku utjecaja stratifikacije na
kinezioloku aktivnost. Po Mihailovievu istraivanju, razliite drutvene skupine
populacije takoer se meusobno razlikuju i u pogledu pridavanja znaenja
pripadanja navijakim skupinama i sudjelovanja u sportskoj publici. Sljedea
tablica to rjeito ilustrira.
Tablica 13. Interes za sport po drutvenim obiljejima
Drutvena skupina
Uenici i studenti
domaice
Mladi
Stari
Mukarci
ene
Poljoprivrednici
Slub. i strunjaci s VS i VSS
KV i VKV radnici
Tehniari sa SSS
NK i PK radnici
% zainteresiranih
88
69
%
angairanih
57
10
62
83
80
82
70
22
55
48
42
33
Prosj. br. sportskih

vjetina
3,0
1,2
2,8
1,3
2,5
1,7
1,8
2,4
2,3
2,1
1,9
Tablica 14. Pridavanje znaenja sportskoj publici
Drutvena skupina
Uenici i studenti
Domaice
Slubenici i strunjaci s VS i VSS
KV i VKV radnici
% onih koji pridaju

znaenje pripadnosti
navijakim skupinama
46
8
13
50
% onih koji sudjeluju

u sportskoj publici
80
30
80
80
Istraivanja splitske publike na koarkakim, nogometnim, vaterpolo i

rukometnim utakmicama pokazala su znaajne strukturne razlike meu njima
(Bjelajac, 1991., Grabar, 1992., Kokan, 1992., Jankovi, 1994.). Publika koarkakih
utakmica spada u relativno najvie drutvene slojeve stanovnitva (ak oko 43%), dok
samo 8% koarkake publike spada u nie drutvene slojeve106, u usporedbi s
106
Istraivanje je izvreno na uzorku od 6 utakmica (od kojih su tri bile meunarodne) i 420 ispitanika po
128
publikom nogometnih, vaterpolo i rukometnih utakmica.107

I istraivanja nogometne publike u Italiji dovode u vezu socijalni status
pojedinca s vezanou za odreenu vrstu sporta, pa ak do izbora ekipe. Alessandro
da Laggo je tako ustanovio da navijai Milana i Intera potjeu iz sasvim razliitih
drutvenih slojeva. Isto tako, navijai Juventusa su uglavnom imigranti s juga Italije
i radnici FIAT-a, a Torino podravaju lijevo orijentirani slojevi. Navijai Rome su
ljeviari, a navijai Lazia tradicionalno desniari.
I konano, Havelka i Lazarevi su, prouavajui vrhunske i standardne
sportae te nesportae, dokazali da drutvene karakteristike pojedinca (mjesto
boravka, zanimanje i obrazovanje roditelja, osobna demografska obiljeja, odnosi
u obitelji) znaajno odreuju kako bavljenje sportom, tako i postignuti uspjeh u
sportu (1981.). Vrhunski i standardni sportai ne samo da su najveim dijelom
urbaniti (90-96% , to je kod nesportaa samo 69%), nego su oni u oko 70%
sluajeva i urbanog porijekla (i roditelji su im urbaniti, to je sluaj samo s 38%
nesportaa). Samo 4% vrhunskih sportaa je sa sela i samo je 20% od onih koji
ive u gradu porijeklom sa sela. Prema tome, grad je a ne selo socijalizacijski
ambijent za vrhunske sportae, to je i logino ako se ima u vidu da gradska kola
ima 85% pedagokog standarda, a seoska samo 15%, pri emu najee nedostaju
dvorane za tjelesni odgoj, adekvatna igralita, sportski rekviziti i sl. (Joci, 1990.).
Osim toga, i ova istraivanja ukazuju na utjecaj drutvenog statusa na uspjeh u
sportu. Tako ak 52% oeva vrhunskih sportaa spada u grupu slubenika i
strunjaka s VSS, 36% oeva standardnih sportaa i samo 19% oeva nesportaa.
I obiteljske prilike igraju vrlo znaajnu ulogu u uspjehu u sportu (broj
djece u obitelji, red roenja, uvjeti stanovanja, odnosi s roditeljima i sl.).
Vrhunski sportai dolaze iz obitelji s veim brojem djece, uglavnom su tree
ili kasnije roeno dijete, a ak 82% njih svoje roditelje ocjenjuje blagim,
toplim i srdanim, to je sluaj sa samo 74% standardnih i 63% nesportaa.
kljuu reda i sjedala utemeljenom na sluajnom izboru. Anketari (studenti fizike kulture) su u pauzama
intervjuirali gledatelje s ranije prikazanim upitnikom (vidi odjeljak o metodi razgovora). Odgovori su stavljeni u
raunalo i programom SPSS obraeni tablino. U publici na ovim utakmicama je bilo oko 7% viih
rukovoditelja i 19% niih rukovoditelja. Analiza je, nadalje, pokazala da s visinom stupnja obrazovanja raste i
disproporcija izmeu udjela ispitanika u publici i udjela odgovarajue obrazovne razine u populaciji. Tako je u
koarkakoj publici bilo 2,5 puta vie sudionika nego to ih je u strukturi populacije grada (25% : 12%).
Istovremeno je u strukturi publike bilo 3 puta manje pojedinaca niega obrazovnog stupnja nego to je to u
strukturi stanovnitva grada. Oko 81% publike ovih utakmica spada u starosjedioce, a samo je 7% iz okolnih
ruralnih naselja. Oko 27% publike inili su uenici i studenti, 6% NK i PK radnici, 35% KV i VKV radnici, a
samo 0,2% domaice (vidi detaljnije Bjelajac, 1990.).
107
Radnici ine ak 45% publike na nogometnim i 67% publike na vaterpolo utakmicama, uenici i
studenti samo oko 18%, stanovnici s VS i VSS 4-6%, a KV i VKV radnici 42-56%, NK i PK radnici
3-11% (vidi ve spomenute diplomske radove Grabara, Kokana i Jankovia).
129
130
10. TERITORIJALNE ZAJEDNICE I SPORT

Ljudske zajednice su takoer vezane uz sport, i to kako etnike, tako i
teritorijalne. to se tie prvih, danas su poznata svjetska nadmetanja u svim
sportovima meu razliitim nacijama, kako kontinentalna, tako i svjetska.
Identifikacija s pripadnicima pojedinih nacionalnih zajednica je vrlo izraena i
ide dotle da u vrijeme velikih svjetskih natjecanja ili natjecanja unutar
kontinenata, "kafii" okupljaju svoje goste oko velikih TV- ekrana kako bi
identifikacija bila kolektivna, a ne individualna. Na tim mjestima prisutno
navijanje uje se i izvan objekata, posebno kada nacionalni tim postigne uspjeh.
Meutim, to nije jedini nain identifikacije sa svojim ljubimcima.
Svaki vei grad ima svoj klub, a u ovisnosti o veliini grada i nekoliko
klubova, s kojima se graani identificiraju, ali i ire regije.
Isto tako, razne vrste teritorijalnih zajednica meusobno se bitno
razlikuju u pogledu postojanja razliitih sadraja za zadovoljavanje potreba
stanovnitva, pa i u pogledu broja i veliine sportskih objekata.
Postoje takoer i znaajne razlike i meu razliitim vrstama sportskih
objekata, ak i unutar jedne vrste teritorijalnih zajednica. Primjerice, dok u
gradskim naseljima ima daleko najvie vezova (2.410), u gradskim naseljima
ima 74 igralita i samo 20 sportskih objekata.
Takoer je zanimljivo da su seoska naselja bolje opremljena od
prigradskih. Isto je tako porazno da u seoskim i prigradskim naseljima uope
nema ostalih sportskih objekata. U pogledu specifikacije sportskih sadraja, vidi
se kako su u gradu daleko najvee povrine sportskih igralita, ali i svih ostalih
sportskih sadraja (igralita u vrtiima i kolama, kolske i sportske dvorane u
vrtiima, zatvoreni i otvoreni bazeni i dr.). U gradu je smjeteno oko 68% svih
sportskih objekata, a ostatak u ostalim naseljima. Indikativna je i neto loija
opremljenost prigradskih naselja od seoskih.
Grad je, meutim, relativno daleko loije opremljen nekim sportskim
sadrajima od prigradskih i seoskih naselja, jer su povrine po stanovniku ili
broj stanovnika koji dolazi na objekt u gradu kod nekih pokazatelja manje, a
kod nekih vee, to se vidi iz narednih grafikih priloga.
Naime, dok je grad loije od prigradskih i ruralnih naselja opremljen
igralitima, i po povrini i po broju stanovnika koji dolaze na igralite, u
pogledu zatvorenih sportskih objekata grad je u neusporedivoj prednosti.
to se zatvorenih objekata tie, to, meutim, nije tako. tovie,
sasvim je suprotno. Jer, u pogledu zatvorenih sportskih objekata, ali i
zatvorenih i otvorenih bazena, gradska naselja pokazuju izrazitu nadmo.
131
Slika 53. Broj razliitih sportskih sadraja po vrstama teritorijalnih zajednica

S
2500
2000
1500
t.
i
20
1000
500
74
2410
74
20
15
125
27
0
Grad
Prigrad
Selo
Izvor: Perkovi, Bjelajac, Kuinar, 1989.
Slika 54. Povrina igralita po stanovniku (u m2/stanovniku)
3,50
3,00
3,23
3,01
2,50
2,00
1,50
1,00
0,50
0,68
0,00
Grad
Prigrad
Selo
132
Tablica 15. Povrina sportskih objekata
m2 sportskih prostora
Grad
Zatvoreni sportski
objekti
Otvorena sportska
igralita
Otvoreni bazeni
Zatvoreni bazeni
kolske sportske
dvorane
Sportske dvorane u
vrtiima
kolska sportska
igralita
Sportska igralita u
vrtiima
UKUPNO
Prigradska
naselja
Selo
UKUPNO
Grad
11.399
11.399
100
Pri
grad
-
Se
lo
-
UKU
PNO
100
165.872
56.665
57.267
279.804
59
20
21
100
4.125
4.125
1.662
1.662
9.391
288
190
9.869
100
100
95
100
100
100
650
650
100
100
34.776
1.112
5.277
41.165
84
13
100
26.876
300
27.180
99
100
254.751
58.069
63.034
375.854
68
15
17
100
Slika 55. Broj stanovnika po igralitu
3500,00
3000,00
3299
2500,00
2000,00
1500,00
1000,00
1170
500,00
7 05
0,00
G ra d
P r ig r a d
S e lo
133
Slika 56. Povrina zatvorenih sportskih objekata (u m2/stanovniku)

0,05
0,05
0,04
0,03
0,02
0,01
0,00
0,00
0,00
Grad
Prigrad
Selo
Slika 57. Zatvoreni i otvoreni bazeni (u m2/stanovniku)

0,018
Otvoreni
0,017
0,016
0,014
0,012
0,010
Zatvoren
0,008
0,007
0,006
0,004
0,000
0,002
0,000
0,000
0,000
0,000
Grad
Prigrad
Selo
Slika 58. Povrina dvorana i igralita po stanovniku u kolama (u m2 )

0,30
0,25
kolska
igralita
0,28
kolska
igralita
0,14
0,20
0,15
0,10
kolska
igralita
0,06
kolske
dvorane
0,04
kolske
dvorane
0,02
0,05
kolske
dvorane
0,01
0,00
Grad
Prigrad
Selo
134
Slika 59. Povrina dvorana i igralita po stanovniku u vrtiima (u m2 )

0,120
0,100
Igralita
0,1101
0,080
0,060
0,040
0,020
Dvorane
0,003
Dvorane
0,000Igralita
0,0171
DvoraneIgralita
0,000 0,0002
0,000
Grad
Prigrad
Selo
Grad je daleko bolje opremljen sportskim dvoranama i u kolama i u

vrtiima, ali je selo bolje opremljeno sportskim igralitima.
135
136
11. UENICI I SPORT108

11.1. Uvodne i metodoloke napomene
Jedno od temeljnih pitanja koje se u ovome tekstu postavlja jest: U kojoj su
mjeri mladi danas zainteresirani za sport"? Nai se sociolozi do sada, na alost, nisu
osobito bavili tim pitanjem, iako ima istraivanja koja ga dotiu. Je li to zato to su
doskora smatrali kako je to manje znaajno ili iz nekih drugih razloga, teko je
odgovoriti. Sran Vrcan je jedan od prvih koji je u Hrvatskoj upozorio na to kako
nogomet i sport openito i nije tako beznaajna stvar da se sociolozi njime ne bi
trebali baviti (Vrcan, 1971.). Vrcan je ve tada konstatirao kako najvei dio
nogometne publike upravo ine mladi, kao obespravljena generacija, i kako se upravo
zato na nogometnim terenima dogaa nasilje. Trebalo je proi dvadesetak godina da
se sociolozi ozbiljno uhvate ukotac s ovom temom, a najvatreniji dio publike koju
uglavnom ine mladi su ekstremne navijake skupine. Tako je skupina zagrebakih
sociologa izvrila istraivanje Bad Blue Boysa (BBB), u kojem je pokazala socijalni i
dobni sastav te specifine navijake skupine (Buzov i sur., 1990., Fanuko i sur.,
1991.), a nekoliko godina nakon toga i Hajdukove Torcide (Lali, 1993.).
Negdje u to vrije me, sa studentima fizike kulture na Zavodu za fiziku
kulturu Fakulteta prirodoslovno-matematikih znanosti i odgojnih podruja u Splitu,
izvreno je istraivanje koarkake publike, a potom i nekih drugih publika, koja su
pokazala kako mladi ne ine veinu samo u ekstremnim navijakim grupama
(organizirana publika), nego i u ostalim dijelovima neorganizirane publike (Bjelajac,
1990.). Nekoliko je studenata i diplomiralo na temu socijalne strukture publike na
nogometnim (Grabar, 1992.), vaterpolo (Kokan, 1992.) i rukometnim utakmicama
(Jankovi, 1994.), iz kojih je radova vidljivo kako mladi ine najvei dio i ovih,
neorganiziranih publika, ne samo nogometnih, nego i ostalih.
I istraivanje neorganizirane publike, izvreno na nogometnim i rukometnim
utakmicama desetak godina kasnije, takoer je pokazalo kako mladi sudjeluju i u
neorganiziranoj publici gotovo dva puta vie nego u populaciji grada. Tako oko 65%
ovih publika ine ljudi mlai od 30 godina, dok je u strukturi stanovnitva Splita
njihov udio samo 39%.109
Odnos mladih i sporta, meutim, ne moe se promatrati samo kao
njihovo sudjelovanje u sportskoj publici, pa ak i kada je ona toliko aktivna
108
Ovaj je tekst objavljen u Bjelajac, 2005.b.
109
Istraivanje je izvreno u proljee 2003. godine na nekoliko nogometnih utakmica Hajduka, te

mukog i enskog rukometa. Dok je na nogometnim utakmicama anketirano 1.255 ispitanika, na
rukometnim je utakmicama anketirano 207 ispitanika. Anketari su bili studenti tree godine fizike
kulture s Fakulteta prirodoslovno-matematikih znanosti i odgojnih podruja u Splitu koji su odsluali
kinezioloku sociologiju. Ovo istraivanje je omoguila donacija Poglavarstva grada Splita i upanije
splitsko-dalmatinske.
137
kao to su ekstremne navijake skupine. Zato se u ovome tekstu raspravlja i

o tome u kojoj mjeri mladi (u ovom sluaju uenici) aktivno sudjeluju u
sportu, koje sportske idole potuju, kao i kakav odnos imaju prema predmetu
tjelesne i zdravstvene kulture (TZK).
Polazna pretpostavka ovoga rada bila je da sport, i sve ono to je uz
njega vezano, ima dosta veliko znaenje u ivotu mladih budui da mladi ne
samo posjeuju sportske priredbe, ve su istovremeno i najbrojniji aktivni
sudionici sportskih dogaaja, bilo na profesionalnoj, amaterskoj ili rekreativnoj
razini. U tom pogledu mogu se izvesti hipoteze o znaajnim razlikama meu
razliitim skupinama mladih s obzirom na spolnu i slojnu pripadnost, kao i
meu polaznicima razliitih kola i tipova kola.
Prva pretpostavka proizlazi iz do sada utvrene injenice o veem
sudjelovanju mladih mukaraca od mladih djevojaka na sportskim priredbama, to
je dokazano u ranije izvrenim istraivanjima (Lali, 1993., Bjelajac 1991., Buzov i
sur., 1990., Fanuko i sur., 1991., Kokan, 1992., Grabar, 1992. i drugi). Iz toga se
moe pretpostaviti kako su mladi mukarci vie zainteresirani za bavljenje sportom
i svim onim to je vezano uz njega od mladih djevojaka.
Druga pretpostavka proizlazi iz prve jer je spolna struktura razliitih
kola i tipova kola razliita. Iz toga se moe izvesti pretpostavka da su uenici
onih kola koje imaju vie uenica nego uenika manje zainteresirani za
bavljenje sportom i sve ono to je uz njega vezano od onih uenika koji
pohaaju kole s preteno mukom populacijom.
Trea pretpostavka proizlazi iz injenice o postojanju razlika meu
razliitim drutvenim slojevima populacije u pogledu sudjelovanja u sportskoj
publici, to se takoer vidi iz do sada utvrenih istraivanja (Lali, 1993.,
Bjelajac, 1991., Buzov i sur., 1990., Fanuko i sur., 1991., Kokan, 1992., Grabar,
1992. i drugi). Iz toga se moe deducirati pretpostavka o veoj zainteresiranosti
za sport i sve ono to je uz njega vezano kod viih drutvenih slojeva populacije
nego kod niih.
etvrta pretpostavka proizlazi iz injenice da uenici s boljim uspjehom
imaju manje slobodnog vremena. Iz toga se moe izvesti hipoteza da bolji uspjeh
u koli smanjuje interes za sportom i sve ono to je uz njega vezano, a da loiji
uenici pokazuju vei interes.
11. 2. Metoda istraivanja
Istraivanje je izvreno u proljee 2004. godine, anketom meu
uenicima svih gimnazija u Splitu, tehnike i elektrotehnike, graevinske,
zdravstvene i likovne kole. U uzorak je ulo 247 uenika treeg razreda (iz
svake kole po jedan razred). Osim uenika izvreno je istraivanje i
njihovih profesora TZK, na uzorku od 65 nastavnika u 29 osnovnih i 36
srednjih kola u Splitu, to omoguuje usporedbu odgovora uenika i
138
nastavnika TZK. S obzirom na zahtjeve o veliini teksta, ovdje e se

usporeivati samo neki odgovori, oni koji su znaajni za temu.
Anketni upitnik sastojao se iz 32 pitanja podijeljena u sljedee tri temeljne skupine:
1) pitanja o ispitaniku i njegovoj obitelji (od 1 do 8 pitanja),
2) pitanja vezana uz TZK i izvoenje nastave (9-18 pitanja),
3) pitanja o sportu i bavljenju sportom (od 19 do 32 pitanja).
Istraivanje su obavili studenti tree godine kineziologije s Fakulteta
prirodoslovno-matematikih znanosti i odgojnih podruja iz Splita u okviru
svoga nastavnog programa iz kinezioloke sociologije.
11. 3. Sport je znaajan, ali ne i najznaajniji u ivotu uenika
Iako najvei broj ispitanika smatra kako su kole preoptereene
programom i predmetima (75% odgovora), najvei dio ispitanika odgovara
kako ipak ima dovoljno slobodnog vremena (90%), pri emu postoje znaajne
razlike meu razliitim kolama.110 Istraivanje je pokazalo da sport igra vrlo
znaajnu ulogu u provoenju slobodnog vremena uenika, ali ne i
najznaajniju.111 Od trinaest aktivnosti koje mladi provode u slobodnom
vremenu, bavljenje sportom je tako tek na etvrtom, dok je posjeivanje
sportskih priredbi (utakmica i drugih) tek na osmomu mjestu.
Dok se sportom bavi 42% ispitanika, prva tri mjesta zauzimaju druenje s
prijateljima, gledanje TV i sjedenje u kafiima, a poslije sporta slijede ljenarenje,
rad na raunalu, etnja po prirodi i gradu, itanje knjiga, dok je bavljenje hobijem,
odlazak u kino i pogotovu odlazak u muzeje, galerije i sline kulturne institucije
toliko malen da je gotovo beznaajan.112
Postoje znaajne razlike izmeu uenika i uenica u pogledu naina
provoenja slobodnog vremena. Naime, dok se sportom bavi 52% uenika, istu
aktivnost provodi samo 33% uenica.113
110
Primjerice, uenici Nadbiskupijske gimnazije i zdravstvene kole posebno se istiu u pogledu

stajalita o optereenosti gradivom i predmetima (ak preko 85% odgovora), a ak 38% uenika
Nadbiskupijske gimnazije smatra da nema dovoljno slobodnog vremena.
111
I ovo istraivanje je omoguila donacija Poglavarstva grada Splita i upanije splitsko-dalmatinske.
112
Takoer je znaajno konstatirati kako provoenje slobodnog vremena ovisi i o uspjehu u koli. Tako se oni koji
pokazuju bolji uspjeh bave s vie razliitih aktivnosti u slobodnom vremenu, od onih koji pokazuju loiji uspjeh.
113
Uenice se od uenika vie bave itanjem knjiga (33:13%), gledanjem TV (61:47%) i odlaskom u kino (19:9%).
Na provoenje slobodnog vremena takoer utjeu i mnogi drugi imbenici. Primjerice, uspjeh u koli igra znaajnu
ulogu (uenici s boljim uspjehom dva do tri puta imaju vie ispunjeno slobodno vrijeme od uenika s loijim
uspjehom). Ostali imbenici socijalnog statusa nisu toliko bitni za provoenje slobodnog vremena.
139
10 11 12 13
Idem u muzeje, galerije
etam po gradu
Slika 60. Odgovori na pitanje: "ime se bavite u slobodnom vremenu"?(u %)
Sportske priredbe
5
15
17
Idem u Kino
Hobijem
24
26
28
29
etam po prirodi
bavim se raunalom
Ljenarim
Bavim se sportom
Sjedim u Kafiu
Gledam TV
itam knjige
Druim se
35
40
42
49
55
63
0
10
20
30
40
50
60
70
Takoer postoje i stanovite razlike meu ispitanicima razliitih kola u pogledu

bavljenja sportom i posjeivanja sportskih priredbi. Tako se najvie sportom bave
ispitanici iz likovne kole, potom tehnike, nadbiskupijske, zdravstvene, a najmanje iz
gimnazija. S druge strane, najvie su posjetitelji sportskih priredbi uenici Nadbiskupijske
gimnazije, a najmanje uenici tehnikih kola, to se jasnije vidi iz naredne tablice.
Uspjeh u koli takoer utjee kako na provoenje slobodnog vremena, tako i
na bavljenje sportom te posjeivanje sportskih priredbi. Uspjeh u koli upravo je
proporcionalan broju aktivnosti kojima se pojedinac bavi u slobodnom vremenu, kao
i s bavljenjem sportom. Naime, oni uenici koji su prethodni razred zavrili s
odlinim uspjehom bave se u slobodnom vremenu s najveim brojem aktivnosti, kao
to se i u najveem postotku bave sportom, a s opadanjem uspjeha opada i broj
aktivnosti kojima se pojedinac bavi u slobodnom vremenu, ukljuujui i postotak
onih koji se bave sportom. tovie, uenici koji su prethodni razred zavrili s
dovoljnim uspjehom, kao i oni koji su ponavljali razred, gotovo se uope niim ne
bave u slobodnom vremenu, pa ni sportom.
Tablica 16. Bavljenje sportom i posjeivanje sportskih priredbi po tipovima kola (u %)
kola
Likovna
Tehnike
Nadbiskupijska
Zdravstvena
Gimnazije
Rang
1
2
3
4
5
Bavljenje
sportom
55
45
44
41
37
kola
Rang
Posjeta sportskih
priredbi
Zdravstvena
Nadbiskupijska
Gimnazije
Likovna
Tehnike
1
2
3
3
4
Tablica 17. Bavljenje sportom s obzirom na uspjeh u koli (u %)

Uspjeh u prolom razredu
odlian
vrlo dobar
dobar
dovoljan
ponavlja
UKUPNO
140
Bavi se sportom
41
46
42
25
42
50
38
25
25
18
Ide na sportske priredbe

36
26
20
25
28
Bavljenje sportom uvjetovano je i odnosom prema TZK kao predmetu u

koli koji ima za cilj razvijanje ljubavi prema tjelesnoj vjebi i sportu te razvijanje
motorikih sposobnosti. Analiza je ukazala na postojanje veze izmeu stajalita o
znaenju TZK u odnosu prema drugim predmetima i bavljenja sportom. Tako,
dok se oni koji smatraju da je TZK vaniji od drugih kolskih predmeta 64% bave
sportom, samo se 21% uenika koji smatraju da je TZK manje vaan od drugih
predmeta bavi sportom (C-koeficijent = 0,32).
11.4. Odnos uenika prema TZK-u
Na pitanje: Kakav je po tvom miljenju TZK?, najvei se broj ispitanika
opredijelio za stav kako je TZK jednako vaan kao i drugi predmeti. Neto je manji broj
ispitanika odgovorio da je taj predmet manje vaan od ostalih, dok je vrlo mali broj
smatrao da je vaniji od ostalih predmeta. U tom su pogledu vrlo znaajne razlike
meu kolama. Tako se uenici Nadbiskupijske gimnazije posebno istiu u manjem,
dok se uenici zdravstvene i likovne kole istiu u veem pridavanju znaenja ovome
predmetu. Mogu li se te razlike objasniti razlikama u programima, ili razlikama u
selektivnosti prijema uenika, ili ljubavi prema predmetu koja je kod veine uenika
izrazita (55% uenika izjavljuje da voli TZK, a samo 23% da ga ne voli114), ili nekim
drugima imbenicima, teko je bez dubljeg istraivanja rei.
Tablica 18. Odgovori na pitanje: Kakav je po tvom miljenju TZK"?(u %)
C = 0,37
Gimnazije
Nadbiskupijska
Zdravstvene
Tehnike
Likovna
UKUPNO
vaniji od
drugih
predmeta
10
14
8
20
10
jednako vaan
kao i drugi
predmeti
manje vaan od
drugih predmeta
46
25
77
47
65
52
45
69
9
44
15
37
bo
UKUPNO
6
2
1
100
100
100
100
100
100
Potrebno je istaknuti da nema znaajnijih razlika u tom pogledu meu

pripadnicima razliitih spolova (C=0,22), s obzirom na mjesto roenja uenika
(C=0,19), bavljenja sportom (C=0,14) ni s obzirom na autopercepciju slojne
pripadnosti uenika (C=0,12).
Znaajniji drutveni imbenici koji utjeu na stajalite prema TZK-u su:
1) uspjeh u koli (to je uspjeh loiji, to je odnos prema TZK-u
negativniji115: C=0,27),
114
I u tom pogledu postoje stanovite razlike meu kolama. Tako uenici gimnazija i tehnikih kola manje vole TZK
od uenika drugih kola (32% uenika gimnazija i 24% uenika tehnikih kola izjavljuje da ga ne voli), dok uenici
likovne kole i Nadbiskupijske gimnazije pokazuju neto veu ljubav prema TZK-u od uenika ostalih kola.
115
Ponavljai tako pridaju najmanji znaaj TZK-u jer u 100% sluajeva odgovaraju da je on manje
znaajan od drugih predmeta, u usporedbi sa samo 34% takvih odgovora kod odlikaa.
141
2) zanimanje roditelja (to je zanimanje na viem drutvenom poloaju,

to je u oima ispitanika TZK manje vaan116: C=0,26-0,29)
3) materijalni status kuanstva (to su primanja po lanu vea, to je
u oima ispitanika TZK manje vaan117: C=0,34)
Velika veina ispitanika smatra da bi trebalo poveati broj sati TZK (43%
odgovora) jer bi to bilo korisno za tjelesnu aktivnost, dok 30% smatra kako se
broj sati ne bi trebao poveavati (i u tom pogledu postoje znaajne razlike meu
uenicima razliitih kola).
Ova bi se dilema (poveati broj sati ili ne) mogla razrijeiti
izraenijim uvoenjem izborne nastave TZK-a, pa bi oni koji to ele mogli
poveati vlastitu tjelesnu aktivnost. Postojee stanje izborne nastave u
splitskim kolama je katastrofalno, jer samo mali broj kola, bar po izjavama
uenika, ima takvu nastavu iz TZK-a. Iz narednog prikaza je vidljivo da
kolska natjecanja apsolutno dominiraju, dok samo mali broj uenika
izjavljuje kako kola organizira druge oblike izvannastavnih aktivnosti.
Samo mali broj uenika (13%) izjavljuje kako pohaa izbornu nastavu, i to
najveim dijelom iz nogometa (5% odgovora), koarke (4%), rukometa (2%) i
odbojke (2%), dok 87% ispitanika ne pohaa nikakvu izbornu nastavu iz TZK-a.
Od onih koji ne pohaaju izbornu nastavu najvei ih broj to ne ini jer nema
vremena, a jedan dio uenika se bavi nekim sportom izvan kole, ili se dodatna
nastava u koli ne organizira. Samo manji broj uenika izjavljuje da nema takvih
sklonosti. Oito je da bi trebalo uvesti dodatnu nastavu u programe TZK-a.
Na pitanje : to ti je najvei problem kod TZK-a"? najvei broj uenika je
naveo lou dvoranu i opremu (30%), odravanje higijene (nema tuiranja nakon sata 19%), injenicu da TZK nije u smjeni zajedno sa satima ostalih predmeta, to ini
posebne probleme oko uenja (19%), a samo je mali broj uenika kritizirao
organizaciju sata TZK-a (8%).
116
Tako, primjerice, dok djeca strunjaka u 47% sluajeva imaju stav kako je TZK manje vaan od
drugih predmeta, djeca radnika u samo 29% izraavaju takav odnos.
117
Tako, primjerice, ispitanici ija kuanstva imaju vie od 5.000 kn po lanu, u 67% sluajeva smatraju kako je
TZK manje vaan od drugih predmeta, u usporedbi sa samo 25% ispitanika ija kuanstva imaju manje od 1.000
kn po lanu.
142
Slika 61. Izvannastavne aktivnosti koje se u koli organiziraju u okviru TZK-a (u %)

60
55
50
40
30
20
10
0
Izborna nastava izleti u prirodu Posjeti sportskim
manifestacijama
Posjete
sportskim
klubovima
kolska
natjecanja
11.5. Sportom do zdravlja

Koliko znaenje uenici srednjih kola pridaju sportu vidi se i po tome to
ih najvei broj smatra da se sportom moe sauvati zdravlje (88% odgovora) i da se
sport moe uzeti kao sredstvo za borbu protiv narkomanije (74% odgovora). To se
potvruje i u odgovorima na pitanje o definiciji sporta budui da ga najvei broj
uenika definira stajalitem u zdravom tijelu, zdrav duh (47% odgovora), 20%
smatra da je sport igra, 13% talent i vjetina, 11% nadmetanje u kojem pobjeuje
najbolji, a samo 6% sport vidi kao mogunost dobre zarade.
Postoje znaajne razlike u pogledu stajalita o sportu kao sredstvu ouvanja
zdravlja i borbe protiv narkomanije s obzirom na uspjeh u koli, mjesto roenja i
pripadnost odreenom drutvenom sloju. Isto tako nema znaajnih razlika u tom
pogledu meu razliitim spolovima.
Tako, dok je 64% odlinih uenika suglasno da se sportom moe boriti protiv
narkomanije, a samo 4% odlinih uenika s time nije suglasno, samo 50%
ponavljaa je suglasno, ali isto toliko nije suglasno s tim stajalitem (C=0,37). Ili, dok
je ak 86% odlinih uenika suglasan s time da se treba baviti sportom zbog zdravlja,
samo 50% ponavljaa ima takvo stajalite (C=0,36). Isto tako, dok je 65% ispitanika
roenih u gradu suglasan da se sportom moe boriti protiv narkomanije i ak 90% da
je sport sredstvo ouvanja zdravlja, samo 33%, odnosno 78% ispitanika roenih na
selu ima takvo stajalite. I konano, dok 82% pripadnika viih drutvenih slojeva
smatra kako se sportom moe boriti protiv narkomanije, samo 50% pripadnika niih
slojeva podrava ovo stajalite.
U pogledu stajalita da je sport u zdravom tijelu, zdrav duh, u tome postoje
razlike i meu spolovima. Uenice, naime, dva puta vie od svojih kolega uenika
podravaju takvo stajalite (62% : 30%). Isto tako postoje i znaajne razlike s obzirom
143
na uspjeh u koli (C=0,39) i s obzirom na mjesto roenja. Tako, dok odlini uenici u
59% odgovora podravaju takvo stajalite, ponavljai i uenici s dovoljnim uspjehom
uope ga ne podravaju (0% odgovora). Isto tako, dok ispitanici roeni u gradu u 47%
sluajeva podravaju takvo stajalite, oni koji su roeni na selu u samo 33% odgovora
smatraju kako je u zdravom tijelu, zdrav duh.
11.6. Najdrai sport, sporta i sportaica
Za veinu ispitanika vrhunski sport je sport na vioj razini (47% odgovora), a
vrhunski su sportai uloili veliki napor i rtvu kako bi to postali (70% odgovora).
Ispravno stajalite prema vrhunskom sportu pokazuje se i po tome to samo 20%
uenika smatra kako je vrhunski sport nain da se zaradi, dok je samo 7% ispitanika
uzrok uspjeha vrhunskih sportaa vidjelo u talentu.
Izbor najdraega sportaa ili sportaice napravljen je sukladno tome, a
prikazan je u narednoj tablici. Iz nje je razvidno da su uenici dali prednost domaim
sportaima i sportaicama, ali i da je izbor i domaih i stranih korektan.
Najdrai sport je naravno, nogomet, a iza njega slijede koarka, odbojka i
rukomet. Vrlo visok C-koeficijent upozorava na izrazite razlike meu uenicima razliitih
kola u pogledu izbora najdraeg sporta. Nogomet je tako najdrai sport meu uenicima
Nadbiskupijske gimnazije i tehnikih kola, to nije sluaj s ostalim kolama. Tako, u
likovnoj koli nogomet i koarka imaju isti postotak ljubitelja, dok u gimnazijama i
zdravstvenoj koli prevladavaju ljubitelji koarke. To je vjerojatno zbog razlika u spolnoj
strukturi uenika, jer se pokazalo da mukarci preferiraju nogomet, a ene ostale sportove.
Krianje ovoga pitanja sa spolom pokazalo je da 50% mukaraca i samo 20% ena
preferira nogomet, dok ostalih 50% mukaraca i 80% ena preferiraju ostale sportove.
Tablica 19. Najdrai sporta, najdraa sportaica
1.
2.
3.
4.
5.
Sporta
Stipe Pletikosa
Goran Ivanievi
Ronaldinho
Mirko Filipovi
Goran Koulj
%
35
24
11
6
1
Sportaica
Blanka Vlai
Janica Kosteli
Ana Kurikova
Barbara Jeli
Serena Williams
%
34
23
11
7
2
S obzirom na uspjehe naih rukometaa na svjetskim natjecanjima

posljednjih godina, udno je da rukomet u veoj mjeri ne figurira kao najdrai sport.
Tablica 20. Odgovori na pitanje: Koji ti je najdrai sport"?(u %)
C=0,52
Gimnazije
Nadbiskupijska
gimn.
Zdravstvene
Tehnike
Likovna
UKUPNO
144
Nogomet
30
Koarka
34
Odbojka
13
Rukomet
10
44
18
47
35
33
6
25
21
35
28
18
6
20
12
14
8
10
9
Ostali
13
Bo
1
Ukupno
100
37
17
12
13
25
2
6
100
100
100
100
100
Velika veina ispitanika se ili bavila nekim sportom ili se jo uvijek

bavi. Tako oko 1/5 ispitanika izjavljuje da je lan nekog sportskog kluba, a 1/3
da se sportom bavi rekreativno. Najvei se broj ispitanika bavi nogometom,
koarkom i odbojkom, dok je bavljenje drugim sportovima manje zastupljeno.
Takoer treba naglasiti postojanje znaajnih razlika meu uenicima razliitih
kola (C-koeficijent = 0,58). Tako se uenici tehnikih kola dva puta vie bave
nogometom od prosjeka, dok se uenici zdravstvene kole 2,5 puta vie bave
koarkom od prosjeka, a uenici se likovne kole gotovo pet puta vie bave
tenisom i dva puta vie rukometom od prosjeka.
Na pitanje o razlozima bavljenja, oko 50% ispitanika odgovara da se
bavi odreenim sportom iz ljubavi prema njemu, a oko 1/5 radi zdravlja i
kondicije. ak 44% uenika izjavljuje da se ranije bavilo sportom pa je
prestalo, a najvei broj njih prestao je radi nedostatka vremena (22%
odgovora), dok je jednom manjem dijelu dosadilo bavljenje tim sportom pa je
zato prestao (15% odgovora).
Tablica 21. Sport kojim se uenici bave (u %)
C=0,58
Gimnazije
Nadbiskupijska gimnazija
Zdravstvene
Tehnike
Likovna
UKUPNO
Nogomet
10
6
18
34
10
17
Odboj-ka
14
19
18
15
12
Rukomet
2
13
11
8
15
7
Koarka
11
32
10
10
14
Plivanje
7
5
5
4
Te
nis
9
2
2
25
6
UKU
PNO
Ples
9
5
5
Ostalo
24
44
4
22
5
20
bo
14
19
9
21
15
15
100
100
100
100
100
100
11.7. Uenici i sport: regionalne razlike118

Tekst koji je pred vama nastavak je ve ranije objavljenoga teksta
(Bjelajac, 2005.)119. Dok je u prolome tekstu analiziran odnos izmeu splitskih
uenika i sporta, kao i predmeta tjelesne i zdravstvene kulture u koli, u ovome
tekstu e se taj odnos analizirati usporedbom uenika koji ive na obali s onima
118
I ovo su istraivanje, kao anketari i obraivai, izveli studenti tree godine kineziologije pri
Fakultetu prirodoslovno-matematikih znanosti i kineziologije, a u okviru svojih seminarskih obveza,
na emu im se zahvaljujem. Istraivanje je izvreno metodom anketiranja uenika srednjih kola na
uzorku od 648 uenika, s upitnikom od 64 pitanja. Upitnik se samo neto malo razlikovao od upitnika
ponuenog splitskim srednjokolcima, pa je veinu odgovora na pitanja mogue usporeivati s
odgovorima splitskih uenika. Najvei uzorak je u obalnom i zagorskom (421, odnosno 197 uenika),
a najmanji u otonom podruju (30 uenika). Uzorak uenika u Splitu imao je 247 uenika koji su
pridodani uzorku obalnog podruja, to je sasvim logino jer je Split i najvei grad u kojemu ivi neto
manje od polovice stanovnika upanije.
119
Zahvaljujem se i Poglavarstvu grada Splita te upaniji splitsko-dalmatinskoj koji su financijski

pomogli i ovo istraivanje, kao i istraivanje nogometne i rukometne publike, profesora tjelesne i
zdravstvene kulture te korisnika fitnes klubova, od kojih su neki tekstovi ve ranije objavljeni
(Bjelajac, 2005.a, Bjelajac 2005.b).
145
koji ive na otocima i u Zagori.

Budui da se radi o nastavku teksta koji je ve objavljen, uvodne
napomene i istraivaka metoda iz prethodnoga teksta sastavni su dio i ovoga.
Jedina se razlika odnosi na hipoteze, jer je u ovome tekstu temeljna pretpostavka
da postoje znaajne razlike izmeu ova tri podruja upanije splitskodalmatinske u pogledu uvjeta ostvarenja predmeta koji se zove tjelesna i
zdravstvena kultura, ali da postoje i znaajne razlike u tim podrujima u pogledu
odnosa prema sportu openito. Te su nejednakosti povezane i s razlikama u
stupnju gospodarskog razvitka razliitih podruja, kao i samih sportskih
kapaciteta. Tako se oekuje da e uenici obalnog podruja upanije imati bolje
uvjete od uenika njenoga zagorskoga dijela, ali da e na otocima iz specifinih
razloga (izoliranost, mali broj uenika, tradicionalna razvojna zaostalost koja je
tek zadnjih godina rezultirala poveanim standardom zbog razvoja turizma i sl.),
te mogunosti biti takoer manje nego u obalnom podruju (Bjelajac, 2003.).
Iz koeficijenata kontingencije (C-koeficijent) naredne tablice oito je da
postoji vrlo velika povezanost izmeu provoenja slobodnog vremena i
podruja u kojemu uenici ive, odnosno idu u kolu. Tako C-koeficijent koji se
kree od 0,248 do 0,432 indicira izrazitu povezanost izmeu podruja i
provoenja slobodnog vremena.
Uenici srednjih kola u regiji se u slobodnom vremenu najee
drue s prijateljima, poslije ega slijede rad na raunalu, odlazak u kafie,
gledanje TV, a tek na petom mjestu je bavljenje sportom (55 odgovora),
nakon ega slijedi odlazak na sportske priredbe (52 odgovora). Ovaj se
podatak podudara s podatkom dobivenim u istraivanju sportske publike,
prema kojemu veliki broj i organizirane i neorganizirane publike na
nogometnim stadionima ine uenici srednjih kola (Bjelajac, 2005.a). Iz
naredne tablice oit je raspored provoenja slobodnog vremena, s tim to je
potrebno naglasiti da oko 1/5 uenika izjavljuje kako nema slobodnog
vremena.
I pored toga to je velik dio uzorka sastavljen od uenika splitskih kola,
postoje stanovite razlike u provoenju slobodnog vremena izmeu splitskih
uenika i uenika u regiji. Dok je i kod splitskih uenika druenje s prijateljima
na prvomu mjestu, kod uenika regije je postotak takvih odgovora izraeniji
(74:63). Isto tako, razlike koje postoje u odnosu prema sportu su takoer vrlo
znaajne, jer uenici regije kao cjeline u veoj se mjeri bave sportom nego
splitski uenici (55:42), kao to uenici s podruja upanije u cijelosti u veoj
mjeri od splitskih uenika posjeuju sportske priredbe (52:28).
Openito uzevi, uenici upanije kao cjeline potpunije provode
svoje slobodno vrijeme od splitskih uenika, pa ak i kod posjeivanja
muzeja, galerija i izlobi, to je i kod jednoga i kod drugoga uzorka najmanje
izraeno.
146
Slika 62. Provoenje slobodnog vremena u regiji i gradu Splitu (u %)
80
74
70
60
50
40
63
R
e
g
i
j
a
62
59
S
p
l
i
57
55
55
52
49
50
46
42
44
40
40
35
35
29
28
30
28
24
26
23
20
17
15
10
0
Drui se
Raunalo
Kafii
TV
Sport
Sportske
priredbe
Ljenari
eta u
prirodi
Knjige
eta po gradu
Kino
Hobi
Muzeji i sl.
Iz tablice 1 oito je da su najvee razlike meu podrujima regije

primijeene u pogledu gradske etnje i bavljenja hobijem, a najmanje u pogledu
druenja s prijateljima i gledanja TV. Takoer su vrlo velike razlike u pogledu
bavljenja sportom i odlaska na sportske priredbe. Tako, dok je u Zagori ak 74
uenika izjavilo kako se u slobodnom vremenu bavi sportom (sport je u Zagori na
drugom mjestu), u obalnom pojasu 50 uenika izjavljuje kako se u slobodnom
vremenu bavi sportom (sport je u obalnom pojasu tek na estom mjestu), a na
otocima se u slobodnom vremenu sportom bavi samo 17 uenika (sport je na
otocima tek na 12 mjestu). Slini su odgovori dobiveni i kod pitanja o posjeivanju
sportskih priredbi.
Tablica 22. Nain provoenja slobodnog vremena uenika po podrujima
Obala
etnja po gradu
Bavi se hobijem
Rad na raunalu
ita knjige
Ide na sportske priredbe
Bavi se sportom
Ide u muzeje, galerije i izlobe
Ide u kino
Ljenari
Ide u kafie
etnja po prirodi
Drui se s prijateljima
Gleda TV
Nema slobodnog vremena
38%
25%
56%
42%
44%
50%
19%
33%
51%
58%
42%
18%
73%
61%
Ra
ng
10
12
4
9
7
6
13
11
5
3
8
14
1
2
Otoci
40%
43%
87%
70%
30%
17%
43%
23%
53%
57%
83%
47%
Ra
ng
9
8
1
3
10
12
13
7
11
5
4
14
2
6
Zagora
47%
30%
69%
46%
73%
74%
37%
37%
53%
63%
52%
33%
76%
50%
Ra
ng
9
14
4
10
3
2
12
11
6
5
7
13
1
8
C-koeficijent
0,432
0,402
0,396
0,386
0,375
0,374
0,360
0,352
0,346
0,335
0,324
0,313
0,257
0,248
Ra
ng
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
Na pitanje: Kakva je po tvom miljenju TZK? uenici iz razliitih

podruja razliito odgovaraju, to pokazuje vrlo visok C-koeficijent od 0,
308. Primjerice, dok uenici iz obalnog podruja u najveoj mjeri smatraju
147
kako je TZK vaniji od drugih predmeta u koli (51 odgovora), uenici iz

Zagore, a poglavito uenici s otoka ne pridaju tome predmetu isto znaenje.
Oni se 2-3 puta manje opredjeljuju za tu vrstu odgovora, ali je zato postotak
onih koji smatraju da je manje znaajan od drugih predmeta na otocima
gotovo etiri puta, a u Zagori gotovo dva puta vei nego na obali.
Analogno tome, na obali je daleko izraeniji postotak uenika koji
vole TZK nego u Zagori, a pogotovo nego na otocima. Zato je najvei
postotak uenika koji bi poveali broj sati TZK na obali (55), dok je
najmanji u Zagori (38), a na otocima 49%.
Najvie problema s TZK-om imaju uenici na otocima, pri emu je
najvei postotak onih koji izjavljuju da je problem slaba dvorana i oprema
(ak 73%), dok se uenici obalnog i zagorskog podruja gotovo isto
izjanjavaju (oko 40% ukazuje na slabu dvoranu i opremu, oko 20% na
odravanje higijene, a od 5-8% na slabu organizaciju sata). Interesantno je
da uenici obalnog pojasa ukazuju i na problem odravanja TZK-a u
suprotnoj smjeni od ostalih predmeta (oko 14% odgovora).
Ono to uenicima nedostaje u Zagori i na otocima, nastoji se
kompenzirati razliitim drugim aktivnostima povezanima s TZK-om. Tako
je u Zagori, a pogotovo na otocima, daleko vie izborne nastave nego u
obalnom podruju, kao to je vei i postotak uenika koji izjavljuju kako se u
okviru TZK organiziraju izleti u prirodu, posjete sportskim manifestacijama i
klubovima. Za razliku od toga, broj odgovora koji indiciraju postojanje
razliitih sportskih natjecanja u koli je relativno izraeniji u obalnom pojasu
i u Zagori nego na otocima, gdje takvih natjecanja i nema.
Slika 63. Odgovori na pitanje: Kakva je po tvom miljenju TZK"? (C= 0,308)
100%
manje je vaan
11%
90%
80%
70%
jednako je
vaan kao i
drugi predmeti
35%
17%
38%
52%
60%
50%
44%
40%
30%
20%
vaniji je
od drugih
predmeta
51%
29%
18%
10%
0%
Obala
148
Otoci
Zagora
Slika 64. Koja tvrdnja najbolje opisuje tvoj odnos prema TZK? (C=0,355)
100%
90%
4%
7%
11%
2%
4%
neto drugo
18%
80%
ne volim TZK
7%
70%
nita posebno
16%
60%
27%
50%
40%
66%
51%
volim TZK
42%
30%
20%
10%
0%
Obala
Otoci
Zagora
Tablica 23. to ti je najvei problem kod TZK? (u %)

C = 0,322
LOA DVORANA I OPREMA
ODRAVANJE HIGIJENE
LOA ORGANIZACIJA SATA
TO NIJE U SMJENI
NETO DRUGO
NEMA PROBLEMA
OBALA
41
17
8
14
10
10
OTOCI
73
7
3
3
13
ZAGORA
43
19
5
1
21
6
Tablica 24. U okviru nastave TZK u koli se organiziraju sljedee aktivnosti (u %)

OBALA
Izborna nastava
Izleti u prirodu
Posjete sportskim manifestacijama
Posjete sportskim klubovima
kolska natjecanja
26
16
4
2
44
OTOCI
85
40
47
7
ZAGORA
48
50
11
11
38
Razlike izmeu tri regionalna podruja postoje i u pogledu pohaanja

izborne nastave iz TZK. Primjerice, dok uenici s otoka tvrde kako ne pohaaju
takvu nastavu, uenici obalnog i zagorskog dijela upanije gotovo je u
podjednakoj mjeri pohaaju (16-18% odgovora), a 10-20% uenika tvrdi kako
se takva nastava u njihovoj koli ne organizira.
Najvei broj uenika iz obalnog pojasa pohaa izbornu nastavu iz koarke
(38%), potom iz nogometa (28%) i rukometa (23%), dok je iz Zagore najvei broj
uenika odgovorio kako se u izbornoj nastavi bavi nogometom (48%), pa
koarkom (33%). Vrlo je mali broj uenika koji izjavljuju kako se bave
rukometom i atletikom (samo nekoliko postotaka u svakom podruju), pri emu
nema znaajnih razlika izmeu obalnoga i zagorskoga pojasa upanije
(odbojkom se bavi samo 9% uenika s obale i 10% uenika Zagore, a atletikom
samo 2% uenika s obale i 3% uenika iz Zagore).
Postoje znaajne razlike meu razliitim podrujima i u pogledu
razloga nepohaanja izborne nastave iz TZK. Primjerice, uenici s otoka
izjavljuju kako bi ih to dodatno opteretilo (ak 83% odgovora), to se kao
razlog u obalnom i zagorskom pojasu javlja vrlo rijetko. Dok je u Zagori
149
najfrekventniji odgovor ne organizira se iz eljenog sporta , kod uenika iz

obalnog pojasa se podjednako javljaju odgovori tipa: bavim se sportom
izvan kole (interesantno je da se i u Zagori ovaj tip odgovora javlja s istom
relativnom frekvencijom) i neki drugi razlozi.
U pogledu odgovora na pitanja Neki smatraju kako se sport moe
uzeti kao jedan od naina borbe protiv narkomanije. to ti misli o tome?,
Slae li se stajalitem da bavljenje sportom pridonosi ouvanju
zdravlja?, "Koja bi tvrdnja, prema tvom miljenju, najbolje odreivala
sport? i Bavi li se nekim sportom?, nema znaajnijih razlika izmeu
razliitih podruja (C-koeficijent se kree od 0,200 do 0,260). Velika veina
uenika iz sva tri podruja prihvaa stajalite kako se sportom moe boriti
protiv narkomanije (u prosjeku 46% odgovora), kao i stajalite da se sport
moe definirati krilaticom u zdravom tijelu, zdrav duh (u prosjeku 47%
odgovora); zato se najvei broj uenika u sva tri podruja bavi nekim
sportom (u prosjeku oko 86% uenika se ili bavi ili se nekad bavilo
sportom). Razlike su, meutim, vrlo znaajne kod nekih drugih pitanja, gdje
su koeficijenti vrlo visoki.
Slika 65. Izborna nastava iz TZK na obali i u Zagori
OBALA
atletika
odbojka
2%
9%
rukomet
23%
koarka
38%
150
nogomet
28%
ZAGORA
rukomet
6%
odbojka
10%
atletika
3%
nogomet
48%
koarka
33%
Slika 66. Razlozi ne pohaanja izborne nastave iz TZK po podrujima
100%
90%
80%
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
11
neto drugo
20
8
;5
8
nemam
sklonosti
14
to bi me
opteretilo 6
nemam
vremena
15
23
89
bavim se
sportom
izvan kole
20
49
ne organizira
se iz eljenog
sporta
24
0%
Obala
Otoci
Zagora
Primjerice, dok 90% uenika s otoka smatra kako su sportovi poput

padobranstva, ronjenja, slobodnog penjanja i sl. rizini, kod uenika na obali
i u Zagori samo 29%, odnosno 38% odgovora ukazuje na takav stajalite.
Zato i u jednom i u drugom podruju uenici velikim dijelom smatraju kako
su to uzbudljivi, nesvakidanji i nezaboravni sportovi. Sline su tome i
razlike u stajalitu o sportovima kao to je ultimate fight. Dok se uenicima
s otoka uglavnom takvi sportovi ne dopadaju (71% odgovora), na obalnom i
151
u zagorskom podruju je samo 24-33% takvih odgovora, dok su najei

odgovori volim ih gledati jer su uzbudljivi i napeti (36-43% odgovora),
to indicira odreenu dozu agresivnosti kod uenika ovih podruja.
Postoje, meutim, vrlo znaajne razlike meu podrujima u pogledu
najpopularnijeg sportaa i sportaice, bavljenja odreenim sportom i
navoenjem sporta koji je uenicima najdrai.
Tako, dok najvei broj uenika s otoka smatra kako je najpopularniji
sporta Ivanievi, dva i pol do tri puta je manji postotak takvih na obali i u Zagori.
U tim se podrujima takoer istiu Ronaldinho, a u obalnom podruju i golman
Hajduka Pletikosa. Isto tako, dok je na otocima najpopularnija sportaica Janica
Kosteli, gotovo je dva puta manji postotak uenika s obale i iz Zagore koji navode
nau kraljicu snijega kao najpopularniju. Dok se na obali jo istie Blanka Vlai
kao podjednako popularna kao i Janica, u Zagori je tri puta, a na otocima dva puta
manji postotak onih koji su izabrali nau popularnu atletiarku.
Tablica 25. Najpopularniji sporta po podrujima
C=0,365
Obala
Otoci
Zagora
Ivanievi
30
73
22
Ronaldinho
12
10
15
Filipovi
6
7
6
Pletikosa
23
N. Kranjar
5
10
11
Ostali
17
35
Tablica 26. Najpopularnija sportaica po podrujima

C=0,368
Obala
Otoci
Zagora
Janica
Kosteli
24
40
24
Ana
Kurnikova
10
10
4
Barbara
Jeli
6
3
Blanka
Vlai
22
10
7
Serena
Williams
5
7
5
Ostali
b.o.
9
3
10
24
30
48
I konano, iako nema znaajnih razlika meu podrujima u tome bave li se

nekim sportom, razlike su vrlo znaajne u pogledu sporta kojim se bave i sporta koji im je
najdrai. Tako, dok se uenici s otoka najvie bave odbojkom i rukometom, iako im je
najdrai sport nogomet, uenici na obali i u Zagori dva puta se manje bave odbojkom i
rukometom od uenika s otoka.
Tablica 27. Najdrai sport po podrujima
C = 0,387
nogomet
koarka
rukomet
odbojka
atletika
vaterpolo
tenis
ostali sportovi
b.o.
Obala
Otoci
37
25
7
11
4
2
2
7
5
Zagora
63
10
13
7
7
29
7
5
8
22
8
3
14
4
I dok se uenici zagorskog podruja najvie bave nogometom i koarkom,

uenici s obalnog podruja se gotovo podjednako bave svim dolje navedenim
152
sportovima. Istovremeno, uenici obalnoga i zagorskoga podruja izjavljuju kako im

je najdrai sport nogomet, u obalnom podruju se osim nogometa s visokim
frekvencijama javlja jo i koarka, a u Zagori atletika.
Tablica 28. Kojim se sportom bavi?
C=0,359
nogomet
koarka
rukomet
odbojka
Ostali sportovi
b.o.
Obala
Otoci
19
18
13
17
22
12
Zagora
40
60
33
21
10
18
11
7
Ako bismo pokuali izvesti neke zakljuke iz ovih analiza slinosti i

razlika uenika razliitih podruja, mogli bismo rei kako u nekim
imbenicima postoje izrazite slinosti meu uenicima razliitih podruja,
ali kod nekih drugih odgovora postoje i izrazite razlike u odgovorima, koje
su uvjetovane ne samo razlikama u uvjetima ivota (vrsta djelatnosti koja je
dominantna u podruju, visina nacionalnog dohotka, postojanje odreenih
sportskih objekata i sadraja i sl.), nego i razlikama u organizaciji sportske
djelatnosti, pogotovo u razlikama u kolskim uvjetima njihove realizacije, o
emu je bilo rijei u poglavlju o sportu i ljudskim zajednicama.
153
154
12. SPORTSKE INSTITUCIJE

Politika je prema sportskoj aktivnosti postavila tri sljedea temeljna zadatka:
1) razvoj specifine sportske politike,
2) razvoj najboljih oblika organizacije,
3) razvoj novih modela u ovom podruju.
to se tie razvoja specifine sportske politike, ona se temelji na
dostignutom stupnju razvoja openito, razvoja sporta u svijetu te drutveno
ekonomskog i kulturnog razvoja ue sredine, stupnju demokratizacije, razvoja
odgoja, obrazovanja, tradicija, prirodnih, drutvenih i ekonomskih uvjeta lokalnih
zajednica te sportske tradicije, osobnih potreba, aspiracija i mogunosti bavljenja
sportom. Sportu je potrebno dobro planiranje kao metoda povezivanja i usklaivanja
akcija s ciljem zadovoljavanja opih i pojedinanih potreba i interesa. Razvoj
specifine sportske politike ima vie zadataka, a jedan od najvanijih je afirmacija
sportske aktivnosti kao ljudske potrebe, razvijanje svijesti o njenoj korisnosti, znanju i
moralnim vrijednostima, koji joj je imanentan. Borba za masovnost, amaterizam i
demokratizaciju sudjelovanja svih drutvenih slojeva u organiziranim vidovima
fizike aktivnosti, takoer je jedan od ciljeva planiranja ove djelatnosti. Osim toga,
afirmacija lokalnih i radnih zajednica kao osnovnih nositelja te aktivnosti, realizacija
drutvenih ciljeva u organiziranoj fizikoj aktivnosti te prouavanje dosadanjeg
razvoja njezine uloge u razvoju drutva, takoer spadaju u osnovne ciljeve planiranja
organizirane sportske aktivnosti.
Definiranje i provedba politike organizirane sportske aktivnosti
odvija se u naem drutvu kroz dravne institucije i sportske organizacije.
Dravne institucije koje se bave sportom su:
1) Ministarstvo prosvjete i kulture, koje vodi sportsku politiku, a unutar njega
i Fond za sport, koji vri administrativne, strune i financijske poslove,
2) opinski, odnosno gradski organi, a dio poslova na svim dravnim razinama
gradski organ moe povjeriti strunom savezu ili strunoj slubi druge
organizacije.
Sportske organizacije su:
1)
2)
3)
4)
5)
6)
sportski klubovi,
sportska drutva,
granski sportski savezi,
sportski savezi,
poduzea u podruju sporta,
samostalno obavljanje sportske aktivnosti osobnim radom.
155
Sportske organizacije se organiziraju radi ostvarivanja i usklaivanja

interesa graana i razvijanja sportske aktivnosti. Klubovi su osnovne institucije
organizirane sportske aktivnosti i temelje se na uskim klupskim interesima, to
svakako oteava realizaciju irih drutvenih ciljeva. Iako su kotarevi ti koji su
nositelji rekreacije, jasno nam je da to ne funkcionira budui da oni nemaju
financijskih mogunosti. Osim u kotarevima, kinezoloka aktivnost, sportska i
rekreacijska, takoer se daleko uspjenije odvija u radnim organizacijama, koje
organiziraju i meusobna radnika natjecanja.
Sportske organizacije iz istih grana udruuju se u granske sportske
saveze, a ovi pak u sportske saveze, koji mogu biti opinski, gradski i
republiki.120 Sportska drutva su skup klubova razliitih sportskih aktivnosti,
koji su organizirani kroz zajedniki oblik organizacije, a poduzea u podruju
sporta se organiziraju radi obavljanja sportske djelatnosti, odravanja,
koritenja i upravljanja sportskim objektima te organiziranja aktivnosti na
njima. I konano, vrhunski sportai imaju pravo organizirati samostalno
obavljanje sportske aktivnosti osobnim radom, to je dozvoljeno i onima koji
imaju odgovarajuu strunu spremu (npr. profesori fizike kulture).
Savezi imaju svoje skuptine, koje ine lanice saveza (na
opinskom), odnosno predstavnici opinskih saveza (na republikom nivou).
120
Savezi imaju svoje skuptine, koje ine lanice saveza (na opinskom), odnosno predstavnici
opinskih saveza (na republikom nivou).
156
13. SPORT I SOCIJALIZACIJA

Socijalizacija je dugotrajan i sloen proces koji traje od roenja do
smrti. Svi utjecaji kojima je ovjek izloen dio su toga procesa. Koliku ulogu
u njemu ima sport s obzirom na svoju masovnost? Upravo radi te masovnosti
uloga sporta u procesu socijalizacije nije mala.
Sport se esto smatra poeljnim sredstvom socijalizacije jer se kroz
pravila i norme koji u sportu postoje, pojedinac, koji je angairan u takvom
fiktivnom svijetu kao to je sportski, pogotovo aktivno, lake ukljuuje u
stvarni svijet radi pozitivne afirmacije.
I njegova uloga u povijesti to pokazuje. U razliitim civilizacijama
(poevi od Egipta, preko Grke, Rima, srednjega vijeka do dananjih dana) sport
je u razliitim inaicama (od gladijatorskih borbi u arenama do vitekih turnira i
modernih stadiona) imao znaajnu drutvenu i socijalizacijsku ulogu.
Danas je sport ukljuen i u odgojno-obrazovni sustav svakog drutva,
a ona, zajedno s obitelji, imaju primarnu ulogu socijalizacije.
Sama socijalizacija je dinamian i trajan proces kroz koji prolazi
svaka jedinka uei kulturu drutva kojemu pripada. Najznaajniji dio toga
procesa je primarna, rana socijalizacija koja se odvija u djetinjstvu, u
obitelji, vrtiu i kasnije u koli (od uenja jezika sredine u kojoj ivi i
odrasta, do prihvaanja razliitih drutvenih vrijednosti i normi ponaanja).
Pored psiholokih i pedagokih teorija socijalizacije, postoje i
socioloke teorije, a najznaajnije su sljedee:
1) strukturalno-funkcionalna teorija razvoja,
2) pristup simbolikog interakcionizma,
3) socijalno-teorijski pristup (ugi, 1996.).
Prema predstavniku strukturalno-funkcionalne teorije razvoja
(Parsons), pojedinci se socijaliziraju uranjanjem ili urastanjem u
drutvo, uei uloge koje od njih drutvo oekuje. A te su uloge razliite. to
je drutvo razvijenije, pojedinac istovremeno vri vie uloga u njemu. Uloga
oca (majke) ui se od malih nogu, ali i uloga barba doktora, vozaa
automobila i kamiona, mornara, eljezniara, medicinske sestre, nastavnika,
prijatelja, ljubavnika i druge. Igrajui se, djeca prihvaaju odreene
vrijednosti i norme koje pojedine uloge sobom nose, pripremajui se za
budue uloge u stvarnosti.
Tako se od malih nogu postavljaju odreeni ciljevi u ivotu, koji se
mogu doraivati u daljnjem procesu socijalizacije (vrti, kola, fakultet).
Jedan od temeljnih problema ove teorije jest to to su, osim usvajanja
odreenih vrijednosti za njihovu realizaciju, potrebni i neki uvjeti koje treba
157
ispuniti. Dijete se moe igrati barba doktora koliko hoe, ali ako obitelj
nije dobro financijski pripremljena za podravanje takve uloge, daleko tee
dolazi do njezina ostvarenja nego ako je obitelj dobro stojea.
Oito je da Parsons polazi od pretpostavke jednakih ansi, a u drutvu
nejednakosti one nisu jednake. Drugi Parsonsov problem jest njegovo
pasiviziranje pojedinca. Razumljivo je drutvo ima utjecaja, ali taj utjecaj nije
jedini i iskljuivi, jer i pojedinac aktivno sudjeluje u procesu socijalizacije.
Simboliki interakcionizam u sredite pozornosti stavlja ovjeka i
njegove interakcije. ovjek se u procesu komunikacije koristi jezikom kao
simbolikim izraajem, a on ima odreene namjere i znaenja, pa su glavne
relacije ove teorije relacija izmeu Ja i drugi (Mead). Svaki se
pojedinac moe postaviti tako da razumije ponaanje drugoga (Weber), a
time i pretpostaviti njegovo budue ponaanje. Budui da se i drugi tako
postavlja, stvara se mogunost interpretacije komunikacije. To preuzimanje
uloga omoguava djelovanje uz ravnopravan odnos sudionika. Ako nema
toga ravnopravnog odnosa, komunikacija se prekida. Osim osobnog
identiteta, interakcionisti spominju i socijalni identitet, koji se odnosi na
ukljuivanje strukture skupina i uloga.
Temeljni problem interakcionista je to da su im se drutvene
strukture oslobodile vlastitih tvoraca, pa se nalaze u lebdeem stanju.
Socijalno-teorijski pristup pokuava izmiriti prethodne dvije.
Prema njemu (Habermas) , subjekt (onaj koji djeluje) ima odreenu ulogu u
preuzimanju i igranju uloga. Subjekti imaju reflektirajui odnos prema svojoj
ulozi, a sposobnost distanciranja od neke uloge koju je igrao naziva se
autonomnom igrom uloga (odmak od uloga). Time se mogu ukljuiti i
stupnjevi slobode socijalnog djelovanja, to je nedostajalo interakcionizmu.
U procesu socijalizacije najznaajnija su tri sljedea imbenika:
1) subjekt socijalizacije (ljudsko bie koje se i pored utjecaja druga
dva imbenika aktivno, a ne pasivno socijalizira, razvijajui se
tako u linost sposobnu za komunikaciju),
2) institucije, ija uloga ovisi o ciljevima i funkcijama (kako se
prenose vrijednosti, norme i tehnike kulture drutva u kojemu se
socijalizacija vri),
3) kultura, kao sustav znaenja u kojima se sudjeluje.
U svim etapama socijalizacije sport je jedan od agensa koji daju
sadraj samome procesu inei ga dinaminijim. Uenje vjetina i
prihvaanje drutvenih vrijednosti i normi koje se sportom prenose na mlado
ljudsko bie kao uivljavanje u uloge koje ga u ivotu oekuju, neodvojivi su
od osoba i institucija koje se sportom bave. Jer, sport je igra, a kroz igru se
ui najbolje, pa je sport izrazito pogodan za takvu aktivnost.
158
Temeljni agensi socijalizacije su:

1)
2)
3)
4)
obitelj,
vrnjaci,
odgojno obrazovne institucije,
masovni mediji.
Obitelj igra vrlo znaajnu ulogu u upuivanju mladih u sport. Ona ima
izraziti utjecaj na to kako e se pojedinac profesionalno orijentirati, ali i u
privatnome ivotu, a sudjelovanje u sportskim aktivnostima pod izravnim je
utjecajem obiteljskog drutvenog statusa. Primjerice, djeca iz obitelji viega
drutvenog statusa pohaaju elitne vrtie, kole, fakultete, a isto je tako i sa
sportom. Ta se djeca posveuju elitnim sportovima poput tenisa i sl., uei ga od
malih nogu od dobro plaenih instruktora. S druge strane, djeca iz obitelji nieg
drutvenog statusa zapoinju sa sportskom aktivnosti kroz masovne sportove
poput boksa, nogometa i drugih slinih sportova.
Kroz sportsku socijalizaciju svoje djece socijaliziraju se u sportu i
roditelji, jer su oni ti koji ih odvode na treninge, i tako dolaze u kontakt s tim
sportovima.
Vrnjaci takoer imaju znaajnu ulogu u procesu socijalizacije,
poglavito u onom njegovu dijelu koji se odnosi na sport. Budui da ine
primarnu drutvenu grupu, uostalom kao i obitelj, putem emocionalnih
instrumenata i procesa imitacije vrnjaci utjeu na odabir odreenog sporta.
Vrnjaci oblikuju tinejdersku supkulturu u kojoj, ako joj se pojedinci ne
priklanjaju, ostaju izolirani. Vrnjaci imaju utjecaj sve do zavretka
kolovanja, kada se iz emocionalne etape prelazi u manje-vie racionalnu,
gdje se interesi prilagouju po funkcionalnom kriteriju (principi profesije).
Odgojno-obrazovne institucije predstavljaju okruenje u kojem se
mladom ovjeku dogaaju sve bitne stvari, sve do zapoljavanja. Tu on(a) ne
samo da ui kulturu civilizacije i vlastitoga drutva, nego se ui i tome da e
sutra, bude li bolje radio, biti i bolje nagraen, i obrnuto.
Odgojno-obrazovne institucije imaju i kompetitivnu dimenziju, koja
je posebno naglaena u sportu kroz predmet fizike kulture. To je znaajno i
stoga to dijete treba shvatiti kako je ivot natjecanje, koje postoji ne samo u
koli, sportu, nego i na tritu.
U suvremenoj znanstveno-tehnikoj civilizaciji vrlo znaajnu ulogu u
procesu socijalizacije imaju i masovni mediji, poglavito oni elektronski.
Osim tiska, gdje mladi u veini sluajeva pribjegavaju samo nekima,
znaajnu ulogu imaju i radio, televizija, a u zadnje vrijeme i raunala (e-mail
i Internet). Mladi se preko pojedinih igrica takoer ue kompetitivnosti, to
je jedna od karakteristika sporta, ali i ivota openito. Preko masovnih
medija mladi takoer sudjeluju i u sportskim dogaajima javljajui se kao
159
posredna publika, a dobivaju i odreene informacije te znanja.

Sport se javlja i kao izrazito pogodan agens resocijalizacije pri
oslobaanju mladih od neke vrste ovisnosti (puenja, alkoholizma,
narkomanije i sl.). Socijalizacijski i resocijalizacijski uinci sporta nisu u
kontradikciji. Oni zajedno ine ukupnu sliku sporta kao totalne drutvene
pojave, pa su nastojanja za to veom prisutnosti tjelesne aktivnosti od
vrtia do fakulteta jedan od moguih koraka u pravcu oblikovanja mladih
kako bi svoju individualnost ispunili radou kretanja.
13.1. to o uvjetima nastave misle nastavnici tjelesnog odgoja ?
Istraivanje koje je izvreno meu nastavnicima tjelesne i
zdravstvene kulture u Splitu nedvosmisleno je pokazalo kako odgovori
nastavnika uglavnom potvruju odgovore uenika o nainu izvoenja
predmeta i problemima koji su uz to vezani.121
Respektirajui neke manje razlike koje postoje izmeu osnovnih i srednjih
kola, u izvoenju TZK se najvie koristi dvorana za tjelesni odgoj, a onda slijede
Marjan, pa igralita pri koli, a najmanje se koriste bazeni, stadion i fitness centri.
Postavlja se pitanje kako to da u primorskom gradu uenici tako malo koriste bazene?
Tablica 29. Koje sve prostore koristite za izvoenje nastave TZK ?(u%)
Osnovna kola
Srednja kola
UKUPNO
Dvoranu Igralite
87
68
61
46
72
56
Marjan
Bazen
52
75
65
14
33
25
Fitness centar
3
2
Stadion
7
9
8
Nastavnici TZK izraavaju dosta veliko zadovoljstvo stanjem dvorane u

kojoj najvie odravaju satove, i to gotovo svim njezinim elementima (stanjem
elektrinih instalacija, rasvjetom, prozranou, stanjem zgrade openito, a
najmanje zadovoljstvo izraavaju veliinom dvorane. Ni u tom pogledu nema
znaajnijih razlika izmeu osnovne i srednjih kola.
Tablica 30. Postotak zadovoljnih dvoranom po elementima
Osnovna kola
Srednja kola
UKUPNO
elektinim
instalacijama dvorane
83
79
75
rasvjetom
dvorane
prozranou
veliinom starou zgrade
dvorane
dvorane
65
68
43
75
56
77
44
66
60
73
44
70
Meutim, isti sluaj nije i s postojanjem svlaionica. ak jedna

treina kola svlaionica uope nema (dva puta vie u srednjim nego u
osnovnim kolama), a ak 37% nastavnika izjavljuje kako one ne odgovaraju
121
Istraivanje je izvreno u proljee 2004. godine na uzorku od 65 nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture u
29 osnovnih i 36 srednjih kola u Splitu. Anketari su takoer bili studenti tree godine fizike kulture.
160
(u tome nema znaajnijih razlika meu vrstama kola). Samo 30%

nastavnika smatra da svlaionice zadovoljavaju (dva puta vie u osnovnim
nego u srednjim kolama).
Tablica 31. Ima li kola svlaionice, a ako ima, zadovoljavaju li?
ima i zadovoljavaju
Osnovna kola
Srednja kola
UKUPNO
ima, ali ne zadovoljavaju
41
21
30
nema
38
35
37
UKUPNO
21
44
33
100
100
100
Razlozi tome mogu se nai u nepostojanju tueva uz svlaionice

(samo 31% ispitanika navodi kako tuevi postoje), pri emu izgleda da dva
puta vie osnovnih kola ima tueve (42%).
Isto tako, moe se konstatirati kako samo 8% nastavnika izjavljuje da
ima sva potrebna nastavna pomagala, 35% kako ima veinu potrebnih, 49%
samo osnovna, a 8% nema niti osnovna nastavna pomagala za izvoenje
nastave (u neto povoljnijoj situaciji u tom pogledu su osnovne od srednjih
kola). Pomagala kojima raspolau uglavnom zadovoljavaju (53%
odgovora), iako je dosta velik broj odgovora (29% odgovora) koji pokazuju
nezadovoljstvo pomagalima (to je takoer izraenije kod srednjih kola, gdje
ak 35% nastavnika izraava nezadovoljstvo, u usporedbi sa samo 21% kod
osnovnih kola). Slini su odnosi meu vrstama kola ustanovljeni i kod
pitanja o posjedovanju potrebnih rekvizita za izvoenje nastave, ali su
odgovori vrlo slini kao i kod pomagala (8% ima sve rekvizite, 37% veinu
potrebnih, 45% samo osnovne, a 11% nema niti osnovne).
Iz naredne se tablice jasno vidi na to ispitanici misle kada se ovako izjanjavaju.
Najvei broj kola uope nema opremu za mjerenje antropometrije, a i oni koji je imaju,
imaju je nepotpuno, pri emu postoje razlike izmeu osnovnih i srednjih kola.
Tablica 32. Imate li opremu za mjerenje antropometrije?
da, kompletnu nedostaje kaliper
osnovna kola
srednja kola
UKUPNO
17
6
11
nedostaje vie
stvari
24
17
20
uope nemam
24
50
39
35
28
31
UKUPNO
100
100
100
Iz svega prikazanoga openito se moe zakljuiti kako su uvjeti rada

TZK prilino loi, kao i da su loiji u srednjim nego u osnovnim kolama.
13.2. Karakteristike nastavnika TZK
Nastavnici TZK u prosjeku su stari 42,3 godine, pri emu su za 5
godina stariji oni koji su zaposleni u srednjoj od zaposlenih u osnovnoj koli.
U dobi od 51 i vie godina ih ima oko 15%, pa bi tek za 15 godina trebalo
161
oekivati njihovo umirovljenje. Najvei broj nastavnika TZK roen je u

velikom gradu, s tim to je vie takvih u srednjim nego u osnovnim kolama.
Zato je broj onih koji su roeni u manjem gradu vei meu osnovnokolskim
nastavnicima, a broj roenih na selu je jednak i kod osnovnokolskih i kod
srednjokolskih nastavnika.
Tablica 33. Struktura nastavnika prema mjestu roenja
selo
osnovna kola
srednja kola
UKUPNO
manji grad
28
28
28
vei grad
31
22
26
UKUPNO
41
50
46
100
100
100
Vrlo je mali broj nastavnika koji rade manje od tri godine (6%), 11%
ih je zaposleno ve 4-5 godina, 28% radi od 6 do 10 godina, a najvei ih je
broj zaposlen 11 i vie godina, to nedvosmisleno govori o njihovom
velikom radnom iskustvu.
Veliki broj nastavnika je dokraja (3%) nezadovoljan plaom (28%),
samo je 9% izjavilo kako je u potpunosti zadovoljno plaom, dok 19%
izraava obino zadovoljstvo. Meutim, u tom pogledu ipak ih je najvei
neodluan (42% izjavljuje kako je i zadovoljan i nezadovoljan plaom).
13.3. Kako se organizira nastava TZK
U veini kola (49%) nastava se odvija u sklopu redovne smjene; u
40% kola odvija se u suprotnoj smjeni, u 8% kola kombinirano, a u 3% u
meusmjeni. To, svakako, kod velikog broja kola predstavlja potekoe,
kako kod nastavnika, tako i kod uenika. Ako se ovo povee s prethodno
prikazanim podatkom da 31% kola nema tueve, jasnije je zato je to tako.
Zanimljiv je podatak da ak u 83% kola nastavnici ne dre teorijsku
nastavu iz TZK, iako u samom nazivu, pored tjelesne, postoji jo i zdravstvena
kultura. To, meutim, ne znai da se teorijska nastava ne moe drati i iz tjelesne
kulture. To samo znai da nastavnici TZK uope ne dre gotovo nikakvu teorijsku
nastavu, osim u 14% sluajeva.
Naalost, veina nastavnika nikad ne organizira izlete u prirodu, a
velika veina nikad ne organizra ni posjete sportskim priredbama i
klubovima. Dok kod potonjega (posjete sportskim klubovima) nema razlike
izmeu osnovnih i srednjih kola, nastavnici TZK osnovnih kola vie vode
uenike u prirodu od svojih srednjokolskih kolega, no zato nastavnici
srednjih kola vie vode uenike na sportske priredbe od svojih
osnovnokolskih kolega.
U pogledu organiziranja sportskih natjecanja i izborne nastave, tu su
nastavnici daleko aktivniji. Analiza je, u tom pogledu, pokazala vei angaman
osnovnokolskih nastavnika od njihovih srednjokolskih kolega.
162
Tablica 34. Koliko se esto u koli organiziraju sljedee aktivnosti ?(u %)
Izleti u prirodu
Izborna nastava
Posjete
sportskim
priredbama
Posjete
klubovima
Organiziranje
sportskih
natjecanja
Osnovna kola
Redo PoNivito
vrekad
meno
16
40
44
Srednja kola
Redo PoNivito
vrekad
meno
19
19
63
Redovito
UKUPNO
PovreNikad
meno
17
29
54
41
44
15
22
37
41
32
41
28
96
21
79
13
87
92
93
92
48
39
14
39
44
17
43
42
15
U pogledu izborne nastave, na prvo mjesto dolazi koarka, a iza nje

slijede rukomet, odbojka, atletika i gimnastika. Inae, pokazalo se da nastavnici
vie cijene igre od drugih vrsta sportova. I u tom pogledu nastavnici u osnovnim
kolama pokazali su se aktivnijima od njihovih srednjokolskih kolega. To je
sluaj sa svim vrstama sportova.
Tablica 35. Sportovi iz kojih se organizira izborna nastava (% odgovora)
Koarka
Rukomet
Odbojka
Atletika
Gimnastika
Osnovna kola
81
69
58
52
22
Srednja kola
53
26
24
26
12
Ukupno
65
45
40
37
17
Na pitanje: Kako najee postupate s uenicima kada kod njih uoite

nadarenost? najvei broj nastavnika TZK odgovara kako ih savjetuje da se
ulane u neki klub (77% odgovora), a manji broj ih upuuje na izbornu nastavu
(oko 16%). U tom pogledu nema razlika meu nastavnicima razliitih vrsta kola.
Isto tako nema razlike izmeu vrsta kola ni u pogledu odgovora na pitanje
Sudjeluje li vaa kola na meukolskim sportskim natjecanjima", jer je preko
2/3 odgovorilo kako redovito, a jo 1/3 kako rijetko sudjeluje.
Na pitanje zahtijeva li posebnu odjeu na nastavi TZK, samo je 12%
ispitanika odgovorilo kako trai uniformnu sportsku odjeu, a jo 74% samo
prikladnu sportsku odjeu. U tom pogledu su srednjokolski nastavnici, izgleda,
neto tolerantniji od osnovnokolskih.
Veliina grupe smeta veini nastavnika, jer 52% njih to navodi kao problem
u izvoenju nastave. Izgleda da su grupe u srednjim kolama vee nego u osnovnim,
jer je broj onih koji smatraju kako je veliina grupe problem za 50% vei kod srednjih
nego kod osnovnih kola.
163
Veina nastavnika TZK smatra kako je ponaanje uenika na

satovima TZK uglavnom primjereno, iako ima problema koji nisu tako veliki
da bi bili znaajni (oko57%); jedan dio nastavnika smatra kako ima
problema koji ometaju nastavu (37% odgovora), u emu nema znaajnije
razlike meu vrstama kola. Veina uenika uva opremu za TZK (46%
odgovora), a samo manji broj ne vodi brigu o tome (14% odgovora), pri
emu takoer nema znaajnije razlike izmeu razliitih vrsta kola.
Uenici su uglavnom zainteresirani za nastavu TZK (83% odgovora),
to se donekle slae s izjavama samih uenika; manji dio ih nije zainteresiran
(14% odgovora), dok je samo 3% nastavnika odgovorilo kako su uenici
izrazito zainteresirani. Ni u tom pogledu nema znaajnije razlike izmeu
razliitih vrsta kola. Postoje, meutim, znaajne razlike u odgovorima meu
nastavnicima osnovnih i srednjih kola u pogledu miljenja o potencijalnoj
zainteresiranosti uenika. Naime, na pitanje: Ako bi se uvjeti poboljali,
kakav bi prema vaem miljenju bio odnos uenika prema TZK?,
srednjokolski su profesori, u daleko veem broju, smatrali kako bi se taj
odnos uenika prema nastavi TZK promijenio (81% odgovora), nego njihove
osnovnokolske kolege (samo 55% odgovora).
Najznaajniji imbenici koji ometaju izvoenje nastave, prema miljenju
nastavnika TZK, nedostatak su ili slabo stanje dvorane, pomagala, rekvizita i
igralita, a potom slijede loe ponaanje uenika, lo odnos uenika prema
predmetu, veliina grupe, nedostatak ili loe stanje svlaionica, a najmanje
odravanje nastave u suprotnoj smjeni. U tom pogledu postoje neke manje razlike
u odgovorima nastavnika osnovnih i srednjih kola, ak i u redoslijedu.
Tablica 36. Razliiti imbenici koji ometaju izvoenje nastave, po miljenju nastavnika
Nedostatak ili loe stanje dvorane
Nedostatak ili loe stanje pomagala
Nedostatak ili loe stanje rekvizita
Nedostatak ili loe stanje igralita
Loe ponaanje uenika
Lo odnos uenika prema predmetu
Brojnost uenika u grupi/razredu
Nedostatak ili loe stanje svlaionica
Odravanje nastave u suprotnoj smjeni
Osnovna kola
Puno Malo
44
15
46
11
43
24
33
26
33
30
35
31
15
41
22
37
8
85
Srednja kola
Puno Malo
61
12
37
11
40
20
37
14
30
30
27
27
32
18
20
31
21
49
UKUPNO
Puno
Malo
53
13
41
11
41
18
36
19
32
30
30
28
25
28
21
34
15
64
Nastavnici uspijevaju odraditi vei dio plana i programa nastave (65%

odgovora), samo ih manji broj uspijeva izvesti itav program (18% odgovora),
isto toliki broj uspijeva ih izvesti samo manji dio programa, u emu nema
razlika meu vrstama kola. I pored toga, meutim, veina nastavnika smatra
kako je program dobar ali neizvediv (44% odgovora), u usporedbi sa samo 32%
onih koji smatraju kako je program dobar i izvediv, i oko 24% onih koji ga
smatraju loim. Pritom treba naglasiti kako je daleko vei postotak ispitanika iz
164
osnovnih kola ocijenio program loim (32% odgovora u usporedbi sa 17%), ali
je zato daleko vei broj nastavnika u srednjim kolama smatrao kako je program
dobar ali neizvediv (51% odgovora u usporedbi sa samo 36%). Podjednak je
broj ispitanika koji su program smatrali dobrim i izvedivim (oko 32%).
Velika veina nastavnika, i u osnovnoj i u srednjoj koli, probleme nastave
rjeava tako to se snalazi (80% odgovora), ali uglavnom nailaze na razumijevanje
ravnatelja kole kada je u pitanju kupovina nove opreme, naravno sukladno
mogunostima (52% odgovora), dok samo 12% ne nailazi na razumijevanje. Jedan
vei dio nastavnika TZK pokazao je inicijativu u rjeavanju problema izvoenja
nastave i u tome uspio (40% odgovora), manji dio je pokuao, ali bezuspjeno
(28%), dok 1/3 nastavnika nije ni pokuavala problem rijeiti jer zna da ne bi u
tome uspjela. Najvei broj nastavnika za probleme izvoenja nastave TZK optuuje
dravnu vlast jer ona osigurava sredstva (53% odgovora), ali se krivica stavlja i na
lokalnu vlast (27%), a u manjoj mjeri i na upravu kole (19%).
No, i pored svih problema o kojima je bilo rijei, velika veina
nastavnika ne bi promijenila radno mjesto kada bi bila u prilici (63% odgovora),
u emu nema znaajnijih razlika meu vrstama kola.
165
166
14. KARAKTERISTIKE KORISNIKA FITNESS KLUBOVA

Istraivanje posjetitelja fitness klubova u Splitu pokazalo je kako ih je
najvei broj (58%) ulanjen u klub ve vie od dvije godine, a ak 70% lanova
dolazi u klub bar dva do tri puta tjedno, 1/5 svakodnevno, dok ih 8% klub
posjeuje samo jednom tjedno (ostatak od 1% jednom mjeseno).122
Osim toga, istraivanje pokazuje da ene i mukarci u gotovo podjednakom
omjeru posjeuju i vjebaju u njima, da su to u prosjeku ljudi mlae dobi (28
godina im je prosjek starosti), da su boljega obrazovanja (ak 42% vie i visoko, to
je nedvojbeno dva puta vie od splitskog prosjeka, dok samo 1% ima osnovno
obrazovanje), da su velikim dijelom stalno (32%) i povremeno zaposleni (22%), ali
da ima i veliki broj uenika i studenata (29%), 5% su vlasnici firmi, 8% nezaposleni
i samo 1% umirovljenici.
U usporedbi s gradskom populacijom, meu njima je relativno mali broj
radnika (samo 24%), dok je broj slubenika jo manji (samo 7%). Oko 17%
posjetitelja fitness klubova ine strunjaci, 5% poslovoe, 3% su rukovoditelji, a
samo 2% domaice. Najvei broj posjetitelja klubova zaposlen je u trgovini i
ugostiteljstvu (23%), u kulturi i obrazovanju (13%), a najmanji broj u prometu,
industriji ili graevinarstvu (12%). Osim toga, samo 6% ispitanika roeno je na
selu, 27% u manjem gradu, a ak 67% u Splitu ili nekom drugom velikom gradu.
Oko 70% ispitanika nije oenjeno pa nema djece, 13% ih ima samo
jedno dijete, to je primjereno njihovoj mladosti, oko 11% ima dvoje, a 5%
troje ili etvoro djece.
U pogledu njihove stratifikacijske pripadnosti, moe se slobodno rei da
posjetitelji fitness klubova pripadaju srednjim i viim drutvenim slojevima, jer ih
oko 78% izjavljuje kako ima prosjean standard, a isto toliko ispitanika same sebe
stavlja u srednje drutvene slojeve. Osim toga, oko 18% ispitanika smatra svoj
standard izdaprosjenim, to donekle odgovara autopercepciji vlastite pripadnosti
viim drutvenim slojevima. Samo 4% ispitanika odgovorilo je kako je njegov
standard ispodprosjean, to takoer odgovara broju onih koji sebe vide meu
niim drutvenim slojevima. Analogno tome, prosjek primanja kuanstva iznosi
7.070 kn mjeseno, a oko toga prosjeka kree se oko 15% ispitanika, iznad njega
34%, a ispod 52% ispitanika (najvei dio, 31% ispitanika, ispodprosjenih primanja
nalazi se u kategoriji do prosjene). Isto tako, ako se gledaju podaci o relativnom
budetu kuanstva (primanja po lanu domainstva), prosjena primanja po lanu
iznose 2.371 kn, a u prosjenoj kategoriji se nalazi 21% ispitanika, dok je 28% u
iznadprosjenim, a 51% u ispodprosjenim kategorijama (38% od toga spada u
kategoriju do prosjene).
To se sasvim podudara s podacima o posjedovanju nekih skupljih stvari u
122
I ovo istraivanje izvrili su studenti tree godine fizike kulture na uzorku od 130 ispitanika iz 9
fitness klubova u Splitu i Trogiru.
167
kuanstvu, to korelira s vienjem sebe u odreenom drutvenom sloju. Analiza je

tako pokazala da oni koji sebe vidi u viim drutvenim slojevima, ne samo da
pripadaju iznadprosjenim kategorijama primanja, ve u veoj mjeri u domainstvu
imaju novi automobil, stroj za pranje rublja, DVD player, raunalo, klima ureaj,
jahtu ili vei amac, vikendicu i redovito odlaze na skijanje. Oni, meutim, koji
sebe vide pripadnikom srednjega sloja, gotovo sve te stvari imaju, ali u dvostruko
manjem broju, dok na skijanje odlaze sedam puta rjee od onih koji sebe vide
pripadnicima viih drutvenih slojeva. I konano, oni koji sebe vide pripadnicima
niih drutvenih slojeva, nemaju gotovo nita od toga.
Tablica 37. Autopercepcija slojne pripadnosti i sadraji u kuanstvu (u%)
U kuanstvu posjeduje sljedee stvari:
Novi auto Stroj za sue DVD Raunalo Klima Jahta Vikendica Skijanje
88
88
81
88
88
19
63
50
41
49
55
75
57
8
25
7
Autopercepcija sloja
Vii
Srednji
Nii
Ukupno
48
54
58
75
61
30
13
Analiza je, nadalje, pokazala da postoji znaajna povezanost izmeu fitness

klubova i razliitih demografskih i socijalnih karakteristika njihovih korisnika. Tako
se moe rei kako se klubovi segregiraju po spolnom i dobnom principu, i to tako
da ima klubova u koje idu iskljuivo ene (Cosmo, Tragurium), ali je veina
klubova mjeovitog tipa. Isto tako ima klubova u koje idu mlai korisnici
(Olimp, Tragurium, Gym Time), klubova sa starijim korisnicima (Body
Master i Galaxy), to se jasno vidi iz naredne tablice.
Tablica 38. Demografske karakteristike po klubovima (u%)
Spol: C=0,63
M
Cosmo
Galaxy
Champyon
Gym
Quadro Gym
Gym Time
Tragurium
Olimp
Radman
Body Master
Ukupno
71
67
44
55
73
69
63
50
100
29
Uku
pno
100
100
33
56
45
100
27
31
38
46
100
100
100
100
100
100
100
100
do
20
god.
6
13
27
18
20
25
12
2129
god.
56
57
3039
god.
25
14
80
44
64
73
73
44
56
60
20
31
9
7
31
13
18
Dob: C=0,50
405049
59
god. god. Ukupno
13
100
29
100
Prosjek
29
32
100
100
100
100
100
100
100
100
27
29
25
25
24
26
33
28
13
9
25
10
6
1
Vrlo visoki koeficijenti kontingencije kako kod demografskih, tako i kod

socijalnih karakteristika, pokazuju znaajnu povezanost izmeu kluba i njih.
Klubovi se meusobno razlikuju po stupnju obrazovanja njihovih korisnika. Tako
najvie obrazovanje imaju posjetitelji Champion Gym kluba (ak 47% ih ima
visoko obrazovanje), a najloije obrazovanje imaju posjetitelji Gym Time kluba
(samo 9% ih ima visoko obrazovanje i jo toliko vie).
168
Tablica 39. Zavrena kola korisnika klubova (C=0,37)

100%
80%
25
38
36
19
20
82
44
via
kola
6
6
14
40%
30%
31
38
19
60%
20%
20
27
47
70%
50%
visoka
kola
90%
53
50
73
srednja
kola
63
50
60
56
10%
do
zavrene
osnovne
kole
0%
COSMO
Galaxy
Champyon Quadro
Gym
Gym
Gym Time Tragurium
Olimp
Radman
Body
Master
Tablica 40. Radni status ispitanika po klubovima (C=0,57)

100%
90%
80%
29
31
13
44
7
14
60%
25
Uenik ili
student
9
13
20
19
27
13
25
Vlasnik firme
36
30%
33
47
20%
45
50
44
31
25
10%
Umirovljenik
36
25
13
Nezaposlen
50%
40%
25
27
18
47
70%
bo
13
18
14
13
Povremeno
zaposlen
Stalno zaposlen
0%
COSMO
Galaxy
Champyon
Gym
Quadro
Gym
Gym T ime T ragurium
Olimp
Radman
Body
Master
Jo je vea povezanost izmeu radnog statusa ispitanika i kluba koji

posjeuju (C=0,57), budui da stalno zaposleni najradije odlaze u sljedee
klubove: Radman (50% posjetitelja), Champion Gym (47%), Gym
Time (45%) i Body Master (44%). S druge strane, uenici i studenti
najradije odlaze u klubove Olimp (47% posjetitelja) i Cosmo (44%).
Takoer postoji segregacija i po zanimanju te djelatnosti u kojoj su
posjetitelji zaposleni. Primjerice, dok u Gym Time idu uglavnom radnici iz
trgovine i ugostiteljstva (50-65% posjetitelja), u Tragurium odlaze
169
uglavnom radnici i strunjaci iz graevinarstva (50-70%). Sukladno tome

postoje znaajne razlike meu posjetiteljima razliitih klubova i u pogledu
bogatstva. Primjerice, Quadro Gym, Body Master i Cosmo spadaju u
klubove u koje zalaze bogatiji slojevi, dok Radman, Olimp i Gym
Time spadaju u klubove u koje zalaze siromaniji slojevi populacije.
Tablica 41. Pokazatelji bogatstva ispitanika po klubovima
Radman
Olimp
Gym Time
Galaxy
Champyon Gym
Tragurium
COSMO
Body Master
Quadro Gym
Ukupno
Prosjek primanja po
lanu kuanstva
1841
1846
1906
2341
2385
2432
2643
2800
2844
2371
% ispitanika iznadprosjenog
standarda
Tablica 42. Razlozi dolaska ba u odreeni fitness klub

Struni
isntruktori
C=
COSMO
Galaxy
Champyon Gym
Quadro Gym
Gym Time
Tragurium
Olimp
Radman
Body Master
Ukupno
0,45
69
14
40
38
36
27
7
63
69
42
Dobra opremljenost
spravama
0,47
7
47
56
45
73
20
31
56
36
Urednost i
istoa
0,47
13
13
9
14
13
18
31
25
19
18
% pripadnika
vieg sloja
9
7
9
25
25
25
12
Odgovara
lokacija
25
53
75
9
27
20
50
44
35
0,28
Jer tu idu i
prijatelji
56
64
53
63
73
73
53
50
69
61
0,29
19
14
27
38
27
36
33
38
25
28
I konano, najvei broj korisnika fitness klubova odlazi upravo u

odreeni klub jer mu odgovara lokacija, i u tome nema znaajnijih razlika meu
klubovima, ali su razlike daleko znaajnije kod nekih drugih razloga koje
ispitanici navode, kao to su da klub ima strune instruktore (Radman,
BodyMaster i Cosmo), da je dobra opremljenost opremom (Tragurium,
Body Master i Quadro Gym), ili da su klubovi uredni i isti (Quadro
Gym, Champion Gym i Radman). Najmanje prisutan razlog je to mu i
prijatelji odlaze u isti klub, pri emu takoer nema znaajnijih razlika u
odgovorima meu posjetiteljima razliitih klubova (vidi narednu tablicu).
Zanimljivo je da se 2/5 ispitanika koji posjeuju fitness klubove inae
aktivno bavi sportom, a jo toliko ih se sportom bavi rekreativno (treba dodati
13% onih koji su se ranije bavili, a sada se vie ne bave), dok se samo 5%
ispitanika nije bavilo niti se bavi sportom.
Dok 32% ispitanika odgovara kako kod kue ima jednu ili vie
sprava za vjebanje, 11% ih navodi kako e ih nabaviti.
Kao razloge bavljenja fitnessom, najvei broj ispitanika navodi
170
zdravlje, iza toga slijede izgled tijela, bolja kondicija, a samo ih manji broj
navodi zabavu i ostale razloge, kako je prikazano u narednom grafikonu.
Slika 67. Razlozi bavljenja fitnessom
80
70
60
50
40
79
68
Zdravlje
54
Izgled
30
20
10
Kondicij
a
24
Zabava
0
Najvei dio razloga odlaska u fitness klubove ispitanici su, po svoj
prilici, ostvarili jer je gotovo isti postotak onih koji kao uinke odlaska u
klubove navode bolji osjeaj i izgled.
Najvei broj ispitanika bira udobnu sportsku odjeu bez obzira na
marku, to upuuje na zakljuak kako im je najvanije postignue, a ne
minka (68% odgovora).
Isto tako, najvei broj ispitanika pazi to jede, a samo manji broj jede
sve to voli (27% odgovora). Pritom se u prehrani uvijek (29%) ili ponekad
(35%) koristi dopunskom sportskom prehranom, a isto je toliko i onih koji se
njome ne hrane. Osim toga, velika veina ispitanika pazi i da ne unosi otrove
u organizam, poput kave (46% odgovora), 72% ih ne pui (pri emu je 23%
ranije puilo), ali i oni to pue ne pue vie od 10 cigareta dnevno (14%
odgovora), a samo 9% ispitanika pui preko toga. Osim toga, ak 36%
ispitanika izjavljuje kako nikada ne pije alkohol, 57% kako ga pije, ali
rijetko (samo 5% odgovara da ga pije esto).
171
Slika 68. Uinci bavljenja fitnessom
90
80
88
70
60
Bolji osjeaj
68
50
Bolji izgled
40
Promjena
ishrane
30
Novi
prijatelji
20
10
0
172
18
15
LITERATURA:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
Bjelajac, S. (1990). Socijalne karakteristike koarkake publike u Splitu.

Socioloki pregled 1-4: 91-101.
Bjelajac, S. (2003b). Nastanak i razvoj kinezioloke sociologije u Hrvatskoj.
Split: Zbornik radova fakulteta Prirodoslovno-matematikih znanosti i odgojnih
podruja Sveuilita u Splitu:125-142.
Bjelajac, S. (2003c). Sociodemografske karakteristike Splitsko-dalmatinske
upanije poetkom devedesetih. Split: Zbornik radova fakulteta
Prirodoslovno-matematikih znanosti i odgojnih podruja Sveuilita u Splitu.
1: 93-124.
Bjelajac, S. (2005a). Socijalna struktura nogometne publike u Splitu. //
Zbornik radova fakulteta prirodoslovno-matematikih znanosti i odgojnih
podruja sveuilita u Splitu. 2: 119-135.
Bjelajac, S. (2005b). Uenici i sport. // kolski vjesnik. 54, 1-2 : 73-85
Boyl, Robert (1963.) Sport - Mirror of American Life. Boston.
Bosanac, G. (1984). Odnos antropologije i kineziologije u sistemu modernih
znanosti. Kineziologija, 1.
Buzov, .,,I. Magdaleni, B. Perasovi, F. Radin. (1990). Navijako pleme.
Zagreb: Pitanja.
Diem, K. (1949.). Wesen und Lehre des Sports. Berlin, Frankurt a. M.:
Weidemannsche Verlagsbuchhandlung,
Fanuko, N., I. Magdaleni, F. Radin, Z. ugi. (1991). Zagrebaki nogometni
navijai: grupni portret s BBB u sreditu. Zagreb: Institut za drutvena
istraivanja Sveuilita u Zagrebu.
Encarta Enciclopedia (2001.). Microsoft.
Enciclopedia Britanica (1994-1999.).
Grabar, M. (1992). Socijalna struktura publike na nogometnim utakmicama
u Splitu - diplomski rad. Split: Fakultet prirodoslovno-matematikih znanosti i
odgojnih podruja Sveuilita u Splitu
Havelka, N., Lj. Lazarevi. (1981). Sport i linost. Beograd: Sportska knjiga.
Hoek-Momirovi, A. (1979). Utjecaj sociolokih karakteristika na
motorike sposobnosti. Kineziologija, 1-2.
Huizinga, J. (1992). Homo ludens. Zagreb: Naprijed.
Jankovi, I. (1994). Socijalna struktura publike na rukometnim
utakmicama
u
Splitu
diplomski
rad.
Split:
Fakultet
prirodoslovno-matematikih znanosti i odgojnih podruja Sveuilita u Splitu.
Joci, S. (1990). Drutvena uloga i poloaj seoske kole - diplomski rad. Split:
Fakultet prirodoslovno-matematikih znanosti i odgojnih podruja Sveuilita u
Splitu.
Kokan, M. (1992). Socijalna struktura publike na waterpolo utakmicama u
Splitu - diplomski rad. Split: Fakultet prirodoslovno-matematikih znanosti i
odgojnih podruja Sveuilita u Splitu.
Krsmanovi, V. (1986). Uvod u sociologiju fizike kulture. Baka Topola:
Centar za tjelesnu kulturu.
Kokovi, D. (1984). Fenomen sporta i savremena kultura. Pogledi, 3.
Lali, D. (1993.a). Torcida: pogled iznutra. Zagreb: AGM.
Lali, D. (1993.b). Razmjeri, karakteristike i uzroci krize posjeta
prvoligakim nogometnim utakmicama u hrvatskoj. Kineziologija, 1-2
173
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
174
Magnane, G.: "Sociologie du sports", Paris 1964.

Marjanovi, R. (1979). Socijalne funkcije sporta. Sociologija, 1-2.
Marjanovi, R. (1983). Natjecateljski sport i njegov kulturni i drutveni
znaaj. Ideje, 3-4.
Marjanovi, R. (1984). O nekim predhodnim pitanjima za govorenje o
sportu uopte i njegovoj drutvenoj funkciji posebno. Pogledi, 3.
Marjanovi, R. (1987). Teorijska i empirijska istraivanja sportske publike
kod nas i u svetu. Beograd: Istraivako-izdavaki centar SSO Srbije.
Martini, T. (1984). Sport kao model drutvenog ponaanja. Pogledi, 3.
Mataja, . (1984). Prilog odreenju drutvene funkcije sporta. Pogledi, 3.
Mataja, . (1985). Razvoj stvaralatva u sportu. III program radio Zagreba,
11.
Mihailovi, S. (1987). Odnos prema sportu. Beograd: neobjavljena studija
raena u Institutu drutvenih nauka u Beogradu.
Mihovilovi,
M.
(1966).
Povlaenje
od
aktivnosti:
socijalno-psiholoko-ekonomski status bivih sportaa. Zagreb: IDIS.
Mili, V. (1978.). Socioloki metod. Beograd: Nolit.
Moljkovi, I. (1987). Sportska tampa - izmeu ideologije i idolatrije.
Gledita, 5-6.
Mrakovi, M. (1994). Uvod u sistematsku kineziologiju. Zagreb: Fakultet za
fiziku kulturu.
Parker, S. (1976.). The Sociology of Leisure. London Allen&Unwin
Perkovi, Z., Bjelajac, S., Kuinar, D. (1989.). Osnovna studija mree
objekata fizike kulture GZO Split. Split: Samoupravna interesna zajednica
za fiziku kuklturu opine Split (1-11 + prilozi)
Petrovi, K. (1972). Manifestacija nekih drutvenih konflikata u prostoru
sporta. Portoro: VI znanstveno savjetovanje sociologa.
Petrovi, K. (1983). Sportski spektakli, idolatrija i problem sportskih
rukovodioca. Ideje, 3-4.
Petrovi, K. (1983). Svjetska kriza - poloaj i drutvena uloga sporta. Ideje,
3-4.
Petrovi, K. (1984). Nasilje u sportu - segment nasilja u suvremenom
svijetu. Pogledi, 3.
Petrovi, K., A. Hoek. (1973). Odreivanje poloaja sportske aktivnosti u u
strukturi manifestnih i latentnih dimenzija socijalne stratifikacije.
Ljubljana: Visoka ola za telesno kulturo.
Petrovi, K., A. Hoek (1986). Prilozi za sociologiju sporta - Zbornik radova.
Zagreb Fakultet za tjelesnu kulturu.
Popovi, M. (1988.). Problemi drutvene strukture. Beograd: Kultura.
Simonovi, Lj. - Duci (1981). Pobuna robota. Beograd: Zapis.
Simonovi, Lj. (1982). Sport i slobodno vrijeme u okviru politike teorije
sporta. III program radio Zagreba, br.8.
Simonovi, Lj. (1984). Sport - zabava, manipulacija, religija, stvaralatvo?.
Pogledi, 3.
Uzelac, M. (1987). Filozofija igre. Novi Sad: Knjievna zajednica.
Von Krackow, C. G (1962.) Sport und industriegesellschaft Mnchen.
Vrcan, S. (1971). Sociolog pred fenomenom nogometa. Sociologija, 1.
Vrcan, S. (1982). Sport i politika. III program radio Zagreba, 8.
Vrcan, S. (1984). Ponovno o sportu i politici. Pogledi, 3.
Vrcan, S. (1990). Sport i nasilje danas u nas. Zagreb: Naprijed.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
Vrcan, S. (2002). The Curious Drama of the President of a Republic Versus

a Football Fan Tribe: A Symptomatic Case in the Post-Communist
Transition in Croatia. International Review for the Sociology of Sport, 1.
Vrcan, S. (2003). Nogomet, politika, nasilje ogledi iz sociologije nogometa
- . Zagreb: Jesenski i Turk, Hrvatsko socioloko drutvo.
Vrcan, S. i Lali, D. (1999.).. From Ends to Trenches, and Back: Football in
the Former Yugoslavia. In: Gary Armstrong and Richard Giulianotti (ed.)
Football Cultures and Identities. London: Macmillan Press LTD.
van, M. (1983). Olimpizam i olimpijske igre. Ideje,.3-4.
ugi, Z. (1996).Uvod u sociologiju sporta. Zagreb: Fakultet za fiziku kulturu
Sveuilita u Zagrebu.
ugi, Z. (2000). Sociologija sporta. Zagreb: Fakultet za fiziku kulturu
Sveuilita u Zagrebu.
175
176
POPIS TABLICA
TABLICA 1. ZANIMANJE I PREFERENCIJA SPORTOVA..........................................................................................8
TABLICA 2. PRIMJER DINAMIKE SERIJE:KRETANJE STANOVNITVA SPLITA 1948-2001.....................................................22
TABLICA 3. PRIMJER KORELACIJSKE ANALIZE (STRANKA ZA KOJU BI GLASAO PO
OBRAZOVANJU ISPITANUIKA)...................................................................................................................22
TABLICA 4. BALESOV MODEL PROMATRANJA MALIH GRUPA (MILI, 1978) ...............................................25
TABLICA 5. DOBNA STRUKTURA IGRAA I IGRAICA KOD RUKOMETA.......................................................82
TABLICA 6. STRUKTURA ZANIMANJA RUKOMETAA I NJIHOVIH MAJKI .......................................................82
TABLICA 7. KOLSKA SPREMA RUKOMETAA I RUKOMETAICA (U %)........................................................83
TABLICA 8. OSOBNA ISKAZNICA JEZGRE (PO LALIU, 1993A) ...................................................................92
TABLICA 9. STAROSJEDIOCI I DOSELJENICI PO MJESTU STANOVANJA, DUINI BORAVKA I REZIDENCIJALNOM
PORIJEKLU........................................................................................................................................................118
TABLICA 10. SOCIJALNA STRATIFIKACIJA PUBLIKE ........................................................................................120
TABLICA 11. OBRAZOVNA STRUKTURA PUBLIKE I SPLITSKE POPULACIJE........................................................................121
TABLICA 12. DOBNA I SPOLNA STRUKTURA PUBLIKE .....................................................................................122
TABLICA 13. INTERES ZA SPORT PO DRUTVENIM OBILJEJIMA...............................................................128
TABLICA 14. PRIDAVANJE ZNAAJA SPORTSKOJ PUBLICI ............................................................................128
TABLICA 15. POVRINA SPORTSKIH OBJEKATA ...............................................................................................133
TABLICA 16. BAVLJENJE SPORTOM I POSJEIVANJE SPORTSKIH PRIREDBI PO TIPOVIMA KOLA (U %) ........................140
TABLICA 17. BAVLJENJE SPORTOM S OBZIROM NA USPJEH U KOLI (U %)..............................................140
TABLICA 18. ODGOVORI NA PITANJE: KAKVA JE PO TVOM MILJENJU TZK?(U %) ............................141
TABLICA 19. NAJDRAI SPORTA, NAJDRAA SPORTAICA ............................................................................144
TABLICA 20. ODGOVORI NA PITANJE: KOJI TI JE NAJDRAI SPORT?(U %) ...........................................144
TABLICA 21. SPORT KOJIM SE UENICI BAVE (U %) .......................................................................................145
TABLICA 22. NAIN PROVOENJA SLOBODNOG VREMENA UENIKA PO PODRUJIMA.......................147
TABLICA 23. TO TI JE NAJVEI PROBLEM KOD TZK? (U %).........................................................................149
TABLICA 24. U OKVIRU NASTAVE TZK U KOLI SE ORGANIZIRAJU SLJEDEE AKTIVNOSTI (U %)................................149
TABLICA 25. NAJPOPULARNIJI SPORTA PO PODRUJIMA ..........................................................................152
TABLICA 26. NAJPOPULARNIJA SPORTAICA PO PODRUJIMA...................................................................152
TABLICA 27. NAJDRAI SPORT PO PODRUJIMA .............................................................................................152
TABLICA 28. KOJIM SE SPORTOM BAVI?...........................................................................................................153
TABLICA 29. KOJE SVE PROSTORE KORISTITE ZA IZVOENJE NASTAVE TZK (U%) .................................160
TABLICA 30. POSTOTAK ZADOVOLJNIH DVORANOM PO ELEMETIMA........................................................160
TABLICA 31. IMA LI KOLA SVLAIONE I AKO IMA, ZADOVOLJAVAJU LI?..................................................161
TABLICA 32. IMATE LI OPREMU ZA MJERENJE ANTROPOMETRIJE? ...........................................................161
TABLICA 33. MJESTO ROENJA NASTAVNIKA....................................................................................................162
TABLICA 34. KOLIKO ESTO SE U KOLI ORGANIZIRAJU SLJEDEE AKTIVNOSTI (U %) ........................163
TABLICA 35. SPORTOVI IZ KOJIH SE ORGANIZIRA IZBORNA NASTAVA (% ODGOVORA) ..........................163
TABLICA 36. RAZLIITI FAKORI KOJI OMETAJU IZVOENJE NASTAVE PO MILJENJU NASTAVNIKA ......................164
TABLICA 37. AUTOPERCEPCIJA SLOJNE PRIPADNOSTI I SADRAJI U KUANSTVU (U%) ......................168
TABLICA 38. DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE PO KLUBOVIMA (U%) ......................................................168
TABLICA 39. ZAVRENA KOLA KORISNIKA KLUBOVA (C=0,37) ...................................................................169
TABLICA 40. RADNI STATUS ISPITANIKA PO KLUBOVIMA (C=0,57) .............................................................169
TABLICA 41. INDIKATORI BOGATSTVA ISPITANIKA PO KLUBOVIMA...........................................................170
TABLICA 42. RAZLOG DOLASKA BA U TAJ FITNESS KLUB............................................................................170
177
POPIS SLIKA
SLIKA 1. ZANIMANJE I INTERES ZA SPORT............................................................................................................. 7
SLIKA 2. ZANIMANJE I PROSJEK POZNAVANJA SPORTSKIH VJETINA..................................................... 8
SLIKA 3. SPORTSKI STATUS PO MJESTU STANOVANJA ................................................................................ 9
SLIKA 4. REZIDENCIJALNI STATUS SPORTSKIH PUBLIKA............................................................................. 9
SLIKA 5. SHEMA DETERMINISTIKE SITUACIJE................................................................................................ 15
SLIKA 6. UVJETOVANI REFLEKS ............................................................................................................................ 17
SLIKA 7. PONAANJE LJUDI U RATU..................................................................................................................... 18
SLIKA 8. ISTRAIVANJE NAKON POTRESA ........................................................................................................... 18
SLIKA 9. PRIMJER STATIKE SERIJE: ODGOVORI NA PITANJE:...................................................................... 21
SLIKA 10. SOCIOGRAM ............................................................................................................................................. 33
SLIKA 11. ZAECI SOCIOLOGIJE SPORTA ........................................................................................................ 35
SLIKA 12. SOCIOLOGIJA SPORTA IMA JAKO UPORITE I U SPLITU ............................................................... 39
SLIKA 13. STRUKTURA DRUTVA...................................................................................................................... 49
SLIKA 14. PIERE DE COUBERTIN ........................................................................................................................... 50
SLIKA 15. DRUTVENA STRUKTURA SPORTA ..................................................................................................... 53
SLIKA 16. EUGEN FINK ........................................................................................................................................... 57
SLIKA 17. POLITIARI I SPORT .............................................................................................................................. 64
SLIKA 18. POLJUDSKA LJEPOTICA AUTORA BORISA MAGAA (MIS '79)............................................. 66
SLIKA 19. REKLAME NA STADIONIMA................................................................................................................... 67
SLIKA 20. ADIDAS - PROIZVODNJA SPORTSKE OPREME .................................................................................. 67
SLIKA 21. NAPORNI KOARKAKI TRENING ....................................................................................................... 70
SLIKA 22. RUSKI NAVIJAI DEMOLIRAJU SREDITE MOSKVE ....................................................................... 88
SLIKA 23. LANOVI TORCIDE PO DOBNIM SKUPINAMA.................................................................................. 90
SLIKA 24. STRUKTURA MOI TORCIDE ................................................................................................................ 93
SLIKA 25. IZGLED SJEVERA NA POLJUDU .......................................................................................................... 99
SLIKA 26. DOBNA STRUKTURA TORCIDE I BBB S POETKA DEVEDESETIH I 2003. ............................ 100
SLIKA 27. OBRAZOVNA STRUKTURA BBB IZ DEVEDESETIH I TORCIDE 2003. ........................................... 100
SLIKA 28. STRUKTURA ZANIMANJA BBB IZ DEVEDESETIH I TORCIDE 2003.............................................. 101
SLIKA 29. STRUKTURA ZANIMANJA ISPITANIKOVIH RODITELJA 2003........................................................ 101
SLIKA 30. RASPOREENOST LANOVA TORCIDE PO STADIONU................................................................. 102
SLIKA 31. DOBNA STRUKTURA PUBLIKE RAZLIITIH SPORTOVA U SPLITU ............................................. 105
SLIKA 32. DOBNA STRUKTURA NOGOMETNE PUBLIKE TE STANOVNIKA SPLITA (U %) ................. 105
SLIKA 33. KOLSKA SPREMA PUBLIKE I SPLIANA (U %) ............................................................................. 106
SLIKA 34. MJESTO ROENJA PUBLIKE I NJIHOVIH RODITELJA (U %) ....................................................... 106
SLIKA 35. PRIMANJA PO LANU KUANSTVA (U %)....................................................................................... 107
SLIKA 36. SPOLNA STRUKTURA ORGANIZIRANE I NEORGANIZIRANE PUBLIKE....................................... 108
SLIKA 37. DVIJE PUBLIKE PO ZANIMANJU ....................................................................................................... 108
SLIKA 38. SPOLNA STRUKTURA PUBLIKE KOD MUKOG I ENSKOG RUKOMETA (U %)....................... 109
SLIKA 39. DOB RUKOMETNE PUBLIKE.............................................................................................................. 109
SLIKA 40. RADNI STATUS RUKOMETNE PUBLIKE (U %) ................................................................................ 110
SLIKA 41. ZANIMANJE RUKOMETNE PUBLIKE................................................................................................. 110
SLIKA 42. RUKOMETNA PUBLIKA PO KOLSKOJ SPREMI ............................................................................. 111
SLIKA 43. RUKOMETNA PUBLIKA PO MJESTU ROENJA........................................................................... 111
SLIKA 44. PRIMANJA KUANSTVA PO LANU.................................................................................................. 112
SLIKA 45. AUTOPERCEPCIJA STANDARDA RUKOMETNE PUBLIKE............................................................. 112
SLIKA 46. NAJDRAI SPORT RUKOMETNE PUBLIKE....................................................................................... 113
SLIKA 47. ZANIMANJE MAJKE PUBLIKE MUKOG I ENSKOG RUKOMETA ............................................... 113
SLIKA 48. DJELATNOST MAJKI KOD RAZLIITIH PUBLIKA........................................................................... 114
SLIKA 49. MJESTO STANOVANJA ..................................................................................................................... 118
SLIKA 50. SOCIJALNA STRATIFIKACIJA PUBLIKE............................................................................................. 121
SLIKA 51. OBRAZOVANJE PUBLIKE I POPULACIJE.......................................................................................... 122
SLIKA 52. DOBNA STRUKTURA PUBLIKE I PUNOLJETNE POPULACIJE....................................................................... 123
SLIKA 53. BROJ RAZLIITIH SPORTSKIH SADRAJA PO VRSTAMA TERIOTORIJALNIH ZAJEDNICA...................... 132
SLIKA 54. POVRINA IGRALITA PO STANOVNIKU (U M2/STANOVNIKU) ................................................... 132
SLIKA 55. BROJ STANOVNIKA PO IGRALITU ................................................................................................... 133
SLIKA 56. POVRINA ZATVORENIH SPORTSKIH OBJEKATA (U M2/STANIVNIKU) ..................................... 134
SLIKA 57. ZATVORENI I OTVORENI BAZENI (U M2/STANOVNIKU) ............................................................... 134
SLIKA 58. POVRINA DVORANA I IGRALITA PO STANOVNIKU U KOLAMA (U M2 ) ................................ 134
SLIKA 59. POVRINA DVORANA I IGRALITA PO STANOVNIKU U VRTIIMA (U M2 )............................... 135
SLIKA 60. ODGOVORI NA PITANJE: "IME SE BAVITE U SLOBODNOM VREMENU?"(U %) ............................. 140
178

SLIKA 61. IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI KOJE SE U KOLI ORGANIZIRAJU U OKVIRU TZK (U %)............................143
SLIKA 62. PROVOENJE SLOBODNOG VREMENA U REGIJI I GRADU SPLITU (U %) .................................147
SLIKA 63. ODGOVORI NA PITANJE KAKVA JE PO TVOM MILJENJU TZK? (C= 0,308) .........................................148
SLIKA 64. KOJA TVRDNJA NAJBOLJE OPISUJE TVOJ ODNOS PREMA TZK? (C=0,355)...............................149
SLIKA 65. IZBORNA NASTAVA IZ TZK NA OBALI I U ZAGORI ...........................................................................150
SLIKA 66. RAZLOZI NE POHAANJA IZBORNE NASTAVE IZ TZK PO PODRUJIMA....................................151
SLIKA 67. RAZLOZI BAVLJENJA FITNESSOM ......................................................................................................171
SLIKA 68. UINCI BAVLJENJA FITNESSOM.........................................................................................................172
179
180
PRILOZI: UPITNICI
181
182
Fakultet prirodoslovno matematikih znanosti Sveuilita u Splitu
UPITNIK
- za istraivanje odnosa uenika splitskih kola prema sportu i TZK Molimo te za sudjelovanje u istraivanju koje treba ispitati odnos mladih prema sportu. Anketa je
anonimna. Ako drugaije nije naglaeno u pitanju Upitnik se popunjava zaokruivanjem samo jednog
odgovora.
1. Spol:
1) muki
2) enski
2.
Uspjeh na kraju prolog razreda:

1) odlian
2) vrlo dobar
3) dobar
4) dovoljan
5) ponavlja
3. Mjesto roenja:
1) vei grad
2) manji grad/gradi
3) selo
4. Gdje stanuje?
1) s roditeljima u stanu/kui
2) podstanar sam
3) u akom domu
5. Jesi li sam u sobi?
1) da
2) ne
6. Ima li mjeseni deparac?
1) imam
2) nemam
7. Radni status tvojih roditelja
majka
otac
zaposlen
1
1
vlasnik firme
2
2
nezaposlen
3
3
umirovljenik
4
4
8.to su po zanimanju tvoji roditelji?
1. radnik
2. slubenik
3. poslovoa
4. rukovoditelj
5. strunjak (lijenik, profesor, in. i sl.)
6. domaica
7. ostala zanimanja
8. izvan djelatnosti
majka
1
2
3
4
5
6
7
8
otac
1
2
3
4
5
6
7
8
9.U kojoj djelatnosti rade tvoji roditelji?

majka
otac
183
industrija
graevinarstvo
trgovina i ugostiteljstvo
promet i veze
zdravstvo i socijalna skrb
obrazovanje i kultura
uprava i javne slube
ostale djelatnosti
izvan djelatnosti
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10.Koliko lanova broji tvoja obitelj?...................
184
11.Kolika su bila primanja tvojih roditelja prolog mjeseca: ....................................KN

12.Moe li to podmiriti sve vae potrebe?
1) moe u potpunosti
2) moe veinom
3) i moe i ne moe
4) moe zadovoljiti osnovne potrebe
5) nedostaje nam i za osnovne potrebe
13.Prema primanjima i nainu ivota, kojem drutvenom sloju pripada tvoja obitelj:
1) viem
2) srednjem
3) niem
4) ne mogu procijeniti
14.to misli o optereenju uenika gradivom u koli:
1) preoptereeni su jer su programi opseni
2) preoptereeni su jer je previe predmeta
3) preoptereeni su jer nastavnici previe zahtijevaju
4) nisu preoptereeni jer je svako znanje korisno
5) nisu preoptereeni
6) nisam o tome razmiljao
15.Kako najee provodi slobodno vrijeme? (mogue je vie odgovora)
1) bavim se sportom
2) etam u prirodi
3) odlazim na sportske dogaaje, utakmice i sl.
4) druim se s prijateljima/cama
5) druim se s drutvom u kafiima
6) odmaram, spavam, ljenarim
7) itam knjige
8) gledam TV
9) za raunalom
10) idem u kino
11) imam hobi
12) posjeujem galerije, muzeje, izlobe
13) etam po gradu, razgledavam izloge
14) uope ga nemam
16.Kakav je po tvom miljenju, predmet tjelesna i zdravstvena kultura (TZK)?
1) vaniji od drugih predmeta
2) jednako vaan kao i drugi predmeti
3) manje vaan od drugih predmetia
17.Koja tvrdnja najbolje opisuje tvoj odnos prema predmetu TZK?
1) volim taj predmet jer sam sportski tip
2) volim jer nije naporan kao drugi predmeti
3) nita posebno, kao i svaki drugi predmet
4) ne volim TZK, nisam sportski tip
5) optereuje me jer je u suprotnoj smjeni
6) neto drugo
185
18.to ti je najvei problem u svezi nastave TZK?

1) loe stanje s dvoranom, spravama, rekvizitima
2) nemogunost odravanja higijene nakon TZK
3) pristup nastavnika
4) veliina grupe/razreda
5) to je u suprotnoj smjeni ili meusmjeni
6) nema nikakvih problema
7) neki drugi
19. Bi li po tvojem miljenju treblo poveati broj sati TZK tjedno?
1) da, bilo bi korisno vie tjelesne aktivnosti
2) da, pod uvjetom da se poboljaju uvjeti
3) svejedno mi je
4) ne, to je dodatno optereenje za uenike
5) ne, kome je malo neka se bavi sportom
6) ne znam, nisam o tome razmiljao
20. U okviru TZK u tvojoj koli organizira se:
1) izborna nastava
2) izleti u prirodu
3) posjete portskim manifestacijama
4) posjete portskim klubovima
5) kolska natjecanja
6) nita od navedenog
21. Pohaa li izbornu nastavu iz TZK?
1) da
2) ne
3) prije da, sada vie ne
4) ne organizira se
22. Ako pohaa, iz kog sporta?
1) nogomet
2) koarka
3) rukomet
4) odbojka
5) atletika
6) gimnastika
23. Ako ne pohaa koji je glavni razlog?
1) ne organizira se iz sporta kojega bi htio/la
2) bavim se sportom van kole
3) elio/la bih ali nemam vremena
4) elio/la bi ali to bi me jo dodatno opteretilo
5) nemam sklonosti
6) neto drugo
24. Neki smatraju kako se sport moe uzeti kao
narkomanije. to ti misli o tome?
1) mislim da je to tono
2) ima puno boljih naina borbe protiv droge
jedan od naina borbe protiv
186
3) poznajem sluajeve koji to ne potvruju

4) nisam siguran/a
5) uope se ne slaem s tim
25. Slae li se da bavljenje sportom pridonosi ouvanju zdravlja?
1) slaem se
2) nisam siguran/a
3) ne slaem se
26. to misli o spotrovima kao to su padobranstvo, ronjenje, slobodno penjanje i sl.?
1) rizini su i nikad se time ne bih bavio/la
2) ne smatram ih sportom
3) bavljenje tim sportovima je pomodarstvo
4) uzbudljivi su i volio/la bih to probati
5) takvi sportovi donose nesvakidanja i nezaboravna iskustva
6) bavim se jednim od tih spotova
7) ne znam to bih o tome mislio
27. to misli o borilakim sportovima kao to je ultimate fight?
1) volim gledati, uzbudljivo je i napeto
2) to je vrhunac borilakih sportova
3) to nema nikakve veze sa sportom
4) ne svia mi se, previe je nasilja
5) ne pratim, nisam upoznat/a
28. Koja bi, prema tvom miljenju, tvrdnja ponajbolje odreivala sport?
1) u zdravom tijelu zdrav duh
2) sport je igra
3) sport je vjetina, talent
4) sport je nadmetanje u kom pobjeuje bolji
5) sport je mogunost da se zaradi novac
29. Koji ti je najdrai sporta?
...............................
30. Koja ti je najdraa sportaica?
............................
31. Koji ti je nadrai sport?
...........................
32. Zavri reenicu: Vrhunski sportai
1) su uloili veliki napor i rtvu da bi to postali
2) su uspjeli zato to su talentirani
3) su rijetki meu talentiranima koji su uspjeli
4) su to postali jer su imali najbolje uvjete
5) ... su uspjeli jer su bili u povoljnoj sredini
6) su zahvaljujui sportu ostvarili dobar status
187
7) neto drugo
33. Zavri reenicu: Vrhunski sport je
1) sport samo na vioj razini
2) show i zabava za mase
3) nain da se zarauje novac
4) industrija i trgovina
5) neto drugo
34. Bavi li se netko u tvojoj obitelji sportom?
1) otac ili majka su lanovi sportskog kluba
2) netko od roditelja se bavi rekreativno
3) brat/sestra je lan sportskog kluba
4) brat/sestra se bavi rekreativno
5) prije se netko bavio sada vie ne
6) nitko u obitelji se nije bavio, niti se bavi sportom
35. Bavi li se nekim sportom?
1) da, lan sam sportskog kluba
2) bavim se rekreativno
3) prije sam se bavio/la sada vie ne
36. Koji je to sport? ................................................
188
37. Koji je glavni razlog tvoga bavljenja tim sportom?

1) volim taj sport
2) imam talenta
3) na nagovor roditelja
4) uspjeni u tom sportu mogu dobro zaraditi
5) nastavnik TZK je uoio moju nadarenost
6) na nagovor prijatelja
7) radi zdravlja i tjelesne kondicije
8) neto drugo
38. Ako si se bavio/la i prestao/la se baviti sportom koji je razlog tome?
1) pokazalo se da nisam talent
2) nisam imao/la vremena
3) dosadilo mi je
4) odustali su prijatelji, pa i ja
5) roditelji nisu to mogli financijski izdrati
6) poeo/la sam se baviti nekim drugim sportom
7) neto drugo
ZAHVALJUJEMO NA SURADNJI!
189
190
Fakultet prirodoslovno matematikih znanosti i odgojnih podruja u Splitu
UPITNIK
- za istraivanje nastavnika TZK splitskih kola Potovani! Molimo Vas za sudjelovanje u ovom istraivanju, koje ima za cilj ispitati uvjete rada i izvoenja
nastave TZK. Anonimnost je zagarantirana jer e se podaci koriteni iskljuivo u znanstvene svrhe. Stoga
Vas molimo za iskrenost u odgovorima.
1.
Spol:
1) muki
2) enski
2.
Dob:
1)
2)
3)
4)
do 30 godina
31-40
41-50
50 i vie
3. Koje obrazovanje imaju Vai roditelji?

Majka
Otac
osnovno i nie
1
1
srednje
2
2
Vie i visoko
3
3
4. Gdje ste roeni?
1) na selu
2) u manjem gradu
3) u velikom gradu
5. Koliko godina radite kao profesor TZK?
1) manje od godinu dana
2) 1-3 godine
3) 4-5 godina
4) 6-10 godina
5) 11 i vie godina
6.
Radite li jo negdje osim u koli?

1) ne
2) da, povremeno, poslove vezane uz sport
3) da, stalno, na poslovima vezanim uz sport
4) da, poslove koji nisu povezani sa sportom
7. Jeste li zadovoljni s plaom u koli?

1) u potpunosti sam zadovoljan
2) zadovoljan sam
3) osrednje
4) nisam zadovoljan
5) nikako nisam zadovoljan
8. Kako je organizirana nastava TZK u Vaoj koli?
1) u sklopu redovne nastave
191
2) u suprotnoj smjeni
3) u meusmjeni
4) kombinirano
9. Kako ocjenjujete uvjete izvoenja nastave TZK?
1) odlini
2) vrlo dobri
3) dobri
4) loi
5) izrazito loi
10. Koje od navedenih dodatnih prostora koristite za odravanje nastave TZK:
1) Marjan
2) bazen
3) fitness centar
4) stadion
1)
11. kola u kojoj radite ima:

1) dvoranu
2) igralite
2)
12. Stanje dvorane u kojoj zvodite nastavu je:

1) odlino
2) vrlo dobro
3) dobro
4) loe
5) izrazito loe
13. U svezi s dvoranom, ime niste zadovoljni? (mogue je vie odgovora)
1) elektrinim instalacijama
2) rasvjetom
3) vlagom
4) prozranou
5) veliinom
6) grijanjem
7) parketom
8) neistoom
9) dotrajalosti cijele zgrade
3)
14. Ima li kola svlaionice za TZK?

1) ima i zadovoljavaju
2) ima ali ne zadovoljavaju
3) nema
15. Postoje li tuevi uz svlaionice?
1) da
2) ne
16. Imate li potrebna nastavna pomagala za TZK?
1) sva potrebna
2) veinu potrebnoga
3) samo osnovna
192
4) niti osnovna
17. Zadovoljavaju li pomagala koja imate?
1) uglavnom zadovoljavaju
2) manji dio zadovoljava
3) uglavnom ne zadovoljavaju
18. Navedite pomagala koja nemate:
.........................................................
.........................................................
.........................................................
19. Imate li sve potrebne rekvizite za TZK:
1) sve potrebne
2) veinu potrebnih
3) samo osnovne
4) niti osnovne
20. Imate li opremu za mjerenje antropometrije?
1) da, kompletnu
2) da, ali nedostaje kaliper
3) da, nedostaje vie stvari
4) uope nemam
21. Odraujete li teorijski dio nastave TZK?
1) da
2) ne
22. Koliko esto organizirate izvannastavne aktivnosti?
redopovrevito
meno
izleti u prirodu
1
2
izborna nastava
1
2
posjete portskim priredbama
1
2
posjete klubovima
1
2
kolska natjecanja
1
2
ne
3
3
3
3
3
23. Imate li izbornu nastavu iz navedenih sportova?

esto
ponekad
nikad
nogomet
1
2
3
koarka
1
2
3
odbojka
1
2
3
rukomet
1
2
3
atletika
1
2
3
gimanastika
1
2
3
24. Kako najee postupate s uenicima kod kojih uoite posebnu nadarenost?
1) organiziram dodatnu nastavu
2) upuujem ih na izbornu nastavu
193
3) odvojim dio sata za rad s njima

4) savjetujem im da se ulane u neki klub
25. Sudjeluje li Vaa kola na meukolskim sportskim natjecanjima?
1) da, redovito
2) rijetko
3) nikako
26. Zahtijevate li posebnu odjeu na nastavi TZK?
1) traim uniformnu sportsku odjeu
2) traim prikladnu sportski odjeu
3) ne traim
27. Je li veliina grupa problem u izvoenju nastave?
1) da
2) ne
28. Kakvo je ponaanje uenika?
1) ima ponaanja koje ometa nastavu
2) ima problema, ali ih ne smatram posebnim
3) nema takvih problema
29. uvanju li uenici opremu za TZK?
1) veinom da
2) neki uvaju, a neki ne uvaju
3) veinom ne
194
30. Kakav je odnos veine uenika prema TZK?

1) izrazito su zainteresirani
2) uglavnom su zainteresirani
3) nezainteresirani su
31. Ako bi se uvjeti poboljali, kakav bi po Vaem miljenju bio odnos uenika prema TZK?
1) isti
2) bolji
3) gori
32. Koliko izvoenje nastave ometaju sljedei problemi:
nedostatak/loe stanje dvorane
nedostatak/loe stanje igralita
nedostatak/loe stanje svlaionica
nedostatak/loe
stanje
pomagala
nedostatak/loe stanje rekvizita
odravanje nastave u suprotnoj
smjeni
openito
loe
ponaanje
uenika
lo odnos uenika prema predmetu
brojnost uenika u grupi/razredu
Pun
o
Sred
nje
Malo
1
1
1
1
2
2
2
2
3
3
3
3
1
1
2
2
3
3
1
1
2
2
3
3
33. Uspijevate li odraditi nastavni plan i program?

1) da, u potpunosti
2) da, veinu
3) da, manji dio
34. Postojei plan i program TZK je:
1) dobar i izvediv
2) dobar, ali neizvediv
3) lo
35. Kako reagirate na probleme nastave TZK?
1) ne drim da su znaajni
2) snalazim se
3) razoaran sam i deprimiran
36. Nailazite li na razumijevanje ravnatelja kada je u pitanju nabava nove opreme?
1) da, uvijek
2) da, u ovisnosti od financijske situacije
3) ponekad se neto kupi, kad je neophodno
4) najee nema razumijevanja
5) nikada ne pokazuje razumijevanje
37. Jeste li pokuali poduzeti neto za rjeenje problema izvoenja TZK?
1) jesam i u nekim stvarima sam uspio
2) jesam, ali nisam uspio
195
3) nisam pokuavao, znam da ne bih uspio

38. Tko je po Vaem miljenju odgovoran za probleme u nastavi TZK?
1) uprava kole
2) lokalna vlast
3) dravna vlast
196
39. to mislite koji je razlog presudan za problematiku u nastavi TZK?

1) nedotatak novca
2) nebriga i nezainteresiranost nadlenih
3) TZK je podreen drugim predmetima
4) odraz je cjelokupno loe situacije u drutvu
39. Kada biste imali priliku promijeniti radno mjesto, biste li to i uinili?
1) da
2) ne
Zahvaljujemo na suradnji!
197
198
Fakultet prirodoslovno matematikih znanosti i odgojnih podruja Sveuilita u Splitu
UPITNIK
- za istraivanje odnosa prema sportu i TZK uenika izvan Splita Molimo te za sudjelovanje u istraivanju koje treba ispitati odnos mladih prema sportu. Anketa je
anonimna. Ako drugaije nije naglaeno u pitanju Upitnik se popunjava zaokruivanjem samo jednog
odgovora.
1. Spol:
3) muki
4) enski
2.
Uspjeh na kraju prolog razreda:

6) odlian
7) vrlo dobar
8) dobar
9) dovoljan
10) ponavlja
3. Mjesto roenja:
4) vei grad
5) manji grad/gradi
6) selo
4. Gdje stanuje?
1) s roditeljima u stanu/kui
2) podstanar sam
3) u akom domu
5. Jesi li sam u sobi?
3) da
4) ne
6. Ima li mjeseni deparac?
3) imam
4) nemam
7. Radni status tvojih roditelja
majka
otac
zaposlen
1
1
vlasnik firme
2
2
nezaposlen
3
3
umirovljenik
4
4
8.to su po zanimanju tvoji roditelji?
1. radnik
2. slubenik
3. poslovoa
4. rukovoditelj
5. strunjak (lijenik, profesor, in. i sl.)
6. domaica
7. ostala zanimanja
8. izvan djelatnosti
majka
1
2
3
4
5
6
7
8
otac
1
2
3
4
5
6
7
8
9.U kojoj djelatnosti rade tvoji roditelji?

majka
otac
199
industrija
graevinarstvo
trgovina i ugostiteljstvo
promet i veze
zdravstvo i socijalna skrb
obrazovanje i kultura
uprava i javne slube
ostale djelatnosti
izvan djelatnosti
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10.Koliko lanova broji tvoja obitelj?...................

11.Kolika su bila primanja tvojih roditelja
prolog mjeseca: ....................................KN
12.Moe li to podmiriti sve vae potrebe?
6) moe u potpunosti
7) moe veinom
8) i moe i ne moe
9) moe zadovoljiti osnovne potrebe
10) nedostaje nam i za osnovne potrebe
13.Prema primanjima i nainu ivota, kojem drutvenom sloju pripada tvoja obitelj:
5) viem
6) srednjem
7) niem
14.to misli o optereenju uenika gradivom u koli:
7) preoptereeni su jer su programi opseni
8) preoptereeni su jer je previe predmeta
9) preoptereeni su jer nastavnici previe zahtijevaju
10) nisu preoptereeni jer je svako znanje korisno
11) nisu preoptereeni
12) nisam o tome razmiljao
15.Kako najee provodi slobodno vrijeme?
e- Pone- Nisto kad
kad
bavim se sportom
15.1.
1
2
3
etam po prirodi
15.2.
1
2
3
15.3.
idem na utakmice
1
2
3
15.4.
izlazim s drutvom
1
2
3
idem u kafie
15.5.
1
2
3
idem i disco
15.6.
1
2
3
ljenarim
15.7.
1
2
3
15.8.
itam knjige
1
2
3
15.9.
gledam TV
1
2
3
15.10. za raunalom
1
2
3
15.11. idem u kino
1
2
3
15.12. idem u kazalite
1
2
3
15.13. imam hobi
1
2
3
15.14. idem u galerije i muzeje
1
2
3
200
15.15.
etam po gradu
16.Kakav je po tvom miljenju, predmet tjelesna i zdravstvena kultura (TZK)?

4) vaniji od drugih predmeta
5) jednako vaan kao i drugi predmeti
6) manje vaan od drugih predmetia
17.Koja tvrdnja najbolje opisuje tvoj odnos prema predmetu TZK?
7) volim taj predmet
8) nita posebno, kao i svaki drugi predmet
9) ne volim TZK
10) optereuje me jer je u suprotnoj smjeni
11) neto drugo
18.to ti je najvei problem u svezi nastave TZK?
8) loe stanje s dvoranom, spravama, rekvizitima
9) nemogunost odravanja higijene nakon TZK
10) pristup nastavnika
11) veliina grupe/razreda
12) to je u suprotnoj smjeni ili meusmjeni
13) nema nikakvih problema
14) neki drugi
19. Je li broj sati TZK tjedno po tvom miljenju zadovoljavajui?
7) ne, koristilo bi vie tjelesne aktivnosti
8) da, zadovoljava
9) svejedno mi je
10) previe je sati pa optereuje uenike
11) ne znam, nisam o tome razmiljao
20. Je li se u okviru TZK organizira:

20.1.
20.2.
20.3.
20.4.
20.5.
20.6.
izborna nastava
izleti u prirodu
posjete portskim klubovima
kolska natjecanja
nita od navedenog
da
1
1
1
1
1
1
ne
2
2
2
2
2
2
21. Pohaa li izbornu nastavu iz TZK?

5) da
6) ne
7) prije da, sada vie ne
8) ne organizira se
22. Ako pohaa, iz kog sporta?
7) nogomet
8) koarka
9) rukomet
201
10) odbojka
11) atletika
12) gimnastika
23. Ako ne pohaa koji je glavni razlog?
7) ne organizira se iz sporta kojega bi htio/la
8) bavim se sportom van kole
9) elio/la bih ali nemam vremena
10) elio/la bi ali to bi me jo dodatno opteretilo
11) nemam sklonosti
12) neto drugo
24. Neki smatraju kako se sport moe uzeti kao
narkomanije. to ti misli o tome?
6) mislim da je to tono
7) ima puno boljih naina borbe protiv droge
8) poznajem sluajeve koji to ne potvruju
9) nisam siguran/a
10) uope se ne slaem s tim
jedan od naina borbe protiv
25. to misli je li sport uva zdravlje?

4) da
5) nisam siguran/a
6) ne
26. to misli o spotrovima kao to su padobranstvo, ronjenje, slobodno penjanje i sl.?
8) rizini su i nikad se time ne bih bavio/la
9) ne smatram ih sportom
10) bavljenje tim sportovima je pomodarstvo
11) uzbudljivi su i volio/la bih to probati
12) takvi sportovi donose nesvakidanja i nezaboravna iskustva
13) bavim se jednim od tih spotova
14) ne znam to bih o tome mislio
27. to misli o borilakim sportovima kao to je ultimate fight?
6) volim gledati, uzbudljivo je i napeto
7) to je vrhunac borilakih sportova
8) to nema nikakve veze sa sportom
9) ne svia mi se, previe je nasilja
10) ne pratim, nisam upoznat/a
28. Koja bi, prema tvom miljenju, tvrdnja ponajbolje odreivala sport?
6) u zdravom tijelu zdrav duh
7) sport je igra
8) sport je vjetina, talent
9) sport je nadmetanje u kom pobjeuje bolji
10) sport je mogunost da se zaradi novac
29. Koji ti je najdrai sporta? ......
202
30. A najdraa sportaica?.....................................

31. Koji ti je nadrai sport?....................
32. Zavri reenicu: Vrhunski sportai
8) su uloili veliki napor i rtvu da bi to postali
9) su uspjeli zato to su talentirani
10) su rijetki meu talentiranima koji su uspjeli
11) su to postali jer su imali najbolje uvjete
12) ... su uspjeli jer su bili u povoljnoj sredini
13) su zahvaljujui sportu ostvarili dobar status
33. Zavri reenicu: Vrhunski sport je
6) sport samo na vioj razini
7) show i zabava za mase
8) nain da se zarauje novac
9) industrija i trgovina
34. Bavi li se netko u tvojoj obitelji sportom?
7) otac ili majka su lanovi sportskog kluba
8) netko od roditelja se bavi rekreativno
9) brat/sestra je lan sportskog kluba
10) brat/sestra se bavi rekreativno
11) prije se netko bavio sada vie ne
12) nitko u obitelji se nije bavio, niti se bavi sportom
35. Bavi li se ti nekim sportom?
4) da, lan sam sportskog kluba
5) bavim se rekreativno
6) prije sam se bavio/la sada vie ne
36. Koji je to sport? ................................................
37. Koji je glavni razlog tvoga bavljenja tim sportom?
9) volim taj sport
10) imam talenta
11) na nagovor roditelja
12) uspjeni u tom sportu mogu dobro zaraditi
13) nastavnik TZK je uoio moju nadarenost
14) na nagovor prijatelja
15) radi zdravlja i tjelesne kondicije
16) neto drugo
38. Ako si se bavio/la i prestao/la se baviti sportom koji je razlog tome?
8) pokazalo se da nisam talent
9) nisam imao/la vremena
10) dosadilo mi je
11) odustali su prijatelji, pa i ja
12) roditelji nisu to mogli financijski izdrati
13) poeo/la sam se baviti nekim drugim sportom
203
14) neto drugo

ZAHVALJUJEMO NA SURADNJI!
204
205
Fakultet prirodoslovno matematikih znanosti u Splitu
UPITNIK
- za istraivanje nastavnika TZK kola izvan splita Potovani! Molimo Vas za sudjelovanje u ovom istraivanju, koje ima za cilj ispitati uvjete rada i izvoenja
nastave TZK. Anonimnost je zagarantirana jer e se podaci koriteni iskljuivo u znanstvene svrhe. Stoga Vas molimo
za iskrenost u odgovorima.
3.
Spol:
1) muki
2) enski
4.
Dob:
1)
2)
3)
4)
do 30 godina
31-40
41-50
50 i vie
3. Koje obrazovanje imaju Vai roditelji?

Majka
osnovno i nie
1
srednje
2
Vie i visoko
3
Otac
1
2
3
4. Gdje ste roeni?

4) na selu
5) u manjem gradu
6) u velikom gradu
7. Koliko godina radite kao profesor TZK?
1) manje od godinu dana
2) 1-3 godine
3) 4-5 godina
4) 6-10 godina
5) 11 i vie godina
8.
Radite li jo negdje osim u koli?

5) ne
6) da, povremeno, poslove vezane uz sport
7) da, stalno, na poslovima vezanim uz sport
8) da, poslove koji nisu povezani sa sportom
7. Jeste li zadovoljni s plaom u koli?

6) u potpunosti sam zadovoljan
7) zadovoljan sam
8) osrednje
9) nisam zadovoljan
10) nikako nisam zadovoljan
8. Kako je organizirana nastava TZK u Vaoj koli?
5) u sklopu redovne nastave
6) u suprotnoj smjeni
7) u meusmjeni
8) kombinirano
9. Kako ocjenjujete uvjete izvoenja nastave TZK?
6) odlini
7) vrlo dobri
8) dobri
9) loi
10) izrazito loi
206
10. Koje od navedenih dodatnih prostora koristite za odravanje nastave TZK:

Koristim
Ne koristim
10.1.
bazen
1
2
10.2.
fitness centar
1
2
10.3.
stadion
1
2
11. Ima li kola u kojoj radite igralite i/ili dvoranu?
Ima
11.1.
igralite
1
11.2.
dvoranu
1
Nema
2
2
12. Stanje dvorane u kojoj zvodite nastavu je:

6) odlino
7) vrlo dobro
8) dobro
9) loe
10) izrazito loe
11) nema dvorane
13. U kojoj ste mjeri zadovoljni sljedeim elementima dvorane?
ZadoDjelomice
Nezado
voljan
zadovoljan
voljan
13.1.
instalacije
1
2
3
13.2.
rasvjeta
1
2
3
13.3.
vlaga
1
2
3
13.4.
prozranost
1
2
3
13.5.
veliina
1
2
3
13.6.
grijanje
1
2
3
13.7.
parket
1
2
3
13.8.
neistoa
1
2
3
13.9.
dotrajalost
1
2
3
1)
14. Ima li kola svlaionice za TZK?

1) ima
2) nema
15. Jesu li one zadovoljavajue?
1) jesu
2) donekle
3) nisu
16. Postoje li uz svlaionice tuevi?
3) da
4) ne
17.
Imate li potrebna nastavna pomagala za TZK?

5) sva potrebna
6) veinu potrebnoga
7) samo osnovna
8) niti osnovna
18. Zadovoljavaju li pomagala koja imate?

4) uglavnom zadovoljavaju
5) manji dio zadovoljava
6) uglavnom ne zadovoljavaju
19. Imate li sve potrebne rekvizite za TZK:
5) sve potrebne
6) veinu potrebnih
7) samo osnovne
8) niti osnovne
207
20.
Imate li opremu za mjerenje antropometrije?

5) da, kompletnu
6) da, ali nedostaje kaliper
7) da, nedostaje vie stvari
8) uope nemam
21. Odraujete li teorijski dio nastave TZK?

3) da
4) ne
22.
Koliko esto organizirate izvannastavne aktivnosti?

redopovrevito
meno
izleti u prirodu
1
2
izborna nastava
1
2
1
2
posjete klubovima
1
2
kolska natjecanja
1
2
ne
3
3
3
3
3
208
23.
Imate li izbornu nastavu iz navedenih sportova?

esto
ponekad
nogomet
1
2
koarka
1
2
odbojka
1
2
rukomet
1
2
atletika
1
2
gimanastika
1
2
nikad
3
3
3
3
3
3
24. Kako najee postupate s uenicima kod kojih uoite posebnu nadarenost?
5) organiziram dodatnu nastavu
6) upuujem ih na izbornu nastavu
7) odvojim dio sata za rad s njima
8) savjetujem im da se ulane u neki klub
25. Sudjeluje li Vaa kola na meukolskim sportskim natjecanjima?
4) da, redovito
5) rijetko
6) nikako
26.
Zahtijevate li posebnu odjeu na nastavi TZK?

4) traim uniformnu sportsku odjeu
5) traim prikladnu sportski odjeu
6) ne traim
27. Jesu li grupe za izvoenje nastave prevelike ili premale?

3) Prevelike su
4) Sasvim su adekvatne
5) Premale su
28. Kakvo je ponaanje uenika?
4) ima ponaanja koje ometa nastavu
5) ima problema, ali ih ne smatram posebnim
6) nema takvih problema
29. uvanju li uenici opremu za TZK?
4) veinom da
5) neki uvaju, a neki ne uvaju
6) veinom ne
30. Kakav je odnos veine uenika prema TZK?
4) izrazito su zainteresirani
5) uglavnom su zainteresirani
6) nezainteresirani su
31. Ako bi se uvjeti poboljali, kakav bi po Vaem miljenju bio odnos uenika prema TZK?
4) isti
5) bolji
6) gori
32.
Koliko izvoenje nastave ometaju sljedei problemi:

Pun
o
nedostatak/loe stanje dvorane
1
nedostatak/loe stanje igralita
1
nedostatak/loe stanje svlaionica
1
nedostatak/loe stanje pomagala
1
Sred
nje
2
2
2
2
Malo
3
3
3
3
209
nedostatak/loe stanje rekvizita

odravanje nastave u suprotnoj smjeni
openito loe ponaanje uenika
lo odnos uenika prema predmetu
brojnost uenika u grupi/razredu
33.
1
1
1
1
1
2
2
2
2
2
3
3
3
3
3
Uspijevate li odraditi nastavni plan i program?

4) da, u potpunosti
5) da, veinu
6) da, manji dio
34. Postojei plan i program TZK je:

4) dobar i izvediv
5) dobar, ali neizvediv
6) lo
35. Kako reagirate na probleme nastave TZK?
4) ne drim da su znaajni
5) snalazim se
6) razoaran sam i deprimiran
36. Nailazite li na razumijevanje ravnatelja kada je u pitanju nabava nove opreme?
6) da, uvijek
7) da, u ovisnosti od financijske situacije
8) ponekad se neto kupi, kad je neophodno
9) najee nema razumijevanja
10) nikada ne pokazuje razumijevanje
37. Jeste li pokuali poduzeti neto za rjeenje problema izvoenja TZK?
1) jesam i u nekim stvarima sam uspio
2) jesam, ali nisam uspio
3) nisam pokuavao, znam da ne bih uspio
38. Tko je po Vaem miljenju odgovoran za probleme u nastavi TZK?
4) uprava kole
5) lokalna vlast
6) dravna vlast
39. to mislite koji je razlog presudan za probleme u nastavi TZK?
1) nedotatak novca
2) nebriga i nezainteresiranost nadlenih
3) TZK je podreen drugim predmetima
4) odraz je cjelokupno loe situacije u drutvu
40. Kada biste imali priliku promijeniti radno mjesto, biste li to i uinili?
3) da
4) ne
41.Ime i prezime anketara

....................................................................
42.kola....................................................................
..................................................................................
43. Naziv naselja...................................................
210
ZAHVALJUJEMO NA SURADNJI
211
1. SPOL
A N K E T N I L I S T
- za istraivanje socijalne strukture publike 1) muki 2) enski
2. GODINE STAROSTI.....................
3. MJESTO STANOVANJA.................OPINA................
4. OD KADA STANUJETE U TOM NASELJU?
1) od roenja
2) od.....godine
5. AKO NE IVITE ODUVIJEK U

SADANJEM MJESTU BORAVKA
NAVEDITE ODAKLE STE SE
DOSELILI?
1) od roenja ivim tu
2) doselili smo sa sela
3) doselili iz malog grada
4) doselili iz velegrada
6. ZANIMANJE .............................
7. POLOAJ U ZANIMANJU
1) izvritelj
2) nii rukovoditelj
3) vii rukovoditelj
4) direktor
5) generalni direktor
6) nezaposlen
8. STUPANJ KOLSKE SPREME
1) nezavrena osn. kola

2) osnovna kola
3) kola za KV radnike
4) kola za VKV radnike
5) via kola
6) visoka kola (fak.)
9. ZANIMANJE I KVALIFIKACIJA OCA
1) poljoprivrednik
2) privatni obrtnik
3) NK i PK radnik
4) KV i VKV radnik
5) adm.-tehniko osoblje
6) slubenik VS
7) slub./strunjak VSS
8) ostala zanimanja
10. NAVEDITE VA ZADNJI OSOBNI DOHODAK .............. Kn

11. NAVEDITE UKUPNA PRIMANJA VAEG DOMAINSTVA Kn
12. KOLIKO LANOVA BROJI VAE DOMAINSTVO?
.................
13. IDETE LI ESTO NA UTAKMICE?
1) gotovo uvijek
2) esto
3) povremeno
4) vrlo rijetko
14. VAA TRI NAJDRAA SPORTA
1)....................
2)....................
3)....................
15. SMATRATE LI SE VATRENIM NAVIJAEM
1) da
2) ne
ZAHVALJUJEMO NA SURADNJI !
212
213
Fakultet prirodoslovno matematikih znanosti i odgojnih podruja u Splitu
UPITNIK
- za istraivanje posjetitelja fitness klubova Potovani!
Molimo Vas za iskrenost u odgovorima na donja pitanja iji je cilj istraiti strukturu posjetitelja
fitness centara. Anonimnost je zagarantirana jer e se podaci koristiti iskljuivo u znanstvene svrhe.
1. Spol:
1) muki
2) enski
2. Dob:
1) do 20
2) 20-29
3) 30-39
4) 40-49
5) 50-59
6) 60 i vie
3. Zavrena kola:
1) do zavrene osnovne kole
2) srednja kola
3) via kola
4) visoka kola, fakultet, akademija
4. Va radni status:
1) stalno zaposlen
2) povremeno zaposlen
3) vlasnik obrta ili poduzea
4) nezaposlen (trai posao)
5) umirovljenik
6) uenik/student
5. Ako ste zaposleni, u kojoj djelatnosti radite:
1) industrija
2) graevinarstvo
3) trgovina i ugostiteljstvo
4) promet i veze
5) zdravstvo i socijalna skrb
6) obrazovanje i kultura
7) uprava i javne slube
8) ostale djelatnosti
9) izvan djelatnosti
6. Zanimanje:
1) radnik
2) slubenik
3) poslovoa
4) direktor/ravnatelj
5) strunjak (lijenik, odvjetnik, prof., ing. i sl.)
214
6)
7)
8)
9)
vlasnik obrta ili poduzea

domaica
uenik/student
ostala zanimanja
7. U kakvom ste naselju roeni?

1) selo
2) manji grad
3) vei grad
8. Brano stanje:
1) neudata/neoenjen
2) udata/oenjen
3) razvedena/razveden
4) udovica/udovac
9. Broj djece?
1) nijedno
2) jedno
3) dvoje
4) troje
5) etvero
6) petero i vie
10. Ukupni novani prihodi Vaeg domainstva proli mjesec iznosili su:
KN
11. Broj lanova Vaeg domainstva ................
12. Gdje stanujete?
1) u vlastitom stanu
2) u vlastitoj kui
3) kao podstanar
4) kod roditelja
13. Kako biste procijenili Va ivotni standard?
1) znatno iznad prosjeka
2) iznad prosjeka
3) prosjean
4) ispod prosjeka
5) znatno ispod prosjeka
14. S obzirom na primanja, ivotne uvjete i nain ivota pokuajte odrediti kojem drutvenom
sloju pripadate?
1) viem
2) srednjem
3) niem
215
15. to od navedenog posjeduje vae kuanstvo?

1) stari automobil (od ...................Eura)
2) novi automobil (od ...................Eura)
3) stroj za pranje posua
4) DVD
5) kuno raunalo
6) klima ureaj
7) vei amac ili jahtu
8) vikendicu/apartman
16. Idete li zimi na viednevno skijanje?
1) redovito
2) povremeno
3) rijetko ili nikako
17. Bavite li se sportom?

1) da, aktivno
2) da, rekreativno
3) prije sam se bavio/la, sada ne
4) ne bavim se
18. Koliko ste dugo lan fitness centra?
1) do godinu dana
2) 2-3 godine
3) due od 3 godine
19. Koliko esto dolazite u fitness centar?
1) svaki dan
2) 2-3 puta tjedno
3) jednom tjedno
4) jednom mjeseno
20. Imate li kod kue neku od sprava za vjebanje?
1) da, jednu
2) da, vie
3) nemam ali u nabaviti
4) nemam nijednu
21. Koji je glavni razlog Vaeg bavljenja fitnessom? (mogue je vie odgovora)
1) zdravlje
2) izgled tijela
3) u trendu je
4) zabavno je
5) kondicija
6) da mi proe vrijeme
7) idu moji prijatelji, pa idem i ja
216
22. Koji je uinak Vaeg bavljenja fitnessom? (mogue je vie odgovora)

1) osjeam se bolje i zdravije
2) tijelo mi bolje izgleda
3) prestao/la sam puiti
4) promijenio sam nain prehrane
5) stekao/la sam novi krug prijatelja
6) iri je krug ljudi meu kojima se kreem
7) porastao mi je ugled meu prijateljima
23. Koji je glavni razlog da ste se odluili ba za ovaj fitness centar?
(mogue je vie odgovora)
1) odgovara mi lokacija
2) instruktori su struni
3) radi dobre opremljenosti spravama
4) radi urednosti i istoe
5) jer tu idu moji prijatelji i poznanici
6) neto drugo
24. Posjeujete li centre za ljepotu i zdravlje (sauna, masaa, kozmetika) ?
1) da, redovito
2) ponekad
3) ne
25. Odjea koju nosim dok vjebam je:
1) sportska, udobna
2) sportska, moderna, poznatih marki
3) ne vodim o tome posebno rauna
26. Vodite li rauna o svojoj prehrani?
1) da, posebno otkada se bavim fitnessom
2) da, pazim to jedem radi tjelesne teine
3) da, nastojim se hraniti to zdravije
4) ne pazim, jedem sve to volim
5) ne vodim rauna o prehrani
27. Koristite li neke dopune prehrani (vitamini, minerali i sl.)?
1) da
2) ponekad (prema potrebi)
3) ne
28. Pijete li crnu kavu?
1) da, vie puta dnevno
2) da, dva do tri puta dnevno
3) ne
29. Puite li i koliko dnevno
1) puim, do 10 cigareta dnevno
2) puim, od 10 do 20 cigareta dnevno
3) puim, vie od kutije dnevno
4) ne puim, ali sam puio/puila
217
5) niakada nisam puio/puila

30. Pijete li alkohol?
1) da, esto
2) da, rijetko
3) ne
Zahvaljujemo se na strpljenju i suradnji!
218

Sport I Drustvo

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Sport I Drustvo

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Izdava:

Fakultet prirodoslovno-matematikih znanosti

Dr. sc. Slobodan Bjelajac

POSEBNE SOCIOLOKE METODE

NASTANAK I RAZVOJ SOCIOLOGIJE SPORTA

SOCIOLOGIJA SPORTA I DRUGE ZNANOSTI

POJAM I DRUTVENA STRUKTURA SPORTA

DRUTVENI ODNOSI I GRUPE U SPORTU

9.3.4. Koarka kao sport mladih

10. TERITORIJALNE ZAJEDNICE I SPORT

11. UENICI I SPORT

12. SPORTSKE INSTITUCIJE

13. SPORT I SOCIJALIZACIJA

14. KARAKTERISTIKE KORISNIKA FITNESS KLUBOVA

Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUTVO

Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUTVO

Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUTVO

Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUTVO

razvijati na problemskom pristupu, uz pretpostavku jedinstvenog

Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUTVO

drutvenih faktora na proces oslobaanja i osposobljavanja ovjeka za

Nastanak se vezuje uz knjigu Johana Huizinga Homo Ludens, 1938.

Heuristika je znanost o metodama istraivanja novih spoznaja.

Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUTVO

1) ona je organizirana po mjeri promjenljivih psihotjelesnih

Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUTVO

ovjek osjea sigurnije, a bez njih bi drutvo bilo kaotino. Specifinost

Administrativno tehniko os.

Za razliku od prirodnih znanosti koje su gotovo dostigle vrhunac u

Depresivno ponaanje nezaposlenih uvjetovano je nezaposlenou, pa je rjeenje u otvaranju radnih mjesta.

Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUTVO

dimenziju, pa je do spoznaja daleko tee doi na nain na koji se to ini u

Slika 2. Zanimanje i prosjek poznavanja sportskih vjetina

Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUTVO

Slika 3. Sportski status prema mjestu stanovanja

(Havelka i Lazarevi, 1981.)

Temeljne karakteristike znanosti su da se do tvrdnji dolazi objektivnim i

(Bjelajac, 1990.; Kokan, 1992.; Grabar, 1992.; Jankovi 1994.)

Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUTVO

Cilj znanstvenog istraivanja je otkrivanje znanstvene istine. O

Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUTVO

Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUTVO

Postupak klasificiranja mora zadovoljiti odreene logike i teorijske

Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUTVO

se dublje znanstveno prouavanje raznih kompleksnih pojava i procesa. To su

znanstveni jezik (precizno definira temeljne pojmove),

Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUTVO

Promjenama tih elemenata razvija se znanstvena teorija (bilo da se

Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUTVO

Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUTVO

omoguuje i istraivanja u kompleksnijim uvjetima, koja se primjenjuju na

stanje objekta prije eksperimenta,

Zbog operativnosti, eksperiment u drutvenim znanostima ima

Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUTVO

Slika 6. Uvjetovani refleks

Osim laboratorijskog eksperimenta, koji je do sada opisivan i koji se u

Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUTVO

Slika 7. Ponaanje ljudi u ratu

Ex-post-facto eksperiment je jo manje eksperiment jer se tu radi o

Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUTVO

Planiranje i izvoenje eksperimenta ima sljedee etiri osnovne etape

etapa izbora problema,

U etapi izbora problema definiraju se hipoteze koje se moraju uklopiti u