Damir Knjaz

Gordan Kolovrat
PRILOG ANALIZI MOTORI KIH SPOSOBNOSTI GRADITELJA IGRE U
KOARCI
1. UVOD
Koarka je sportska igra velike brzine i dinami nosti u kojoj igra i jedne ekipe me usobnom
suradnjom, primjenom elemenata tehnike i takti kih varijanti, ele u toku utakmice ubaciti to
je mogu e vie puta loptu u ko protivni kog tima, a da igrom u obrani onemogu e protivnika
u istoj namjeri. Koarka se sastoji od pet igra a na terenu gdje prvi bek ili graditelj igre nastoji
organizirano voditi mom ad na terenu i kao takav provodi sve svoje i trenerove zamisli. U
modernoj koarci pravi playmakeri su pravi lideri i njihove sposobnosti treba razvijati. Prava
je rijetkost na i talentiranog playmakera koji to nije stekao velikim radom, zalaganjem i
trudom. Mnogi treneri tvrde da za stvoriti centra treba 6 mjeseci a za vrhunskog playmakera 6
godina. Zato su playmakeri pravo bogatstvo i s njima treba raditi od najmla e dobi pa sve
do seniorskog statusa. Prvi bek je obi no igra koji najbolje u mom adi barata loptom,
tako er, on mora biti sposoban izvesti brzi protunapad bez obzira na situaciju. Prvi bek mora
biti i odli an dodava . Njegova sposobnost dodavanja lopte otvorenom igra u je vrlo vana
kao i njegova sposobnost da predvidi put kojim se igra moe razvijati i izvede dodavanjeasistenciju za ko. Idealni graditelj igre je na mnogo na ina produena ruka trenera na
igralitu.

2. MOTORI KE KARAKTERISTIKE
Fizi ke odnosno kondicione sposobnosti, sudjeluju u realizaciji svih vrsta gibanja.
Njihova optimalna razina i relacije zna e dobru kondicijsku pripremljenost koja kao
sastavnica ukupne treniranosti omogu uje sportau visoke natjecateljske rezultate. Ipak one su
izolirane jedna od druge te se razlikuju po definiciji, mehanizmu, njihove manifestacije,
metodi treninga i kontroli. Razlikujemo bazi ne motori ke sposobnosti prvog beka - vane za
ukupnost kondicijsko-motori ke pripreme igra a (npr. brzina tr anja bez lopte) i specifi ne
motori ke sposobnosti - sposobnosti isklju ivo prisutne u koarci (brzina vo enja lopte) koje
se nadogra uju na bazi ne sposobnosti i vjebaju u situacijama koje odgovaraju natjecanju.
Od motori kih sposobnosti prvog beka trai se visoka razina eksplozivne snage kao
sposobnosti koja omogu uje prvom beku davanje maksimalnog ubrzanja njegovom tijelu ili
lopte a manifestira se u sprintu, skoku i bacanju lopte. Za prvog beka puno je manja vanost
apsolutne, repetitivne i stati ke snage.
Brzina kao sposobnost brzog reagiranja i izvo enja jednog ili vie pokreta koja se
ogleda u svladavanju to dueg puta u to kra em vremenu, tako er je od visokog zna aja,
koja je u visokoj korelaciji s agilno u (sposobnosti brzog mijenjanja pravca kretanja gdje je
naglasak na eksplozivnosti prva dva koraka kod promjene pravca). Ona se manifestira kao
brzina reakcije, brzina jednog pokreta i brzina frekvencije pokreta, u velikoj je mjeri uro ena,
a na nju emo najvie utjecati od 10.-14. godine kada treba puno raditi na tehnici tr anja gdje
se izbacuju suvini pokreti. Tako er treba raditi na brzini reakcije i brzini pokreta ruku za
presjecanje lopte. Efekti vjebanja brzine prvog beka biti e bolji ako se radi s odmornim i
svjeim igra em.
Velika je i vanost brzinske izdrljivosti (kao sposobnosti dugotrajnog odravanja
visokog tempa kretanja prvog beka kao sloene sposobnosti brzine i izdrljivosti). Bitna
1

motori ka sposobnost prvog beka je i njegova koordinacija kao sposobnost upravljanja

pokretima tijela u brzom i preciznom izvo enju sloenih motori kih zadataka - "motori ka
inteligencija". Najbolje godine za njen razvoj su od 6 do 10 godina.
U koarkakoj igri cilj je posti i ko. Samim time preciznost je sposobnost od iznimnog
zna aja. U po etku vjebanja primjenjuje se metoda u jednostavnijim stati kim uvjetima, a
kasnije u sloenijim strukturama situacije. Veliku vanost tako er ima ravnotea (body
balance) prvog beka koja se ogleda u njegovoj sposobnosti zadravanja mirnog,
uravnoteenog poloaja tijela u utu, skoku, kontaktu s protivnikom itd. Neto je manja
vanost fleksibilnosti tj. gibljivosti prvog beka kao sposobnosti izvo enja pokreta s velikom
amplitudom, koja se razvija metodom stati kih istezanja, dinami kih istezanja i strechinga do
granice boli a radi smanjenja mogu nosti povreda, poboljanja motori ke efikasnosti i
stabilnosti lokomotornog sustava.

3. PRIKAZ MOTORI KIH SPOSOBNOSTI DVAJU VRHUNSKIH

PRVIH BEKOVA
Ovo je primjer dvaju razli itih modelnih karakteristika prvih bekova ije su motori ke
sposobnosti na najvioj razini treniranosti. Iako igra i ili prvi bekovi koji posjeduju ove
motori ke sposobnosti ne moraju biti vrhunski igra i jer je ovo samo jedan segment koji tvori
vrhunskog prvog beka. Testiranje motori kih sposobnosti je provedeno na 11 testova. Tu su 4
testa eksplozivne snage tipa sko nosti, fleksibilnosti, repetitivne snage trupa, agilnosti, brzine,
izdrljivosti, eksplozivne snage gornjeg dijela tijela, specifi ni koarkaki test.
1.

Skok uvis iz mjesta sunonim odrazom (SAR 1) - test za procjenu eksplozivne snage
tipa vertikalne sko nosti:
2. Skok uvis sunonim odrazom iz dokoraka (SAR 2) - test za procjenu eksplozivne snage
tipa vertikalne sko nosti:
3. Skok uvis iz zaleta (SAR 3) - test za procjenu eksplozivne snage tipa vertikalne
sko nosti:
4. Saskok sa vedskog sanduka i skok uvis (SAR PLYO) - test za procjenu eksplozivne
snage tipa vertikalne sko nosti:
5. Specifi ni koarkaki test sprint s centra (SPRINT) - test za procjenu brzine i agilnosti:
6. Bacanje lopte s grudiju (BLG) - test za procjenu eksplozivne snage tipa bacanja:
7. Tr anje 20 m iz visokog starta (M20) - test za procjenu eksplozivne snage tipa sprinta:
8. Osnovne koarkake kretnje (OKK) - test za procjenu agilnosti:
9. Dizanje trupa iz leanja do sjeda (TRB) - test za procjenu brzinske snage trbunih
mii a:
10. Pretkloni iz sjeda raznonog (FLEPR) - test za procjenu fleksibilnosti:
11. Tr anje 12 dionica u duini 22.85 m (300 Y) - test za procjenu brzinske izdrljivosti:

Testiranje motori kih sposobnosti

TEST

VISINA
TEINA
SAR 1 - S MJESTA
SAR 2 - DOKORAK
SAR 3 - IZ ZALETA
SAR PLYO
SPRINT S CENTRA
BLG SJED
20 m BEZ LOPTE
OKK
TRB U 60'
FLEX S&R
300 Y

D.K.

Z.P.

186
80
71
75
79
65
10,47
1550
2,64
9,25
66
11
51,10

198
92
65
74
80
59
10,57
1790
2,80
9,48
63
16
56,04

Ova dva playmakera se prvenstveno razlikuju po visini i teini i predstavljaju dva

razli ita modela prvih bekova, jednog tzv. klasi nog i drugog modernijeg prvog beka, vieg i
eksplozivnijeg.
Razlika u visini 12 cm i u teini 12 kg koja u igranju predstavlja bitnu razliku iz
razloga to ve i prvi bek moe igrati i na niskom postu a u obrani ima ve u irinu uvanja
igra a. U eksplozivnoj snazi tipa sko nosti ne razlikuju se bitno kao ni u brzini, fleksibilnosti,
agilnosti, repetitivnom i specifi nom koarkakom testu. U testu eksplozivne snage ramenog
pojasa i ruku pokazuje se bitna razlika u korist vieg beka koja se moe pripisati duini ruku i
op enitoj snazi gornjeg dijela tijela. Druga bitna razlika je u specifi noj brzinskoj izdrljivosti
na 300 Y gdje se razlika od 5' o ituje u korist nieg prvog beka. Usporedbom rezultata ne
pokazuju se nikakve bitnije razlike u njihovim motori kim sposobnostima ali opet se
naglaava da posjedovanje ovih sposobnosti ne jam i uspjeh u koarci.

4. ZAKLJU AK
Ove motori ke sposobnosti ne jam e svim playmakerima da e biti vrhunski ali su
jedan od preduvjeta za igranje prvog beka u vrhunskoj koarci. Kvalitetan graditelj igre mora
imati sposobnosti, osobine i znanja, a vie od svega to razlikuje dobre graditelje igre od
vrhunskih graditelja igre je darovitost bez obzira na koli inu znanja i sposobnosti. Graditelj
igre, da bi bio vrhunski mora uloiti mnogo godina portvovnog rada.

5. LITERATURA
1. Knjaz, D., Bo. Matkovi , Br. Matkovi , (1999), Motori ki status djece kroz
viegodinji sportsko-razvojni ciklus., Zbornik radova IV: Konferencija o sportu AlpeAdria, (ur. E. Hofman), str 177-181.
2. Marcus. H. (1991). Basketball basics, Chicago, Illiniois, Contemporary books. Inc
3. Trnini . S. (1996). Analiza i u enje koarkake igre. Pula. Vikta d.o.o.
4. Wooten. M. (1992). Uspjeno treniranje koarke. Hrvatski koarkaki savez. Udruga
hrvatskih koarkakih trenera. Zagreb