Nouriel Roubini

Predsjednik je tvrtke Roubini Global Economics, profesor pri Poslovnoj koli Stern na
sveuilitu NYU i suautor knjige 'Krizna ekonomija'

Pukne li samo jedna toka rizika, opet

recesija
KOMENTARI 29.1.2013. 22:00
1. 0
Na poetku smo godine, a rizici ve jaaju, od dunikoga plafona u SAD-u, europske
monetarne unije, do geopolitike.
Svjetsko e gospodarstvo ove godine biti u donekle slinim uvjetima koji su prevladavali
2012.
Nema iznenaenja: slijedi nam jo jedna godina u kojoj e svjetsko gospodarstvo u prosjeku
rasti oko tri posto, no oporavak e se kretati u nekoliko brzina: ispodprosjenom godinjom
stopom od jedan posto u naprednim gospodarstvima te gotovo prosjenom od pet posto na
mladim tritima. No, bit e i nekih razlika. Bolan proces smanjenja potronje i tednje radi
smanjenja duga i kreditiranja i dalje traje u veini naprednih gospodarstava, to
podrazumijeva slab gospodarski rast. Fiskalne e mjere tednje, meutim, ove godine
zahvatiti veinu naprednih gospodarstava, a ne samo rubne zemlje eurozone i Veliku
Britaniju. tovie, mjere tednje ire se prema sreditu eurozone, SAD-u i drugim naprednim
gospodarstvima (uz iznimku Japana). S obzirom na sinkronizirano smanjivanje trokova u
veini naprednih gospodarstava, jo jedna godina slaba rasta u nekim bi dravama mogla
dovesti do izravna smanjenja gospodarstva. S obzirom na anemian rast veine naprednih
gospodarstava, poveanje rizine imovine koje je poelo u drugoj polovici 2012. nije nastalo
zbog poboljanja gospodarskih temelja, ve zbog novog kruga nekonvencionalnih monetarnih
politika. Veina sredinjih banaka naprednih gospodarstava - ECB, Fed, Engleska banka i
vicarska narodna banka - ukljuile su se u neki oblik kvantitativnoga olakanja, a vjerojatno
e im se pridruiti i Japanska banka, koju prema nekonkvencionalnim mjerama gura nova
vlada premijera Shinza Abea. tovie, prethode im razliiti rizici.
Stagnacija norma
Kao prvo, ameriki mini potez s porezima nije dravu odmaknuo od fiskalne litice. Prije ili
kasnije doi e do novog runog sukoba oko dunikog plafona, odgoenog smanjenja
potronje te "nastavka dogovora o potronji" u Kongresu, kojemu je cilj vladi omoguiti rad
uz izostanak zakona o proraunu. Trita se moda preplae nove fiskalne krize, a ak i
trenutani mini dogovori upuuju na znatno oteanje (oko 1,4 posto BDP-a) u gospodarstvu
koje je jedva poraslo za dva posto u proteklih nekoliko tromjeseja. Drugo, dok su mjere
ECB-a smanjile neoekivani statistiki nerelevantan rizik u eurozoni - izlazak Grke i/ili
uklanjanje Italije i panjolske s trita - temeljni problemi monetarne unije nisu rijeeni.
Praeni politikom nesigurnou, u drugoj e se polovici godine vratiti u punom jeku.
Stagnacija i izravna recesija, pogorane mjerama tednje, jakim eurom i kreditnom krizom,
ostat e europska norma. Zbog toga ostaju veliki te vjerojatno neodrivi javni i privatni
dugovi. tovie, s obzirom na starenje stanovnitva i nisku stopu rasta proizvodnje,

potencijalna e se proizvodnja vjerojatno smanjiti zbog izostanka agresivnih strukturnih

reforma radi poveanja konkuretnosti, pa privatni sektor nee imati razloga financirati
kronine deficite na tekuem raunu. Tree, Kina se dosad oslanjala na novi krug monetarnih,
fiskalnih i kreditnih poticaja kako bi poduprla neodriv model rasta koji se temelji na
pretjeranu izvozu, fiksnim ulaganjima, visokim stopama tednje i niskoj potronji. Do druge
polovice godine ubrzat e se pad ulaganja u nekretnine, infrastrukturu i industrijske
kapacitete. Kako novo vodstvo drave, koje je konzervativno te vjeruje u postupno
provoenje politike i temelji se na konsenzusu, vjerojatno nee ubrzati provedbu reformi
nunih da bi se poveao dohodak kuanstava i smanjila tednja, potronja kao udio BDP-a
vjerojatno nee rasti dovoljno brzo da bi se to nadoknadilo. S time e i rizik od naglog pada
do kraja godine rasti.
Kao etvrto, mnoga mlada trita, pa tako i zemlje BRIC-a (Brazil, Rusija, Indija i Kina), ali i
mnoge druge, prolaze kroz fazu pada brzine rasta. Njihov "dravni kapitalizam" - velika uloga
tvrtki u dravnom vlasnitvu, jo vea uloga banaka u dravnom vlasnitvu, resursni
nacionalizam, industrijalizacija na temelju supstitucije izvoza te kontrola nad izravnim
stranim ulaganjima - sr je problema. Tek emo vidjeti hoe li prihvatiti reforme radi
poveanja uloge privatnog sektora u gospodarskom rastu. Konano, svjetskom gospodarstvu
prijete ozbiljni geopolitiki rizici. Cijelo ire podruje Bliskog istoka, od Magreba do
Afganistana i Pakistana, nestabilno je u drutvenom, gospodarskom i politikom smislu.
Arapsko se proljee pretvara u Arapsku zimu. Iako nije izgledno da e doi do izravna vojnog
sukoba Izraela i SAD-a te Izraela i Irana, jasno je da pregovorima i sankcijama Iran nee
uspjeti navesti da obustave razvoj nuklearnog oruja. Kako Izrael odbija prihvatiti nuklearno
naoruanje u Iranu te kako se strpljenje bude gubilo, ratni sukob bit e sve izgledniji. Premija
straha na naftnim tritima mogla bi znatno porasti te poveati cijenu nafte za 20 posto, to e
dovesti do negativna uinka rasta u SAD-u, Europi, Japanu, Kini, Indiji i drugim naprednim
gospodarstvima i novim tritima.
Bez savrene oluje
Iako su izgledi za savrenu oluju - kad bi se svi rizici ostvarili u najzloudnijem obliku - vrlo
maleni, bilo koji od njih bio bi dovoljan da svjetsko gospodarstvo gurne u stagnaciju i
recesiju. Iako se moda ne pojave u krajnjem obliku, svaki se ve pojavio ili e se pojaviti u
nekom obliku. Na poetku smo 2013., a negativni rizici polako prikupljaju snagu.
Project Syndicate, 2013.
Svjetska banka oekuje usporavanje rasta svjetskoga gospodarstva
Svijet&Regija 16.1.2013. 22:00 Tomislav Oharek
1. 0

Najvee prijetnje i dalje dolaze iz SAD-a gdje i dalje nema jasnog rjeenja nesuglasica oko
proraunske politike.
1. Galerija
2. Prethodna slika
3. 1 od 2

4. Sljedea slika

Svjetska Banka prognozira rast svjetskog gospodarstva od 2,4 posto/FOTOLIA

Rast BDP-a

etiri godine nakon izbijanja globalne financijske krize najgore je, ini se, prolo, no globalno
je gospodarstvo i dalje krhko, poruila je Svjetska banka u najnovijem izvjeu o
ekonomskim izgledima u kojemu je otro smanjila procjenu rasta svjetskoga gospodarstva u
ovoj godini. Svjetska banka procjenjuje da je prole godine globalni bruto domai proizvod
(BDP) porastao 2,3 posto, a ove se godine oekuje neznatno rast od 2,4 posto. To je pak

znatno manje od tri posto koliko je Banka procjenjivala u izvjeu iz lipnja prole godine.
Postupno ubrzavanje rasta globalnoga gospodarstva Svjetska banka oekuje 2014., kada bi
BDP trebao ojaati 3,1 posto, a 2015. svjetsko gospodarstvo moglo bi pak porasti za 3,3
posto.
Rizici u SAD-u
No najvea prepreka ostvarivanju ovogodinjih prognoza rasta dolazi iz Sjedinjenih
Amerikih Drava. Naime ekonomisti Svjetske banke naglaavaju kako bi najvee svjetsko
gospodarstvo ove godine moglo ponovno kliznuti u recesiju ako se provedu planirane
restrikcije prorauna u oujku. S druge strane, oekuje se kako e se kriza u eurozoni nastaviti
tijekom cijele ove godine, a i zemlje u razvoju koje su bile zamanjak rasta svjetskog
gospodarstva polako gube dah. "Bit e ovo godina rizika. Iako su se financijska trita
stabilizirala i dalje ne vidimo oporavak rasta. Mir na tritu se moe odravati godinu ili dvije,
no ukoliko on nije argumentiran realnim rastom lako bi se ponovno mogli vratiti financijski
rizici", istie za The Wall Street Journal glavni ekonomist svjetske banke Kaushik Basu.Valja
napomenuti kako su se projekcije Svjetske banke u posljednjih godina esto pokazale
preoptimistinima. Zato u banci reviziju rasta svjetskog gospodarstva sa tri na 2,4% posto
pravdaju manjim investicijama od oekivanoga u SAD-u te nesigurnostima glede amerike
proraunske politike. "Oporavak koji je Banka lani oekivala vjerojatno e nastupiti tek
potkraj prvog i u drugom tromjeseju ove godine, ne prije", tvrdi Andrew Burns, vodei autor
izvjea o globalnim gospodarskim izgledima.
Rast svjetske trgovine
U Banci se ograuju i moguim scenarijem obnovljene krize u eurozoni, a to bi usporilo rast
svjetskog gospodarstva ove godine na 1,3 posto.Banka je smanjila procjene ovogodinjeg
rasta i za zemlje u razvoju, koje su lani ostvarile najniu stopu rasta u posljednjem desetljeu,
5,1 posto. Ove bi godine te zemlje mogle ostvariti gospodarski rast od 5,5 posto, a u lipnju
prole godine Banka je oekivala rast od 5,9 posto. Idue godine gospodarski rast tih zemalja
mogao bi se ubrzati na 5,7 posto, a u 2015. na 5,8 posto.Prije financijske krize u 2007., te
zemlje u cjelini ostvarivale su gospodarski rast od otprilike 7,5 posto godinje, a samo Kina
od 10 posto. Svjetska banka predvia da e kineski gospodarski rast dosegnuti ove godine 8,4
posto, no da e do 2015. usporiti na 7,9 posto.Iako u izvjetaju nema pojedinanih podataka
za Hrvatsku ona se nalazi u skupini visokodohodovnih drava, odnosno onih koje su 2010.
godine imale BDP po stanovniku vei od 12.276 dolara. Rast BDP-a te skupine drava prole
je godine iznosio 1,3 posto, koliko bi trebao iznositi i ove godine. Ekonomisti Svjetske banke
oekuju kako e on ipak porasti 2014. na dva posto, dok bi godinu kasnije trebao porasti na
2,3 posto.Ekonomisti oekuju kako e ukupni volumen svjetske trgovine imati rast od est
posto ponajvie zahvaljujui rastu domae potranje u zemljama u razvoju i stvaranju novih
trgovakih veza.

EBRD o novoj Europi

Najgore je prolo

Gospodarska kriza u novoj Europi dosegnula je dno, konstatirao je elnik Europske banke za
obnovu i razvitak (EBRD), signalizirajui da e banine aurirane prognoze ukazati na
poboljanje prvi puta otkako je veina gospodarstava u regiji ponovo poela klizati u recesiju.
Predsjednik EBRD-a Suma Chakrabarti konstatirao je da su negdje od 2011. gospodarske
prognoze koje EBRD objavljuje svaka tri mjeseca redovno upuivale na pogoranje
gospodarskih uvjeta. To bi se sada trebalo promijeniti, istie on u najavi auriranih prognoza
koje e banka objaviti idueg tjedna. "Smatramo da smo ponovo na uzlaznoj putanji. Ona e
biti blaga, odnosno rast nee biti snaan, a i varirat e od zemlje do zemlje. Drimo ipak da
emo 2013. i 2014. ponovno biti na krivulji rasta", poruio je Chakrabarti u razgovoru za
Reuters.

Ovo su izazovi s kojima e se 2013. susresti

svjetski elnici
Svijet&Regija 19.12.2012. 9:31 Poslovni.hr/Hina
1. 1
2. 1
3. 0
"U 2013., e najvanije pitanje s podruja vanjske politike biti spremnost Sjedinjenih Drava i
Europe da rijee svoje gospodarske krize", smatra Jessica Mathews,.

Ilustracija / thinkstock

Gospodarske krize u Sjedinjenim Dravama i Europi, napetosti u Aziji, rat u Siriji, iranski
nuklearni program izazovi su s kojima e se 2013. susresti svjetski elnici kao to su Barack
Obama, Vladimir Putin, Xi Jingping ili Europska unija.
Gospodarske krize u SAD-u i Europi
"U 2013., e najvanije pitanje s podruja vanjske politike biti spremnost Sjedinjenih Drava i
Europe da rijee svoje gospodarske krize", smatra Jessica Mathews, predsjednica centra
Carnegie u tekstu "Global Ten: challenges and opportunities for the president in 2013". (Deset
svjetskih izazova i prilika za predsjednika u 2013.)
Sjedinjene Drave suoene su sa zabrinjavajuim "proraunskim zidom", reimom tednje
koji e pogoditi zemlju ako se Kongres ne dogovori o smanjenju duga i proraunu do kraja
godine. Kombinacija poveanja poreza i smanjenja javne potronje treba stupiti na snagu 2.
sijenja i taj bi ok mogao ameriko gospodarstvo ponovno gurnuti u recesiju.
Pred Europom je "izazov kombinirati gospodarsku disciplinu i politiku volju", pie
strunjakinja. Kriza eurozone "mutirala je u 2012. iz smrtonosne u kroninu bolest koja e
trajati godinama", pie Mathews. Upozorava vlade Italije, Francuske, panjolske i Portugala
da e u 2013. "morati primijeniti snane lijekove i nastaviti raditi kako bi obnovile
rast". Strunjaci upozoravaju da su ameriki pogledi na mjere kojima bi se potaknuo rast blii
francuskima nego njemakim stajalitima.
BDP eurozone trebao bi se smanjiti za 0,3 posto idue godine, no unato toj prognozi Justin
Vaisse iz centra Brookings i autor knjige "Barack Obama i njegova vanjska politika", dri da
je "najgori dio krize eura iza nas". Ocjenjuje kako su "Amerikanci i trita zakljuili da euro
nee eksplodirati, jer u protivnom bi euro pao te potaknuo bijeg kapitala".
Vaisse je, meutim, vie zabrinut posljedicama "usporavanja kineskog rasta". Prema crnome
scenariju eurozona "bi mogla drastino smanjiti svoj uvoz iz Kine jer je recesija vea nego to
su predvidjeli". Takav bi scenarij izazvao "politike socijalne i geopolitike posljedice u
Kini". Novi prvi ovjek Kine Yi Jingping "ne moe si dopustiti usporavanje rasta i gomilanje
gospodarsko-politikih problema", dri Jessica Mathews.
Kina, spor oko otoja sa susjedima i uloga SAD-a
Brojni analitiari strahuju da bi rast napetosti u azijsko-pacifikoj regiji mogao voditi k utrci u
naoruanju i ak oruanom sukobu. arite te krize su otoja u Kineskom moru oko kojih se
Kina prepire sa svojim susjedima: Japanom i Junom Korejom. Sjedinjene Drave vojno su
vezane uz Japan, no ne ele se umijeati u spor.
Meutim, "zemlje koje granie s Kinom smatraju da SAD moe ostvariti politiku i vojnu
ravnoteu s Kinom. U protivnom Kina e potpuno zavladati tom regijom", dri Harold
Brown, koji je bio ministar obrane u administraciji amerikog predsjednika Jimmyja Cartera,
a danas je savjetnik u Centru za strateke i meunarodne studije (ISIS).
Iran

Iranski nuklearni program "bit e gorue pitanje" i u 2013., "i vrlo je velika vjerojatnost
izbijanja veeg regionalnog sukoba", predvia Vaisse. Velike sile i Izrael sumnjie Teheran za
tajni razvoj atomskog oruja pod krinkom civilnog nuklearnog programa, to Teheran nijee.
Kako Iran nastavlja obogaivati uranij "Vaisse dri da je taktika pregovaranja i sankcija koju
je Zapad primjenjivao zadnjih deset godine iscrpljena". Brown dri da bi meunarodna
zajednica "jo mogla Irancima predloiti neku ponudu u zamjenu za prekid ili barem stanku u
procesu obogaivanja uranija", ali "ne iskljuuje mogunost bombardiranja nuklearnih
postrojenja".
Sirija
Strunjaci predviaju da bi Damask mogao pasti oko Boia te bi mogli poeti pregovori o
budunosti Sirije uz uvjet da Rusija omeka svoje stajalite. U tom bi sluaju 2013. godine
poelo "dugo i teko razdoblje politike tranzicije". "Zavretak graanskog rata u Siriji mogu
je", kae Vaisse no "dri da da bi unato tome bila potrebna intervencija Zapada kako bi se
osigurao red i stabilnost".

Konani krah Kine? Evo to se zapravo

dogaa
VIJESTI 17.9.2012. 13:05 M.G.
1. 1
2. 2
Strunjaci ve desetljeima predviaju krah najmnogoljudnije zemlje na svijetu, Kine. Naime,
oni su upozoravali kako ova centralno planirana i izvozno orijentirana ekonomija naprosto
nee jo dugo izdrati uz takve gospodarske uvjete, pie Businessinsider.
Prolazei kroz mnogobrojne krize, Kina je nekako uspjela izdrati te u procesu preorijentacije
na trino gospodarstvo iz siromatva izvui i do nekoliko stotina milijuna ljudi. No danas su
stvari ipak malo drugaije. Korporacijski su profiti iscrpljeni, a burzovni indeks Shanghai
Composite je na istim razinama kao to je bio u vrijeme najdublje krize, izmeu 2008. i 2009.
godine. Gospodarski je sektor pogoen tekim problemima. Stoga se mnogi pitaju hoe li
kineskim politiarima i ovaj put uspjeti preuzeti stvari u svoje ruke te zaustaviti usporavanje
kineske enormne ekonomije ili pak je krah uistinu neizbjean?
Nedavno najavljene mjere kineskih elnika o infrastrukturnim poticajima pokazuju kako je
Peking doista zabrinut zbog dubine svog gospodarskog usporavanja. No isto tako, tim je
mjerama signalizirano da je na ekanje stavljen ekonomski rebalans. Postavlja se pitanje:
kako je Kina dola do te toke? Kada su izvoz i infrastruktura postali glavni pokretai
kineskog gospodarstva?
Portal navodi neke od najveih trendova s kojima se Kina susrela tijekom svog uspona od
1978. godine pa sve do danas, kao i najvee izazove s kojima se susrela na putu
preorijentacije na trino gospodarstvo.

Kina se u posljednja dva desetljea rapidno promijenila. Primjerice, Shangai se iz

tradicionalnog kineskog grada pretvorio u pravog urbanog diva. Velike su promjene zapoele
1979. godine kada su kineski politiari odluili provesti snane reforme kako bi otvorili svoju
ekonomiju prema svijetu. Te su reforme znaajno poboljale kvalitetu stotina milijuna ljudi
diljem Kine, izvlaei ih iz ralja siromatva. Kinesko je gospodarstvo 1978. godine bilo 10.
najvee gospodarstvo na svijetu. 1980. godine javile su se neke volatilnosti na kineskom
tritu, no politiari su uzeli stvar u svoje ruke te uspjeli nadvladati potekoe.
Nakon azijske financijske krize i tzv. Dotcom mjehura, kinesko se gospodarstvo 2007. godine
suoilo sa najveim bumom dotad. Nakon to je postala lanica Svjetske trgovinske
organizacije (WTO) 2001. godine, Kina je profitirala te se suoila sa snanim gospodarskim
rastom. Infrastrukturne investicije rasle su iz godine u godinu, no 2004. godine intervenirala
je vlada kako ne bi dolo do pregrijavanja gospodarstva, stoga su privremeno stopirani
brojni krediti za razne investicijske projekte.
Strunjaci Goldman Sachsa su predviali kako e Kina pretei ameriko gospodarstvo te
postati najvea ekonomija na svijetu sve do 2027. godine. No potom je dola financijska kriza
i stvari su krenule drugim tokom.
Nakon mnogobrojnih kolapsa, kineski se izvoz suoio sa padom. Da bi oivjela svoje
gospodarstvo i kreirala nova radna mjesta, Kina je 2008. najavila paket poticajnih mjera u
vrijednosti od 635 milijardi dolara. Veina tih mjera bilo je namijenjeno infrastrukturnim
projektima (za izgradnju eljeznice, mostova i sl.). Ipak, neki od projekata nisu proli bez
kontroverza jer mnogi su mostovi srueni, a na eljeznici se dogodilo mnogo nesrea.
Infrastrukturni bum u Kini je doveo do stvaranja tzv. gradova duhova, a jedan od takvih
primjera je i pokrajina Kangbashi u gradu Ordosu.
U meuvremenu, stvorio se i mjehur nekretnina. Tako su cijene nekretnina poele rasti 2005.
godine , no vlada je razvila mjere za kontrolu cijena. Cijene su pale izmeu 2008. i 2009.
godine, kao rezultat vladinih mjera. No potom su se pojavile posljedice krize izazvane u
amerikom gospodarstvu, kao i posljedice kineskih infrastrukturnih poticaja, pa su se cijene
nekretnina ponovno poele uzburkavati. Kineska je vlada obeala da e stvari drati pod
kontrolom i tu je sve krenulo nizbrdo.
Kineski se trgovinski viak naglo pogorao, a kompanije su se poele suoavati sa padom
profita. Sve slabija potranja, inflacija nadnica i visoki porezi uinili su svoje te negativno
utjecali na poslovanje mnogobrojnih kineskih tvrtki. Indeks Shanghai Composite pao je na
najniu razinu jo od krize, a stopa rasta BDP-a i dalje se kree silaznom putanjom. Kineska
je vlada bila prisiljena uiniti neto da bi uravnoteila svoje gospodarstvo. Naime, vie se
panje posveuje domaoj potrani i potronji. ele da, umjesto izvoza i investicija, kinesko
gospodarstvo pokreu domaa potronja u kombinaciji sa inozemnom.
Stoga je rast BDP-a potaknut vie pomou stimulansa, a manje izvozom. Kao dodatni izazov,
pojavio se i rast nadnica u ruralnom i urbanom sektoru. Inflacija nadnica dovela je do gubitka
mnogih poslova u kineskim tvornicama. Problemi na tritu rada dodatno su oteani kineskom
politikom jednog djeteta koja je snano utjecala na ponudu na tritu rada. Isto tako, Kinom
vie ne dominiraju poduzea u dravnom vlasnitvu. Stvari su postale jo tee te dodatno
usporile kinesko gospodarstvo i izvren je pritisak na jaanje kineske valute. Oekuje se
daljnje usporavanje kineskog gospodarstva u sljedee dvije do tri godine to e biti teak

udarac kineskom izvozu.

Strunjaci smatraju i kako se pogoravaju uvjeti za kineska ulaganja na meunarodnoj sceni
jer nitko vie ne vjeruje Kinezima te smatraju kako e im oni ukrasti tehnologiju, a isto tako
ele i ouvati svoje prirodne resurse.

Fedovo ulaganje nije put u oporavak

KOMENTARI 18.10.2012. 21:59
1. 1
2. 0
Uinak treega kruga kvantitativnoga olakavanja na stvarno gospodarstvo i amerike dionice
mogao bi biti manji i prolazniji od prethodnih krugova.
Amerike Savezne rezerve odluile su se za trei krug kvantitativnog olakanja (tzv. QE3), to
je izazvalo tri vana pitanja. Hoe li QE3 potaknuti zasad slab rast amerikog gospodarstva?
Hoe li dovesti do stalna poveanja riskantne imovine, naroito u SAD-u i drugim globalnim
tritima dionica? Hoe li utjecaj na rast BDP-a i trite dionica biti slian ili razliit? Mnogi
danas tvrde da bi utjecaj QE3 na riskantnu imovinu trebao biti jednako jak, ako ne i jai, od
utjecaja QE1, QE2 i "Operacije Twist", prethodnog programa Feda za kupnju obveznica. Na
kraju krajeva, iako su prethodni krugovi amerikog monetarnog olakanja bili povezani sa
stalnim poveanjem cijena imovine, veliina i trajanje treeg kruga bit e konkretniji.
Bez fiskalne potpore
No, unato tome to su Savezne rezerve i te kako predane agresivnom monetarnom olakanju,
njegov uinak na stvarno gospodarstvo i amerike dionice mogao bi biti manji i prolazniji od
prethodnih krugova kvantitativnog olakanja. Sjetimo se, za poetak, da su prethodni krugovi
nastupili u trenutku kad su vrijednost i prinos dionica bili znatno nii. U rujnu 2009. indeks
S&P 500 pao je na 660, zarada po dionici amerikih tvrtki i banaka pala je na razinu
financijske krize, a omjeri cijena i zarada bili su u jednoznamenkastim okvirima. Danas je
indeks S&P 500 vie nego 100 posto vii (te se kree oko 1430), prosjena je zarada po
dionici blizu 100 dolara, a omjer cijena i zarada iznad 14. ak i tijekom provoenja QE2, u
ljeto 2010., indeks S&P 500, zarada po dionici i omjer cijena i zarada bili su znatno nii nego
danas. S obzirom na to da je to vjerojatno, ako gospodarski rast u SAD-u i dalje bude slab
unato provoenju QE3, visoki prihodi i niska zarada jo e se udaljiti, to e nepovoljno
utjecati na procjenu vrijednosti dionica.
tovie, fiskalne potpore ovaj put nema: QE1 i QE2 pomogli su u sprjeavanju dublje recesije
i nove krize jer su bili povezani sa znaajnim fiskalnim poticajima. Za razliku od toga, QE3
bit e povezan s fiskalnim smanjenjem, a moda i osjetnom fiskalnom liticom. ak i ako SAD
uspije izbjei punu fiskalnu liticu od 4,5 posto BDP-a koja mu prijeti krajem godine, vrlo je
vjerojatno da e fiskalno optereenje od 1,5 posto BDP-a gospodarstvo sustii 2013. godine. S
obzirom na to da ameriko gospodarstvo danas raste po godinjoj stopi od 1,6 posto, fiskalno
optereenje od ak i jedan posto znai da e gospodarstvo u 2013. gotovo dosegnuti
stagnaciju, iako e doi do umjerenog oporavka na tritu nekretnina i proizvodnje, to bi uz

QE3 trebalo odrati ameriki rast na trenutnoj razini tijekom 2013. No, do oporavka u irem
smislu nee doi. Tijekom 2010. i 2011. glavni su ekonomski pokazatelji uputili na to da je
prva faza gospodarskoga pada dotaknula najniu toku te da se rast poeo ubrzavati i prije
najave mjera monetarnog olakanja. Kvantitativno se olakavanje stoga vuklo uz
gospodarstvo koje se ve oporavljalo, a to je produljilo reflaciju imovine.
Nita od poticanja rasta
Za razliku od toga, najnoviji podaci pokazuju da se ameriko gospodarstvo kree jednako
sporo kao i u prvoj polovici godine. Ako nita drugo, slabost amerikog trita rada, niska
kapitalna potronja te slab rast osobnog dohotka u suprotnosti su s naznakama od poetka
ljeta da e rast u treem tromjeseju biti snaan. Povrh svega, glavni kanali slanja monetarnih
poticaja stvarnom gospodarstvu - tritima obveznica, kredita, deviza i dionica - i dalje su
slabi, ako ne i prekinuti. tovie, kanal koji vodi do trita obveznica vjerojatno nee
potaknuti rast. Prinosi dugoronih vladinih obveznica ve su vrlo slabi, a daljnje smanjenje
nee znatno promijeniti trokove kreditiranja privatnih agenata. Ni kreditni kanal ne
funkcionira kako treba jer su banke nagomilale veinu dodatne likvidnosti od kvantitativnog
olakanja te stvorile pretjerane rezerve umjesto da poveaju kreditiranje. Oni koji mogu
uzimati kredite imaju dovoljno gotovine i paljivo troe, a oni koji ele uzeti kredite, a to su
visoko zaduena kuanstva i tvrtke (naroito mala i srednja poduzea) suoavaju se sa
smanjenjem kreditiranja. Devizni je kanal ogranien na slian nain. S obzirom na to da
globalni rast slabi, neto izvoz vjerojatno se nee naglo popraviti unato slabom dolaru.
tovie, mnoge vee sredinje banke provode varijante kvantitativnog olakanja uz Savezne
rezerve, ime slabe uinak akcija Saveznih rezervi usmjerenih na vrijednost dolara.
Otvaranje kanala povjerenja
Vjerojatno je najvanije to to je uinak slabog dolara na trgovaku bilancu, a tako i na rast,
ogranien dvama imbenicima. Kao prvo, slabi je dolar povezan s viom cijenom dolara za
robu, to podrazumijeva optereivanje trgovake bilance jer je SAD zemlja s neto uvozom
robe. Druga je stvar to svako poboljanje BDP-a koje proizlazi iz snanog izvoza vodi do
poveanja uvoza. Empirijskim je istraivanjima predvieno da je cjelokupni uinak slabijeg
amerikog dolara na trgovaku bilancu blizu nuli. Jedini znaajni kanal za prijenos
kvantitativnog olakanja na stvarno gospodarstvo jest uinak bogatstva uslijed poveanja
trita dionica, no argument da e QE3 dovesti do stalnog rasta u cijenama dionica ini se
pomalo krunim. Ako je za stalnu reflaciju imovine potreban znaajan oporavak rasta BDP-a,
suvino je rei da e, ako cijene dionica budu dovoljno rasle zbog kvantitativnog olakanja,
susljedni rast BDP-a zbog efekta bogatstva opravdati porast cijena imovine. Ako se prekinu
prijenosni kanali monetarne politike prema stvarnom gospodarstvu, ne moemo
pretpostavljati da e kvantitativno olakanje imati znaajan uinak na gospodarski rast. elnik
Feda Ben Bernanke nedavno je naglasio vanost otvaranja dodatnog kanala, a to je kanal
povjerenja, kroz koji bi Savezne rezerve svojom predanou za ouvanjem obilatih
monetarnih uvjeta u duljem radoblju mogle poveati privatnu potronju. Pitanje je koliko e
temeljiti i trajni biti uinci toga. Povjerenje je krhko u okruju stalnog smanjenja financijske
poluge, makroekonomske nesigurnosti, slabog rasta trita rada i fiskalnog optereenja. QE3
smanjuje rizik troslojne devijacije izravnog smanjenja opsega gospodarstva, no vjerojatno
nee dovesti do odrivog oporavka u gospodarstvu koje i dalje prolazi kroz bolan proces
smanjenja financijske poluge. U kratkom e roku QE3 ulagae navesti na rizik te potaknuti
umjerenu reflaciju imovine, no porast cijena dionica vjerojatno e se vremenom izgubiti ako

gospodarski rast ne dosegne oekivanu razinu, kao to je vjerojatno, te smanji oekivanja o

korporativnoj dobiti i profitabilnosti.
Project Syndicate, 2012.
Nouriel Roubini, predsjednik je Izvrnoga odbora Roubini Global Economicsa, profesor na
Fakultetu ekonomije Stearns pri Sveuilitu u New Yorku te suautor knjige Crisis Economics

Dr. Propast predvia grubo buenje idue

godine
KOMENTARI 19.9.2012. 19:00 Poslovni dnevnik
1. 7
Trita koja ostvaruju pozitivne rezultate bile vijesti dobre ili loe nisu stabilna. Zabrinutost
ulagaa vratit e se ako se vijesti pogoraju te padne li povjerenje u politiare
Financijska trita jo od srpnja preivljavaju na nadi da se globalna gospodarska i
geopolitika situacija nee pogorati te da e, ako do pogoranja sluajno doe, sredinje
banke biti spremne poduprijeti gospodarstva i trita jo jednim krugom kvantitativnoga
olakanja i osiguravanjem likvidnosti. Dakle, nisu samo dobre gospodarske vijesti, odnosno
gospodarske vijesti bolje od oekivanih, te koje jaaju stanje na tritu, ve to ine i loe
vijesti jer one jaaju vjerojatnost da e vatrogasci iz sredinjih banaka poput Bena Bernankea,
predsjednika amerike Banke saveznih rezervi (Fed), ili Marija Draghija, predsjednika
Europske sredinje banke (ECB), preplaviti trite gotovinom.No, trita koja ostvaruju
pozitivne rezultate bez obzira na to bile vijesti dobre ili loe nisu stabilna trita. Epizode
rizika, u kojima zabrinutost investitora vrtoglavo raste, vrlo vjerojatno e se vratiti u sluaju
pogoranja gospodarskih vijesti i pada povjerenja u uspjenost politiara.
Neutemeljena europska euforija
U eurozoni je odluka ECB-a o pruanju pomoi u obliku potencijalno neograniena otkupa
dravnih obveznica najproblematinijih zemalja doekana s euforijom. No, taj potez ne
mijenja pravila igre, samo kupuje vrijeme politiarima te oni stignu provesti stroge i teke
mjere potrebne za rjeavanje krize. A i politiki izazovi su poprilini: recesija u eurozoni se
produbljuje, a problemi s fiskalnom konsolidacijom i tekom kreditnom racionalizacijom se
nastavljaju. Kako banke iz eurozone, kao i trita javnog duga, postaju sve rascjepkanija,
uspostavljanje bankarske, odnosno fiskalne i gospodarske unije usporedno s provoenjem
makroekonomskih mjera kojima se eli vratiti rast, vanjska ravnotea i konkurentnost pokazat
e se iznimno tekom zadaom. ak ni potpora ECB-a nije posve sigurna. Deurni monetarni
skeptici, tj. njemaki Bundesbank i nekoliko drugih glavnih sredinjih banaka, koji su bili
zabrinuti zbog novog, otvorenog mandata ECB-a uspjeli su isposlovati stroge i uinkovite
uvjete za zemlje koje imaju koristi od otkupa obveznica. Kao posljedica toga, ako se ne budu
ispunjavali neumoljivi kriteriji, navedeni program moe se prekinuti.Grka bi 2013. mogla
izii iz eurozone, i to prije nego to se zaustavi pad panjolske i Italije u recesiju, nalik onome
grkome, a nakon ega e im trebati opsean paket spasa velike trojke (ECB-a, EK i MMFa). U meuvremenu, zamor tednjom na periferiji eurozone sve je vie u srazu sa zamorom od
spaavanja u sredinjici. Stoga je pravo malo udo to je Njemaka, politiki nesposobna

poduprijeti izdavanje dodatnih sredstava za spas, taj posao predala u ruke ECB-u, jedinoj
instituciji sposobnoj nadii demokratski izabrane parlamente. No, samo osiguravanje
likvidnosti bez mjera koje e vrlo brzo ponovno ojaati gospodarski rast odgodilo bi, ali ne i
sprijeilo, raspad monetarne unije te za sobom povuklo i gospodarsku, odnosno trgovinsku
uniju te uzrokovalo razaranje jedinstvenog trita.Najnoviji gospodarski podaci za SAD
potvruju da je rast anemian, a proizvodnja u drugoj polovici 2012. vjerojatno nee prijei
godinji rast od 1,6 posto, zabiljeen od sijenja do lipnja.
Geopolitiko kolebanje
S obzirom na ameriku politiku polarizaciju i pat-poziciju, moemo oekivati samo dodatne
napetosti kad je rije o proraunskim pitanjima, problemu maksimalnog iznosa dugova, novog
smanjenja kreditnog rejtinga te nemogunosti postizanja dogovora o ispravnom smjeru koji e
dovesti do srednjorone fiskalne konsolidacije i odrivosti, bez obzira na to hoe li
predsjednik Obama u studenome biti ponovno izabran ili ne. Upravo suprotno, trebali bismo
oekivati slaganje samo po pitanju odabira puta na kojemu ima najmanje politikog otpora,
izbjegavanje tekih fiskalnih odluka, sve dok se obvezniki osvetnici konano ne probude,
povise dugorone stope i prisile politiki sustav na fiskalnu prilagodbu. Za Kinu se grubo
gospodarsko buenje doima sve izglednijim kako se investicijski balon ispuhuje, a neto izvoz
smanjuje. Istodobno se odgaaju reforme potrebne za smanjenje tednje i poveanja privatne
potronje. Kao i u Europi te SAD-u, u 2012. najgori scenarij e se izbjei samo ostvare li se
znaajniji monetarni, fiskalni i kreditni poticaji.No, zato to grubo buenje postaje vrlo
izgledno u 2013., kada e utjecaj navedenih poticaja ishlapiti, neotplata zajmova se poveati,
investicijski pad ubrzati, a problem dugova pokrajinskih uprava i njihovih posebnih
investicijskih instrumenata vie se nee moi gurnuti sa strane. S obzirom na oprez novog
vodstva pri uspostavljanju vlastite moi, reforme e se odvijati puevim korakom, ime e se
poveati vjerojatnost drutvenih i politikih nemira.Istodobno Brazil, Indija, Rusija te ostala
gospodarstva u usponu igraju istu igru. Mnoga od njih jo se nisu prilagodila smanjenom
prostoru za rast na temelju izvoza nastalom zbog slabosti razvijenih gospodarstava, a druga
su, pak, odgodila strukturne reforme potrebne za poticaj razvoja privatnog sektora i rast
produktivnosti te prigrlila model dravnog kapitalizma koji e vrlo brzo pokazati nalije
svojih ogranienja. Stoga najnovije usporavanje na tritima u usponu nije samo cikliko, tj.
ne dogaa se samo zbog slaba rasta ili punokrvne recesije u razvijenim gospodarstvima, ono
je i strukturno.
Izbori za kratkorone opcije
Slino kolebanje primjetno je i na geopolitikoj razini. Velike globalne sile i dalje pokuavaju
pregovorima i sankcijama odvratiti Iran od izrade nuklearnoga oruja. No, Iran igra na kartu
vremena i nada se da e uspjeti stii do zone imuniteta. Do 2013. Izrael koji, s pravom ili ne,
iranski nuklearni program percipira kao prijetnju vlastitom opstanku i/ili SAD, koji odbija
sputavanje nuklearnog Irana, mogli bi odluiti napasti, to bi dovelo do rata i znatna
poskupljenja nafte. U samom korijenu problema poivaju neuinkovite vlade sa slabim
vodstvom. U demokratskim dravama opetovanim izborima dobivaju se tek kratkorone
politike opcije. U autokratskim dravama poput Rusije i Kine voe se opiru radikalnim
reformama kojima bi se smanjila mo njihovih duboko ukopanih lobija i interesnih skupina,
ime dolijevaju benzin na vatru drutvenih nemira, a prijezir prema korupciji i nepotizmu
pretvara se u ustre prosvjede.No, dok svi prebacuju lopticu s jednoga na drugoga, ona postaje
sve tea te i u najveim zemljama u usponu i u razvijenim gospodarstvima dolazi pred zid.
Politiari e se ili zabiti u taj zid ili e iskazati sposobnost voenja i predstaviti viziju kako taj
zid sigurno sruiti.

 Project Syndicate, 2012.

Nouriel Roubini, predsjednik je tvrtke Roubini Global Economics (www.roubini.com) i
profesor pri Poslovnoj koli Stern na sveuilitu NYU
Martin Feldstein
Profesor ekonomije na Harvardu, bivi predsjednik Reaganova Vijea savjetnika u
gospodarstvu i predsjednik Dravnog ureda za gospodarska istraivanja

Optimistina budunost (slabijeg) eura

KOMENTARI 6.11.2012. 21:59
1. 0
Ne prepoznaju li financijska trita da je za smanjenje deficita potreban slabiji teaj, izazov
ECB-a bit e pronalazak metode za smanjenje vrijednosti eura - pregovorima.
Stanje eura i eurozone i dalje je nesigurno, no zbog nedavnih dogaaja u Europskoj sredinjoj
banci (ECB) te na globalnim financijskim tritima vrijedi razmotriti pozitivan scenarij za
budunost zajednike valute. Europska sredinja banka obeala je kupiti talijanske i
panjolske obveznice kako bi im kamate ostale niske, pod uvjetom da te zemlje zatrae
kredite Europskog stabilizacijskog mehanizma te pristanu na fiskalne reforme. Njemaki
ustavni sud odobrio je sudjelovanje Njemake u Europskom stabilizacijskom mehanizmu, a
kancelarka Angela Merkel dala je blagoslov za plan kupnje obveznica ECB-a unato otrom
javnom protivljenju Bundesbanke. Meunarodno je trite obveznica izrazilo odobravanje
smanjivi kamate na desetogodinje talijanske obveznice na 4,8 posto, a panjolske na 5,5
posto. Stope talijanskih obveznica ve su poele padati i prije nego to je predsjednik
Europske sredinje banke Mario Draghi najavio uvjetni plan kupnje obveznica, to je odraz
znatna napretka koji je vlada talijanskog premijera Marija Montija ve ostvarila.
Talijanski oporavak 2013.
Novi e zakoni znatno usporiti rast mirovinskih beneficija bez nepovoljnih utjecaja na
poticaje, do kojih bi dolo da su poveane stope poreza na osobni dohodak ili PDV. U skladu s
tim reformama, Meunarodni monetarni fond nedavno je predvidio da e 2013. godine Italija
imati cikliki prilagoen proraunski suficit od gotovo 1 posto BDP-a. No, kako e Italija
sljedee godine jo biti u recesiji, oekuje se da e stvarni deficit iznositi 1,8 posto BDP-a te
stoga poveati dravni dug. No, Italija e doivjeti gospodarski oporavak, a proraun e
prijei u suficit. Kad trita vide da se to sprema, kamate na talijanski dug bit e jo nie. S
obzirom na vrlo velik dravni dug Italije, plaanje kamata fiskalni deficit poveava za vie od
5 posto BDP-a. Spoj gospodarskog oporavka i niih kamatnih stopa stvorio bi povoljnu
dinamiku u kojoj se pad kamatnih stopa i poveanje proraunskog suficita meusobno
podravaju. Situacija u panjolskoj nije toliko dobra. Unato smanjenju vladine potronje i
poveanju poreza, MMF i dalje predvia da e fiskalni deficit uz ciklike prilagodbe 2013.
godine premaiti 3,2 posto BDP-a, a 2015. 2,3 posto BDP-a. Klju za rjeavanje panjolskih
financijskih problema lei u poluautonomnim regijama koje generiraju potronju te financijski
teret prebacuju na Madrid. Moda e uspjeh Italije panjolsku uvjeriti da prigrli teke mjere
koje smanjuju predvieni budui deficit, a da ne mora uvesti dodatne mjere tednje. Ako

Italija i panjolska budu imale proraunske suficite i manji omjer duga i BDP-a, financijska
e trita smanjiti kamatne stope na svoje obveznice bez predloene kupnje Europske
sredinje banke. To bi umanjilo ozbiljan rizik da bi Europska sredinja banka mogla poeti
kupovati obveznice na temelju dogovorenih financijskih paketa, a potom bila prisiljena
reagirati ako ih vlade ne ispune.
Neravnotea na tekuem raunu
Nita od navedenoga ne bi bilo dovoljno za spas Grke, gdje se fiskalni deficit popeo na 7,5
posto BDP-a, ili Portugala, koji biljei fiskalni deficit od 5 posto BDP-a. No, ako Italija i
panjolska vie ne budu u opasnosti od bankrota ili naputanja eurozone, Njemaka i druge
vodee lanice eurozone imat e prostora odluiti hoe ili dalje financirati ove dravice ili ih
ljubazno zamoliti da napuste euro i vrate se domaim valutama. tovie, ak i u
optimistinom scenariju ostaje problem deficita na tekuem raunu Italije, panjolske i drugih
rubnih zemalja. Razlike u rastu proizvodnje i plaa u zemljama eurozone i dalje e izazivati
razlike u konkurentnosti na meunarodnom tritu, to e dovesti do neravnotee u trgovini i
na tekuem raunu. Njemaka trenutano na tekuem raunu ima viak od oko 215 milijardi
dolara godinje, a ostatak eurozone ima deficit od otprilike 140 milijardi dolara godinje.
Italija, panjolska i Francuska imaju manjak na tekuem raunu koji iznosi dva ili vie posto
BDP-a. Kako se budu oporavljali od ciklikih recesija, osobni e dohodak rasti, to e dovesti
do poveanja uvoza te jo veeg deficita na tekuem raunu. Ti se deficiti moraju financirati
putem neto priljeva iz fondova iz drugih zemalja. Da Italija, panjolska i Francuska nisu dio
eurozone, mogle bi dopustiti devalvaciju svoje valute; zbog slabijeg teaja porastao bi izvoz i
smanjio se uzvoz te pokrio deficit na tekuem raunu. tovie, zbog poveanja izvoza i
okretanja od izvoza prema domaoj proizvodnji robe i usluga ojaala bi se njihova
gospodarstva, pa bi se smanjio fiskalni deficit jer bi porezni dohodak rastao a iropromet se
smanjivao. Snanije bi gospodarstvo pomoglo domaim bankama putem smanjenja
potencijalnih nenaplativih dugova i kredita. No, Italija, panjolska i Francuska dio su
eurozone i ne mogu devalvirati valutu, a upravo zato smatram da bi te zemlje, a i eurozona
openito, imale koristi od deprecijacije eura. Iako im slabiji euro ne bi poveao konkurentnost
u odnosu na Njemaku i druge zemlje eurozone, poveao bi im konkurentnost u odnosu na
zemlje koje nisu lanice eurozone. Ako vrijednost eura padne od 20 do 25 posto, priblii se
dolaru i oslabi u istom omjeru u odnosu na druge valute, deficiti na tekuem raunu Italije,
panjolske i Francuske smanjili bi se, a njihova gospodarstva ojaala. Njemaki bi izvoz
takoer imao koristi od slabijeg eura, pa bi gospodarska potranja u Njemakoj porasla.
Privremeni uinak
Ironino je to to je ponuda Europske sredinje banke o kupnji talijanskog i panjolskog duga
pogorala vanjsku neravnoteu tako to je poveala vrijednost eura. Moda je samo rije o
privremenom uinku, pa e vrijednost eura pasti kad globalna financijska trita prepoznaju
da je za smanjenje deficita na tekuem raunu ovih triju zemalja potreban slabiji teaj, a ako
do toga ne doe, sljedei e izazov Europske sredinje banke biti pronalazak metode za
smanjenje vrijednosti eura pregovorima.
Project Syndicate, 2012.
Martin Feldstein, profesor ekonomije na Harvardu, bivi je predsjednik Reaganova Vijea
savjetnika u gospodarstvu i predsjednik Dravnog ureda za gospodarska istraivanja