O SVETI FILIP I JAKOV

SVETI FILIP I JAKOV

ZADARSKA UPANIJA

SEMINARSKI RAD

DIJELOVI RAUNALA

Uenik:

U Sv. Filipu i Jakovu 8. prosinca 2012.

SADRAJ:

UVOD 3
1. HARDVER... 4
1. 1. ULAZNI UREAJI... 4
1. 2. IZLAZNI UREAJI.. 6
1. 3. ULAZNO- IZLAZNI UREAJI... 8
1. 4. SISTEMSKA JEDINICA.. 9
2. SOFTVER....... 12
2. 1. TIPOVI SOFTVERA... 12
3. ZAKLJUAK. 13
4. LITERATURA... 14

UVOD

Raunalo ( poznato kao kompjutor, kompjuter, obradnik, rednik i komputator 1 ) je sloen

ureaj koji slui za izvravanje matematikih operacija ili kontrolnih operacija koje se mogu
izraziti u numerikom ili logikom obliku. Raunala su sastavljena od dijelova koji obavljaju
jednostavne, jasno odreene funkcije. Sloeno meudjelovanje tih djelova rezultira
sposobnou raunala da obrauje informacije. Ako koristimo stolno raunalo, znamo da u
njemu nema ni jednog dijela koji bi sam bio raunalo . Raunalo je zapravo sustav
sastavljen od veeg broja dijelova koji rade zajedno.
Fiziki su dijelovi oni koje moemo vidjeti i dotaknuti, a nazivaju se zajednikim imenom
hardver. Softver se, s druge strane, odnosi na upute i programe koji hardveru govore to mu je
initi.
Prva osobna raunala nastala su 1970- ih, a meu prvim proizvoaima bile su tvrtke Apple,
Hewlett- Packard i IBM. Vee irenje osobnih raunala poelo je s pojavom IBM PC raunala
( model 5150 ) koje je izalo 12. 8. 1981. g. Svojom cijenom je bilo prikladno i za poslovnu i
za kunu uporabu ekonomski razvijenim dravama. Popularna osobna raunala s poetka
1980- ih su: Atari ST, Commodore 64/ Amiga, ZX 80/ ZX 81, ZX Spectrum. Danas su osobna
raunala u masovnoj uporabi irom svijeta i na njima se najee koriste raunalni programi
za obradu teksta i slika, tabline kalkulacije, baze podataka, pregled web stranica, e- potu,
audio- vizualnu komunikaciju, reproduciranje digitalnih multimedijskih sadraja te za igranje.
Na raspolaganju je i mnotvo programa za razne druge specijalne namjene. Dananja osobna
raunala redovito imaju mogunost spajanja u lokalnu raunalnu mreu i na Internet.
Tema ovog seminarskog rada su dijelovi raunala. U prvom poglavlju opisan je hardver i svi
njegovi dijelovi pojedinano, a u drugom poglavlju je opisan softver i njegovi tipovi.

Ki Miroslav, Englesko- hrvatski i hrvatsko- engleski informatiki rjenik, Zagreb,

Naklada Ljevak, 2000. g. , str. 215

1. HARDVER
Hardver ili raunalni hardver je fiziki, opipljivi dio raunala. Hardver je rjee mijenja
nego softver. Zbog toga su i takvi nazivi, jer na engleskom soft znai meko, dok hard
znai tvrdo. Mogunosti raunala u najvioj mjeri zavise od hardvera i njegove kvalitete.
Hardver se sastoji od ulaznih ureaja, sistemskih jedinica, izlaznih ureaja i ulaznoizlaznih ureaja.

Slika 1: Stolni raunalni sustav

Ova ilustracija pokazuje najei hardver u sustavu stolnog raunala. Sustav veine nas
moda izgleda neto drugaije, ali najvjerojatnije ima veinu tih dijelova. Prijenosno
raunalo ima sline dijelove, ali su ti dijelovi objedinjeni paketom veliine biljenice.

1. 1. Ulazni ureaji
Ulazni ureaji omoguavaju zadavanje naredbi raunalu i unos podataka. Pri tome podaci
mogu biti razliite vrste: tekst, zvuk ili slika. Najei ulazni ureaji su tipkovnica i mi.
To mogu jo biti specijalne olovke, crtae ploe ( tzv. tableti ), skeneri, mikrofoni itd.
Mi, engleski Mouse, je mali ureaj koji se koristi za pokazivanje i odabiranje stavki na
zaslonu raunala. Premda se mievi danas proizvode u najrazliitijim oblicima, tipini mi
pomalo nalikuje na pravog mia. Sa sistemskom jedinicom spojen je pomou duge ice
koja podsjea na rep. Neki mievi su beini. Mi obino ima dvije tipke: primarnu tipku
( obino lijeva ) i sekundarnu tipku. Mnogi mievi imaju i kotai izmeu dvije tipke koji
omoguuje glatko pomicanje preko zaslona s podacima.

Slika 2: Mi
4

Tipkovnica, engleski Keyboard, slui za unos podataka ili informacija u raunalo i

zadavanje naredbi. Kao i tipkovnica na pisaoj maini, ona ima tipke za slova i brojeve,
ali ima i posebne tipke :
Funkcijske tipke u gornjem redu obavljaju razliite funkcije, ve prema tome gdje ih se
koristi.
Numerika tipkovnica nalazi se na desnoj strani, omoguuje brz unos brojeva.
Navigacijske tipke omoguuju nam mijenjanje poloaja unutar dokumenta ili webstranice.

Slika 3: Tipkovnica
Skener omoguava uitavanje ispisanog materijala- tekstova, fotografija, crtea i sl. u
slike koje raunalo raspoznaje i koje onda moe pohraniti. Tako uitane slike moemo
obraivati, moemo im mijenjati veliinu, moemo ih doraivati i ispisivati na pisau.
Primjenom posebnih OCR programa, moemo sliku pisanog dokumenta pretvoriti u tekst,
kojega je onda moemo obraivati nekim od uobiajenih programa za obradu teksta.

Slika 4: Skener

Mikrofon je ureaj za unos zvuka. Noviji raunalni sustavi omoguavaju pretvaranje

izgovorenih rijei preko mikrofona u tekst na raunalu ili zadavanje glasovnih naredbi.
No, te mogunosti danas su jo uvijek ograniene i nisu u irokoj uporabi. Jedan od
razloga tome je i to to je sve to ogranieno na engleski jezik. Drugi nain uporabe
mikrofona u sprezi s raunalom i web kamerom su tzv. video- konferencije gdje vie
sudionika, koji mogu biti na razliitim stranama svijeta, preko Interneta odravaju
zajedniki sastanak, popraen istovremeno i slikom i zvukom.

Slika 5: Mikrofon za raunalo

1. 2. Izlazni ureaji
Izlazni ureaji omoguavaju prikaz rezultata rada raunala, tj. podataka na monitoru,
projekciju prezentacije ili filma, ispis dokumenata, fotografija i crtea i sl. Primjeri
izlaznih ureaja su monitor, pisa, ploter i projektor.
Monitor ili ekran je ureaj na ijem zaslonu raunalo prikazuje, u ovjeku razumljivom
obliku, rezultate rada programa koji se trenutno izvrava. Obzirom na tehnologiju izrade i
nain prikaza slike dvije su najee vrste monitora- CRT i LCD. Klasini CRT monitori
tehnoloki su poput televizora jer rade na isti nain primjenjujui katodnu cijev. Oni su
veliki i razmjerno teki. Iako je cijenom CRT monitor jo uvijek povoljniji od LCD
monitora, njegova uporaba polako se naputa. LCD monitori tehnoloki su noviji. Kratica
LCD potjee od engleskih rijei i oznaava tehnologiju tekuih kristala. U odnosu na CRT
monitore, LCD monitori imaju niz prednosti: manji utroak elektrine energije,
kvalitetnija slika, ugodniji rad, manje dimenzije. Iako su skuplji, smanjivanjem cijene sve
vie ulaze u uporabu.

Slika 6: CRT ( desno) i LCD ( lijevo) monitor

6

Pisa, engleski printer, ureaj je koji prenosi podatke s raunala na papir. Printer se koristi
za ispis dokumenata, e- pote, razglednica, pozivnica, najava, fotografija itd. Postoje dva
glavna tipa pisaa: tintni i laserski pisa.
Laserski pisai:
Prednosti su im:

Relativno velika brzina ispisa i visoka kvaliteta otiska

Mogu ispis u boji

Tihi u radu

Nedostaci su im:

Visoka cijena otiska i kazeta s prahom

Skup otisak u boji

Bolja kvaliteta papira

Tintni pisai:
Prednosti su im:

Niska nabavna cijena pisaa

Otisak u boji

Zadovoljavajua brzina

Tihi u radu

Nedostaci su im:

Skupa tinta

Brzina manja od laserskog pisaa

Otisak slabiji od laserskog pisaa

Slika 7: Tintni ( lijevo) i laserski ( desno) pisa

Zvunici su ureaji koji se koriste za reproduciranje zvuka. Mogu biti ugraeni u
sistemsku jedinicu ili spojeni kabelima. Zvunici nam omoguuju sluanje glazbe i
zvunih efekata koji su pohranjeni na naem raunalu.

Slika 8: Raunalni zvunici

1. 3. Ulazno- izlazni ureaji

Ulazno- izlazni ureaji su ureaji koji istovremeno i ulaze i izlaze to znai da imaju
osobinu prikaza podataka, ali i njihovog primanja.
Modem nam je potreban da bismo raunalo povezali s internetom. To je ureaj koji alje i
prima raunalne podatke putem telefonske linije ili kabela. Premda su ponekad ugraeni u
sistemsku jedinicu, modemi veih brzina obino su odvojene komponente.

Slika 9: Kabelski modem

1. 4. Sistemska jedinica
Sistemska jedinica jezgra je raunalnog sustava. Obino je rije o etvrtastoj kutiji koja se
nalazi na naem stolu ili ispod njega. U njoj vei broj elektronikih komponenti obrauje
podatke. Najvanija od tih komponenti sredinja je procesorska jedinica ( CPU) ili
mikroprocesor, koji predstavlja mozak raunala. Druga vana komponenta je memorija
s izravnim pristupom ( RAM ), koja privremeno sprema podatke koritene od strane CPUa dok je raunalo ukljueno. Podaci pohranjeni u RAM- u gube se kada se raunalo
iskljui.

Slika 10: Sistemska jedinica

Matina ploa glavni je sklop u kuitu raunala. Ona dri sve nae komponente na
okupu. Na nju su izravno ili pomou odgovarajuih kablova spojeni ostali raunalni
sklopovi kao to su procesor, memorije, tvrdi diskovi ili grafiki podsustavi. O njenome
dizajnu i izradi u velikoj mjeri ovise i mogunosti raunala kao to su brzina rada,
pouzdanost, mogunost nadogradnje i drugo.

Slika 11: Dijelovi matine ploe

Centralna procesorska jedinica ili krae procesor, mozak je raunala, te odreuje

osobnosti rada cijeloga raunala. Procesor obavlja raunske i logike zadatke, upravlja
radom ostalih sklopova raunala, nadgleda pristup do njih i njihovu meusobnu
komunikaciju. Temeljna osobina rada procesora njegova je brzina. Ona se izraava
brzinom takta, a mjeri se u megahercima, danas je uobiajeno u gigahercima.

Slika 12: Procesor

RAM, radna ili glavna memorija mjesto je gdje se privremeno smjetaju programi za
vrijeme njihovog rada, kao i podaci koje trenutno obraujemo, tekst koji piemo, slika
koju crtamo, tablica koju izraujemo, skladba koju sluamo. Gaenjem raunala iz radne
memorije se trajno briu svi ti podaci. Veliina memorije u dananjim raunalima
uobiajeno se izraava u megabajtima.

Slika 13: RAM memorija

Tvrdi disk, engleski Hard disk, naziva se jo i vrsti disk. On je glavno mjesto pohrane i
trajnoga uvanja programa i podataka u raunalu.
Svojstva tvrdoga diska su:

Veliki kapacitet, tj. moe pohraniti velike koliine podataka, iji je red veliine
deseci i stotine gigabajta

Bri rad u odnosu na disketu ili optike ureaja

10

Brzi pristup i dohvat podataka- mjeri se u milisekundama, to je broj milisekundi

manji, to je disk bri

Podaci su trajno i sigurno sauvani i nakon gaenja raunala, za razliku od glavne

memorije

Slika 14: Tvrdi disk

Disketni pogoni spremaju informacije na diskete koje zovemo meki diskovi ili diskete.
Diskete su izvana nainjene od tvrde plastike, ali to je samo kouljica. Disk koji se nalazi
unutra nainjen je od tankog, fleksibilnog plastinog materijala. U usporedbi s CD- ovima
i DVD- ovima diskete mogu spremiti samo malu koliinu podataka. Sporije su u
dohvaanju podataka te sklonije oteenjima. Zbog toga su disketni pogoni manje
popularni nego prije, iako su jo uvijek dio nekih raunala.

Slika 15: Diskete

CD i DVD pogoni nalaze se obino s prednje strane sistemske jedinice.
CD pogoni slue se laserima za itanje CD- a, a velik dio CD pogona moe pisati
(snimati) podatke na CD- ove. Ako imamo CD pogon s mogunou snimanja, kopije
datoteka moemo pohraniti na prazne CD- ove. CD pogon moe se koristiti i zato da
bismo na raunalu reproducirali glazbene CD- ove.
DVD pogoni mogu sve to i CD pogoni, a uz to mogu itati i DVD- ove. Ako imamo
DVD pogon, na raunalu moemo gledati filmove. Dobar dio DVD pogona moe snimati
podatke na prazne DVD- ove.
11

Slika 16: CD
USB Stick noviji je ureaj za svakodnevno snimanje i prijenos podataka. Osobine su mu
da je malih dimenzija, lagan je, relativno je velikoga kapaciteta- od 16 MB do 8 GB i vie,
jeftin je, pouzdan je i brz. S tim svojstvima idealna je zamjena za klasine ili ZIP diskete.

Slika 17: USB Stick

Prikljuuje se iskljuivo na USB prikljuak, pa mu odatle i naziv. Po svojoj tehnolokoj
izvedbi, spada u grupu tzv. Flash memorija- memorije koje pamte i kad nisu pod
naponom.

12

2. SOFTVER
Softver ili Raunalni softver je openiti naziv za sve programe. Softverov glavni zadatak
je da upravlja s hardverom, izvrava izraunavanja, te da obezbijedi komunikaciju sa
ostalim softverima, odnosno drugim programima. Softver ne moe raditi bez hardvera,
kao to hardver ne moe raditi bez softvera. Softver sa tvrdog diska se uitava na RAM
memoriju odakle se prosljeuje procesoru koji izvrava naredbe koje sadri neki program.
Najnii dio softvera je binarni kod, najjednostavniji oblik programa koji je obino teko
promjeniti. Softver se zato najee pie u programskim jezicima vieg nivoa koji ljudi
bolje razumiju nego nule i jedinice.

2. 1. Tipovi softvera
Raunalni softver se dijeli na tri glavne grane:

Sistemski softver pokree raunalo. To moe biti operativni sistem, drajver, server,
razni alati i ostalo. Operativni sistem dobija pravo da upravlja cijelim raunalom,
podacima, procesorima itd. Najpoznatiji operativni sistemi su Microsoft Windows,
Linux, Mac OS X.

Izvrni ( aplikativni ) softver omoguava korisniku da izvrava odreene zadatke.

To moe biti poslovni softver, edukacijski softver, baza podataka, office paketi i
ostalo.

Programski softver je obino alat koji pomae nekom programeru da izvri neki
zadatak koristei neki programski jezik. To moe biti ureiva teksta, kompajler,
interpreter, linker, debugger itd. U raunalnoj grafici se koristi termin grafiki
softver, koji je specijaliziran za rad s grafikom.

Slika 18: Tipovi sistemskih softvera

13

3. ZAKLJUAK
Raunalo danas nema nikakve slinosti sa svojim poecima. Raunalo je prolazei razne
faze svoga razvoja od prvih velikih raunala izraenih za vojne potrebe 1945. pa do
raunala ope namjene tipa PC sve uestalije dio okolia ovjeka kod kue i na poslu.
Razvoj tehnologije omoguio je sjedinjenje velike raunalne moi u relativno mali
volumen uz vrlo povoljnu cijenu. Vremenom je programska podrka u tolikoj mjeri
razvijena da je mogue njeno koritenje bez velikih znanja o nainu rada cjelokupnog
raunalnog sustava, te uporabu raunala posve pribliava obinom ovjeku.

14

4. LITERATURA:
1) http://windows.microsoft.com/hr-HR/windows-vista/Parts-of-a-computer
2) http://hr.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunalo
3) http://bs.wikipedia.org/wiki/Hardver
4) http://bs.wikipedia.org/wiki/Softver
5) Prirunik za stjecanje europske raunalne diplome, KING ICT d. o. o.

15