Professional Documents
Culture Documents
Seizmički Proračun Armiranobetonskog Okvira Prema EN 1998-1: Ivan Kraus, Dragan Morić, Damir Džakić
Seizmički Proračun Armiranobetonskog Okvira Prema EN 1998-1: Ivan Kraus, Dragan Morić, Damir Džakić
182
armiranobetonski okvir,
seizmiki proraun,
EN 1998-1,
unutarnje sile,
elik za armiranje,
plastini zglobovi
Struni rad
Key words
Professional paper
reinforced-concrete frame,
seismic analysis,
EN 1998-1,
internal forces,
reinforcing steel,
plastic hinges
Mots cls
. , . , .
,
,
EN 1998-1,
,
,
EN 1998-1
L'analyse du cadre en bton arm soumis l'action sismique a t ralise afin de dmontrer l'invalidit
de la supposition rpandue sur l'tude sismique rsultant en des grandes forces internes et, de cela, en
des grandes quantits de ferraillage et/ou en des grandes dimensions des lments structurels
individuels. Le cadre structurel choisi a t analys avec les rotules plastiques aux extrmits de la
poutre, et sans ces rotules. Les valeurs de la rponse sismique ont t obtenus, et une analyse
comparative de la consommation de ferraillage a t faite.
, , ,
,
, o /
.
.
, .
Schlsselworte
Stahlbetonrahmen,
seismische Berechnung,
EN 1998-1,
innere Krfte,
Bewehrungsstahl,
plastische Gelenke
Fachbericht
Autori: Ivan Kraus, mag.ing. aedif.; prof. dr. sc. Dragan Mori, dipl. ing. gra., Sveuilite J. J. Strossmayera u
Osijeku, Graevinski fakultet Osijek; Damir Daki, dipl. ing. gra., Projekt Konstrukcija F. I. d.o.o., Zagreb
GRAEVINAR 63 (2011) 4, 351-361
351
1 Uvod
Kao primjer, za manje stambene zgrade (slika 1.) izvren
je proraun armiranobetonskog okvira (slika 2.) na djelovanje potresne uzbude prema europskoj normi EN
1998-1
Odabrana je zgrada jednostavnih i pravilnih tlocrtnih
dimenzija, simetrina je u oba tlocrtna smjera i pravilna
po visini. Nosivu konstrukciju zgrade, a ujedno i glavni
sustav za preuzimanje horizontalnih sila, sainjavaju
armiranobetonski okviri.
losti, a isto tako da ne doe ni do ruenja pojedinih konstrukcijskih elemenata. Potovani su i zahtjevi kojima se
eli zadrati cjelovitost konstrukcije i preostala nosivost
nakon potresnog djelovanja.
2 Proraun
Slika 1. Model stambene zgrade
Promatrana graevina nalazi se u IX. potresnom podruju prema seizmolokoj karti Hrvatske, to odgovara jaini potresa od 0,3 g, a temeljena je na tlu kategorije B.
Jednostavnost i simetrija graevine stvara povoljnu situaciju u proraunu na djelovanje potresa ime se umanjuje razlika izmeu poloaja sredita masa i sredita krutosti, a to opet smanjuje utjecaj torzije u tlocrtugraevine i postie se jednolina raspodjela naprezanja na elemente koji preuzimaju sile potresa [1, 2, 3].
Za potrebe prorauna i ciljane usporedbe nainjena su
dva modela odabranog armiranobetonskog okvira. Usvojeno stalno i uporabno optereenje te svojstva materijala jednaki su za oba modela zgrade, a usvojena su kako je to i predvieno vrijedeim normama i zahtjevima
za zgrade u seizmiki aktivnim podrujima.
Bitno je napomenuti da je teina slojeva stropnih ploa
Gstrop = 5,97 kN/m2, dok je teina slojeva krovne ploe
Gkrov = 7,14 kN/m2 [4, 9]. Usvojena je i teina proelja
Gpro = 2,33 kN/m2 [1, 5], te je na sve stropne ploe
dodano i optereenje pregradnih zidova Gpr.zid = 1,50
kN/m2 [1, 5]. Uporabno optereenje stropnih ploa
prema EN 1991-1-1 [10] i ovisno o namjeni graevine
iznosi Qstrop = 2,0 kN/m2, a za istu je europsku normu i
neprohodan krov Qkrov = 0,75 kN/m2.
Konstrukcija je proraunata u skladu s temeljnim zahtjevom norme EN 1998-1 [7] tako da pri proraunskom
potresnom djelovanju ne doe do ruenja zgrade u cije
352
Uz pretpostavku da se promatrana zgrada nalazi u potresno aktivnom podruju i da je potrebno osigurati prikladan kapacitet troenja energije bez bitnog smanjenja
nosivosti cijelog sustava na horizontalna i vertikalna
optereenja, usvojen je srednji stupanj duktilnosti. Za
srednji razred duktilnosti DCM (engl. Ductility Class
Medium), konstrukciji je omogueno da pri ponovljenim
izmjeninim optereenjima ue u neelastino podruje
bez pojave krhkih slomova [7, 8].
Prema usvojenom razredu duktilnosti odabrani su i materijali koji e se rabiti tijekom analize konstrukcije i
dimenzioniranja njezinih elemenata. Kako nije doputena uporaba betona razreda manjeg od C20/25 za DCM,
odabran je razred betona C30/37. elik za armiranje usvojen je prema zahtjevima iz EN 1998-1 [7] te se u proraunu zgrade rabi rebrasti elik za armiranje od visokovrijednog prirodno tvrdog elika dobivenog prikladnim
legiranjem. Takve vrste elika imaju neto manju granicu izduljenja u s granicom poputanja koja nije jako naglaena. U proraunu je predvien rebrasti elik za armiranje RA 400/500-2 koji u usporedbi s RA 400/500-1 pokazuje bolju izdrljivost pri dinamikim optereenjima,
a to je u ovom sluaju potresno optereenje [9]. Ovdje
je bitno napomenuti da upotrijebljeni elik za armiranje
nije sukladan suvremenoj europskoj normi.
Dimenzije konstrukcijskih elemenata takoer su odabrane prema normiranim zahtjevima za graevine u seizmiki
aktivnim podrujima i odgovarajui razred duktilnosti
[1, 2, 9, 11].
GRAEVINAR 63 (2011) 4, 351-361
(1)
gdje je Ac plotina bruto poprenog presjeka stupa, b irina poprenog presjeka stupa, h visina poprenog presjeka stupa, 1,35 parcijalni koeficijent sigurnosti za stalno nepovoljno djelovanje, Ng uzduna sila u stupu nastala zbog stalnog djelovanja, 1,50 parcijalni koeficijent
sigurnosti za uporabno nepovoljno djelovanje, Nq uzduna
sila u stupu nastala zbog uporabnog optereenja, 0,65
koeficijent koji opisuje srednji razred duktilnosti DCM,
a fcd proraunska tlana vrstoa betona.
Popreni je presjek grede odreen u ovisnosti o rasponu
prema izrazu L/15, a usvojena je irina grede manja od
irine stupa s kojim se sastaje u voru radi lake ugradnje armature.
Debljina ploe odreena je kao L/35. Navedene dimenzije konstrukcijskih elemenata prikazane su u tablici 1.
Tablica 1. Geometrijske karakteristike poprenih presjeka
konstrukcijskih elemenata
ELEMENT
STUPOVI
GREDE
PLOE
b [cm]
56
40
-
h [cm]
56
50
18
L [cm]
300
600
600
(2)
gdje je Gk,j karakteristina vrijednost i-tog stalnog djelovanja, E,i faktor kombinacije za i-to uporabno optereenje koje se uzima u obzir pri odreivanju uinka potresnog djelovanja, Qk,i karakteristina vrijednost j-tog
uporabnog optereenja, a "+" jest oznaka kombinacije
optereenja.
Faktor E,i proraunava se prema izrazu:
E,i = 2,i
(3)
gdje je 2,i faktor kombinacije za nazovistalnu vrijednost promjenjivog optereenja, a popravni koeficijent.
Prema EN1998-1 [7] koeficijent za krovove iznosi
1,00, dok za stropne ploe stambenih graevina ima
vrijednost od 0,80. Faktor kombinacije 2 prema EN 1990
[5] iznosi 0,30 za sve povrine stambenih graevina namijenjene okupljanju ljudi. Za krovove je faktor kombinacije 2 = 0,00 pa tako za uporabno optereenje iznosi:
E,i = 0,30 0,80 = 0,24 (za stropne ploe)
(4)
(5)
(6)
(7)
(11)
za TC T1 TD: Sd(T1) =
= max {ag S (2,5 / q) (TC / T1); ag}, (12)
za TD T1: Sd(T1) =
= max {ag S (2,5 / q) ((TC TD) / T12); ag} (13)
gdje je T1 osnovni period titranja sustava, TB i TC vrijednost kojom je odreen poetak i zavretak stalne vrijednosti na spektru odziva, Sd(T1) ordinata proraunskog
spektra, ag proraunsko ubrzanje tla na stijeni ili dobrome tlu za referentni povratni period, S parametar tla,
koeficijent koji oznaava donju granicu spektra odziva i
u veini sluajeva ima vrijednost jednaku 0,20.
(8)
Sada se moe pristupiti odreivanju proraunskog spektra odziva za odabranu kategoriju tla definiranu parametrima u tablici 2. te za ubrzanje tla od ag=0,3g definirano
IX. potresnom zonom.
Prije samog prorauna definirane su i dvije odgovarajue kombinacije optereenja: osnovna i seizmika. Pri
izradi kombinacija optereenja primijenjeno je: stalno
optereenje; od vlastite teine konstrukcije, proelja,
pregradnih zidova, te teina slojeva poda i krova, uporabno
optereenje stropnih ploa i krovne ploe te potresno
optereenje definirano proraunskim spektrom odziva
za horizontalni smjer. Kombinacije optereenja proraunate su prema europskoj normi EN 1990 [5]. Za osnovnu je kombinaciju optereenja definiran izraz:
(9)
Kategorija tla
TB (s)
TC (s)
TD (s)
1,20
0,15
0,50
2,00
(14)
gdje je G,j parcijalni koeficijent sigurnosti za stalno optereenje j, Q,1 parcijalni koeficijent sigurnosti za dominantno promjenjivo (uporabno) optereenje, Q,i parcijalni
koeficijent sigurnosti za promjenjivo (uporabno) optereenje i, 0,i koeficijent za odreivanje reprezentativnih
vrijednosti promjenjivih optereenja za kombinacije. No
budui da imamo samo jedno uporabno optereenje,
izraz (14) postaje:
a za uvrtene vrijednosti
koeficijenata izraz postaje:
(15)
parcijalnih
0,00
0,05
0,10
0,15
0,50
0,75
1,00
1,25
Sd(T)
2,40
2,37
2,34
2,31
2,31
1,54
1,15
0,92
1,50
1,75
2,00
3,33
4,67
6,00
7,33
8,67
10,00
Sd(T)
0,77
0,66
0,60
0,60
0,60
0,60
0,60
0,60
0,60
(16)
(17)
(18)
(19)
(20)
proraunske uzdune sile NEd, uz prisutnost proraunskog momenta savijanja prema teoriji II. reda:
MIISd = NSd etot
(24)
Sd = NSd / (b h fcd),
(21)
(22)
(23)
Svojstvena
vrijednost
[rad2/s2]
Kruna
frekvencija
[rad/s]
Period [s]
Kao to je ve navedeno, za potrebe prorauna nainjena su dva modela istoga okvira da bi se pokazale razlike
u rezultatima prorauna, a ponajprije u utroku elika za
armiranje.
Oblik
osciliranja
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
0,89
0,27
0,14
0,09
0,09
0,08
0,07
0,06
0,06
0,04
0,04
0,04
1,13
3,72
7,11
11,14
11,73
12,03
14,68
16,28
16,31
22,31
22,99
24,15
7,09
23,35
44,66
69,99
73,71
75,60
92,25
102,35
102,44
140,19
144,48
151,76
50,34
545,24
1994,40
4898,30
5433,60
5715,80
8509,30
10475,00
10495,00
19654,00
20873,00
23032,00
Prvi model nainjen je bez predvienih mjesta za troenje energije tijekom potresa, kako je to i uobiajena
praksa prilikom modeliranja konstrukcija, tj. model je
izraen s punom krutosti svojih elemenata i modeliran
uz pretpostavku o neraspucalim betonskim presjecima.
Shodno tome dobivene su dinamike karakteristike
M gore
[kNm]
86,36
1,55
101,66
3,26
104,84
7,06
103,36
13,63
167,03
8,93
M dolje
[kNm]
-43,18
-1,78
-107,23
-0,26
-103,68
-7,35
-107,13
-10,63
-114,39
-7,35
NSd
[kN]
-2050,00
-3968,85
-1655,16
-3143,65
-1225,03
-2322,00
-792,61
-1502,62
-326,81
-684,88
VSd
[kN]
-43,18
-1,11
-69,63
-1,17
-69,51
-4,80
-70,16
-8,09
-93,81
-5,43
MIdolje
[kNm]
-536,30
-564,61
-320,67
-406,98
-223,84
-306,70
-163,75
-209,87
-117,63
-106,74
NSd
[kN]
-1764,75
-2597,66
-1390,70
-2060,78
-1003,06
-1527,09
-629,85
-996,40
-282,64
-469,00
VSd
[kN]
-220,65
-249,57
-197,23
-256,73
-169,60
-224,20
-139,60
-172,08
-107,43
-106,58
355
21
22
24
25
27
28
30
31
33
34
pozicija
Greda
polje
leaj
polje
leaj
polje
leaj
polje
leaj
polje
leaj
polje
leaj
polje
leaj
polje
leaj
polje
leaj
polje
leaj
105,60
-201,12
100,03
-202,93
104,51
-205,34
100,79
-202,17
104,70
-211,97
100,72
-202,24
103,84
-217,75
101,48
-201,48
97,46
-167,03
89,01
-174,99
196,72
-438,64
169,23
-418,11
216,03
-478,23
195,60
-452,20
171,04
-428,17
159,56
-403,90
119,45
-343,66
114,31
-324,99
89,17
-230,59
76,64
-225,51
26,45
26,45
26,51
26,51
-0,13
-0,13
3,50
3,50
0,66
0,66
3,94
3,94
23,65
23,65
20,98
20,98
-93,80
-93,80
-99,25
-99,25
204,13
202,87
205,17
202,88
207,44
202,87
209,08
202,87
176,95
176,79
(tablica 4.) i unutarnje sile u pojedinim elementima konstrukcije (tablica 5. i tablica 6.). Unutarnje su sile tablinim prikazom iskazane samo za lijevu polovicu okvira
poradi smanjenja koliine iskazanih podataka i stoga to
je model okvira simetrian s obzirom na vertikalnu os
koja prolazi sredinom modela.
Budui da su za dimenzioniranje najznaajniji momenti
savijanja, a najvie su podloni i prezentiranoj uspored-
47,30
-12,89
17,24
17,24
9,45
-9,62
2,23
2,23
7,25
-6,82
2,54
2,54
31,23
3,90
15,41
15,41
-54,19
-71,78
-66,22
-66,22
232,93
227,38
245,92
238,91
229,66
222,78
202,07
196,66
158,66
156,60
bi s obzirom na pretpostavku disipacije energije, prikazani su samo dijagrami za momente savijanja (slika 5.) za
oba sluaja optereenja: za stalnu proraunsku situaciju i za seizmiku situaciju.
Unutarnje sile modela prikazane su
grafiki i tablino radi lakeg itanja
rezultata dobivenih proraunom. tapovi modela vizualno su skraeni na
80 % svoje duljine (krajevi tapa su
samo vizualno udaljeni od vorova
modela), kako bi grafiki lake bilo
uoiti promjene tijeka dijagrama unutarnjih sila, tj. kako ne bi bilo preklopa dijagrama reznih sila.
Slika 5. Dijagrami momenata savijanja elemenata okvira (Model 1) za (lijvo) osnovnu i (desno) seizmiku kombinaciju optereenja
356
mene seizmike norme sugeriraju projektiranje armiranobetonskih okvira po principu jaki stupovi - mekane
grede, tako e se i ovdje mjesta predviena za disipaciju energije modelirati u gredama i to na rubovima greda u blizini stupova.
Pri proraunu ovoga modela unaprijed e se odrediti
mjesta za troenje energije prilikom potresa, tj., odredit
e se plastini zglobovi, a sam proraun bit e proveden
prema teoriji elastinosti. Prema EN 1998-1 [7] plastini
se zglobovi definiraju kao podruja koja moraju imati
veliku sposobnost plastine rotacije, a odnosi se na sveopu duktilnost konstrukcije. Sposobnost plastine rotacije zadovoljena je ako su ispunjeni sljedei uvjeti:
(26)
(27)
(25)
indeks
y
maks
beton
elik za
armiranje
289,2
Mindeks [kNm]
172,21
41,84
219,00
213,64
Ieff = 1,321 10 m
(28)
Stup
126,07
-521,20
-1619,89
-220,65
56,99
-532,34
-2586,84
-249,57
186,04
-292,88
-1290,71
-197,23
223,21
-331,42
-2055,45
-256,73
232,92
-184,81
-947,50
-169,60
10
273,49
-224,33
-1525,07
-224,20
13
228,94
-146,67
-607,86
-139,60
14
255,08
-154,17
-995,55
-172,08
17
198,08
-121,05
-280,14
-107,43
18
207,84
-87,38
-467,21
-106,58
iz ega doznajemo da proraunska krutost kritinog podruja iznosi 31,7 % krutosti neraspucanog poprenoga
presjeka. Prema [15] doputeno je proraunsku krutost
kritinog podruja usvojiti u intervalu 25 %-45 % neraspucaloga poprenoga presjeka (preporueno 35 %).
Kruna Svojstvena
Oblik
Period Frekvencija
frekvencija vrijednost
[s]
[1/s]
osciliranja
[rad/s]
[rad2/s2]
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
1,19
0,34
0,16
0,10
0,09
0,08
0,07
0,06
0,06
0,04
0,04
0,04
0,84
2,95
6,19
10,42
11,40
11,92
14,40
15,61
15,66
22,55
22,95
23,15
5,28
18,57
38,92
65,50
71,63
71,89
90,51
98,10
98,42
141,68
144,21
145,43
27,84
344,70
1514,60
4289,70
5131,00
5608,40
8191,20
9624,40
9688,10
200714,00
20797,00
21151,00
Greda
pozicija
21
polje
leaj
polje
leaj
polje
leaj
polje
leaj
polje
leaj
polje
leaj
polje
leaj
polje
leaj
polje
leaj
polje
leaj
22
24
25
27
28
30
31
33
34
34,63
-9,08
12,58
12,58
11,67
-13,27
0,31
0,31
9,06
-10,06
0,80
0,80
93,56
-1,54
14,40
14,40
-37,12
59,62
-50,56
-50,56
232,93
227,38
245,92
238,91
229,66
222,78
202,07
196,66
158,66
156,6
Pozicija
Za provedeni proraun
modela okvira bez pridruenih kritinih podruja na krajevima greda,
to je ujedno i najei
sluaj u praksi te za slu-
Tablica 11. Usporedba potrebnih koliina uzdunog elika za armiranje greda okvira
Greda
Prikazana je usporedba
potrebnih koliina elika
samo za armiranje grede
jer nije uoena promjena potrebne koliine armature za stupove, usporedimo li modele okvira
s definiranim plastinim
podrujima i bez njih.
(29)
Asl,Bas
[cm2]
21
polje
oslonac
polje
oslonac
polje
oslonac
polje
oslonac
polje
oslonac
polje
oslonac
polje
oslonac
polje
oslonac
polje
oslonac
polje
oslonac
6,42
13,30
6,06
13,42
6,71
14,03
6,42
13,70
6,71
14,47
6,41
13,70
6,35
14,58
6,23
13,40
7,54
12,62
7,05
13,32
22
24
25
27
28
30
31
33
34
Asl,Eq,El
[cm2]
Asl,add,Eq,El
[cm2]
Ksl,add,Eq,El
( 100 )
Asl,Eq,Pl
[cm2]
Asl,add,Eq,Pl
[cm2]
Ksl,add,Eq,Pl
( 100 )
11,94
34,83
10,58
31,67
13,68
38,68
12,47
35,65
10,83
33,32
10,16
30,82
7,21
25,09
7,10
23,17
6,43
16,84
5,79
16,37
5,52
21,53
4,52
18,25
6,97
24,65
6,05
21,95
4,12
18,84
3,75
17,12
0,87
10,51
0,87
9,77
-1,12
4,22
-1,26
3,05
86
162
75
136
104
176
94
160
61
130
59
125
14
72
14
73
0
33
0
23
8,48
18,84
8,38
18,11
9,86
22,40
9,69
21,27
9,29
20,97
9,19
19,99
7,00
17,68
7,97
16,75
7,78
12,54
7,52
13,74
2,06
5,54
2,31
4,69
3,15
8,37
3,27
7,57
2,58
6,49
2,78
6,29
0,65
3,10
1,74
3,35
0,24
-0,08
0,47
0,42
32
42
38
35
47
60
51
55
39
45
43
46
10
21
28
25
3
0
7
3
359
Iz iste se tablice moe zamijetiti da je proraunatu potrebnu koliinu elika za armiranje za osnovnu kombinaciju optereenja potrebno poveati ak do 176 % ako je
model konstrukcije izraen bez kritinih podruja. No,
ako su modelu konstrukcije pridruena kritina podruja
na krajevima greda, proraunatu potrebnu koliinu elika za armiranje dobivenog za osnovnu kombinaciju optereenja potrebno je poveati do 60 %.
Primjer prorauna ukupne potrebne koliine uzdunog
elika grede graevine smjetene u potresnom podruju:
Asl,uk = Asl,Bas + Ksl,add,Eq Asl,Bas =
= Asl,Bas ( 1 + Ksl,add,Eq)
(30)
(31)
(32)
5 Zakljuak
Izvodimo li model okvira mekih greda i jakih stupova, tj.
model okvira s definiranim kritinim (oslabljenim) podrujima na krajevima greda, takav e model u cijelosti
biti meki za razliku od modela gdje grede na svojim
krajevima nisu oslabljene. Meki je model vezan s veim osnovnim periodom titranja, a time i manjom ordinatom spektra odziva to opet povlai za sobom i manje
unutarnje sile. Ovu tvrdnju dodatno potkrepljuje slika
10. iz koje se moe oitati ordinata spektra odziva za
osnovni period titranja modela bez definiranih plastinih
zglobova (T1,El), te za osnovni period titranja modela s
definiranim plastinim zglobovima (T1,Pl).
Greda
Pozicija
Tablica 12. Usporedba potrebnih koliina poprenog elika za armiranje greda okvira
21
22
24
25
27
28
30
31
33
34
oslonac
oslonac
oslonac
oslonac
oslonac
oslonac
oslonac
oslonac
oslonac
oslonac
360
Asw,Bas
[cm2]
Asw,Eq,El
[cm2]
0,83
0,82
0,81
0,79
0,83
0,79
0,88
0,81
0,44
0,44
0,91
0,93
1,04
0,99
0,90
0,86
0,72
0,69
0,33
0,32
Asw,add,Eq,El
[cm2]
0,08
0,10
0,23
0,20
0,07
0,07
-0,16
-0,12
-0,11
-0,12
Ksw,add,Eq,El
( 100 )
10
13
28
25
9
9
0
0
0
0
Asw,Eq,Pl
[cm2]
1,03
1,02
1,13
1,07
1,00
0,95
0,78
0,77
0,37
0,36
Asw,add,Eq,Pl
[cm2]
0,20
0,20
0,32
0,28
0,17
0,16
-0,10
-0,05
-0,06
-0,07
Ksw,add,Eq,Pl
( 100 )
24
24
40
35
21
20
0
0
0
0
NAPOMENA: Primjeri (31) i (32) prorauna ukupne koliine elika za armiranje (uzdunog i/ili poprenog) samo su
prijedlog moguega inenjerskog pojednostavljenja rjeenja problema dobivanja koliina elika za armiranje za
konstrukcijske elemente graevina koje se nalaze u potresnim podrujima. Istie se jo jednom da su svi ovdje prikazani
rezultati dobiveni na temelju prorauna samo jednog okvira izdvojenog iz konstrukcije.
LITERATURA
[8]
[9]
[1]
[2]
[3]
[4]
[5]
[13]
[6]
EN1991-1-1:2002, Eurocode 1: Actions on structures - Part 11: General actions - Densities, self-weight, imposed loads for
buildings, European Committee for Standardization, 2001.
[14]
[7]
[10]
[11]
[12]
[15]
361