UDK 624.072.33:69.009.

182

Primljeno 23. 7. 2010.

Seizmiki proraun armiranobetonskog

okvira prema EN 1998-1
Ivan Kraus, Dragan Mori, Damir Daki
Kljune rijei

I. Kraus, D. Mori, D. Daki

armiranobetonski okvir,
seizmiki proraun,
EN 1998-1,
unutarnje sile,
elik za armiranje,
plastini zglobovi

Seizmiki proraun armiranobetonskog okvira prema EN 1998-1

Struni rad

Prikazan je proraun armiranobetonskog okvira izloenog djelovanju potresa kako bi se pokazalo da ne

vrijedi uvrijeena pretpostavka o seizmikom proraunu koji daje velike unutarnje sile, a time i velike
koliine elika za armiranje i/ili velike dimenzije pojedinih konstrukcijskih elemenata. Odabrani okvir
konstrukcije proraunan je s plastinim zglobovima na krajevima greda i bez njih. Dobiveni su odzivi
na djelovanje potresa, a izraena je i usporedba utroka elika za armiranje.

Key words

I. Kraus, D. Mori, D. Daki

Professional paper

reinforced-concrete frame,
seismic analysis,
EN 1998-1,
internal forces,
reinforcing steel,
plastic hinges

Seismic analysis of a reinforced-concrete frame according to EN 1998-1

Mots cls

I. Kraus, D. Mori, D. Daki

cadre en bton arm,

analyse sismique,
EN 1998-1,
forces internes,
ferraillage,
rotules plastiques

L'analyse sismique du cadre en bton arm selon EN 1998-1

. , . , .

,
,
EN 1998-1,
,
,

EN 1998-1

The analysis of a reinforced-concrete frame subjected to seismic action was undertaken so as to

demonstrate invalidity of the widely accepted assumption about the seismic design resulting in great
internal forces, and hence in great quantities of reinforcing steel and/or great dimensions of individual
structural elements. The selected structural frame was analyzed with plastic hinges at beam ends, and
without such hinges. The seismic response values were obtained, and a comparative analysis of
reinforcing steel consumption was made.
Ouvrage professionel

L'analyse du cadre en bton arm soumis l'action sismique a t ralise afin de dmontrer l'invalidit
de la supposition rpandue sur l'tude sismique rsultant en des grandes forces internes et, de cela, en
des grandes quantits de ferraillage et/ou en des grandes dimensions des lments structurels
individuels. Le cadre structurel choisi a t analys avec les rotules plastiques aux extrmits de la
poutre, et sans ces rotules. Les valeurs de la rponse sismique ont t obtenus, et une analyse
comparative de la consommation de ferraillage a t faite.

, , ,
,
, o /
.
.
, .

Schlsselworte

I. Kraus, D. Mori, D. Daki

Stahlbetonrahmen,
seismische Berechnung,
EN 1998-1,
innere Krfte,
Bewehrungsstahl,
plastische Gelenke

Seismische Berechnung des Stahlbetonrahmens nach EN1998-1

Fachbericht

Dargestellt ist eine Berechnung des der Erdbebeneinwirkung ausgesetzten Stahlbetonrahmens um zu

zeigen dass die eingebrgerte Annahme ber die seismische Berechnung welche grosse innere Krfte,
somit auch grosse Stahlmengen und/oder grosse Abmessungen einzelner Konstruktionselemente
verlangt, nicht gilt. Den ausgewhlten Rahmen der Konstruktion berechnete man mit plastischen
Gelenken und ohne denselben. Man erreichte Antworten auf die Einwirkung des Erdbebens, und auch
der Vergleich des Stahlaufwands fr die Bewehrung wurde erarbeitet.

Autori: Ivan Kraus, mag.ing. aedif.; prof. dr. sc. Dragan Mori, dipl. ing. gra., Sveuilite J. J. Strossmayera u
Osijeku, Graevinski fakultet Osijek; Damir Daki, dipl. ing. gra., Projekt Konstrukcija F. I. d.o.o., Zagreb
GRAEVINAR 63 (2011) 4, 351-361

351

Seizmiki proraun okvira

I. Kraus, D. Mori, D. Daki

1 Uvod
Kao primjer, za manje stambene zgrade (slika 1.) izvren
je proraun armiranobetonskog okvira (slika 2.) na djelovanje potresne uzbude prema europskoj normi EN
1998-1
Odabrana je zgrada jednostavnih i pravilnih tlocrtnih
dimenzija, simetrina je u oba tlocrtna smjera i pravilna
po visini. Nosivu konstrukciju zgrade, a ujedno i glavni
sustav za preuzimanje horizontalnih sila, sainjavaju
armiranobetonski okviri.

Slika 2. Model karakteristinog okvira stambene zgrade (slika 1.)

losti, a isto tako da ne doe ni do ruenja pojedinih konstrukcijskih elemenata. Potovani su i zahtjevi kojima se
eli zadrati cjelovitost konstrukcije i preostala nosivost
nakon potresnog djelovanja.
2 Proraun
Slika 1. Model stambene zgrade

Promatrana graevina nalazi se u IX. potresnom podruju prema seizmolokoj karti Hrvatske, to odgovara jaini potresa od 0,3 g, a temeljena je na tlu kategorije B.
Jednostavnost i simetrija graevine stvara povoljnu situaciju u proraunu na djelovanje potresa ime se umanjuje razlika izmeu poloaja sredita masa i sredita krutosti, a to opet smanjuje utjecaj torzije u tlocrtugraevine i postie se jednolina raspodjela naprezanja na elemente koji preuzimaju sile potresa [1, 2, 3].
Za potrebe prorauna i ciljane usporedbe nainjena su
dva modela odabranog armiranobetonskog okvira. Usvojeno stalno i uporabno optereenje te svojstva materijala jednaki su za oba modela zgrade, a usvojena su kako je to i predvieno vrijedeim normama i zahtjevima
za zgrade u seizmiki aktivnim podrujima.
Bitno je napomenuti da je teina slojeva stropnih ploa
Gstrop = 5,97 kN/m2, dok je teina slojeva krovne ploe
Gkrov = 7,14 kN/m2 [4, 9]. Usvojena je i teina proelja
Gpro = 2,33 kN/m2 [1, 5], te je na sve stropne ploe
dodano i optereenje pregradnih zidova Gpr.zid = 1,50
kN/m2 [1, 5]. Uporabno optereenje stropnih ploa
prema EN 1991-1-1 [10] i ovisno o namjeni graevine
iznosi Qstrop = 2,0 kN/m2, a za istu je europsku normu i
neprohodan krov Qkrov = 0,75 kN/m2.
Konstrukcija je proraunata u skladu s temeljnim zahtjevom norme EN 1998-1 [7] tako da pri proraunskom
potresnom djelovanju ne doe do ruenja zgrade u cije
352

Uz pretpostavku da se promatrana zgrada nalazi u potresno aktivnom podruju i da je potrebno osigurati prikladan kapacitet troenja energije bez bitnog smanjenja
nosivosti cijelog sustava na horizontalna i vertikalna
optereenja, usvojen je srednji stupanj duktilnosti. Za
srednji razred duktilnosti DCM (engl. Ductility Class
Medium), konstrukciji je omogueno da pri ponovljenim
izmjeninim optereenjima ue u neelastino podruje
bez pojave krhkih slomova [7, 8].
Prema usvojenom razredu duktilnosti odabrani su i materijali koji e se rabiti tijekom analize konstrukcije i
dimenzioniranja njezinih elemenata. Kako nije doputena uporaba betona razreda manjeg od C20/25 za DCM,
odabran je razred betona C30/37. elik za armiranje usvojen je prema zahtjevima iz EN 1998-1 [7] te se u proraunu zgrade rabi rebrasti elik za armiranje od visokovrijednog prirodno tvrdog elika dobivenog prikladnim
legiranjem. Takve vrste elika imaju neto manju granicu izduljenja u s granicom poputanja koja nije jako naglaena. U proraunu je predvien rebrasti elik za armiranje RA 400/500-2 koji u usporedbi s RA 400/500-1 pokazuje bolju izdrljivost pri dinamikim optereenjima,
a to je u ovom sluaju potresno optereenje [9]. Ovdje
je bitno napomenuti da upotrijebljeni elik za armiranje
nije sukladan suvremenoj europskoj normi.
Dimenzije konstrukcijskih elemenata takoer su odabrane prema normiranim zahtjevima za graevine u seizmiki
aktivnim podrujima i odgovarajui razred duktilnosti
[1, 2, 9, 11].
GRAEVINAR 63 (2011) 4, 351-361

I. Kraus, D. Mori, D. Daki

Seizmiki proraun okvira

Dimenzije armiranobetonskih stupova odreene su kako

zahtijeva razred duktilnosti DCM prema izrazu [1]:
Ac = b h (1,35 Ng + 1,50 Nq) / (0,65 fcd)

(1)

gdje je Ac plotina bruto poprenog presjeka stupa, b irina poprenog presjeka stupa, h visina poprenog presjeka stupa, 1,35 parcijalni koeficijent sigurnosti za stalno nepovoljno djelovanje, Ng uzduna sila u stupu nastala zbog stalnog djelovanja, 1,50 parcijalni koeficijent
sigurnosti za uporabno nepovoljno djelovanje, Nq uzduna
sila u stupu nastala zbog uporabnog optereenja, 0,65
koeficijent koji opisuje srednji razred duktilnosti DCM,
a fcd proraunska tlana vrstoa betona.
Popreni je presjek grede odreen u ovisnosti o rasponu
prema izrazu L/15, a usvojena je irina grede manja od
irine stupa s kojim se sastaje u voru radi lake ugradnje armature.
Debljina ploe odreena je kao L/35. Navedene dimenzije konstrukcijskih elemenata prikazane su u tablici 1.
Tablica 1. Geometrijske karakteristike poprenih presjeka
konstrukcijskih elemenata
ELEMENT
STUPOVI
GREDE
PLOE

b [cm]
56
40
-

h [cm]
56
50
18

L [cm]
300
600
600

Vlastita teina konstrukcije uzeta je u obzir programskim

paketom SAP2000 [14], dok su ostala optereenja odreena prema EN 1990 [5] i pravilno rasporeena na armiranobetonski okvir obraen u ovome radu.
Potresno djelovanje odreeno je za proraunsko ubrzanje tla koje odgovara povratnom razdoblju potresa od
475 godina. Ovisno o seizmikom podruju, u nacionalnom dokumentu za primjenu je definirana vrijednost
maksimalnog ubrzanja tla u stjenovitom ili zbijenom tlu
te iznosi ag = 3,0 m/s2. Prema EN 1998-1 [7] potresno
djelovanje u nekoj toki na povrini moe se prikazati
elastinim spektrom odziva (slika 3.).

Proraun dinamikih karakteristika konstrukcije provest

e se viemodalnim proraunom kako propisuje EN 1998-1
[7]. Efektivna masa koja e prilikom djelovanja potresa
proizvoditi inercijske sile na konstrukciju odreena je
prema sljedeem izrazu:
Gk,i "+" E,i Qk,j

(2)

gdje je Gk,j karakteristina vrijednost i-tog stalnog djelovanja, E,i faktor kombinacije za i-to uporabno optereenje koje se uzima u obzir pri odreivanju uinka potresnog djelovanja, Qk,i karakteristina vrijednost j-tog
uporabnog optereenja, a "+" jest oznaka kombinacije
optereenja.
Faktor E,i proraunava se prema izrazu:
E,i = 2,i

(3)

gdje je 2,i faktor kombinacije za nazovistalnu vrijednost promjenjivog optereenja, a popravni koeficijent.
Prema EN1998-1 [7] koeficijent za krovove iznosi
1,00, dok za stropne ploe stambenih graevina ima
vrijednost od 0,80. Faktor kombinacije 2 prema EN 1990
[5] iznosi 0,30 za sve povrine stambenih graevina namijenjene okupljanju ljudi. Za krovove je faktor kombinacije 2 = 0,00 pa tako za uporabno optereenje iznosi:
E,i = 0,30 0,80 = 0,24 (za stropne ploe)

(4)

E,i = 0,00 1,00 = 0,00 (za krovnu plou).

(5)

Masa za proraun inercijskih sila zbog potresnog djelovanja dobivena je iz jednadbe:

1,00 Gk,uk "+" 0,24 Qk,uk

(6)

Ovdje jo samo elimo napomenuti da je u izrazima (4)

i (6) prema tablici 4.2, norme EN 1998-1, primijenjen
popravni koeficijent = 0,80, koji se odnosi na povezanu zauzetost katova (npr. dvoetani stanovi), dok je zauzetost za neovisno zauzete katove (obini stanovi, odvojeni po katu) popravni koeficijent = 0,50.
Kako bi se izbjegao nelinearni proraun konstrukcije
primijenjen je koeficijent ponaanja q (slika 4.) kojim se
umanjuje elastini spektar odziva i dobije odgovarajui
proraunski spektar odziva, a time se ujedno u obzir uzima i nelinearni odziv konstrukcije koji je u vezi s materijalom, konstrukcijskim sustavom i postupkom prorauna. Koeficijent ponaanja ujedno odraava i duktilnost konstrukcije, odnosno sposobnost konstrukcije da
prihvaa reducirane seizmike sile bez krhkih slomova
u postelastinom podruju.
Koeficijent ponaanja proraunat je primjenom izraza:
q = q0 kw 1,5

Slika 3. Prikaz oblika elastinog spektra odziva [7]

GRAEVINAR 63 (2011) 4, 351-361

(7)

gdje je q koeficijent ponaanja, q0, osnovna vrijednost

koeficijenta ponaanja, ovisi o tipu sustava konstrukcije
353

Seizmiki proraun okvira

Slika 4. Ponaanje u potresu [12]

I. Kraus, D. Mori, D. Daki

i o pravilnosti konstrukcije po visini, kw koeficijent
koji se odnosi na prevladavajui oblik sloma konstrukcijskog sustava sa
zidovima.
Za okvirni sustav s vie
katova i raspona, koji je
obraen u ovome radu,
usvojen je osnovni koeficijent ponaanja za srednju duktilnost sustava
(DCM) i iznosi:

q0 = 3,0 (u / 1) = 3,0 1,30 = 3,90

za TB T1 TC: Sd(T1) = ag S (2,5 / q),

(11)

za TC T1 TD: Sd(T1) =
= max {ag S (2,5 / q) (TC / T1); ag}, (12)
za TD T1: Sd(T1) =
= max {ag S (2,5 / q) ((TC TD) / T12); ag} (13)
gdje je T1 osnovni period titranja sustava, TB i TC vrijednost kojom je odreen poetak i zavretak stalne vrijednosti na spektru odziva, Sd(T1) ordinata proraunskog
spektra, ag proraunsko ubrzanje tla na stijeni ili dobrome tlu za referentni povratni period, S parametar tla,
koeficijent koji oznaava donju granicu spektra odziva i
u veini sluajeva ima vrijednost jednaku 0,20.

(8)

Sada se moe pristupiti odreivanju proraunskog spektra odziva za odabranu kategoriju tla definiranu parametrima u tablici 2. te za ubrzanje tla od ag=0,3g definirano
IX. potresnom zonom.

Prije samog prorauna definirane su i dvije odgovarajue kombinacije optereenja: osnovna i seizmika. Pri
izradi kombinacija optereenja primijenjeno je: stalno
optereenje; od vlastite teine konstrukcije, proelja,
pregradnih zidova, te teina slojeva poda i krova, uporabno
optereenje stropnih ploa i krovne ploe te potresno
optereenje definirano proraunskim spektrom odziva
za horizontalni smjer. Kombinacije optereenja proraunate su prema europskoj normi EN 1990 [5]. Za osnovnu je kombinaciju optereenja definiran izraz:

Tablica 2. Parametri tla

G,jGk,j "+" Q,1Qk,1 "+" Q,i0,iQk,i

Za okvirne konstrukcije usvojen je koeficijent kw = 1 pa

koeficijent ponaanja konstrukcije, tj. modela konstrukcije iznosi:
q = 3,90 1,00 = 3,90

(9)

Kategorija tla

TB (s)

TC (s)

TD (s)

1,20

0,15

0,50

2,00

(14)

gdje je G,j parcijalni koeficijent sigurnosti za stalno optereenje j, Q,1 parcijalni koeficijent sigurnosti za dominantno promjenjivo (uporabno) optereenje, Q,i parcijalni
koeficijent sigurnosti za promjenjivo (uporabno) optereenje i, 0,i koeficijent za odreivanje reprezentativnih
vrijednosti promjenjivih optereenja za kombinacije. No
budui da imamo samo jedno uporabno optereenje,
izraz (14) postaje:

Proraunski spektar odziva (tablica 3.) definiran prema

EN 1998-1 [7] odreen je kako slijedi:
za 0 T1 TB: Sd(T1) = ag S ((2 / 3) +
+(T1 / TB) ((2,5 / q) (2 / 3))), (10)

G,jGk,j "+" Q,1Qk,1,

Tablica 3. Proraunski spektar odziva

a za uvrtene vrijednosti
koeficijenata izraz postaje:

(15)
parcijalnih

0,00

0,05

0,10

0,15

0,50

0,75

1,00

1,25

Sd(T)

2,40

2,37

2,34

2,31

2,31

1,54

1,15

0,92

1,35 Gk,uk "+" 1,50 Qk,uk.

1,50

1,75

2,00

3,33

4,67

6,00

7,33

8,67

10,00

Sd(T)

0,77

0,66

0,60

0,60

0,60

0,60

0,60

0,60

0,60

Za seizmiku je kombinaciju upotrijebljen

izraz:
Gk,j "+" AEd "+" 2,iQk,i

(16)

(17)

gdje je AEd proraunska vrijednost potresnog

djelovanja za referentno razdoblje.
Za uvrtene parcijalne koeficijente za optereenja i za faktor kombinacije, izraz (17) postaje:
Gk,uk "+" AEd "+" (0,30 Qk,uk,strop +
+ 0,00 Qk,uk,krov).

(18)

Dimenzioniranje pojedinih konstrukcijskih

elemenata provedeno je prema EN 1992-1-1
354

GRAEVINAR 63 (2011) 4, 351-361

I. Kraus, D. Mori, D. Daki

Seizmiki proraun okvira

[13] za maksimalnu deformaciju betona c = 3,5 , dok

su zahtjevi minimalne armature kao i posebni konstrukcijski detalji usvojeni prema EN 1998-1 [7] i odgovarajuem razredu duktilnosti.
Iako je u proraunu konstrukcije zanemarena ploa, pri
dimenzioniranju greda u obzir je uzeta i proraunska irina ploe kako slijedi:
beff = bw + (1/5) L0 za T presjek i

(19)

beff = bw + (1/10) L0 za presjek,

(20)

proraunske uzdune sile NEd, uz prisutnost proraunskog momenta savijanja prema teoriji II. reda:
MIISd = NSd etot

(24)

gdje je etot = e0 + ea + e2 ukupna ekscentrinost, e0 ekscentrinost po teoriji I. reda, ea sluajna ekscentrinost

zbog geometrijskih nesavrenosti, i e2 ekscentrinost po
teoriji II. reda [9, 11].
3 Model 1 (okvir bez plastinih zglobova)

Sd = NSd / (b h fcd),

(21)

gdje je Sd bezdimenzijska vrijednost uzdune sile NSd, a

NSd proraunska uzduna sila te
Sd = MSd / (b h2 fcd),

(22)

gdje je Sd bezdimenzijska vrijednost momenta savijanja, a

MSd proraunski moment savijanja.
Vitkost stupova odreena je primjenom sljedeih izraza
[11]:
lim = 10,80 / (NEd / (AC fcd))1/2

(23)

gdje je NEd najvea uzduna sila u stupu.

Ako je vitkost stupa vea od granine doputene vitkosti
lim, tada ga je potrebno proraunati prema teoriji II. reda.
Vitke je stupove potrebno dimenzionirati na djelovanje

Svojstvena
vrijednost
[rad2/s2]

Stupovi, tlano i ekscentrino naprezani konstrukcijski

elementi dimenzionirani su pomou odgovarajuih dijagrama interakcije, uzimajui u obzir vitkost stupova.
Primijenjeni dijagrami interakcije [9] zahtijevaju sljedee izraze:

Kruna
frekvencija
[rad/s]

Tablica 4. Dinamike karakteristike Modela 1

Frekvencija
[1/s]

Nosivost na savijanje i na poprenu silu proraunata je

kako se navodi u EN 1992-1-1 [13].

Period [s]

Kao to je ve navedeno, za potrebe prorauna nainjena su dva modela istoga okvira da bi se pokazale razlike
u rezultatima prorauna, a ponajprije u utroku elika za
armiranje.

Oblik
osciliranja

gdje je beff proraunska irina ploe, bw irina poprenog

presjeka grede, L0 razmak nul-toaka momentnog dijagrama.

1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12

0,89
0,27
0,14
0,09
0,09
0,08
0,07
0,06
0,06
0,04
0,04
0,04

1,13
3,72
7,11
11,14
11,73
12,03
14,68
16,28
16,31
22,31
22,99
24,15

7,09
23,35
44,66
69,99
73,71
75,60
92,25
102,35
102,44
140,19
144,48
151,76

50,34
545,24
1994,40
4898,30
5433,60
5715,80
8509,30
10475,00
10495,00
19654,00
20873,00
23032,00

Prvi model nainjen je bez predvienih mjesta za troenje energije tijekom potresa, kako je to i uobiajena
praksa prilikom modeliranja konstrukcija, tj. model je
izraen s punom krutosti svojih elemenata i modeliran
uz pretpostavku o neraspucalim betonskim presjecima.
Shodno tome dobivene su dinamike karakteristike

Tablica 5. Unutarnje sile stupova okvira bez plastinih zglobova

Unutarnje sile za osnovnu kombinaciju optereenja (16)
Stup
1
2
5
6
9
10
13
14
17
18

M gore
[kNm]
86,36
1,55
101,66
3,26
104,84
7,06
103,36
13,63
167,03
8,93

M dolje
[kNm]
-43,18
-1,78
-107,23
-0,26
-103,68
-7,35
-107,13
-10,63
-114,39
-7,35

NSd
[kN]
-2050,00
-3968,85
-1655,16
-3143,65
-1225,03
-2322,00
-792,61
-1502,62
-326,81
-684,88

GRAEVINAR 63 (2011) 4, 351-361

VSd
[kN]
-43,18
-1,11
-69,63
-1,17
-69,51
-4,80
-70,16
-8,09
-93,81
-5,43

Unutarnje sile za seizmiku kombinaciju optereenja (18)

MIgore
[kNm]
133,40
186,05
276,02
365,35
229,40
369,74
269,06
311,07
230,59
217,32

MIdolje
[kNm]
-536,30
-564,61
-320,67
-406,98
-223,84
-306,70
-163,75
-209,87
-117,63
-106,74

NSd
[kN]
-1764,75
-2597,66
-1390,70
-2060,78
-1003,06
-1527,09
-629,85
-996,40
-282,64
-469,00

VSd
[kN]
-220,65
-249,57
-197,23
-256,73
-169,60
-224,20
-139,60
-172,08
-107,43
-106,58

355

Seizmiki proraun okvira

I. Kraus, D. Mori, D. Daki

21
22
24
25
27
28
30
31
33
34

pozicija

Greda

Tablica 6. Unutarnje sile greda okvira bez plastinih zglobova

polje
leaj
polje
leaj
polje
leaj
polje
leaj
polje
leaj
polje
leaj
polje
leaj
polje
leaj
polje
leaj
polje
leaj

Unutarnje sile za osnovnu

kombinaciju optereenja
(16)
MSd
NSd
VSd
[kNm]
[kN]
[kN]

Unutarnje sile za seizmiku

kombinaciju optereenja
(18)
MSd
NSd
VSd
[kNm]
[kN]
[kN]

105,60
-201,12
100,03
-202,93
104,51
-205,34
100,79
-202,17
104,70
-211,97
100,72
-202,24
103,84
-217,75
101,48
-201,48
97,46
-167,03
89,01
-174,99

196,72
-438,64
169,23
-418,11
216,03
-478,23
195,60
-452,20
171,04
-428,17
159,56
-403,90
119,45
-343,66
114,31
-324,99
89,17
-230,59
76,64
-225,51

26,45
26,45
26,51
26,51
-0,13
-0,13
3,50
3,50
0,66
0,66
3,94
3,94
23,65
23,65
20,98
20,98
-93,80
-93,80
-99,25
-99,25

204,13
202,87
205,17
202,88
207,44
202,87
209,08
202,87
176,95
176,79

(tablica 4.) i unutarnje sile u pojedinim elementima konstrukcije (tablica 5. i tablica 6.). Unutarnje su sile tablinim prikazom iskazane samo za lijevu polovicu okvira
poradi smanjenja koliine iskazanih podataka i stoga to
je model okvira simetrian s obzirom na vertikalnu os
koja prolazi sredinom modela.
Budui da su za dimenzioniranje najznaajniji momenti
savijanja, a najvie su podloni i prezentiranoj uspored-

47,30
-12,89
17,24
17,24
9,45
-9,62
2,23
2,23
7,25
-6,82
2,54
2,54
31,23
3,90
15,41
15,41
-54,19
-71,78
-66,22
-66,22

232,93
227,38
245,92
238,91
229,66
222,78
202,07
196,66
158,66
156,60

bi s obzirom na pretpostavku disipacije energije, prikazani su samo dijagrami za momente savijanja (slika 5.) za
oba sluaja optereenja: za stalnu proraunsku situaciju i za seizmiku situaciju.
Unutarnje sile modela prikazane su
grafiki i tablino radi lakeg itanja
rezultata dobivenih proraunom. tapovi modela vizualno su skraeni na
80 % svoje duljine (krajevi tapa su
samo vizualno udaljeni od vorova
modela), kako bi grafiki lake bilo
uoiti promjene tijeka dijagrama unutarnjih sila, tj. kako ne bi bilo preklopa dijagrama reznih sila.

4 Model 2 (okvir s plastinim

zglobovima)
Proraunom po teoriji plastinosti doputa se plastifikacija materijala, tj.
izlazak iz podruja elastinog ponaanja. Posljedica toga jest pojava trajnih
deformacija, ako se konstrukcija nae
u graninom stanju nosivosti. Da bi
teorija plastinosti pri proraunu konstrukcije bila mogua, potrebno je posjedovati odreenu duktilnost presjeka u podruju potencijalnih plastinih zglobova.

Prema [7] i [8] predvieno je da se armiranobetonski

okviri za prihvaanje sila potresa ponaaju duktilno, jer
se tada jedan dio seizmike energije troi na plastino
deformiranje u podruju plastinih zglobova, to omoguuje proraun na umanjene seizmike sile, ime se
izravno pridonosi ekonominosti graenja. Kako suvre-

Slika 5. Dijagrami momenata savijanja elemenata okvira (Model 1) za (lijvo) osnovnu i (desno) seizmiku kombinaciju optereenja

356

GRAEVINAR 63 (2011) 4, 351-361

I. Kraus, D. Mori, D. Daki

Seizmiki proraun okvira

mene seizmike norme sugeriraju projektiranje armiranobetonskih okvira po principu jaki stupovi - mekane
grede, tako e se i ovdje mjesta predviena za disipaciju energije modelirati u gredama i to na rubovima greda u blizini stupova.
Pri proraunu ovoga modela unaprijed e se odrediti
mjesta za troenje energije prilikom potresa, tj., odredit
e se plastini zglobovi, a sam proraun bit e proveden
prema teoriji elastinosti. Prema EN 1998-1 [7] plastini
se zglobovi definiraju kao podruja koja moraju imati
veliku sposobnost plastine rotacije, a odnosi se na sveopu duktilnost konstrukcije. Sposobnost plastine rotacije zadovoljena je ako su ispunjeni sljedei uvjeti:

Proraunska krutost duktilnih betonskih elemenata za

proraun prema teoriji elastinosti na potres jednaka je
sekantnoj krutosti na teorijskoj toki poputanja. U nedostatku tonijih metoda za proraun zamjenjujue krutosti kritinog podruja krajeva greda primijenjena je metoda definirana za stupove mosta prema EN 1998-2 [12].
Proraunski moment tromosti Ieff elementa nepromjenjiva presjeka odreuje se izrazom:
Ieff = 0,08 I0 + Icr,

(26)

gdje je I0 moment tromosti neraspucaloga presjeka, Icr

moment tromosti raspucalog presjeka na granici poputanja vlane armature.

u svim kritinim podrujima osigurana je dovoljna

duktilnost izraena zakrivljenou,

Moment tromosti raspucanog presjeka rauna se prema

izrazu:

prikladnim nainom sprijeeno je mjesno izvijanje

tlane armature unutar mogueg podruja plastinog
zgloba,

Icr = My / (Ec y),

prihvaena je prikladna kvaliteta elika za armiranje,

u tlano podruje potrebno je postaviti uzdunu armaturu koja nije manja od polovice koliine stvarne
vlane armature. Ona ne smije biti manja od proraunski potrebne armature.
Prije prorauna okvira potrebno je definirati duljinu dijelova greda na kojima se predvia otvaranje plastinih
zglobova tijekom potresa (slika 6.). Duljina plastinog
podruja Lcr za srednji razred duktilnosti (DCM) definirana je izrazom [8]:
Lcr = 1,50 hw,

(27)

gdje je My moment savijanja u kojem naprezanje elika

dostie granicu poputanja, y zakrivljenost presjeka u
kojem naprezanje elika dostie granicu poputanja, Ec
modul elastinosti betona.
Za grede okvira s proraunatom potrebnom koliinom
elika za armiranje za osnovnu kombinaciju optereenja
izraen je popreni presjek s ucrtanim i razmjetenim
ipkama (slika 7.). (Napomena: usvojena je debljina
zatitnog sloja c = 3 cm [9]). Svi su krajevi greda okvira
istoga poprenoga presjeka i sadre istu potrebnu koliinu elika za armiranje, tako je samo za jednu vrstu poprenog presjeka proraunata proraunska krutost.

(25)

gdje je hw visina grede.

Slika 7. Prikaz razmjetaja potrebne koliine armature dobivene

za osnovnu kombinaciju optereenja (popreni presjek
grede uz stup)

Primjenom programskog paketa SAP2000 [14] dobiven

je M- dijagram za gore prikazani popreni presjek
grede s pridruenim elikom za armiranje dobivenim na
temelju reznih sila osnovne kombinacije optereenja
(slika 8.).
Slika 6. Model okvira s definiranim mjestima plastinih zglobova
na rubovima greda (tapni elementi s brojevima 36-65)

GRAEVINAR 63 (2011) 4, 351-361

Kako programski paket SAP2000 [14] ne nudi i opis

numerikih vrijednosti uz zapis dijagrama M-, iste su
vrijednosti prikazane u tablici 7.
357

Seizmiki proraun okvira

I. Kraus, D. Mori, D. Daki

strukcije i njezinih elemenata. Modalnim proraunom
dobivene su dinamike karakteristike modela prikazane
u tablici 8. Nadalje, kao i za Model 1 proveden je seizmiki
proraun pomou proraunskog spektra odziva te su za
odgovarajuu seizmiku kombinaciju dobivene unutarnje sile (tablica 9.), a kao najznaajniji prikazani su momenti savijanja (slika 9.). Meutim, moe se uoiti znatna razlika u odnosu na prvi model to je vrsto vezano s
veim osnovnim periodom titranja konstrukcije, a time i
manjom ordinatom spektra odziva to za posljedicu ima
smanjene sile u elementima konstrukcije.

Slika 8. Dijagram M- za popreni presjek grede prikazan na

slici 7.

Tablica 7. Opis numerikih vrijednosti dijagrama M-

(slika 8.)
indeks [ 10-3]
5,44
477,8
109,1

indeks
y
maks
beton
elik za
armiranje

289,2

Mindeks [kNm]
172,21
41,84
219,00
213,64

Tako proraunska krutost za kritino podruje iznosi:

-3

Ieff = 0,08 4,167 10 +

+ (172,21 / (32000 103 5,447 10-3))
-3

Ieff = 1,321 10 m

(28)

Stup

Tablica 9. Unutarnje sile stupova okvira s plastinim

zglobovima
Unutarnje sile za seizmiku kombinaciju
optereenja (18)
MIdolje
NSd
VSd
MIgore
[kNm]
[kNm]
[kN]
[kN]

126,07

-521,20

-1619,89

-220,65

56,99

-532,34

-2586,84

-249,57

186,04

-292,88

-1290,71

-197,23

223,21

-331,42

-2055,45

-256,73

232,92

-184,81

-947,50

-169,60

10

273,49

-224,33

-1525,07

-224,20

13

228,94

-146,67

-607,86

-139,60

14

255,08

-154,17

-995,55

-172,08

17

198,08

-121,05

-280,14

-107,43

18

207,84

-87,38

-467,21

-106,58

iz ega doznajemo da proraunska krutost kritinog podruja iznosi 31,7 % krutosti neraspucanog poprenoga
presjeka. Prema [15] doputeno je proraunsku krutost
kritinog podruja usvojiti u intervalu 25 %-45 % neraspucaloga poprenoga presjeka (preporueno 35 %).

Naime, takvim modeliranjem, s unaprijed predvienim

mjestima pojave plastinih zglobova, smanjujemo i opasnost od pojave plastinih zglobova na nepovoljnim mjestima, kao to su npr. stupovi, a time i vrlo nezgodnu pojavu tzv. meki kat.

Tablica 8. Dinamike karakteristike Modela 2

Na osnovi mjerodavnih unutarnjih sila dimenzionirani

su pojedini konstrukcijski elementi metodom graninih
stanja prema izrazima iz [11].

Kruna Svojstvena
Oblik
Period Frekvencija
frekvencija vrijednost
[s]
[1/s]
osciliranja
[rad/s]
[rad2/s2]
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12

1,19
0,34
0,16
0,10
0,09
0,08
0,07
0,06
0,06
0,04
0,04
0,04

0,84
2,95
6,19
10,42
11,40
11,92
14,40
15,61
15,66
22,55
22,95
23,15

5,28
18,57
38,92
65,50
71,63
71,89
90,51
98,10
98,42
141,68
144,21
145,43

27,84
344,70
1514,60
4289,70
5131,00
5608,40
8191,20
9624,40
9688,10
200714,00
20797,00
21151,00

Nakon proraunatih ulaznih podataka karakteristinih za

Model 2 pristupilo se proraunu i dimenzioniranju kon358

Slika 9. Dijagrami momenata savijanja elemenata okvira (Model

2) za seizmiku kombinaciju optereenja

GRAEVINAR 63 (2011) 4, 351-361

I. Kraus, D. Mori, D. Daki

Seizmiki proraun okvira

Greda

pozicija

Tablica 10. Unutarnje sile greda okvira s plastinim

zglobovima

21

polje
leaj
polje
leaj
polje
leaj
polje
leaj
polje
leaj
polje
leaj
polje
leaj
polje
leaj
polje
leaj
polje
leaj

22
24
25
27
28
30
31
33
34

Unutarnje sile za seizmika

kombinaciju optereenja (18)
MSd
NSd
VSd
[kNm]
[kN]
[kN]
139,08
-266,93
132,75
-261,65
155,09
-308,31
150,13
-299,17
145,84
-292,72
142,44
-282,92
128,69
-253,72
126,86
-245,03
113,06
-198,08
106,14
-191,37

34,63
-9,08
12,58
12,58
11,67
-13,27
0,31
0,31
9,06
-10,06
0,80
0,80
93,56
-1,54
14,40
14,40
-37,12
59,62
-50,56
-50,56

232,93
227,38
245,92
238,91
229,66
222,78
202,07
196,66
158,66
156,6

Ksl,add,Eq = (Asl,Eq Asl,Bas) / Asl,Bas

U tablici 11. definirana je koliina uzdunog elika za

armiranje Asl,add,Eq koja se dodaje u postotku na koliinu
uzdunog elika za armiranje proraunatu za osnovnu
kombinaciju optereenja i to ako se graevina nalazi u
potresnom podruju.
U tablici 11. uoavamo da je vee rasipanje vrijednosti
koeficijenta KSL,Eq,Add za model bez definiranih kritinih
podruja, tj. model najee primjenjivan u praksi, dok
je za model s definiranim kritinim podrujima rasipanje koeficijenta K zamjetno manje, gotovo izjednaeno.

Pozicija

Za provedeni proraun
modela okvira bez pridruenih kritinih podruja na krajevima greda,
to je ujedno i najei
sluaj u praksi te za slu-

Tablica 11. Usporedba potrebnih koliina uzdunog elika za armiranje greda okvira
Greda

Prikazana je usporedba
potrebnih koliina elika
samo za armiranje grede
jer nije uoena promjena potrebne koliine armature za stupove, usporedimo li modele okvira
s definiranim plastinim
podrujima i bez njih.

(29)

gdje je Ksl,add,Eq koeficijent kojim definiramo dodatnu

koliinu uzdunog elika za armiranje s obzirom na
proraunatu koliinu za osnovnu kombinaciju optereenja za graevine koje se nalaze u seizmiki aktivnim
podrujima, Asl,Eq je potrebna koliina uzdunog elika
za armiranje za seizmiku kombinaciju optereenja,
Asl,Bas je potrebna koliina uzdunog elika za armiranje
za osnovnu kombinaciju optereenja.

6 Prikaz i usporedba rezultata dobivenih

proraunom
Napominje se da dalje u
tekstu indeks El oznauje (elastini) model
okvira bez kritinih podruja, dok indeks Pl oznaava (plastini) model okvira s pridruenim
kritinim podrujima.

aj modela okvira s pridruenim kritinim podrujima

na krajevima greda provedena je usporedba potrebne
koliine elika za armiranje. Dodatna potrebna koliina
elika za armiranje za promatranu konstrukciju, a koja
se nalazi u seizmiki aktivnom podruju, izraena je koeficijentom K kao postotak od potrebne koliine elika
za armiranje dobivenog na temelju reznih sila osnovne
kombinacije optereenja. Koeficijent za dodatnu koliinu uzdunog elika za armiranje definiran je izrazom:

Asl,Bas
[cm2]

21

polje
oslonac
polje
oslonac
polje
oslonac
polje
oslonac
polje
oslonac
polje
oslonac
polje
oslonac
polje
oslonac
polje
oslonac
polje
oslonac

6,42
13,30
6,06
13,42
6,71
14,03
6,42
13,70
6,71
14,47
6,41
13,70
6,35
14,58
6,23
13,40
7,54
12,62
7,05
13,32

22
24
25
27
28
30
31
33
34

GRAEVINAR 63 (2011) 4, 351-361

Asl,Eq,El
[cm2]

Asl,add,Eq,El
[cm2]

Ksl,add,Eq,El
( 100 )

Asl,Eq,Pl
[cm2]

Asl,add,Eq,Pl
[cm2]

Ksl,add,Eq,Pl
( 100 )

11,94
34,83
10,58
31,67
13,68
38,68
12,47
35,65
10,83
33,32
10,16
30,82
7,21
25,09
7,10
23,17
6,43
16,84
5,79
16,37

5,52
21,53
4,52
18,25
6,97
24,65
6,05
21,95
4,12
18,84
3,75
17,12
0,87
10,51
0,87
9,77
-1,12
4,22
-1,26
3,05

86
162
75
136
104
176
94
160
61
130
59
125
14
72
14
73
0
33
0
23

8,48
18,84
8,38
18,11
9,86
22,40
9,69
21,27
9,29
20,97
9,19
19,99
7,00
17,68
7,97
16,75
7,78
12,54
7,52
13,74

2,06
5,54
2,31
4,69
3,15
8,37
3,27
7,57
2,58
6,49
2,78
6,29
0,65
3,10
1,74
3,35
0,24
-0,08
0,47
0,42

32
42
38
35
47
60
51
55
39
45
43
46
10
21
28
25
3
0
7
3

359

Seizmiki proraun okvira

I. Kraus, D. Mori, D. Daki

Iz iste se tablice moe zamijetiti da je proraunatu potrebnu koliinu elika za armiranje za osnovnu kombinaciju optereenja potrebno poveati ak do 176 % ako je
model konstrukcije izraen bez kritinih podruja. No,
ako su modelu konstrukcije pridruena kritina podruja
na krajevima greda, proraunatu potrebnu koliinu elika za armiranje dobivenog za osnovnu kombinaciju optereenja potrebno je poveati do 60 %.
Primjer prorauna ukupne potrebne koliine uzdunog
elika grede graevine smjetene u potresnom podruju:
Asl,uk = Asl,Bas + Ksl,add,Eq Asl,Bas =
= Asl,Bas ( 1 + Ksl,add,Eq)

(30)

Koeficijent za dodatnu koliinu poprenog elika za

armiranje (spona) definiran je izrazom:
Ksw,add,Eq = (Asw,Eq Asw,bas) / Asw,bas

(31)

gdje je Ksw,add,Eq koeficijent kojim definiramo dodatnu

koliinu poprenog elika za armiranje (spona) s obzirom na proraunatu koliinu poprenog elika za armiranje za osnovnu kombinaciju optereenja za graevine
koje se nalaze u seizmiki aktivnim podrujima, Asw,Eq
potrebna koliina poprenog elika za armiranje za seizmiku kombinaciju optereenja, Asl,bas potrebna koliina poprenog elika za armiranje za osnovnu kombinaciju optereenja.
Ako je model konstrukcije bez kritinih podruja na rubovima greda, tada je potrebnu koliinu poprenog elika za armiranje, dobivenu za osnovnu kombinaciju optereenja, nuno poveati do 28 %. No, ako su za model
konstrukcije definirana kritina podruja na rubovima
greda, potrebnu koliinu poprenog elika za armiranje,
dobivenu za osnovnu kombinaciju optereenja potrebno
je poveati do 40 %. Promotrimo li tablicu 12. zamjeujemo i da je u krajeve greda modela konstrukcije s definiranim kritinim podrujima potrebno ugraditi gotovo
dvostruko vie poprenog elika za armiranje u odnosu
na konstrukciju modeliranu bez kritinih podruja.

Primjer prorauna ukupne potrebne koliine poprenog

elika za armiranje (spona) grede graevine smjetene u
potresnom podruju:
Asw,uk = Asw,Bas + Ksw,add,Eq Asw,Bas =
= Asw,Bas ( 1 + Ksw,add,Eq)

(32)

5 Zakljuak
Izvodimo li model okvira mekih greda i jakih stupova, tj.
model okvira s definiranim kritinim (oslabljenim) podrujima na krajevima greda, takav e model u cijelosti
biti meki za razliku od modela gdje grede na svojim
krajevima nisu oslabljene. Meki je model vezan s veim osnovnim periodom titranja, a time i manjom ordinatom spektra odziva to opet povlai za sobom i manje
unutarnje sile. Ovu tvrdnju dodatno potkrepljuje slika
10. iz koje se moe oitati ordinata spektra odziva za
osnovni period titranja modela bez definiranih plastinih
zglobova (T1,El), te za osnovni period titranja modela s
definiranim plastinim zglobovima (T1,Pl).

Slika 10. Usporedba perioda titranja i ordinata spektra odziva za

oba modela okvira

Sukladno ovdje navedenim tvrdnjama, a i rezultatima

prikazanim u prethodnom poglavlju pokazano je kako
ne vrijedi uvrijeena pretpostavka o seizmikom proraunu koji daje velike unutarnje sile, odnosno velike koliine elika za armiranje i/ili velike dimenzije pojedinih
konstrukcijskih elemenata. Modeliramo li konstrukciju

Greda

Pozicija

Tablica 12. Usporedba potrebnih koliina poprenog elika za armiranje greda okvira

21
22
24
25
27
28
30
31
33
34

oslonac
oslonac
oslonac
oslonac
oslonac
oslonac
oslonac
oslonac
oslonac
oslonac

360

Asw,Bas
[cm2]

Asw,Eq,El
[cm2]

0,83
0,82
0,81
0,79
0,83
0,79
0,88
0,81
0,44
0,44

0,91
0,93
1,04
0,99
0,90
0,86
0,72
0,69
0,33
0,32

Asw,add,Eq,El
[cm2]
0,08
0,10
0,23
0,20
0,07
0,07
-0,16
-0,12
-0,11
-0,12

Ksw,add,Eq,El
( 100 )
10
13
28
25
9
9
0
0
0
0

Asw,Eq,Pl
[cm2]
1,03
1,02
1,13
1,07
1,00
0,95
0,78
0,77
0,37
0,36

Asw,add,Eq,Pl
[cm2]
0,20
0,20
0,32
0,28
0,17
0,16
-0,10
-0,05
-0,06
-0,07

Ksw,add,Eq,Pl
( 100 )
24
24
40
35
21
20
0
0
0
0

GRAEVINAR 63 (2011) 4, 351-361

I. Kraus, D. Mori, D. Daki

tono onako kako nam to nalau suvremena istraivanja
i norme, ona e biti dovoljno sigurna da izdri predvieno potresno djelovanje za koje je dimenzionirana. Osim
to e biti zadovoljeni svi uvjeti i potrebni dokazi koje
je potrebno provesti kako to nalau suvremene norme,

Seizmiki proraun okvira

zadovoljeni e biti i ekonomski aspekti graenja. U tu
istu konstrukciju vie ne moramo ugraditi one goleme
i skupe koliine elika za armiranje kako se to uvijek
smatralo nunim.

NAPOMENA: Primjeri (31) i (32) prorauna ukupne koliine elika za armiranje (uzdunog i/ili poprenog) samo su
prijedlog moguega inenjerskog pojednostavljenja rjeenja problema dobivanja koliina elika za armiranje za
konstrukcijske elemente graevina koje se nalaze u potresnim podrujima. Istie se jo jednom da su svi ovdje prikazani
rezultati dobiveni na temelju prorauna samo jednog okvira izdvojenog iz konstrukcije.
LITERATURA
[8]

Tomii, I.: Prirunik za proraun armiranobetonskih

konstrukcija, 2. dopunjeno izdanje, DHGK, 1993. Zagreb

[9]

Tomii, I.: Betonske konstrukcije, 3. izmijenjeno i dopunjeno

izdanje, DHGK, 1996. Zagreb
Pike, D.: Manual for the Design of Concrete Building
Structures to Eurocode 2, The Institution of Structural
Engineers, United Kingdom, 2006.
Mosley, B.; Bungey, J.; Hulse, R.: Reinforced Concrete Design
to Eurocode 2, 6th Edition, Palgrave MacMillan, United
Kingdom, 2007.
EN 1998-2:2005, Eurocode 8: Design of structures for
earthquake resistance - Part 2: Bridges, European Committe
for Standardization, 2005.
EN 1992-1-1:2004, Eurocode 2: Design of concrete structures Part 1-1: General rules and rules for buildings, European
Committe for Standardization, 2004.
SAP2000 Advanced 14.0.0: Structural Analysis Program,
update 2009, Computers and Structures,., Berkeley CA 94704,
1995
Paulay, T.; Priestley, M. J. N.: Seismic Design of Reinforced
Concrete and Masonry Buildings, A Wiley Interscience
Publication, John Wiley & Sons, Inc. 1992

[1]

Radi, J. i suradnici: Betonske konstrukcije 2 Rijeeni

primjeri, Hrvatska Sveuilina Naklada, Sveuilite u Zagrebu
Graevinski fakultet, Secon HDGK, Andris, 2006. Zagreb

[2]

Radi, J. i suradnici: Betonske konstrukcije Prirunik,

Hrvatska sveuilina naklada, Sveuilite u Zagrebu
Graevinski Fakultet, Secon HDGK, Andris, 2006.Zagreb

[3]

Tomii, I.: Betonske konstrukcije, odabrana poglavlja, 2.

izmijenjeno izdanje usklaeno sa EC2 i EC8, Ivan Tomii,
1996. Zagreb

[4]

Bond, A. J.: How to Design Concrete Structures using

Eurocode 2, The Concrete Center, 2006.

[5]

EN 1990:2002, Eurocode: Basis of structural design, European

Committe for Standardization, 2001.

[13]

[6]

EN1991-1-1:2002, Eurocode 1: Actions on structures - Part 11: General actions - Densities, self-weight, imposed loads for
buildings, European Committee for Standardization, 2001.

[14]

[7]

EN1998-1:2004, Eurocode 8: Design of structures for

earthquake resistance - Part 1: General rules, seismic actions
and rules for buildings, European Committee for
Standardization, 2003.

GRAEVINAR 63 (2011) 4, 351-361

[10]

[11]

[12]

[15]

361