CirU oludrovic, sveucilisni prof.

ir-ena Kowdrovic-Harbjc, prof. matemalike

Rudolf Koludmvlc, dipl. 11112. sb'ojarstva

skompj orski aplikaciia a

5. preraoeno i dopunjeno izdanje

,.,

':..

."
...,:,.'

,"'

"',.

Rijeka '1994.

'

Sadrzaj

1.
1.1

1.2
1.3
1.4
1.5

2.
2.1

2.2
2.3

3.
3.1

32
3.3
3.4
35

3.6
4.
4.1
4.2
4.3
4.4
45

5.
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
57
5.8
5.9

6.
6.1
6.2
6.3
6.4
6.5

6.6
7.
7.1
7.2
7.3

74
7.5
7.6

7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
7.14
7.15
7.16
7.17
7.18
7.19
7.20
7.21

B.
8.1
8.2
8.3
8.4
8.5
8.6
8.7
8.8

9.
9.1
9.2

Uvod, crtezi
OHogonalni i slikoviti cHez
Reklamni crlez
2
Dijelovi u sastavu. sklopni i radionitki erlez
Simboli
4
Shematski ertel
5
Crle - linije
6
Vrste i sirine linija
6
Skupine linlja i primjena
7
Crlanje punih i isprekidanih linija

9.3
::J.~

9.5

1G.
10.1
10.2
10.3
10.4
10.5

Analiza pobocki - ploha

69
Anal'lza pobocki - ploha
69
Analiza pobocki modela
70
Ravnina u posebnom polozaju
71
Ravnina u kosom polozaju
72
Kockica za igru "Covjece ne Ijuli se"

73

11.

Tehnicko pismo
9
Tehnicko pismo
9
Zapisi. simboll i ertezi s NC - LlNEX 801
10
11
Kombiploter xiy. stanoplot III
Metodika pisanja velikih tehnickih slova
12
13
Metodika pisanja malih tehnickih slova
Brojevi. alfanumeritki zapisi i oznake
14

111
11.2
11.3
11.4

12.

15
Formati, zaglavJja, mjerila
15
Formati papira za tehnicke crteze
Zaglavlje za radionicki crlez
16
17
Obrazac konstrukcijsl\Og dokumenta
Mjerila. omjeri. razmleri
18
Mjerila. omleri. razmjeri - zadaci
19

12.1

122

13.
131
13.2
13.3
13.4
13.5
13.6
13.7

Osnovne geometrijske konslrukcije

20
Uvod
20
Osnovni geometrijski pojmovi
21
Simelrale i okomiee
22
Dijeljenje duzine
23
Trokuti
24
Kvadrat. pelerokut
25
26
Sesterokul. sedmerokut. osmerokut
27
Deveterokut. deselerokul. n-lerokuli
Primjer-grafickog ratunanja - nomogrami
28
Konstruiranje kruznih prijelaza - konture
Konkavni kruzni prijelazi
29
30
Konkavno-konveksni I<ruzni prijelazi
Kombinirani kruzni prijelazi
31
Tangeneijalni kruzni prijelazi
32
33
Konstruiranje kruznih priJ8laZa zadaci
Crtanle predmela zakrivljenih kontura
3~
Aavninske krivulje
35
Kruznica
35
Reklifikaeija kruznice i kruznog lul,a
Zadaci uz kruznicu
37
Elipsa
38
Elipsa
39
Elipsa
40
Hiperbola
41
Hiperbola
42
Parabola
43
Parabola
44
Arhimedova spirala
45
Arhimedova spirala
46
Sinusoida
47
Evolventa kruznice
48
Evolvenla kruznice
49
Cikloida
50
Cikloida
51
Epieiklo,da
52
Epicikloida
53
5~
Hipocikloida
55
Hlpocikloida

14.
14.1
14.2
14.3

15.

29

15.1
15.2
15.3
15.4
15.5
15.6
15.7

36

16.
16.1
16.2

17.
17.1
17.2

18.
18.1
18.2
18.3
18.4

19.

Ortogonalno projiciranje
56
Oktanti, ravnine, projekcije
56
Tocka u prvom i petom oktantu
57
Tloert. naert, lijevi i desni bokocrl
58
Tloert, nacrll bokoerl predmeta
59
Projekcije nasuprot Ilocrlu, nacrtu i bokocrtu
Raspored 6 orlogonalnih projekeija
61
Europski raspored projekcija
62
Americki raspored projekcija
63
Ana~za totaka i brtdova
64
Analiza tocaka i bridova
64
Analiza toeaka i bridova modela

Poseban polozaj duzine

66
Duzina u kosom polozaju
67
Prava velicina duzine
68

19.1
19.2
19.3
19.4
19.5
19.6
19.7
19.8
19.9
19.10
60

20.
201
20.2
20.3
20.4

65

Skieiranje ortogonalnih projekeija

74
Faze skiciranja projekcija lijela
74
Skiciranje projekeija ako je poznata predodzba
75
Skiciranje projekeija lijela ravnih. kosih i zaobljenih
pobocki
76
Crlanje projekeija ako je poznala predodzba
77
lijela
Sreaivanje ortogonalnih projekcija
Upula za sredivanJ8 projekcija
78
Sredivanje projekeija modela
79

78

Centra Ina projekcija - perspektiva

80
Linearna perspektiva. osnovni pojmovi
80
Perspekliva s jednim nedogledom
81
Crtanje na karti linija s jednim nedogledom
82
Perspekliva s dva nedogleda
83
84
Crlanje na karti linija s dva nedogleda
Perspektiva s Iri nedogleda
85
Posebne table za crtanje perspektive
86
Normirana aksonomelrija
Kosa projekcija
87
Dimetrija. Irimetrija
88
Izomelrija
89

87

Crtanje izometrije
90
90
Faze crtanja prizmaticnog tijela u izometriji
Crlanje izometrije modela ravnih i kosih pobocki
Uputa za ertanje izomelrije objekata razlicita
oblika
92
Krutnica - krug, valjkasla lijela
93
Kruzni prsten. konus
94
Provrti '1 upusli
95
Tijela slozenijih oblika
96
Oblikovanje predmeta djeijanjem
97
Upula za oblikovanje predmeta dleijanjem
98
Oblikovanje predmeta djeljanjem
Oblikovanje predmeta od lima
99
Uputa za oblikovanje predrnela od lima
Oblikovanje predmeta od lima
100

97

99

Oblikovanje zicom
101
Upule za oblikovanje zicom
101
Oblikovanje zicom ako je poznata predodzba
Oblikovanje zicom ako su poznate projekcije
Oblikovanje cijevi
104
Uglasti obliei
105
Prizme
105
Pravilni poiiedri, koeka
106
Trostrana prizma
107
Pravokutni paralelepiped - kvadar
108
109
Sesteroslrana prizma
Piramide
110
Cetverostrana piramida
111
Seslerostrana piramida
112
Kulni skupljac prasine piralllidaslog oblika
Krnja piramida naiik na sanduk rucnih koliea

91

102
103

113
114

Dopunjavanje u crtezima
115
Dopunjavanje projekeija i predodzbe
115
Uputa za dopunjavanje projekeije jednim
bridom
116
Dopunjavanje projekcije jednim bridom
117
Uputa za dopunjavanje ako su poznate konture
projekcija
118

20.5

Dopunjavanje ako su poznale konlure

projekeija
1i 9

21.
21.1

Oopunjavanje crteza projekcijama

120
Uputa za crtanje naerta i bokocrta ako je poznat
120
tioerl
Crlanle naerta i bokocrta ako je poznal tloert
Upula za crlanje 1I0crta i bokocria ako Ie
poznal nacrl
122
Crianje tiocrta i bokocria ako je poznal nacri
UpuliJ za crlanle nacrla i 1I0cria ako je poznat
bokocri
124
Crtanje nacrla i Ilocria ako je poznat bokocrt

21.2
21.3
21 4
21.5
21.6

22.
22.1
22.2
22.3
22.4

22.5
22.6

23.
23.1
23.2
23.3

23.4

24.
241
242
24.3
24.4

25.
25.1
25.2
25.3
25.4
25.5

25.6
25.7
25.8

26.
26.1
26.2
26.3
26.4
26.5
26.6
26.7
26.8

27.
27.1
27.2
27,3

27.4

28.
28.1
28.2
28.3
28.4
28.5

28.6
28.7
28.8
28.9
28,10

Oopunjavanje crteza projekcijom

126
Uputa za crlanje bokocria ako je poznat tiocri
inaert
126
Crlanje bokoerla ako je poznal Iloert i naerl
Upula za crtanle Ilocrta ako je poznat nacrt i
bokocrt
128
Crtanje tlocria ako je poznat nacrt I bokoert
Uputa za ertanje nacrta ako je poznat tioert i
130
bokoert
Crianje nacrta ako Ie poznat tloert i bokoert
Presjeci
132
Pun preslek
132
Predocavanje presjeka srafurom
133
Upula za crianje presjeka ako je poznal trag
sjecenja
134
Crtanje presjeka ako je poznal hag sjecenja

Prodor kugle sa sesleroslranim upus!om

i stozastlm nastavkom
170

29.

Vijci, malice, zavojnice

171
Crianje i kotiranle vijka s rna!ieom
171
Faze crtaflja sesteroslrane malice
172
Jednovojna i visevojna zavojnica
173
17~
Zavojna ploha i zavojnica pravokutnog prolila
175
Kosa zavojna ploha i zavojnica trokutnog profila
176
Milimelarski i Whilworthov navoj
Trapezni, kosi, obli i kvadralasli navol
177
Zatvoreni kana I obiika piosnale zavojnice
178
Poprecni presjek trokulne i perspektlva
lrapezne zavolniee
179

29.1
29.2
29.3
29.4
29.5
29.6
29.7
29.8
29.9

121

123

125

30.
30.1
127

30.2
129

31.
31 1
31.2
31.3
31.4
31.5
31.6
31.7
31.8

131

135

34.

Zupcasti i puzni prijenosnici

Valjkasti - eilindricni zupcasti par
Stozasl - konicni zupcasli par
Puzni prijenosnik
194

36.
36.1
36.2

Prijelazi i prodori
160
.Osnovni pojmovi
160
161
Produr kruznog valjka - uputa
Prodor valjkaste cahure s kvadralaslom prizmom
162
Prod or valjkaste cahure s polukruznim udubljenim
glodalom
163
Prodor valjkaste cahure s polukruznim ispupcenim
glodalom
164
Prodor ploha dvaju rotaeijskih valjaka
165
Prodor valjkaste cahure s valjkastim provrtima
166
Prodorkruznog stosea scetverostranom pnzmom
167
Prodor kruznog stosca s kutnim simetricnim
I polukruznim Ispupcenim glodalom
168
Prod or ploha rotacijskog stosea i valjka
169

190

191

192
192
193

Tolerancije i nalijeganja - dosjedanje

Duzinske toleraneije
195
ISO sustav lolerancija
196
197
Toleraneije slobodnih mjera
Kotlranje loleriranih mjera
198
Nalijeganje - dosjedanje strojnih dijelova

....
195

199

Primjena elektronickog racunala

200
Osnovno 0 primijeni racunala u tehnici
200
Primj8ri rijeseni pnmjenom racunaia
201
Obrada kovina odvajanjem materijala prema
tehnol. poslupku - crlano AUTOCAD-om
201
Proslorna predodzba prodora valjkaslih ploha
202
Prodor valjkaste cahure
203
Prodor valjkaslih oblika
20~
Prod or stozastih oblika
205
2D i 3D prod or slozastog oblika
206
207
Vijak s maticom - crtano AUTOCAD-om
Ortogonalne projekcije i prostorna predodzba
prod ora kuglastog oblika
208
209
Prikaz zavolnice, tOlerancija i kvalilele obrade
Spomenik poginulim branileljima
210
Hrvatske-orlogonalne projekeile i zicani model
Prijeclln<J Srnmp.nlka pomorcu na trgu izmedu
dviju zgrada
211
212
Izometrijski pogled spomenika pomorcu
Prostorna predodzba slobodnih oblika detalja spomenika
213
214
Ortogonalni pogledi spomenika pomoreu
Sazelak na hrvatskom jeziku
Lileratura

215

216

Solid-model spomenika poginulim

branileljima (kolor)
Prijedlog spomenika pomorcu
u slobodnom prosloru (kolor)
Kompjutorske aplikacije u Brodogradilislu
,,3. Maj" u Rijeci (kolor)
Kompjutorske aplikacije u Brodogradilistu
,,3 lv1aj" u Rijeci (kolor)

VI

187

Metalni profili i konstrukcije

191
Crtanje i kOliranje melalnih profila i konslrukcija

35.1
35.2
35.3
35.4
35.5

Mjerenje j kotiranje
156
lv1J8renje i kotiranje, os nove
156
Kollranje i racunanje nagiba. suzenja i konu~a
157
Upula za kotiranje projekcija i prostome
predodzbe
158
KOliranje projekcija i prostorne predodzbe
159

182
183

33.
33.1

35.

149

Obrada i kvaliteta
182
Postupei obrade i oznacavanje hrapavosti
Stupnjevi i razredi povrsinske hrapavosli
184
Mjerenje povrsinskehrapavosli
Citanje i oznacavanje u tehnickim ertezima
ProSiiranje neravnina
186
Obrada na kopirnom strOjU HEYCOMAT
188
Obrada odvajanjem materijala
Uputa za crtanje prema diktatu
189
Opruge
190
Crlanje i koliranje opruga

34.1
342
34.3

Stozasti oblici
140
Kruzni SIOSCI. os nove
140
Kruzni slozac pravilan i krnji
141
Kruzni stozac sjecen u eli psi i hiperboli
142
Kruzni stozac sjecen u paraboli
1t13
Slozasli medukomad karaktensticnog oblika
144
Lijevo uzlazna kosa redukcija stozastog oblika
u kvadralasli
145
Prador valjkaste i slozasle plohe kojlma su asi
kose i mimosmjerne
146
"Hlace s dva aksijalna siozasta naslavka
147

180
POjednostavnjeno crtanje i kotiranje
Pojednostavnjenja pri crlanju i kotiranju provrla,
180
upusta i navoja
Pojednostavnjenja pri ertanju I kotiranju
standardiziranih dijelova
181

32.1

32.

Valjkasti oblici
136
Osnove, valjak i torus
136
Kruzni valjak
137
Cijev s tupokulnim zakrenulim naslavcima
138
Spoj valjkasle plohe s pravokulnim ispupcenjem i
139
pravokulnim udubljenjem

KugJa i neke rotacijske plohe

148
Kugla i neke rotacijske plohe
148
I<ugla, siera, razvijanje plasta metodum dvukuta
Razvljanje plasta kugle rnetodom tangencijalnih
stuzaea
150
f(ugla i dijelovi kugle
151
Kugla i neki presjeei u izometriji
152
Kapica kuglasle plohe
153
Ploha od 12 segmenala polukug!e
154
Ploha rotacijskog elipsoida kao dno vallkaslog
suda
155

28.11

Predgovor
U petom preradenom i dopunjenom izdanju Tehnickog ertanja
u sliei s kompjutorskim aplikaeijama sazeta su mOja iskustva, Ie
rezultati mojih istrazivanja i spoznaje u podrucJu vizualne kulture,
nudeci obrazac graficke komunlkacije u edukaciji. konstrukciji
i proizvodnji putem tehnicko-tehnoloske dokumentacije.
Ova knjiga proizlazi iz 4. izdanja knjige Tehnicko crtanje u sliei i 9.
izdanja knjige Osnovne vjezbe iz lehnickog ertanja, koje su
zapazene i u inozemstvu, a za 4. izdanje knjige Tehnicko ertanje
u slici je Willy A. Biirtschi iz Zurieha. poznati autor knjiga 0 linearnoj perspektivi i sjenama, napisao da sluzi na cast autorovoj
domovini
U ovom Izdanju ukomponirani su i neki detalji iz knjige Plastevi
za izolaeijsku zastilu, kOla je objavljena u koautorstvu s mojim
sinom Rudolfom Koludrovicem, dipl. inz. stojarstva (Zagreb
1988). Povodom objavljivanja knjige Plastevi za izolacijsku
zastitu dodijeljena mi je nagrada grada Rijeke za 1989. godinu
za doprinos unapredenja modela grafiekog komuniciranja primjenjivog u edukaciji, konstrukeiji i proizvodnji:

racunala, koji "pritiskom na tri tipke" proizvode vrlo precizne

graficke prikaze potrebne u konstrukcil i proizvodnji, u obrazovanju S8, oVlsno 0 dobi, ne smije zaobici dio programa 0 osnovnim
geometrijskim konstrukcijama, elementima konstruiranja zaobIjenih kontura, 0 osnovnim metodama deskriplivne geometrlje,
o konstru'lranju potrebnih ravninskih krivulja vaznih u primjenl
i sl Takoder lreba svladati probleme vizualizacije trodimenzijskih predmetalll objekata I njihovo predocavanje na dvodimenzijskim criezima, ukljueujuci jasno prostorno predocavanje na
osnovi dvodimenzilskih projekcija.
Svaki predoceni dio na tehnickom crtezu skup je geometrijskih
oblika koje Ireba moci polpuno numericki odrediti. Postoje uredaji
kOli tehnieki crtez direktno digitaliziraju, koji analogne vrijednosti
bilo kakva gra116kog oblika unose u kompljutore u obliku koordinatnih parova, tj. koordinatnog puta tocke.
Ova knjiga predstavlja osnovu na kojoj se mogu uspjesnije
graditi specifiene informacije i rjesavati slozeniji konstrukcijski
problemi prema potrebi odgovarajueeg profila strucnjaka.
Namijenjena je prije svega edukaciji studenata i ucenika u srednjem obrazovanju, te sposobnijim ucenicima visih razreda
osnovne skole. Ueenici i studenti imaju pred sobom didakticki
komplet koji udovoljava zahlijevu i odgovara razvojnim lazama
koje treba proti u nastavnom procesu Ako je dakle sudionik
sposoban da iz radioniekog crteza misaono izdvoji tijelo
koje treba rzraditi i posebno prostorno predociti, znac; da je
prema sposobnosti crtanja, Ij. graflckog komuniciranja
u tehnici spreman za svoje zanimanje.

Polazne pretpostavke
Tehnieki ertez !reba u misaonoj djelatnosti sudionika. ponovno
izazvati zamisao konstruktora kako bi na osnovi predodzbe
mogao oblikovati predmet. Zbog teskoca u izazivanju zora valla
u nastavi i pri oblikovanJu vjezbi paziti na psihieke proeese
ucenika u tojaktivnosti.
Radllakseg i brzeg razvijanja predodzbene moti ueenika pflmjenjuje se skiciranje ortogonalnih projekcija prema modelu iii
izratku. U praksi su se pokazale prednosti takva postupka
Pitanje je pokrece Ii se njime sva psihieka energija ucenika i djeluje Ii pozitivno na motivaciju neselektivna primjena takva
postupka. Nedvojbena slabost rada prema modelu jest izrazita
perceptivnost kOja ne angazira ucenika da usporeduje i logicki
rasuduje.
Da bi se od stupnja percepcije (vidjeti) ueenici dovell do aperceptivne sposobnosti (shvatiti), potreban je bogatiji izbor metodskih postupaka. Radi toga u knjlzi je zorno prezentiran skup
osnovnlh informacija i zadataka koji potice duhovnu aktivnost
sudionika, zauzimanje stavova, izrazavanja misljenja, zakljuCivanje, izvodenje, dokazivanje, Ie konstruiranje i prostorno predotavanje pa je knjiga vrlo prikladna i za samoobrazovanje.
Rjesavajuti problemskezadatke ucenik upoznajesvoje mogucnosti i uvida da mu je za djelotvornije rjesavanje potrebno JOS vise
osobnog angaziranla sto utjece na kultiviranje logickog mislJenja.
Tako se ueenik navikava da zadacima prilazi smisljeno, da prema
problemu zauzme mlsaonu samostalnost, da razmislja
i u mislima rjesava, odreduj8 hipotezu za rad, planira metode
i sredstva i tako rijesi problem. Postupan razvoj misli, paznje,
interesa, aktivnosti, stvaralacke inlcijative i preciznosti usmjerEivEi
ucenika na svladavanje najslozenijih konstruktivnih znanja i vjestina. Samostalno tehnicki misli!i znaci umjeti pravilno protitati
i shvatiti crtez, operacijsku iii tehnolosku kariu, bez teskoca se
snaci u gradivu udzbenika iii clanka u knjizi iii novinama, bez
napora i pogreske znali predvidjeti i izabrati najracionalnije
proizvodne postupke pri izradi predmeta iii u tehnoloskom procesu; dal\le snati ~;c bez pomoCi drugih, stvar31aeki rjesav3ti
pitanja u nastavno-proizvodnom radu, samostalno planirati, proracunati i obaviti rad.
U specificnom kreativnom procesu stjecanja znanja i vjestina,
karakter graficke komunikacije pretpostavlja i estetske sadrzaje,
te subjektivno dekodiranje i interpretaciju, uz angaziranje maste
i imaginacije. Opca psihitka i intelektualna akceleracija razvoja
mladih, koja uglavnom proizlazi iz porasta informiranosti, dopusta jace doziranje intelektualnih napora sto se pri problemskom trelmanu materije oeekuje od sudionika.
Sistem osnovnih vjezbi iz tehnickog crtanja i proslornog predoeavanja olaksava sposobnost vizualnog dekodiranja i graiickoestetskog izrazavanja poslanih konslrukcijsko-tehnoloskih
poruka (informacija).

Osnovna koncepcija.
Bez obzira na sve yeti udio digitalnih strojeva. tl. elektronitkih

Tehnika i organizacija
U knjizi su razradene osnovne geometrijske konslrukcije i konslruiranje kruznih prijelaza rad) gSiguranja mogutnost korektnog
oertavanja kada se rad vrsi ruenim niiCinom. Jednako tako objasnjene su konstrukcije potrebnih ravninskih krivulja s pozicije
crtanja jer one nalaze primjenu u brojnlm praktienim primjerima.
Ortogonalno projiciranje obradeno je radi pravilnog eitanja i razumijAvanja tehnickih crteza.
Navedene su osnovne informacije 0 perspektivi sa stajalista
crtanja, Ie normiranoj aksonometriji, narocito izometriji.
Podijeljeno je gradivo na prizmaticne piramidalne, valjkaste, stozaste i kuglaste oblike ukljucujuti i medusobne odnose (prodore)
kao i crtanje vijaka i tipicnih zavojnica. Zatim su samo elementarno naznaceni problemi obrade kovina odvajanjem materijala
i oznaeavanja kvalitete obradene povrsine, crtanje prema tehnoloskom postupku i prema diktatu, crtanje i kotiranje opruga,
metal nih profila i konstrukcija, zupcastih i puznih prijenosnika, Ie
titanje i oznaeavanje u crtezima tolerancija i nalijeganja.
Na kraJu prilozena su neka rjesenja geometrijskih, tehnickih
i tehnolosko proizvodnih problema primjenom racunala, kompjutorske aplikacije u brodogradevnoj industriji, te dva kiparska
projekta - spomenika autora Josipa Diminica, akademskog slikara_ i kipara interpretirana na INTERGRAPH elektronickom sustavu.

Orijentacija u prikazanoj gradi i pojedinim tipovima vjezbi

postize se citanjem pOlrebnih informacija i pracenjem grafickih
uputa, a 10 je uvjel za smisleno prilazenje zadacima.
Bnforrnacije su predoeene na prozirnim listovima (tzv. grafofolijama) koji sluze za demonstraciju u razredu pom06u graloskopa.

Komplet grafofolija: Tehnicko crtanje, U slici s kompjuiorskim aplikacijama omogutuje efikasan rad i u izbornoj iii
fakultativnoj nastavi.
U ovoj knjizi su ukljucene samo najnuznije informacije potrebne
za rjesavanje zadataka.
rjesavanja tipienog zadatka daje se po fazama
rada u poluprogramiranom obliku
Rjesenje tipienih zadataka predocuje se prrje indivldualnih
vjezbi, koje se pak mogu rjesavati pod kontrolom nastavnika.
Vjezbanje u rjesavanju graficko-konstrukcijskih zadataka pokazuje se u vise od 30 razlicitih tipova osnovnih vjezbi i potrebnom broju specificnih vjezbi prema vlastltom izboru Osnovne su

VII

voditelj projekta CAD-CAM, te narocito Radoslavu Kanaziru,

CAD konstruktor na sustavu INTERGRAPH.
Zahvaljujem INA INFO Zagreb, narocito gospodinu Zlatku Keglevicu, dip!. inz., selu GIZIS-a za dosadasnju podrsku i iskazanu
spremnost za dalnju suradnju u razvoju projekta Graficka komunikacija pomoeu racunala.
Zahvaljujem Kolegiju Croatia osiguranje d.d. Rijeka a posebno
dr. Marijanu Curkovieu za pomoe u realizaciii pnznanja World
Lifelime Achievement Award, koje mi Ie dod'ljelio American
Biographical Institute, u obliku pozlacene stalue, kao nagradu za
zlvotno postignuee.
Zahvaljujern firmi "KODEKS d.o.o. iz Zagreba, zastupniku
INTERGRAPH MICRO STATION-a, koja nam je omoguCila uporabu softvera Model View za kompjutorsku vizualizaciju predocenih objekata.
Zahvaljujem firmi VITAGRAF RlJeka. vi Boze Mimice, narocito
mladom gospodinu Marku MimiCi. operateru na racunalu, koji je
pomogao rijesiti neke vazne detalJe I tako pridonio kvaliteti
pripreme rukopisa nase knjige za lisak.
Priiateljstvo i podrskastovane obiteljl dr. Aiemke i dr. Stanka
Korana f"ridonijelo je i olaksalo nase napore za ostvarenje ovoga
projekta.
I ovom prilikom zahvaljujem mr. Martinu Prasnickom, dipl. inz.,
rukovodiocu TAM RTI, Branku Cerneju, dipl. inz. i Zlatku Kovacicu,
dipl. inz. iz RTI Tovarne avtomobilov in motorjev Maribor; Blazu
Gregoricu, dipl. inz. iz Mariborske livarne, te Radoslavi Bebek
i Danilu Harbicu, inz. iz Rijeke, koji su rijesili odredene zadatke
pomoeu racunala.
Interpretaciju I prezentaciju osnovnih geometrijskih konstrukcija,
ravninskih krivulja i geometrijskih tijela izvrsila je Irena Koludrovic-Harbie, prof. matematike.
Sadrzaj iz obrade kovina odvajanjem materijala, osnovatehnoloZahllala
skih procesa, oznacavanja kvalitete obradenih povrsina, razvijaHvala kolegi Josipu Diminieu za suradnju i Ijudsko prijateljevanje nja plasteva primjera iz prakse, te prodora,jo.terpretirao je Rudolf
koje je oslobodilo neke moje impulse i medu nama dovelo do Koludrovic, dip!. Inz. strojarstava.
....
interakcije prilikom I\reativnog modeliranja na racunalu dvaju Tiskarna DELO u Ljubljani, tj. njeni dlelatnici rnarljivo su ispunjaprilozenih kiparskih projekata, od kojih je Spomenik poginulim vali mnoge moje zelje uz visoku graficko-tiskarsku profesionalbraniteljima Hrvatske realiziran, a Spomenik pomorcu OSlao na nasI. Svima se zahvaljujem, posebno direktoru DELO - Tiskarna
razini prijedloga.
Stanetu Hrastu i Marijanu Doleru, Mihu Bojancu za uzornu
Na laj trag i posljedak kolegijalno ezoterijskih u nedogled bruse- komunikaciisku susretljivost; Srecku Knafelcu, sefu filmske prinih dijaloga, gledam kao na specifican esteticko-komunikacijski preme i Andreju Bernotu za mnoge korlsne prijedloge u pripremi
novum pristupu umjelnosti, te prilog osuvremenjivanju nastave djela za lisak, te da prijenos crteza i slika elektronskim putem
kolegija Osnove prostornog predocavanja, koji predajem studen- bude optimalan
tima likovne kulture.
l\Ja krajlJ pozivam korisnike knjige da me upozore na eventualne
Zahvaljujem Kolegiju Brodogradilista ,,3. MAJ u Rijeci koji nam propuste, da dadu kakvu sugestiju iii dostave prilog iz svoje
je omogucio koristenje kompju!orske opremne u Centru CAD- prakse za poboljsanje j oSlIvremenjivanje knjige.
Puno uspjeha i radosti u radu zeli Vam
CAM, posebno rukovodiocu Centra Spartacu Cmjaricu, prof. za
izvrsnu koordinaciju, Davorki Vilus-ViGic, dipl. inz, CAD projekeiril Koludrovic
U Rijeci 1994.
tant, Ranku Bozinovieu, dipl. inz., Siobodanu Naglicu, dip!. inz.,
vjezbe na radnim listovima na kojima se uglavnom rjesavaju
zadaei skieiranjem slobodnom rukom, odnosno priborom za
ertanje, ovisno 0 zadatku. U ovoj fazi zahtijeva se da sudioniei
u knjizi naertaju prostornu predodzbu sistemalski od primjera do
primjera kako bi im bila jasnija interpretacija istih zadataka
pomoeu elektronickog racunala. Zato smo na kraju knjige prilozill
rjesenja nekih geometrijskih, tehnickih i tehnoloskih zadataka
pomoeu racunala, te dva rijesena kiparska projekta autora Josipa
Diminica, akademskog slikara i klpara, kao primjer 0 gotovo
neslueenim moguenostima racunala ako ga koristi osoba koja
posjeduje odgovarajuca klasicnaznanja iz primjenjene geometrije
i tehnickog crtanja, te znanja i vjestine prostornog predocavanja,
prikladno za modeliranje u CAD sustavu. Osirn ovdje postavljenih zadataka potrebno je rijesiti jedan iii vise najreprezentativnijih slicnih zadataka iz neposredne tehnicke prakse. Za to valja
nabaviti papir za pisanje originala na pisaeem stroju (A4) iii
dvostruko veei (A3). Transparentni listovi papira (tzv. pauspapiri) moguse takoder nabaviti u prodavaoniei. Da bi se ertezi
mogli racionalno izraditi (na foliji za grafoskop, matrici iii na
radionickom crtezu), potreban je i odgovarajuei pribor i drugi
uredaji za ertanje zadovoljavajuee preciznosti.
Provjeravanje usvojenih znanja i vjestina ostvaruje se pomoeu
odgovarajueih skupova pitanja objektivnog tipa i kontrolnih zadataka sto se nalaze u Metodickom prirucniku.
Ako se pridrzavate navedenog stupnjevitog slijeda aktivnosti pri
svladavanju informacija i osnovnih vjezbi, uspjet eele poput
mnogih osoba na kojlma J8 ovaj program ispitan. Svakako je
potrebno i nesto energije da bi se to postiglo. KOllacno, i rjesava1lJ8 krizaljke Gilli veselje samo ako postavljena pitanja nisu suvise
iii sasvim lagana, a nesto od zanimljivosti pri rjesavanju krizaljki
naCi ce se u mnogim ovdje postavljenim zadacima.

VIII

1. Uvod, crtezi
U svakidasnjem zivotu upotrebljavamo brojne tehnicke proizvode,
audiovizualne j druge aparate u kucanstvu, razna vozila, strOjeve,
nap rave, ureuaje i sl.
Takvi tehnicki proizvodi ishod su rada mnogih strucnjaka, izumitelja
i projektanata koji su dali ideju, konstruktora koji su razradili sve
detalje, strucnih radnika koji su ih s velikom paznjom izradili na
osnovi crteza.
Takav crtez sadrzi strueno jednoznacnol lako razumllivo prikazane
sve podatke potrebne pri izradi i zove se tehnicki ertez. Tehnicki je
crtez stoga sve vise sredstvo sporazumijevanja kao i govo-r.
Prakticno i teorijsko obrazovanje, proces konstruiranja i proizvod
nje trebaju ertez kao vazno sredstvo intormacije j sporazumijevanja Sigurno citanje crteza, kao sastavni dio poboljsanog opceg i
strucnog obrazovanja, potrebno je vise nego ikada. SIoga nam je
cilj da Vas osposobimo da ovladale citanjem, razumijevanjem,
prikazivanjem, skiciranjem i preciznim crtanjem.
Izrada tehnickih crteza vrlo je odgovoran posao i trazi od tehnickih
crtaca savjesnost, urednost, preeiznost, spretnost, pazljivost, izdrzIjivost i samostalno mlsljenje.
U praksi konstruiranja (tehnickog crtanja) sve se vise pnmjenjuju
elektronicka racunala. Na trzistu nude se sve efikasniji PC (personal
computer) - veti kapacitet memorije, veca brzina rada i boJji ekrani
s visokom rezolucijom za gralickU primjenu. Naroclto su trazeni "jaci
profesionalni PC, tj. graficke stanlce: npr. IBM, APLLE, HEWLETT
PACKARD, SIMENS, NIXDORF _.. koji na polju kompjutorski potpomognutih konstrukcija, tj. sCAD programlma pomazu pri crtackoj
djelatnostl; mogu izvrsit; (ispuniti) razlicite i mnogobrolne, dakle
rnnogovrsne kriterije: skiciranje ali i toean crtez u razliCitim mjerilima,
obrada crteza dvodimenzionalno (20) i trodimenzionalno (3D),
predstavljanje persj:Jektive s raznih tocaka gledanja, u boji, s rasteriranjem povrsine I projektom sjena, jednostavna izmjena crteza
uvec':anjem iii smanjen)em, premjestanjem pozicija

obavljeno crtanje (kodiranje), lakse je raspoznavanje (komuniciranje).

Vaznost tog grafiekog jezika dovoljno je uotljiva ako ga usporedlmo s bilo kojlm prirodnim jezikom koji se sastoji od rijeei. Jezici
su vrlo razvijeni sustavi komuniciranja. Ipak rijeei jih jezika nisu
podesne iii dovoljne za opisivanj8 kOlieine, oblika i odnosa tiziCkih
objekata. Pazljivo proueije sliku na kojoJ je prikazan razvodni ventil
Ortogonalni crtez razvodnog ventila za napajanje i reguliranje
razine vode parnog kotla (MOB REY)

A.

LU

Opc':e dimenzije razvodnog ventila

A 3 'It = 82,550 mm
B 2%" ~ 66,675 mm
C 5'!,"=133,350mm
D 3 '/,i' = 82,550 mm
E
2" = 50,800 mm
F 10'12' = 266,700 mm

I
o
Slikovili crtez dijelova razvodnog ventila

Sposobnost prostornog predocavanja potrebna je svima koji se

moraju sluziii tehnickim cI1ezima. Na ravnoj povrsini podloge (najeeste paplra iii foiije) crtaju se crte - linije koje prikazuju neki oblik iii
shemu. Osoba koja je crtala nada se da ona Iii neko drugl moze steei
korisnu informaciju raspoznavanjem s toga crteza. Sto je bolje
Dijagram toka
- procesa
konstruiranja

,.
za napajanje i reguliranje razine vode u
parnom kollu i sliku na kojoj je prostorno predocen takav ventil, rasclanjen na
satavne dijelove, a zatim pokusajte sliku
usmeno opisati tako da netko Iko je jos
nije vidio moze precizno zamisliti kako
objekt na sHci izgJeda. To i ne bi bilo
moguee iako bi opis bio na mnogo slranica. Cak. i jednostavan crlez na kojem
je shematski prikazan karakteristican {;-elieni T-profil, bilo bi vrlo tesko opisati rijecima.

Datum
Crtao
V

Ime

Ortogonalni i slikoviti crtez

I-Z
1.1

POjednostavnjeni iii shematski erlez karakleristicnog T-profila

c
x----

-----.x
Na donJoj slici prikazan je reklamni crtez na kojem je vrlo pojednostavnJ8no predocen radni stroj (glodalica s numerickim upravljanjem) u tlocrtu (pogledu odozgo), nacrtu (pogledu sprijeda) i
bokocrtll (ovdje je prikazan pogled zdesna), a istaknute su radne
koordinate x, y, Z, koje su vazne pri odlucivanjll 0 eventualnoj
nabavi, tj. kupnji.

Reklamni crtei glodalice s numerickim upravljanjem

Bokocrt (pogled zdesna)

Nacr! (pogled spri)eda)

Tlocrt (pogled odozgo)

radne koordinate

Oetolj A

)(

900 mrn

('j,OO mrn
<50 iTlfi!

&.

.hidceohk'

~J

dlektricna
kontrola

uljni cirklilacijski
sistem
p===t=="'\

numericka kontrola

Datum

ime

klamni cl'tez

Crt a0
Vldio

1.2
2

___ - . a

Konstrukcijski - sklopni iii radionickl crtel daje sliku pazljivo pripremljenog, tocno dimenzioniranog
papiru, na osnovi kOjeg se izraauju kopije za primjenu u planiranju, proizvodnji, prodaji, servisu itd

opisanog erteza na prozirnom

Dijelovi u sastavu, tzv, sklopni

ertez

Crtez sastava
tzv,
dijelova ,
sklopni crlei,
prikazuje ejelinu sastavljenu
ad vise dijelova,

[III
l

RodlOnicki

((Iei
Slikovitim criezom pokusavaju se prikazati predmeti iii objekti
onakvima kakvima ih vidimo Primjena reklamni ertezi, prospektl,
ilustracije u knjigama, upute za montazu, katalozi rezervnlh dijelava itd,

11 __

~I

1-'-II

2
"'
II

120

..... '

3
ZoglovlJe

SO

soslovnlcom

Radionicki crtez prikazuje stvarni trodimenzionalni objekt bez

obzira na to sto se primjenjuje dvodimenzionalna sllka, tj, ortogonalne projekeije, To je digitalni nacin prikazivanJa jer se ne prikazuju samo stvarnl obrlsi predmeta nego I njegove dimenzije brojcano - ertez bez dimenzija nije dobar tehnicki ertez On je manje
zoran i razumljiv Je samo strutnjaku, ali to je najbolji natin da bi se
jedan predmet iii objekt detaljno prikazao, Primjena: radionicki
ertezi, montazni ertezi, planski erteii, crteii za ponudu i sl.

Datum

erto 0
Vigio

Ime

Dijelovi u sastavu, skJopni i radionicki

crtez
3

1.3

ertez moze nazvati digitalnim. Simboli prikazuju samo ideju 0

nekoj funkeijl, akeiji iii pojmu: simbol je uvijek poruka kOja zamjenjuje jednu iii vise r!jeti.

Mnoslvo se analognih simbola primjenjuje u svim podrucjima. u

eestovnom, vodenom i zracnom prometu. u elektrolehnic.i, elektroniei. SlrOjarstvu, gradevinarstvu, meteorologiji 1 sl Tehnitki se

[:;

Analogni simboli, aklivnosti, uredaji .. ,

~J'

A
z
,

i
a

7b

C:"
-, \1.10
Y'\~'"
.

"

Ii

",

t.

,,_

,.;

y~:"",",...~ .....,
.:'.:,:;....

l,1
1:1
,""

'1" i

. !

-11111f-i II I I 1111-

cp

10

1~)
iL

~
~

o~

f'J
,J

,i c+
,

~
......

b
C

15 -t><}40

20

Gornj8 slike (1-16) prikazuju aktivnosti. pOlmove i uredaje koje smo ispod slike tocno opisali.
Slika __ .
SJika ...
Slika.
Slika .. ,
Slika.
Slika.
Slika __
Slika ..
Slika ...

= akumulatorska

baterija

= redukeijski ventil

= vjezba na konju s hvataljkama

= dvoeilindricni klipni kompresor
= planiranje i projektiranje
= dvostruki manometar
= zupcasta pumpa
= skijanje - spust
= dresura konja

Slika ... =, rucna sisaljka: a - klipna

b - krilna
Slika. __ = vakummetar
Slika ___ = fotolaboratorij
Slika ___ = ejektor: a - ulaz medija,
b - usis, C izlaz (\lak)
Slika __ . = vaterpolo
Slika ... = vijcana sisaljka
Slika. = ravni nepovratni ventil

-----------------------,-----,-------------Datum
Ime
Simboii

Crtoo
Vldio

I-Z

1.4
4

Shematski crtez pOJednostavnJen je prikaz sirnbollma za odredene

sastavne dijelove Prirnjena: elektritne instalaclje. cjevovodi. opis

funkci/a. uk/jucivanje (saltan/e),

5heme (npr. venti!'1 i protok) itd.

upravljanje,

razne

tunkCljske

Pojednostavnjen i shematski prikaz cijevnog voda 5 priborom

Pri crtanju ci/evnih vodovoda vazno je tocno prikazatl ra5pored cijevi i prlbora. duzine
cijevi i razrnak elemenata cijevnog voda. Zato 5e takve Instalaclje crtaju shematski. a
njlhov pribor simbolima

1 - ogronok

slavlnu ! p'pac )

Shemat5ki prikaz tokarskog stroia

Hidraulicki ureaaj za ucvrscivanje predmela u celjusti tokarskog stroja

Shemalski prikaz utvrsCivanja predmela u celjusli tokarskog slroja pomOClJ

hidraulickog ureaaja

Datum
Cr to 0
VldlO

Ime

Shematski crtez

-------------------------------------------5

1.5

Crte - tinnje

2.

Svaka slika - projekeija objekta prikazana je na tehnickom.ertezu

razlititim vrstama j sirinama linija (pojam debljine zamijenili smo
sirinom l!nije). Tako prikazane slike jasne su, a crtez pregledan
Crta se najtesce olovkom iii tusem Jer se tako iuaBeni ertezi jasno
kopira)U.

Radi ar:hiviranja tehnitke dokumentacije na rnikrofilmu, a da bi se'

dobile snimke koje ce omoguciti potrebna uvetavanja, standard iz
1964. zamijenjen je novim koji je 'od 1973. godine obvezatan, Tim
standardom propisane su ove vrste liniia:

o ----,----b

SIrOf(8 puna til JfniJ8

uska puna iii limja

'0

Isprekidana iii linile

~tI"~

0,70
-0,35

,1

-e>"n<~

--~-------------------050
mQX lZ
max l,
,
~~

-I
r-- . .. - .- 070
d.
. ._.
-211~' ~'rre ______________0,35
f
. 0,35
~

LiskE' erta - to!;ka III linija

slobodnom rukom iii linlja

15 Z

"j

Pravi izgled svih sest vrsta linija za Jinijsku skupinu 0,7 prikazan je na gornjoj slici,
Tehnicke crteie treba crtati sirinama linija prema novom standardu, ito:
Primarno (Red 1)
sirina liniie
,

----.----

~ 0,13 ill

0:~~__ 1~25 ~ __fO'35m

oznaka boje
na prrboru

liubieasta

crvena

bijela

zuta

Dok se iDS pnmJenjuje stari pribor za ertanie, umjesto linija reda 1. mOle se ertati linijama reda 2, ito:
Iznimno (Red 2)

--:--_..
sirrna Imiie

-"-""-I

~-..
0,1

0,2

0,3

Ako se erta isti predmet na razlititim formatima papira, onda se

pnmjenJuju sirine linija kao sio je prikazano u donjoj slici.

0,13

fT". _____________ .

Zb'Og bolje preglednosti crteza i zahtjeva' za izradu mikrofilmova

sve vrste linija na jednom crtezu ertaju se u tri stupnja sirine, To
ovisi 0 velicini formata i mjerilu ertanja. Zato su odreBene ove
sirine linija:

Ijubicas\a

oLr':8 I(8 j
vrsle
IHllje

la

-e_

1,4 mm

-_._-4)--8

mOl

Crtao
Vidio

0,35 0,5

0,7
0,35
0,5

o}
0,35
0,35

1,0
0,5
0,7
1,0
0,5
0,5

1,4
0,7
1,0
1,4
0,7
0,7

0,3
0,1
0,2
0,3
0,1
0,1 1

0,5
0,2
0,3
0,5
0,2
0,2

0,8
0,3
0,4
0,8
0,3
0,3

1.2
0,4
0,6
1,2
0,4
0,4

Izrazenije tiskane vrijednosli prioriietne su i Ie cetiri osnovne

linijskA skupine treba primijeniti pri erianju, Dok se jos primjenjuje
stari pribor za crtanje; umjesto linija reda 1 moze se criati linijama
reda 2
Najsirom punom IinijOm u skupini ertaju se vidljivi bridovi i konture
objekala, zavrsetak navoja, simboli za zavarivanje i sl.
Usldm punim linijama erlaju se kotne i pomocne kotne linije,
srafure, pokazne linije, znakovi obrade, dijagonale za oznacivanje
ravnih ploha, mJ8sta previjanja, konture susjednih dijelova pri
prikazlvanju meBusobne veze, zatim navoji itd,
Isprekidanim linijama prikazuju se nevidljivi bridovi i bridovi zaklonjeni prozirnirn lflalerijCllulI1, kru~rlice korijena zuba zupcanika,
zupcaste letve i puznog vijka.
Sirokom erta - lockom prikazuJe se tok zamisljenog presjeka' i
oznake duzine pri povrsinskoj iii toplinskoj obradi.
Uskom erta - tockom prikazuje se simetrala (glavna i pomocna),
konture konatno obraBenogobjekta, dodaci la obradu, kontrure
dijEjlova koji leze ispred nacrtanog objekta, ispruieni obliei, granice posebno prikazanih pojedinosti na drugom mjestu u vecem
mjerilu, granicni poJoiaji poluga, rutica itd.
Linija slobodnom rukom primjenjuje se za prikaZ'ivanje prijeloma i
prekida metala, kamena, izolaeijskih materijala Ie prijeloma drveta
(eiK-cak jinija), presjeka drve!a itd,

_O,7..o_m_m_ _....

Datum

0,13m 0,18 0,25

0,18 tTl 0,25 0,35
,?5 !!I 0,35 0,5
0,13 m 0,18 0,25
0,13m 0,18 0,25

0,50 rnm

2,0

0,25 in

zuta

a
- - ,___ - - w0,35 mm

--_.REO 2 (iznimno)

RED 1 (prioriietno)

r"
d.
e

. . 0251

Linijske skupine

f---------.-------

Ime

Vrste i sirine linija

2.1
6

Pros tarno predodbo predmelo

Lri- r
I , I
II
II

I ,

nocrl

(--+-~
I
I

I
I

Tehnlcki crlez
predmelo
Formati crteza

-~ [:1;~

sirina
Iinija

Ilocrt
t- _-_

+---1------

0,16 mm

JIl!\

O.C~i

mrn

035 mrn

" - r--

r------i

AS
i manji form ali

A=

mm

, .0

mm

~.

;;

,;

0.5 men
0.7

A-I
i veti

A2
i manji Tormati

""

~~

Na jednorn tehniekom crtezu mogu se primijeniti tl'i

sirine linija prema odgovarajucoj skupini. Nalcesce
tako kao sto je pokazano na gO-mjoj tabliei.

Crtati tusem valja poslile laganog povlacenja olovkom ovim redom:

1. Vitiljive linije - oZllake presjecnih ravnilla, male krugove, velike

2.
3.
4.
5_
6.

krugove, male lukove, vel ike lukoYe, nepraYilne kriyulje, vodoraYne linije, okomite linile, kose linije
Nevidljive linije - istim redom I<ao u tock! 1.
Simetralne linije_
Uske linije - linije prijeloma, kotne linije, linije Mature,
Kotne strelice, kotne brojeve ! oznake. speciliene pribilJeske I
opce pribiljeske u zaglavlju i sastavnici.
9kvir crteza.
Na kraju crtei obrezati.

Prirodno je, 2a desnoruke, da rayne linije crtaju kako pokazuJe

slika dolje abc d.
Ako se rad! tako, sledi se vrijeme, a najmanje je vjerojatno da ce se
izostaviti neka linija. Prirodno je da se tusira odozgo prema dolje i
slijeva udesno.

------------------.-------------,,---,----,---Dotum

Crtoo

Ime

Skupine linija i primjena

2.2

Vi io
7

~\\~"'---~111-----

linija olovke

$-

'--___:::1

Ius linija

-$

[c

/ ___ _
_ _,..Ip_.la..

..

Linija olovke treba bit! u sredlni linije tusa (slika a).

Ispravno

-----L ~eispravno
Pri crtanju spoJa ravnih linija. spOjni dljelovi ne smiju prelaziti
dopustenu granieu niti se nepotpuno spajati (slika b). Kruzniea
mora biti ispravno naertana (slika c). SPOj kruzne i rayne linije treba

ostvariti tako da se ne primijeti razlika u sirini osnovne linije na

mjestu spoJa (slika d)

Jasnoca erteza ovisi 0 ispravnom ertanJu isprekidanih linlJa kOje oznacuju nevidljive bridove. Ako su isprekidane linije blizLJ jedna
drugoj.heba ih ertati kao na sliel a. Ako isprekldana jinija sijece punu liniju. treba postupitl kao na sliei b. Kako se isprekidana linija
nastavlja u Istom pravcu na punu IlnilU. pokazuje slika c. Ako Ie isprekidana linlla okomita na punu. dodiruje je slika d: okomlt
prijelaz (nastavak) dviju isprekidanih linila pokazan je na sliei e, f.

I
I

~~----c

Nacrtano je ispravno i neispravno

ortogo~alno

_~ __ le_~

rjesenje. Ponistite neispravno rjesenje dvjema prekrizenim crtama

Stozast upust za glavu vijka. na potetku provrta (prikazan isprekidanom linijom) predocen je na sliei g, a stozati zavrsetak u provrtu
sto ga objikuje svrdlo. na sliei h. Na sliei i prikazano je kako 5e kruzne i5prekldane linije nastavljaju na punu kruznu lini}u. Pri
ertanju isprekidanih linija kOle se nastavli3jU preko 14 iii 1.'2 nevldljive kruzniee treba postupiti kao na sliei j, k, I.

~= -~I

Nacrtano je ispravno i neispravno ort090nalno rjesenje.

Ponistite neispravno rjesenje dvjema prekrizenim cliama

- '@J
WJ

. [illJ1'I
[illJ
~.)I

I /"1 "" \

erta 0
Vidio

Ime

T. "-

. . ' ---8)

,,}

"

Dotum

----------------Crtanje punih i isprekidanih

linija
8

2.3

3. Tehnicko pismo
Sve 6esGa pnmJena mikrosnimanja lehnickih crteza radi arhiviranja
i publiciranja uVjelovala je primjenu novog pribora za crtanje i
sablona za opisivanje nazvanih RED 1 (radi prioriteta primjene).
Sablone za opisivanje i pribor za crtanje oznaceni su znakom ill i
rijecju mikronorm", Osim toga, na sablonama za opisivanJe
oznac~ni su simboli u boji koji odgovaraju simbolima na perima
(rapidografima) za pisanje odgovarajuee sirine linije, tj. sirine traga
slova, broieva iznakova,

Za uspravno i koso tehnicko pismo (normalno, tj. srednj8)

odreaene su visine pisma, sirine iinija, tj, tragova pera za pisanJe i
oznake u boji.
ISO 3098/1

sirina
li~e

m
mm

T-ehnicko pismo uspravno usko ISO 3098/1, DIN 6776, Tip A

..

E.ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ

0,25

I -:1<;DO,123456789c-

Osnovnekarakteristike uspravnog uskog pisma.

_
.
"l-rr~iCJt
-1L

:::

!T nl/I(

._

JSJIlJLUSp.LCLVJl.O_,~~
el,"

Tip A
DIN 17

srednje
pismo

usko
pismo

crvena

1,8

bijela

2,5

--------2,5

.-

3,5
'-'_.'._-

----~

..

5,0

3,5

zuta

_.'--'---

-----1-"

[(&7E;;-=+x -:0-V%)]

.~

0,35

~aabcdefghjjklmnbpqrstuvwxyz[J 0

~ ~

bOla

Tip B
DIN 16

"-

0,5

smeaa

5,0

7,0

0,7

plava

7,0

10,0

1,0

narancasta

10,0

14,0

1,4

zelena

14,0

20,0

2,0

siva

-_.

20,0

Pri pisanju slobodnom rukom tehnickim pismom pOlrebno je

postupiti prema uputama za pisanje pojedinog dijela slova, broja
iii znaka oznacenim na donjoj slici.

(dooati oznaku slandarda)

Praviln; potezi pri pisanju uspravnim tehnickim pismom

I to pismo ispisuje se novim priborom za crtanje oznacen ill (RED

1), olovkom iii tusem, slobodnom rukom, pomoGu speCijalnih
sabiona, pisacim strojem iii NC- scriberom. To je ureaaj za pisanje i
crtanje' upravljan mikroprocesorom,
Pri radu novim nacinom p'OtrebQ,o Je manje pribora za crtanje i
opisivanje: postignul je stupnjevil rasl- pad sirina linija u skokovima v2 prema formatima crleza', postizu 5e optimalna rjesenja u
konlra5tu, sirini linija, visini i proporciji sJova, brojeva i znakova 1310 omogutuje da pri mikrosnimanju i naknadnom uveeanju crtezi
ponovno imaju normalne sirine linija i znakova, pa se eventualno
potrebne izmjene mogu obavili istim priborom za crtanje i sablonama za opisivanje. Osim toga, za oko 1i3 manja je I duzina teksta.
Sve 10 racionalizlra rad, Za crteze kojl nlsu namljenjenl mikrosnlmanju to je takoaer vrlo vazno.
Za upisivanje u zaglavlja i sastavnice svih formata i za kOliranje
crteza koji nisu predviaenl za umanjenja preporucuje se vislna
pisma h = 3,5 mm.
Za formate A2 i veee, koji su predviaeni za umanjenja, preporu6uje
se visina pisma h ~ 5 mm,
Pri pisanju razlomaka brojnik i nazivnik odvajaju se kosom razlomackom crlom, a pOledinetno i svi zajedno 'Imaju jednaku visinu h,
Razni simboli, znakovi povrsinske hrapavosti (kvalitete povrsine),
znakovi zavarivanja i sl. prilagoBuju se normalnoj visini pisma.
Za owake pogleda, zamisljenog presjel<a i za deta1j, koji se
prikazuju u veeem mjerilu, opisivanje i kOliranje obavlja se pismom
visine veee za jedan stupanj od normalnog (npr. h = 5 mm, ako je
visina normalnog pisma h = 3,5 mm).
Razni indeksi, eksponenti i sl. pisu se pismom manje visine za
jedan stupanj od normalnoga (npr. h = 2,5 mm, ako je visina normalnog pi sma h = 3,5 mm).

mijenja se polozaj
olovke i ruke

uspravne
linije
slova

kose linije
lijevo
i desno

horizontalne
linije
slova

lijevi i desni
zavoji slova

1'/

FI LM
1<"1 rl
Rijec film napisana je tehnickim pismom jednakog
razmaka izmeau slova.

Rijec film napisana je lehnickim pismorn nejednakog razmaka izmeau slova

ali ulednacenije povrsine
meau siovima,

Tehnitko pismo uspravno usko DIN 17

A3COEGHJKLMNO,PRSTUVWXYZI1 34567oo90)o(
abcJdefghijktmnopqrstuvwxyzn [(6\?!::~=+XO/O)]
Otisa!( sablonom h = 7 mm
----~-----,.---.----"------.-----------

Datum

me

Tehnicko pismo

erta 0
Vidio

M-Z

3.1

____________________________
m _ _ _ _ _ _ _ _ _ __

ABCDE FGHIJKLMNOPQRSTUVWXY Z 0123456789 abcdefghijklmnopqrs tuvwx yz

AAAAt,\tl(EEEEEN66oosuuuUZ 0nCX~fl
45!02 56+ 0,2 67:':015 78

~~ 89~12H~$

069,+-x:=1 II % %0 OBrvX!71([&'''j)

-,...... A

Vvi ~(\J)-

{tl} @[?l]G025)145671#..L=oO[~",,~.LJ -V~-+ ~ ~ ~//

o

Od brojnih NC - scribera kOje se danas upotrebljava u zemljama

u kojima masovna i svestrana primjena sve savrsenijih mikroprocesora
poslaje so/ldna podloga robotiziranog privre6ivanjll, upoznat cemo
LlNEX 801.
I)

'" i.., Aoy

Aby

AbY Aby

Aby

Ay

Odjednom prima do cetiri programa modula, koji sadrze iii niz simbola iii
specijalne programe iii do 7000 slovnih znakova memorite U sChriber je
ugra6en kalkulator za proracune iii kontrolu dirnenzija a rezultali mogu
biti ispisani.

Razni modeli memorije:

Memory - s 1650, 3500 iii 7000 slova u obliku recenice iii sl.
Figure sa 100 do 250 figura iii simbola neke profesije.
Symbol - zamjenjuje funkcije "g" drugima.
Font - s raznim lipovima slova MICROFONT, ISO 3098/1, DIN 1451,

1. UNLESS OTHERWISf
RESIST ANCE VALUES
CAPACIT ANCE VALUE

~XloU

2. TERMINAL NUMBERI
REFERENCE ONL Y REI
OF TERMINALS AND M
IN DIAGRAM BELOW,

~S

3. VOL T AGES MEASUf

COMMON TERMINAL W

f0'v

801 scriber

ABeD FGH

III Z}M

cd f

-~

-~--~
- - -~ vb

XK
X

~[8j]23

ij~

ABCDEFGHIJKLMNOPQRST
abed efgh ijklm nopqr 5 tuv wx

EO 0 Z

DIMENSIONS IN BRAC
ARE IN M1LLlMETRES,
Weitergabe sowle Vervlel Uil ti
lage, Verwertung und Mitteilul
gestattet, soweit nleht ausdri
Zuwlederhandlungen verpflieh
ersatz Alle Reehte fur den Fe
oder Gebrauehsmus ter-Eintr al

DIN 17, grcka iii Cirilicka slova i sl.

Special - s narucenirn simbolima po zelji klijenla Ij. kupca.
NC - scriber LlNEX 802 ima memoriju 32kb (kilobila) Uz odgovarajuci
program moze se prikljutili na veliki kompjuter,

[TI[]]

xJfV

A6SrD,EC1nu
-

~rhrl,

D----t

~0C1l8

eUnus:i
---,,-------------"----------------Datum
Ime
[rtoo
Vldio

Zapisi, simboli i ca1ezi

s NC - UNEX 801
10

3.2

Primjenjuje se i eleklronicki upravljacki crtac xJy koji se postavlja

na ertez, a ima memorijU od 16 kb (kilobita), Uredaj je olvoren
prema ertezu, ima normalnu taslaluru i speeijalne znakove za
tehnicko opisivanje i ertanj8 Posjeduje mikrokasete i specijalnu
tastaturll za upravljanj8. Programi se mogu izmjenjivati pomoGu
EPROM-a (to su cipovi - integrirani krugovi - koji omogucuju
upisivanje programa i naknadno brisanje pomo(;u ultravioletnog
svjetla da bi se unio novi zeljeni program). Pri direktnom konstrlli-

ranju smalra se da se dvije trecine vremena trosi za detaljiranje. To

su uglavnom rutine koje se mogu ostvariti na elektronicnom
crtacem sistemu s memorijom i time posliei znalne ustede.
Na donjoj sliei pOjednostavnjeno je predocen KOMBI-PLOTTER 1
formata Ai (uspravni format) pokretljiv preko eijele ertace
povrsine i povezan s kompjuterom koji ima gralicki tablet 2, videoterminal 3, stampac 4, digitalni ertaci slroj 5 I pomocne memorije- d'lskele 6.

Jedan noviji model COMB I-PLOT (Computer Graphik Systeme

GmbH) prikazan je na ovoj fotografiji.
Kombi-plol preuzima posao dimenzioniranj'a i opisivanja erteza,
ispisuje rezultate proracuna, erta dijagrame stalislike, upute i ostali
tekst. Moze posluziti za izradu programa za alatne strojeve s
numerickim uprav!janjem.
Jednako tako moze crtati z:nakove i simbole koji su spremljeni u
memoriju i poziva ih se preko tastature uz pogodnost da se vise
simbola moze medusobno povezati u kompletni ertez.

Datum
Crtoo
Vidio

Ime

Kombi-ploter xly, stano plot III

3.3
11

Instrukcija za vjezbe pisanja tehnickim pismolTI

--~---T--I---'---

r -L]_ _ _' f_---=-~_-_=_---~--'

_-=--_----=---'--~'~==-_-_---=-_'===~~_'_=_---=_-_=_-'_--=_"---_

'F' ...LJ-========_--='-'_--=_----_-_----_'--_--_---._-_-_--_-_-_,.,..==-_--_-~_-_---,---'--_==__-_=__'=_--=-_-_----=--

'E

J.E~~___,___--==-'-~-_--____'_~=__-_-~.-~--=--=-..;..-~_'_--_'~'-~--'-----=--===-_"-'_-_--'_:-_...:..:-_'-~-::'-'-----'-~-----=------------------r---'-'---'-------,-,----,:-.-,-

'H lC-'-,,-",~---.\TTF!
'V Y I i I

ri

I'

-~~--'-----

i '

-----'--,----------------;------,----,,------------

'I-v T,~

c.

!~~_

'1"1 M \/

/'

'N -'-N-'-----.i-'--~_"___--_--'----""---=~_---_"_=__==_----;:\_'_"----'-"-\--c_--"~_---_'_"~

-=-_-_

--_'--~'_'_=-_-~-\_'_"-_-_-=--=\=\==-_-_"-~',

___'___'__ _

,/{7 lr?----r--7---7- ------/-----.- 'J _J1u-__~,'~'---------.----'~'---------------~---~---------~---------~---

'X' X=-, -\\--.-------- ----------------------1.-----,- ------,--------------,-

..

----;'---'--.----'.--~-.\' --.,.............-N---7-~""':--\--:------J-:

I
'Vr
'L- -C-, -.---,-------------, -------'--.,-------,---------------'-, \

;i

---------------

~--

~r-~--~-~----------~~--~-~T-~------------'----~~-------------------~-----~---,---~-,-------

'07 n=T)

~-TT-----TiJ----)

-'-I----~!- - - j - - - - - ; - - - - \-'.-

'Q; ~J]~~~~_i~J~-~",__i~':~I-,_-_-~n~~~-___'~:-;_-__-_-_,~t__~-~i_ _ _~____,~,:____---_~_-~-~===~~_-~(~i_,~~~_1

: ;
_-~_--'--/'_'__-~_-_'-_'_'--'_c'_-_'--=-_='_'_'~-_-_---_---==_---_--_-'~---_-_-_-_-"':'r'-~_-_-_--===~_--==-_'_-_==-====:~'L~T...~=::?_=__'===-----,:-/-,-'
v
(-IT'~C~-~---""------r'-----~----. -,---------'-,-'-----r----'~

lV

It

II

('

'61L (,-;
J

---r:;---n-----:--c"

?-'j'----;---r,--.
~:'

-.,:---,--1.'"',,--------"---- ':f','" ------

----~2-------:~----(.

I-~--'---:T---~~--

--

~----

---------

---.------.-_..---.-..------r-----.-- ----- ----_.--

.,-

18:

S~

r
;

'S S (;
JV

r'

-~

...'

r<
;

'f

!'

-,---

('I

"~ )

"

r
,-,

('

-'

,J

'I
/"

Bez obzira na fantasticne" mogucnosti NC-strojeva buducnost1

Ijude tehnicldh profesija uvijek ce krasiti sposobnost besprijekor,

>

1"

-,--,---

nog opisivanJa tehnickih i drugih dokumenata pravilnim tehnickim

pismom,

-------_._-----------_._---------"._......._----_...........,.-------,
Datum

erta 0

-Vidio
-----,

Ime

Metodi
pisanja velikih
tehnickih slova
12

3.4

--

lnslrukcija za vjezbe pisanja tehhickimpismom

j ]-- ... - - -..

---~.

---.------.-.-~------.---

... ,-

.-- ...

j
...

-"'---';;

---~.----'

--- ...

_--_._--- -,------_.,."---------.---

y7-----~~----~-7--~------~~------------------~~

__ _--------------_._.. _---

-,-- ._-.
..
- - . - - - - - - ..

-------_._--.-----------,

fl!TI

--_ ..

"

--'

..

------. .-

-- . __ .-----_._-----

'hi ]-::-::=-~-::-::
- - - - .. - - -...- - -

-----."_. -------._--.

----.--~-

,"

------_._--------_._-----"
.. -_.--_._------.-

.. ~-----~--.----.

- - - - - . - --.---- ----------.---.--.--.--- ._-------

frl.-Jl.J.l.Ll_-,'-,I...:'_--,--I..:. 1-'"._--_-._---_----;>'~;-,--',',;,,"_-_-_--'-,'-'_-_-_--====~_-_-_-_-====_-_-_--_-==_-L-_=__===_--_'r_'\-.J.\-_-_-,-I.:..L_ _- '_'_'-~-_--_--'-(-,-.,'-'---_--_.~--_-_-_

- - - - ----_ .. _----- . - - \1.'1[---.. - --'---- -------" ,,--"--.-.
--.----.------~

.- ,- - - - ._--=====

-~:------.-----,-;--.---

--".--,--_._,-----/

i' ,

----,,------_.--------.----:~-----.---'----

~===::;::::===:;::;~:;=:=====~==-;:;======;:;:::=:;==-==;:;:::=::::;:::=:::=::;;:.:=====;;::::====-;;::=.-----

':~___~~__~~~___~__~____~_L_ _~~~_~_ _~_ _~_ _ _ _ _ _~_

.. ,-

'f}

TI

'I}

n--==-t-

~----.---.--.

--

---;-A~-- (;------~--

I)

.... ' ....., .....

( !..

..

. --:=.=.::----::-:::----.'.------_.-.-.

:::;:;::=======;;::=--~=========-========-::======-.:: -~--.--- ~---~---~--:::::------------------~------.-

,;),~----~---+~----~~----~-------~--~----~----~~--~----------------------~~--~~

Ij--T-~'---~-~---

'Ql1r
---'VJ-"-::'-

---------:-,-:-

. 1 - - - - - '-~---.-.,-~-.---------._::_-~-----

"I
,

~-~-T--. :------~---------------------------

\
-------,.,.------

S :s='S3.~--~-----~------~~~~~--~--~------~------~------~-'-----------------'-~

....,

,I' I,

I [

--

V 'yVA

(FlfR

ZZii/j

.... '

1-1

linije, Tekst za pisanje izmedu usporednica - paralera odredite

sami, Prema potrebi vl8zbe S8 mogu nastaviti.

Osnovne vjestine pisanja tehnickim pismom postizu se poslije

uspjesno obavljenih osnovnih vjeibL Pr'I pisanju lehnitkim pis mom
na svim radnim listama korisno je nacrtati okomite uske rayne

---------,-----,-------Datum

Crt 00
Vidio

Ime

etodika pisanja malih

tehnickih slova
13

3.5

Instrukcija za vjezbe pisanja brojeva

"l r r--:\T

~t;T:-- -T-"~---u-.

;--u--r~-~-:

3:->r-' ..-----:------------..
-~-

~_=

~~L-~-~.:=-=-~._~_.;

__. ____

'5
---:-.. . . .:-.-----.. ------- . -_ .
J7 T---7 -7-",/-..
'9 g- ":---c;'
1[0=--- r:-u~~ty_2::;-0"__--.. ---,--_,r:CllJI~5------~~-

~- --~-

c---.,-7-;---.~--;---\

- .-.- - ---,---,-"'--.- -

cf-9-,----~,-.' ~~j-.-.--.-----'.

.~gR-~~-~-------

-.---.-- - -

Brojevi h = 5 mm

;\

..... )

Alfanumeritki zapisi i oznake h = 7 mm

Alfanumeritki zapisi i oznake h = 5 mm

Alfanumerlcki zapisi i oznake h = 3,5 mm

Alfanumericki zapisi i oznake h = 2,5 mm

-------------------Datum
erta 0
Vldio

Ime

Brojevi, aU:anumericki zapisi

i oznake

--=----~.------------------------------------------------------14

M-Z
3.6

4. Formati, zaglavlja, mjerila

Formati papira reda A primjenjuju se za sve tehnicke crteze, za
tiskane skice s kotama, tlskane crteze. listove standarda i razne
obrasce.

Mogu se upotrebljavati uzduzno iii poprecno.

Za crtanje dugackih objekata dopusta se upotreba produzenog
formata sastavljenog od jednakih iii susjednih formata.

A2 = 2A3
~

AO = 2 Al
~

X 420

1189 X 841

POjedinacne predmete, razne sklopove i Wave objekte prikazulemo tehnickim crtezom na odredenom tormatu papira. Standardom propisano je da
primjenjuju formati reda A, pocevsi od AO do A6
je najveci a A6 najmanji format. Manji formati
se prepolovljivanjem veceg formata.

Norrnalni polozaj zaglavlja,

odnosno sastavnice.

Ucrtavanje okvira crteza nije obvezatno.

">rv
OJ

rv
N

.
G.l
0

AI. =ZA5

ro 'c

>
o rv
-1i)
o rv

'N

Q(j)

'c
-rv
E
~

297 x 210

(j)

0'0

A3 = 2M

LI20 X 297
-0
o

A6

.~

">rv
Na formatima A3, A4 i A5
ostavlja se s lijeve strane
slobodno polje od 20 mm
radi ulaganja crteza u
mapu.

148 x 105

OJ

rv
N

Oro 0>
'N C,)

.2 'c

0>

Qrv

.C

(f)

roo

Ec
~

ZC

Datum

A6

(f)

148 X 105

Ime

Crto 0

Forrnati papira za tehnicke crteze

4.1

Vidio

--------------------

15

Ovdje je prikazano nepopunjeno normalno iii povecano zaglavlje

za tor mate crteza A4 - AO.

Zaglavlje je pripremljeno za upisivanje brzim stampaclm iii pisacim

strojem. Za svaki znak odreden je pravokutnlk a x b (dimenzije su
kotirane).

Okvir zaglavlja crta se Ilnijom sirine 0.7. glavna polja 0.35. a os\ale
linije 0,18.

_ .. -

II b

-30 X
-'

....

17

=~

.b

C! X
....

..... - 41A rX-

-Ix rd

....

-_ .. -

...

.
..

- ..
14 b o b

...

1)(

Q.

It

_..

.-

jb -

._-"' ----

..

Cl

-:t

..- ..

.-.

..

~Lu

0
Sir.
.8 . Cl...
~ :i=

,.(f)

.-.-

~Q_~ ~ bi
I I

!o-

.-

...

.- ..

~ OX 3b o ~
x 3b

IQ

3 x

..

x I Ii

('.J

r--

(Y) 1..0

""- ""-

Cl

-:t

x II

'u <.ri

4b

..

3.. b
"

.5

-.

_. 250'

_.

11/.

'1

..

I - ..

- ---

0 ..- 1

-- --

....

I,

.~ t"Q

-r

a!b

0)

R"

q~
5:;"'"
0

Vl
0

stampoc
2.54 -..JJib
PISOCI stroJ 2.60

zo normoino zogloviJe 72b = 187.2

~----~~~~~~-~~~~~--------------~-I
zo uvecono zoglovlje
= 259.2

Primjer zaglavlja sa sastavnicom koje upotreb!java ISKRA iz Kranja .

Dopustni odstopi

za netolerirane mere

Hrapavost
povrSin

>

'"0
'"c:0

'"
N

"-

kosov
obdelava

predmet

gradivo

st..

ka dmirano

4.V1. 83.

konst.

Q)

.D

E
<Ii
E

kontr.

<Ii

list !it.
oznaka

."-

podpis

C.

medlo

predmet

'"

"0

1: 1

Pokrov filtra

'"
c..

</)

izdelek

fiLTER

Dotum
Crtoo
Vidio

opomba

[jJ

RANJ

ELEKTRONIKA .. HORJUL

VI

,:,t:

listov

...

dne

koda

C.0445

gradivo
risal

poz.

koda

21 313 425

arh. st.

Ime

Zaglavlje za radionicki

crt(~z

4.2
16

D...

Cl

c:

;---... o
u

-:t

--

I(

--.-.

_.

-.-

....

_.---.

~}

..

a .IT.
G 40-

Cl

is

Nepopunjeni obrazac konslrukciiskog dokumenla formata A4

II

Ln

Svaki tehnicki crtei: mora imati zaglavlje kOje sluti za

upisivanje osnovnih podataka potrebnih za identifikaciju i upotrebljavanje crtela.
Zaglavlje se smjesta u donji desni dio crtela.

Pri popunjavanju rubrika u zaglavlju i sastavrtici obvezatno je da se u rubriku materijal upise

oznaka prema standardu za one materijale za kOje posloji takva oznaka; u rubriku stand
upisuje se ime i potpis osobe odgovorne za uskladivanje ucrtanih podataka sa standardima.
Prazne rubrike popunjava svako poduzece prema vlastitim potrebama. Sve izmjene na crtezu
potrebno je prikazati tabelarno prema uzorku tablice u zaglavlju.

'-U krugovima obiljezena su polja u koja se upisu}u odgovarajuci podaci.

Upisuje 5e

U potje

Izmjena
Datum i pot pis obradivaca dokurnenta (odgovorna osoba za konstrukciju i podatke u zaglavlju i
sastavnici)
Naziv, oblik i velicina (ne prema konacnoj namjeni nego prema standardu)
Radna organizaciJa
Oznaka dokumenta - proizvodata iii vlasnika dokumenta
Redni broj lista dokumenta i ukupan broj listova
dokumenta (npr. projekta)
Oznaka predmeta predocenog dokumentom (klasifikacija)
Izvorni dokument
Zamjena za. , .
Pripadnost sklopu, veza s odvo}enom sastavnicom, siandardom, toieranci}om (nastavak polja 7)
Tolerancija slobodnih mjera
Oznake razreda (klase) iii stupnja (kvalitete) povrsinske hrapavosti koji nisu oznaceni na predmetu
Glavno mjerilo
Neto - masa (kg/Kom) prikazanog izratka
Oznaka sirovine, oblika poJuproizvoda, standarda; broj modeta odljevka, otkovka i sl.

1
2 i 3

4
5
6

r-

8
98
9b
10

t>- 8,

11
12

13

14

15

Na gornju liniju moze se

prikljutiti pomocna sastavnica koja obuhvaca i standardne dijelove i ostale dijelove kOJi se ne crtajU a
pripadaju crtezu, t). naertanom sklopu.

(@

('.J

(frftri\

\ 8/

17,8
... '"

r--

CO

('.J

"

-r! -q~~
,4,-

@~,

(f)

@
\,

lJJ

\,

JJ

-K7)
I

1\

Ln

187, 2
210

'

-------Datum

=J

:(2) ~

--

Crt a0

r-0)

Dodatak osnovnom zaglavIju prema potrebi proizvoaaca iii korisnika proizvoda.

"

II

'"

r
-

------------,------------Ime

Obrazac konstrukcijskog dokumenta

4.3

o
17

Crtezirna se predocuju predrneti

razlicilih velicina.
Na radionickirn crtezirna najcesce
predmeti prikazani u naravnoj
velicini 1 . 1.

Mjerilo S8 oznacuje rijecju Mjerila, skracenicom M iii samo

brojkarna.

5U

Vece predmete crtamo umanJena,

a manje uvecana.
U tehnickoj praksi predmete cesta
ne mazemo prikazati u naravnoj
velicini M 1 : 1, pa se crta u uvecanom iii uman/enom mjerilu.

Za umanjenja standardom
odredena ova mierila:

MJerilo 1 1
iii

M11

1 'I

su

-1:2,51:201:200

15 150 1500

10
1.100

(1: 2)

1.1000

Valjkasta cahura nacrtana u rnjerilu (omjeru) 2 : 1 I

Za uvetanja standardom
odrecena ova mierila:

su

7.. '."' ,-J 1 10

Ako na istam crtezu postoji vise

mjerila, glQvno sc mjcrilo oznacuje vecirn, a oslala manjim brojevi
ma. Manje brojeve mjerila treba
ponavna ispisati Iwd odgovarajute projekcije. Za predmete uz
koje u crtezu nije navedeno mjeri10 vrijedi glavno rnjerilo.

21

Datum
Crtao
Vidio

Ime

MjerUa, omjeri, razmjeri

4.4
18

Broj mjere na crtezu - (kola) oznacuje uvijek slvarnu mjeru predmeta izrade. Na tehnickim crlezima u slrojarstvu sve mjere (kote)
predmeta daju se u milimelrima.

Mjerilo

znaci

....

,0

Pri ertanju koristi se mjerilo za

povecanje

prOjekcija.
slika, erlez

...------.

~I

normaina velicina

predmet
rada

projekeija,
sli'Ka, crtez

,0

smanjenje

predmet
rada

projekcija,
siika, crtet

predmet
rada

CJ:CJ CJ:CJ
.

I : 1..-..--....-1

------l

..
.
.

..
..
..

Zadafak
1. Ukrug ispod rijet; "povecanje, normaina velicina, "sm.anjenje ucrtajte cidgovarajuci 2nak za jednakost (.;.); veeiod
. (, manji od ).

2. iJ pra)/pkutni~tll.!pisite osnovni iii tipicni primjer brojevima

3. Nalinijah-)'" 'f)apisite 'jos dva primjera mjerila prema logic nom
'redunijefila.zi3 povecanje odnosno umanjenje,

4, Ispunite donju tablicu,

I/IIIIIII-

Predmet rada ima mjeru

Ta mjera erta se
na ertezu.

......
......

34

150

80 318 625

'?1

:1
M 1: 2,5
~~ 1: 5
!V!

(-

'5. Odredite m)erilanacrtanih mjera - dimenzija,

'------~----~"1

725

~-----------------------------

215

I~

2800

~!

~,------------------~

M
Dot UIll
Vldio

100

30

M
M

erta 0

------

~--~'

IIII e

Mjerila, omjeri, razmjeri

- zadaci-

4.5
.----~----------------------------------~-----19

5. Osnovne geometrijske konstrukcije

Grafreko rjesenje konstrukcijskih problema i toenost konstrukci)e
svakako je vazan zadatak tehnickog crtanja. Tocnost je relativna
Naprimjer trodioba (trisekci)a) kuta ne maze se tocno izvesti
ravnatom i sestarom. Za rjesenje tog problema ravnalom i sestarom
postoje mnoge konstrukcije (vise od 100), ali za sve se moze
jednostavnom atgebarskom analrzom pokazati da su same priblizne, tl. ne daju teoretski tocno fjesenje. Slicno je i s konstrukcijom pravilnog sedmerokutnika iii deveterOkutnika ako je poznat
polumj8r kruznice itd.
lone konstrukcije za koje se moze teoretski pokazali da se daju tocno
izvesti odredenim priborom za crtanje (naprimjer ravnalom r
sestarom) samo su vise iii manle toene. sto zavisi od mnogih
einilaca: 0 nasol spretnosti pri crtanju. ostrini vida, toenosti pribora, kvaliteti papira, zasiljenosti olovke itd. Mozemo reci da su sve
konstrukCi)e (ps i one ho)e se teoretski mogu tocno izvesti) samo
pribJizno locne,
Jednostavnost same konstrukcije jest jedan od vaznih cinilaca kOji
utjeee na toenost konslrukcije. Sio )e konstrukcija jednostavnija
(uz iste ostale cinioce kOji uljecu na 10tr:lOst konstrukcije), bit ce
tocni)a.

iskljucivo sestar i ravnalo. I dan as se u elementarnol geometriji

geometri)skom konstrukcijom naziva samo ona kOje Ie izvedena
jedino i iskljucivo pomo(;u sestara i ravnala
Geometrilskim konstrul<cijama bavilr su se i matematicari stare
Grcke Pitagora. Hipokrat, Arhimed, Apolonile i dr. Tradicija njihove eJementarne konstrukcije odrzaJa se do danas u skolskim
tecajevima geometrije. Upravo su Grci prvi pocelr upotrebljavalr i
druge instrumente.
Platon fjesava problem udvoslrucenl8 kocke pomocu dvaju pravokutnih ravnala, Leonardo da Vinci ispituje konslrukcije pomocu ravnala
i sestara konstanlnog otvora itd.
Za izvodenle geometrijskih konstrukcija upotrebljava se i dvostrano ravnalo, pravi kut, par pravih kul,ova. kutomjeri, krivuljari i
drugo.
Pokazalo se da se problem Irodrobe kuta. a r dijeljenje kruga na 7,
9, 11, 13, 14 jednakih di)elova ne moze izvesti samo linearnom
konstrukcijom i konstrukcijom kvadratnog kori)ena i da zbog toga
ostajL! uzaludni svi pokusaji rjesavanla lih problema geometrijskim
putem
U takvrm slucajevima primjenjuju se priblizrre konstrukci)e koje
zadovoljavaju potrebe tehnicke prakse.

U doba nastanka os nova euklidske geomelrije (VI-III sl. p. fl. e.)

grcki geometri mnogo su se bavill rjesavanjem geometrijskih problema konstrukci)skim putem Iz tog razdob1la potjece shvacanje
da je neki geomelrijski problem uspjesno rijesen konstrukci)ski
samo ako su prr izvodenju konslrukcije upolrijebljeni )edino i

Mi cemo ovdje opisati samo one osnovne geometrijske konstrukcije kOje mogu korisno posluzili upravo za prakticne polrebe i koje
u obrazovanju za prvo zanimanje ne treba mimoici

Tocka, pravac, zraka-polupravac i duzina

Sve konstrukcije izvedene klasicnim nacinom rjesrli smo i pomocu

eleklronickog racunala, na ploteru Roland DG 990, sa racunarom PCI
AT, pomoGu kartice EGA (rezolucija 640 350, 16 boja), program
AUTOCAD V 10.0

hOrlZonlo[no
( lin

-=,

crlo

IJ0

'"

L,

CL

>

Paralelni i okomiti pravci, kvadratna mreza linija, krivulja

Vrsle kutova

"

-.

siJjasti

o
Datum

!yP...... '

znak~

90"
\ za pravi kut

. -----"
'
...... .

'\

. ,< .

pravi

tupi

ispruzeni

. 0

izboceni

puni

Ime

Uvod

Crtoo
Vidio

5.1
20

Vrste trokuta

o snov ICO

k 0 jet 0
Pravokutan
raznostraniean

tupokutan
raznostranlcan

jednakost rani can

Pitagorin poucak

Jednakokracan

Vrste cetverokula
paralelogrami

[J

a,

[;J t:Jjf]~~~..~

pravokutnik

kvadrat

Deltoid

Trapez

~----------------------~------------------

romb

jednakokracan trapez

romboid

povrslna A

Vrste mnogokuta

deltoid

~ -~ h

povrsina A =

8 str.

~
2

= osmerokut

9 sIr. = deveterokul
10 sIr. = deselerokul
12 sir. = dvanaesterokut
n sIr. = n-terokut
jed nakostranican
trokut

peterokut

kvad rat

sesterokut

sedmerokut

Krug, kruznica i pojmovi vezani za njih

opseg kruga-kruznice =
promjer x 3,14
drr = 2r;r

koncentricne
kruinlce

kruzni
isjecak a

Kruznl odsjecak h tl2

Kruinica
opseg 0 = dJf = 2m
povrsina A =

d'Jf

4- =

Kruini isjecak
za a = 1
_
r'iT

cos -().

opcenito za 0
d?l[(1

r2 Jt({

= -

tl2
r

"'"

Kruzni vijenac

t = 2r Sin

1-'-,
IT...,,,
f;, = -4 (d'- df)

2
2

dJfl
360

360

za

82JI~D

h = 2r sin'.5!:.

Ir- t (r-h)

A = -.... - _
2
'

rna O
1 = - -0 '
360 '

2sin

"2

Crto 0
Vi

2" (I + I,) (r- r,)

2

I
r=-----

A = r n:o.
360 0

r bta

360

------~

II

Dotum

.!!__ ~.!i..:,
2

A = - -0360

Isjecak kruznog vijenca

A=

Ir
A=2

I=~

= Jf (r - I',)

r-h
C1)
= --.".
h = r ( 1-cos-

A=---=-4 .360
360

Kruzni luk
I za (). = 1

opcenito

o
Sin 2

ekscentricne
kruznlce

isjecak kruznog
vijenca

Kruini odsjecak

d'n
l'
A=---4 360'

~=
0785
4
'

@
~

jT(J."

360-;-' (I" - r , )

,-----------,-------------------------------------------------------------

Ime

Osnovni geometrijski pojmovi

10
21

5.2

i)1

Konstruiranje simetrale duzine

. . 2]/
4~l'
.'

....: . : :

zadano

t
rjesenje

2. faza

1. faza

,Kohstrulr~jtesith~ira'udtizine a =70rnm.
Konstruiranje simetrale kuta

Q.

zadano

a
rjesenje

2. iaza

1, faza

Konstruiranje okomice na pravac iz tocke izvan pravca

2, faza

zadano

I
~,

YM
rjesenje

1, faza

KonstruirajteokomicU na pravacizto6ke N udaljene odpravca 50 mm,

Konstruiranje okomice u zadanoj tocki pravca, konstrukcija pravog kula

-0

A
1, taza

Datum

Crt 0 0

2, faza

rjesenje a

Ime

Simetrale i okomice
22

5.3

Konstruiranje usporednice - paralele kroz zadanu tocku

IT II All
T

..:::" T

-~

T
K
'~'"7~~~-"'0<"'~

~>
\V

zadano

V~~\

po ro \.

~
A
B

~
A

taza

---:>-~--'---?<l-A

2. taza

3. faza

rJesenje

KDnstruirajte paralelu s pravcemzadanomtockprn M udaJjenu 45 mrn od pravca

Dijeljenje duzine

zadano

:c

rjesenje a

1 faza

fjeSenje b

Dijeljenje duzine u omjeru 1: 2 : 3

ABC

d><

:.1

Z:

'~~~~~,
~

AS BC: CD
-

rjesenje

'"

~ ..

~. ~
/
~ 'r--.../

;'

~7

Dijeljenje duzine u omjeru n : m

B
B

B A

A
1. taza

zadano

2. faza

Datum
[rto 0
Vldio

Ime

M-Z

Dijeljenje duzine
23

5.4

Konslruiranje kosokutnog trolwla

ako su poznale sve Iri slranice

2. faza

zadano

Kosokutnilrokut

~ ~~-

P ovrsina A
opseg 0

2 '

=a +

Konstruirajle trokut zadanih stranica a = 64 mm, b = 75 mm,

~ 2'2..

h '

~~

A=

b +c

----.'.

- - - ...------

Talesov poutak

2" + 211 = 180"

u. + l'~ :::: 90

L If'':~
A

~o

o
p. '

f'

______________

80 mm.

Vo (0-2a) (0- 2b) (0- 2cl

Konstruiranje pravokulnog lrokula aka je poznata hipolenuza i kaleta

//---"'~

C =

zadano

2. taza

C
Konstruirajte pravokutnitrokutna osnovi zad.ane hipotenuze c '" .1.20 mmi straniqe a=56 mm,

Pravokutni trokut
4ACB=90"; <tACD=90'-,,;

p,

C = -03- <~ a

~ cp

Pita gorin poutak (leo rem)

4DCB-90'-(90'-,,)=(( a'+b'=ciP+q); c=p+q;

,_.
Cb--_
bo
= b - Co,

= li-

= h' = pq

a 2 +b'=c'

tanges (tg) = _kateta nasuprot kutl!.

kat eta uz kut

sinus (sin) = kate~a nasup~ot kutu

Ipotenuza

cotan es (ctg)
g
eil = ab;

= ~~eta
..:::u:::z:-:k:.:u:::-t=~77
kateta nasuprot kU,tu

a' + b' = cp + cq

Konstruiranje trokuiu opisane kruznice

zadano

1. taza

Konstruirajle .srediste i nacrtajte opisanu kruinicu trokuta .AS '= 90 mm,

Kosokutni trokut

Poucak

sinusima
a: be::.:::. sin (I sin I). Sin

~ _ _ .__ .. ____ .. _ .. __

':

V'b' + c'

2bc

= \! a'

COS ((

a2

c:?_b 2

+ c' .- 2ae cos il = cos I'; = - .. - 28C--

~-----c = Va' + b' - 2ab cos y

~~/

---- -----

Poucak 0 kosinusima

a=

Konstruiranje trolmtu
upisane kruznice

AC= 70mm,BC "= 60 mm.

.-

a' + b' - c'

=> cos -y = ----2~--

Pravokutni trokut
A = _a_~
2

zadarlO,

AD = BD
BE = CE
AC = 2 DE

----'l E

.x

--J

\)\)\\1 ~

?\)~

/'
V

1. raza

2. taza

A'

rjesenje

KOflsiWirajte sredisteAnacrfajteupisanu kniznicu bilo kojeliJ trokuta

----------------------------------------------,.Datum

Crt 00
Vidio

'---

Ime

Trokut

-------

M-Z
5.5

----------------------------------------------------------------------~-------

24

Konstruiranje kvadrata ako je poznata stranica

zadano

1 faza

0---____ 8

2. laza

-<

3.laza

rjesenje

KonstruIYi;ijie' kv~drats'triril.ce'fi.==5;rnm,

Kvadral (poznala stranica)

Kvadral (poznata dijagonala)

o ~ 4a; i' = a'; e = a'/;"';

= 1.414; e = 1.414 a
Konstruiranje kvadrata ako je poznata dijagonala

A =~
2'

1/2

R)

a ~ 0,707 e

= ey-i.
\'2"
1
0707
2'-2-=\'2"~'

""

~l C

1'\" ____
,-.---;'-'.,.

"\

iJ \

--_~

\\0
(\
.:

0;'

r ,a

't.

zadano

1.laza

rjesenje

a"

Konstruiranje pravilnog peterokuta upisanog u kruznicu

/~-J",
I~~ .

\
1.laza

f-Tot-~
.
12 .
/

.r

5 r is . . 1

~ Z 1
'~
2. taza

Pravilni peterokut

as ~ 2U\/5 .. 2~1i

v~r~)' = {~~ ~ il/s

r--

'-'-'-'"--'-~---'-----.-,

360 0

360 0

,,=--=--~
,0-

i c(,~~V5"' .. ~.~j(\'.

A= 5( a2

.1

-_ ... -.. _..

........ _--- ........ -

Koristruirajte peter6kut ukruj}l1Id~:poiJtnj~rn'((;Omm.

Forlnule za pravilne poligone dane su na osnovi:

...

a2

'

72

A=

as

=;;-

1'--'---,-----:
V 4 + 5 .. 2 \'5 + 1 ~ ".'

~ I/~O~-2v5
8

A = 5("1/5 - 2\,g

Ig 72

(1

1
(J
n a'clg 4
2

= -

= 0,726542 = 1/5- 2\15

stranica;

brol stranica:

polumjer upisane kruznice

polumjer opisane kruznice

~!10a
E/:/'
-"""\/C
.\..
I . ),

zadano

2R sin!:. = 2otg!:'

2' 2
1
c(
1
.
n ao = no'tg- = - nR' Sin
2"
2
2

npr. t9!:.

."--"'''''''---:'

Konstruiranje pravilnog peterokuta aka je poznata stranica

A = -

A=4V25+10VS

= 2VFl; ~-.;
,

3/2.laza

.\""

\ '

/1

-,
/,7

\~/B

./ a ',,-

-(5 I, 6\
/

K
1.laza

Dotum
Crto 0
VI 10

rjese je a

'"

Konsjruir'ajlepetcikrallu zlIijezdu u luuzhicu promjera 150 mm

Ime

Kvadrat, peter'okut
25

M-Z
5.6

Konstruiranje pravilnog sesterokuta upisanog u zadanu kruznicu

F .___1-__....

Xl~"\

(I

/.

taza

2.

1. taza

---;0

~/

/
B

--~------l

Pravilni seslerokul

'-(
e-j" /'3 e
s= \ 1
e' -"2 ~ \ T e' ~ "2 V3

1-

3a' /A=-\3

3r'

I -

.-

~-V3

20'\13
2 . ___2_ _ ._. __ ~______ ..J

VO,75~e =i5~6i;
s=

s = 0,866 e

rjesenje

e = 1.155 s

Konstruirajte pravilan sesterokutstrahice a':' 50 mm.

Konstruiranje pravilnog sesterokuta ako mu je zadana slranica

.... ~

.'

"d,M

\0
B

e s

A=

2, taza

1 taza

A=~6=~es

~ 1,1555 s'
~

A'=~e0866
4'
.....

(j)

~F
A

3. taza

= 0,8665'

e=064ge'
,

~.
2

_eV3.

s=

-.:~2

:V3' ~ =
'V3

-.:..

Priblizna konslrukcija sedmerokuta upisanog u zadanu kruznicu

~_o _

ii----(>--~--

M
2. taza

1. taza

K6nstruirajte sedmerokut u kruznicupwrrijera 10.0 mm.

Pravilni sedmerokul

o~

KOl1slruiranje osmerokula

7a:

A =. 7

ao
360'
2 : ,,- -7--' = 51,43';

,,= 51"25'48"

Pravilni osmerokut

0=8a:

A=8 a \?;
2

(V;-:;:J )
A = 2r'V2: A = 80' (V2

A = 2a'

a=r~v~

=2V3-2j2

-1):

360'

= - 8 - = 45'

KonstrUirajte pravilan osmer6kulukruznicuprornjera1 :1Omm:

Datum
Crt a0
Vidio

Ime

M--Z

Sesterokut, sedmerokut, osmerokut

26

5.7

/~

Konstruiranje
deveterokuto

I"

o
~

zadano

Praviln; deveterokut
0= 9a:

L A=9~
2 '

'-~'~~

360"
a = - - - = 40

~~ '-'~
3. faza

,5

"
"'. E-'=>"---i~=/'

Kbn sl ru i rajteoeveterokuttl kili:~nic~ ~poJbmje r<i45rnpi'.

Pravilni deseterokut

o = lOa'.

= ~2 (VS- - 1) = 12V'25 5

10

vi-

A= 10~~5a'"
2
e'
Kor:~truiranje

A = 5a'

deseterokuta upisanog u kruznicu

Vs + 2 v'S

5~ ViO - 2 vb
4

= 20'
-

-/25-= 10 y:;f '1= :3~Q:

.. = 36'
0

/'

\
\

1.faza"'~

2. faza

/~

I '" '"

+---;
I

3. taza

Konstruirajle de.setlio~ut ukrUZiJ!CU polumjera 60 mm.

Priblii:no konstruiranje nekih mnogokuta
upisanih u kruznicu

FCi"e cdanjil
1 Konstrurra 58 tocka E.
2. KOllstl'UiraJu se locke F. G.
3. KOllstr~ira se tocka M.
4. KOllstrurra se lui, CH.

B cd
BC
CH

CF

G1

OH
F1

BG

OT
OJ
AH

stranica trokuta
stranica kvadrata
stranica pelerokuta
stranica sesterokuta
stranica sedmerokuta
stranica osmerokuta
stranica deseterokuta
slranica jedanaesterokuta
stranica dvanaesterokuta
stranica cetrnaesterokuta
stranica petnaesterokuta
stranica sesnaesterokuta

Napomena
Stran'rca sedmerOkuta
priblizno J8 jednaka 1/2
stranice trokuta.

(a 3)

(a.)
(as)
(as)

(a,)
(aa)
(a,o)

11;:1
(a,s)

~:l~1.m~.lf

-------------------------------~------------------

Datum

Crtoo
Vi

Ime

Deveterokut, deseterokut, n-terokuti

M-Z

5.8

10

27

Nomogrami za graficko racunanje

_. ____ ...___ ._--,- 2Q
19
18
17

16
15
J(

13

o
c

Ispod crteza nomograma naznacena je racunska radnja opcim brojevima a, b, c, i jedan primjer koji smo rijesili graficki (crvena linija ..
u svakom nomogramu).

Zbrajanje iii adicija

so II. ~~

/IT I:

70

/ '

60

50

u..

40

'

-7

/;;' /

30-'W~//
;,'> / )/

//1'.,."

20

./

8//

$7/' /

??

,0. ~// . . ,

'
/
.
'
'/
J.

A
I

//

~<//

~</

/,/~

0,9

,/

.3

0,8

0,7

0:6" '.

,/'

'l/ / 3 //
if?//' ,/
//,///. ~,//
--- ,,'
/1
/11 / ' - /

0.5

/////,/

/1///

/
/

,/'/

/////5

'\

If/<~>:/

>1/~/

/'

///////

10/ / / /
/ // //

/9

Odbijanje iii suptrakcija

-.
&. ,-. b ~ <::

./

,/

\
\

\,

,.

('. ( j / /
\2:;~/
/

/'

1 -/

0,4

0,3
0)

B./

~oi'-_______.~01'.1.JL

I~"

'. _ _ _ _ ._. __ " .".

2._ .

---------- Dijeljenje ill divizija

a: b ~ c

~iSV?kCj SPojnlClna;jiii~e brbjcari~\"jjed

C{a.ju;grati. cko,lj1dcitanjt(zade,tka.kQjega
isle
..... .
.

:.......-.}},.,...

Datum

Ime

Crta 0
VldlO

----------------

"-,"

-,"

mjer grafickog racunanja

- nomogrami
28

nostikoje odgovasami postavili. .

5.9

6. Konstruiranje kruznih prijelaza - konture

Konstruiranje pravokulnog kruznog prijelaza
5

1\
J"

zadano

1-'::"

A
2. taza

3. faza

rjesenje

Konstruiranje ostrokulnog kruznog prijelaza

parol \

~~~o\

zadano

parol

~
1. taza

2. faza

3. faza

rjesenje

Konstruiranje tupokutnog kruinog prijelaza

-=-~==-:::-o~/.;.p,,-.!.:.. . ' /:
r

A
1 taza

2. faza

rjesenje

Konstruiranje prijelaza konveksnog kruinog luka R, preko konveksnog luka R2 u pravac

zadano

TIoral o,fT~

0,

0,
A

1. faza

Crt 00

Datum - - -Ime

3. faza

2. taza

Konkavni kruzni prijelazi

Vidio
29

rjesenje

6.1

Konslruiranje prijelaza konkallnog kruznog luka R, preko konveksnog luka R, u pravac

O'~
zadano

A
1. taza

3. faza

2. faza

rjesenje

Konstruiranje prijelaza konveksnog kruznog l,uka R" preko konkavnog luka R, u pravac

1. faza

2. faza

rjesenje

3. taza

Konstruiranje kruznog prijelaza paralelnih Iinija

X

0,

'zadano

A
1. faza

2. faza

rjesenje

Konstruiranje prijelaza konveksnih lukova R, i R2 u konkavni luk R,

0,

0,

zadano

2. taza

1. faza

rjesenje

._----------,---------------,-----,------

Dotum
Cr too
Vidlo

Ime

Konkavno-I<onveksni kruzni prijelazi

30

6.2

Konstruiranje prijelaza konveksnih kruznih lukova R, i R, preko konveksnog luka R3

r:: r::

D'l

ifj;<~

Xj

...~.'

-"'- --<
t?,

\L

zadano

r-!

~~o~

A(~

2. faza

3. faza

1. faza

r-"\

-----7

'OJ

Q:"

\~0,

r'-,).(

.-/

/0/

#,>'-\

O~

R)

OJ

(/'

\ ec:

I. . . -----,.jt~.~_ _ \_ _
i

r,
\'

~.'(,

'><{
"V.-'
\ ,"

?J

~~

rjesenje

Konstruiranje prijelaza Iwnveksnog luka R, i konkavnog luka R, u konveksni kruini luk R3

RJ

f
,------

>--

'r-d

0,

0/

-?-

OJ

oi"
Q:"

~-.

01

0;

zadano

'\

1. faza

2. faza

3. faza

rjesenje

Konstruiranje dodirnih totaka kruznica kod tTi tarna (frikcijska) kotaca

zadano

Dotum

2. faza

1. faza

Ime

rjesenje

Crtoo
Kombinirani kruzni prijelazi
Vldio
-~,;...,...--------------.-.------------31

6.3

OJ

KonSIruiranje tangentne kruznice polumjera R, l,1a konkavni luk R, i kruznicu R2

-~:":-----~O,
2. taza

zadano

rjesenJe

Konstruiranje prijelaznih toe aka olvorenog remenskog prijenosa

2. taza

1. taza

3. faza

rJesenje

Konstruiranje prijelaznih toeaka kriinog (ukrstenog) remenskog prijenosa

1. taza

2. taza

3. taza

rjesenje

~-----'-'-----"-------""----------------------

Datum

Crtao
Vidio

Ime

Tangencijalni kruzni prijelazi

6.4
32

Zadaiak
Konsiruiiajte tock.ekruznih prijelaza zadataka
1 - 1'4 u mjeriiu 1: 1tako da ostanu vidljive sVe
pomo6ne linijepri konstruiranju.

60

~_______ .__ . _1

10

-J
~~ I

C)
C)

-1----------1
11
13

C)
Ln

Dotum
[rtoo
Vidio

Ime

Konstruiranje kruznih prijelaza

- zadaci33

z
6.5

107
lS 7
Ln

Osnovni primjeri primjene zakrjvljenih kontura, Prj crtanju u odabranom mjerilu neka ostanu vidljive sve
pomocne linije za konstrukcije tocaka prijelaza,

Pre

ek /J,-A

=
=

en

i"l

90

=
0:0

5
Datum

Crt a0
Vidlo

Ime

Crtanje predmeta
zakrivljenih kontura
34

z
6.6

f) Kao rezultat preslikavanja vee poznate krivulje.

g) U analitickom obliku (predstavlja gral neke funkcije).

7. Ravninske krivulje
Krivulja se moze definirati (zadati):
a) Kao .presjecnica ravnine s plohom.
b) Kao skup toe aka koje zadovoljavaju dano svojstvo.
c) Kao putanja locke I<oja se giba po odredenom zakonu (kineticki).
d) Povezivanjem projektivno pridruzenih elemenata.
e) Zadavanjem svojih diferencijalnih svojstava (diferencijalnom
jednadzbom).

Ovdje cemo prikazati konstrukcije nekih ravninskih krivulja kOje se

primjenjuju u vise prepoznalljivih lehnickih primjera.
Kruznica je skup locaka u ravnini koje su jednako udaljene od
jedne (vrSle locke. Ta cvrsla locka zove se srediste iii cenlar
kruznice O.
UdalJenosl r locke T od sredlsla kruznice zove se polumjer ill
radijus kruznice SVI su polumleri ,slekruznlce iednaki. Ako je u
pravokulnom koordinatnom suslavu locka 0 (0, 0) srediste kruznice a r polumjel' IlJezina Jednadzba glasi x 2 + y2 - r2 = 0 i zove se
sredisnja iii centralna jednadzba kruznice.
Kruznica je jednoslavno zalvorena krivulja jer ista tocka x = 1,
= 0 i I = 2n,
a osmica je zalvorena krivulja koja se presijeca pa nije jednoslavno zalvorena.

Y = 0 kruznice x = r cos I, Y '" r sm I izlazi samo za I

Duzina kOja spaja dVlJe tocke kruznice (npr. AB) zove se leliva.
Teliva koja prolazi sredistem kruznice zove se promjer iii dijameler.
Svi su promleri Isle kruznice Jednaki Promler dijeli kruinicu na dva
lednaka dijela, Ii se dijelovi zovu polukruznice.
Jectnakim tetivama isle kruinice pripadaju jednaki lukovi i obrnulo
Dio ravnine koji je omeden kflJznicom zove se krug. Kruinica i krug
su jednoznacno odredenl kad je zadano sredisle i polumjer
.... _------_..

Mehanicko crtanje kruznice

_----

---_

...

_-------- - - - -

Konstrukcija kruznice ako su poznale Iri nekolinearne locke

A
2. faza

1 iaza

U locki 0 odredene podloge pritvrsti se konopac. Na proizvollnoj

udaljenosti od sredista priveze se crtalo (npr. olovka). Ako se
olovka giba (npr. u smjeru kazallke na salu) pri slalno napeiom
konopcu, siljak olovke opisuje kruznicu

rjesenje

Kruznica Ie odredena s tri locke (npr A B C) koje ne lete na istom

pravcu (Izv 3 nekollnearne lOcke). Crlanje kruznice Izvod~!o
seslarorn iz sredlsta 0 koje se nalazi u sjecistu simelrala tel iva AB i

Be.

Konslruiranje tangenata kruznice

a) iz locke izvan kruznice,

b) \l tock; kruznice.

zadano

1. iaza

2. iaza

a) Iz bilo kO)8 tocke (npr. N) ravnine izvan kruinice mogu se na

kruznicu povuci dvije tangente. Ako je N (x, y) bilo koja locka
ravnine, iz nje se I<onstruiraju tangenle kako je pokazano na sliei.
Pravac koji spaja diralisla (iZL) langenata I I iI, na kruinieu zove se
polara pola N

Datum

Crt 0 0
Vidio

rjesenje b
b) U zadanoj tocki kruznice moze se povuci samo jedna tangenta
na tu kruznicu. Konslrukcija langenle u zadanoj lock, kruznice
pokazana je na sliei.

Ime
Kruznica
7.1

-------------------------------------------------------------------------------35

Konstrukcija
Konstruiran je vOdoravni i okomiti promjer kruznice koju se zeli
rektiflcirati te je u krajnoi tocl<l jednog promjera (npr. u donjoj
tocki okomitog promjera) konstruirana tangenta AB. Iz tocke 0
konstruiran Ie pravac OA koji s okomitim promjerom kruznice
zatvara kut 30' i SijeCB tangentu u tocki A. Od A u smjeru diralista
t~ente s kruznicom na.n.Ueta su tri polumjera kruznice r
(AB ~ 3r)c-Iada je duzlna BC priblizno jednaka polovlci opsega
kruznice BC '" r~

Rektifikacija kruznice
Rektifikacija kruznice je konstrukcija duzine kojoj bi dulJina bila
priblizno jednaka opsegu kruznice (0 ,= 2r:1). Buduci da Je brOI ;)
transcendentan, ne moze 5e elementarno konstruirati upotreblja
vajuci same ravnalo i sestar.
Zbog toga je rektifikacija kruinice samo priblizna.
Od mnogih pribliznih konstrukcija rektilikacije kruinice vrlo je
jednostavna i dovoljno tocno prikazana konstrukciia, a pronasao ju je
1685 Adam Kohans~.

c,
Dokaz
Prema Pitagorinu poutku:
BC'c (2rf + (3r - r t9 30'), uvrstenjem Ig 30'

\13

= 4r' + 9r' - 6r'

-r

0(12+27-6'1''3+'1)
= r" --.-----. 3

3.14153

BC =

r' 3
9
140 -

&/':'i

=1-"---'

3
sIva rna polovica opsega
kruznice iznosi

pogreska od 6 10- 5 je zanemariva

cku praksu.

'I"~

3r sin

<[.

..

- - - - kOJu je pronasao 14::>8.

2 + cos q

3.14159

opseg! 2 = r

Rektifikacija kruzn 09 luka

Ni kruzni luk se ne moze egzaktno rektificirati. NaiJednostavniju
pribliznu konstrukciju otkrio je 1621 Willebrord Snell na osnovi
formule za pribliznu duljinu r <[ kruznog luka

\.3

za uobicajenu lehni

SIO je kut q. manji, priblizna je konstrukcija lotnija. Za uobicajenu

tehnlcklJ praksu ova konstrukcija primjenjuje se do kuta 30 i polu
mjera r < 600!:-r < 191 Imm]
Pribliznu rektifikaciju kruznog lulla za kul 'I-- veei od 30
(30 e < <.( < 60 0 )
najbolje Je izvesti kako je prikazano gdje je lakoder AS = CD.

I
C
ico aus usanus

~'

30' < 'if < 60

'I:
I ~ AB = r ;)-180 0

3r

s =

= 3r

2 r sin-'-L = 2\'21 r- I'

180C AB
'0 ...- -

;)r_

AB

= 5f ,29578 - .. -

41' + AB'
r= - - - - . 8 f

Rektilikacija kruznog luka kruznice polumjera R, u kruzni luk

kruznice polumjera R,
Ako je A zajednicka locka dod!.!:0ih kruznica a t njihova zajednicka
tangenta, onda pravac OF pri AF = 3R, sijece kruznicu polumjera
R, u tocki E Tada je AB "" AE

Konstrukcija
U tocki A konstruira se tangenta t kruznice polumjera r. Iz A kroz 0
(AO .L t) prenesu se tri polumjera r do C. Pravac CB sijece tangentu
t u tocki D. Duzina AQJ:lriblizno je jednaka luku As
Prava duljlna duzine AD izracunava se na osnovi slicnih trokuta.
AD : r sin qi

AS "'

= 0,01745 r 'I.

: (2r + r cos 'Ii);

AD=~~
2 + cos (I'

----rj-._--l --0,

-----,-----------------------------,
Dotum

Crt 00
Vidio

1m

Rektifikacija kruznice
i kruznog luka
36

7.2

Jedan drug! natln priblizne rektifikaeije kruznog luka prikazan Ie na dOnjoj sliei

1 laza

2 faza

rjesenje a

qesen)e b

Dijelienje kruznog luka na jednake dijelove izvodi se

tako da 5e rektilicirana duljina luka podijeli na n jednakih dijelova a zatim se ti dijelovi prenose na krutni luk

Primjeri kruznih oblika

U svakldasnwm ZlvOtu susrecemo mnostvo primiera elemenata kruznog obllka

Ako presilecemo sve izvodniee rotaCIJskog sto5ca i vallka ravninom

kOja je paralelna S osnovicom toga st05ca i toga valjka. preslek je
kruznlca.

Ojnica motora s unutrasnjim izgal'anjem - sagorrjevanjem'l ug raBenim kuglicnim lezajirna.

Ortogonalne projekcije kuglica jesu kruznlce.

Zadaci
1 Nacrtajte kruznicu kOjoJ su zadane tri tocke ABC A (40. 50). B
(90 130). C (150, 90).
2. Nacrtajte kruznicu koj..2.lsu zadane dvije tetive AB i CD AS A
(15 70) B (75 130) i CD C (120 25). D (130.100).
3. Konstruirajte tangentu t i normalu n kruznice k u zadanoj
tocki T (50. 80) ako je zadano sred!ste kruinlCI2 S (130. 65).
4. KonstrUlrajte tangente t, in t, i normale n, i n, kruznice k iz
zadane tocke T (180. 170) izvan kruznice ako je zadano
srediste kruznice S (70. 65) i polum)er R = 60.
5. Izvrsite pribliinu rektifikaciju kruznice polum)era R = 100
prema Adamu Kohanskom i izratunajte pogresku za konkretnu kruznicu.
6. Izvrsite pribliznu rektifikaciju kruznog luka prema Cusanusu
i Snellu za kut u '" 30" kruznice polumjera R = 100 i !zracunajte pogresku za konkretan luk.
7. Izvrsite pribliinu rektifikaciju kruznog luka kruznice polumjera R, = 60 za kut u = 30' i prenesite na kruznicu R2 = 35.
-B Izvrsite pribliznu rektitikacju kruznog luka AS A (65. 95); B
(115. 140) kojemu je visina 12 mm
9. Zadan je par konjugiranih promjera kruznice KL = 180 i
MN = 180; konslruirajte ravnaiom 16 tocaka kruznice.
Provjerite sestarom zadovoljava-ju Ii tako konstruirane tocke.

ootum
CrloG

Tangente omataju kruznicu

Ime

Zadaci uz kruznicu

1-2

7.3

Vidi
37

Nozista okomica spustenih iz obaju zarista na tangente elipse (npr

G I H) leze na glavnoj kruznlCI elipse.

Elipsa je skup toeaka ravnlne za kOje je stajan zbroj udajjenosti od

dviju evrstih tocal<a. Te (vrste totke F, i F, jesu zarista (fokusi)
elipse. Prema toj definicijl mora biti ~T +
= const. iii, al<o se ta
konstanlna vrijednost oznaci s 2a. r, + re ~ 2a.

i:-;T

Glavna kruznica elipse.

Duzine I, i I, lOvu se radijus-vektori iii provodnici odredene tocke
Tangenta t elipse zatvara s ladijus-vektolima svog diralista jednake
kutove (i raspolovljuje vanjski kut radijus-vektora r, i I,). Ta clnjenica sluzi za toenu konstlukciju tangenata elipse ako je zadano
diraliste. Normala n raspolovljuje unllirasnji kut radijus-vektora r, i
I, i stoji okomito na tangenti t_ Promjer iii dijametar elipse svaka)e
tetiva koja prolazi njezinim sledistem. Skup polovista paralelnih
tetiva elipse jedan je njezin promjer.

Udaljenosl e fokusa F od sredista 0 elipse lOve se linearni ekscentntet Ako su u pravokutnom sistemu tocke F, (-e,O) i F, (e,O) tokusi
el ipse. njezina jed nadzba glasi:
b'x' + a'y' - a'b' o. 0 I zove se sredisnja (centralna) jec!..f!.adzba
elipse. Tocke ~ B, C i D jesu tjemena elipsa Pri tom je AB c" 2a
velika os, a CD = 2b mala os elipse Izmedu duljine poluosi j
linearnog ekscentriteta postop odnos a' - b' = e'. Omjer linearnog
ekscentriteta (e) i velike poillosi (a) zove se numericki ekscentritet

l),

~
a

Parametar elipse je duljina one tetive PP kOja prolazi fokusom a

okomita je na veliku os

Mehanicko crf.anje elipse pomocu konca (tzv. vrtoa konstrukcija elipse)

\i .
....

start

F,
0

Fz

BA

fz

c--:O-+---.___=-<>-----f- B A

o
1 taza

rjesenje

3. faza

2. taza

U totkama F, i F2 odredene podloge plicvrsceni su krajevi konopca duljine velike osi elipse AB
ke) pri stalno napetom konopcu siljak olovke opisuje elipsu

= 2a>

F,F,. Pomican)8m crtala (npr. olov-

Konstrukcija elipse pomocu'ljemenih kruznica

3. taza

2. faza

1. taza

B A

B A

rjesenje

Konslruirane su dvije kruznice oko 0 s polumjerom AB/2 i CD/2. Kroz 0 povuceno je po volji vise promjera (npr 12). Od njihovih sjecista s
mal om kruznicom povucene su horizonlale, a od sjecista s velikom kruznicorri povutene Sll okomice (vertikale). Sjecista okomica i
horizontala jesu tocke elipse.

Datum

Ime

I-Z

Crtao
Vidio

----

Elipsa
38

7.4

Mehanicko crtanje elipse pomocu elipsografa

Na Jednom kraju letve umelnuto Je crialo (Olovka) i dva gibljiva klizaca E i F tako da je (ET = a, FT = b). Ako se letva po mice (npr. u smJeru
kazaljke na satu), gibljivi klizac E krelal ce se u poprecnom'zlijebu (po maloj osi), klizac F u uzduznom zlijebu (po velikol osi), a tocka (npr.
silJak olovke) T opisivat ce elipsu.
Konstrukcija elipse na osnovi definicije e/ipse
Z
0 2 = b , eZ

1/

= 02 -

Ai+ Bl

bl

B A oF,
(Q

2 I

J:(

-----~-

Jf

/~
..<::l

20

20

zadano

20

F/
11

----

1. faza
2 faza
Konstruirane su osi elipse i odreaena su zarista F, iF,. Ouzina AB
po vol)i je Q2dijeljena (npl. 1, 2,3). 01<0 F, povucen Ie kruzni luk
polumjera A1, oko F2 povucen Je kruzni luk polumjera B1. Sjecista
tih kruznih lukova jesu toc~ ellQe~onstl'ukcija je ponovljena s
drugim vrijednostima (npr. A2 i B2. A3 i B3 itd.).

.t;@;D~~8~~I~~,~~~~~2i~:it:;i' . . ..
'pod)e

.;(o~k.

Konstruiranje elipse pomocu f(ruznih lukova tjemenih kruznica

zakrivljenosti

;-

zadano

f
A\-----~~~--~~

A -0-----'-+-:-0---00- 8 A-O--

\
1. faza

0'

2. laza

0~

0/

..... ,....
3. faza

rlesenje

"r\

Odreaene su tocke A, B, C i D na osima. Povezana je tocka B s C. Iz C oduzela razlika AO - OC

CEo Na duzini BE konstruirana Ie
simetrala i produzena je preko.O, sve do O 2,
Povuceni su kruzni lukovi s 02C i oko O 2 (0 4 nastaje opisivanjem kruznog luka 02C oko 0). Kruzni lukovi polumjera BO, oko 0, i 0 3
zavrsavaju elipsu. (Ova metoda primjenjuje se kada Ie b/a ~ 0,75.)
U

[EF>~lE

[=>..
Mehanicko crtanje elipse pomocu papirne vrpce (trake)
Na jednoj papirnol vrpci oznacene su oble poluosi AB/2 i CO/2.
Nastaju locke E, FiG. Ako se papirna vrpca tako pomice da S8
locka G krete po maloj osi a locka F po velikoj osi elipse, onda
locka E opisuje elipsu.

Dotum

Ime

I-Z

efta 0

Elipsa

Vi io
39

7.5

Konstrukcija eJipse pomocu para konjugiranih promjera

Konjugirani promjeri dva su promJera koji imaju uzaJamno svojstvo
da polovista tetiva paralelnih s Jednim od tih promjera leze na
drugom, i obrnuto. Jedini par konjugiranih promjera koji su meau-

zadano

1 taza

Konstrukcija

sobno okomiti jesu osi elipse. Kada je a = b, (tj. za kruznicu), svaki

se par konjugiranih promjera sijece okomito. Tangente u krajnjim
totkama jednog promjera paralelne su s njenim konjugiranim
promjerom.

2. taza

rjesenJe

U krajnjim tockama konjugiranih promJera elipse nacrtane su paralele sa zadanim konjugiranim promjerima. One cine paralelogram koji
dotice elipsu u krajllJim tockama A, S, C i D konjugiran~ P!Qmlia.
Polovice vodoravnih stranica dirnog paralelograma EC, FC, GO, HD. kao i CO, DO razdiJeljena su na jednake dijelove (npr. 5). Povucene su
spojnice A4, A3, A2, Ai i zrake (polupravci) AI, All, All!, AIV. SJecista Jodnako numeriranih spOjnlca i zraka - po!upravaca povucenih iz
tjemena A i B jesu locke elipse.

Zadatak
'KoJislruirajte Eilips.u na osnovi dvaju !<onjugirallih.:promjera A8 = 210iCD = 140. DuzineOB i 50 podijelite na 7 dijeloya.
Konstruiranje velike i male osi elipse pomocu para konjugiranih promiera
Pojednostavnjen nacin konstrukcije prikazan Je u rjesenJu a,
Strogo matematicki nacin konstrukcije dao je 1845. David Rytz.
(rjesenje b).

EN

C'N = EM

['M =

~1ytzova

ko)',s\whcija

parol

1. taza
rjesenje b
2. taza
rjesen)e a
Konstrukcija
Odreoen je par konjugiranih promjera AS ieD elipse Nad promJerom AS u 0 podignuta Je okomica. Oko 0 s OA opisan je kruzni luk koji
sije'ce okomieu iz 0 u tocki E. Odreoeno je poloviste S.
Oko S sa
opisana )e polukruznica koja sijece pravac EC' u tockama MiN kOjima prolaze mala I velika os elipse (C~ ~ a, C'N ,~ b).

so

Neki primjeri e/iptickih oblika

Elipsa je presjecniea rOlacijskog stosea. Presijecemo Ii sve ,izvodnice rotacijskog valjka kosorn ravninom, presjek je elipsa.
U tehniei susrecemo vise primjera primjene eliptickih oblika npr. elipticna prirubnica, elipticki zupcanik itd.
Presjek rotacijskog
Presjek rotacijskog
valjka s ravninom
slosea s ravninom

Eliplicki zupcanik

Datum

Ime

Crt 0 0

Elipsa

Vldlo
---,
40

I-Z

7.6

Hiperbola Je skup tocaka.raynirl.!'J5Ojima je stalna razlika udaljenosti od zarista (fokusa) F,T - F,T ~ .': 2a. Udaljenosti od jedne
tocke krivulle do zarista zovu se radijus-vektori (F, T = f" F2 T = r2).
HiDerbola se sastoji od dviju grana. Tocke npr. A i S jesu tjemena

hiperbole. AS je realna os, CD je imaginarna os hiperbole. Udaljenost e zarista F od sredista (centra) 0 hiperbole zove se linearni
ekscentrilet e (e' = a' + b') Numericki ekscentritet iii brol oblika
hiperbole ! .'i" e/a.

kruznic~

p rvo

~otista

91 a rist a____________..

_______

drugog zarista

(~ TH THJ
parol.

~I

--+-- - - - -"'"'--oskulacijska kruznica

rea Ina

iii kruinica
zakrivllenosti
hlperbole

20
2e

Parametar h'perbole Ie dullina tetive kOla prolazi zar'lstem, a okomita Ie na realnu os. Tangenta t prepolovljuje kut izmedu radijus-vektora. normals n stojl okomito na njO).
ASimptote g, i g, pribllzavaju 5e granama hiperbole, ali ih u konacnosti nikada ne dostizu Ako su asimptote g, i g, meausobno
okomite. hiperbola se zove jednakostranicna.
Ako su F, (e, 0) i F, (-e, 0) iarista hiperbole, njezina sredisnja
Jednadzba u pravokutnim koordinatama jest

parol

Nozisle okomica spustenih iz iarista na tangentu (npr. locka G) lezi

na glavnoj kruznici hiperbole.
Odresci sekanti hiperbole izmedu aSimptota i hiperbole meausobno su jednaki.
Radi toga diralisle..l.tang~nte t raspolovljuje odrezak Ie tangente
izmedu asimptola TH = TH,.
Povuku Ii se nekom lockom hiperbole, npr. lockom N paralele
s asimptolama, Ie paralele sijeku realnu os u dvjema tockama npr.
U i V tako da vrijedi OU . OV = a 2 .

Mehanicko crlanje hiperbole pomocu ravnala

F;T-FT,Z

Fz T)

1. faza

rjesenje a

Ravnalo (stap) pricVI'sceno je jednim krajem t.i zaristu (fokusu) F2 ,

Konopac je jednim krajem pricvrscen za ravnalo a drugim krajem u
zaristu (fokusu) F 1 , Promicanjem ravnala oko F2 pri stalno napetom

Datum

rjesenje b

- F) T) = 2a

"

konopcu crtalo (npr. siljak olovke) opisuje jednu granu hiperbole.

Istim postupkom crta se (nastaje) druga grana hiperbole.

Ime

Hiperbola
Vldlo

7.7

-------------~----.-----,-------------------,

41

Konstrukcija hiperbole ako je poznato zariste i tjeme hiperbole

7!J

il3

III - Ai

20

Z0

~,

Odredena je os hiperbole 2a. F,. F2 i 0 Oko 0 op,san je kruJ.Qi lu~

OF, i U A I B podignule su okomice. Produzeci spojnica MO i NO
asimplo1e su hiperbole g, i g2' Na vodoravnoj OSI po vOlji odredene
su locke Inpr. 1. 2. 3 .. ) Opisani su kruzni lukovi oko F, i F?

ia.~~.t~~.:,

.' .",

'. " .

," ,",:,

:'"

.. :.

<:."

polumjera A3. B3. A2 B2 itd. Sjecista T,. T,. T3

jesu locke
hiperbole. U sjecislu tjemene tangente (npr. tangenta u totki B) s
jed nom asimptotom. okomica na tu aSimptotu' sijete realnu os
hiperbole u sredislu S tjemene kruzniee zakrivljenosti polumjera,'

>'.'\;~~::: .

'~"'.' . . :/'.:, ;~.:

': ,"

" ".

Koh~t.r~:iraJte:hiper1?oIU"(Qj,?j"j~.dY:!Fn~ .rea~~~.9S[ea. ~. 6P"! linear~l.i e~s~e.ntr:i.~it~t ~:t!:?~ljen9st}:arlsta od sred.is,t~ ~iper.bo.'~r~ =. 40.

Nq

r~~.I.~o~ ~.~.i. Od.F, '1Iievoci~(l?c(te :1~ p~~.i.;:la~po~~;.::n,:n.j :z~ sva~lJ. PO?j~I.~.' kp.nstrulr.ajte od~ov.ar.~j\,Jce t6c~e.hi.pe~.~ol~:2,!.~,/)til~.~~~ne ..

TbGi:;i.t)~~e~.I.e..'.r..'drl = B4 ..~~=~)':oz:nat,te,~n"aAiievQj.grarij'!Znad (~.al~e:oSt_

Q.~na4.it~,~.,kq.ti~aite- oba raq;i~~:"e!<tori.
. '
~?nstr~~~~i.te:.~r~~.n~c~suprotis~~ t;>rv:?'g .i,:dr~gog zarist~,"

.. ~~~s,t.~~.I~dj~;:~ang~~.tli t u'

t?~~1 t~:hi.perbOle

.'

"NaC0?j~'e':.tje~:~.~~:'k~u*ni~,~~hfperb~le.l pr~lVierite d~ ti:nOl.lSte

."

' ".-

>,'

'"

'(~';'." '.' :.':

"

.. : "
.".
.' . . -....
:.",,::'
...::....
';.
okomice IZ i:a.rista~iF*rbO!.e: ha tangen~~.: IEi~tna.. tjem.enoj ~ru~t1jci':h~p~rbOJ~:

K~nsf~u!r~jf~+t~~n1al~ hipefQ~le u tD.Gk.i."~~,...

.'
. . . . . ' .'. :' ,':: .:, .....:'; . "':
'.
' .. " ..... ' .. '. ,'.'.:.
,..... ':'
. "
Kons~r,u.5r.ajte..~j<ifne'flU. k.r'uinic.u zakrivi,en9stf 'u' ~Jeinertll B.. Mjefc.nJe!'n utvr.djtE!, U:kak\IlI.~ci niJ1Bu50bnom 'odnosu QdJ:esi ',sekant'i od krivulje do asimpt'ota "

Konstrukcija jednakostrane hiperbole pomocu jedne zadane tocke

p~rOI

0,

1\
K

J\
A

>--

'I

~I

0,

0,

zadano

------1. taza

/I
v

porol

\\

...
0,

>-----1p
a,

Kroz tocku npr. K povucene su paralele s pravokutnim asimptotama

I a, Iz 0 po volji povucene su zrake kOle presijecaju paralele (s

--------a,

rjesenje

aSimptolama paralelne iinije), U tim sjecistima (npr. 1 i 2) podignute su

okomice. Sjeeista tih okomica locke su hiperbole L, M, 0, P, te J i I.

Zadatak

KonS.t.rwrajte. jednu'gr~nu jed.nakbs~(-ani~.e)1iperb.ole kojoj suas~mpl0~e koordjnCJ~ne. osi x. Y.cikoje zadaria.jedn~ t~6~~J\i~e:~bole(~pr.
za tu tOCKU i. z.a jos dvU~, po ,,;~~j! odabr~n~'tocke .
':
. ..
' .
- .
Napisile zak,ljt;"cak ,(s~oj~lvO)' na,o.snovi. kojega se.dob.ije bil6 'koja'iocka)ednakostr~f1itne 'hiperbole.
~acrt.aj.!y.,gr1:H.l:t-t. kOi9"j ,ce ,se k,l'.?ljnj? '~pcke',prjb!iiiti' a~iJ.npt~ta~a rya :1.0.~to"

Primjena hiperbole

r:'(3Q:

'sor Izra"iunajte'produkt kOdroi'lala

"

ekspanzijska krivulja
(t = const.).
kfuzni

kuglo

Presjek A - A

Presijece Ii se rotaeijski stozae ravninom kOja S osnovicom zatvara

kut (r veci od kuta izvodnice toga stosca. pa tako i kad je ravnina
paralelna s osi stosca. presjek je hiperbola. Primjena hiperbole
prikazana je na celicnoj motki. i<rivulja kOja predstavlja ekspanziju

Datum

vodene pare iii plina i kompresiju vodene pare iii plina uz konstantnu temperaturu jest jednakostrana hiperbola (tzv. Mariottova
linija).

Ime

Hiperbola

Crtoo
Vidio

I--Z

7.8

,--------------42

Parabola Ie skup locaka ravnlne kOle su lednako udallene od

lednog pravca - ravnallce Iii direktrise - i ledne cvrsle locke zarista iii iokusa - (npr TO ~ fF) Tjeme parabole A lezi LJ sredrni
izmedu ravnalice i zarista (AO ., AF) Sve spojllice od F do tocaka
parabole zovu se radijus-vektori.

o
Vl

AK

AM

FM

All
CO

supralisle

oT

tiT~Nl

Tangente omataju
parabolu

cetvorakut
as

HT 12
ramb

eM
FMDT

porobole

.....
X

Mehanicko crlanje parabole pomocu trokuta i ravnala

Jedan kraj konopca pricvrscen je za vrh P pravokutnog trokuta a
drugi n8 odredenu podlogu u tocki F. Duljina konopca jednaka je
dUIJini katete PR pravokutnog trokuta. Ako trokut klizi po ravnalu i
pri tome je siljak olovke T prillubllen uz lrokul a konopac stalno
napel siljak olovke T opisu)e parabolu.

o
c

>
o

'~\
~~

porobolo

_.\

PR \ P

i}.1
faza

2.laza

rlesenje

Konstrukcija parabole na osnovi definicije

Odredena J8 ravnalica r. zariste F i tleme A (A ~ FO:2) parabole ~ja
osi parabole odredene su po volji tocke (npr 1 2.3
). i kroz njih
povutene okomice na os parabole. S polurrljerom oT, 02. 03.
opisani su kruzni lukovi oko F. Slecista kruznih lukova s lednako
numeriranim okomicama jesu locke parabole Polumjer c\ tlemene
kru_zni~~ zakrivljenostl parabole lednak Ie parametru parabole
(AS = OF ~ e\)

Konslrukcija tangente i normale parabola u zadanoj locki

Oko F opisana je polukruznica po1umlera FT. ona sijece os parabole u tockama MiN. Pravac MT Ie tangenta. a NT normala
parabole u tocki 1. Normala parabole je pravac ko)i je u diralistu T
okomit na tangentu 1.

rovnollco

rl

p/2

IF

JG iH

zadano

o p

I,

""m_
X

,
0

1. faza

M
X

2. faza

fjesenje a

Ako )e u pravokutnom koordinatnom sistemu tocka F (p/2, 0)

zariste
1
(tokus) a pravac q ... x +
p - 0 direktrisa. parabola

-2

Ima lednadzbu: y' - 2px = 0

Datum

y'

= 2px

Y - :. \ 2px.

rjesanje b

To je tjemena jednadiba parabole. Tjeme loj je u ishodistu koordlnata. ordinata y je tangenta u tjemenu A. apscisa Ie os simetrije iii
sam a os parabole. Duljina tetlve koja prolazi fokusom i okomita je
na os iznosi 2p i zove se parametar parabole. p je poluparametar.
Parabola ima jednu granu.

Ime

Parabola

erta 0
Vidlo

7.9
43

Konstrukcija kubne parabole kroz zadanu toCku

y
zadano

T(

0,

porobolo
l

A
~,~-------------

A ! - e -_ _ _o____ X
2. iaza

3,a prema osi x kad je x :3

b
a ,) x

rjesenje

3. faza

Odreaena je tocka T (a, b) kubne para bole. Parabola je konkavna

c, (

--.-

1. faza

prema osi y kad je y

---,._-_..

yo.

Primjena parabole
Presijece Ii se rotacijski stozac ravninom kOja je usporedna s
jed nom njegovom izvodnicom, presjek je parabola. Parabolicno
zrcalo ima oblik rotacijskog paraboloida, tj. plohe koja nastaje
rotacijom parabole oko njezineosi, Ako se izvor svjetla iii nekih
valova nalazi u iokusu takva zrcala, njihove ce zrake nakon retleksije na zrcalu biti paralelno s osi parabole.

Koordinate a (KT) i b (AK) razdijeljene su na jednak broj dijelova

(npr. 5). S polumjerom RT/2 oko M opisana je polukruznica i
odredena su sje.cista kruznih lukova polumjera Kl, K2. R3. ,.
Iz tih sjecista spuslene suokomice na KT (locke 1', 2', 3'. 4').
Sjecista spojnica Af', Ai', A'3', s jednako numeriranim usporednicama s osi x daju totkekubne para bole.

Prema zakonu refleksij8 Ilut upadanja jednak je kulu odbijanja.

svaka zraka koja izlazi iz tokusa bit ce nakon refleksije na paraboli
paralelna s njezinom osi.
Tehnitki se primjenjuje parabola na brojnim primjerima parabolicnih
prijelaza bridova raznih strojnih dijelova (npr, za poSlolja strojeva).
Pri konstruiranju rukavca vazna je kubna parabola. Bridovi osovine
j rukavca ne smiju sjeci liniju (konturu~.kubne parabola.

_. __'" Primjena kubne parabole

na idealnom rukavcu

Paraboloidni
reflel<lor

Presjek rOlacijskog stosca

ravninom u paraboli

Parabolic)d prijelaz
na postolju slroja

.. ~~..

'

"

'V.'~n'~at.iISl~C.t..e.e' . p(f..O._._.k..u2.s5)..m:.F"..:m;~.a. /a..,..b.,. .(). .le. .-. ~..?.\?..'. . ~9.)~tl,.. e. :;. \~.zaclal1
j~ pra~p.ktltnikdl!lilnea =?/l,Oisirine ,b= 160;' > ..'
' "Kon!itrulrajte p~Tab91l) ,unUUir togpravPKutnika taJ:(o,da tj~me
..

J...

. . . "~~be~i~~.dJIi~ijQ9Pbd.lela,c9q;.,\,. parabole A leil 'na .simetrali sitine I;jevo; a grana parabole

"," . . .' . ari'uc~( 'k?:,"';;',zayrsavakrajnJiln\totkaT\1a pfav~kutnjka d!*>no. Ro[;llj?nte a j.

~\~i~~"ifi~;11111~!~!f.!t.
1.!:,"'~U"U';l .,v~ ~l fi!fl~; l~; ~ wi~ A~ l,;~,~':~'~:.~ ij~;'}r,~i&;~ .
'0"'

Datum

::' . .'".

:r.' ,,'.~

Ime

Parabola

Crt 00

7.10

10

44

Nastanak Arhimedov.e spirale

Nastaje ako se jedna tocka krece konstantnom brzinom po jednoj
zraei koja se okrece konstantnom brzinom oko pola.

iii t or Z I J 0

Na jednak nacin konstruira se druga grana Arhlmedove spirale iii

vise zavoja.
Duzina koju prevali tocka prl Jednom okretaJu zrake zove se uspon.
nagib iii udaljenost izmedu torzija.
Tloert stozaste zavojnice takoder Je Arhimedova spirala iii linea rna
spirala.

Konstrukcija
Ako spirala Ireba imal; uspon npr. 15 mm ..Ireba kons!ru;ra!1 kruinicu polumjera r = 15 mm. Kruinica je razdijeljena n3 12 dijelova. a locke koje leie Jedna

nasuprot druge spojene SUo Polumjer

polumjeru r : 15).

0T2 takoder je razdijeljen

na 12 dijelova. Oko 0 opisani

SU

l<ruzn! lukovi pOlumjera

61,

02,

153 ...

(oznacen! na

Sjeeisla Ilh kruinica s jednakanumeriranim zrakama locke su Arhimedove spirale A, B.C. D. E, F. G. H. I. J. K. L. M.

slrukcija Arhimedove spirale i slozasle z8vojniee

Prostorna pred@dzba
slozasle zavojnice
kojoj je tlocrt
Arhimedova spirala

r--

AI!

zadano

4qf'gGJ5~

~~M/~.JP
~I~g

11

1. faza

Priblizna konstrukcija spirale

ako su poznata
Iri sredisla

c
2.laza

1. faza

3. faza

rjesenje a

rjesenje b

Konstru;ran je kvadrat (npr. 1.2,3.4); produiene SU stranice kvadrata preko 2-1:3-2. 4-3 i 1-4. Odreaena je pocetna locka npr. A u vrhu4.
Oko 1 op,san je kruini luk polurnjera 1-4 koji. sijece produinicu 2-1 u tock; B. Oko 2 opisan je kruini luk polumjera B2. ako 3 I<ruini luk polumjera C3 itd
Meausobno povezane tocke A. 8. C. tvore spiralu s eetir; sredista .
.Pri .konstrukciji se poslupa na isli natin ako se umjesta kvadrata za osnovicu uzme troku!. sesterokut ;Id.

Datum
efta 0
Vidlo

Ime

Arhimedova spirala
7.11

----------------------------------------------.---------------------------------------.----45

Arhimedova spirala

Centrilugalna sisaljka

ZelJeznieki
odbojnik

Modulno
glodalo

Teoretski je
logaritams~a

iI
-

~,~

Stator centrifugalne
sisaljke

spiralll

Praktiena izvedba je
Arhimedova spirala

Ispravno pripremljena
prolupozarna cijev

Spirala s 4 sredista

Primjena
,lIrhimedova spirala prirnjenJuje se u konstrukciji krivuljaslih ploca,
ventilalora, plocaslih glodala, stoiasla zavojnica npr, u zeljeznickih odbojnika, a prirnjer prirnlene spirale s celiri sredisla prikazan
je na statoru centrifugalne sisaljke (purnpe) itd,

Z~.datak,

'",

":,,

., '

"

" .'

"'~

.... ~f(/(iiirtajieon,e,'9~omelrijl{epojin,ov~ ,kojeprepoinaj,etenp, slit;i, akoji,su ,nayedeni" u

:i~gra,datraJkrUz!li6a, spiraI.f.iOSmelol<ut,kugla; Valjilk,tO(lls;s(ozat, pi ra'rri(Qa, ,kut AS;,

'90~;:1"35~:1O\2~59.,2~O\31?~,i3pOor

' ,,' ,','"

, "','" < ' , '

------------,----_..._----_._----------------------,Dotum

Crt 0 0

Ime

Arhimedova spirala
7.12
--,------_..:.-.._--

Vrdio
46

~I

Naslanak sinusoide
Sinusoida odgovara pulanji jedne locke koja lilra slobodno i nepriguseno u smjeru y, a tocka se krece jednolikom brzinom u

(d)

vremenski per i ad T u
vremenu t
stupnjevimo
- rodijonimo

S)

9O'

smjeru osi x. Primlena u elektrolehniei (Izmjenicna Slruja), akusliei,

nauei 0 titranju.

1m
3

180'

60'

90'

240'

120'

150'

o sin w

osino:

3 fI 12
270' 300'

330'

10

fin

(wI)

27 D'

period

2r1t
Konstrukcija
Kruznica je razdijeljena na 12 dijelova. Opseg kruznice nanijet Je na os xi takoder podijellen na 12 dijelova. Kroz razdjelne tocke kruzniee
povucene su usporednice prema osi x i u razdjelnim tockama osi x podignute su okomice. Sjecista jednako numeriranih vodoravnih i
okomitih usporednica locke su sinusoide - S" S,' S3'

Katodna cijev s dva elektronska snopa

i=lmsinw
Sve podjele na osi x oznacili smo u stupnjevima, a samo neke i u
radijanima.

Relacije radijana i stupnjeva

Ako kut ima cp radijana, onda Ima

360'
-2';-

(pslupnjeva,

.
.
2 iT
.
a ako ima~, stupnjeva, onda Ima 360~- 11' radllana.

..
360"
1 radl}an = - - "" 57' 17' 45"

2"

l'

= -~~ ""
360'

0,017 radiJana.

Izmjenicna struja stalno mijenja jakos! i smjer - sinusoidal no

Shema
Shemo

jednofoznog

Irofoznog genera/oro

generotoro

nopono iii
u j azi Y1, 92 , Y3

Oijogrom proizvedenog
nopona

Datum

Ime

Sinusoida

Cr to 0
Vidlo

7.13
47

Mehanicko cl'lanje evolvente I(ruznice

ie

Svaka evolventa kruinlce Ima dvije grane i beskonacno mnogo zavoja. Zajednlcka tocka evolvente I kruznlce (npr. locka E)
siljak prve
vrsle. Opca kruzna evolvenla, koja se moze zaplestl III zaoblltl, nastaje kad locka E ne lezi na pravcu nego na odreBenoj udaljenosti od
njega. Ako locka E lezi tocno u sredislu kruznice" naslaje Arhimedova spirala.

~10

:y~
q\ Jedna locka pravca koji se

Konstrukcija evolvente kruznlce

I

a.' kul lohvolo

/

.!.::o.Qj"

~.,

~~___ \iemeno.~~~_~~ __-I;:::,.'r"

20 --------~~~
e\\I()\s,{Q
,{,n

',.--/
/

l(loemOisk,C0
pOl

.~r\Jin\CO _ ct

no

() 1\1

',-

~
~

--~

r~

",,-

J/

'~

~~,

'~
" " ~-~_~
"--~ 0 '-,
,

~- '" ''',
~O/~",,",l
9 I O d O n j e m \..'. l. . . ,;'.j~~
7'"

\cor\en~
_________~
',0

valja bez kll:anja po

jedne
kruznlce
evolventu kruinice.

kr~inico --1II'1-===;;;;;;;~~

~-\cr~i!\iCO ct,

e"Q~-~

//-

~~

il~--"

11\

~
_---------

10'<:"

Shemo izrode lubi luptoniko

pomotu plotoslog modulnog glodolo

Yi/

~_,

'.,./

'

,,'Zupci evolventnog

~ostnJlProfll
2~
Pravac
~ ~ Jbez

~
~

~<l'

,.,:.7

p~

ven!J1Om~rugu.

/ A/\

/
/
/
/~\\
.///
/

//

Ih"" '"" "

//

//

~""'d""

",""""J'

Presjek reznog zubo glodola

u punom zohvolu

------,---""""""-,---,--"--------,-----------"'---------""-""---------Crtao
Vidi 0

Datum

Ime

---'

_._-----

Evolventa kruinice
1.14
48

'

".QSJlO.!LlJ,Q1Il-~

/~

:)/

koji se valja

kllzan~a

Konstrukcija evolvente kruinice na osnovi delinicije

Izlazni krug podijeljen je na 12 dijelova i u razdjelnlm
totkama povucene su tangente. Na prvoj tangenti nanijeta je 1/12 opsega kruznice iz diralista 1. (dodirne
tocke 1), na d[ugoj tangenti naniJeto je 2/12 opsega
kruznice iz diralista 2. itd. Dvanaesta tangenta ima
duljinu opsega ki'uznice (2 r;r).
zadano

to == I1Z

tizi
E'I

rjesenje

P --------......
II

' ____

10

'~"

2. faza

3. faza

10

t1

3r

/
/,,/.."/

//T'"':;::---------------I

tz

tl
1. faza

E,

Primjena

E,

Evolventa kruinice nalcesce se primjenjuje prj konstruiranju j

jzradi ozubljenja zupcanika. Bocna linija zupca zupcanika, kod
evolventnog ozubljenja je evolventa kruznice (sl. lijevo). Slikom
desno predocen je primJer primjene evolvente kruinice na evolventnom ekscentru.

Evolven!n; ekscentar.

Datum
[rtoo
V 10

Ime._---

Evolventa kruznice
7.15
49

E9

Cikloida je krivulja koju opisuje proizvoljna locka promJera kr'uznice kad se kruznica kotrlja bez klizanja po nekom pravcu.
Demonslracija nastajanja cikloide

1. faza

zadano

PUlanja tocke npr. A kruznog valjka polumlera r pri punom okrelu

valjka (2m) opisat ce jednu granu obicne cikloide.
Obicna ciktoida, ortocikloida, prava cikloida.

rjesenje

Obicna cikloida je krivulja koju opisuj8 tocka (npr. A) na obodu

kruznice kada se kruznica kOlrlja bez klizanja po pravcu. Kruznica
se zove dodirna kruznica iii izvodnica, a pravae se zove ravnalica iii
direklrisa.

KonSlrukcija obicne cikloide prema definiciji

Odredena je dodirna kruznica (izvodniea) polumjera r. U donjoj

tocki verlikalnog promjera tocki A konstruirana je tangenla (ravnaliea), Dodirna kruzniea podijeljena je na 12 diJelova. Reklificirana je
1/12 kruznog luka kruzniee i odredeno je 12 dijelova na tangenti
(ravnaliei). Kroz locke dodirne kruzniee povucene su usporednice

s tangentom (ravnalicom - os x). u tockama ravnalic,e podignute su

okomice koje odreduju sredista 0" O2 , 0 3 , .. ,0'2' Oko 0,,0, itd. s
polumjerom r opisane su pomocne kruznice kOle presiJecaju
jednako numerirane usporednice u tockama ciklorde kOle su spojene (povezane) u krivulju

Konslrukcija prikracene cikloide

Konslrukcija produzene cikJoide

, ------,------<>

zadano

rjesenje

rjesenje

Jedna locka unutar dodirne kruznice (r, < r) opisuje jednu

skracenu (zaokruzenu, zaobljenu) cikloidu. Udaljenost locke (npr.
A) od sredista dodirne krutnice oznacena polumjera r, nanosi se
lakoder na pravce iz podijelnih locaka kruznice polumjera r, (koji
su usporedni s ravnalicom), Presjecisla kruznih lukova polumjera
r, oko 0" O2 , ild, s jednako nUiT!eriranim usporednicama daju
locke prikracene cil<loide.

Datum

Ako je tocka gibanje koje se promatra, izvan dodirne kruznice

(r, > r), ona opisuje produzenu (zapletenu, zamrsenu) cikJoidu,
Udaljenost locke (npr, A) od sredista dodirne kruznice oznacena je
polumjerom r,. Preko podjelnih tocaka kruznice polumjera r,
povucene su usporednice s ravnalicam. Oko 0,. O 2 itd. opisane su
pomocne kruznice s polumjerom r, koje u presjecistima s lednako
numeriranim usporednicama d(lju locke produzene cikloide.

Ime

Cikloida

Crt a0
Vidio

7.16
50

Cikloida je jedan od najpoznati)ih prim)era kflvulja ko)e su u 17.

stoljecu nazivane mehanicke (danas kinematitne) za razliku od
geometrijskih krivul)a (kruznica i presjeci st05ca). Svi poznati)i
matematicari 17. stoljec':a bavili su se cikloidom.

.-

Svojstva ciklolde
Cikloida ima puna zaniml)ivih svo)stava od kojih cemo spomenuti dva
mehanicka.

AI

1. Gibaluci

se lukom CIkloide Aoi3 materijalna tocka ce put od A do B pri)eei

u kracem vremenu nego glbaJuc':i se pravcem ACB. Mi
sli se na gibanJe bez trenja
pod utlecajem sile teze. Zato kazemo da je ciklolda
brahlstokrona krlvulja (krlvulja najkraceg vremena)

I
I

-'I

/ J

......... -- --0-----=.:::::::.-/---.-

B
2. Objesimo Ii u 0 nit duljine 4r. rada materijalna locka A oplsuje
ponovno cikloldu
i
jukovi su cikloide) Njezino gibanJe
karakterizira konstantni period

(AD 6A

T = 2;"[
i ne ovisi 0 otklonu niti (usporedite s matematitkim njihalom) lato
kazemo da cikloida ima SVOjstvo izokronosti (jednakog vremena Huygensovo njihalo).

Primjene cikloide

Pojednoslavnjen tehnicki crtez zupcanika i zupcasle lelve,

b,

prostorna
predodzba
zupcastog
para - celnika

N7

Shema zupcastog para u zahvalu

r
I

CJ

Na slici pokazano je kako cikloida opisuje bocnu liniju zuba zupcaste letve.
.

Datum

Crt 0 0
Vidio

~~~::r~r~jleI~;nJgiJ~l! 'obl~ne,

produzene i' pnkracene

ciklbidestb .ih. opisu'Ju, Jqckeudaijeneo,dsre(l(sfa ;kr~2nice
pojumjera r =40(Obfc0~};r;' 7.0 .(produ:teina,)if,'k15 (prikra6en~). Sve Ifi krh'.Ulieii,ac~ii3lteria jedrldrilcriezu;t).u,jednoj
slic);
. "', >
.

Ime

Cikloida

I-Z

7.17

obodu. unular iii izvan izvodnlce - dobije se siljasla (obicna)

zaoblJena (pnkratenal iii zaplelena (produzenal epicikloida.

Epicikloida je knvulja koju opisuje proizvoljna locka promjera

dodirne kruznice (izvodnlce) kad se valja bez klizanja. po kruznoj
pulanji (ravnalici) Ovisno 0 polozalu locke na izvodnici - na
Demonstracija nastajanja epicikloide

zadano

Ako se kruzna plota iii valjak polumjera r zavrli bez klizanja po konveksnoj kruznOj
pUlanji polumjera R. locka (npr. A) na obodu vajjka polumj8ra r. u punom okrelu (2r:1)
opisat ce jednu granu obicne epicikloide

B;

Ako locka nije na obodu izvodnice

polumjera r. nego 5e nalazi na polumjeru r, od sredisla. bit ce epicikloida prikracena (r, < r) iii produzena (r, > rl.

/1

Konstrukcija obitne epicikloide

OdreBena je kruznica
voBenja (ravnallea) polumjera R i dodirna kruzniea
(izvodniea) polumjera r. U dodirnoj tocki (npr. A) .konslruirana je
zajednicka tangenta 1. Izvodna kruznica
polumjera r podileljena je na 12 dijelova.
rektificiran je 2r,,/12 na kruini luk polumjera R
i nanesen 12 pula na kruzni luk ravnalice polumJera R. (Konlrollralle p . . 360
2n 2R:TI

I
/

/
/

/;1/ /
/ I /

I /

I/ /
11/ /
11 ///
(/ /
!

/'

kruznl lukovi preko

podjela na izvodnOj
kruznici polumjera r.
~/
.Odredenl su 0,. 0".
03
O,?
Opisani su
//
kruzni lukovi polumjera r oko
//
0,. 0,. ild. do presjeeista s jednako numeriranim usporednim
kruznim lukovima kala dalu tocke
A. B. C. D. E. F. G. H. I. J. K obitne
epicikloide

//

_<~~_.;::::.._.
,

.r//

/-/"'\.,.- _..-'

-~ I........,~'"

~./~~?~:~~~
~
""

'~~~

. ~.

1':

0:

o rj8Senje
--------"--"--------,,------,------,--------,,-----------Ontum
Ime
Epicikloida

Crt a0
Vidio

7.18
52

Epicikloida s 1, 2, 3 i 4 grane

b
R

c
R

r , Z

I~

r = 3

r = L,

Ako su Izvodna krllznica polumjera r i kruznica vodenja polumJera

R jednaka polumjera (r = R). nastaje kardloda (srcolika krivul)ilJ
nazvana tako prema obliku.

Ako je R . r racionalan broj. epicikloida ce se zatvoriti i ima! ce

toliko grana. sillaka i tjemena (sl. b. c. d)

Figura konslruirana na osnovi kardioide

Figura konstruirana na osnovi epicikloide s dvije grane

Zadat<ik
Nacrtajte Slicnu
figuru sirine1BO.

Zadatak
'NadrtajtesjjcnU tj~urLi
sirine 180..
. .

Primjeri primiene epicikioide

/~~-~,ePiCikIOidO
,~

IL--

(
/

:::~

Bocna linlja glave zupca tzv CIkloldnlh zupcenlka )e eplclklolda

:~=--,,'-,-,-I.ff

.'

,.

, I

Mehanizam za pretvaranje
kruznog gibanJa u pravocrtno.

Zadac.i
'.' , '..
.
1. Konstruirajte;.jednuQranu obiene, prodi.JZene i prikracene
epidk:10idesfo 'ih,6piS'ujti lockeudaljene-odsredista kruznice
pOlurnjera'[ = 30. (obicna). r = 50 (produzena) i r = 15 (prikracena) kada:seizvodna kruznioa polumjera r = 30 kotrlja,
bez klizanja,po vanjskom obodu kruznog luka poJumjera
'R =. 120: Svetrikrivulje nacrtajte.naistom crlezu. Ij. u jednoj
slie!.
.

2. Konstruirajteobionu.prikracenu i prodl,lzefJO.kardioidu --Pa$~

caloy put sto ih.opisuju tocke udaijene odsres-lIsta'iizYodne
kruzn'ice polumjera r.= 30 (obicna), r"" 15.(prikracena) i
r = 50 (produzena), kada se izvodna .kruznica 'polumjera
r = 30 kotrlja,bezklizanja,po vanjskom obodukruznice revnalice polumJera r = 30. . .
.
.
Sve tfi krivuJje nacrtajte na Istom crtezutj. u jedno'j slid.

--------------------_._--------------------,-------Datum

1m

Epicikloida

CrtOG

7.19

Vidio
53

Hipocikloida je krivulja kOJu oplsuje proizvoljna tocka promjera dodirne kruznice (izvodnice) k8d se valja. bel klizanla u konkavnoj
kruinoj putanji (ravnalici).
Demonslracija nastajanja hipocikloide

Putanja tocke (npr. A) kruznog valjka polum/era r u punom okretu

(2r:r) opisuje granu obicne hipocikloide.

1. taza

zadano

Ovisno 0 POIOZ3/U tocke na izvodnici, na

obodu, unuta!' iii izvan izvodnice - dobije se
jedna siljasta (obicna), Laobljena (prikracena) iii zapietena (produzena) hlpocildoida.

B,

Konstrukcija obicne hipocikloide

Odredena J8 ravnalica polumjera R i iLvodniea polumjera r. U dodirnoj tocki (npr. A) konstruirana je zajednicka tangenta. Izvodnica polumjera r podijeljena je na
12 dijelova i rektificiran 2r;1112 na ravnalicu polumjela
R (kontrolirajte 2r:f = R u) rad, Oko 0 povucenl SlJ

lJsporednl kruini lukovi preko locaka podjele na izvodniel polumjela r. Odledeni SLJ 0 , 0;,. 0 3 "
O".Oko
0,. 0, itd. opisani su kruLni lukovi polumjera r do
preSlecista s jednako numerifanim lJspolednicama. Ta
presjecista daju tocke A. B. C, D. E. F. G. H, J K, L M
obicne hlpociklolde.
Ako Ie tocka na polumlefu r, od sledlsta. epocikloida J8
prrkracena (fl <: I) II, prodlJzena (r > I)

/
jedna grana obicne hipocikloide

o
1, taza

zadano

Ootum

Crt 00 - - Vidio

rjesenje

Ime

Hipocikloida

-,------

7.20
54

Posebni primjeri hipocikloide

Steinerova krivulja

Kad se Izvoejnica polumjera I kotrlja (valja) iznutra ravnalice polumjera R dvostrukog promjera (R = 2r) nastaje ravna linqa duljine
promjera ravnalice.

Astroida

Prl R : r = 3 illpoclldolda Ima trl grane. trl slljka I lrl tjemena. a zove
se Stelnerova knvulja.
Ako je R = 4r, nastaje hlpoclklolda s celiri grane, celiri siljka i celili
tjemena, a zove 5e astrolda - zvjezdasta krlvulja.
Opcenito, ako je R : r racionalan broj. hlpocikloida ce 5e zatvorili i
imat ce tollko grana. slljaka i tjemena

Primjeri primjene hipocikloide

00

Bocnu liniju korijena zupca,

tzv. cikloidnih zupcanika
opisuje hipocikloida.
U takvom ozupcenju zupci
imaju zaobljenu glavu u
odnosu
na
evolventno
ozupcenje pri kojem su
zupci ostriji".

Troslupanjski (trostepeni) reduklor s unutrasnjim ozubljenjem za

gusjenicare (npr. tenk). s dva stupnja planetarnih zupcanika i s
jednlnl parom zupcanika vanjskog ozubljenja za prekreL

z a d a t a k . ' " ... ,,::

...':'"" .... ,.... \

KonstriJirajtejed~llgranu'6bicn~,:p!'bduzkne'i . prjk,;a6E!6e h.ipocikloide. StOih"bPis(Jju.t()Ckeiz~.6d6e kruznicepdluiTIjera.; =$0

(obicna),r;ao'.(prpduzena) .ir.,""J6(p;.ikr~6eri<)k;iiiJ.a~s,ejzVodna
kruznicapolutpjerhrkj)Vlja -qezklizanta": po unutra{m)ei;n qb6du
kr\lZno,91LlkaJl\?IurnJ81:ii'R = 1.20. .','
.
Svetri krivu\ienacftajteu istQLSHci~'

Dotum

Ime

Hipocikloida

erta 0
Vi

7.21

10
55

8. Ortogonalno projiciranje
U lehnickom crlezu predmeli se pfikazuJu lako da bez narocilog
napora mozemo ulvrdit, sve dimenziJe predmeta Da bi se to dogodilo, predmel se prikazuje najeesee u tloertu (osnova. pogled
odozgo iii prva projekcija). nacrtu (lice. pogled sprijeda iii druga
prOjekeiJa) i bokoertu IProfil. pogled slijeva iii treea projekelja). Pri
tom zamisljamo da S8 predmet nala<i u petom prostornom oklanlu.

NeomeClene zamisljene ravnlne projekclja iii sliks diJele proslor na

osam dijelova kOli se zovu oklanti
Ravnine proJekcija sljeku se U oSlma x, y, z kOJe idu Ishodislem 0 i
meClusobno su okomite.

:fC

Prostorna predodzba svih osam oktanata

U pogledu straga vidime stra:i:nji dio

(nalicje) ravnine IT,

Na horizontalnoj ravnini :r, (osnova 1 Iii llocrlna ravnina) crta se tloerl (pogled odozgo). na okomitoj ravnini
:', (osnova 2 iii naertana ravnina) erta se naert (pogled
spriJeda) i na ravnini '" (osnova 3 Iii bokocrlna ravnina)
crla se bokoert (pogled slijeva)

~ ,"-./,//
tlocrt

pogled

slroqo

..... -~~"'"
.~~gO'
.. ". -- ..
.-.'

--+--,

'

drugi nscrt

x nacy!

pcr,l ed

spr'lp.e!:

U pogJedu sprijeda vidimo prednji dio

(lice) ravnine,,

!II

'OVl'\lno

c riG njO

Iloerio

llz

rovn i 1U

'.: r! 0 nJO

nocrto

n0

uronjo

bOKocr I 0

'II}

f OVrll

Zadatak
Skicirajte i oznacite lavn~,ne i osi koje
vidite u oslalim pogledima. To smo vee
rijesili za pogled sprijeda.

Istaknut 5, prostorni oktant

Istaknut 1. prostorni oktant

90

Zadatak
Pollraj strelice pravaca ko;i "probadaju" zamisljene ravnine projekci;a
11" 112 i 113 napisite odgovarajucu oznaku osi x, y, z u smjeru kojih su
orijentirani ti pravei.

Pravilan raspored ravntna ;1,. or, I

za prikazivanje IJ. crtanie obiekala koje zamisljamo do se nalaze
u pelom (V) prostornom oktantu.

~N

:T,

II

Pravilan raspored ravnina :T,. :1:: i

za prikazivanje ij. crtanie oblekata kOle zamlsllamo da se nala<e
u prvom (I) prostornom oktanlu.
:T.1

y
._--

Datum

Crt 0 0

.---------~------

Ime

Oktanti, ravnine, projekcije

Vidio
56

8.1

Proslorna predodzba meausobne povezanosti originala tocke P i

osnovnih ortogonalnih projekcija (slika) locke P kad je locka P u
prvom oktantu (desno) i kad je tocka P u petom oktantu (Iijevo).

z
kcija iii sli ka tocke P"

l1acrt

IT.2.

-X
tlocrt

prva projekcija iii slika tocke

pi
I

-z
Pravilan raspored zamisljenih ravnina projekcija i projekcija tocke
P (P', P", P''') za petl prostorni oktant
bokocrt

treGa projekclja iii slika tocke P'"

/\

L~_o'--p'---f>
\

Pravilan raspored zamisljenih ravnina projekcija i projekcija locke

P (P', P", P"') za prvi prostorni oklant

1_.

2,
4

2
5

-7

A (2,5,4)

Datum
Crio 0
Vldlo

8 ( "

3,

5,

4,

..,

6.

/,

8,

.
)

c , _,.,
{

o( " )

E(

F (, _,. )

G (, _. _ )

H (_ .. )

Ime

ToCka u pr'Vom i petom oktantu

8.2
57

Prostorna predodzba meausobne povezanosti onginala modela i osnovnih ortogonalnih projekeija - slika tog istog modela.

drug i
bokocrt

no Cr I

MK~-

bokocrl

-~~TI)
. !
I

I I ',1''',,--

~'-I-- \".

. i
I .

'1'

~.--I----

------

-x

X
'\

t r e C0

rovnl no
L

Ortogonalna slika iii projekcija gore prikazane prostorne predodzbe objekaia.

T'" - u trecoj ravnini projekeije (Iijevo).

1" - u drugoj ravnini projekeije

drug i
bokocr t

Tn - u trecoj ravnini projekcije (desno)

bokocr t

TD---.----.--

t Iocr t
T' - u prvoj ravnini projekeije

,"C

'~i

. ;":.> :

Preko pravca pod

kutom 45 prema
horizontali i vertil<ali
najbrze se odreauju
tock~
pridruzenih
parova projekcija i
eijele projekcije.

.,._, . .:;l' ..

II.{ iiOareditelh:'lr

Datum

Crlo 0

.Ime
----

Tlocrt, nacrt, lijevi i desni bokocrt

Vi io
58

8.3

Na tehnickim crtezima za produkciju obicno se ne nalaze nikakve

ordinale i nikakve oznake toeaka, pravaca itd. iako ta crtacka
pOjednostavnjenja otezavaJu citanje, I). razumijevanje tehnitkih
crteza.

nonl

Preklapanjem ravnine ]1;, oko presjetnice ravnine iT, i ]1;2 (OS X)

prema dolje u ravninu iT21 prekJapanjem ravnine 713 oko presjetnice
ravnine Jt2 i ][3 (OS z) dobiju se sve lri projekcije u u jednoj ravnini
- u tzv. ravnini crtanja.

Prostorna predodzba objekla u

petom prostornom oktanlu i njegovih slika, tj. proJekcija na ravnine ][" ][2, il3 iz koje se vidi medu
sobna povezanost objekta s proiekcijama kao i projekcija medu
sobom.

pogled sprljedo
Prostorna predodzba objekta i ravnina :r, . .'7'
zakretan)em u ravninu crtan)a.

pogled

odozgo

-A
tt ocrt

:<3

sa zamlsl/enim

1\I

-----------~

~I

i'

I~

!
I;-x

I
I
__ ..::..J
x'

i\I

-1

r----

i'~
y

! -X
1_. ____- ___.__ .
Ortogonalne projekcije predmeta ti. objekto nLi tchnitkom crtezu.

r----------------------------~

nacr I

bokocrt

bok 0 cr t

K-Pr~

rt-:PF

~---.
~

pogl ed

lIocrt

Datum
Crtoo
Vidio

Pogledajte isti model s kompjutorskim rjesenjima na foliji.

sl i j e va

Ime

Tlocrt, nacrt i bokocrt predmeta

S.4
59

Raspored ostalih projekcija

,\
~

\ \ r::,"

(5;::"

,~

Prostorna predodzba ispravna meausobna polozaja predmeta i

njegovih ortogonalnih projekcija u petom oktantu prikazana je na
sHe!. Vidljivo je da su tlocrt i naert jednako udaljeni od bokoertne
ravnine n3; naert i bokocrt jednako udaljeni od tlocrtne ravnine n,;

"~tlOO", bokoa' "d"ko od""" od ",,'oo ',"oioo "'

/
~ "
Y{:>Tii
\~~

\ . . '" ~-::><~>>-"
// Y->< "">-"'>1

f ;~ II

odozdo

/~/ 8
I

I~

pogled

TI

--J

_j

r---------------//
/
,
l
'\
'
:\"
/1 A)0
-

-~
~

'
\"V /
V

drug:

//

~~

II

" / ....

~~

if'
P

'/N

I"

I -x

//

bokocrt

~91Pd

zdesno

Tlocrtu, nacrtu i bokocrtu mogu se dodati i druge projekeije. Pogled odozdo, straga i zdesna Jesu projekcije u suprotnom
smJeru od tloerta, nacrta i bokocrta.

pog[pd strogQ

)
Datum
Crt a0
Vidio

Ime

Projekcije nasuprot tlocrtu, nacrtu

i bokocrtu

8.5

---,--------------------.--------~.----

60

Prostorna predod - b
nih ravnlna crtanj: la :Vlh sest zamlsljea njlma SVlfl sest
prOlekclja sa 2amlsl
Jedmstvenu ravnln Jenlm prelaganjem u
u crtanja

/~
/
/

/~

i/

~,

R,,"'"co.

'...,

,,:1,,:131 nove
ojem se zamlsljen
ravnlne prOlekcl
""
",,"'"
0 ",',"
poredak SVlh "Ii
6
clla.

- //

,"
robo'" '" I:~~~;peda
.
P~~I~~caka P""""'
Pleklapa~e~metb
PrOJ8kCIj~
.

WI'

- kvadra
po ocaka u ra su
vnlnu erta
ane
unutr as.u
nlanadobije
5e

~~-----.L-.lJ'=~~~:~' E}@11

'.

I
I
ZdesnCj~1

,
I ogled ,

PDRUGI TLOCRT

I
,

I---j---l-JDRUGI
BOKOC~T

2M'"

Pog'ed "O'do

_ _ I~I

_Ogle~p_rlJeda
.

..

,I.........;I---l~.

i-I--l/
_

I;

POg"I""e"
I

"'"I'"""

Ob,~"~oa

Crtezi
nam"m,;"P"'d
.
'm'lo
0"1
E. u kojl
je
pnmijenjen
ozemstvu
nak se sm ,,",k,
mj,;:,~~' 0 """'10, bli"
Z

I
I

-'--

-----,Baspored 6 -.----.-----------

--

. ortogonainih
projekcija

[rio 0
Vidio

-.~----,

I-Z

8.6

...

61

_-""---

Pravilan raspored - polozaj projekcija na tehnickom crtei'u.

Model u

11 prostornom

oktontu

Znak za europski
raspored projekcija

Shema

preSaga-

nia ravnina u ravninu crtanja

--P09IPd odozdo-----

iI r

Crtezi namijenjeni
inozemstvu u kojima
je primijenjen raspored. E, obvezatno

~::J~ :~aJs~:~;a
zaglavlju, blizu
nake mjerila.

I
drugl tlocrt :

f --- -----r-i

OZ-

----- pogl,d 'P'il'T--~--'-f----l-- A'ct~

.-

-~E~ed zf~--

~d_r_ug_ib_O_koc_rt

(l~T.-f-~~d

-J--!-.--t-

n_o_c_r_t________

__ r-+_____

'

Alit

,twgg---l

~_b_O_k_o_c_r_t~.~I_______

dr_u_gi_n_Qc_r_t____

I
t

:tlocrt:
II

II

A'~--~--_l--~_'---f----------+
Takav raspored naziva

Datum
Crtao
Vidio

'-----pogled odozgo _ _ _ _ _ J
"raspored E, sto mati raspored prema evropskom nacinu prikazivanja.

S8

Ime

Europski raspol'ed projekcmja

8.7
62

Pravilan raspored - poloiaj projekcija na tehnickom crtei:u. Ovakav raspored projekcija naziva se nraspored A. sto znaci raspored
prema ameritkom naCinu prikazivanja.

Model unutar sest osnovnih ravnina

Shema prelaganja ravnina

u ravninu crtanja

.eo'" proj.,o'"
Znak za americki

----pogled strago----.--pogled slijevo'-

",

,"

"

. drugl 1I0cri

'

'. i~~~li~,~~"i~~,~~!~~~~~~~~
Datum

erta 0

!]

----~=Il

pogled O_d_Ol_do_____--'

Ime

Americki raspored projekcija

8.8

Vidio
63

9. Analiza 'tocaka i bridova

i1

Rucnr stezae

noert

bokocrt
I

I I I
I ' I
I I I
I

iii
I

Taqelarni prikaz vidliivosti tocaka i bridova (ivica)

Hoert

nocrt

bokocrt

_----'-A--'--_B___+_ _ - - - - - - - f - - - - - -....- - - - - - ---.-1-----.----. -----.. --..... -.-y

~
- -A--E
-.
-_
._._- - - - - - - - - / - - - - . _ - - - - - - - - . --------_. __ _._--_._-----A--F
-----'-.c'--'--------l-- - - - - - - - . - - - - . - I - - - - - - - - - - - + _ --.- -----..----.------..--------...

~.

..

__ J3-C

---t------>-.- - - - . + - - - - - - - - - - - . - - - - - - - -..__. ______

___(=---..-.:::D'------_+-----_ _ ._~____.____l____---,( _ _ ._______ .___._______ _
(-I
,/"
I
.-- - - . - - - - - - - - - - - f - - - - - - - . - - - - - - - - - - - - l - - - - - - - - - - - - - - - - - -

D-E

------

D-H

',',

-------l----------------'~----. -

- - - . --..--1---- . - - - . --.-.. --.. ---

--

- - - - - - - - + - - - - - - - - - - + - - - - _ .. _-_ . . - . -1---- - -..- -.. -- - - -

E-G
F-G

\(

------,,------::---------- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - + - - - - - - - ' - - - - - _ . _---

G-H
H-I

<!

- - t - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 1 - - . - - - - - - ----- 1 - - . - - - - - - - - - - -.. --

- 1 - - - -X- - - - - - - - - - - l - - - - - - - - - - - ' - - - - 1 - - - - - - - - - - - - - iy'

_ _ _ _ _ _- L -_ _ _ _ _ _ _ _ _

Ime
- - - Datum
---- --~~--erta-0 --- - - - - Vidio

'-----_. _ _ _ _ _ _ _ _ _..L......._ _ _ _ _ _ ._______ .. _____

Analiza tocaka i bridova

M-Z
9.1

64

Analiza tocaka i bridova vrlo je pogodna metoda za utvrdivanje i

provjeravanje znanja 0 shvacanJU projekcija.
Pri rj\lsavanju zadataka korisno je postupiti prema ovim fazama:
1. Naertati tloert, nacrt i bokocrt.
2. OznaCiti sastajaJiste bridova 1, 2, 3 _ iii A, B, C ... u svirn
projekCijama_
3_ Ispuniti tablieu vidljivosti bridova

6
.... -

.',

- +- -..:- . ; -- .
. . _!

.. ~.

-,
)
...,~
t

11

."

. . ','

,.

.,

..... ~ ... : .. .

........ :- ... :.. .; .... ~---;

-! . .:.... ~ ... i . ' . : ...

-12

:..

..~

...:....;,. . i .. .:

!-'-:~"'~N-

- :.-~'. - -.,

zadatak

. ',"

........ .

'1"': -.....

- . --.:.-.: . -/,. '-

.:.>~<,,;-LlJ..

'... :--

.......... :,.

rjesenje

Tabetarni prikaz lIidljivosti tocaka i bridolla (ivica)_

tlocrl

bokocrt

nocrt

___J~Z _________________________._______________________._-+-_
1-11

_____L-lL_______________ _
2-3
---~------

r---- ------ ... -----------

---

- - - - - - - - - - - - ----- - .._------

__2 -J(L_ .. ________________

___3~__4_ _ ____ _____ __ ______ --------f---.----.---------- _ ._..___
+-----_____________ ... _
__
3-7

------ - - - - - - - - -

_ _ _ 0'---'--_. _ _ .. ________._ _ _ _ _ _

4-5

- - - - - - - - - - - - -.. - - - I - - - - - - - - - - - - - - - - - - t - - - - - - - - - --------

5-6

---=--""----1------------_ _ _ _ _ _+-_______________ .--------- . - 1 - - - - - - - - - - _ _5-_--'--.7- - - - - - t - - - - - - - - - -

6-8

+----

- - - - - - - - ' - - - - - - - - - - - - - - - - - - ' - - - - - --.--- .. - - - rjesenje b

Do.tum

Crt 0 0

Ime

Analiza tocaka i bridova modela

z
9.2

Vidio
65

Duzina AB okomila na prvu ravninu

AB-LrJ,

,n;;L-1-=l'
1
L
t=~-

BI

II

-~- --

prostorna predodzba

----

--~

ravni ne projekcija Jr" Jl2 i Jl 3

poloiene u ravninu crtanja

orlogonalni ertez duiine AB.l

JI,

Slika 1

Duzina AB okomita na drugu ravninu

~.B.L

:.
r - = - - -- - ..'-

Il2

-----ll

I.

~b
I

I
....
ravnine projekcija JI" Jr21 Jr3
polozene u ravninu crtanja

prostorna predodiba

orl6gonalni crtez duzine AB.l

JI,

Slika 2

Duiina AB okomita na trecu ravninu

I
I

f-----t--I-f-

-L
proslorna predodiba

ravnine n 1 , Tt2 i IT3

poloiene u ravninu crtanja

orlogonalni ertez duzine AB.l

Jl3'

Slika 3

Zadana je prostorna predodiba i tri osnovne ortogonalne projekcije duzine AS koja je okomita na prvu ravninu projekcija (sl. 1)
okomita na drugu ravninu projekcija (sl. 2) i okomita na trecu
ravninu projekeija (sl. 3),

Datum

erta 0

Ime

Poseban polozaj duzine

Vidio
66

9.3

Duzina CD paralelna s prvom ravninom

----.-

~
".
!

-- - -

-----.

\
"""
~,
~
[

-- ---- --

prostorna predodzba

=r==--

ravnine projekcija 11:,. 11:, i 11:3

polozene u ravninu crtanja

ortogonalni crtez duzine CD

I I Jl ,

ortogonalni crtez-duzine CD

1I

ortogonalni crtez duzine CD

I I rt3

Slika 1

Duzina CD paralelna s drugom ravninom

co II Ilz

ravnine projekcija Jl" 11:, i Jl3

polozene u ravninu crtanja

prostorna predodzba_

rt,

Slika 2

Duzina CD paralelna s trecom ravninom

---C}
-

--jl~r

:-----1

---

bl!~

il,l

l __________
~

ravnine projekcija 7[,. IT, i 11:3

polozene u ravninu crtanja

prostorna predodzba.

Slika 3

Zadana je prostorna predodzba ; Ir; osnovne orlogonalne proiekciie duzine CD koia ie paralelna S l1:, (si. 1), S ll, (sl. 2) i S ll3 (sl. 3).

"'-,""---"--''''''-,----'------------"----------''''''''-i
Dotum
Ime
Crt 0 0
Vidio

DAVuR

-'--------

---1-i

Duzina uko

polozaju
9.4

67

Svaka duzina kojoj je tlocrtna projekcija paralelna S osi

x paralelna je s 7(2 pa joj je nacrt prava velicina te
duZine.

Svaka duzina kojoj je tlocrtna projekcija

paralelna S osi y paralelna je s 7(3 pa joj je
bokocrt prava velicina Ie duiine.

I
1\

1\

1\

Lli>_,
,~
'(3
<1l

'0

II:

(V),,----

'-'(~A'I~--------~V

'~

'~,
~,

(V)

Zadanajeduzina ABA(-100,72,10)
B (-40, 20, 70).

Pomocu diterencijalnog tiokuta

Zadana je duzina AB A (30, 40, 50)

B (90, 10,8).
.

Zadatak,',., . . . .

.' , , ' , Y ' ,

1, Nacrtajtetlocrt,nacrt te desni ili,jevib~k()crt"duziileAB(A"'8''')

u .pogledu slijevai(A"'B"')upo,

gleduzci~~na:,.

<,"

""

2.0dredifk:::n~6iiajtep.ravG:veH61-

~~~~~l'i~t~r~~ill:
,

,\pr
...

,:~

.---"""",-'-----------,--_._-_.--,------------------,-----------Datum

Crtoo
Vidio

Ime

Prava velicina duzine

68

9.5

10. Analiza pobocki .- ploha

Zadaci ove skupine sluze za prOVjeravanje i utvrolvanje znanja u
ortogonalnom projieiranJU, Na osnovi prostornog prikaza pred,
meta i pobocki -- ploha oznacenih velikim slovima A. 8, C ,lreba
naertati tloert, naert i bokoerl i oznaciti ih LJ ortogonalnim projekei'
jama,

t/~:~=",

Anallza pobocki (ploha) vrlo je pogodna metoda utvroivanja i provJeravanja

znanla 0 shvacanju prolekeija

'>,

Hi

"P.ri rje~avanju zacjataka~()fj~0qj~postupiti:8~~,ma()Vim t.azama

J ,Nacrtati tIQcrt,naci'tLb6k~cr,ti
"
,','" ;,"
" "2", QznacitiploheA, B,C.;,.'lJi)Yimproje.k9ijama,
3 IspLiniti tab!icl:J vidljiyoshplotl8:':"'PQtJ:otki, : ,

"...J

bokocrt

I
I

nocrt

,--

'

)---i----1
"--, ------"A-+---1-" -+-- .---, -",,-'"

r-- ----(

Kose pobocke koJe nisu okomite niti pa'

ralelne ni na jednu ravninu ertanja,
opei polozai plohe
posebni polozaj plohe

I<osa ploha okornita na

ravr~nu

cltanja

Hoert nacrta iii '"

I

' ' ,' , --,-- -- BG~!--

_._".----"

--,-,~

"'--

c'c========___-..J_ _ _ _ _ _.-J_"" __,

Jl

ploho

"

'"

Tabelarni,prikaz. vidljivosti' pobocki -- ploha

Hoert

nocrt

bokoert

--1--" --

-",,,,---

------- ,,-

-,.,--"',------

)'

- -'" _ .. , ._--_._---_._._,,,,,----,"',, - - j - - - - - - - - - - - - - _. "---

----~------------- --~-------------_r--------------

'/

F
y
1\

---------+----------- ------....- - - - - - - - - - - - - - - j - - - - - - - - - - - - - - - -

. . ___H,,_._ '-_ .____ ,_,_,._. ______,. ___ ~ . ________

X, ________

o tum
Crtoo
Vidio

Ime

Analiza pobocki - ploha

M-Z

10.1
69

....;....,' ...;.... ;... ::..L..r. . X

. :}. . ::C:I::l::.~.::.r. . /.:~r::~ . l

... ;.... ~ ... +... ;... ~ ... :....;.. i.. ~ "'1"~'l .~ ...

... :..........:.: ....... :!.......;..........

. . . i. ."1-' ... ...... :. . ...'.

..'
* ... _ ... ..: .........
':'" ~':'"'' .
~ '
':' .

~.

...
::::.::::L:j.:~.G..L".:~.~::T.:L'"
f . . : . ! . ~: . ~ ~~~l....C.C~.f~~:;
.
. .~.
.,'
'.= . - ....:.

. .: . . . . . . ".:. .. .. ..

...... :

..

'

...... :

..

e .....

II

.....,...

_0

..

:1 . , '. ;. ,. :.' , .:. FJ.:T. :.r.:!::Fl:J.: . ;.

.... ~ .....:.....:_ .. _;... 0; .... ;... ;_ .. ~ ... :. 11':_' _.~ .. _: ... ':' ~ _;_ .... ~ ... ..~. ~ .. : ... ;...
.

.......

'

4 . . . . :. . . . . . _: . . . . . . . :

......
:

..

...... ; . . . . . : . . . . .

. "

!.

,= ..... :

"-.: ..... :..... ;.... ;.... ~ ......... . ~ .... i . ... ~.

._. ~- .. ;... ~ ... ~: -. -~ "'! :~ ';----i' ....
"'1

. : ;.
...CT~T:..C.CT T:.:..-..-;..

-~-~.--

tlocrt

.
:~

..

_~: . . . ~~:'_'

, ..

. . . . ... . o
..

.~ .; ... ;... ;..... ~ ... :'.-" ;... ~ .. .

-.~- ..: ...: ..:.. -:..:'.'- .. -.:... .

.. ', ..... ": .. ';-.
: --:;... :
': _......' .. :". ....;.. ..

... -:- ..
Y--

"

. . . . ... ~ - ...:.... -.: .... : .... - ~ .. .

_

X:::CI:: ._ ..... ;... :....:... ;. .

bokocrt

nocrt
........

. - -----.....
. - ..

---~--~

E
--f----G
-- H
_._-_.

rjesenje a

zadatak

ploho
A
B
--C
------0

. . . . , .
. . . . . . . . . . . . -0'"
-: .

. . . . . :. . . . . ..
;

: ":"
: .. :
: .... t,:'
!
:
:
-'.~";r .., '.: '.'.:""
':'"
.. ...... :..............:' ........ :...........
.. :

. . . . ' ; ' . . . . : . . . . . : : . . . : ...... :

-T-----~

-~

..-.-

------- --_. - - --- -

_._.-

-1---- ..-:-------- -----.---- --.- --- -

.--~-----

~------

. -.-.--

-----------f------.---.-- -..

_---

-_..__ ._----- __ ._-_.

.

-+_ .. _---- . - - - - - - .
---..
._._--------

__

... .
~-

---.----- 1 - - _ . _ - - - -

1 - - _.._------ - - - --- -_.--_._-_.

- - - - - .. - f - - - - . - - - - - - - . - - - - - j - - - - - -

------------'--._----_.-._-_._---

__. _ - -

-------1---------------

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _. _____ L. _ _ _ _ _ .. _ _ _ . _ _ _

rjesenje b

Datum

Crt 00

Ime

Analiza pobocki modela

z
10.2

Vidlo
70

Ravnina ABeD paralelna s prvom ravninom

rovnl

no

Ii

~ ......

ravnine projekcija it" it, i ito

polozene u ravninu crtanja

prostorna predodzba

I I

orlogonalni erte: ravnine ABeD

Slika 1

Ravnina ABCD paralelna 5 drugom ravninom

II
Ii

-._,--_._.
ravnine projekcija it" it, i ito
polozene u ravninu crtanja

prostorna predodzba'

ortogonalni crtez ravnine ABeD

Slika 2

Ravnina ABCD paralelna s trecom ravninom

rovnino 1111, I

j'd
IUd-]
,'-, -----.. .--';J

r---:-,;

"I" . --

I ,'"

'--

i
1

~-----

~I

ravnine projekcija it" it, i ito

polozene u ravninu crtanja

prostorna predodzba

,;." !
:J

~~. ___ ..
-~-I
I

ortogonalni ertez ravnine ABCD

Slika 3

Zadana je prostorna predodzba i tri osnovne orl090nalne proJekcije ravnine ABCD kOja je paralelna 5:1 1 (sl. 1), paralelna S:1, (51. 2) i
paralelna 5 ;-[3 (51. 3)

---------,-------------------------------------------,
Datum

Crt a0
Vi 10

Ime

-~-..

'Ravnina u posebnom polozaju

10.3
71

It

Ravnina ABeD okomita na

iT,

i kosa prema

rOllni nol.

01,

n,

iT,.

' - , -;;-.-. . - . - - - - ; c -

ft ---,---

--C'
I _

.-1------1-

~[;~J
.

i.:..______r::::....

ravnine prolekcija 01" iT, i J1J

polozene u ravninu crtanJa

prostorna predodiba

ortogonalnl ertez ravnine ABeD

1

Slika 1

Ravnina ABCD okomita na

7(,

i kosa prema

01,

)T,.

rovn1noJ.. lIz

+-..

----t-

, I

.~

I !

IL========I-.

prostorna predodiba

_.J

ortogonalni crtei ravnine ABeD

ravnIne proJekcija )T " 7(, i 7(3

polozene u ravninu crtanja
Slika 2

Ravnina ABCD okomita na

if,

i kosa prema

rovninol.

IT,

:1"

fl3 r;;:-~'-'
,....--.....- ~-::ljf--r,~::----:::I
"c.'

-~~~-'~---.=~

--~.-" :"

'.

/,r

--t~F

....-.......:: :

Ii.

prostorna predodiba

;J\"

,..

_____~

ravnine proJekcija iT iT, i ;T,

polozene u ravninu "crtanja,

I;

.,,________J

==-=1

ortogonalni ertei ravnine ABeD

Slika 3

Zad~tillk

... ' ,..... . .... '., ,.,,:", : " .

.."

,l,Q,mapi!Et '(prostotJ,J,6P9Skic'iTl3.' 'sv,~ 'iti proj~k~i;er~vAjna

ABCD{NS',C'D'; NIB"C"D",. '. C",[Y'!),na raYrilrieftf,:rt~r:~3

. .~,proBtornqj,predodzbi iu:Qf:tCgon.i'lnimproie~cijama: .'

.Na~rtajt~.~iXboroinisto.rje~ehj~. r)s'ortdgc nalnNncrtezu,

2:

Zadana je prostorna predodzba i tri osnovne ortogonalne projek

eije ravnine ABeD koja je okomita na it, a kosa prema it2 i it, (sl. 1),
olwmita ns n, a kosa prema if, i :rt, (sl. 2) i'okomita na it, a kosa
prema 7(, i :rt2 (sl. 3).

Datum

Crtoo

3,Ot;'aijt~ ravr\idEi i osiilpro'st~rl1drj;redodzbijli'otogon-a:I'

. riimpfol~kc'fiqrria.;
";;, .;,'
'.>";' ~;,

Ime

Ravnina u kosom polozaju

10.4

Vidio
72

Prostorna predodzba koekiee za igru Covjece, ne Jjuti se"

tlocrt

'''9; 'ok""

' ...... ~"

I....-~ ........"

\ . . ....:-_/!

(,,- -"~

........:........:/

/
bokocrt

nocrt
pogled spriJedo
drug; tJoert

Ortogonalne projekeije koekice za igru "Covjece, ne Jjuti se"

,,~-

,f:

0
.

f:\

V
/

-".

(~'.

1,--",)

Zad'Hak,
1. U osta/e cetin ortogonalne proJekcije naCftajte odgovaraJuce tocklCe na kocki (ako Je
tocka.1'nasuPt0t6:~ 3 n~st.ipfot 4).
2N<ilihiji.ispod.projekcija napisite naziv pogle. "d;i,zaodgovarajuou projekciju.

"

0 0

-.J

1\

_~

.L

[\.,

/'

-~
"

i\
naer!

tJocrt

Datum
Crtao /:.1. I:
VI di 0

---~

D>\\)::I\1.
T'

'.1 ) Tt.

Zacatak
.
Na lieu foi(lgrafiranih'ko~klcana kojemnema sJike tockicRj)apisi'ie
broj to.ckica koji. odgov<lr<\zad".IOom POloz/.i:jukockice {najbOljeje
naerlati pripadajucetocldce U odgovatajacem P91ozaju}
.

-------.--.---

Ime

:,

_i . _J~J '-~ L-J

~,,~:, -;

~~-

Kockica za igru Covjece,

ne Ijuti se

73

10.5

-------------------------------------

11. Skiciranje ortogonalnih projekcija

Pri skiciranju predmeta crtamo slobodnom rukom i tako da faze rada - skiciranja jedna drugu dopunjuju u jednoj slici.

tloert

T~~

model

InstrukciJo postupnosti prl sklClronJu

/~

----t---

--T-,

i
I
!
;
i
I
I "1,
,
~~~--~----~-----

Ski c a - izraBuje se testo na

papiru s kvadraticima da bi se
lakse odrzao omje! i proporcije.

I
-~-t-.

r. . .. ~~j

b --I j1

:i\

.' .4-=-6 . __
i'

'-

'I

'--i----f-L---

t~

,I

Ii

Utvraujemo broj potrebnih

projekcija i povrsinu na koju cemo Ie projekcije crtati;
zatim crtamo simetralne linije.

--.. _. . . -.'. --'

.. '--n@--,I
.....

----'----'--J

.............. '.. ' .. "

.....
".
.
.' .'. ....... ".. '.

-I

I'

II

-',
LL--4--t-l-I: ____L~----L1
I , f-1-''''1

I'

4~T ~;~~:~)~veVi~;!~V:veb~~eOdv~e~

w~

-4-=p - -ffi-~~_..v
\~I
I

--+1-

ta usklm Ilni)ama (b)

3
Istitemo konture predmeta
oVlm redoslljedom. male
kruznlce, vellke kruznlce,
male lukove, velike lukove i
nepravilne krivulje.

no~rt
I

i
W~c~=:p~J..._L~!~l,_.l-.l.J

r-i

I,

1-

Zatim isticemo
sve vo- ~L-1_-I-_...I-.-t-__-l-....l-_ _ _-L._I--..I..-_+ __
doravne
linije i odozgo
prema dolje; okomite Iinije slijeva udesno; ko_------------I--~ se linije i nevidljive bridove.
1

I.......-.l-I---,.~----Lf,-..r.....--'

,-----+--"""'+

Datum

Crtamo pomocne kotne

i kotne linije, ispisujemo !wtne brojeve i oznake 0, R, M, .. specificne pnbiljeske itd.

16

Ime

projekcija tijela

Crtoo

M
11.1

Vidio
74

~I

J-

Skicirajte u mjerilu 1 : 2
.~

....................

... , ... +... ; .. ; .............- ........ .

. . ..:\r ..~ ... :.... :1 .. ..:.... ~ ..

: .... ~ .. : ...:. ... :-

t'~"

~ .. ~- .. ~ ... :.. ~.

..

r": . : .

t-C-+~--';:l';

+:f.. i'" ...... : . :.

.. :-:TT.'.. :I!. '

C)

LO

... -:....

~.,

..

~.--;-

............

--::. ,-.. :- ..

. . . .;.... :- ... :. ' .: ....:... -:- ..

','

... ~

................ .

. ....... ,......... : .. .

. . . : .... ; ... ~ ... ~ .. -:- .. .;.... ~ ... : ... ~ ....>... ~ ... ~ ... ~ ... ; . . . . .. :- .. '.~ ... :

. . rT .. T~-rTjT1,!,:..::.~:.-T.:;. . . :;.- . :; ..-.-;.: . . . . .:. .

C)

. - . . . . . .: . ~ :' .:- .

,i'

:i...... ....
: .:...

'
;t
I .

.1.: ....... ,..

'._ . . . . . . . . l , _ , : : \ . . .

... }.... :.... ! .. ,~ ... ~ ... ~ .... ~ ..

~
.;... ~: .- .. ~~~ .. -.~ ... ... ;- ... ;.... ~ ... : .. ~ ...; ... ... :
. : ... : ............... . ................... , ... .' ... : .... : ..... .

1.. L.. ... :.. ;......

'.'

"'

-,

. . . . . ..
. .. . ',' - ,

. ... -.

-: ... : .. - ~ - ..

.....
~

. ........ " ..

. . ' .... ' ... . : ...

. ' . l . :..t:~l:::::~:.:.

... :.... :.... ; ... :........... ;... . ....

. ; ... : ... ~ .. '" .; .... :.... : .... ; ... t ... : ..... ~. ~ ....,.... ~ ...
.

:.. .'" .,;,<. '

,

I . .

: j---:----\
,.' :-. i'

'~""r'

'

.. .. , ...... ! ... ~ ... .:... -:.... ~ ....~

.:.... ~ ... , ... ~._____ ;.... :

.:.>~' .......;. . . .~......:.t. .... ~,: . . . . . .j....... :........

t~.-:~

: ... ~ ..... ~ ..... ~.; ..,: ..... '........>............ : ... ~ ....:.... :.... _'_:_.~ .....:..

c .. ;. :-'} :

-; ... ~ ... ';'.' "~~''':'':' :~: .... " .......... ........... , ... ~ ... ' .... ~ ... :
.. ~ .... ~ ... ; ... ~ ....:... .;.... ~ ... ,; .. .;.
.......... : ....
'

'

'

....... : ..... .

.. :... :- ... ~ ... i. . . . ..-:. ~- . ~ ... ~ .. "~'" .......

-,

r"----;--_'.ti . . __ .. ,
~

; ...

..

~..,

_~.

.... .. : ........
'

'

.;. . . . . . . .

~.!...!

.... : .....

. ;............ , . -: ;

. .. , ..:.. --~---~--i

. . .j...

,' .

..... : ........:-.

1 .................... i. .:.. .;.....

..1. J'" C)~. . .,--~L~L. . . :. :.-j::.- i::::::'- :.:'-~~~~:~~:: . Lr)::: 1

:

... : ....:.... ; ... ~ ... - ... ..... : ... ~ .... ... ~:.... ~ " ................ .
.... ~ ... -:. : ....... -; .... .... ~ ... : ........ -:.... : ... : ... ~ ....:- - .. :.... : ... ~ ... -: .... :.... ~ .
'

'

'

' pTrlrj~:i;il..J !...'}F;

:. . ~ . . ~:.: r::t :~<~:;':.; '.: '.i)'.'.'.r..) . . . ;. . . .:...

,

t;

~ ~ : ~ $"

. "'.....:....

:.! . . . ' . . . .

! ... ....: ....... " .......

~.' . . . ; . . . ~ . . .;_ . . :. . . . : . . . ;

. . . -' . . . ;.

~ . ;

:; ....:"';
; ~-...
. -.Jr-.-...~.--':
: :"';'.. ~.".,.:,:.. __ .... :, ..... "~." ". '. '. - ~ ... _... :.... ~ ... ; ... ~ ... ~ .... ~ ... : ... ';' ., .:
......

'

. .
.. ...:.... : ... : ... : - .. ,'.... : ... : .... ~ .......................
........ , .. "
'

'

. ..
~

-----------------------------._-----------------------------------------_._---------------------------------------_.-------Ime
Datum
z
je
Skiciranje projekcija
efta 0
poznata predodzba
11.2
Vidio
75

Z8dana je proslorna predomodela ravnlh,

dzba tllel3
koslh I zaobljenlll ploha. Na
svlm tljelrma nacrtilne su podlele kOle prlkazuju mjere ad
10 mm (III mjere odredlte
saml).

N
Zadatak
Nacrtajte tri osnovne ortogonalne projekcije u mjerllu 1 : 1.
Crta)le na papiru za slrojno pisanje originala.

POjednostavnjeno
crlanje I<ruznice - .
A
A\
kruga u prostornojL-,,::;;'~~
__ 8
predodzbi - u izo, / /~("'!? ;\),

4,.
:-l(I~
'A>'~
,

Pojednostavnjeno
crtanje sesterostrane prizme u prostornoj predodzbi - u
;zometriji.

Datum
[rta 0
Vidlo

Ime

Skiciranje projekcija tijela

kosih i zaobljenih pobocki
76

z
11.3

6
Pri crtanju - skiciranju (slobodnom rukOIl1) ortogonalnih projekcija, raznih uzoraka strojnih
dijelova, pogodnih modela iii prostorno prikazanog tijela korisno je postupiti prema fazall1a rada
kao SID je pokazano fazama skiciranja.

------------,--------_._----------------------------Dotum
Ime
z
Crtanje projekcija aka je
erto 0
V,dlo

poznata predadzba tijela

77

11.4

Povrsina za rjesavanJe:

12. Sredivanje ortogonalnih projekcija

: .. _.~.~.: .. '; "':' "~'_ .~ ........ ~. "';' "':" H.:' .. ":'" .;' .. -:'.~:'. _:_ .. ~"':"':' ":'"

~",~",:,.,,~,,;, 'I .. tfj~

~ .. 1i s ~J"D...

--!

!.t\l+\ . ' .

.............
. . - .....
.

. . ~ ..

,'

....[.:.

j:'~'~"l"~'.. ,.:t'.'~."";'.....L.~
~"~J/~-I- . ~ . ~ . tj":

'<'i~" JI~ .~.~~_~;~J..~-.~~.=!....:

"-

..... : "" ... .. .:, .. : ..... :......:......... ; ........ ~ .....

;..... :... : ... " .. .

slika 1

rjesenje a

zadano

U svim zadacima oveskLipinezadano je,sest normalnih ortogonalnih

projekcija predtneta u nepravilnompolpzaju i,oznacenjenacrtpogled sprijeda, Na'osnovi zadanog nacrta.potrebno je ispravno
smjestiti ostalih pet projekcija,Razrnak izmeBu prcijekcija Ireba biti
5 mm slo je oznaceno kratkim pocecima za svaku projekciju (51. 1).
Sve nejasnocepri rjesavarijuzadatakaoveskLipine moguse otklo'
niti ako se predtnetoblikuje iliskicira njegov prostorni izgled (51. 2,
rjesenje b).
.

rjesenje b
slika 2

..............

.......

.....

",'

.. .:... .'. , ..;..

. .~ n . ;: ... . :"!~"il'' ' '.. r~ ('r~'i .... :.

.... "'j,;' :...... ....

!--'
.~~+....
....
...
:

:-

::.' .. ';": r.::.. ~ ';'":

:

......

..
-~'++l'''!''
t+r~~I ... ~
. ~ ... ""'-~~~~.j .. ..

. .. ;...

~I''':''

. . "".";','

. .. .
:
. ; .: :
":H"':': ..:... -:.~ ..:... ~ ... :.. .i .. ':' ". !H.:
: : : . : :
: . : '
_~ ~
~
n:
~

"

& : _ .

'

': ...!, ......... ':"

. :..............................
. . :
. ..........
. . . . "
.,... .. ._:..... :.:.......:...... .:' ............
. .:....:D. ....:.... ~.o
.
0- 0'

....

" . ";"

, ) . ; : . . . .

"':'"

~ ... ~.~. ~ ... ~ ... ~ ... :....

:

.... :

; .. .;. .. ': . "g:, ... ~ .. ':' . .

.. .. :......... ;... ~... H;"';'''';' ... ~.r ~

Crtoo
VidlO

_ :

. . . :. . . . :

':'"

. . . .

f+ } . ~ . l

Ime

Uputa za sredivanje projekcija

12.1
78

. .

... . . . . .:.

. .. : ... ~ .... ~ ... : ..... ! ... ~ .... ~ ... : .... : .... : . " . :

:'" i.. ..j.. .;... i... ;.. l l ~ ... ;"'l"'~"'i"'~"'~' .. j... j..
Dotum

...

,..

':'

tk l2J
na~ B

.. - ..
'
,. .
(.......
..... . .....

"

.....' ...... .

"':~
..... , .. ~......... .,... :~......:- .. .

..........

... ...

'-"

..

..
.:...:. ..

';"

-"-"

. .:....

"',

':"'j' .. ': ... "'" .

...fJ.[:=U/j.[q. UsS,,; .J;HJ].

...

...

:... .. ..... ..

.;.

.......... , ........ ',' "

: : : : :

. ,

~.l;~~

.. : ...

. ,:. .....

. ... : ...........

. . ..L in)]' . Fdn: .'. n..... n.. . 'n . . . .

.,-:

. . ~ . .. ... .":

'.:' ':. ..;... ;~~:I::CT.::' ..... "

[Om

... '.....

'"

,...... :....:... ,. ....

: .. ;. .:... ,:....
...
~

. .
... '.
.~ ... ;

;.

~~

.. :.... ; ... ~ ..

'.;.... ~ ... ~ ... ;- ... :...

\ :

: .. ; ... :... : .....

. ..... ,

. : r , :: :.

.~ ... :.... '.... ~

.
~
.............:- ...;...................... .

.
..............

..

- ..

.
.
..........
; ... ;

-.. ~ ... ~- ... - - . -.. .......:. - .. ' ... .: ... ~

.
.
.... :-. ... .:.- ':'" .:- .. ':'"
...

. ... :.

'.

.~

:"

....

',-"

..

','

"

.'

'

~"","'."":'"

"

H[LIrhl2JE1'
J"~~
I
UfU . . ttl :
:." .!."
",;'" "._..~~=l
; ... ~...

: ~t . fl-.l....
, .

,.

: ..... , .. .
... : ....... ... ... '"
: ... ; ... : ... :....... ; .. .
"
. ..
, ........
. ., ........
. , .. .. .
. ' .. ... ; ... :... : ... ~
'.'

no crt

"

r--

~ ~

f.:~~~~J .. l..J. -:

. . . . _ . .' :

. : ; . . . . ; ,'

' :

... :

1 .

::

: : .; J :

"

:....

......

~Qil
~~
nocrt

Dotum - -Ime
---

Sredivanje prc)jel<cija model a

Cr too
Vldlo
-,-,---------------,
79

. , .... : ,. : ........ :.,...... : - .. ~ , .. ; ... ~ .. '.

.. ~ ... ~ .. ~ ... ... ,:.. ..... :......... ~ ... :.... :. .... ..

I [[Jj--I~=

_.

.. <

~..;.-.

................... , .... - ............

.
.'

3~
~I
<"
~
"

L~"';'

. ...... ~ .....-~... f .. t..

. .'. ....

. : .

""".

.. '.'

..

z
12.2

,.

13. Centralna projekcija - perspektiva

Obicna perspektiva
Pnroda nasega vidnog puta (SVletlosni podrazaj prema mozgu) je
elektro-biokemi)ska. Od ocne jabutiee u ko)o) mreznica ima elemente percepei)e (stapici i (;unjici) nervna vlakna preko sklopki
impulsa idu do )ezgre otnog zivea u mozgu kOjl registrira odgova
ra)ucLJ sliku.

Uobicajeni prikaz objekata ortogonslnim projekeijsma prema

evropskim iii americkim standardima testo ne osigurava besprilekorno objasnjenje, narocito slozenijih konstrukcijskih detalla', pa
se zbog bolje zornosti preporucuju prikazi u kosoj iii ortogonalnoj
aksonometriji i u eentralnoj projekeiji - perspektivi.

Oc = glavna tocka
d = distancija
Prema G. Haucku d = 1,5 do 2 puta veca od 'duze stranice pravokutne
slike - ne kraca od 25 em.

Prostorna predodzba gla-vnih ravnina koje ivore osam prosiornih

oktanata

z-0-.

glovno

_y~ zroko

c tg30

rovnino slike

s los co 49 D (k rug

1.7 5

d "

~-

....~.

osnovno
stosco 4 bO u kojem je
kruzni

prsten

granico
.....

slosco

u kOjem
<990'

stika

nije

stika

jasna

jasna

(krug distance)

Kocka dimenzija 5 x 5 x 5 (jediniea) u karaklerislicnim poloiajima u perspektivi; konstruiran Ie krug distance i koiirane su vrijednosti
kOle je potellno uvatlti pri crtan)u perspektive, ovisno 0 zahtjevu zeli Ii se istaci osnovni plan sprijeda, desno, podjednako Jijevo i desno iii
lijevo.

desni nedogled (ON)

horizoniolno distunCiono totko ( HO l )

lijevi ned ogled ! LN)

horlzontol no distonciono tocko
1/4
LN (HOI)

1-

1/2

r i

Z 0

ptrspektlvo <',)45

~N

3/4
I

- ------I
I
~--~
\
m j ern

crt

sr edisnJo -centrolno
p erspek t iva

sredlsnJo - centrolno
per s p e k t i vo

perspektlvo
<130'- 60 liJevo
I-f--------------~_._J."

perpektlvo

<.l 30"-

60'

desno

_ _ "''' _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ -.-m _ _ _ ''' _ _ _ .'''''''' _ _ _ _ " _ _ _ _ _ , _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ - - " " " " ' ' ' ' ' . - , - - -

Datum

Crtoo

Ime

nearna pet"spektivaI,
osnovni pojmovi

VldlO
80

13.1

Problerne slereooptickog vida (dva oka - binokularno vidno poljs)

proucava opticko-fizioJoska perspektiva.
Kad govorimo 0 perspeklivi. mislimo na linearnu perspektivu. II na
sliku kao da tovjek gleda jednim okom - slicno okom kamere
Tradieionalne rnetode erlanja slll<a IJ perspektivi dosta su komplieirane. traze dugotrajni proces konstrulranja pfl ternl) se lako
napravi 9 reska.

Karle linija u perspeklivi s jednim i

Pri crtanju perspeklive nekoq kr810lika III oblekta ravllina slik"

nalAzi se izrnedu crlata 1 oblekta Na slie; dole prikazano Ie kako
se erta perspektlvna sl;ka iedne koeke Predoe;1i sma kockl) ier Je
koeka osnovna forma .. IZ nle. s niorn ; u niDi moze se sve raZv;latl i
crtali Ij. slikat;

dva nedogleda [23)

Kocka u perspeklivi
l'ersppktivl1o

ertanje u perspektivi vrlo je olaksano pr;mienom speeijalnih karatB na

Kojima su vet otisnute ene-linije u perspektivi, s jednom tockom nedogleda (sredisnjoj-eenlralnoj), s dvije locke nedogleda iii 5 Iri nedogledne-iscezavajuce locke. Mnogi arhitekti i veeina dizajnera upotrebliavaju Izv. Karle perspektive.

Datum

C,too
Vidio

Ime

stika

kockp

Prostorija 5 x 9 x 13 m u perspektivi
Desnu plohu prostorije pflkazali 51110 i lJ palazalu pomaknutom za
2 m lijevo. a podni dio prostorije kao da je poplocen clno-biJelim
kvadratastim plocama kao SiD pokazuje djelornicnl tloert prostorije. Na kraju ovog paglavlia pokazali smo kako 5e mogu ertati vrlo
specificne perspektivne slike pornoclJ perspektivnih karata.

Perspektiva s jednim
nedogledom

--~-------------,-------------------------------------.--------------81

13.2

i'

erto 0

13.3

Vid ':.:0--:...
; ; _ __
82

Pri razlicitim polozajima tijela, S obzirom na horizont pobocke tijela

vide se razlicito. Perspektivna slika objekta - tijela nije jednaka slici
koju daje nase oko, iako )e geometrijski tocno nacrtana.
Bridovi objekta u naravi medusobno su usporedni i )ednaki, a u

--/~/

///

~/~//:-::~--~---.'"..-------.

/.~-'----

C)~'!:::.:--

'~'-"""

,".-->.

----------------

,.~ ,~.~.~,-.~,~, . ~."-., '-,-,."

-------------

.~-------

perspektivnoj slici nisu. Zbog toga takav nacin prostornog predocavanja nije pogodan u strojarstvu. Perspektivom se uglavnom
sluze arhitektl, dizajneri i slikari, a u novije vrijeme i gradevinari.

---

horlzont
0-

IUeVl nedogled

.--- -----.....

- ---...

hOrlZont

..

..

-~

_--------

---------------.----

(h)

J::'~~'-

LN

----~

-------

------------

---------- ----_._----.-----~~

-----.

--

, ,:

horlzont

Datum

Crto 0

Ime

Perspektiva s dva nedogleda

desnl ned ogled

I-R

13.4

VI io
83

/;
!.
-"I

'i
I'

Ii

OJ

-en

1\
Ii

':0
OJ

Ii

c;

Ii

:;:

"

\i

.~

'i\

\i

II

r'"l

-~?,.

II

I,

ii

Datum
erta 0
Vldio

Ime

Crtanje na karti lilnija s dva nedogleda

R
13.5

--~~------------------------------------------------------.....

84

--------------------

Gradevine u perspektivi s Iri locke nedogleda

Perspekliva s Iri
loCl(e nedogleda tzv. zablja perspel<tiva

"zobljo perspektlvo"

Relativno visoka gradevina, kao sto bl Je covJ8k

vidio npr s prozora 1.
kata neke druge gradevine

horizont

Oesni nedooled
v

horizont

Karta linija u perspektivi s tri tocke nedogleda

[15].

.1'

/'"ptlcjo perspektivo"
i

.I"

./

Perspekliva s Iri
tocke nedogleda Izv. plicja perspekliva
Relalivno visoka i vitka
graaevina gledana npr.
iz helikoptera.

Dotum

erta 0

Ime

Perspeldiva s tri nedogleda

13.6

Vidio
85

Tabla za crtanje "ROTOBORD" u koje se podloga za crtanje moze rotirati

za 360. Vrlo je podesna za crtanJe
aksonometrijskih slika. Vrijeme potrebno za crtanje aksonometrijskih
slika na tabli ROTOBORD" mnogo Je
kraee, a ertezi su besprijekorni.

Karakteristican ornament u izometriji

Karakteristicna tabla za crtanje pomoeu koje je olaksano ertanje u

perspektivi koriste ih u North American Aviation Inc,

Direktno crtanje aviona u perspektivi na tzv, Andersen-Iab!i [15].

Crtanje perspektive na Izv. satnoj tabU perspektive [15].

Vrlo. uspjesne perspektivne slike mogu se postiei direktnim ertanjem na speeijalnoj tabl! za ertanje koja se maze nabaviti u razlicitim izvedbama,

Dotum

erta 0
Vidio

_.

Ime
._---

__

bne

za crtanje

rspeldive
13.7

86

I
t

.~

14. Normirana aksonometrija

0/ -- -

()

po

-- --

..

1----

~ --~~ 1-! - - ' - - ~- f--

_.

1----

I
I

I~~

sp

--

,---

--I

, .. _----_._ ...._.... _. __ .. - .. _..-

---_.-._-------- --- ----,- t--

r-- - - - - . - - - - - - - - - . - - - -

--- o

Ironlolno oksonornelrlJo

1\1

Kosa projekcija modela

"
..

Orlogonalne proJekclJe I kosa projekcija

modela

'.:' D~~~~::f~;:"> i;l"Gii(.j-t,.:.:

~:\~)~it.,J<:EOV staVe!~<

--~

I"
I

-----\
. Kocka iu njoj upisana ku-

Kocka u kosoj projekciji

-9!S u kcsoj projekciji

"

:1

o
c

kos a pr oj eke ijo

(J)

>

20= 1,07 d

.. - - - - - - - - .

2b.: U,ll4 d

Kut nagiba CI. i prikrala n mogu se odabraIi po volji.

Najbolje je odredili kul a
prikratu n == 1/2 . :>J3

Datum
Crtao
Vidio

== 30 ... 45 uz

duzino 1:1

Ime

Kosa projekcija
14.1
87

Dimetrijsko projiclranle - dlmetrlla

primjenjUle 5e za
prostorno predo
cenje
predmeta
kad je potrebno da
se ono sto je na
predmetu
bltno
jasno vidl 17 9lavnag pogleda.

:,~

20

d lb .. 0.9],.
=
-,
:
f0 LO '1,06 d 2b = O}53
~~-.

,!

-'

[)

rJ

IlolIZlinloino crlo (1InIIG)

BrldO'l1 koji s hori
20ntalnom linljom
cine kut 42" crtaju
se U omjeru 1 : 2.
Bridovl okomiti na
110rizontalnu linljU
crtaju se u onllerU
1: 1

1----7Q~
-----1

Btidovi kvadra s
hOtizontalon1 cine
kutove ~ 7" i 42'
Brldovl koji S 11Orizontalnom linljom
cine kut 7' crtalu
se u omjeru 1 . 1

31

17
trimetrilO

Ovo p%zoJo modelo u dlme/riJi

"~-'-'-'--'

----"------,-------,--------,----------,--,-----Datum

Crtoo
Vidlo

Ime

metrija i trimetrija
14.2
88

kJdel

IzomelrlJI

Kvodor u i zometrUi

ula IlimjD)

horizonlQlno

Ortogonolne proJekclje modelo

Odnos dimenzija u prostornoj

dodzbi i u ortogonalnim
jama je )( ; y ; z = 1 ; 1 ; 1

80

I---~--j

IzometrljO

' - ____--"10:..:C_ _ _ __

20' UZ:i
2b , 0.707

... -

100
_._---_._------,

~----

duzlno 1 1

II.

A'"
Bridovi kvadra s vertikalom cine - zatvaraju kut <t 60, a s horizonlalnom
..---1f0..
linijom kutove <t 30
-/~
lzomelrijsko projiciranje primje~ ,/""
njuje se za prostorno predocavanje predmeta kada je potrebno da
se one sto je na predmetu - objektu vaino vidi u sve tri dimenzije.

Datum

Ime

,-----------------------_._--------Izometrija

Crtao
Vidio

14.3
89

15. Crtanje izometrije

Pri rjesavanju zadataka iaze rada trebaju se dopunjavati u naCr1anom pomocnom paralelepipedu 1. Skicira 5e kvadar
1 : 1 u odn05u
na model

3. Skicira se plohu
koja leii na gornjoj plohi kvadra.

2. Skicira se pobocku (plohu povrsinu) koja leii na prednjoj

plohi kvadra.

4. Skicira se plohu koja lezl na IijevoJ

(bocnoj) plohi kvadra.

5. Oblikuje se predmet crlanjem medusobno usporednih bridova koji to svajstva imaju u artoganalnim
projekcijama.
/~ Kotira 5e prostarni
prikaz predmeta prema kalama u ortog
nalnim projekcijama.

Pro.storno predodzbo modelo

4.

Na slican nacin mogu se

rijesiti najslozeniji pojedinacni
primjeri iii skupni elementi bilo kojega sastava dijelova - sklopa.

Datum

Ime

nja prizmaticnog tijela u

izometriji

. Crtoo
Vidio
90

15.1

..............

.'

............. .
.'

,~

_ _---,-_....l _ _ _

. ... ' .. '.' .. _:..-.----J.--,.f

I - - - - - ' - - - - - - - t ............ .

,'.
,-,'

: ... ~,.".:- ... :

: ....:...

'.'

... ~

.... ....:...

.......:

.;..... ;... -:- ... ;..

.. '.' .

.. . - . , .: .... ... -: ... .:

'

.,

~..

"

.: ... ;. - . ':': ... ';'.

........:....: .........:..

. .
...... ... :

..; ......

. '..
........................ -: ...... , .';..

.
"

. f- - - - '-~----4'";''' , ............. ..
. ; ... : ...

.. :.

2
.................
.

"

.,.: .. ;..1

.. :: .

......... , .. ~

... : ... ;

........-"~~--:-.~.. ~

........

.. ... ... -:
~

. . ... , ....
~

: --: ... ; ....

' ---I ...... , .. ' .....

,'" J . - - - - - - : 1
j

-....

~------;---l

.:--.; .. : .. :

..

.I--~---:-~~-I-~

-,"

.......... .

.. ~ .. , ~ ..

..........

_.-

""

r--~...,

...

.-: .....

.... " .....

...., ...., .....

"';"""

.. , ....

i---.....; ............ .

.
,
... '. ..;... . .. :.... ~ .. -!... :... : - ..... : ... :. . ~ .... , .. ,.... ,.. : -....... , ~ ....:
...: ...... .
. ' ...:....;....; ... ~ ... ~ ... .: ....;... ~ .... ;, - . ':' ..
'

, I .

i--~-r.~+--;--,----,

...... ; .... .; ... ; ... :-- .: .. ;..:

...:. ....... ;... :....;.... ;.. ':' .. ':

...:.. -:.. --;... -:....:....... :... ;... ;

." , J--I-t--:-+-:--f--'----;

... I. ...

......... :-- .: . .- ...... ,'" :'"

...... ;.... ;.... : ........ , ... ..... , .. .
/

, 1 - - - -............ - ... ~_~ ...... ~ ... : .. : ... , ... ; ... , ... :.... :

.......................... .........

Crt a 0
Vldlo

.......... .... ..

........ .

Datum - -Ime
---

izometrije
i kosih pobocki

ravnih

----------~-----------------------------------------91

Prema pravilima aksonometrijskog predocavanja te primlenom odgovarajuteg pribora za crtanje dizajner Irancuske tvrtke SEMT
-PIELSTICK predoCio nam Ie sistem hladenja diesel-motora SEMT-PIELSTICK (takvi motori izradulu se u Brodogradilistu ,,3. maj" u Rijeci)

r,.'

Prostorna predodzba sistema hladenja vodom diesel-motora SEMT-PIELSTICK

12

-. . r-..:-/

1 - hladnlak
2
elektritna pumpa sirove vo
de (najtesce protocna morska voda)
3 - zracni hladnjaci
4 - hladenje ulja
S - toplinski izmjenjlvac vode
za hladenje
6 - ekspanzijski spremnik
7 - elektricna sisaljka (pumpa)
8 - termostatski ventil
9 - drenazni sprernnik
10 - obrada vode (inhibitor i 51,)
11 - elektricna sisaljka
12 - izmjenjlvac topline za injektor vode
#:fb-~

"-~~~~
~
~~~'-~~'~~
--___' . '

if"'~~~,~>
-~~r
:,;;~~~~y

Primjer ispravnog rjesenja jednog zadatka

... \

... :..

zadano

rjesenje

Dotum

Ime

Uputa za crtanje
razlicita oblika
92

15.3

I
I'

Konstruiranje u izometriji a) kruznice b) kruga

3 taza

taza

rjesenje a

rjesenje b

Konstruiranje kruznog valjka u izometriji

A D " ["

8"

2. taza

r------0------~~

//1~,.

I
d

AI

zadano

.-1.-\~
8

1 taza

zrake svijetlosti

.
samos)ena

//)"-....

'-.

sjena

//

r~
rastatmica
............

"'~

Konstruiranje valjkastog detalja u Iri karakteristitna polozaja u izomelriji

za
pogled
slijeva

za
pogled
spnjeda

Dotum
Cr to 0
Vidio

Ime

Kruznica .- krug, valjkasta tijela

I-fill

15.4
93

Konstruiranje kruzhog prstena

izometriji

KonSlruiranje valjkaste cahure u izomelriji

/~

2.faza

Konstruiranje stozastog rukavca - konusa u izometriji

--'--,.;.----------"_._----"-----------,--,------,,,....._"-Datum

Crta 0
Vidio

Ime

Kruzni prsten, konus

15.5
94

Konslruiranje lijela luuznih zaobljenja u izometriji

----~---1 taza

2. taza

rlesenje a

rjesenje b

Konstruiranje valjkastog upusta u izometriji

rjesenje a

Konstruiranje s!ozaslog upusta u izometriji

1. taza

rjesenJe b

rjesenje b

rJesenje a

-~

-""

@
""(

Datum

Ime

Provrti i upusti

Crt a0

I-M

15.6

VldlO

95

Konstruiranje krnjeg valjkaslog delalja u izomelriji

8"
zadaflo

1 taza

rjesenje

2. taza

Konstruiranje valjkaslog olvora na kosoj ravnini u izomelriji

1. taza

2. faza

rjesenje

Konsiruiranje tiiela razlicijih zaobljenja u izometriji metodom koordinata

rjesenje
------~~------------

-----------------------_._---------------,-----Datum

Crtoo
Vidlo

Ime

Tijeia slozenijih oblika

i--M

15.7
96

16. Oblikovanje predmeta djeljanjem

a)
b)
c)
d)

OblikovanJe Je opcenlto dragoclen poslupak u nasiavi lehnickog

crtanja Radi zornile prostorne predodzbe, korisno Ie na salovima
Vlezbi predmet oblikovali - modelirati.

"':
W

plastelinom, krumpirom, repom, ilovacom, gipsom i sl.:

slaganwm osnovnih tijela:
papirom, kartonom lankim lim om i slieno;
zicom.

Metodika rjesavanja zadataka ove skupine

. Dq~.\
".
..

.:':

--~

. '.f
"--f i j J
---1
I

rjesenje a
1. U zamlsljeni

Kvadar s
desne strane nacrla se
proslorni izgied predmeta. Ijesenje a).

Oblikovanje djeljanlem moze se primijeniti za sva lijela. na osnovi pozna Ie pro

storne predodzbe iii orlogonalnih prOlekcila

Sposobnost
oblikovanja
predmeta na osnovi poznalih orlogonalnih prOlekcija
dokazuje da je nacrtani
predmet potpuno jasan

2. Djeljanjem pripremi se
izradak s osnovnim mjerama (visina. sirina. duzina) (1. laza)

Utvrde se i odbaci 5e suvisne dijelove Ie se lako

dobiju osnovne konture
gotovog predmela 12
laza).

2. iaza

4. Odbace se preostali diJelovi, da 5e predmetu

konaeni izgled (rJesenle
b).

Primjer rjesenja jednog zadalka iz radne lisle

: . . ..

. ...

1---

. , .....

TI
l

..

. . .. ..... .

;--

r---

---I

"---

rjesenje b

..

-:-- ..

. . , .......
~

zadano

Datum

Crt 00
Vldlo

Ime

za oblikovanje predm
djeljanjem
97

16.1

1 ,

:... :.... ...

..... ,;.

..

...

.'

...........

..

... . . .

.,

'.'

. . . . . . . . ' .......
..

,.

....

"":"

....

. .......... ...........~--I.
,

....

:n:
....
;...... .
~....
.. ..:.... .. .
:....

":"

....

.. ~ .. .

... , ... .

: .... f -..........--:_....;...:- - 1 - - - - 1

..-

. ~ ... :... -, ...

; ,

.. :

"

"

:. .. -:

..

; ...

"

I"

:. , .. :.. '". . ..:' .... ,.:' .. :

.... '... .: .. ,<, ....

... ;

.. : ... :, ... :.... :.... ;.... :

. . ; ... '

... 1 - -.......

,.'.,

.. '. ..

"

...

: ....... : ... : ... ; ... : ... ~--:---+ ... :............ :... :- ....... .

Datum

Ime

_ _ _ _ _ _......c.-_

Crtao
Vidlo

Oblikovanje predmeta djeljanjem

98

16.2

t
r

-l.

1'7. Oblikovanje predmeta od lima

Razvijenu duljinu dobiJemo mjereci predmet po osi simetrije jer se

u praksi kod grubih radova smatra da se materijal prilikom oblikovanja po osi uglavnom ne skracuje i ne produzuje.

Na tehnickom crlezu crtamo razvijene duzine poluproizvoda radi

sjecenja odgovarajuceg materijala za izradu predmeta.

Predocavanje predmeta u kojih prevladavaju dvije dimenzije.

--

Primjer crlanja obujmice cijevi

----~---

48

110

15

80

I
I

-----~

--

Pi

-ED--

en
~

151.6

=!

~Z9
I~li ____________... .._____ .__ ._ _

10

__
....__.. ____ ._ _
Na lehnickom crtezu predmeta od lima potrebno je oznaciti mjesta
pregiba uskom ravnom linijom.

Razvijena duzina najmanja je duljina materijala potrebna za izradu

odredenog oblika predmeta.

Za rjesenje zadatka oblikovanja krojenjem najtesce se uzima da su

predmeti u kojih prevladavaju dvije dimenizije. To ne znaci da se
krojenjem ne bi moglo oblikovati i druga tijela.
Zadatke valja qesavati prema ovim 1azama:
1. Nacrta se prostorni Izgled predmeta u kvadar s desne strane
zadatka.
2. Nacrta se plast (mreza - kroj) predmeta u odredenom mjerilu.

3. Mjesta pregiba utisnu se npr. tupom stranom nozi6a (ako se

oblikuje od kartona) radi lakseg oblikovanja tj. pregibanja kartona.
4. Oblikuje se predmet tako da mu odgovaraju zadane ort090nalne projekcije.
I ovdje se. po vOlji. mogu unijeti kote u prostornom prikazu,
plastu i ortogonalnim projekcijama predmeta

Primjel rjesavanja zadataka

;"~:'"

-: : _ ' . ' ; ' - "; . . . 0'"

~ ... ;.-.;- .. : ... i .. -~ ....:.. -~- ...:...

:

fo.,; ... ... ':.,.

,

~.-

. :.
~., -~

...

~"'~'

. , ';'~_""

_: . . . . . . . . . . . . _: , . , , . _ . . . . . " .

.: .. ~H':"'; :" ~
........

_. -;-.. "1' ,.. .. '-;~

... ; ... ;. _." ...;... ';, ...;. .. -: ... ~ -,' ~" "';"':'"

.:... ; . .:
. ':,:'~ .. '.:

...;

t,: ~, "i' t~f t "':"';'"

':. ..... f"....X.

",

ii-'~~_"'-~~

rjesenje a

zadano

Dotum

Crt 0 0
Vldlo

Ime

rjesenje b

Uputa za oblikovanje predmeta

od lima
99

17.1

.
...
.: .... :...
','

...

... '.
.

.....

","

"','"

."
... , ...
:

..... ...

. .
~

......... .. -; ................ .

.. .~ .... ....
. ......

1..--,.----.,....+---'_ _ _--:--1 . . . ... . . ... . .

'

....... ................

..

....... .

'

....... .

. ..

'

......

"-!-....,.-----~

.....

,
'.,

... .

"---:-~I-:-'--'

","

...

,
"

.
.
.. :........

. .......

1-.

:--.--.~-.-

f-

1- .,., . . ,
-,--_,__....--.JI....l .. : . --: ..

1I....I.----,-___

..... ... ...

..

. ...........

r :

b::t---':
~..... .. . tlL.. ..
J...-_~_..,.--I
........

'.'

.... . .....

......... ' ,:... ;. J

'.'

1':,..-1._._........--4

... ~ ... ;

: :

...

. ..

' J

, ..

............... .: ........ :"

... : ....:

....... .
"

I
.................. :
.'

... : ...

. '.... ' .... :.... ' .... '...... ~ . ;

' 1

Ime

Datum
---.---

_-~.-:~d:. ;.t-~,.;. .__

oO -_~,-=._-_-___-___-_~-=-___O_b_l_ik_o_V_a_n_je_p_r_e_d_m_e,_t_a_O_d_1_im_a___....:-_1_7 _.2_
100

":,
1

18. Obiikovanje zicom

12

---- t
----4:~-jL_i___J_ -~
100
-

- - - -- - - - - - - - - - - -----o-l

Predocavanje predmeta u kojih prevladava jedna dimenzija

IDlvijeno 180, 1

Pri rJesavanjU zadataka kOrlsno Je naJpriJe rijeslti vjetbe u kojima se Iraii obllkovanje na osnovi prostornog

prikaza, a zatim -na osnovi ortogonalnih projekcija,

Talw su I poredane radne liste,
. ':' . : .. - . ":' - ';' - : : .

... ';' . ":' ........ : . : .. _.' . _t_

............:- ...:.
. . '-:- .... -. - .... '.' - . .. ',' ... " - ...... - '

'.'

.. ,! .... :.... ;............

.. -;- ... : ....:.... ;- ... ~

-,"

. - -: .. --: .... :- . -

.. -; . -...

'

:.... :.... ; ..... .

. . _,"",'"

_............. ; ... : .................. " . .

: ...

.. : ... . ..

... ; . ..;... . .. :- ...

'I . . . . . . . . . . . . .

:. -.~." ..:...

;* __ .: ... : . __ ~ ... ':' _. _:' ... ;. _. _!.... ~. _. _; _~ ..:.. _.~ ... :... : ... '; .... :..... _.
~ ~
~o
,
~
~
~ ~ ~ ~

. . . . . ._

. . . . . . . ." . ; . . . . - - .

' :

: _ :

",:", :

. _,_
~

:.... :... ....:.... ;... ;. -........ :. . . ... ;....:...>. ... ... .. -....~... .
.

- ...... - . ...
~

I ' ,

: : :

.,

: ... ~ ....:- ... ;'" .. ; ... ~ ..

' ; ' ' : r

",'

..

. . '
....

"; : : ;

'." .. ",' ... :-. _.: ....>.. -; ....:.... ;... r"':'"

....

.: ,

-.- ........ .

'=--=----... :... i....:.....:.... :... :... :.... ,....

'.,'

rj~serije

zadano

. _ . i. ,

"

..

: ' ' ' . _

.. _ ,. :

1::::; ::: i::: ~::: I :'::[::: i::: r,::}:::~::: ::: :'.:. . . '. ~ ... ';' . ,....;....:. -;....
. -:-. - .:.... , ....... ~ .... .... :.... : ... ... ~ .... ;.... ;.. -; .. ..:.... ~ ;... . .. ,
.
.

f' ~::

,.

...

... " ... ; ... -- ....

'" ... ... ~ .... ' .... ~ .. " ; . - - .', ... : .... ; .... :.... : ... ~ .... : .- .
'
",..
.
..,......
.
. . .'
. -.. : ... ~ ... ~ -:- .. -:.... ; .... -:- ~.<.... ":". -- ~-. _.;. .. -r ... : ._ . ;" ... ';" ... ;... :" ..
;

__ .. _.: .I.' __ ........

;.

~ ~

:
_ :

.... :

,'

~_

_;.

...

_;_.

.;_

_~

- ... ~ ~ ~ -:' : 1 '" ~ .... -;_ L

....

~ : o.~

o_

: . . . <>.

..;.

o.;o .... ~ ... ; ... _;_. __ ; _.

.
~"~
~
..............
.,
0._
__ . .
:.

J. _

~ .... ":" ':"

.
~

'

~O"

'

... :.. 0- ~ .. _:". '0;_"';

00 i. H~'"
_;_ ... ;.
... ~ .. _.;.... .~ ... :
. 4_.:. _._; __ . 0;." .:0.
.~ o~..
..
...

~ ~.o~ ,;_ _ ~

o.

~.

.~

___ : _ . _

~~.

....

_~

o~ o.~.

_0

_;_

.'

_o;.... !....;... _:

: . "

~._

.' .'

"

"";-... ;... ~ ....;... ": ... :....~.... ; ... ;. ..;f; .;.... ;....~ .... :... ~ .... '

....

.:_

~.'

.:.

ow

....

. . . . . .: _

"~

"

__

.;

.-;.... ;.. -: ... : ...:....~ ... ~ ... i::~:-:~ii .. , ~ ... ,

..~.... ;... i... ~ ....:.... ~ ... :... i ... +... !.... :... ~ ." i" .. ~ ... ;... j. ,..:.... :

...

...,...--i--I-"'+-....~-...."'"'"-~ .........:..................:. -;.... ; .. -.:

zadano

..

.'

'

....

. . ." . . . . .

'~

--------------------------------------------_._-Datum

erta 0

Ime

Upute za oblikovanje zicom

M
18.1

10
101

...

'.'

.. : ............ - . - . -. ; ..

..... : ..... .

. ''/.

. . : ......

.,

..: - ........ ~ 7

. . . .:.... ~ . - . ! . - . ~ . - -

: .... :.... ; ... ~ ... : ... :.... : .

' ... t ... ; ....... ~. .., - . : - .. ! ... ~ ... ' ... , .: ...

~ ... ~ . " - ~ .... : ... ... ~. . .... - ...... " .... :.. - .;.... : ... ; .. - .:.. .
'.'

. --: ... ~ ... : ... :... ~ ....: -

. -; .... ~ -. ,~ -- . ~ ... 'i' -.. ~ .. '~ ... ~ ... ~

'.:'

.:.. ... ~ ... ~ ... ... :...... -...... -... -

: ....' .... ' ................... . .. :.... : ....:............... . ... -'.... : ... : . -

'.

; .... :.... ; ... ~ ... ~ ... :.o....",i ... :

r. i. l... T... (...)... .~.....~....:....~. ....... : .....

. ';' - ..

:.. .: .... ~ ..

...

".'

. ; . . . ;."

'

: ... :' .......... :... ; .... ...,'

........: " ' ' - ' '

.,--: ... -: .. -

... ...

:...

j : .. , .... ; .

.... ~ ... : .. : ... ..: .... :- ... :. ..

,

; ; : . . . . ;

.. -..... : ... ...' ... ~ ... ;, .. ;... -: ...

~

:....

: , ... :. - .. ! ... ~ ....;.... :.... i- :_.......; : -~

_~

... ~ ... :... ~

~

'

'

; ..

.... , . ,

';

.. ' ..... -.. ~

:. : :

... ;.... ~-.' .... , ... "

,.:, - . '., . . . .

~ ... ; ....:....:.... ; ... i .. ,~ ....:.- .. ~ ... : ....:..:.... ~ .. "t . ~ .. ~

~ .' :..

.. <"

... :- . ~ :

. . '.;.... : ... .: ... ';" .......

. ;.... .
' ':' ... :.... :
7,,
: ....:.... :. ... : ... ; ....:....;.... ; .... ~ ....:....:... :.... ; ... ; ....:.... ~.,.~ ... : ... ~ .. --:
~ ... :- ... ; ... i~'':' -':"'!.":'"

" ';"
. .. :~ .. -:"':'"
:
:
: .. :' ... ~.... ;.....:..... :- ... ....
~ ! ... .: .... ~ ... ~- ... ~
::... -:. . -.:: ... 1'"
':"

: :

: ... _.... .... ~ ... ~ ....;, ...~ ... ... ... ~ .... :.... :' ... ;. ... ~ ....:.... :., .. ;. ... : ... ~ ... ,;

:.... : ... ... ": ..... . ... : ... ~.' ... ~ ... ; '.' . ~ ... ~. _.. ~ ... !". ";" -':- ... ~ ... ; ... -: .... ';
: ... !... ~- ...:... ~ .. ;... :.... :.... : ... ~ ... .:.... : .. :......:........ :.............. :
~

''-

"

..T,...r..rt.L.LLp ..r..T.., ... '...; . .

. '
...........
............
. . ~, . ; , : e', _ :

............ : ... : .....

,.: : ' _ . .

. .. '.....:- .. , .... ............ .- ... .- .. ....... .

~

::: ::;::: ;:.;r;.j;-.:J::l::: :~.'.":; :::):

'

~., : . . . . . . . . . / .

,
:

.. i._ .. ':." ....:.............; .... ~. _. .: ....:.... ;.

::t:::::t:::1::. T. ......;...... :

:.

, : ;- - :' ,

: -

':' :

e ; : . _ . ': :

. . . : . . . . ; . ~ .. :. . i o.
: , . -:' e

. . . ..

:- " .:..... ~ ... : ....:.....:. ... ~ -- . : ... ~ ... -:.

.! ....~ ... ;' ...... . ~ ... ; ... ~ ....;. - .:
.....
:-- ....
. .. i:. .~'..........
: .~ ...
.~. .. :... -: .... ~ .. :...
:....:'...":.... ~ .... :....;. .. :~~-
'.

"

...~.... : ... ;... ,.;.' ... ; ... ! .....:..... : ... .:. .... ;.. ,.; ... ~ -.. ':.. ,.: ...... ,.
:"'H"~'
.
. .
...... ~.' ... '.',' .... :
~ .. , !.... .; .... :..... .
: .... i". ..::.... :... ,:". .. :.... : . . . :
"

"

'e' - " : " ' : "

':'"

':'"

i ... ~ ... :., .. :...;....:.... _:

:
:} ~ ... : .. '~".':.
. . e,:.
: '.....
:' ....
&'"!"'~"';"'
..- .. ";"_:'"
;' :..... ;.. -~--.~ ....:... --:.....:.~ ...
.
. . . . : .~.-.: ....:....:.... :... ~:
' .."...... ; ...... ~ .......... ~ . : " .,. . Q:..... ; .... ; . ~ : ';' .

:.

"

~ ~. . ~ ~ ~: ( ....( ...1'-'...'1'.. .r. .".~.. ~r:: 1.: ::j::::;::: :;::::~::.: ... :... ";.... ~"'~"";

["JfTJJI'jjii,lIfiI'}J
__

.._---------_._-_.-----------_._-------_.-------------_._._-------,.
Dotum
Ime
zicom aka je
Crtoo
poznata predodiba
Vidio

102

._"""""-Z

18.2

".'

., .: .' .: ....... .

... :....:.
. .. : ... : ...
....... .......... : ... : ....... : ... : ..
. .. ... .. , '. -: ... .: ..
. .......... :
. ; ... : ... ........... , ... ,. ... ,. ... , .. . .... , ..
.. . ... :- ... :..... ..

............ : .

. ' , '.' , .: a, ~ , ' :- :

"~

;,

. .. .:... ; ....: ....: ... t ......... i .. : .. .

... ; ....;... ;... : .. !... ! ... :".i.:

: . : ... ~ ... : ... ~ ... ~ ... :.. .:.... :- ...:..
,

1 : 1

.. : ... ... , ... ~ ...

,

'.'

:..

...:... -: ... :....:....: ....: ......... "

:, ... :....:.... :....:....:....: ... ~ ~ .. ~ ... ~ ... ! ........... I

.....

'

..

. ; ..

.......:.
. .... ,.:

... :

_ ........- - _.........--r....:....:.......... ,... ,... ,... ,... .

. ........ , .................... : ..... .

: .........: ...

............ ...... .
'

... ~ ... : ....: ... i ... : ... ~ .. .

... :.... ;.... ;.... .... :..........: ....: ..

. ..:.... :. ... ;...

... ....... ..... .... ;....... ... .. .

. . .:.... ........ ~ ... ; . .. ........,... .. ~ ... :. . . .. . . . . .. :.. .
: ... :.... : ... ... .. ... ;......... ;... . ... :- ...:. .. ..; ... ~.~ ..: .
. . . . .. -., .. -:. .. ..;; ..... .. , ....

"

... '.' ..

.'

.... ....... : .. .

..

'.'

'.'

'

"

..... .:." .. - .. '.' ... :" .. '.' .. "

.. ~ ... : ... : ... : ... : ... ~ ... : ... :'

'

:... : , .. : ... :' ... ~ ... :....: ... ! ... ; ... : ...

..
......
,

...

'

......... " ....... .

, ... "
....... ; ............. .
~

'

..

....':.. .

'.'

.. ........ , .......... '.... _....... -:

'\

, ' , ; 1 .. ,

.. ; ... ; ... ;.... :...

.
...:....:... ; ....... , .............
..

.~""--- ......

. : ... :.. , .~ ... :... '.'

. ........ .. : ... ............... , ... .
~

... , . , .: .. '.' .... ....... ',' . , , ...... '.' ....... : ... : ... : .. '.' .... " .. '........... ",
.... ....... ~ ... :-~ ../ ... ;; .. ~ .. -: ... ~ ........ ~ .. .
.........
. .............. .
'

. .. :..... :... ...... ! ~ ..

. . :". ~ . ~ . ~ .>~ . -: .. ~ ; . " .:. , . : ...

......... ......... ...... . .. : ... . .. . .. ....:....:... -.... .... .. , ...

.. , .:....:....:... : ... : ... : ....... ~ .. ... . :::-: .. ~l:~
'

"

'

'

'

'

. . . ' .:..... :. ! ' .:, . . . : . . . .: . . . : . .

... :- ... :- .. . ~
_ -: . . . .

~, " ' ; " ' . " ' - . . .:' . . ': .. ',' . : .

... ~ ... ~ .... ~ .. :....:.. ~-: ... : ............ :... ~:.... :

~

" . :_ .

: . : . . . . : . . . . : . : _.' : .

.... ~ ... ~ ... , ........: ...:~~.

...

....

~.~.:,

.. '

: ,

.....
t

.. : .... : ... : ..... ~ .. -; ... ~ .. ~: .... ! ... :

. :

. ' . .. ; . ~ . : .. , .~ ... :.... ~

: .... :. . , ':' ... '... '.'. ..........

. ....... -:........... :- . .:
,

'

. . : ... ~ _.... :. ~ . ":.... -: .. , ,~ .... ~ ... :... ":"' .: .... !. "': ... : ... ~ .. -;... -:... -> ... :

.... :... ~ ... :... ":.... ...:. ~ . : ......... ;..... ........ .

. .:.... :~ ... ..... : ... : . . , .. ';' ...
.. . . . . . . :. . ; .... :. " ..;, ... : .... : .... ~ ~ .. ....
. .. ....
-.
:.... .... ; ..... '. ... - ...... ~ ...... .... ~. ~ ...... .

. . . .: ... :... :. ....

. . .. .

'

.'

'

'

'

Ooium

Crt 0 0
V,dio

.....

~," ~

Ime

ObUkovanje zicom ako su

poznate projekcije
103

'

... , .. :- ... :........... ,

'

z
18.3

Oblikovanje cijevi

I
[

Ii

Slroino oblikovane ciievi

a od bakra

bod celika

Na donjoj slici predstavljena je garnitura slolica i pojednostavnjene projekcije nacrta i bokocrta jedne stolice iz garniture.

54

40,5

50

naert

bokoert

Na donjoj slici: prikazan je crlaci stol i karakteristicna stolica

(Steitensand, Engleska) cijevne konstrukci)8

'.~l~*~~~f'*l.~~~~>l;~~;~'~'"~~J~~ij,~: .
2;Prlr\apWillzhirtl mjera:Ma(kojesuza~anekarakteristi6riim

3~~~~tri{if~.~~iti~~g~,ii;;';~~;
1. Oznacite onu slolicu, odnosno slolice koje su u polozaju koji
najvise odgovara predocenim ortogonalnim projekcijama
nacrta i bokocrta.
2. Nacrtajte'tri osnovne ortogonalne
crtanje (bez ploce iii s njom).

Dotum
Crto 0
Vidio

projel~cije

toga stoia za

Ime

ObUkovanje cijevi
18.4
104

19. Uglasti oblici

Prizme

kvadratasta
pnzrna

cetverostrana
krnJa pnzma

trostrana

sesterostrana
Kosa pnzrna

uspravna pnzma

sesterostrana
krnJa pnzma

krnJa plIZrna'
pnzrnatold

Pnzma)e dio prost ora omeBen prizmallcnom plohom I dv)ema usporednlm ravnlnama kOje siJeku tu plohu, Pnzma Je polledar clJe su dVIJe
osnovice sukladnl I meBusobno usporedni poilgoni a pobocke su paralelograml Sukladni poligoni kOJI leze u usporednlm ravnlnama
zovu se osnovke Iii baze a ostale strane zovu se pobocke prizme Sve pobocke zaJedno cine pobocJe, Brtdovi na osnovkama zovu se
osnovni bridovl, a onl u kojima se sastaJu po dVlje pobocke zovu se poboenl bndovl prizme.

Prizma moze nasta!i I translacijom pollgona osnovke Ako osnovica Ima n s!ranlca, pnzmaJe n-lerostrana (n = 3, 4, 5 ,.) Ako su poboenl
bridovi okomiti na osnovicama, prJzma )e uspravna Sve nJene pobocke su pravokutnlcl Ako su pobocnl bridovl kosI prema osnovkama
prizma)e kosa UdalJenost izmeBu osnovke zove se visina prizme Ako je pnzma uspravna, onda Je vlsma )ednaka vlsml poboenlh brldova
Uspravna pnzma ko)o) su osnovke pravllnl pollgonJ zove se pravilna pnzma Duiina koja spaJa dva vrha pnzme, kOJi ne leie na IstO)
osnovkl, zove se glavna dijagonala Ako se pnzma preSljece uzdui jedne prostorne dijagonale I poboenog brlda, doblvenl pres)ek zove se
dl)agonalni presJek
Prizma kojo) su osnovke paralelogrami zove se paralelepiped Uspravnl paraleleplped kojemu su baze pravokutnlcl zove se pravokutnl
paralelepiped ill krate kvadar. Uspravna prizma ko)o) Je osnovica kvadrat zove se kvadratska III kvadratna pnzma. Kvadar kOjemu su SVI
bridovi )ednaki zove se kocka (kubus, pravilni heksaedar).

---------------------------------------------,--------Datum
Ime
Prizme

Crt a0

19.1

VldlO
105

Pravilni poliedri
Predoteno je pet pravilnih poliedara. Susrecemo ih u kemiji, fizici, znanosti
u kockama - heksaedrima).

kristaJima i drugdje (npr. kuhinjska sol se kristalizira

Pobocke svih pet pravilnih poliedara jesu jednakostranicni trokuti, kvadrati iii pravilni peterokut1.

A
tetraedar

oktaedar

heksaedar (kocka)

dodekaedar

ikozaedar

Najvazniji elementi pravilnih poliedara

Pravilnim poliedrima sve pobotke su sukladni pravilni poligoni (trokuti, tetverokuti i peterokuti).
(a = duljina bridal

broj pobotk i
i njihov oblik

naziv

broj
vrhova

bro!
bridova

----------_._+-_. -----------.

0,1179

3,4641

a'

0.4714 a'

20

20,6457

a'

7,6631

12

8,6603

a'

2,18'17 a'

6 kvadrata

1}

Oktaeder

8 trokuta

12
30

~~:~~:

2_0_tr_o_ku~____ ~ _~__

a'

a'

4 irokuta

Kocka

12 pet8,okuta

volumen

1.7321

Tetraeder

Dodekaedar

oplosje
(ukupna povrsina)

a'

_ _ _ _ _ _ ....L_ _ _ _

Kocka
Kocka - heksaedar je skup tocaka prostora omeden pobockama 6 kvadrata.

1. faza
razvijanja plasta

ortogonalne
projekcije
pru::>iUfJl8

predodiba

a
A"

.+.-

EV
01

8"

vF iI
CI

..--.::c.o--,-I-o

r.+-

AI

Kocko

u izomelriji

2. faza
razvijanja plasta

oplosje: 0 = 6a'
volumen: V = a'

41 plas! - mreza
' -

kroj kocke

dijagonala osnovlce (baze): d = aY;' = e

prostorna dijagonala: d, ; aY'3 =1

-------_._------------Datum

Crtoo
V,dio

Ime

Pravilni poliedri, kocka

19.2
106

Pravilna uspravna trostrana prizma

Ortogonalnim projekeijama prikazan je tloert u

jednakostranican trokut A'B'C' u IT,

IT"

naer!

U IT2

i bokocrt

U ITo

pravilne uspravne trostrane prizme kojoj je osnovka

Uspravna trostrana prizma

razvijanje plasta

.-~8_'-Q-_-;>A_"_-9~1

8'" e'"

1\

plasl

/ \

A'"

hi

A Op IOS)8: 0
prosiorna
predodzba

vo)umen:

~
\f

2A + 3P.

a 2 v'3

ab

2'

A=--

a2v'3

0 = - 2 - + 3ah

P = ah;

E_:';~: 3h)1

.Ah

Krnja trostrana prizma

Presjecna ravnina r je druga projicirajuca ravnina, okomita je na Jt2 i kosa Je prema Ji:, i IT3'
Prava velicina presjeka trostrane ~)rizme odreoena je prelaganjem druge projicirajuce ravnine

-rm
( ",/,.'

Krnja troslrana prizma

u ravninu crtanja

razvijanje plaSla

A '/"A'"

"

8"--

,/ ["

11:2

~-~

ravn,na zamisljenog
presjeka

-"~--~

A
c:::::::\-_..:.:c

/ / If> ----

\,

.~1_

~';\

<\. :/ /

>

>- ('"

".

B'"

""

1\

ie'

Llj

L . _+-~
orlogonall)e
prOjekcije

prostorna
predodzba

plast

Razvijanje plasta
Pobocje je prerezano po bridu koji je oznacen dVjema tockama (:) i razmotano u ravnini crtanja u tzv. ravninu slike. Prava veli6ina bridova
osnovke vidi se u tlocrtu AB "" A' 8', BC = 8' C', AC = A' C' a prave veli6ine pobocnih bridova vide se u nacrtu , : :. Osnovica je jednakostranicni trokut A'B'C' a prava veli6ina presjeka prenesena je iz prelozene slike presjeka u nacrtu na zajedni6ki brid AC u crtezu
plasta.

Zadatak
Rijeshe:gralicki i analiticki jedan praktican primjer koji 6e ukljucivati sto vise elemenata rjesavanja slicnog oblika.

Datum
Crt a0
Vidio

-----,--------- ._------

Ime

Trostrana prizma

I-Z

19.3
107

Pravokutni paralelepiped - kvadar

Prizma kojoj su osnovke paraleJogrami zove se paraleJepiped ParaJelepiped kome su sve pobocke pravokutnici zove se pravokutni
paralelepiped iii kvadar

] .

o
r--'B"
A"

J
L
"

'j
.--]

pla!;1

!
I
I
I,

F"

\J

\;

~'

nLtt
A'

oplosje: 0 = 2 lab -, ah + bh)

B'

E
proslorna
predodiba

ollogol1alne
projekcije

vo!umen: V

razvqanje plasla Ipobocla)

=:

ab

dijagonala osnovice: d' = a2 -I b2

proslorna dijagonala: d~ = a' + b'

-I

h'

Krnji paralelepiped, krnji kvadar

Ortogonalnim projekcijama prikazan 1e tloert u IT, i nacrt u 11, krnjega kvadra kojemu je osnovka pravokutnik A'B'C'D' u 7[,. Ravnina
zamisljenog presjeka /:, okomita je na 1'(, i kosa je prema Jl:, i 113' Prava velicina presJeka odreBena je prelaganJem druge projicirajute
ravnine /:, oko drugoga lraga u ravninu crtanja IT,.
ravnina
zamisljenog
presjeka
okomilO na '"

;--/
/
/

/
(

"i
~-<>----#::'-4-~~_ _--<~.J_.J

(
I
V
proslorna
predodiba

orlogonalne projel(cije

razvijanje plasta

plasl

Razvijanje plasta
Pobocje je prerezano po bridu, oznacenom jednom tockom (.J, i razmotano u ravninu crtanja, u lzv. ravninu slike. Prava velicina bridova
osnovicevidi se u t10crtu a prave velicine pobocnih briqova vide se u nacrtu. Osnovka je' pravokutllik ABCD = A'B'C'D' a prava velicina
presjeka ABCD = A"B"C"O" prenesena je iz prelozene sllke presjeka u nacrtu na zajednicki brid BC odgovarajuce pobotke u criezu plasta.

Zadatak
Rijesite graficki i anaJiticl<i jedan praktican primjer koji ce ukljucivati sto vise elemenata rjesavanja slicllQg oblika.

Datum

Crto 0

Ime

Pravokutni paralelepiped - kvadal'

I-Z

19.4

Vidi 0
108

Seslerostrana prizma
pravilna uspravna sesterostrana prizma je geometrijsko tijelo omedeno sa sest pobockl - pravokutnika i dVjema osnovkama - pravilni
sesterokuti.
Ortogonalnim projekcijama prikazan je tloert Un" naert u n, i bokoert u n3 pravilne uspravne sesterostrane prizme kojoj je osnovka
pravilni sesterokut A'S'C'D'E'F' u It,.
razvijanje ptasta
ortogonalne
projekeije

A" B"

C"O"

plas!

prostorna
predodzba

F'" A'II B"'

,-~~-4~~>~~~~

s
oplosje: 0 = 2A + 6P;

volumen: V

I ~ -3a'hV3
= Ahv
.-2

II

Razvijanje plasta
Pobocje je prerezano po jed nom bridu i razmotano u ravnini ertanja, u tzv. ravnini slike.
Prava ve!icina. bridQva osnovke prenijeta je iz tloerta a prava velicina bridova pobocki iz naerta.

Presjek pravilne uspravne sesterostrane piizme

Ortogonalno je prikazan tlocrt u
A'B'C'D'E'P u ll,.

ll"

naert

n, i bokocrt u

lt3

uspravne sesterostrane prizme kOjoj je osnovka pravilan sesterokut

Druga projieirajuca ravnina e je ravnina zamisljenog presjeka okomila na n" kosa je prema n, i n3'
Prava velicina presjeka odre6ena je prelaganjem druge projicirajuce ravnine e u ravninu ertanja n,.

--f
I
h;
I

J'

....

_1

.,

s
plast

ortogonalne
projekcije

prostorna
predodzba

razvijanje plasta

Razvijanje plasla
Pobocje je prerezano po bridu, oznacenom jed nom tockom (.j', i razmolano u ravnini crtanja, u tzv. ravnini slike. Prava velicina bridova
osnovke prenijeta je iz tloerta. Prave velicine bridova pobocki prenijete su iz naerta a prava velicina presjeka prenijeta je iz prelozene slike
presjeka u naertu na crteiu plasta.
,.Zadatak

'" . '0,'

'"

Rl)esiwgrait~~li'~9'~liticl~i

Do tum

Crt a0

..

. '

Ime
Sesterostrana prizma
19.5

Vldio

jedaq pr~kticimprimjer koj; 6e uklju6ivatisto viseelemen~tarjoisavanja slicnog oblika,

109

Piramldasta ti)e)a

pravrlna cetveroslrana
plramlda

cetverostrana
krnJa plramlda

sesterostrana
kosa plramlda

trostranCl
krnJa plramlrJa

Piramide
Plramlda Je geornetrl)sko !iJ810 kome je osnovka bllo kakav pollgon a pobocke trokutl sa zaJednlcklrn vrhom kOJi Je uJedno 1 vrh plramlde
BroJ pobockl Jednak Je broJu stranlca osnovke. Iz svakog ugla na osnovkl Izlaze po tn brlda a IZ vrha plramlde IzlaZI tollko bridova kollko
osnovka Irna stranica. Bndovi osnovke zovu se osnovni bndovi Bridovi kojl se sastaJu u vrhu zovu pobocnl bndovi pJrarnlde Ako su
pobocnl bridovi Jednakl, plrarnlda Je uspravna, u protivnom Je kosa
Ako baza Irna n stranlca, pirarnlda Je n-terostrana (n

= 3,

4, 5

.----,-----.--------.---------------~---------------

Datum

Ime

Crto 0

Pirarnide
19.6

VldlO
110

Cetverostrana piramida

Udaljenost vrha piramide od njene osnovke zove se vIsina (h) a mjeri se na okomici iz vrha piramide na osnovicu.
Oko osnovice uspravne piramide moze se opisati kruznica oko sredista koje je noziste visine. Uspravna piramida kojoj je osnovica
pravilan poligon zove se pravilna piramida.
prostorna
predodiba

ortogonatne
proiekcije

plast

razvijanje plasta

oplosje
O=A+4P;

A=a',

Ah
volumen V =

,------,;-l

~_: a;ll~1

Cavalierov princip za cetverostranu piramidu;

cetverostrane piramide kojima su baze, na istoj ravnini, jednake povrsine i jednake visine imaju jednake volumene.
Presjek pravilne uspravne celverostrane piramjde

U ortogonalnoj projekciji predocen je tloert i nacrt pravilne uspravne cetverostrane piramide kOloj je osnovk!;1 u Jt,. Druga projieirajuca ravnina
A je ravnina zamisljenog presjeka, usporedna Ie s bazom.
'....
P= ~
2

Cetverostrana krnja piramida

Uk

U-

'
k,

U,

= a' +

0 = a' +

a~ + 4 a +2 a2..

Uk

a~ +

Uk

2(a + a,)

plast
hI< (A +
VA ,
A
vo Iumen: V =:3

ortogonalne
proj8keije

+ A,) = ~
3 (a' + \la'a', + a',)

~=~~(a2~~

Krnja pil'amida je dio piramide koji se nalazi izmedu osnovke i nioj usporednog presjeka, Preostali dio zove se dopunjak krnje piramlde,
Krnja ph'amIda je ollleuena dvjcma osnovieama (slieni poligoni) i pobotkCltn,q (trilf'lAzima). Svi lakvi trapezi zaJedno ClOP. pobocje, Bridovi
na osnovki su osnovni bridovi a onl u koJlma se sijeku po uvije pobo6ke - pobocnl I)rldovl. UdalJerw:;t iLlrIl;:UU \)~"ovki zove 50 visina krnje
ririlmide. Krnj! pirumion Jl1 pravllnil ilko su 101 baze pravllnl poliSltllli n 1',,1,,',,',1\8 sukladni jednakokracni tropc2i.

'Zadatal,

-, .....

<:lRij~~lte:grafickii ~nafitickijedah:,pcakiicar'Jprimier koji 69 llkljucivati sto vise elemen?ta rjesavanjaslicnQ9 G)l;ili~)3.' . '

Datum

Crloo

Ime

Cetverostrana piramida
19.7

Vidio
111

Sesterostrana piramida

Plasl pravilne uspravne sesterostrane piramide sasloji se od sesl sukladnih jednakokracnih trokuta kOjima su osnovke bridovi a kraci
pobocni bridovi piramide, Pomocu prave velicine pobocnog brida A"V" osnovnog brida A'B' = B'C'", nacrtan je plast - oplosje,
Sve pobocke pravilne piramide suldadni su jednakokracni Irokuti,
oplos): 0 = A + 6P

VIII

V"

V
razvijanje plasta

A~ _3_a.=. '1/;';
2
au

P=--

3a 2

.-

0=-'1/3
2
[

au

+ 62
...- . - - - - 1
3a2v3
I
0=, - - - -I- 3aui
.__

~J

prostorna
predodzba

Ah

volumen: V = -3-

ortogonalne
projekcije

v=

1
3

3a 2'/3

3a 2 '1/3 h

..... ------- h'~ ----:--

Presjek pravilne uspravne sesterostrane piramide

plast

Ortogonalnim projekcijama (tlocrt, nacrt i bokocrt) predocena Ie uspravna sesterostrana piramida kojoj je osnovka u ;Tt,. Druga
projicirajuca ravnina L sijece piramidu u sesterokutu kojemu je nacrt u drugome tragu. U tlocrtu i bokocrtu predocen je zamisljeni presjek
koji se nalazi ispod ravnine sjecenja.
'-.,.
Perspektivna kolinacija, koja postoji u prostoru izmeau osnovke piramide i svakog presjeka piramide ravninom,postoji izmeau tlocrta
osnovke piramide i svakog presjeka piramide. Sva sjecista pridruzenih stranica tlocrta osnovke i tlocrta presjeka nalaze se na prvom tragu
ravnine zamisljenog presjeka. Prava velicina zamisljenog presjeka odreaena je prelaganjem ravnine oko drugoga traga u ravninu crtanja
IT,. Konstrukcija plasta jasna je iz crteza.
ortogonalne
projekcije

HI

c
rQZvij81lje plasta

plast

proo1orna

predQd7hA

Presjek piramide ravninom koja prolazi dvama pobocnim bridovima sadrzi Jednu dijagonalu osnovke pa se takav presjek zove dijagonalni
presjek. Glavni dijagonalni presjek sadrzi najvecu dijagonalu osnovke,
iiadatak'
' . - -', ' . : '
.
.....
_
.'
'."
Rijesitegraficki ianali1ickiijedan.prakti.canprimjer koji ce ukljuciva,li 510 vise elemenaia riEl!$a~'.ilIJ1j''':'lf(;D.\;'9.I~I:lI.'Kal~<':.::

Datum

Ime

piramida

Crtao
Vidlo

19.8
112

51. 1 Zadan je tloert'i naeri kutnog skupljaca prasine i mjere izrazene opeim broj8vima a, b, e, e, t, h

Slika 2

A"
0"
/\

/\

/\
--~I

II

0'

C'

['3'

I
-.-.- -

4'

AL

--A

c
Stika 3

....
Slika 1

Konstrukcija plasla
51. 2 Na liniji produzetka osnoviee u nacrtu tj. na os x nanijete su
duzine odreBenih bridova iz tloerta. Te duzine predstavljaju katete
pravokutnih trokutova kojima visina h naosi z)e ZEl)ednickn kntcta.
Hir01F.nuze jih pravokutnih trol<utova Jesu prave velicine jednako
oznacenih bridova.
51. 3 Na pravae AS nanese S8 prava velicina brida AS i nastavi
ertanjo plasta konstruiranjem tocaka 1, 2, C, 3 ..

,/if'
//

>,

I
I

I
Zadat"k
51. 4 U prostornO)predodzbi
tlocrtu i nacrtu ..

mode!aoZrlai:it~sveoznake prema

Odredite po vlastitom izboru brojcane vrijednosti a, b, c,

h i rijeslte zadatak tako da nacrtatetlocrt, nacri, prave velicine
bridova i plast s dOdatkom za odgbvarajucespajanje na najpovoljnijem .bridu.
Izradite model.plas.la u prikladnom mjerilu.

Slil<a 4

----------------------.----------_.._-----------Datum

Crtao
Vi 10

Ime

Kutni skupljac prasine

piramidastog oblika
113

M--Z

19.9

SI.1 Zadan je polovicni tlocrt i nacrt krnje piramide nalik na sanduk

rucnih kolica i mjere opcim brojevima a, b, c,"

B"

Slika 1

Konstrukcija plasta

',rt
I"

.
'I'

SI. 2 U pravokutnim koordinatama x, Z odredi se

visina h na osi z koja predstavlja zajednicku
katetu pravokutnih trokutova cije ~~uge katete odredene na osi x duzinama A'D' i A'C' iz
tlocrta, Spojnice presjecnica na osi x, Z Jesu
hipotenuze trokutova i predstavljaju prave velicine jednakooznacenih bridova, Zatim se na osi
Z odredi visina~ na osi x odgovarajuce vrijednosti bridova B'C' i B'D' iz tloerta, Spojnice tih
presjeeista na x, Z predstavljaju prave velicine
jednakooznacenih bridova,

Na osi x, odredi se odgovarajuca vrijednost

brida A'B' takoaer iz tloerta, Ta hipotenuza
odreauje pravu velicinu brida AB, Unutar slike
tloerta (kako smo mi postupili) iii izvan nje konstruiraju 5e odgovarajuce prave velicine baze
i pobocki i time je rijesena konstrukeija plasta,

Slika 2

. St ~ Unutar:kontura pr~
.storne ,'preoddzbepred

,.metapi'f1ii~jt~~.v~qzni1ke
, jz

.or;tpgonalnih:prqjek-

h<ijprjkladnljiri1:roJE1stima.
,Izraditemdqet,piasta,'
tip~ikladnommjei:iiu. " ,',

Slika 3

Dotum
Crtoo
Vidio

Ime

piramida
nalik na sanduk rucnih kolica
114

19.10

20. Dopunjavanje u crtezima

Lemlio

.<Oov:iite' crtanjen<'lcrraLbokbcrta,lem ila. Skii;

t~jte~lob6dridrn-ruR6m.
,

..'

.,'., ,"-

....:: ",.'

,,'., ~',

;;,,:.:..

'

.> '

--_._--_.- ---~--

.. '. .

-J-I

I,
I,

I,
I
Dio suporto

.-------__..-1

57

r-~

---

~I

S2

--j----- ._----I

LI .

;Dov~~itfjcrtani13'PTdst9r.rJe,predodzbe di'
.

, Je(a ~0p~rtA:;,h,:'" .

.L.--._ __

Konture rnodelo

DovrsitecrtanjebrotoQ6na;Oih ..

'.' proj$kcija,. j prO$torn~:pred6:

;dzb~;'model'l,;, .".

" .

~---------------

Datum

Crt a0
Vldio

I me

Dopunjavanje prc)jekcija i
predodzbe
115

z
20.1

Pri rjesavanju zadataka bilo bi dobro najprije skicirati prostorni prikaz

predmeta, zatirn nacr1ati izostavljeni brid iii najprije nacr1ati brid
u odredenoj projekeiji, a onda proslorni izgled predmeta.

Na tehnickirn ertezima mogu nastati pogreske nenamjernlln ilOstavljanjern nekog brida (ruba - ivrce) kote, oznake O. R i sl Prije
pocetka rada tehnicki ertez treba dobro promotrlti radi uocavanja
eventualnih pogresaka. Tako se uspjesnije izbjegava skar1 u pro
izvodnji koji bi zbog toga mogao nastati.
.

1-------1 .-

. [I]j
......... :;.
...... -....

',.'

.:

..

.'

H
.Ld.

:.. :.... L

.. .. ...

"r:.' ~

. .. ....
'

.:....:... j....!..

, . ,'. . :.... ! ... ~ ....:.... :

:. . . .
[
' ]
.

:.. ..

: . . ..

-".

.: . . . .

.. ....
. .. ~ .. ;.. .
..

/1

.......

............

.
. . .
]
. . .
.
. . .: .

. ' . ,:

, ..

j... !....~.... ~
~ : ... ;... ~

' _,' ' " :

- - - ---'.::.:'"'' .'.: ..

...

.-'"

.. .... ;

... :... . . .

.... - - - -

.u
. . . .........
:..:.::.

I--------i"

..

"

",'

.. ~.

...._.......:.... ~ .. , , .... ;.

:... :.,. i... ......... ; .. :......................... : .,.; .. .i....~ ....:... :.... :... ;

.; ....=.... :.... : ... :

zadano

rjesenje

rjesenJe b

Slika 1

'[1'.':
...

......

,//

...

..

: .. :.. ,:..

........ :.... ; ....

. .; ....;., .. ~ ... :
: ... :.)

----'--'c9 .

.1-1

... , ..... ..

....

....... .. i.. :

~I
IT

....

.'

....

,"

......:. ...:....

;i'

:....................
: : : :

....... ,

. :.... ~..

.. '

zadano

rjesenje b

rjesenje a
SlikA 2

J"""" "L'~--...--..--.....!

;"";
,

,
,

..

"'J

, ...

....

~.

, - - - -- .:".:.
.. ... , ... :.. . .... :- ... , .. ,
~

'

,'"
. ..N ........ .; .... :.... :
., ,'i:i ....: ... : ... ; ....:
.. -:- ... : -.. -. '" .,. .
- .. , . -. ,
...:.... : ... ~ . -.. ~ . ~ . : .. ., ..... : .....
~

; , , ; , ; ,.. 1

, r'-------------T-----

~.

:., ...1 - - - - - - - - 1

','
:

'

.;. ....:- ... :., ...... -: .. ,. ,.

,

.. ~.. ~ ..:.... .:.... .... :" .. , ..: ..

.
,
,
... ~ .... ~ ... ; ... .:. .... :.... : .. .; .... :.... :

.,/

'

zaLlc1l'lo

Dotum

Ime

... ~ ... ~ ... -; ........ --~ ... : .,

Slika 3

Uputa za dopu
jednim bridom
116

kcije
20.2

. .... .

.......... :

... .

. t----,
.
... ... .. .:........
.....
,
...........
.'

.. '

....... .
.

---...:....:
:. ::.!1....-,-....,.-.-------:----:--------.-- .:!:::!::' '--''----_ '"

...

;-'

. . . .
.: ........ : ... : ........... ... ... .

: :

'.,

: :

"':'

':'

... :....:....;.... ... . ~ ... ;... ... ~ ~ .. ~ ... ~

- .. ~... "':' ... ;., .. :
... ;.--;....-_--:...-y----,.... ;........ :....:... :" .. .. .... .
"

'

. . ,'

,."

-.. ! ... ; ... ; ... ~ ... : ... : ... :... -; .. ':

... .. '~"":' .: ... :" .: ... ~,.,:... :

.. ~ .... :- ... :- .. ...... , ., .

: ... ~ ... ~ ... ~ ... ~ ....: ...

'.'

. -.~ ... ;. - .. '

~ ...
.: ... ;. .. .
. "';" --: ... ~ ....:....~ ....:.. '":" ...... ".
.
: ........ "'----.-....: ....... ; .. : ... ; .... :.... :........
: ... :: ... :.....
:--.
: : ..................
:
: . ... :............. .' .... ....:................ .
..............
:-

. . , . . . . . ...

. . .. .
;.--;-----; ... , .......

.... ~ ... : ... ~ ...

: ... ; ... : .. , .... ;. ... ~ ...

. . .
:.... :.... : ... ~ ... :- .. ':' .. '1-----, ...........

".,.1:+;+
... 1------

....:- .. ~... .
.. ..
: ... :... ; ... ; ... ; ... ~ ... ~ ... ... ~ ... ~ ... ~ .. ;....~ ... ~ ... : ...... ,. ... :... , ... .
:...:...~ ... ~ ... ~. ';"'~"':" .; ... :... ~ ...~ ...:... i"'~ ... ~'.~.[.. ~: ... "'i
'--,-.----..-:---:---:-~

r-"'--'--------,....:... :.......
.. :....;

.. '

i"'" ~ ... ;- .. ;... : ....;

:- ...:....:... ~ ... ~ ... ~ ... ':

... ... :' .. ~:... ~. . ~ ... -: ... .... : ... .

. .. : ... ~ ... ... .... ~ ... :............. .

'

: :

t..........,-.,.~:- :-,--:-.---:,"--,-~ ...:....:... ~ .. ; .. ~ ... : ... :--: ..;

.. : 1 :

: . ' ,

......... :.

.. ,.....

I
I.

....

I
I

: :.... ~ .. ::. . :.... ~ ... :....:...............: .. ~ .. :-.

: ... : .. :.. ~ .. .:.

:.

'.

.'

..;."

':

.: ....: ...

.....
. .. ..

..... ..

:... ~ ... :... ~ ... : ..

... ... ~ ... ; ... : .. ; ... ~ . , .: ..

....

..,........:--~---'----------,-

,,;.... ;..

....................

":" .. :.......:.. "; ... : .

.
,
.:.... :- . . . . . .

>

.. ... : ... ;.... ;..

. .
.. : ... : ... : ... ... ~ ... ... : ... ;. ... ~
. : : .. . .
............................ , .......... : .............................

,---,'--.,...........

VldlO
117

.. , '.

Poslije uspjesno obavljenih vjezbi u dopunjavanju crteza jednim

bridom vrlo je korisno rijesiti nekoliko zadataka u kojima su nam
jerno izostavl)eni unutrasnji bridovi a poznale su konlure pred
mela.
U zadacima ove skupine zadane su samo konture predmeta, a

unulrasnjl bridovi nam)8rr1o su iLostavl)enl. I OVdj8 5e zadaci mogu

ritesiti tako da se najprije skicira prostornl prikaz predmela kojega
konture odgovaraju konturama u zadatku. a zatim S8 nacrlajLJ
izostavljeni unutrasnji bridovi iii obratno.
Ispravno rjesenje jednog zadalka prrkazano je na slici 3.

:. ..~.~
.. j
"':"':"':"'-.

'

.~ .. t ..
,.. ~ ....;... ,

f"':'" ~''''

..:::: .. :: .. :1.....,--..,-.........,.-,-1. :i: ...: .. .

~ ,~. ~""-,~

,.. ~ ... ;... J.. ...: ... ;"..: . : : ; :

,::::':}[f:i~ll;!!J!I!il
zadano

rjesenje b

rjesenje a
Slika 1

. ........ ... .
;. ... ... ; ... .; ..
:

'

... ....... ',......... " ...... .

... ; _.-: ....:- ... ~ ... :, .. ;, ..

'~':"D':~..;

,"

... ~ .. -;... -: ... ; ... ;, -, i

.-.;....
,... ,..
~..

:.... r:____'--'-oJ'

....

. . ....

..

'.';. :'..

...;

..

.. :

:....

;... '-,.--.-.,....-.,.....~"!'""'"

L.j..:t. . T.::l:::r.r...T. .! ' .. :.;.~.. ;.::;::~::;:.:i.

C.D. . : .
;...

. .... :.... :.... i ... ;... .!.... :

.... ;.

....
... ; ..
.... F---'-_...:,..."

...
: ... ~ .... ~ .. " .. : ..

.~ .. ~...... ;.. )
:' .....
-'-------t-......;.-r-'-t

"; ... 1

C. :; .; . ~ ..:.
:.

... ' ....

.. -.. ... ...

"

,"""'-

~"'" . ~ ..

.. , ...... ,; .................. .

: ... : .... ~, ...:

,",

-,

..

. , .... ......
"

............ : ... ...:.... : ... : ... : ... .....................................

'.......... :

... :

rjesenje a
Slii<a

.,: ... :

zadano

.... ;.... ;...

:. . . . i - .

.......... -

';

.... ~

.... :-

........

'."

....

".'

rleSenje b

:. : ~ ; . ~ ... - :..... :- ; ....

...:... -:... :... ~ ... ';-'-'7"'; ... ;.. i"':' ...:....:.... ~ -.. ~. t: ~ ... :"":

;....:. .. +... ... :_.. . . . .. 0.: ....

~

~. ___;... _'; .. e. ~ .. ~~ .... :___ .:_ ... _:~ .. -:_ ... : ... ; ..... ~

-""'"--...r.-"I! ... :... ... !... ; .. :...

~

' i -..........

i~:-f

.. --;. ~ ... :....... ~ .. ~: .... ~ ... ~ ~~ .... ~ .... i '.0.:

... :..... : .... ~ .....:... -:.... ~ .. -~ .... ... -..
:

.~.

:.~ ~.o. o~.

___

_.! .... ;_. _~ .. _.;

... ~.... ~ ... ~ ... ~ ... :... i _..:....;.... :

"lii-_~-+---:-~;~-:!i~:::
.

. . . . . '. . . . . . . . . . . _

...............

'.

'0 ' ~ ........ ~ .... : ; ..... __ .. : 0'

zadano

Stika 3

fjesenje

----------_._--------_......._-----------------------"-----.
Datum

erto 0
Vldlo

Ime

nj
nje aka su
poznate kontul'e projekcija
118

20.4

.............

~l
.~

. ';'

..

..'

...; !w.

I--,.~--:--~-~~""'" .....

",'

.. ...
'

.' ..

- ~ ... -:

&........,-:+I~:- , - - 1 " ' ,

.. ; ... ; ..

'

"

'.

,,-

..

. . 0---:---.:.---'--"'""------...... ..' . . ... ,.

."
:.... :... :. . :

: -r------------;..

... :- .. - ...... ,

'

..

,.

..... , .....

','"

'.

.. ... .. '.

'----.,.--,-~-,-.,...-.

'.'

'

_.:

: . t,

.,-.,

'

........... r---...., ........ , ..

... ..:;."

....,...

..

- -

. ,. ...
.......
. , ..

. ...

"".,

l'

. : ........ ,

'

......

:'~

.: ... : ... ;. .. :

....

.. ,

- .. ".. ..... . .......... ~ .. --

...

... .

"":"

",_.

"

:".: ..

' ..

.~I

..... , .. ; ...... -:.... :

. . .
..... :...... .

.... :...

I .. ~

__J
. - .......... .

: .. ~,~,;" .. ~
. ..

i--"---:"--~-'------l

.
.....

.
......... , .....

......
........ ,. ...........
....

",

'.

,"

:"' .

.'

.. , ...... : ... :.... :....:....:

:. . . .;.
.
I

_,... _ _ _

",.-

............ .

~~-:---,-_~~
.. , .... '. . . . . . ..

','

'"

"

.......

. , . ~ . . .:- ...,...',.. ..

... , . . ..

..;.

. . . . . . . . . . . : ... ; ...
'

- ..... .

>: .. ;

. .......... '.... ............ ......... .

00 tum ____
Im_e_ _

Crtoo
Viri i 0

'

Dopunjavanje ako su
poznate konture projekcija
119

z
20.5

21. Dopunjavanje crteza projekcijom

Metodika rjes8vanja ovih zadataka jasna Ie na osnovi slike 1 i 2.
Kako izgleda ispravno rjesenje jednog zadatka, pokazano je na
slici 3.

Poznat je lIocrt predmeta i zapoteto je crtanje nacrta i bokcrta. U

tlocrtu vidljiva je duiina r sirinapredmeta. a visina i meBusobno
odstojanje projekcija odreBeno je zapocetim fjesavanjem zadataka

'

: : ; : : ; : :
..... ,.'......:.. :~~;~i~~
. ..".... :... :....;.... : , .. ~ ... ~ ... ~.... : ... ~ ..

1....: ........ ,:
: .. ;. .) .... \....[

i[;J;)
.
. . . . .':\'
....... ,.....;:::::.:J-..:i

rjesenje

zadano

rjesenje b

Slika 1

.............. , ........... ,..............

. .

. .......... ;,

.............

I i

,~
...... ; .... :.... i ... : ..

qesenje a

zadano

rjesenje b

Slika 2

... , ....... ':- ., .: .. -: -., '; ....... : ... :' .. -; .. -: ... ..... ,.." ... ', ....,'.,. ........ , ... .

!. . . . . ,. . .,

!~~~=-1~-1 .. ~.. ~r'-:~~; -: :.. --i

. ., '(.j. ...... ~ .. '~"'?" j ''',''

'l" .!' ..........:
... rf .~ ---:.. :1 r ... :... i:t i ; .. f
.. j .. J .. :: ..... ~;l .. ( ~~r ..f: .... :
..... ' . J.... ........... ~ . L.,. ....... }........ r f ....:

.... :.i. . !.::!.::~: ,".'j' . i..l::.:::r~ C rl':L~ :

:.... ~ ...

',:

.....:... -~ ... ;. ---:. ~ .. ~ .... :- .. - ~ . --: . -- ~..

' , '
~ ..... ~ .. ~ .:- -.. .~ ... ': ... -:- ... :--. ~.

:... ,....:.... ~ ... ;... ~ .. ..:. .. ':.... ;... i..

.r----..;.......-+-.:......-"~

+. ~ . -: . . ~'''~''''~''':'';'''': "':

....:.... ; ... :............. :.... ;.... ; ....;- ... :

: .
..... :. --. ~.' ... '.' -.. -.:

:... : . -. ; ..
~

'

,,~

-,"

_ ... - .. - 1"

. -~ -.. -:' . _..

'

-~."

,.- " ,

: ... - .. -. ; .... :
~

_" i... i... ~.....;... __ ~. H,;. ___ ~.... ~_ .. j

.,
.
. . . ; ... -.. .. ':' . - . . -- ... ... :. ..:
,

. : ... ~ ..

..... " - - - r

~-

....:.... ; ... ~ -- -; ... ; .....:

... ..... __ .~ ... i..__ :.... :... :.... :.. ...... _._.__ .. '... _.
zadano

Dotum

CltuO

SJiI~a

rjesenje

--_.--------------------------------_._._---_.

Ime

Uputa za
nje
i
ako je poznat tlocrt

VldlO
120

21.1

FT .....: . .. .

. .': ..
., ., .
:

.'

.' .

~..

".

..

. . ; : : . .

.. . .; ... : ... ;. ..
.

: ... :- .. , .. .

...

"

'

. .
. : ... : ... :

. . : ... , ' ~

... ~ ...

: :

,.J

"':"'. '.

...... : ... : ... : .. ., ..

... ..... .. - ....

'.

..

.
?

..

,'

........ .

................. :

.
.. ... .. ,......

.. : .
.

: ... :....... :; .. .

......

.... .,.------

" - - - - ' ... :....... .. '

........

'

:...

',.

',

'

. ... .. .,

'"l' .;
.

.:... .............

", ...: ... ".

.:' ... :- .. ':' - . ':. ..

-.... ~.

. i ' ..

~...,.

',

..

..... ,

. . . . .. . . . . J

.. :.... :.... :.. ,.:

.. ', .. ".' ......

.' ..

"

,'

[,::r'i:,",';,;,,,
,

,.'

-.:, ... ', ... ~ . , ..... .... ... :, ... .... :....... ... .

.... ; ........ : .... .

. -:

,,'

'-:'--'-:"~--'--~---,

.. ;..... . .....

;...'

. ...

. ..

",

~.

i /

\:., ....

.. :. ... : ..... .

, .

" ' - - - , . . . - . . , - - / ' . . .. ...

"

....

.......

. . . . . .. .

..

.........

..

. . . .. . . : . . .

.. : ... :.... :........ ; ...

. -.... , .

"

. : :,.,

~,

::

'" ;'<'<"':"':"j''':''':
... : ...
:

..

; ...

.
..:.".: ... :" .. :.......

'.'

F
. . . tDj . . . .. . . . .
.

. ........... .

. ,. . . . . . . ". . . . . .

"

... ,' ... ,:. . .: ...... :.... .

. . . .... :.... ;, ... :... ... ~. ..

........................ :.. ..

..........

..

":"':"",." ...

".,

,'

.'

'> .........

: .............. .

:.

..:.

. .~... '. ...:

.. . . ....
,

...

'

.,

.-".

"

.
' . . . .. .. .:
.. : ... : ... ~ ... : ... :... ,:...

:... ~ ... :.. ',:

"

.. : ... : ....: ....;... ~

. ..., ....: ................ ': .... :- ....

,.,

... , .....
............... .

",

........' ..
,

------,------------,,------------------------Datum

Crtoo
Vidio

Ime

i
ako je poznat tlocrt
121

Z
21.2

Na klladratastoj (5 x 5 111m) lotkastoj mrezici zadan je nacrl

(pogled sprijeda) Predmeta i zapoceto je Crlanje tlocrla (pogled
odozgo) i bokocrta (pogled slijeva). U nacrlu je vidljiva duzina
i visina predmeta. a zapotetim crtanjem tiocrla i bokocrla odredena
je sirina predmeta i medusobno odstojanje projekcija.
Zadaci se mogu rjesavati tako da se najprile skicira prostorni prikaz

predmeta u zamisljeni paralelepiped (kvadar) s desne strane

zadatka a zatim nacrta, tlocrt i bokocrt (sl. I), iii da se najprije
nacrta tlocrt i bokocrt a zatim skicira prostorni izgled predmeta (sl.
2)
Ispravno rjesenJe jednog zadatka prikazano je na slici 3.

H'r';';TTI~FII
;.-..~ ... j

. :

:;.~~ .. t:~ .. :.: ...:.... ~ i~:

l.~ .: m!J~l.i. I,.1

;. . i. . ..j.-...

i.....
: 1.: ....! ...

-.i...

.: ... , ... : ... .; ... , ..... : ... ; ....... ; ..

rjesenje a

zadano

rjesenje b

Slika 1

..

......
'

rjesenje a

zadano
Slika 2
.. :.... :..... -_ .. ; ... : ......... ; ... :.............. : ... : .......... .

'\t:L:j::t:[:I/~;uLLfffiiTIj
:-i-.:~~;-~~---:--~~

........
::.. ~.:
il
I:.... "'i'"
j

:. . . . . . .
.... ~oJ.......~~+~i-l~......J. .. ~ .... ~ .. ; .. ; .. .;.~ .. i: .. ;
............:.... ;... L:.l ... l...:....~ ... ~ ... :... ;... L .. :... :... L ..:.... :... ;
... ~ ... : ....:....:.... ~ ... : ....: ... : ....:

zadano

Slika 3

fjesenje

--"""""-------""'......,,------------_..""""""'--------_. _-------------_ ""'._-------Datum

Crtoo
Vidio

Ime

.......

Uputa

i
poznat nacrt
122

21.3

.'.... \

.: .,;.,

..:

.'

... .'......... .
. . .. . ..
\

-._L-.- ...
..........
.... :... ,; ....:.....

: .... ',

: "" ...... : ..

...

..:1'.;"

..:.. '~'l""';'"
....: .......... :

I ---;.........
......... : ....

"

..................
. ...

...

,.,

.. :

.<.

. . '..
............
...

'

..]

. .. ; ... ; ..... .

.. ....... ;
"

......

..: ....... ;

. . . , ..

:....... ,~, . :.
,

"

... .

. .. ., . ..

. . . .
..'.' ....:... '.'. ....:... :" . ':"
...... ........ ; .. :
.'

.. .
,',

'

.'

.. ,:

:.... ....:....

'

........:' .. ~

...................

......... : ... : .. ,: ... ; .. -:.... :-

.........

.....

.. . . . ... . . ... ,
~

'

.. .
..... '

:,.:.,

..... :, ..... .
,

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 0_ _ _ "."'.111"''''''_. _ _ _ _ _ _ _._'_ _ _ _ _ _ _ _ _ _

Dotum
Crtoo
Vidio

Ime

Uocrta i
aka je poznat nacrt
123

z
21.4

:" : __ _ . { . _ . . .

.~ " : " " ' _ ' "

~ ~ _, . . . . _

~ ",_'"

~ :

...... h

O ,_,_,:-

;;TJ;Liij+.::"~J

j::+-~-~f;L :: ~ ..:: .. ~r L.~.... L".~

.. ...",: ..";-..':,_ ..-.-........
-,- - ""':
...~ ... -~ ... j. ...:.....t-.. .l..L.:.~..j....[
,-"
,' ...;.... ~ ... :... ,-.
~ ... ~ ... ; ... ... ';' , .. ;... ~ ....:- ...:.... ~ ... ;
..::::,
-',

','

-.'

:...:.~.L.:t. . :; .. :... :.... !

...... .;. . :
.'

~~

.:::.; ... ... ... _...:... ::...;....

/

::~~:::~~T~T::L:rJ

.:::::::

~.:.~:.: .: : :i.:..I.:.J:.JJ.j.]

zadano

rjesenje a
Slika 1

U bokocrtu (pogled slijeva) vidljiva je visina

i sirina predmela. Duzina predmela i medu
sobno odstojanje projekcija odredeni su zapo
cetim crtanjem nacrta i tlocrta.

POSlupci pri rjesavanju zadalaka mogu bili isti kao i pri rjesavanju
ostalih. zadataka u kojima je zadana jedna ortogonalna pro)ekcija
Slo je vidljivo iz slike 1 i 2.
Ispravno rjesenje )ednog zadatka prikazuJe slika 3.

. -........,' ...;-

+... ;... ~.-.~.-.~.-.; ....

;.

..... .:

:.... ; ..

','

... ':' ...: ... , .

:....~... ~lL.~... ~...~ ...:- ...!... ~' .. :... ~ ....>. \:.

... : .... ~ .. ~ ...... (

_~m~ _~

... ... ':' .. .. ':; ... :--.

:, ... '

L.. i._.~ ... )

"

..

....... ,-, 1 . "'; ... : ...

'~"":"

'.. ::. ~.f.tJ~::.\.::J.J.:J..Jj:j:t::. . .:.t::;r..:,::. :.: :....!.:.:.:;

1
~:i. ;:kt:.j~.:-=.]~S:f:
. n C.~ . . ~. . .,~ . .;.Liti
. .:. . :.

zadano

rlesenje a

"F"=",

r::. i::. t. .:. . :. ;. . . .l-..(. . ;. . . ;.-.. . ~....;. -.l. . . ;.;.:. l-.. .\. . . ~. . . ;.
: : .. j. ) . ) .~

: :

: . ; .'

.:

'.,.

:.

. : , ; '

'"...

,',......

_, 0 . . . . . . . . .

, . . .

:,

.I

Slika 2

."

..................... ; ................. ........;........................... .

,'

f'

'...

. (.;.... ~ ...

'.

.11~jjtuIItlI+
:......:. . :. . :. . ~ . ~~.:.~-~.~~~.~. . . . ~... Eftp
: : lTf~~ . :.01J:::j:,::f:::
.:.:.
:.
. :
,'

.. -.... ~. -.. ; ... ;, .. -;- ... ~......... ; ....:- ... : ....:...

: =;' . ':!

.. ,: .. -.:... ':~' .. ':'. .:

.. - '.' '::- ..... : ...

1.: ......... :......: .....:

...... Or

: ..... ':'

~.

' : _ ... :"

__;_

: .,F"'.;,...,........--...,;",,-"'i"~---"'ll' .. ;.... : ... : .... : ....;. ... ;.... ; ....: .... :

i-'=:"--~-:_...,.-"""'-~-;~'~-1!,

....:.... ; ... ; ... ; .... ; ... ; ... ; ... ~ ... :

: : : : . : : . :

.9

. , .. ::

.f~

... :... :....:.. -.; ... :-...:O ...

"" '!' _ ~ _... :' "": .... ~

~.D.~

__ -:

y.-:_"":""'"'.....""":-:...;,"'...;.<;.;."'."'-"'."'."".;-_~ ... - ; - ';_' ~ ~ ..... 0; .... : .. ~. _..... _. :

:

o.

..

_ : _ oq -:_ , ; , : . . . .

_:'0 . : .... ': _. _.

:.~. ~t~ .. :.~ .. ~ .~. L. . .:...... :.... 1. ~ ..;, t.... ~_ ...:.... ~ .... ~. _..:.... :~ .. ;.....:.... ~ ....:
0'0.

zadano

Slika 3

qesenje

--,---"""."""'""-""'---_._-----_._----------..-,,_.....,,---------------_.._-------------,Datum

Crtoo
Vidio

Ime

za
n
i
alto je poznat bokocrt124

M
21.5

.... : ... : ... : ... : ... .....

...;.. ~ -~-....:........... ;,......... ,.;..,." ....., :"-:; ;:.'.

.
~

...... :

'.'

............... ..
,'

:'-'::7 ..;-.; .... ~, .. ~ ... '

.. j'".. "~'~"""O:~.';7... ... -.'

... i..i ..: ... : ...... :.... :... ...........

1. ....... : ...

.... ' ... -............ ;.... :.... !.... ; ... : ...

:.... :...

...

F'~~ccr:; ......
, ...

...

-w-.
~.
~1\

.' ..._.':'~7"; .............

'.

i ................

- - - - 0 ...

............ : .... ,. ............. _..

. ....: ....; ....: ..
. : ....'.... : ... ~ ... :.....', ...,'. - .
~ .. -: .... :.... :...
.
~

.. .TJ~:'.

'.

. ~''''''''''--'-!....'_J_!~=-' ;., .. ,--:. , . ; ... : ... : ... ~: ..

'1"-'

...... ...........................................:J ..........

.

.... ,.

.
.
.
.............

.... .::
~

f
. ~

...

...:,'...

.. , ... : ..

. . . .. ..

'.'

"

.. . . :

'

.. : ... ,'

.. L< -T;-'- .")~J

c-

.... :\

.r "" ..:....... : "','

;1

i~< ~ ... :.. ';' .. ';' ...""~.~....,.. ~...,'. . .,"- .,':...

-: ...

".

,....'-~~

..

'

...: ....... ........... .

,

. . \" . ".~. c~-: . . '.~~ :. . ~'. ... . ...... .... . . . . . .

.

r\I.~

~ "',

'. . , '. '."::'.' ........'..... :..' ... :......' .......:......' .....:........... :....... ' ...... ',' .' .'.'( .'... ':'. '.' ........ .
..

. . . . : . . . ; . . . ;). . ., . . . ;.o.

''":.,

: ..
,

.... :... ............

.; ... :[... : ... ; .. .

L-:..~;~--:-____,--L.; .......

. .:: ... :: ... -: ............. :- .... ~ ... : .......... .

..

-: ... : ... ~ ... ~ ... : .... ~ , -. ~ .... ... :..

.... , ... ... : ... : ... : ........' .... .

'

'

'

.:.... :... : ........ : ... .

---------''''''''"-'''''''''''---------_.Datum

[rlaa
Vidia

Ime

Crtanje nacrta i tlocrta

a'ko je poznat bokocrt
125

z
21.6

22. Dopunjevanje crteza projekcijom

nacrta zapoceto je crtanje bokocrta i ujedno je odredena medu

sobna udaljenost proJekcija,
Zadatke (reba qesavali prema 1 iii 2, slici,

Na osnovi zadanog nacrta (pogled spriJeda) I tioerta (pogled

odozgo) poznata je vislna, sirina i duiina predmeta. S desne strane

.. : ....................
:

),.

. ... ~ ... : .. ~ .. ) ... ~ ...

CI),'.::~:',:;,,:l,:c . ,

.-~.

:""1"'~'

. -,: ... ~....:.

.i... ... ~ .".~ .. .. .

...
... ;... ~ ... . ...:... ~

... ~ ... !

- [O:.'~': ~r~=~'

. . ..... j ;...

,.';'

..,..,

.;

~..

~
j;
;:-.-: .... it' POi '

. .

..

""

cg
. . . :' :

""''''''''!'''' ,.,:",.:

~_..I..-,_..J-~-!

............. :..

f~~;:-:",":

'CL:"':"'~' ...~ ..+

,..

"

;.... ;... ~ ....;.... [ ... ; ... i ... ~.. ", .. ~ ........ 'f"

. ;'

~.

,-

'

, Ii

~ . 11'

~!,
j

..,,~ _:._~,.,._%~~J ..

. . . . . . . . +) . ). .:. . . . . . ......:. . . . :
~ '.'.:"';.~; :::.l
~

~ ~ ~

... .. : ..
~-

.........

........

,.,.

.,' .

... ..
...
.

~.-.-.-,:. ,..-,: . j" ..-:...l.'...::: ... ,' ... : .. ,:.; ...

a

qesenje

zadano

~.

........ _... .

~ ~

Slika 1

. .. i ... ~

....

.......... ~....~ ... ;... ; .

... +...~ ... !.. ~,

.... ; ..

.,.:

:::'::::t:::::): .

....... , ... : .......: ......... ... [' ...: ........ :" ':"; :
.~

-"'" ,:'; ',: f~~~~r:---f

';'
i .. : .. .;

.. +.. .... ...:.. ",

~

"

!"

:
'C ....:

.. "..

"~''';

'".----

.;.... :

.; ... : .. ~....;, .. ;....:..

...:.... j .. ; ....:.... : ... ; .. '. ,~ ... '

.. - . ": .

[UjJ1',,~
~' !r"'~'l"
...

.,i ... ~ ... ~ ... ~ ... l

~ .... ~ ... :
~ 7 ... ~ ... o... , ....; . ~ : .. ~ .... ~ ..

: ... ~ ... ;...

..r. .;..:~....~ ... ~... ...

. ShE~.:}j\lli~'J ffg.:;. !:.L~

. .......

: : : : : .!

r.',

"'..........;-11...-;.._-'"--"'.. :...... ,: ..' ", .. '~" ",

.... r - -

: .... ~ ... : : .~. ; .. :....:

rjesenle a

zadano

.:
rjesenje b

Slika 2

: ..

....... -..... : ., .: ... : ................... '.' .. , ... '.' ..., ...... , .. , .. '.' . , "

1-! ., . . ;........
:: : : : , ::::': :~ . :::'::: :::.1------1 . '. . :..l..LLttl.

','"

: .: ...:... : ... : ... ; ... ~ . .. r----'---; ........

. '~

,~, .~
...

... ' . . . . . . '

.. 8
:, .. : ..
'
.. !
.....

.~

. - ~ ... ~ . . . -'_._-,-'~;"--~7=~. ..:

'--....,..........--~.,..--.,..-~ .. ,;. ...:....

.....; ............ .
~ , I

: :
:

..

....... ~.; ... :..... !... ~ ... ~ ... :.... ~" ... :...
..!': .: .. ': ... ~ ... : ... : ... ~ .. ': ... :... :' .. :' .. ;
.. .:.... ... :, ... :. .. -:... ... :- ...; ... '.
. :.: .........;....:....:.........:.... .
.. .:.... : ... ~ .... ; ... ; ... : .. -:.... :. ~'.
~

~~

.. ;.... ~ ... : ... :.... :.... ~ ... ! ... ; ... :

Slika 3

zadano

rjesenje

Dotum
Crtoo
Vidio

Ime

nje bokocrta
tlocrt i nacrt

Uputa za
126

je pllznat

M
22.1

. T....

r ,"

: ........:

..

... :... :... .: ..

........

"'

.................... ,

. : ... ;
"

. . ... .' ... ~ .... '

..-~--

..... '.

. ..:

..... ,

.. : .. , .... :-.

"

'

...

__r - -.., " ... , .

. ........ :.... :

',,-

r--r---, ... " " ,

....

",

.........

...

.:' ........ . . ..

~..

. ... , ..

,..

"

J
. '..
:

......
..

,'..

. ....

,'

,,: ... L :

.'

"

,"

:...:....:....:.. ,

'.'

:1:

. . , .. . . . . .
~

I,

.,: .

.' ...... , ..

'.

J
. I ..

.......
.

..., ............ .

.. .
'

..

',"

..

....

"

.. ; ..

'" ... I----:--,--~-

., ...... .

.
.

....... .

.-_._.__._----------,_._--"'... "'- ..Datum

Ime
.Crtanje bokocrta alUl
Crtao ____________
tlocrt i nacrt
_V_id~~____________

127

poznat

z
22.2

Poznat je nacrt i bokocrt predmeta i zapoceto Je crtanje tlocrta. Pri

rJesavanJu zadataka moze se postupiti kako je prikazano na 1 i 2.
slici.

Potpun izgled rjesenja jednog zadatka prikazan Ie na J slici.

.: .... :'

... ; ... :.....

rn''. '. .
..

. ..

:..

. ..

, ....

......

'~"":

...

I I
.. ... :... ;. L:.

...

. ...

;~

'Y
... ; ... : ...

..

rjesenje a

zadano

.
m'
m "'! :' ::' ..'" .:
Slika 1

-: ... : ... : ............. ;.. .

'.

t.i::

.. ; ... : ...

:::i:-':..

L-..

... ~ ... ;...

.... I......,.-lI......,.........,.....-,..-I-..,.......l

. " ..

... ; ... ; .. .

-.
. ..

:J.:.r.::.. ". :.,....

-.... : ... :

"

....

. .. ~ ....:
.. ~ ... ;.. ) .. ~..

. ..... : ... ~

'.

:.":' ... i-":'"

......... ,; ... ; ....:.... : ... ; ...

....... : ......... ........... ,

:

..

.,

i,'IEnm"71.. .,TI

.,

.: ... .:.... ~ ... ;... ; ....... ' ' ' '

.,; ... :... :....;.. ..; .. ;....~ ....: .~ .

~,,,

"

...

" .... ,~~~,:" "f' .. ~ ""~ ,... .

... : ..... _.~ .... ~ ... ; . . . :.... L.. !... 1.... _...... _ .. .
L.. ~ .. ,i. . ! : : ~ : . : :. _; .. _.:....~.,.; ... ;... ;, ...:
:u' ...L.. ~ ....:.... -;:....
.- ...,... :...... -..::~) ... ;... :.... :- ... i... ;... L
.. ~.
... :... ~ ... ~
: :

_.

...

: ... ~ ... ;..

L"",

"'-,--1--:-,........-,.--.......,.""".. ~ "':'

. . ~ . ~ ... ~ ... : .. ,
....... ; ....:
.:....;.... ;... i.
:

......... :- -..... ,- "':"-:'" T ,,' ....... -:. "!

r-~~------~~

\ ... -: ... ~ .. .

...................., ...

zadano

.... :., ..... '

rJesenje a

fjesenje b

Slika 2

...... , -.. : ....... ' ..... " ...

. ... ....... .
,

'

"

~ ~

........ .

Ispravno rjesenje jednog zadatka

prikazano je na slici 3 .

. , ........ .

:.... ;...... .

_-_._--

... :....;....
... " ......

...;

+----r'~---I

~-...-..&---....,.....--.-.--~.-

~~

. I '

. -

-;.... ,... +--...,......&..._~

~. i ~. ~ ....~- -~ .~.. -. ~ ... ~ ~ .. ":.... ~ ... :

...:' ... :I ... :" ... .:. ~ .. ~. "; ._L~

:....:--. :.... ~ ... :

t ..

- - -: . { .

.. :_ ... ,
;...!.: .... ;

i--+---....;.-+-"'""!-~"""II--....,: .~:.... ~ ... ~ ... ~P' ~ ~~~

~ ~.:

;..is.~,~ ..,jj,.;;.:.i i rjT!

.

.. __ . . . . . . . . .:. . . . ; . . . ; . . .

Crtoo
V io

Ime

.:.

.:~ . . . =. . _.: . . . ) . . . . :. . ". i. '.' .:~ ...~.... : ..

zadano

Dotum

Slika 3

Uputa za

tlocrta ako
nacrt i bokocrt
128

rJesenle

jE~

poznat

:
"

:::.:

ItrillfJJ11

.. .

......... , .. ; ... :....

:J.L

"

..
.. .

. ...

..

"',

M
22.3

'

...

~ ... ~.

.'

.. '.

:.... :....: ... ~ ..

l
....

'

,.....

'

.:

.'

....

........: ...

...

,.

' ... J ..

:........... : .......... .

"

..'

...............

... :

.............. -: ...

.'. I
' . . 1 - - . - - - (.........;.----+1-.....,

-$-~
:- ...'--__-..1.....---..,................ '.
:' .. ': ... ','

"""',"

"",'

, . . , ,.
'

.. ~

.~

.. ....:... : ...
'

:.

;.;''i:..;':.; f ;. .:-r' . f. . ;.
: :

';'

'.

pO'

'.:

....... , ..... , ..

. ' . '

.,; .. .:. ... :

.: .

:.

. : ...

:...

.:....:...: - . ~

. :. .. ~ ... ~ ... :.
.

'.,.' - . . . . . .

:..'. ~ .. \.'. t. ..~ :.'. x.. :.:., .:;... :... \... ~.

..

..

..
.

;.,.; .... : ..

, . .

,: .....

...... , .......

'.~.':. .... :.....

.-----,-----------_._-,------------_ ,.,.---....

Datum

Ime

Z
Crtanje tlocrta al(o je r,...... ~..""at
Crt a0
nacrt i bokocrt
Vidio:...-.;..._ _ _ ,_ _ _...:....-_ _~_______________._...:__22.4
__
129

U zadaeima prethodne dvije sku pine bio je poznat par pridruzenih

projekei;a; Irecu projekciju bilo je lako naci. Ovdje su projekcije
razdvojene, i trecu je teze naci. Zbog toga ove zadatke treba
rjesavati pazljivije.

f(orisno je i ovdje predmet modelirati i tako se uVJeriti U ispravnost

rjesenja
Postupei pri rjesavanju zadataka mogu biti isti kao i pri rjesavanju
zadataka u kojima je bio zadan par priduzenih orlogonalnih projek
eija (sl. 1. i 2.)

rjesenje a

zadano

rjesenje b

Slika 1

rjesen;e a

zadano

rjesenje b

Slika 2

.:r.'.:.r.:.:;"";""""':"'r"':""

L'.J_.:'!:':~.'I.:.'.~. r.~.I~~.-8.fr
I

'll

11

til

Ispravno rjesenje jednog zadatka

prikazano je na sliei 3.

...... ,

r..ttd~lfrTi.I:J --- '- ',

.... ~ ... ~ ... .~ .... ~ ... ~ ... .~.~ .. ~. _.:._ .. ~_ ...:.... ~ ... :....:
.;.... \" .. .;... {.~ ..:...... .~.~.
..., . . . . . . :
:... ~... -;
.... ;.-.! ....:.... ~ .. -; ... ~ ....:... ~:.... ~ ....:....~ ... i ... ~

.::

.:: T::: \::: 1::: 1: - --:i - - - 1:- --.1' ------J

~"""'gL:
~--.
.

:
:
:
... ~ . ... :...... i ....:.
,

... ! .... ; ...

_: : '

_~

erta 0
Vidio

I'

! ... - _! - .. ":- - ;

:O' ..... ~ ... ~ ... - .: .... ;O' ..

':"::;'!:'

...... .......................... - ........

zadano

Datum

': _: .... -:_ ';" _.' _c",:

r'"'' ,_

. '., _, ..... t. .......

O';.O' . ~ . . .. -: ...... ~ . - -

.
_'!-""""I_ _ _ -... i . ,O' .... :.O' ..

: : ; . ...

.: . . .f. ... ::" .. ..;.... ::

..
O'O' ..

. $...

Ime

O'

O'

Slika 3

Uputa za crtanje nacrta ai'(o

tlocrt i bokocrt
130

rjesenje

22.5

.. . .. ... ... ': ..

.....
~

:.... :.... :..

.. ......

'"

'

--'.

. .......... -: ..... .

.. :........ ':...

..,.............. ;....:..

. :....
....:...

..

'.'

':' .. ':' .. ':' ..

.. ' ..

'.'

:.

. : ... ; ... : ...

~.: ...

. : ...

;... : .. -:.

.
.

",'

"

... :...... .

........... .

.... : ....; ... : .....

:.....

,'"

'"

: ... > .. : . : '

'

"

.. .......

.. , ....

~-----r------t

. ... '.
~

..........

... , ......

T.""

. : ... :....> .. ~ .. ;. :
...... , .

, ..............

......
. .
... :.... :....: ... :

.. : ... ,
... '

.........

"

..;':-

.. ,....:..

.. ~ ... :

............

......... -: ...... .

,.,

"

I ~ :

.. . -$-

...

'---:--...--;----......

- ... , _.

.'

"--

.
;

'.:

...............: ..

'

" .

..
1

.. , ..

..

i--.:......------,-----, ... - ..... '.-

....... .
.. :

... ....
~

. . : ... .... '

~

............ : ..... .

. .

.. ., .. ' ....

"'';

.... :.... :.... ;........ .

'

.... :

.. " ' . "

...... , ........ ,

. .

.. ~ . . :

";'

';' .. ';' .. ': .. ';' ..

..
... .
. '
.. .

. \ .

'

I.

..

. : , . " . ~

'

........... ,

: .
... :' ... .

..... :

.~ ... ... ~ . .

: ':

.... :... ~ , ...' ... .. ... :.... '

...:... ~ .... .. ; .. , -:. ' ..:..

:,

... :.... ...

...: :

-.-. ":";';';
. .

... ... :.... :....:.

:...

... "

~- .. - - - - - - .
... ' " .

.;

. ...... ! ..... .

.. . 1----~---r_--__,""""""

'

..... :., .. :

------.

.. ..
'.'

...

...

,.'~

..: ....:.. , ~ , .. : ...

.
.
..; ... ; ... , .. ,; ..... , .... :
"

.. " ,

.
.
........................ : ..

,'

. ....

.' ......... .
,

: ... : ... ; ... ; .

------_.._._-------------------,--,---_._---_._-Ime
ODium
z
Crtanje nacrta ako je poznat
erto 0

tlocrt i bokocrt

10
131

22.6

23. Presjeci
Poprecno rezanje supljeg valjkastog tuljka
Presjekom u crtanju
nazlvamo sliku zamisljenog presjeka
predmeta,
U iednostavnijim primjerima unutrasnji oblik
supljih predmeta prikazuje se isprekidanim linijama, Ako je prOjekcija zbog mnogobrojnih
nevidljivih bridova nejasna, unutrasnji oblik
predmeta predocava se
zamisljenim presjekom
na podesnim mjestima
tOliko pula koliko je poIrebno da se dobije potpun uvid u njegovu
unutrasnjost,

"';'I2I""I

i:

'""';:"?: supljeg

valjka tuljka

Puni presjek - vertikalno

Velika slova koja smo tako oznacili na krajevima

Iraga ravnine zamislj8nog sjecenja ispisujemo
iznad odgovarajuceg presjeka s dodavanjem rijeti "Presjek", kao slo Ie pokazano na slici

Uzduzni presJek
rovnlno zomisljeno

pr~sieko

Presjek D-D
Materijal 1I zamisljenom presjeku oznatuje se
sralurom (uske
pune linile - b)
nagnute 45 prema horizontali iii
simetrali), ' I ~

fd: ~a

--$-lI

U
Poprecnl presJek
rovnlno IOmlSljeno presjeko

Polozaj ravnine zamisljenog sjecenja oznatuje se crtanjem tragova linijom e - (Liska

crta-tocka) Istaknutom na krajevima i na
mjestima eventualnog prijeloma ravnine sirokom linijom crta-tocka (d),
NaZlvrsecimn tragn Gjcccnjo crtajU se strelice kOje pollazuju pravac, smjer pogleda, a
pored strelica velika abecedna slova koja
oznacuju zamisl)eni presjek predmeta,
zomlsljenl presjek

Datum

Ime- - -

Pun presjek

Crt a0
Vi io

23.1
132

/
lijevano zeljezo
Temper-lijev
Celik
Bakar
Bronca

Mesing
Laki metali
Olovo
Cink
Nikal
Elektro-namotaji

Metali
Azbest

Plankonveksna leea u presjeku

IzolaciJe i brtvila

-j

Razni nemetalr

Dijelovi od dr'veta

Zadatak
Pored prikaza srature
navedite (napislte) jos
nekoliko primjera odgovarajucih materijala.

ZemlJa

CrtonJe presJeko usklh povrSlno

GraBevinski materijali

Uske povrsine predmeta u zamislJenom presjeku ne sratiraju se.

nego se pocrne (kao ovdje). Ako
ima vise takvih povrsina u sklopu.
lzmeou njih 5e ostavlja meBupo-

1II ;=~;.~v~rs.in.a sirine

(0,5 do 1 mm)

rovnlno

Datum
ertao
Vidio

ime

Predocavanje presjeka SrafUfOm

23.2

-----------~-----------~~------.----133

Instrukcija za rjesavanje osnovnih vjeibi

Na kvadratastoj (5 x 5 mm) tockastoJ mretiei prikazan Je tloerl.
nacrt i bokocrt predmeta i oznacen trag zamisljene ravnlne sjecenja. Potrebno je nacrtati zamislJeni presjek u samoj projekciji i

skicirati prostorni izgled predmeta. Pri tome se moze skiciraft prostornl

IzgJed, a zatim nacrtati presjek iii obratno. Po volji se moze prostorno
prikazati zamisljena ravnina sjecenja .

................ , ...... .

..

: I

I
I

\I:

II ill'

.".,

" ,

... .; ..

.;...

..:

~:'ii...:iT;trij}]ii

,"

"

.......

.....

: .. ,l. ' .: ... i ..

:... ;... ;....:....:..........

i JI

';

::"'~""~"''('t'
. . :. .;. .;. .: .~....~. ~. ~~. ~~~'.f.~~:~~::~:~;~~::~: . .~ . . ~.... ~ . . ~... ; ..

.. :... ;, .. :... ; .. ,:
: ... ; .. :.

.iI

..
..

. . '. ,~: .; ., .~ ... ; ,. ~ ... f

: : . . ' .. , .. ', .

c ......... ;

~ ..

1/1

: .. .

:.. .

)j

I , I

I . I
I tI

... -;... :... ~ ... :.

rjesenje b

fjesenje a

zadano

Slika 1

.... ; ...:... ': ... : ...........:....... .

-.-"

\\

\ /
....:.

........ : ....; .....

I
I

I
I

.. :

... :.... i... !." ~ ,. :....;... ':"

..: . :..

... ':" ":' ";' ....... ';" .:".: ... .'."; ... :.":

thIJ[]:
iJ
l
.//1~/ :::::L::
. .
/

:::~.

""~

+~OO:~'+iltf;iH[~

.. ~ ... ~ ... ~ ... ~ ... ~ ... ~....:... ~

: ... : .. ,: .... ~ ....... : ." .... .. , ... , .. . . .... ..
: ... : ... :.. , ;- ... .!

.... ~ ...~.

......................... ' " ......

- ........~+-~-..=--<;;.j.---... : ... : . . . .

r:.:r==r!l
IT
t t,[ ~ T. :.:.;... .:.. . . ": .
.. .

... ". .......... .... : "::''': ...

[]

........

. .,.: ."..... . .

.: ...:

rjesenje b

fjesenje a

zadano
Slika 2

Ispravno rjesenje iednog zadalka prikazuje slika 3 .

................... ................ -: ... :

,
.
. .[ ... !. ................. .
:, .. ; ....: .. : ... : ... ; ... : 'I"'--~'--;---;,-r---r..;., ......
,
.
,
...
. ......
........', .
".

'

..
~
"

........... .

... ~ ...:....;....:... - :... :

.
..
.

.......

"

-;

ft

'"

:............... ,

. .

: ....: ....

: ... ~ ...
:.... ~ ...

....... : ....... : ... : ... .

zadano

Slika 3

rjesenje

--------------------------------------------------------------------------Ime
Datum
erta 0
Vidlo

------,---

Uputa za crtanje presjeka ako je poznat

trag sjecenja

M
23.3

-----.---134

..

............

. .

"

.
'1'-1r---.....,
.

;---:--_-:..-----'--,.--"

"'$
,

.. : '>"t--

,
,

--~:

:...
,

r-

.. ;,,,-;.-t-

.";. ..

;.",,..-

.1

..1.

.:

... :... :...

. . ...
.... .

"

'T'.'. "":

..

.. : ... :

't

. ......... .

..... ..........

.............

'

'.,'

........... ' .

. ...

-------,

: ... : .. ':., ..

....

..... : .. l _ - l
'-~--Ir--'""-J-r-.......,,---,

"

r----i

,...

."

I
,

c---- ,.

......... .

______1. : ..II-._ _1_

_ ... ,.. :..
. ............

',.

......... ...... .

'

j----.:--...;...-,.--'---, ... '... ".... .. "... .... .... . .......

... , ....... :, .. ~"'~'" .: ..

T:. . -r.....

----r

~----,-

":.

..: ... :... ': ......... ': ...... :.

--t-,....
. .
. .'
.

. ........... . . . . . , ,:

.... :.... :... :. . .

............ ' ......... .

'

~~

,:. " ' .

. , ..... :........., .... .

r.:f!fIffi

. . . .".
.
. ;....:1 Il.
\lj L.:
r~

..... .. ~.... ........................ ..

. .. ':' ... ~ ... .. ~ .; ... '
:....~ ... : ... .~ ....;. , .:.... .~ ... .:... :. .. .~

:......

'.

:.-'

:.:

.....

'

'

'"

'

:.

"'

.~

......

.. ~ .......

. .

,-~- ... ; ... ; ... ; ... ~ ... : ...

:... ~ ... ~ .. ~

~'. --.. ~g.l:it....ir.:

.... .... '. . . . .

'

'

__

Crt 00
Vldio

. .'... .' ........

[o_t_u~

~.

...

. .. , ... : .... , .. ',

_ _Im_e_ _

.'

..... , ....... .

Crtanje presjeka aka je paznat

trag sjecenja
135

Z
23.4

24. Valjkasti oblici

uspravn!
kruznl vallak
(naSlaje lranslacljom kruga)

rolaClJskl vallak

kOSI kruinl va!J3k

krnll krennl vallak

Rotacljskl valjak nastaj8 rotaCljom pravca usporednog - paralelnog s OSI rotacije

Kruini valjak je dlo prostora omeden valjkastom plohom I dVjema osnovkama paralelnlma s ravnlnama kruznice provodnlce. OVlJe
paralelne osnovke sljeku plonu u dVlje jednake kruznice kOje omeduju dva sukladna kruga - osnovke iii baze 010 valjkaste plohe kOjl
omeduje valjak zove se plast Ouzme valjkaste plohe na plastu usporedne s OSI valjka zovu se Izvodnlce III stranlce valjka. Sve izvodnlce
valjka medu sobom su jednake Ako su i Izvodnlce okomlte na osnovkama, vallak Ie uspravnl a ako su pak Izvodnlce kose prema
osnovkama, valjak Ie kos Udaljenost izmedu osnovkl je visma.
Valjak moze I tako nastati da krug Izvodi translaclju Llzduz )ednog pravca kOjl ne leii u ravnlni kruga Zato se i zove kruzni valjak ill cilindar
Uspravnl kruznl vallak maze naslati i taka da se pravokulnik zavr!1 oko Jedne svo)e stranlce kOja se tada zove os rotacije Zato se kaze da je
vaJlak rotacijsko t1lelo

Pogledajte kompjutorsko fjesenje sllcnog problema na str 148, te str 204 .

._----------_.,---,-----------,-_._--Datum

Ime

Crt 00

Os nove, valjak i torus

24.1

Vldlo
---------,---136

Spojniea sredis!a osnovki je os valjka. Ako se valjak prereze ravninom kroz os, dobiju se poluvaljei a presjek se love osni presjek. Osni
presjeei su sukladni pravokutnici u uspravnog a sukladni nejednaki paralelogram u kosog valjka. Ako je izvodniea uspravnog valika
jednaka promjeru osnovke (h = 2r), tada je osni presjek kvadrat a valjak je jednakostranican.

orlogonalne
pro/ekeije

I J K L M

--> -0 ?-~-"'-'..6-"",,......,;o,.*~-P--<'>-<i-"'<>-OI?

....d

CD

~-

IT 112

pros lorna
predodzba

razviJanje plasla

diJagonala glavnog lJspravnog presjeka: d, =

oploSje: 0 = 2A + p,

d Jl
4

A ~ -- =

L_---

r;r:

P = d:rh ~ 2r:rh

plas!

\! d' + h;

volumen: V = Ah :

d 2If
d 2;-{
d
0= 2 - - .;. d;rh = - - .;. dJTh = d;-{ (-2 + h)

dn

v = d ;r h

Presjek kruznog valika u elipsi

Ortogonalnim projekcijama (!Ioert, nacr! i bokocr!) predocen je kruzni valjak sjecen ravninom u elips!. Druga ravnina projiciranja
cp okomita je na If2' kosa je prema !I, i !I3 i sijece valjak u elipsi. Prelaganjem ravnine u If2 dobijs se eJipsa u pravnoj velieini. Tloertpresjeka valjka - elip5e poklapa 5e
s konturom tlocrta valjka, nacn
elipse je duzina GA na tragu projicirajuce ravnine cp,
Ako se plas! valjka koj; je izmeBu
ravnina '" i cp razreze uzduz izvodnice npr, h, pa 5e razmota u ravni
nu slike, dqbije se plas! toga
valjka.

orlogonalne proiekciie

razvijanie pJasta

prostorna
predodzba

Shema pocetka graoenja velikih valjkastih spremnika - rezervoara od celicnih limova.

plast

Zadatak
Rijeslte graficki j analiticki jedan prakticanprimjer koji ce.ukljucivatisto viseell'm'enata
.

tje~~"ahj~;"ajjkast()g'oblika_
.
.,

' .

----------,------------,
Datum

val)

Crtoa

--------------------------

Ime

10
137

SI. 1 Zadan je nacrj i bokocrt osnovne cijevi 1 promjera d i zakrenuti cijevni nastavci 2 i 3 pod kutom A.

<

>

z
<
<
<

>
>
>-

j
j
j
j
j
j
j

Ie

j
j

dli

Stika 2

Slika 1
Uvrnuio cijevno koljeno (28)

Konstrukcija plasta
U zaokrenutoj projekciji poprecnog presjeka cijevi oznaceno je 12
izvodnica.
Sl. 2 Razvijen je opseg cijevi dn i oZnacene su izvodnice 1 - 12
nacrtane usporedno S osi valjka 1.
Presjecista okomica iz nacrta I bokocrta 5 jednako oznacenim
izvodnicama na opsegu J8SU tocke prodornih krivulja.

Podrucje rada:
Promjer cijevi
Polumjer zakrivljenosti
Kut segmenta
Dodatak za previjanje lima .
Dodatak za zavrsetak koljena
Kut koljenastog sava
Preklapanje lima
Kut sava drugog noza

o 100-1500mm
R 0,6 D-3000 mm
a 5-460

F 0-99mm

S 0-999mm
0-360
0-99mm
0-360

..,

-s
.

j
j
j

Zada1ak
SI. 3 Dovrsite crtanje prostorne
predodZbe.
Odredite brojcani podatak za
d i A te nacrtajte
nacn,
bokocrt
i plast' slicnog
problema s odgovarajucim dodatkom za spajanje
pojedinog
elementa i svih
pozielja zajedno .

j
j
j
j
j

Izradite model
plasta u prikladnom mjerilu.

Slika 3

-----------

-.

Datum

Crtoo

Ime

za

nastavcima

VldlO

j
138

j
j
j

Si. 1 Zadan je !locrt j nacrt prodora valjkaste plohe promjera d pod

kutom a s ravnirn pravokutnirn ispupcenjem.

SI. 2 Zadan Je tlocrt i nacrt prodora valjkaste plohe prornjera d pod

kulom B s ravnim pravokutnim udubljenjem.

Slika 1

Slika 2

"'X:

'",

>

/
~.

j
II
VVVVV/\

/\

/\

Pogledajte kompjutorsko rjesenje slicnog problema na sir. 202.

Pogledajte kompjulorsko rjesenje slicnog problema na sIr. 202.

,Ji~1ilii~r;~~;~f~~1g~~,,~j~i~1!
;6e~~M\aj~g~~~~~:~~f~~g~;~~~Z~I~~~jUSi~V:ud~1~~r0~t~:0*:
ktitorn,.. < : " . :

< . ;.'

. I:zr~dit~im~q~I:p.'ii~ta.upriklaan9ijimje;'ilu. .
c

._-_._---------_._-------------"---_.
Datum
Ime
Spoj valjl(aste plohe Si pravokutnim
CI"too
ispupcenjem i pravokutnim udubljenjem
Vidio

139

.: ....~::.....

z
24.4

25. Stozasti oblici

SIOSCI

kr UZnI stoiac
nastale rotacllom pravea
k011 Sl18ce os rotaC!)e

kOSI kruznl
stozae

kruinl stozae
slecen u kruznlci

kruznl stozae
swcen u eilpsi

krUZf11 stozac
sJecen U hlperboll

kruinl stozae
slecen u paraboll

Stozac Je dlo proslora ill geometnJsko tlJelo omeBeno stozaslom plohom I ravnlnom provodne kruznlce
Krug kOjl odreouje provodne kruznlce zove se osnovka ill baza stosca
Vrh V stozaste plohe Je ujedno vrh stosca 010 stozaste plohe od vrha do osnovke zove se plast stosca
Presjek stosca ravninom kroz os zove se OSni presjek. Svi osnl preSjeCI uspravnog stosca sukladnl SU jednakokracnl trokutl OSni presjek
kosog stosca opeen/to Je raznostranican trokut. Ako Ie okomlt na ravntnu osnovke, zove se karakterlsticnl preslek Stranlce karaktenstlcnog presjeka odreauJu naJvecu I naJmanju stranlCu

_.......

_----------------------------_._-,------"--,---------_._---------

Crt 0 0

Datum

Ime

I<ruzni stoseR, osnove

25.1

Vldlo
140

Uspravni kruzni stozac

Duiina koja spaja vrh sa sredistem osnovke zove se os stosca. Ako je os okomita na visinu osnovke, stozac je uspravan. Ako je os kosa
prema osnovki, stozac je koso Okomica spustena iz vrha na osnovku zove se visina stosca npr. h. Spojnica bilo koje tocke na periferiji
osnovke s vrhom je izvodnica iii stranica stosca. Ako je stoiac uspravan, sve su njegove stranice jednake i cine jednake priklone kutove
prema osnovki. Ako 5e plast uspravnog stosca presijece uzduz jedne izvodnice - stranice i razvije u ravnlnU, dobije se kruini iSjecak.
Uspravan stoiac kojemu su stranice jednake promjeru osnovke je jednakostranicni stozac.
orlogonalne
projekeije

plast

razvijanje plasta

proslorna
predodzba

:x

vOlumen: V =

'----"---J

Ah

(fJT

v=-- -

d 27[

r2;rh

0=--

=--

+ - nl
2

0= r" (r + i)

Presjek uspravnog kruznog stosca ukruznici

Ortogonalnim projekcijama tlocrta i nacrta predoten je uspravni stoiac kojemu je osnovka kruinica u rt,. Ravnina zamisljenog presjeka
11' okomita Ie prema Jl, i Jl3 a paralelna prema Jl,. Presjek stosea ravninom u bilo kOJoj visini stosca je kruinica a promjer ce ovisi!i
o udaljenosti ravnine od osnovke prema vrhu. Jedini presjek stosca vidljiv je u tlocrtu kao kruznica a ukupna projekcija kao kruini vijenac.
Projekcij8 presjecnog stosca u nacrtu i bokocrtu su identicne (sukladne) i.imaju oblik jednakokracnog trapeza.
Krni! kruzni stozac

Razvijanje plasta
Oko locke V opisu se dva kruina luka jedan polumjera I, drugi
polumjera I,. Na vecem kruznom luku nanesene su rektificirane
duljine kruinice osnovke i tako je dobijen odgovarajuci isjecak
kruznog vijenca koji odgovara plastu krnjeg stosca. Pridruzene
osnovke plastu tvore zajedno oplosje krnjega stosca.

piatl

--_.. _------;-12

orlogonalne
projekcije

prostorna
predodzba

opolosje: 0 ~ A + A, +.'1"
A = r2Tf; A
diT ,
p= 2m+2r,Jl
J

0= "I (r + r,)

::::

O=r'rr+dn+rrl(r+r,)
0 =

r-v-~-hk-rr(r2 + r~ +
3

r r,)

"k

+ r; + 1(r +

r,)]

razvijanje plata

~ 1T (d 2 + d; ~
12

Zadatak
Rijesite graficki ianaJiticki jedanpraktican primjer;koji 6e ukljucivati

Dotum
[rt 0 0
Vldio

'2

~--.----j

stovisee!emehat~;rjesavanjasJi.cnog-cibli~a.

Ime

J-Z

Kruzni stozac pravilan

'141

lunji

25.2

Rotacijski slozac sjecen u elipsi

U tlocrtu, nacrtu i bokocrtu predocene su projekeije uspravnog kruznog sto5ca koji je presjecen ravninom u elipsL Osnovka mu se nalazi

u 11:,. Ravnina zamisljenog presjeka r je kosa prema

a tlocrt i bokoert presjeka su elipse.

Ti,

i 11:3 a okomita na 11:,. Nacrt presjeka je duzina u drugom tragu projieirajuce ravnine

Tloert osnovke s105ca i tlocrt njegova presjeka su prespektivno kolinearni.

Tocka V' je srediste a prvi trag os kolineaeije. Pomocu kolineacije moze se za svaku tocku tloerta presjeka odrediti njezina tangenta.
Prava velieina presjeka odreaena je prelaganjem ravnine sjeeenia oko drugog traga u 11:,.
Kruzni stozac sjecen u elipsi

V"

prostorna predodzba

razvijanje plasta
pla!;t
ortogonalne prolekeile

Razvijanje plasta vrsi se tako da se oko locke V opise luk polumjera I = V"6" - poboeka sto8ea u pravoj velieini. Na taj kruzni luk preneseno je
12 dijelova reklificifane dvanaestine kruznice osnovke itd. (pratite-brojeve u krugovima).

Rotacijski stozac sjecen u hiperboli

U tloertu, nacrtu i bokocrtu predoten je uspravni kruzni stozac kojemu se osnovka nalazi u 11:,. Nacrtan je trag ravnine zamisljenog
pre5j8ka koja je okomita na 11:2' Presjek 5to5ca s tom ravninom je hiperbola. Tloert te hiperbole je u prvom tragu ravnine Q. U nacrtu je
odreBena prava velicina visine presjeka na drugom tragu. U bokocrtu predoeena je hiperbola u pravoj velicini. Ako se ne erta bokocrt,
pravu velieinu presjeka moze se prikazati i u tlocrtu prelaganjem ravnine zamisljenog presjeka Q oko prvog traga u IT,.

ortogonalne projekeije

V"'
prostorna
predodiba

"D

razvijanje plasta
"ill

Zadatak'
Rijesitegraficki ia~alitjcki jedanipraklican pnmJer koji 6e
ukljucivati iitovise elemerita rjesavanja slicriog qbJika.

Datum

Crloo

Razvijanje plasta vrsi se tako da se oko tocke V opise kruzni luk

polumjera I - izvodniea stosca u pravoj velicini. Na taj kruzni luk
nanese se 12 dijelova rektificirane dvanaestine kruzniee osnovke
(pratite redoslijed brojeva u krugovima).

Ime

Kruzni stozac sjecen u elipsi i hiperboli

Vidlo
142

I-Z

25.3

Rotacijski stozac sjecen u paraboli

U tlocrtu. nacrtu i bokocrtu predoeene su projekclje uspravnog kruznog slosca kOJI je zamlsl/eno pres/eeen ravnmom u paraboll Osnovka
mu 5e nalazl u ]1" Ravnma zamisljenog pres/eka I okomita je na 1t2 I usporedna s Jednom Izvodnlcom slosca Nacrl Ie parabole /e
u drugom tragu ravnlne presJeka vldl/iv kao duzina A"G". Prava vellema pres/eka odredena Ie prelaganlem ravnme zamlslJenog presJeka
I oko drugoga traga u 1t2

prostorna
predodzba

.
raZVl/arlje plasta
plast
ortogonalne pro)ekclje

Perspekllvna kolineacija je oeita u tlocrtu na osnovkl stosca I njegova presjeka Toeka V je sredlste a prvl trag ravnme I zamisljenog
presjeka os kolineacije. Pomoeu kohnearne srodnostl moze se za svaku toeku tioerta pres)eka odreditl njezma tangenta
Plasl se konstrulra tako da se oko tocke V opise kruzni luk polumjera - Izvodnice stosca Rektihclra se 1/12 kruznog luka baze polumj8ra
R u kruini luk plasta poJumjera I Daljnje faze konstrulranja,oGile su IZ sllke

Pogledalte kompjutorsko qesenle na sIr 205

143

SI. 1 Zadan je nacrt stozaste plohe promjera osnovice d, visine

h i kut ravnine presjeka ~,

Slika 1
h
\'-

5
4

Pogledajte razvijanje plasta slicnog problema primjenom elektrol1ichog racunala pomocu Jolij8 25.1 do 25.6

>

Slika 2

Pogled

H
A

4
Konstrukcija plasta
U pomocnom zaokrenutom pogledu odreBene su izvodnice I nacrtane u nacrtu. Oznacene su prodorne tocke AU, B", C" .. ' I odreBene
prave velicine prlpadajuceg dijela Izvodnlca
U pogledu H nacrtana je prava velicin~ presjeka stozas!e plohe.
51. 2 Konstrulran je plast za trl primjera spajanja.

Datum
Crtaa
V,dlo

Ime

ad
Stozasti
karakteristicnog oblika
'144

25.5

SI. 1 Zadana je redukclja kruznog oblika promJera d koja na visini

hi preJazl u kvadratasti nastavak taka da 1m 5e osi slJeku

IV\ 1\;\

/V\

Stika 2

I'

0/

r'"

B_
Ie
r--'--"~-~-----

AI
Slika 1
f-.-._.L---_ _ _

Slika 3
Konstrukcija plasta
81. 2 Na osl Z oznacena je vl51na hi I h2'

Na os; x oznacene su odgovarajuce vrljednosli dijelova izyodnlca Iz

tiocrta ATf', A'2', A'3', .
Odgoyarajuce h;potenuze predstavljaju praye veJicine br;dova.
U tlocrtu rektificirana je 1/12 kruznice promjera baze d;'[112.
U nacrtu vidl 5e prava veli6ina brlda AS '" AUB"

U 1I0crlu vidi 5e prava velie ina brida

Be

Stika 4

= BT'

SI. 3 Na osnovi 10ga konstruiran je plast redukcije I<ao S10 je

predoceno.

Konstrukclja pJasta kvadratastog nastavka je jasna i bez oplsa,

#'

X
Zadalii11k

81. 4 Dovrsite ;rta~j~' prQstorne pred()d~be i oznacite slo vise

Qznaka prema orlbgonalnim projekcijama. '
.
Saml odreditebrojcanevrijednosti O;h,h" I)i nacrtajte tlocrt.
nacrt, pravevelicine:izvodnica i plasttf:jko odredene redukcije
s dodatkom ' . za'o<;i9Pvarajuce 5pajiinje na' najpovoljnijem
mjeGtu. .
.:.:.... ;: .

--

. ~'.' ILI'"i0it~"I('IQ!d&IM~~;W;9:PI;likl~tlI1iYl~1:h1Krll~:

Dotum

Crt 0 0
VldlO

Ime

-- -.------

--------Ujevo uzlazna kosa redukcija

stozastog oblika u kvadratasti
145

M-Z

25.6

Slika 1

""
A:B'
C

>

SI. 1 Zadan je tloert i naert

kosog prod ora valjkaste
plohe promjera d i stozaste
plohe R, x h, kojima su osi
mimosmjerne i pod kutom
11 prema ertezu.

, O.

II I\E
~f

>

Slika 2

-----[

,r--..

A "B'C' C'O'

>

!};

ITE'

r'--

\IG
I

m
/\

/\
Konstrukcija plasta

v'

Naertane su izvodnice i oznacene locke prodora u tlocrtu i nacrtu.

SI.2 Razvijen je detalj plasta valJkaste plohe koju prodire stozasta
ploha.
SI. 3 Na osnovi pravih velicina izvodnica pripadajucih tocaka
u nacrtu konstrui rana je razvijena prodorna krivulja na plastu
stozaste plohe.

Slika 4

Zadatak
SI. 4 Dovrsite crlanje pros1orne
predodzbe.
Odredite odgovaraju6e broj9ane vrijednosti za rjesenje slicnog
zadatka.
.
Izracun~jfe kut 'l' radi kontrole
grafickog rjesenja.
Izra.dite model plasta u prikladnom mjerilu.

Datum

Ime

valjkas'te i
plohe
kojima su osi kose i mimosmjel'ne

Crtao
Vidio
._--,----.----------------------_.
146

M-Z

25:7

SI. 1 Zadan Je tloert i naert "hlaca s dva

aksijalna silazno usporedna stozasta nastavka prema crtezu.

r-------

Slika 1

---------

<

<

)...---- <

.'X~.~)

(f

i;/.';; .. 7........
......
.....
'/\2

cx--)L
8

-,

"

"

',/

S!ika 2

Konstrukcija plasta
Pomocu zaokrenutih pro]ekcija osnovke stoiaste plohe promjera
d i ct, odreBene su i nacrtane izvodnice.
Zajednicke locke prodora konstruirane su metodom uzastopnog
zamisljenog sjecanja nacrta s horizontalnim ravninama koje sijeku
izvodniee obaju stoiaea u tockama oznacenim A', B', C' ... A", B",
G" ...

SI. 2 Oko vrha V razvijena je 1/2 plasta sredisnje stoiaste plohe

d x h.
SI. 3 Oko vrha V, razvijen je plast jedne stoiaste plohe osnovice
d, x h,.

Z!Ildalal:(

SI.4 Dovrsite crtanje prostnine predodzbe.

Odredite brojeane vrijednosti za rjesenje slienog zadatka
i nacrtajte potpuri:tlocrt, nacrt i bokocrt te kompletan plast
s dodacima zaspajanje.
Izracunajtekuteve

CI.

i ~ radi provjere crtanja.

Izradite model plasta u pril<ladnom mjerilu.

,-------------,-,--Datum

Crt 00
Vidlo

Ime

Hlace s dva aksijalna stozasta

nastavka
147

M-Z

25.8

26. Kugla i neke rotacijske plohe

Kugla - slera nastaje rotaeijom kruzniee oko jectnog njenog promJere keo osi rolaeije.

Izduzeni rotaeijski
elipsoid

dvoplosni rotaeljski
hiperbolold
kugla - slera. slerni
dvokut, isjecak
kuglin isjecak
kuglin sloj
i pojas (zona)
kugJin odsjecakkuglina kapiea (kalota)

Jajoliki (izduzeni) rotaeijski elipsoid

nastaje rotaeijom elJpse oka nJene
velike osi.

Dvoplosni rotacijski hiperboloid

Lecas!i (spljosteni) rotacijski elipsoid

(geoid) nastaje rotaeijom elipse oko
njene male osi.

Jednoplosni rotacijski hiperboloid

nastaje rotae"rjom hiperbole oko pravea

rotacije koii spaia realna tjemena.

rotacijski
paraboloid

Rotacijski paraboloid
nastaie rotaeljom
parabole oko
njene osi.

nastaje rotaeijom Iliperbole oko praveR

rotaeile na kojem ne leze tjemena

jednoplosni rotacijski
hlperboloid

YX
spljosteni
_rotacijski
elipsoid - geoid

torus - kanalna ploha

A = 4:1'R r = 39 48 R r

r-.:::

Prstenasta ploha iii torus je kanalna ploha skupa kug]i polumjera r. cija sredista leze na sredisnloj kruzniCI (m) Opcenlto.
A ~ JT 2 D d = 9,870 D d
kanalna ploha je i a <velopa (omotaljka) skupa kugli kOje doeJiruju plohu uzduz jednog 5v09 merdilana (kruzl1iee) a krivulja I.
_
gibanja I<ugli moze bili ravninska ill prostorna
V = 2~2 Rr' ~ 19.14 R r'
Grlena kruzniea najmanla je paralela torusa.
Botna kruznica najveca Ie para lela u ravninl ekvatora lorusa.
. .
'0 d'
2
Na/visa paralela (Pgo<oi') i najnlza paralela (PdO O , ' ) . kongruenlne su sa sredlsnjom kruznlcom (m) i poklapaju se s nlom u tlocrtu. V = _rr_ _ = 2,467 0 d
One dijele grleni (unutra,;nji) dlo od bocnog (vanjskog) dijela torusa
.
4 _ _ _ _ _ _~.

SORe

I-OEAS 4.0:

DATABASE:

VIEW

Task:
Object:

TAM MAnt80R
none. none.
OBJECT

18-JUN-90

Object Modeling

none

18: 17: 40
UNITS

81n:

DISPLAY:
1-I>4AIN

i6-PRESEK-TORUS-VALJ

Perspeklivni prikaz na Icoricama izraden je u Brodogradilistu ,,3. MAJ" u Rijeci prrmjenom programa ISBS, Ie elektronickog racunala VAX i INTERGRAPH. Vidlte 3. sir. korica
i sir. 202.

148

none. none. none

s
Razvijanje plasta kugle metodom dvokuta

Rotacijom polukruga NCS oko osi NS, jednim potpunim

okretom nastaJe kugla; rotaciJom polukruznice nastaje
pJoha, slera kugle.

d:IT J2 4

3R

,'
L
(TI

______ ..___.__ ..._

< 51

Q:::: ro1f/6
::::

0::::

rb:T

16

rc ;: / 5
r, :-: /6

Sferni dvokut

dn = 2rrr- - - - - - -.. - . -~
v_,

Ploha kugle skup je tocaka u prosloru jednako udaljenih od

jedne (;vrste tocke, sredista plohe kugle (ujeeJno i sreclista
kugle).
Povrsilla Zemlje moze se prikazali na mnogo vrsta zemljopisnih karata. Medutim sarno karla nacrtana na povrsini globusa vJerna )e slll,a Zemljine povrslne
Problem .Ie kako prenijeti zakrivllenu povrsinu globusa na
ravnu povrsinu geografske karte.

i\!
Isjecak kugle s pripadajllcim
slernim dvoklltom

ploha. SASN = 2rl

AS = I

povrslna:

\
Izgled meridijono i poro/eta u horizontoinoJ
ortogrofskOj prajekclji

B-1
}

90
= 2r(,t radija~

volumen: V"" 2rl

/
/

02]Wo

3
d

V=--360

r2JtUo

6
r

V=-90 e 3
Rijecl<i zaljev

---_.,----Datum

Crtoo
Vi io

Ime

,---------,---,----"
I(ugia, sfera, razvijanje plasta
metodom dvokuta
149

I-M

26.2

Konslruiranje
plasta kugle metodomtangencijalnih stozaca

Prostorna predodzba
tangencijalnih
stozaca.

Izgled meridijono i porolelo u ekvotorijolrioj

ortogrofskOJ proJekciji

Strome

>

;
s

---[)~tu;--~--'-----------'----"---------------

Crtoo
Vidio

I-M

tangencijalnih stozaca
150

26.3

Kapica kugle (kalota - odsjecak)

Isjecak kugle (segment)

oplosJe: 0 = drrh

0
\

= rr(Q' + h

volumen: V
,

2
)

rrh'

= -~- (3r

/
- h)

rrh

=-

(3Q'

1 ________ _

+------- ---------+
\

_ _ _ _ _ _ _ _ -------L

0
\

(2h, + g)

oplosje: 0 = drr
2

o = m(2h

\ , volumen: V = d rrhj

'~-+-~

+ h') /
/

+ g) /

6,

~- -1--!
~

Kugla (sfera)
Karakteristican isjecak kugle
OPIOSje:! 0 = m (2h

volumen:

tv

-~

1-:]

Q + 0,)

volumen:

V1S1<:!CM- (Vs1oj.:J

lf

oI2n(h+ x)

"Sf()!.ca,'~::::: .....:::..~--3---:

I
Vstosca

Vsto5ca'.') -

Yl

,1''1X

Vstosca.,:::;::

-3-

Polukugla
Zona kugle (sloj)

slozac

po!umjero PI

:r:

+----I

j
I

oplosje zone kugle:

~ drrh = 2rrr~J
volumen: V H =

Vh = VH

Datum

Cr to 0
Vidlo

Ime
,-'---=----

Vh ' ;

'32

r'rrH;

Vh =

'32 r';r(H

Kugla i dijelovi kugle

151

H= h

+ hi; V"'

- h,) ;

2 ,

=:3 r'rrh,

Vh =

2 ,

'3 r'rrh

26.4

Konstruiranje kugle - slere u izometriji

kuglo

.cJ

"Cl

"Cl

cv -

-'

8
o

"-'

..2 .~
Vl

0~

0.

zadano

qesenje a

1. taza

rjesenje b

Konstruiranje kugle pomotu velike i male osi eJipse u iwmetriji

rjesenje a

2. faza

1. faza

rJesenje b

Neki karakteristicni presjeci kugle u izometriji

Tri cetvrtine kugle u izometriji

Suplja polukuglasta
kapica u izometriji

Tri
Sedam osmina kugle u izometriji

~rakteriStiCna

,j

polozaja zakovice poluokrugle glave

~izomet~

(
I

\
Dotum

Crto 0

Ime

Kugla i neki

u izometriji

I-M

26.5

VldlD
152

SI. 1 Zadan je polovican tlocr! i nacrt kapice kugline plohe prema crtezima

ZasyoC!ena plota slicna kapici kuglaste plohe (39)

Podrucje rada:
D 150-8000 mm
Promjer ploce
Polumjer
R1.D
F D-99mm
Dodatak za previjanje lima
8roj segmenata
1&-99 korn.
Vrijeme rezanja za
3000 mm, 32 segmenta ca. 6 min
8000 mm, 84 segmenta ca. 30 min

o
o

Konstrukcija plasta
Produznica tetive A"E" odreduje srediste lukova zakrivljenosti OA",
OB" ... Na te lukove nanese se Ye, opsega iz odgovarajuceg tlocrta
npr. RAn/4, Rsn/4 ... Tako razvijena Ve zone kugline plohe zadovoIjava potrebe prakse.

SIi'Ka ploce u nacrtu i tlocrtu

----------------"'-------------,---"'-,----,----_..-,---""--Datum

Cdo 0

Ime

Kapica

plohe
26.6.

Vldio
153

SI. 1 Zadan je polovican tloert i naert plohe polukugle promjera d izradene od 12 segmenata prema ertezu.

Konstrul(cija plasta
U desnom kvadrantu
nacrta odreaene su locke
1",2",3" ... i oznaceni pripadajuei polumjeri Rs, R5 , R, ...
SI. 2 Na osnovi tih tocaka odredene
su sirine jednog segmenlakoje su prenijete na izvodnice 1, 2, 3 ... razvijenog segmenta 1"6" tj. dn - d,n!2.

Polukuglasto dno (39)

Poofucje rada:
D 100G-8000 mm
Promjer dna
H G-255 mm
Visina zavrsetka
F 0-99 mm
Dodatak za previjanje lima
16-99 kom.
Braj segmenata
Vrijeme rezanja za
o 3000 mm, 32 segmenta ca. 8 min
8000 mm, 84 segmenta ca. 42 min

Zadatak

SI.3D(lvrsit&6rt~niprostofl1e predodzb~: .' ......

..'
Odrdditeodgdva~ajuce' brojca~evrijednostiz$. rj~senje slit-

nogzadatka i nacrt"ljtekompletan pla~t sdodacimazaspajanje .

.Izraditemodelpiastau prlkladnom mjerilu.

Stika 3

----,..-/\
lei

_.._.J

--

,
/

---.---~

-------------------------------------_._---_._----..-...----,Datum

Crtoo
Vfdio

Ime

od 12
26.7
154

51. 1 Zadan )e poJovican tloerl

naert elipticke kapice iii dna valjkastog suda prema cI1ezu.

Slika 1

1\

Slika 2

1\

o
V

1\

..r ._.__ L.

5'

1"'-

A'

Konstrukcija plasta

SI. 2 Na pomocnom erlezu u uvecanom mwrilu predotena)e u tloertu i nacrtu 1/12 elipiicke kapiee.
SL 3 U tom mjerilu razvijen je plast 1/12 te
iste kapiee.

Jt
Slika 3

Zepelin glava (~9)

Podrucje rada:
Promjer glave
D 85G-8000 mm
Veliki polumjer
R 85G-8000 mm
Mali polumjer
r 1G-4000mm
Visina zavrsetka glave
H G-255 mm
Dodatak za previjanje lima
F 0-99 mm
16-99 kom.
Broj segmenata
Vrijeme rezanja za 0 3000 mm, 32 segmenta ca. 6,5 min
8000 mm, 84 segmenta ca. 33 min

Zadatak
SI; /I Dovrsite cI1anje prostomepreclodzbe:
Odredite odgovarajuce brojcaneyrijednosti za rjesenje slienog zadatka i nacrtajte kompletan- pla!';t s dodatkom za spa.
janje.
Izradite model plasta u pril<ladnom mjerilu.

Q::!

Datum

Crto 0
Vidio

Ime

M-Z

Ploha
dno valjkastog suda
155

26.8

mjerenje soblonom 10 novoJe

27. Mjerenje i koHranje

Mjerenje pomicnim mjerJlom

mJerenJe mikromelrom

Na tehnickom crtezu upisuju se kote koje pokazuju mjere gotovog predmeta, bez obzira na mjerilo i toenost crtanja. Sve kote u strojarstvu
oznacuju mjere u mm. AKO se od toga mGra odstupiti, treba iza kotnog broja naznaciti odreBenu jedinicnu mjeru.

De to [)' A

Mjerenje obloge
i!idebljine.

Mjerenje
promjera

Mjerenje duiine
i sirine

kot no eito Ii rn!JO )

//
kolnl bro]
E

iS E

koirlO strellco

/ pomocno kotno uto

,/

(llnljo)

7nok zo meiorski nO'loj

Duljine kotnih streliea, kolni brojevi i znakovi na jednom crtezu imaju priblizno istu visinu.
~I

/c"/

,A
I

Kotne linije sa
strelicama ogranicavaju
mjere
predmeta.

Na tehnickom CIteiu IlOte moraju

biti upisane tako
da se svaka dimenzija predmela moze cilat! iz
crteza, a ne trazi11 preracunavanjem iz nekoliko
kota.

M 35x3

100

Dotum

Crt 0 0

Kotne i pomocne
kotne linije crtase
punom
ju
uskom
linijom
(b).

Ime

renje i kotiranje, osnove

27.1

Vldio
156

r--.... _.. -_ .. __...

noglb::

- .... --....- ..... -'.

"-1

lb dgo. :: 1 Y

L_-___. ___._,__. . _,______~~" ___<,~

.0

01

Primjer

a = 60,

b= 20,

1= t60

a- b
60 - 20
40
nagib=-I-=~= 160

:'E

=4'

nagib 1 .4;

_ _....:1=60~_._. _ _

= 0,25000 (iz tablica za

tg a = 1 : 4
(1

= 14' =

Primjer:
1 = 120

suzenje
tg a
Ct

tg = 0,25000; a

14)

kut nagiba

= 100,

A-B

= -1- =

.B '= 40,

100 -40
120

= 0,50000

= 2630'

= kut suzenJa

Zadatak

Rijesitepo jedan.primjer izprak~ekoji6e .

ukljucivati racunanje i'kotiranje nagiba, .
suzenja ik6husa. . .
..
'"

r--

Konus

----~---

I konus

- --- - - - -

-----1

1- i

1 x :: 0- d

k!

l____._____.~. . . _.

==~=

D- d
80 - 60
Konus = - 1 - =

20

100 = 100 = '5

konus 1 : 5
tan a = 1 : 5 = 0,20000;
Ct

= 11'20' = kut

konusa

""e.

co

._ konus _15__ _

55
EO

Kut namjestanja noza pri tokarenju konusa

2. =
2

5'40'

-------------_.,------------._---_.-------_._---Datum

Crto 0
VI 10

Ime

Kotiranje i racunanje
nagiba, suzenja i konusa
157

I-Z
27.2

tzv. izometrijsl<e slike" mogu vrlo lako konstruirati (jer se dimenziJe predmeta prenose u pravoj vetieini). u zadacima se zahtijeva
crtanje predmeta u izometriji.

Najvaznija zadaca ovih vjezbi je razvijanje zorne prostorne predodzbe predmeta prikazanih ortogonalnim projekcijama.
Takve vjezbe osobito su vazne pa se u svim zadacima dalje zahtijeva sk'iciranje prostornog izgleda predmeta. S obzirom na to da se

: ... :,....:...

.. .;, .. .: ... ~ ... ; ... ;, ...

. .; . .... ' ... : ..

;.... ~ -, .~ .. -;'-"~"';' .. i .;....:.... ~ ..:... .;....;....:..

., .. ; .. ';' ... ~ ... ~.

. -; ....:... ~
.

': ... ~

.. ~ ... ~ -':

. ., .. ~ ... ~ .;
... . ,,; .. ~ .. .'

: :

., .... : ... :.

... ..
"""
',".

... i ... ;. :

'

....;... -: .. : .....

-:'.... :.... :... ~ .. :

... ; ... : ,-.~ ... :

:".~....l-'-'-+""::"-L...l.-l""".;.

.; ..

...;.... ;.

....

......

:.... .. :

;., . . . "

.. ! ... ; .. , ..

...... :.... :.... :.... :

rjesenje a

zadano

iOYdjElsu,t?Claci nacrtarii nakVadratastOj'(5 x 5mmltbckiistoj

t1')re,iicisJo:!,)amOrrioguc1iva oCitClr;Jje mjera.U Wkoqacrtiine
ptojekcije trebaunijetlkote premgkojima biseprEldmet mogao
, i;!!raditi (rjesenje a).
'.
Poslijetbgf,ltrebaskicirattprostorni izgled predmela ikotirati
~f.lprema kotama. u,orto9o.nal[l i mprojel59:ijama(~jesenje. b).Na
.donjirrrsl.ikariiaprikazanCije i$pravnorjeseiijedv~jI;l zacjataka.
TaRoti trebf,lIO rijesitiostale.zadatke.na'radniriilistamacOiie
' . ' .
skupine:.

Primjer[ ispravnog kotiranja

~40k6

f--.----j
,

.. I

11

if...------.----....JJ

1I -'-:

1Y39

1-

II

II

Ako se u prostorni prikaz unesu potrebne dimenzije predmeta,

dobit ce se odliena zamjena paru pridruzenih ortogonalnih projekcija. Takve skice olaksavaju i osiguravaju razumijevanje grafieko-tehnitkih problema, sprecavaJu nesporazume i usteBuju vrijeme

..I.

. .. . . . .

. . . . .. . . . . .

.,

.. ..... .

---j-----I" . :

.....

.. ':' -,.> ... ~ ....:... ':- .. ':_ ...:. H':

".":"-"".",,,,,~~w.....;~

;,....: ...

'

.. -:'

_ .. ...

.,

: ... "

.. ~ ... :... ; ... : ... :... :.. .:.... :

. .

I I
I I

:... :... :

....

.. . ..:... :....:....:- . ~ : ... ; ...

. . ... : .. ,;, ...:....:... : ... : ... :. ..

'

.. . : '/ . ~ . .. :. ... ;....

H'

'

I !

I
~, _ _.Ji.-"""'_"'I-I-..I.......&,.~:~ ..; ... ; ... : ... : ... : ' .. ~ .. .:. -. _:

.......

.:. ...

.,

.. .
. .

.
.............................

: ... : .... .

rjesenje

zadano

Dotum
Crto 0
Vidio

Ime

Uputa za
projekcija
i prostorne predodzbe
158

27.3

-------------------------

.... :

... : ...... ':' .. :

.......:...

. . ..... . L -_ _~~--:-~ ........... L..-.....-,..-+-_--!

. ..

- ..:...

':.

..:.... .........

"
.
.
.
..................

:.... :

.. :- ... , ... .. . .. :
.
...... .
~

.. : ... -: ... :'

'.

'

...-""-r-----,--r-r-'I ..... ", .. : ... :....": ...

..

: ... : ... :..

..:. ...

" .. --" .... .. .

I-.-!_~-...,...--:-...l-+-",-,,,

...............

',.,'

. r

.'

'~lL
.
-.: ..

.~".-:-

",'

/"
.. -: ..... - ....

-: ..

-,. -:':"

......

-;"',"

...........

:.

'

:.... :.... ;.... :

.........

J
r--i'r--.
.........--:-"'"i'"-:---:--:-,: -- ... ,.... ..; . -:" . ~ ... , . ''':--.
., ..... ,

:"
:.;

. .

~ .~.~~
.. '.
.
~-I-r-: : .. ; ... ; ... ; ... ; ... : ... i..
':',' .; ... ;, .. ; ....... :.. ,--- ". ..,....... '.~

..............

.....

<

'

: ~._~
.L-L.._--:-+:I

.:....~....:......... :..

-'

.. ,. . . . : : : .....

. .

...... .

~-f

-:. - .. :. ... :....: ...

:,.

.' ...

. . . . : ... : : ...... ~ .. : ... : ... : ...

.~ .
- , : ... .. ' ... . .
;-r----_._--+-r--,. "';'" ,: ...;.... ;........ -;....:..
:"

.. -=-- -:- _.--:- - - : 1-:;:::,,::

-.
.

... f-- ... ~ ... : .. : ........... ++-t...

.... ~t-.-:- . - - - , - . '

--

,.........

...: ...:--.:.":"

.. : ..... ;....:- ... :... ;... : .. ; .. :

.. 1--- - - _ . _ - - . - - - - - ...

.. . :.. .. :. ........ : ... ~

... : ... :

'---''--------:-'-J...".j.-- .......... : ... :... . .......... " .

.

'........

-,---,--------------,---_.,,-------_.-------,---_.Dotum
Crtoo
Vldio

Ime

Kotiranje projekcija
i prostorne predodibe

z
27.4

---------,-----------------159

28. Prijelazi i prodori

Primler crtanja kosih bridova kofi

pre laze u zaobllenja. Pri crtanlU
kosih bridova koji prelaze u zaobIjenja postupamo ovako.

Prema vecem promjeru

zavrsava malo ispred
kruga. a prema manjem
malo iza simetrale kruga
konstruirati.

kosi brid
simetrale
promjeru
- to treba

Crtanje i pOjednostavnjeno predocavanje valjkastih i kvadratastih prodora

,
I

I
I
I

I-

---l---+-~LI
I
I
-1

\'-

I
I

I
I

L __

I
I

+_L
I

I
I

Primjer predocavanja prodora nastavaka kruznog i tetvrtastog oblika. Prodori manjih provrta
iii nRstRvRk8 kru7nog i GRtvrt8stoo ohlika mogtl
se crtati ravnim bridnim linijama.

Zadatak..
.....
...
Nacrtajtecpredoceni prodor kroz valjak. Mjere odJeciite po volji. Pri.crtinjuneka se vide
sye pomOtne linije.

Datum

Ime

Osnovni pojmovi

I-Z
28.1

160

Prodor rotacijskog valjka s

uspravnom cetverostranom priz
mom
Tocl<e prodora dobiju se tako da
se postavlja;u ral/nine zamisljenih presjeka paralelno s ravni
nom crtanja i s poboenim bridovima
prizme, te se s njima sijeku oba
Hjela u izvodnicama. Sjeciste tih
izvodnica u tim ravninama jesu toeke prodorne krivulje.

rovnlne

II,

A"

/'

"" '\
-

<:: /
< II
-

l- f-

1--'

"-"-

<- +---_3

r--

Spojnica prodornih tocaka u nacr

tu daje liJevu polovinu prodorne
krivulje.

/\

/\/\

f\

/\

- r-----

.- I---

f-

r-- ;--.

"-"-

~V

2. Konslruirajte desnu polovinu prodorne krivulje.

VH

VI

,::".

/4
J

1\

/\

'/

1. Otnacite. preostale toeke pro.dora u tlocrtu i nacrtu.

[\ E
F
3

<
J I
>
~
-<
~
._-_._-_.

lL . ~.+---)

Zadatak

~O

~I\V I

Tocke prodora u tlocrtu i nacrtu

konstruirane su na natin kako je
rijesena totka A (A'. A").

f" 2

1\
-",

presJeko 11111

:1

' - i - t--.

l.l
U bokocrtu zadane su zajednieke
locke prodora (A"'. 8'''. C''' .. i 1"'.
2'".3''' ... J.

zomislJenih
J.

.~

>

<..

>

3. Nacrtajte.'prostornu predodzbu toga prOdora.

4. Izradite modelplasta.

Prodor dvaju rotacijskih valjaka ko

jima su os; mimosmjerne i paralelne s ravninom crtanja.

Zadane su trece proJekcije pro

dornih tocaka (A"'. 8"'. C'''. .; 1"',
2''',3''', ... J obaju valjaka.
-~.-

Ostale projekcije tih tocaka konstruirane su na natin kako J8 pokazano za tocku E (E', E")

Spojnice prodornih toeaka u nacrtu daju gornju polovinu prod orne

krivulje.

/\ /\

<

--z.~

1.. Oznaeite pr.eostale toekeprodora u tlocrttji nacrtu.

.
.
.

1/

-= r---.

2. Konstruirajtf:) donju polovinu prod orne kfivulje.

-0+-+--

3. Nacrtajteprostornu predodzbu toga prodora.

=t~

"1\

>

vf;

-~ '" ! i
__

Zadatek

I~
I

>-~~=-----~

1---l--+4--1/ _-_--+--f-_-- .

-+----=;::-i'l.,f---- ---+/-)/.1):......--+--

4; Izradite model plasta.

< ______.___~

<

---------.--------.-,--------~-------------.----------

Datum

Crto 0
Vidio

Ime

Prodor kruznog valjka - uputa

IVI-Z

28.2
161

< ------

I
I
I

---' -i--I

<

4,-?-_+

I
i
/\

-A---

<

/\

V/\

---0-H

< --------

Zadan je tiocrt i bokocrt valjkaste t8hure i oz

nacene su karakterislicrJe locke prodora A. B,
C ... I 1, 2, 3.4.

Pogledajte kompjutorsko rjesenje na str. 203.

Zadatak
1. Odredite oznacene tocke prod ora u sve
tr) projekcije kao sto je rijesena tocka 1 (1',

1").
2.
ku
3.
4.

Nacrtajte gornju polovinu nacrta u presjea donju polovinu u pogledu.

Nacrtajte prostornu predodzbu.
Izradite model plaSta

Datum
Crtoo
Vidio

Ime

Prodor
ca re
s kvadratastom prizmom
162

M-Z
28.3

~~

>
.~

polukruzno
udubJjeno
gJodaJo

I
I

--t-lI

I
I

D.

1\

n->

10
112 "

1\

1\

--0

112'"
1\

1\

1\

->

--~

> ---------

Zadan je tloert i nacrl valjkaste cahure i zapoceto je ertan)ebokor:rta.

Pogledajte kompjutorsko rjesenie slicnog problema na sir. 203.

Zadatak

i. Oct,,\'}dite oznacene locke u sve tri projekcije, kao rjesenje

locke 12 (12"; 12"').
2. Konstruirajte vanjsku i unutrasnju rubilu (prodornu) krivulju
i Qovrsife crtanje bokocrta.
.
3. Nacrtajte prostornu predodibu.
4. lzradite model plasta.

-------------"'---Dotum

CrtQO
Vidio

Ime

valjkaste cahure
s polukruznirn udubljenim glodalom
163

M-Z
28.4

3_>
1

no ISpUp-.

-=

ceno =-tIOdalo

-y

--a,--

-+

> ---

if)

I::

c'-

I
I

>

1>---..J1.------9--+--f--f.J--...b -

5,

1\

1\

1\

>

VV

8
1\

liB'lI)

-'~r

,1'

-T

Ll
I

/\

18

1\

IV\

Zadan je tloert i naer! valJkaste cahure i zapote

to Je crtanje bokocrta.

Pog1edalle kompju!orsko rJesenje slicnog problema na sir. 204.

Zaclatak

1. Odredite ozna6ene tocke usve tri projekeije kao sto su rijesene locke B, (8) {B', (8'),

8 m , (B'''l),
2. Nacrtajte desnu polovinu bokocrta
u presjeku a lijevu poldvinu u pogledu,
3. Nacrtajte prostornu predodzbu.
4, Izradite model plasta

Dotum

Crt 0 0
Vidlo

Ime

Prodor valj
cahure
s polukruznim ispupcenim glodalom
164

M-Z
28.5

Ako se osi dViJu rolacijskih

ploha sijeku i paralelne su s
ravninom projiciranja, njihove zajednicke locke prodora dobiJu se crtanjem zam'lsljenih kugli sa sredlslem u sjecislu rolacijskih

Slika 3

Slika 4

ploha. Sve Ie kugle prodiru

rotacijske plohe LJ kruznicam a i sijeku ih u prodornim tockama.

'-

rJesenie
sIr. 202

-- .--~~~---"

ABeD

tock e prodorne krivulje

sllueto

upisone

.
I

~---7~"

kugle

.
2. pnkazana Je
predodzba Ie

Slika 2

Zadatak .'

(/)1

1. Konstruirajte . prodonle .ki'ivulje suprotne

>(/)

strane u sve teti ri slike.

2. Nacrtajte prostornu
predodzbu (pojedinacnosva cetiriprimjera na
posebnom papiru).

I
I

_~ _ _ _ --+- _ _ B
I

I
I

Na slici 3. 4. 5. i 6. prikazano Je rjesenje tetiriJU primjera konSlruiranja prodorne krivulje ploha dvaju
rotacijskih valjaka.

Slika 5

Datum

Crtoo

Ime

Prodor ploha dvaju rotacijskih valjaka

28.6

Vidio
'165

na

Zadatak
Zadan je pres)ek valjkaste cahure s provrtirna izradel'lirn odgovara
jucim alalom (svrdlima I valjkastim ceonim glodallma).

1. Konstruirajte prodorne krivulje koje tako nastaju na vanjskoj

i unutrasnjoj plohi cahure.
2. Nacrt1;ljte prostornu predodzbu.
3. Izradite model piasta.

I
J

~/

./

,~

"~

~~
svrdio

val)kasto ceono
g!udalo

Pogledajte kompjutorsko rjesenje slicnog problema na sir. 204.

Ime

Crtoo
Vidio

----_._._--z
cahure

prodor valj
s valji(astim provrtima
166

28.7

>
__t-4-__~__~~=p=r=es='J~e~k=ll=nJ>

1\

1\ V

1\

1\

1\

1\

1\

/\

M
K
---N \
, -+:-L--+- -----4-- > - ---\. I
~t!
l'~--------'f-- >
f

Pogledajte dvije verzije kompjutorskog rjeenje na str, 205

1,Odr~djteozna6ene tocl<8

rijesena tockal ,0'; 1"1;'

usv,e tri projekcije kao, 8to

"
,

ie

2.K6nstruirajteprodorne krivulje utlocriu ibokocrtu. ,

3: O,esnu ,polovihu bokocrtapril<azlte upresjeku,a lijevu upogladu.
4~, Nacrj:ajiepfost6mu predodzbu.

5.lzraditemodel plasta,

Datum

Crtoo
Vidio

Ime

..

r kruznog
s cetverostranom prizmom
167

28.8

V"

(1 )"

----- ~V'"
--

----

5)

(3 )

3)

'7

/\

/\

~v

--<

r:::L

(5 )

VI
kuino

(""--:;: .-r}
'~_c.:;::

~L G
(

11)'

IC)

--<f-----<------- -

~~

O)(Zd

(A)(U' (F)

sime-

tricno gloda10

/,1;/

E'

I --->--=-1-<-----------I

~--.---. -.--<---------------~
Zadan je nepotpun tioert. nacrt i bokocrt rotacijskog stosea i odgovarajuce prodorne krivulJe u Iloeriu i nacrtu.

Zadaiak
1. Odredile locke prodora u sve Iri projekcije tako kako je
pokazano za tocku E (E', E"') i za locku (1) !(1"), (1"')].
2. Konstruirajte odgovarajuce prodorne krivulje i dovrsite crtanje tlocrta, nacrta i bokocrta.
3_ Nacrtajle prostornu predodzbu.
4_ Izradite model piasta.

-_.__._------------------------------------r
s kuhllim

Pogledajte kompjutorsko rjesenje slicnog problema na sir. 206.

Datum

erta 0

Ime

metricnim i

polu~{ruznirn

glodalom

Vidlo
168

I,

ispupcenim

M-Z

28.9

u"
Zadatak
1.. Konstruirajte lijevu prodornu krivulju u naertu
tako da konture upisaniil kugli sijeku lijevu izvodnieu sto8ea u tockama presje~a s izvodnieama valjka
- dvostruka tocka P", R:' tako je konstruirana.

2. Konstruirajte odgovar'ajuce paroveprodornih tocaka u tlocr1u kao s10 je rijeseno za S', T' u oznacenim presjecima preko b, d, g, i.
Nacrtan Je nepotpun tloert J nacrt prodora ploha rotaeijskog stosea i valjka kOjima 5e osi sijeku i paralelne
su s ravninom projieirania. Takoder je konstruirana
desna prodorna krivulja u naertu

pre S J ek

II nI

v"

~
I

vv

VV

3. Nacitajtepotpun Iloert Jijevog zavrselka valjka

na nacin' keo slo je konstruirana locka C' ,(C') i H'
(H') za sve oznacene locke naerta.
4. KonstruJrajte najmanie 12 tocaka tloerta desnog
zavrsetka valika konstrukcijom elipse pomocu ljemenihkruznica promj8ra U'V' i s't,.

N'

pi

n'

~-+~~-+--~--~---~~--------II----~~-+--~~---r~

S'

'HI)
I

(b

I,

LI

--1--

-i--

K'

I
c

Izvodnlco c
HI vol jko C/J

>
d

r~

m'

M'

5. Objasnite zasto su locke 2' i 4'na vanjskim

izvodnicama valjka.
6. Diskutirajte .0 vipljivostl locaka u tlocrtll
i nacrtu.

/
Z

~~

r'

,7:I'hu,tti;i.it .pr.ostOfnU

'~;;~~~~~~~19ga . . PfOI(I~~?dl~~m0.ct~1 :p!~Sta

------------,---Datum

Crt ao

Ime

M-Z

Prodor ploha rotacijskog stosca

VirilO
-----------------169

valjka

28.10

Zadatak
1.

2. Dovrsite crtanje Ilocrta, nacrta i bokocrla lako da prikazele sve

nevidljive bridove i pomocne linije potrebne pri konstruirariju.
3. Nacrtajte prostornu predodzbu.
..
4. Izradite model plasta.

Oc!fedite oznacene locke u sve tri projekcije na nacin kako

je pokazano za tocku 1 i 6 (1":1'" 6", 6''') i za tocku H [H' (H'),

H"1:

PogJedajte kompjutorsko rjesenje slicnog problema na slr. 208.

~~----~------------~~---> ----~------------------~

--1-------

<--

I
I

1,.

". '.'" _ ............. __ ._ .,.~. ~_, '~"".' -'-0".,

~~':

v
/\/\

/\

/\

1\

LJ--.+-I
_---.-i
1
<==

-----4--4---------- <-

Vl

Vl

'"

'Vl

Vl

,,,-,~-........~- <-----'-~"- -;;..,

.~~~------------<-------------~~~~-----

----_._-"-----_._---.
Datum

Crtoo
Vldio

Ime

-.----------------------.-~-----------

kugle sa
upustom i stoz.astim nastavkom
170

28.11

29. Vijci, matice, zavojnice

Tehnlckl erie'/: viJko S 111011[om (novrikom)

Rz =e/2
veilKI nOllvnl

prOlDjer

;----1
moll nOllVl1i promJPr
i - d - - - - - . __;

...-~'""-:

i
I

~-----

s
s" 0,866 e

:I--~

U pogledu odozgo navoj se

prikazuje kruznicom sirine bridne linije i koncentricnim
kruznim lukom sirine (b) koji
obuhvata tri tetvrtine kruznice, taka da pocetak i svrsetak
ne dodiruju simetralu_

~J

~I

sesiorosirono
moileD

Uli

__ sloblo VIJKO

spslorosirono
glovo VIJKO

crtonJe VIJko s novrtkom

e
Vijci GU uglQvnom 6tandardizirani.
Jzraduju se serijski i mogu se
niJbiJvili II" ()!;;IIUvi ULl!ake
standarda_

Pri pujednostavnjenom Clianju vijka i matice ne GricHllO

zaobljene bridove (kruzne lukove) glave vijka i malice niti
stozasti (konicni) iii obli zavrsetak vijka_

Datum

Crt a 0

Ime

Crtanje i kotiranje vijka s maticom

29.1

Vidio
171

Metodika crtanja obicne sesterostrane matice - navrlke kOja se inace razvija u Jednom crlezu.

.!
I

,~

..'

.. ~.~

:z
/)30'

crfo [rJ
30'./

5
Nacrlana Je obitna sesteroslrana matica u zamisljenom polovicnom presjeku i kotirane su osnovne mJere M. e. s. m' na osnovi ocilanja iz tablica
M 48 (e) 84 Is) 75 (m) 38.
I~

Zadatak.

. ....

.Na6inoviPQdataka iz;labl i.ee. z<I:vila:k:,jmaticuM 30.

~~~~f~~~r~~~J
c;rtetu'naertaJlepotpun tlo-

crt, naei1:) bokoetlci kotirajte

svepotrebne mjere.

~=--+~~- ....._._-j ----....-.. _---_..... ---Pogledajte Kompjutorsko rjesenje nacrtano s AUTOCAD 10.0 na

511'.

207.

Mikrometri za mjerenje navoja sa zamjenjivim mjernim umeclma odrede

nag oblika za mjerenje botnog promjera navOla prema metodi .. konus-za
rez (TESA).

Datum

Cit a0

Ime

crtanja sesterostrane matice

OSl1ovne Illjere
unutrasnjeg
navoja

M-Z
29.2

Vldlo
172

'I

Mi
12 \-1:---------II
10
'" K

l''------. --

- 1-

121e~c-,?" I

rl
+- --

l>~:.~-

_M~-

Konstrukcija
Razdljeljen je opseg I(luznice i uspon
(korak) na )ednak brol d1lelova - npr_
dilelova i kontinuirano numeriran. Sleeista vodolavnih linila i okomitlh izvodnica
oznacenih islim brolevima daju tocke za-

1-----""'.;;-

--'t'--__-_~-;:,---- -11--

vOlnlce

:il-jJ~~-=-====~1
- -----------

Ali~IA~I'--J{'i

0 '-

'-,

'~~/~L,'j Jf

I / :I HII
,(IT-',,\ I / / ) / ',;
~f~' :.'~;~~;'~- ti -- -:.6fG'
I
l .
I \
111,_ I \

'---

/7

r-

.. ----.

',.

6 ----------------",

'1'

t9

"'i

(./! /
\
'-:&.
c ----J--/-;/
E
\,

__

1/

<'. =

Pid, __r

Iplrl'

II

d:-:

----------

1-----:~i!V~ I

(I-r-r-+---~-f

~6,,"/'1

J .:;:::-9;' -

11-

/7
I

10

11

L'

'---, ""/

/
/

,,~

/
/i

"----J /

-------------

Zavojnicu oplsuJe locka kOla jednoliko rotirs olw jedne osi , Wi

tomu S8 krece slalnom brzinom
paraielno S osi.

II

Odmolanjem zavojniee nastaj8

pravokutni trokut. Ako Ie P. kut
uspona. hipotenuza je duzina zavo]nice, susledna kateta (kaleta uz
'", kut) opseg osnovico, a suprutna
kateta uspon - korak (oznaka Pili
h)

Pogledajte kompjutorsko rjesenje na str. 209,

desna zavojnica

lijeva zavojnica

trovojna z"vojnica

11
II

10
9

8
),
&:----rrl--T-~~~~4:

Dotum
[rloo

Ime

---------"--------------,------,
Jednovojna i visevojna zavojnica
29.3

VIOIO
173

Zavojna ploha - helikoid

Zavojna ploha ima dvije zavojnlce Nastaje ako se jedna duzina
(npr. AB, sl. 1) krece oko jednog kruznog valjka promjera d tako da

korok

(uspon

jedna tocka duzine (npr tocka B) na valjku prolazi kroz jednu

zavojnicu. Produzetak duzine AIl prolazi pri tomu slalno kroz os
valjka. Konstrukcija je opisana u prednlem primjeru

------111_,1

Zadatak
Na pokaznim linijama hapisile od
govarajucinaziv zavojnice na slici A
i B.

Ulijevo zavijeni plosnali zavoj zavojnice

ko r 0 k

1I S P0 n

PresJek A-A

c::J

Plosnati zaVOj zaVOlnice ima celiri zavojnice kOje se konstruiraju

kao sto je prije opisano, Naslaje ako se jedan pravokutnik (npr.
ABCD, sl. 2) krece oko jednog kruznog valjka tako da dvije, jedna

pored druge, lezece kutne locke pravokutnika na valjku (npr. C i D)

prolaze kroz zavojnice, a produzene okomite stranice pravokutnika
(AD i Be) pro laze kroz os rotacije.

-----------------------,----------,--_. _----,-------,.,--Datum

Cr tao
VldlO

Ime

na
ha i zavojnica
pravokutnog profila
174

29.4

Kosa zavojna ploha

uspgn

korok

------lIIII--<

~II--------

PresJek 8-B
A

""CJ

cp

L..---.-._..-----.

/1i1'i'limeoova spirals

Konstrukcija je Istov)8tna 0plsanoj konstrukciji za helikoid

Svaka ravnina B-B okomita na os kose zavojne plohe sijece fu

plohu u luku Arh'lmedove splrale.

Zavojnica trokutnog profila

PresJek C-C

""CJ

ell

12 11

10

k (uspon) p

~I

Ostri zavoj zavojnice ima tri zavojniee kOje se konstrulraju kako je

prile opisano. Nastaje ako se jedan jednakokracnl trokut (npr. ABC)
krece uzduz jednog kruinog valjka koji se jednoliko okrece Pri

Datum

Crt a0
Vidlo

Ime

12 0

Kosa

tomu krajnje locke osnoviee (baze) AS opisuju zavojniee, a produzeei krakova AC i BC prolaze kroz os rotacije.

ploha m zavojnica
trol(utnog profila
175

29.5

Metol-skl novo)1 s trokutnim profilom (ISO)

Whltworthov novo)

Whitworthov navoj

nazivni promier

M42

t~el-'_kl~r:illier
I

-;;

velikl promjer
1----

Milimetarski (metricki) navoj

moll plomjer novoJo

d ' yelikl ( nozivni ) promJPr novojo

0" moli I unullosnJl ) promw' no'lo)o

p ~ korok
I:, i eorel skooublno novoJo

H, sivof no dubiro novOJO

11101 ZO fueno norezivonw

novojo no vlJkLl

Strojno valjanje navoJa pomo(;u

specijalnih cesliena
Metolski navoji s Irokufnim profilom ISO

Cijevni novojl I Whitworth)

Primjer kotiranja matice s

Whitworlhovim navojem.

Primjer koliranja malice s

metrickim navojem prve
prednosti M'42.
~W

---_ .. _----1
I

z--I,1" x -5]"
------..r.
zf
\

--- -_.- ~

I
i
I

ertoo
Vidio

Datum - - -Ime
-.---

Milimetarski i Whitworthov
navoj
176

--

""
29.6

Trapezni navoj

Primjer kotiranja trapeznog i kosog navoja u matici i na vijku.

Kosi navoj

1r 60 xii,
Primjer kotiranja trapeznog navoja u malici

Kolironie Irupp/nog navajo

Primjer koliranja kosog navoja u matici

1r , olnako

10

Iropeznl novOI

S 32 x 6

S ' oinoko 10 kosi novoj

II mollfl

50 ' velikl [ nOZlVni ) promjer

32 ' veliki promjer nOVOjO

Ii, ' kurak nuvOIO u mm

5, korok nOVOIO U mm
Primjer kotiranja
trapeznog navoja
na vijku

Primjer kotiranja
kosog navoja
na vijku

iLiulie Iropeznog novojo

lukorenjem

~~

Sherno l/fode kosog nOVOjO

lokorerwm ~'7

I
II

,....

IL...---5 32x511p.y:

5 32 x 6

.1

Kolironlp. kosog (piloslog ) novojo

no vijku

Obii navoj

Primjer kotiranja obiog i kvadratastog navoja

u matici i na viiku.
Rd 120 x

~-.

"I

~.

Primjer kotiranja oblog navoja u matici.

Rd ' oznoko

r'

~~=+===~

20

obli novoi

(/J

100

Kvadratasti navoj

Primjer kotiranja kvadrataslog navoja u malici.

Kvadratasti navoJ
nema oznake
jer nije standardiziran.

120 ' veliki promjer novojo

Iii - korok nOVOjO U colima

Primjer kotiranja obiog

navoja na vijku.

Primjer kotiranja
kvadrataslog navoja
na viji(U.
Shemo ilrode kvodrotoslog navoJo

Shemo Izrode oblog novojo

I okorenjem ~

Datum

Crto 0

Ime

Trapelni, kosi, obli i kvadratasti navoj

29.7

Vidlo
1"77

51. 1 Zadan je tlocrt i nacr! kanala za ventilaciju oblika zatvorene plosnate zavojnice vanjskog promjera d, unulrasnjeg promjera d,

i koraka P prema crtezu.

C0

-------.--

Slika 2

Slika 3

stika 1

n 2 + p2
= Vdi - n 2 + p2

1=
I,

R -~
, -

I-I,

1801

= ----

Rn

Konstrukcija plasta
SI. 2 Na osnovi unutrasnjeg i vanjskog opsega te koraka P konstruirane su vertikalne pobocke zatvorene plosnate zavojnice.
51. 3 Gornji i donji dio razvijen je na osnovi konstrukcije prave
velicine segmenta 01 AB.

:Zadat~k .

51. 4Dovrsite crtanje p.rostorne predodzbe.

'Odredite odgovarajuce brojcane vrijednosti za rjesenje slicnog z<'ldatka.
Izradite model sliene zatvorerie plosnate zavojnice.

Datum

Ime

nalobW(a
zavojnice

Crta 0
VldlO
178

29.8

-------------------T

I)

~":':>~

'-- ..

!.\--hL\\--ft----------~~-_t------'''''
I!l

'5

ii

m
0
c:

:;

""g
<1l

OJ
.......,

'0

if)

~ ~r_~~~~~~~~~

:>
<1l

c:

Cl_

.l<

(l)

'iii
(l)

ii

'c
.(.)

(l)

ii

0
!l..

--------------_.__._-------------------_._-------------'"Datum

Crtao
Vidio

Ime

Poprecni presje~( trokutn.e.

pew'spektiva trapezne zavojl1lce
179

I-Z

29.9

30. Pojednostavnjeno crtanje i kotiranje

Pojednostavnjeno kotiranje

Provrti

Pojednostavnjeno crtanje i kotiranje

q; 3.5 odozdo
dublOo 12

'/! 3.5 OdOldo

dubina 12

q; 3,5 ado/do

'/! 1,,3 lQ M4 Idodati oznaku standarda)

'/! 4.3 10 114 (dodali omaku slandarda)

'/! 2

dubrno 12

Provrti do 5 mm promjera s navojem iii bez navoja i njima pripadajuce upuste kotiramo kao
u ovim primjerima

Upustl

q; 2,8 OdOldo
upusl za HI,fi

'/! 2.8 lQ M2,6

(doda!i oznaku standarda!

(dodali olnaku slandarda)

'/! 4J upusl 10 M4
(dDdati omaku S!and8rda)

'/! 1.8 odozdo

up us I 10 MZ,5

q, 4.3 UDusl iO 1>14

(dadali aznaku slandarda)

(doda!i omaku s!andarda)

q; 2.B OdOldo
uousl 10 M2,6
(dodal! oznaku s!andarda)

Pri pojednostavnjenom crtanju sitnih detalJa umjesto kontura crtamo samo simetrale
prikazanog detalja,

NovoJI

-~M5

M4

~15

vdozdo

M 5 odo/do dubioa 12

HI,

dubioa 12

Datum

Ime

Crto 0
Vidlo
---------"------------,

nostavnjeno crtanje i kotiranje

provrta, upusta navoja
180

M5 OdOldo
dubioa 12

30.1

pomocu vlJka s upuslenom glavam

Spoj

Pojednostavnjeno kotiranje

Pojednostavnjeno crtanje

M Jx8 115 6J
(dodali omaku standarda)

kotiranje

M hE Hs 63
(dodali owaku standardal

-----------------------

-/r-'
/
Vijak s upuslenom glavom

H 318 Ms 53 (dodat! omaku standarda)

M J'8 Ms 63 (dodatl oznaku standarda)

Prj pojednostavnjenom crtanju umjesto kontura crtamo

samo simetrale prikazanog
standardiziranog dijela.

SpO) pamocu vijka i malice

M l,xl2

[VI (dodati oznaku standarda)

M ",2 [V 2 (dodati oznaku slandarda)

H4

tv Z (dodati olnaku

,.2 (dada Ii olnaku standarda)

I,) (dojati olnaku standarda)

standarda)

M, [V2 (dodati oznaku slandarda)

-1

--rI

)
\

~OiC[O

/1

U (dod at! olnaku standarda)

Mi, tVI (dodal! oznaku slandarda)

K /,X 12 [V2

Vijak sa sesterostranom glavom (dodali omaku standarda)

H ,Xl2

tvz

Odo?(l~

!,,Z (dodatl oznaku stanoarda)

(dodal! omaku standarda)

M,

tv i (dodat! oznaku standarda)

Vilei, zakovice I drugi standardizirani dijelovi ne kotiraJu se,

nego se njihove glavne mjere
upisuju u sastavnicu u rubriku
"Dimenzije><.

Spa) pomocu zokovlce s upuslenom glovom

2x6 (dodal; omaku slandarda)

\1

-u;-'

2x5 (dodali oznaku

~ ~1aodali oznaku
___

~ slandarda)

I
ZallOvica s upuslenom glavom

-,------_._-----------"---,--------------------------------Datum

erto 0
Vidio

Ime

POjednostavnjeno crtanje i kotira

s'tandardlziranih dijelova
181

30.2

Mikrogeometrljske nepravilnosli ria povrsini pledrneta nazivarnc

povrsinslwm
hrapavoscu
E

E
o

ID

0'

II

Z~o

5\
'.!m

ci

(\j

PostUPCI obrade I oznacavanja povrsinske' hrapavosti

Z5

~!fn

!I m _. ella se rnlkrorneta!

Siupanj hrapavosli

ylodGno

Jl9

bruseno

lepono

N3

,11::2

c:ir

Crto 0
Vidio

. SUDol[ II1IS ..

N1

0.025 iii N1

pci
i
oznacavanje hrapavosti
182

31.1

Postupci obrade i oznacavanje povrsinske hrapavosti

Kvaliteta obrade ocjenjuje 5e stupnjevima hrapavosti obradene

povrsine koji su razvrstani u 14 razreda (klasa). Za svaki razred
(klasu) oznacen je brojcani podatak srednjeg odstupanja profila Ra
i srednje visine neravnine Rz u mikrometrima ClIm).

grubo lurpijanje

Rucna
obrada

lino turpijanje
f-...- - - - - - -

u pijesku

Lijevanje

.... -

Oznaka za kvalltetu povrsine je otvorena iii zatvorena kukica, S

nastavkom iii bez njeqa, iznad Iwje se upisuje broj stupnja povrsin
ske hrapavosti (N 1 do N 12) iii brojcana vrijednost odgovarajuceg
parametra iz tablice - najcesce Ra, rjede Rz.

..- --.. 1---+--+..""- _..... ' '--+--1...-

- ....

u kokilu

u skoljku
IOpio slobodno

Kovanje

._.
j-.

+--+- .. 1 ..

..-

--

PrimJena

Postupak obrade I po
dact kuji ~., odllo!.e nil
obradu iii prevlaku upl
suje se riiecima iii slm
htJh, .. ~ ..,.,l"d IIll1Je nl!'
stavke kukice ko;i je
uvijek horizontal an.

Vrijednost hrapavosti
Ra II mlluometrim"
(~l m) iii broj stuP"I"
hrapavosti N1 do N1:!

Dodatak za
obradu u mm

slrojnu

Nacin proizvodnje
postupak in prevlaka

(f)

0,4

neferentnB rlufinfl iii i

d,-uge v,-ijednosli hra
pallos!i (II ZolJrRQi)
(Rz. Rmax. PrI)

Pravac prostiranja
neravnina

niklovcmn

2,5 (Rmor2,5)

2 mrn dodatka
zo obr8du

Pravac prOStiranja ne
ravnina okomito (.L) na
ravninu projekcije u ko
joj je znai( postavijen
vrsta obrade, previaka.
nacin proizvod nle

Pogledajte IlOmpjutorsko qesenje oznacavanja na primjeru iz TAM Marlbor, sir. 209.

-------,---,---,---------------,---",-----,---------"'----Datum

Crtao
Vidio

Ime

Stupnjevi i razredi
povrsinske hrapavosti

31.2

".-----,---------"-------------~----

183

Shema eleklronickog mjernog inslrumenta, tj, pretvornika za

mjerenje duzina (TESA),

Shema profila zamisljenog presjeka povrsine - lako povecano.

--1-1:

~ JI
W/
L(m~____ .U
/~//;;:~///~0 /~~~//1
~~~/~

0,.

"/:;:;:.

referentna duzina I.
-y - . -Razmatrana
- - - -iii.......
-..... - .. - . .

-1

Z;";,::::::~;;~:~:;,~;'::;'C~

rv
5

IROI

~J

Pamtite
Srednja aritmeticka vriJednost Ra jest srednJB vrijednost izvedena
profila povrSine.
Maksimalna dubina neravnine Rmax razlika je Izmeau nalviseg
brijega i najdubljeg dola.

,>---<11;--1

+Ji

1D )0.-----1

-1

~11

Elektronitkl aparati za mlerenje duzin8 pretvaraju prorrlJene

dimenzlja u elektritne signale i pokazulu vrijednost analogno iii
digital no.

Kratica Ra = srednja vrijednost R = grubost (nlem. rah ,. grub,

hrapav), a = aritmeticka

Mjerni pretvornik za mjerenje duzina pretvara neelektritne velicine

u elektritne.

4,1 !Jm

M 400 1

t===+===t===+===+===+===+===+===t===~.--+---

M 400 '1
-

0,8

~m

4000 : 1

0,16

~m

M20 000 : 1

..---

+-

1-

::L.I

Zadalak

E~

iT'

::L,

~-t

t-

1 - mlerno OSletilo (kao lezgra narnotaja)

2 - svitak (zavojnica - induktivnl
mlerni pretvornik)
3 - izvor izmjenicnog napona
4 - pojacalo induciranog napona
uzrokovanog pomicanjem jezgre u svitku
5 - ispravllac napona
6 - instrument za analogno pokazi
vanje mlerne vri[ednosti
l - prikljucak za odvoacnje signal a
(izlazna stezaljka)
8 - analogni pisac iii registrator
9
memorija kOla se moze programirati
10
analogno-dlg italni
pretvarac
(konverter) - mijenja LI odredJenim granicama analogni signal
u odgovaraju6e brojcane vri}e'
dnos1i
11 - digitalni indikator koji pokazule
broj6ane vrijednosti rnjcrne ve
liclne u odgovarajuc8rn signalu

LJI.

~
-f-.

'----

.-

Bregoveiznad srednjelinije obojite

zeleno, a doJove ispod sredhje ,Iinije
obojite :plavo I
Sirina povrsine Ra= visina zamisljenog pravcikutnika kojemuje povrsina
ekvivalentna zbroju povrsina iznad i
ispod srednje linije protilai konturne
linije profila

.-----------------_._---,---------------------_._----_.....-"---Datum

erta 0

Ime

Mjerenje povrsinske hrapavosti

M-Z

31.3

Vidio
184

h9 I 'H5 '

Tehnicki crtei' strojnog detalia

~1(~

~-+---~"'''-~D
60

IV

LD
C1l

=
Ln -

10

~/41;:;!;JI
._--

f--

LO

--T

B-

_ 2/45

Ai

4_

80

-I---l

B
If

Zadatak
1, Istaknite bQjorn konturne bridove predmeta predocenog
tehnickim crtezom
zeleno: povrsine N9,
plavo: povrsine Nil,
crveno: povrsi ne NS:
2, Izracunajte manji promjer 810iastog (konusnog) detalja.

360

kOflU S 1 12

Lrl

_--T

r51'~5")?

/J.

LO

LO

'0

...

'.

{}

----

!:.\

/~IC.
i ~.'i U

LD~

('.J

('.J

'0

rrJ

_4
1!"

64

40

..
...

3.. Provjerite odgovara Ii konusu naslici podatak1: 12 (napisite

formulu i izracunajte).
.
4. Provjeriteje Ii tocno odreoenkut namjestanja noz8,'zatokare
nje konusa2 51' 45"
(napisite detaljno tijek provjere),

U opeoj praksi najcesee se usporeBuje obraBena

povrsina s odgovarajucim etalonom,

Etaloni za usporedivanje
hrapavosti povrsine
StupanJ povrsinske
hrapavosti

Ra
(vrijednost u flm)

N5

Ci,4

Uobicajeni postupak
obrade

-----_._-------,---/---_._--_. --------.---- _---------------------..

N 9

-----------------------11-----------------_. _ _.--1-------------------N12

- - - - - - - - - - _ . _ - - - - - - - 1 - . _ - - - - - - - - .--------1-----..----.-------------i'l 7
1,[1
roka!"l2nje, ~jlodanje
.
._--._-----_._-_._--.. _._-----.
._---------------.. _------- .. _'---"--_..:......_----

__

__

25

_.,-----------------_.-1-._--------------------._------ - - - - - - - - - - - - - 3.2
-._ _. - - - - - - - - - - - - - - - - - 1 - - - - _ . - - - _...._ - _. - - - - - - 1 - - - - - - _.._ 0,8

- - - - . - - -...- - --,---.----1--.---------------------1--------------------.12
- - - - - - - - - . - - - - - - - - - - - - l - - - - - - - - - - -..-----------f------------------.--

-------------_._---+------------------------------------______________________________L...______________ . _____________i -____________________________ __

.2adatak
1. Na osnovi bcitavanja s etalona za usporeOivanje .hrapavosti
povrsine ispunite gornju tablicu odgoVarajl.i6im vrijednostirna
Ra i stupnjem povrsinske hrapavostiN.

__

2, Svakom stupnju, odnosno razredu (klasi) povrslnske hrapavosH pripada vrijednost Ra u mikrometrima (~m) kOja se postize
odgovaraju6orn obradom. {Odgovore potraZite u tabelarnom
prikazu' na stranici ...
3, Produiite sami popunjavati tablicu .

.._---_._._-,---_. ._--------,--------_.._----------_.---Dotum

Cr too
Vidio

Ime

Ciianje i ozn
!lje u
tehnickim crtezima
185

M-Z

31.4

Pravac prostiranja neravnina moze se istaknuti odgovarajucim znakom koji se ukljuGuje uz znak povrsinske hrapavosti:

=~~-

II
--_._.

usporedno
s ravninom projekcije u kojoj
je znak primije
njen;

.-r...
,
.
.
.

.
,
"
t
~

J. okomito na
ravninu projekcije u kojoj je
znak primijenjen;

X krizno u dva
kosa
pravca
prema ravnini
projekcije u kojoj je znak primijenjen;

M u vise
pravaca medijalno;

U srednjem redu prikazani su (vrlo uvecani) detalji prostiranja

neravnina pri obradi skidanjem strugotine.
U trecem redu prikazani su znakovi koji se u crtezima isticu pokraj
znaka za povrsinsku hrapavost obraaenih povrsina.
Iznad svakog detaJja povrsine u tlocrtu (pogled odozgo) nacrtan je
odgovarajuci nacrt (pogled sprijeda) sa znakom, da je pri obradi
primijenjen postupak skidanja strugotine.

C priblizno
kruzno prema
sredistu povrsine na koju se
znak odnosi;

R priblizno ra
dijalno prema
sredistu povTSine na koju se
znak odnosi.

Ravno glodanje pomocu valjkastog glodala - kruzne brazde [19]

Grubo verlikalno glodanje [19]

Datum
Crtao
Vidio

Ime

PI'ostiranje ne

na
31.5

186

Ova karakteristicna osovina s velikom prirubnicom obraduje

se na kopirnoj tokarilici Heycomal 2. Stroj ima dva kopirna
suporta i oba obraduju osovinu. Prirubnicu obradu)u druga
dva suporta.

1i!_ra~._hOd_;~_.

--<0-'-'-' __

-----, ~--J
--ji>lrll-H- --I:H-lf-j- - - _..

Gornji suport 5 pravokutnim programom )e na glavnom

lezaju. Donji suport za obod je na prednjem lezaju.

Primjer obrade dugacke osovine s

suporta kojih je kretanje ususrel.

dva

Ova dugacka i relativno tanka osovina pri

obradi podupire 5e valjkastim osloncem.

KuCiste se obraduje u dva koraka. Dok kopirni noz radi, hidraulicki

suport s dva noza obraduje obje 5trane prirubnice. Istovremeno se
nosac s tri noza aksijalno pomice ulijevo te busi, sropuje, ravna i
upusta.

17';
F=>'-~"'~' ' ' ' ' ' ' ' ' '-'- Y
~-"-'<""T'''' .F..,..H~"""'7' J /

r---'-~---,e;..,,;-

.I
,
I

j-'--'-""-""

./

./

.t. /
r

\
-+-r-'-+!---: f
I

-t

I t !

.--------------,--------,-----Daium
Ime
Crt 00
V

Obrada na i(opirnom stroju

HEYCOMAT

10
187

.6

Na crlezu pojednoslavnjeno je prikazan slozasli - konusnilrn za

glodalicu i shema obrade skidanja slrugotine na tokarskom
stroju s hidrokopirnim ureaajem.

2 s I E.' Z Cl n J

Zadatak
1. Nacrtajte tri faze promj$neoblika materijala ako'se tm promjera60 izraBuje od celika,
a) Tokarenje(sropan)e) stozastog(konusnog) dijela (skinuti
slojeve1, 2,3,1 4).
b) Tokarenje osovinskog (valjkastog) dijela (skinuti slojeve 5
i 6).
c) Tokarenje skosenja za navoj M24 i udubljenja na valJkastim dijelovima te izradiHlavcijaM24.
d) Brusenje stbzastog (konicnog) dijela.
e) Bnlsenje valjkastog dijela.
2. IzraCunajtei kotirajtekut.namjestanja noia zstokarenje
konusa 1 : 4.
"
3. KQlirajte duzinu stozastog,(konicnog) dijeJa trna i unesite
sve kote za izradu predocenog izratka (obrj:ltka).
4. Odgovarajucim oZI1<'!kama ,oznaoitestanJe hrapavos1i
po'vrsinagotovogizratka ake je sto~~sti'dj0 ob);aaen, u
stupnJU N5 ibrusen, psovinskidio u stupnju!:'J!?i biusen, a
sve 6stalepoV{sine c:ibradeneustupriju N13. '.,,',.,,'
.
5> Kotirajte 2'avr~nLi laz0;tj. orTogonalmJ, proj~~ciju:'gotov()g
izratk<i takQda netko drugi moiei,;cradak iz~atiiti bezdodatnihobjasnjenja.
'
,

!?

Prema tehnickom ertezu vrlo slozenih ullutrasnjih iii vanjskih

oblika priprema S8 busena papirna vrpea (traka) za obradu na
stroju s numerickim upravljanjem (NC),

Suvremena
prolzvodnja
osniva se sve vise na radu
sirojeva
5
numerii5kim
upravljanjem uldjucujuci
robotiziranu proizvodnju.
Pogledajte rjesenja naertana s AUTOCAD 10.0 na str, 201

Na donjoj slici predocen je karakleristicni izradak sa shemom programiranja brze obrade na tokarilici s numerickim
upravljanjem (prema Philips NC 5552).
Automatska segmentacija relOva
u
longitudinalnom i transverzCllnom smjeru

.>ell

IIIUJ

N
U'l
U'l
U'l

Tokarenje s konstantnom
brzinom rezanja, a
promjenJivim
promjerom

...co

U OJ
2
Q)

Ciklus
busenja
dubokog provrta
u programu jedon jedin! blok".

r>

~
u.

'iii
.!2

Ponavljanje pmgramske sekcljG

u raznim poziclJilmil ohrade

e0-

Polukruzno programlranje u je ..
dnom bloku

rezivanje nareza
(narez program!ran u gotovoj
obradi kao jedan
blok),

.i::o

f-o ....

-----,--,---------"._--,--------"'--------,---,-,Datum

Crtao
Vidlo

Ime

Obrada odvajanjem materijala

M-l

31.7
188

1
i

Crtanje prema dikta'tu

Crtanje prema dil<tatu obavlja se prema opisu predmeta riJecima, U
obliku diktata, pri tome osobito valja paziti na Jasnocu podataka.
Dobra uvjezbanosl crtanja prema diktatu olaksava snalazenje U
radnim uvjetima u proizvodnji, tame gdje se moze raditi prema
takvom tehnoloskom opisu.

IT--'-"--"--'--'-'--:-l

Pri rjesavanju z.adataka .ove skupirieteksl zadataka (diktat)

z~misljeno rasc,laniti n8 pojedine informacije prema
kojimasELodmah pristupaskiiranJu
Radi laksegi brzeg snalazenja u rjesavanju takvih zac;lataka,
p.rikazal.c.emo.jedanprimJer.

hebs

II

I
:
' _____ .___....l-._l
I
____
..L
I
I

Slikt! 3.

Diktat i. s rjesnjem
Stezna ploea 25 x 50 x 110 (visina x slrina x
duzina) (slika 1.) Ima stepenicu duzine 25 i vlsi
ne 5 na donjem desnom dijelu (sl. 2.).
Na lijevom gornJem dijelu plociea Je skosena
5 mm u vertikalnom i 15 mm u honzontalnom
smJeru (sl. 3.)

CJ

::III
I

'-----1

I
I

Na uzduznoj je osi otvor duzine 55 Inm izraoen

valjll3.Stlm glodalolT1 2J 20 rnrn: udaljenosi olvo
ra od desne strane predmeta je 30 rnm (sl 4.)

Zadatak
1. Na~rtajte nacrt u presjeku M 1 : 1 inaertajte. tioer!
2. Kotirajte ertez

iSS

I
30
"-'--------.-~.-

S!iha 4.

_-.-.'-!1.-=+~~
~I--:-~ - -_-._-~-O~=-_-___ -_-.'--r-,
1 -- . _-.-- ------f;7~
-r-------'
1&
tn!

. r---Ji

--.-_-_-_.-__

_lj

-~

Sllka 1.

...

-~~.--I{:

co
LD

I
I

55

]0

Diktat 2.
Vijak s valjkastom glavom duzine 35, promjerCl gl,.lVO 0 12 i duzlnG
glave 13 rnm: u sredini il1l<l pruVl1 04111111 j.lUIJlt-!i;lll.I 11<'1 t"!s vij"d.
Vijak Irna stablo s rnetricklm navoJem M10 duzine 15 mm od glave.
Na kraju je valJkasti dio 0 6 duzine 4 rnm i zavrsetak oblika krnjeg
stoses s kl'ajnjim promJerom '" 2.

I
_. _ . __ . ___ .____ ._L ._. ___ _
I

.li;idatak
1. Nacrtajte vijak unacrtu.
2. Unesite potrebnekote.
3. Naertajte.u mJerilu 5 : 1.

Slllla 2.

Crtoa
Vldio

$1
-+.
-"RJesenje (sl 5).

---~

'l~M-bd

Dotum

.
I

_---_._-\

..

--------------.-"-----.---------,-----------..

..

Ime

Up

za c
189

nje prema diktatu

32.0pruge
o

>U

..=!

en
:::J

c...

=
o

c
'0'

_I

>
o
c
o
c

1'-1

'-

r9

TorZIOno nCIVOjrIO oprugo - vlocno

pOlednoslovnwnl

Puzosto oprugo konstontnog kruznog pl-esJeko u pogeclu I U

o
pr eSJeku

prlkoz

:.nernc

Puzosro oprugo prolTIJeniJlvog provokut nog presieko

r----

___.0_
1 __

D1

Lisnoto oprugo I gilJOnl )

Spiralna opruga u prostornom

izgledlJ i pojednostavnjel1o
- snematsl<i

..

~
I

Datum
Crtao
Vidio

Ime

,---'~--

Crtanje i

nje opruga
32.1

190

33. Metalni profili i konstrukcije

~l

Metalna konstrul(cija
spojena zakovicama
i vijcima

Zakovice i vijke testo predotujemo internacionalnim simbolima.

'

19
slmbol za
zakovicu

simbol
vijak

L "Ox,50'x.? . 1200

35

80

I--

80

ZEI

35

230

Metalna konstrukcija spojena

zavarivanjem

Za ispisivan je kota primjenjuju se pokazne IiniJe.

Na kraju pokazne linije
istite 5e tocka.

Pojedl1ostavnjeno
crtanje vijka smaticom

[ 5,5 - 2180 I

Shemotskl prikoz celicne (resetkoste) konstrukcije

Kotni brojevi ispisuju se
bez kotnih linija i kotnih
strelica i oznacuju ra
zmak izmedu cvorova.

liDO

Pri kotiranju metal nih konstrukcija ispred brojcanih

podataka erta 5e oznaka poprecnog presjeka karakteristicnog profila, Iza takvog znaka upisuJu S8
dimenzije profilil, a zatim odvojeno erticom duzina
profila.

1100

Datum

Cr to 0
Vldio

lme

Crtanje i kotiranje metalnih profila

i konstrukcija
191

33.1

34. Zupcasti i puzni prijenosnici

Porovi r:elnlko (cillndricnih zupconlko)

o , -~-- 11.

I,)

CelnlCI s kOSHD I h~likoldnirn ) zubimo

Ce!nlCI I cillnoritnl ZlJpconlCI ) S rnvnlm zubirno

Celnie, SO slrcloslim ZUbiffiO

DetalJ celniko s rovnlrTI zublrTIa

-d

-g

w
'-'

,Ill: pi pmo pr :tl'lll'tu

upOl(ob~

h,

VISl110 kOfl)P110 IpnrlnozjO

h, ,1.20, (orcporuko ISO 1,25 rn)

lubo

'0,

, h,. h.

VISlno lubo

'jemono lIocnn,!

-"

if'
2
0.

Of

0.

I
II ,I

! w;rnwno i

vISinG glove II)prnenll) IUba

J

""'"c

;:<

0.

Ii

fi\co

,g

i'l 'DlledD

-"

:~

(j

Of

-:.::

Modul, I rn I su s!ondorci!ZIIOI1I , :>JSporedenl

-- i ~~

,~
2

[Jrr.e'17Iip /Uto luptoniko odrodene su nOlcesce u orJnosu no rnorJul ! mi

-0

-i3

U--~_I'-'~'~/

( d,.- n)e,].

[d,- nJern

c ' 0,2 rn (preporuko ISO D, is In I

plL, --filii

deb1llno ZU[J(i

p/2 ,:ern/ 2

ozublnP

POJednostavnJen

shemotskl prlkoz celniko

--"-r,

Datum

erta 0

Ime
Valjkasti - ciHndricni zupcasti par
34.1

Vi io
192

5t020sto tOlno kolu

~-.--

. - .-. --.--. -.- ... -..-r---....---.----..

I
Pojednostavnjeni tehnicl,i

crtez stolnika

1:,p:'O:1 I k ?
DrDI 1:;[11 )

I
-.-.-

--.~----------

f'ojednostavnjeni crtez siozastih

211pcanika za pokreianje
brodskog propeiera (FAG),

1
-----v-.-;
I

- - _ ... _-.... -------a--,

POjednostuvnjen 1 shemotskl prlkoz sloznlko 5 lovnlm, k0511:1 : 2Gkmljelliin LUblmo

:i
'!

ii

POjednostuvnleno

Zad~taK

'. ....'.' .' .'

1 '.lftrerpr(jtl r~lte',ka;'

+~ft~~~si~c

5hemolski

2::Proucite!kako

58'

.t.66~tY~r:Qteiia:
izva'iihrodskoin

!,rtlotQfu.tOM,OSi

Dotum
Crto 0
Vldio

1m

Stozasti - konicni zupcasti paw'

34.2
193

Pojednostavnjeni tehnitki crtez puznog prijenosnika

------

Puzno kolo

/
/

'"

.1.'

.~

~
-

~
<u

co

'" l!i

'6

--f---

<u

-'"

<u
u

:~

-~

""
0

~
<u

.~

:~

'"

:1

~
0>
0

co

5.

5.

5.
-0

POjednoslovnjl?n prikoz puznih prljenosniko

Shemo

Dvoslrul<i puzni reduktor [19]

Datum

Ime

prijenosnik

erto0
-- -----

34.3

Vldio

194

35. Tolerancije i nalijeganja (dosijedanja)

Mjerenje radi kontr.ole

vanjske i unutrasnje
mjere pomicnim mjerilom.

Mjerenje jezickom
pomicnog mjerila.

unutrasnje
mjere kalibrom za
provrte.

46 ~O,2

o~O.2
Kontrola vanjske
mjere kalibrom

b.

d.

0,3 gornje odstuponje (xsl [mm]

11 donJe odstuponje (x,)
- ,'-t

NOJmonjo mJero (N min )

Nojveco mjero (N mo ,)
Nozivno mJero
Stvorno mjero (N d)
ToleronCiJo mj2re

10lpfnnciln mjprp (1) f fn?likn i;mrrtll

najvete {N..I i najmonje { N. J mjere

uu, utJelluy iLl utJ(U

Moguci po!oioJ toleronciJskog poljo

lOlerOlicilskU puli~ IIIUZ~ ,~ ,u"~,u,,lllull " ulJw ,ilUII~ lIul- ule
~ul

- erlo{ linija )

Datum
Crtoo
VidlO

-------,-------,-

Ime

Duzinske tolerancije
35.1
195

Na osnovi ISO-preporuka toleranciju dimenzije predmeta na tehnickom crtezu oznacujemo slovom abecede i odgovarajutim brojem, a upisujemo iza kotnog broja.

Slop (kllp) s mt,honlzmom

~
t,C

- ---~ .. --..-----~

~:

Uskocrlk 15
15" (1J DfJlJr!:J
(dada!; oznaku s!andarda)

Siovo predstavlja polozaj tolerancijskog polja u odnosu na

nul-crlu (Iiniiu) a broi kvalitetu toleranciie. Velikim slovom i
odgovarajucim brojem oznacujemo toieranciju unutrasnje
mjere (provrta).

i\OilfOnl2 premo
Velika i mala slova za oznacavanje

toieranc;jsk~9 polja:

20

vonJske mJefe (fukovce).

o b c cd d e ef f fg g h JUS) k m
n p r stu V X Y z zo zb zc

20

unulomJe mjefe (provr-te) .

1-\

kontrola mjere
kalibrom za
provrte

i~

B C CO 0 E EF rr
p R S T U V
J

FG
V
/1

G H J (JS) K M
Y

2A ZB

ZC

kontrola mjere
kalibrom za 050vine

i81eronclie su pOdljelwne
c 10 05no vnih redovo

12 -16

OsomnoJesi osnovlh rerjovo toleronclJe (IT)

5-8

Medunorodro wd!nico 101 eronc"e

(i)
adr edena je Jednodzbam

N je U I mm ) 0 mjero 10Jeroncije
I JP u mikromelrimo (11m I

Red loleroncije -IT I 01 0

Upotrebljovo se
Dotum

Crt 0 0
Vldio

2 3 4

10 preciwu mehoniku

mjrilo

[SJ
I

7 8 9 10

10 d05)ede elemeno\a sl roJPvo

12 13 14 15 16
zo veee ioleronc!je rri obrodi

--

Ime

ISO sustav toleranci,ia

35.2

-------------------------------------------------------------------------------196

Nazivne mjere [mmJ

Vrste obrade

glo'"""

.: .

~.

do
10

10
18

:!:
0,2

:'::

0,2

0,3

0,4

0,5

0,6

0,6

0,7

0,9

18
50

50
120

120
220

220
260

260
360

360
500

1.

0,3

0,3

0,5

0,7

0,9

0,9

1,2

1,2

1:
0,5

1:

500
750

750 1000 preko

1000 2000 2000

monloio olJelovo

kovonJe u kolupu

:':

0,8

0,3

0,3

0,7

:+,

1,5

2,5

2,5

+
1,5

0,5

+2
+2
+2
+2 +2,5 +2,5
-0,6 -0,6 -0,6 -0,6 -0,8 -O,B

+3
-1

+8
-3

+10

+1 +1,5 +2
+2 +2,5 +2,5 +3
-1 -1,5
'-0,5 -0,6 -'O,B -O,B -1

+1,5 +1,5 +1,5 +1,5

-2,5 -2,5 -2,5 -2,5

+6
-3

+6
-3

+10
-3

+10
-3

+15
-5

+15
-5

+8

+B

-3

-3

+6
-2

+6
-,2

+6
-2

+6
-2

+6
-2

+6
-2

+6
--2

+6
-2

+2

+2
-1

+2
-1

+2
-1

'12
-1

+2
-1

+2
-1

+2
-1

12

12

do

do

10

do

do
S

do

do

do

do

do

10

10

10

10

20

-1

+3
--1

+1
+1
+1 +0,5
-0,5 --0,5 -0,5 -0,8

~,","Oll
G

[~-=O,

Primjer oznocovonjo ekscentl-icnosti

dozvoljenog odstuponjO od porolelnosti

o'i'TA-r-----

kutnosti

.-------_._---------------_._------------Dot urn

Crro 0
Vid,o

Irn e

Tolerancije slobodnih mjera

35.3
197

-3

Duzinske tolerancije unose 5e isticanjem odstupanja u mm iza kot

nog broja, gore - gornje odstupanje; dolje - donje odstupanje.

Prlfl1)erl kotlfonJo toleroncve duljine

""

'"

I--

<'0
M

.'0

1
2
75

75

128

150 , '

.... - ..----.-.--.-~

Primjer kotiranja pomo(;u simbola prema ISO sistemu.

on

nl'

lff~

A
I
i

_~5

g6_

Malim slovima latiniee i odgovarajucim brojem unose se

iza kotnog broja toleraneije za
vanjske mjere (osovine - rukavee).

Pri kotiranju spoja provrt - osovina simboli za unulrasnje mjere (provrte) pisu
se u brojniku, a za vanjske mjere (osovjne) u nazivniku razlomka.

22
22
26
26
C/J

Crtao
Vidio

H7
g6

01]0

0.000
0.300
. 0,1,]0

0,021
0.000
0.007
0.020

26 H7

Veiikim slovom i odgovarajuCim

brojem unose se iza kolnog broja
toierancije za IlI1ulrasnje mjere
pl'OlIrta.

Datum

H11
011

Pored simbola po ISO sistemu

treba u posebnoj tablici napisati
brojcane vrijednosti odstupanja
u mm. Na radionickim crtezima to
je obllezatno.

Ime

Kotiranje toleriranih mjera

35.4

------,-----------------~--------------------------------198

lobo VI dosjedl

Vrste dosjedonjo (nolijegonjo)

pre[ozni i cvrsti dosJedi

pretozni

lobclVl dosjed

cvrsll dosjed

loleroneijo dosjedo je rozliko izmedu nOlvete i nojmonje zrocnosti Dosjed je odreden " zrocnoscu " iii" prisnoscu ,.
Polozo) toleroncijskog poljo zo unulornie mjere (provrle ) - oznotu)e se velikim slovlmo

Sustov
jedlnstvenog
rukovco

,4 B C CD 0 E EF F FG GH JUS)

r<

[vI N ~)

f<

STU V X Y Z z/~ ZB ZC

nuL- uto
....

nul - [ini

U sistemu zajednicke osovine (zajednickog rukavca) osovina ima stalnu toleranciju (h), a za provrt
Sustov
odabiramo toleranciju prema zeljenoj vrsti nalijegania.
Polozoj toleroncijskog poljo 20 vonjske mJPre ( rukovce ) - oznotuje se molim slovimo
jedJnstvenog
zc
nbc
cd
cJ e ef f fg g h j (Js) k in 11 p r- stu v x V zw zb
provrto
U sistemu zajednickog provrla provrt ima stalnu toleranciju
(H), a za osovinu odabiramo toleranciju prema zeljenoj vrsti
nalijeganja.

nul - uto (llnijo)

-,----------------------,----------Datum

CrtoD
VI io

Ime

alijega
199

_. dosjedanje strojnih
dijelova

35.5

36. Primjena elektronickog racunala

36.1 Osnovno 0 primjeni racunala u tehnici
Radi poveeanja produktivnostl, odnosno Iskoristivosti strojeva danas
se u proizvodnji sve vise nastoji automatizirati kompletna pc)riferna
podrueja ukljucujuei i skladiste materiiala te povezivanje,lj. posluziva
nje pojedinih proizvodnih jedinica.
U tehnici govorl se 0 automatizaciji i fleksibilnoj automatici i rabl se
kratica CIM (Computer Integrated Manufacturing) sto pretpostavlja
zbroj nekoliko tzv. "C" (Computer) tehnika koje se primjenjuju.
Uobieajilo se u svijetu da se za "C" tehnike biraju engleske oznake,
ate kratice oznacuju pOjmove u tom jeziku.
Za elektronski potpomognuti rad inzenjera CAE (Computer Aided
Engineering), za crtanje i projektiranje pomocu kompjutora CAD
(Computer Aided Design), za upravljanje proizvodnjom elektronskim putem CAM (Computer Aided Manufacturing), za kontrolu
kvalitete CAQ (Computer Aided Quality Control), za planiranje CAr
(Computer Aidee! Planing) ,
Konstruktori su u stanju da na ekranu kompjutora koriste karakteristicne Jinije kontura pomocu specijalnih trodimenzionalnih (3D) grafiekih programa. Npr. CATIA (Computer Aided Three Dimensional
Application) omogucuje ne samo 2-D i 3-D konstrukcije proizvodnih
i pogonskih sredstava - moze se simulirati i sama proizvodna
situacija. CAD podaci se koriste prilikom sastavljanja NC- -programa
za upravljanje CNC-alatnim strojevima. Tako je moguee ostvaritl
potpun tijek informacija - od razvoja preko konstrukcije do proizvodnje.
Prema nekim iskustvima u obradi lima za opeu namjer:u kOja je
uprovljana pomo(;u elektronickih racunala moie se post lei automatska
izmjena al,lla, vrijeme trajanja rada smanjiti za 75%, smanjiti zalil1u
sirovog materijala oko 30%. smanjiti broj personala za 65% '
Zajednickim radom proizvodnlG, konstrukcije i razvoJa moze se
smanjiti broj alata na jednu cetvrtinu, a uz pomoc VAX racunala
i algoritama moguc je rad s cijelim tablama lima. Pojedine pozicije
automatski se rasporeduju uz maksimalno iskoristenje lima Takvadirektno integrirana proizvodnla podrzana racunalom moguca je
samo uz dobro sinhrorllziranu kombinac'iju hardvera (hardware),
sottvera ('seltwa.(e), banke podataka i komunikacijskog sistema za
kontinuirano optimlranje upravljanja proizvodnjom.

Stoje na raspolaganju uredaJi I postrojenja ko)i oblike, tj. njihove

kroJeve od tanl\og lima, felli pomoGu reznoy sistema koji je uprav
Ijan programom preko racunaia. Npr mlkroprocesorski upravljanl
rezni stroj DEL TA 2 (System Schmidlin) pnkazan na donjoj slici
koncipiran je specijalno za krojenje, odnosno oblikovanje odredenih
geometrijskih oblika. Velikim izborom knvullnih programa i istovre
menim izvodenjem cetirilu rezanja postize 5e jednostavno podesa
vanie razlicitim produkcijskim zadacima i velil'i radnJ ucinak Na tal
nacin mogu se rezati dijelovi izvan serijsklh dimenzija u vrlo kratkom
vremenu
Primjenjena terillologija podrzana racunalom omogucava jed nostavno podesavanje stroja novim produkcijskim zadacima pomOGU
nadopunjavanla software
Unosenje podataka ostvarUle se u dijalogu tako sto kompjutor
provJ8rava i "dogovara lesu Ii potrebni podaci ullutar dopustenog
podrucja rada. Naime, nakon dogovora 0 svim potrebnim pod8cima kompjutor izracunava razvijanje oblika koji se zatim reze na
stroju jer se u biblioteci podataka nalaze svi olllici praktienih primjera
izolacijske zastlte koji imaju kodne brojeve, te ih se preko tipki moze
pozvati na ekran kompjutora. Takoder mogu se zadati podaci za neki
drugi oblik, zatim slledeei koji je razlieit od prvoga, sve dok nije
pohranjen u memoriji racuYlala ukupn; radni nalog, dakle cijela narudzba.
Sve radionicke norme (npr. dodaci za spajanje. preklop .) prel ..
Ilodno su pohranjene u memoriji kompjutora i ne uzimaju se u obzir
pri unosenju podataka.
Zatim se otiskuju liste 0 potrebnlm plocama od lima, l)roju pojedlnih
Svi
oblika ukupnom broju, 0 mas; (tezini), vrsti i debljin; lima.
podaci spremljeni su u 2-MB evrstoj memorij; Stroj u radionici
povezan je kabelom za kompjutor i covjek koji posluzuje taj stroj
postavlja na njega limenu ploeu, na tastaturi otipka broj narudzbe
i stroj otpoCinje rezanjem s brzinom 7 do 9 m/rnin.
Proizvodac stroja ima razvijen bogatisoftverSki program koji se je
1I pogonskoj praksi vee potvrdio (28).

Jurgen Schlingenseiepen, CliO/CAM REPORT Nr. 2, 1988, str.

40-47.
Emil Suter Maschinenfabrik AG 5703 Seon/Schweiz
Tel. 064/55 23 55

Telex 981401 suse

Ku,,,........
un

Ich

almalchina
b.to 2

is

,1II'lII

MGle

dalta 2
200

inQ

36.2 Primjeri rjeseni primjenom racunala

110

,I~~-_~~-?" - -_-~j
_I

L["

-I-- - -

~--

--' I

:l

r---

LL

'---

I
I

:
J
--

-,

--

-'---}
"'.
t.r)

~
o

I
.0

co
i"')

",I

!I
Ii
--1-'-

11~

t--O,8/~5

rI
"'"

en

""
en
'"

"I

~l

~F===;---1.

1_-.! /\

.i{i

f----.

OPERACIJA

ZAHVAT

OP,i0

N 1
Poravnati cela na duzinu 110
N 20 ' Zabusi!i sredisnja gnjezda
N 30 - Tokari!i 0 54 na duzinu 20

OP,20

OP,30

OPAO

OPERACI.JA

ZAHVAT

OP,10

N 10 -

Poravnali eela na duzlnu 255

Zabusiti srBdisnjrl O!'ljp.zda
N 30 - To kariti D 117,3-0,1
111:1 UUl:,i1IU 44 (U,J Z,Q bruEenje)
N 40 - Tokari!1 z8kosenje 2/4::;
1\) ?() -

N 10 -

Kopirno iokariti 035,3-0,1

(0,3 za bruSenle)
N 20
Tokariti utor
N 30 - Tokariti 0 54
N 40
Tokariti zakosenje 0,8/45
N 10 - Kopimo iokari!i grubo i zavrsno
(konus 0,3 u plusu za brusenje)
N 20 - Tokari!i Lltor navoja
N 30 - Narezaii navoj M 24
N 10 - BrUSI!i konLlS 1:4
N 20
BrusHi 0 35 h7

OP.20

N 10 - Kopirno tokariti oblikgrubo

i zDvrsno do ouzme 211,5 sa
zakosenJem 1,5/45 i 3145
N 20 - Tokari1! 1I1ore

OP,30

N 10 N 20 -

OPAD

N 10 - Poiirali kugiu 0 69

Vldite sH, 188

201

Narezati navoj M 36 x 3
Bwsiti 0 117 h7

S0 RC-. - 1 - 0 E AS 2, 5 B :
DATABASEVAJA6

0 b J e c 1 Mod e I I n 9

TASK:OBJECT

B 1 N: j-MA 1 N
OBJECT:4-VAL2

6 MAY-87

15:06:46
UN 1 TSMM

D1SPLAYi-NO NAME
V1EW:j-XY

Vidile sIr. 166.

Vidile sIr. 139.

Vidite str. 137.

Vidite str. 163.

202

- -Vidite sIr. 162.

,.

DA TATBASE
.. '-'; -:-1
SDRC" . - 1 - DEAS 258;
ASKnSJECI.

,JI

'-' J e c i
nb

Mod

eli

f\

Vidite str. 163.

~I~-~
I

'________

I
J

l__~I_

--

203

M!\R-87

17CJ031
uN I

J SM~'I

SDRC--I-DEAS 2-58:

Object

Jl-M;\R-8 7

Modei:ng

17:38:05

uN i

0/, T AB/,SE :

Sf1M

TASK :OBJECT
BiN: I-MA IN

OBJECT J-ODREVAl.

----------l
I
I
I

Vidile sIr, 164.

_.. .. _/~ _, ._. J\,

/,/

'\,

/
/

i
._----...- - -

19-MAY-87

SDRC--]-DEAS 2.58:
DATABASE'IAJA6
TASK :OBJECT
8 I Nil-Mil! N
OBJECT 8-CEV i

Object

Model ing

./

/"

'-".

./

"-

'-

\
\

i" '-

/1

DISPl.AY!-NO NAME
VIEW:,-XY

I
I

, ,i

/- -

./

)l
-

/
-(

"

'",,!

Vidile str, 166,

204

12: 31 '23

UN I

r SMfvJ

DATABASE: SDRC--I-DEAS 2.5B:

Object Model ing

TASK:OBJECT
BIN: I-MAl N
OBJECTNO PERMANENT RECORD

31 -MAR- 87

18: I 1 : 51
UN I TSMM

DISPLAY~-NO ~AME

V1EW:I-POG1

Vidile sir. 167.

(--,~~.-"\

/~--.-.--\

~-\

//

;
I
I

Vidile sir. 143

'\

\\

;/

/" .:./ -

205

- - -

--\,

\\

SDRC"-j-DE,AS 2.5B:

OATABASEVAJA6
TASK:OBJECT
81 N; I-MA I N

Object Modeling

6-MAY-87
OlSPLAY~-NO

VlEW"-X~

08 JrC T 6-ST OZEC

is:S7:S0

llNITSMM

NAME

-----------,-----

(
)(

Vidile str, 168,

Zadatiik,

", <' ,:(',

",' ",.'

~:~jji~,~k~:~I,~tdt;r~~~Ttk~~lri~~~cd~ "

9!Qdalacine' ipcipn~cni'pqs:mak.rada,
gotovi;zradakizgledaka6 $to je, pb:idoce~
nona 'i:lvim 'kompjut~rsklmo'!id ,prika-

206

Vijak s maticom - crtano AUTOCAD-om

2. Konstrukclja osnovnih liniJa

1. Crtanje pomocnih limja

--------1

1--]

I.
I
__
~_J

3. Kompletlranje kopiranjem i zrcalnim preslikovanjem

4. Kotiranje

in

..."-

M30

(\j

Vidite str. 1 ('2..

207

50

Vidite sir. 170

208

Vldite str. 183.

~ ~; ~

&

!Sl

....- ...

__ . - --

Cemenlrruno rll kal)cno

globino cemenlocije' 0,6 do 0,8 mm
Irdnosl jedro,

Rm~1000

de 1300 N/mm2

hdolo", HRC",5? do 63

If

rov_

AVTlJHOIILOV '" MOTllRJ!V

_~~

......

..-

~.6.!KI

Z10lko

,-.

...
-

1:1

:::r..

056

5436789
5630987
konsln:i<cijo

--

ZOBNJK
h

5432014
A3 I" , IV',
"

SORe
DATABASE:

VIeW

I-OEAS 4.0:

18-JUN-90

Object Modeling

Tank:
Objoct:

17: 36: 4j
UNITS

TAM MARIBOR

DISPLAY:

: none, noM, nOM

Bin:

OBJECT
9-V1JACNICA

...

none, none, nollliJ

~-)4AIN

Vidite sIr 179.

L -_____________________________________________________JL-________________________

209

....

SPOMENIK POGINULIM BRANITELJIMA

HRVATSKE
Pogiblija tisuta branitelja i zitelja Hrvatske. nije ostavila ravnodusnim mnoge hrvatske umjetnike. pa tako i Josipa Diminita,
akademskog slikara i kipara iz Labina. Njegov prosvjed protiv
rata i zi6cina emocionalno iskazuje 1991. godine kroz autorsku
donacijsku graficku mapu ';ZA MIR U HRVATSKOJ. Ie kroz ovaj
spomen na poginule branilelje Hrvatske.
Umjetnina u akvarelu, predocena crtezom autora Josipa Diminita, ukazivala je na geometrijske oblike (prizme, prizmaticke
segmente, kruzne lukove, kruzne valjke, kruzne stosce, bacvaste oblike, rotacijske i slobodne oblike ... ).
Najprije je izvrsena njihova prostorna interpretacija ertezima
u izometriji i perspektivama, prikladno za modeliranje u CADCAM sustavu INTEGRAPH. Zatinl j8 CAD kUIiSllUklvl u s~et;ifi(
nom dijalogu "Covjek-stroj ostvario potpune prostorne modele
J.llujekla; nJlI'lov konacr"ri ~Jtosl()lIli sklad USlVal ell je ::;udjeluvanjem autora i tima.
Dok se jos spomenicki prijedlog ne realizira, mogute je, pomotu
racunala, popravljati ideju-projek!, optimalizira!i.
.......
Slicni prikazi s kolama (mjerama) predslavljali su detaljizirane
proizvodne crteze, na temelju kojih su izraaeni sastavni dijelovi
umjelnine od vinkuranskog kamena i carrara mramora (u Iri
klesarske radioniee u Istri).

210

SPOMENIK POMORCU
Prijedlog Spomenika pomorcu autora Josipa Diminica zamisljen je u zadani ambijent trga izmedu dviju zgrada gdje je
postupak modeliranja fasada bio deterministieki, dok vizure
kiparskog djela nisu deterministieke, Ie se koloritom i perspektivama dostize (iii ne postize) ugoda. (Predvidena ukupna visina
spomenlka je 8 m.)
Ukupni sadrzaj projekta Gini cjelovilu poelsku sliku onoga s10 bi
spomenik pomorcu trebao znaeiti: radost, likovni trenutak vre-

mena, sveeanost ambijentalnog rjesenja trga i procella grada ..

Najprije, meko je spusten" kiparev 0 b j e c tum u carrara
tkivu, inoxu, bronzanoj pozlati I tamnoplavom granitnom valovlju
usred lrga.
Noena rasvjeta zamislja se u duhu light-showa s usporenim
prekidima, slieno svjetioniku. Plasticnost do granica holograma je
izazov. I najzad, zadovoljstvo pruza pokret, selnja oko dlela
i !iho druzenje s njim

Spomenik pomorcu na trgu izmedu dviju zgrada

No leillelju ullljc:lilikova dozivljald mora, pomoraca

i primorskog kraja oblikovan je slavoluk koji nudi
transparentnost pogleda na more i smora, uklapajuci
se formom u vizuru prostora kojega postaje sastavnl
dlo.
Elementi motlva cine poetske bitnos!i sadrzaja: more, val, obI8k., jedrQ, Qhlllr.i n8 nhilli, rin rtir.p, - (lilleha
simbola pratnje brodova I mornara, slobode, zivota
i Ijepote.
Korak dalje je kolorlt, svjetlost i sjene, teksture i golovo neogranicena igra realnog i imaginarnog.

Spomenik pomoreu u sloDodnom prostoru

211

,_

.... li;~

'~, .. 1ill
-1,.".,./

.f~

'II Jm. uWS

\.

\.

1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1

POGLED S JUGA

Umjetnine interpretirane racunalom

daju i dimenziju tehnologicnosti,
upozoravaju na ostvarivost, ukazuju
i odreBuju obrtnicke tehnike, omogucuju detaljizirane proizvodne crteze ..

POGLED ODOZGO

POGLED SA ZAPADA

POGLED S IsrOKA

Projekt se moze dozivljavati slikom

potonuca broda - pa tako j stradanja
pomoraca, te transformacijom broda u val.
Prizivaju6i kroz povijest osnovne
elemente broda (kao slo je jedro),
dragocjenu Ijepotu Ijudskog izuma,
projekt sugerira razmisljanja 0 zastiti Ijudskog okolisa.

POGLED SA SJEVERA

213

Siobodni oblici: zastava, cvijet, ptica, oblak, jedro, val, obluci;

u prvi mah nastali su kao skice u racunalu, da bi zatim bili
odvojeni od projekta i detaljno gotovo kiparski obradeni.

Ova se dva interpretirana kiparska projekta ponasaju nadovezujuee, ne samo u vizualno-konceptualnom i topickom prepoznavanju, nego i kao problemske zadaee (mislimo na timski postav) kod kojih se mislilo iei od manje slozenih k slozenijim rjesenjima,
Nase istrazivanje postulira hipoteticku ambijentaciju, ono imaginarno kako bi to bilo, kada bi bilo,. ,,
Nama je do traganja, pa tako i ovaj nesvakidasnji pristup umjetnini jest jedna vrsta inventivnog prijedloga, kao simboi, nadasve,
kritickog baratanja, dekodiranja - rekodiranja a I a 10m u vremenu apsolutizacije tehnike, hegemonisticke ponude elektronickog
racunala, ali i (ne samo umjetnicke) k r i z e predocavanja,
Uzgred, projekti su dinamizirani primje1nom racunala i elektronski snimljeni, Ie je omogu6ena komunikacija s umjetninom pom06u
ratunaia.
214

SAZETAK

Kljucne rijeci
Ortogonaino projiciranje
Prostorno predocavanje
Graficko komuniciranje
KOLUDROVIC, C, - KOLUDROVIC-HARBIC, I. - KOLUDROVIC, R,:
Tehnicko crtanje u slici s kompjulorskim aplikacijama
5. preraBeno i dopunjeno izdanje
1. izd, u nakladi BIROTEHNIKE
Birotehnika, Zagreb 1994,
Autorska naklada, Rijeka 1994.
Filozofija autorskog pristupa pociva na shvacanju geneticke primarnosti trodimenzijskog lOra, koji je covjeku vise
zadan negoli dan, tj, postulira se njegovo sustavno voBenje
i razvijanje (ne vidi svatko one sto vidia), i njegovo sto
adekvatnije dvodimenzijsko predstavljanje (u tehnici
i umjetnosti), Pri tome se kompletni rezultat ocituje u potpunoj reverzibilnosti procesa: s jedne strane, bez ostatka
prevoBenje trodimenzionalnog lOra ("predme!a) u dvodimenzijski crtez, koji je sto adekvatniji kreatorovoj zamis/i;
s druge strane, potpuna mogucnost adresata (receptora) da
u sebi reproducira kreatorovu zamisao kao trodimenzijski
vizualni zor.
Djelo sadrzi rjesenja nekih geometrijskih i tehnickih zadataka pomo6u racunala, primjenom programskog paketa
SOLID-DIAD na TEKTRONIX-u, I-DEAS na VAX i HEWLETTPACKARD-u, ISBS na VAX i INTERGRAPH elektronickom
sustavu, Ie dva rijesena kiparska projekta
spomenika
interpretirana na INTERGRAPH elektronickom sustavu,

Ciril KoJudrovic, sveucilisni prof. roBen je 1931. u Stomorskoj na otoku Solti. Nizu gimnaziju pohaaao je u Splitu
i Zadru, a tehnicku skolu u Rijeci. Diplomirao je strojarstvo
i stekao zvanje profesora strojarstva. Predaje Osnove prostornog predocavanja u Odjelu likovne kulture a Graficko
komuniciranje u studiju Fizike i politehnike na Sveucilistu
u Rijeci. Objavio je sest studija (knjiga), sedam radova na
projektima, plakatima, ucilima ... ; trinaest znanstvenih
radova, sedamnaest strucnih radova i izlozbi, tri elaborata
i recenzije, te je interpretirao, pom06u racunala, dva kiparska projekta - spomenika autora Josipa Diminica, akademskog slikara i kipara. Dodijeljena mu je nagrada grada
Rijeke za 1989, godinu za doprinos unapreaenja modela
grafickog komuniciranja. Dobitnik je vise priznanja ABI.
- American Biographical Institute, (North Carolina, USA)
i IBC - International Biographical Centre, (Cambridge, England),
Clan je Hrvatskog drustva za konstruktivnu geometriju
i kompjutorsku grafiku, te Domovinskog old timer kluba
starih brodova hrvatske brodogradnje,
Irena KoludrovicHarbii:, prof. matematike, roBena je 1962.
u Splitu, Interpretirala je i prezentirala osnovne geometrijske konstrukcije, ravninske krivulje i geometrijska tijela.
Koautor je knjige Osnovne vjezbe iz tehnickog crtanja, te
mape grafofolija: Tehnicko crtanje u slici. Radi u Graditeljskoj skoli za industriju i obrt u Rijeci. Suradnik je na
projektu: Graficka komunikacija pomo6u racunala.
Rudolf Koludrovic, dip!. inz., roaen je 1957. u Stomorskoj
na otoku Solti. Diplomirao je strojarstvo na Tehnickom
fakultetu SveuCilista u Rijeci. Koautor je knjige: Plastevi za
izolacijsku zastitu, Osnovne vjezbe iz tehnickog crtanja, te
mape grafofolija: Tehnic!so crtanje u slie!, Radi na projektu:
Inovacije u nastavi pom06u racunala i na projektu: Graficka
komunikacija pomocu racunala.

215

Literatura
21. LUZADDER, W. J.: Innovative Design with an Introduction to Design Graphics, New Jersey, PrenticeHall,1975.
22. NICE, V.: Deskriptivna geometrija I i II, Zagreb, Skolska knjiga, 1980.
23. PAMASKA, G.: 3D - Graphik auf dem PC, Wurzburg,
Vogel-Buchverlag, 1986.
24. SAVELOV, A. A.: Ravninske krivulje, preveo s ruskog
Banko Kucinic i Slavko Hozjan, Zagreb, Skolska
knjiga, 1979.
25. STRUBECKER, K.: Nacrtna geometrija, preveo s njemackog Dominik Palman, Zagreb, Tehnicka knjiga,
1971.
26. THOMAS, T. A.: Technicall Illustration, New York,
McGraw-Hili, 1968.
27. VERKLE, R.: Abwicklungen, K61n - Porz, Verlag H.
Stam GmbH, 1982.
28. ZOZZORA, R.: Engineering Drawing, New York,
McGraw-Hili, 1958.

1. AHLZWEIG, F.-HERMANN, W. K.: Fachzeichnen fOr

Klempner und Dachdecker, Hannover, Verlag Gebruder Janecke, GmbH, 1973.
2. BARTSCHI, A. W.: Linearperspective, 1. Ravensburg,
Otto Maier Verlag, 1976.
3. BERNHARDT, T.: Graphische Datenverarbeii:ung u:
Maschinenbau. CAD/CAM, Dusseldorf, VDI -' Verlag
GmbH,1984.
4. BONBON, B. S.: Angewandte perspektive in Architektur, Bauplanu ng, Konstruktion und Formgestaltung,
Wiesbaden, Bauverlag, 1977.
5. BOWMAN, W. J.: Graficeskoe predstavljenie informacii, preveo s engleskog A. M. Pasutina, Moskva, Mir,
1971
6. DOBLlN, J.: Perspective a new system for designers,
New York, Whitney Publications, 1974
7. EISENBERG, A.: Effective Technical Communications, New York, McGraw - Hill, 1982
8. FARIN, G.: Curves and Surfaces for Computer Aided
Geometric Design, San Diego, Academic Press, 1988.
9. FRANCH, T.-V!ERCK, C.J.: Engineering Drawing for
Students Draftsmen, New York, McGraw-Hili, 1966.
10. GRANT, H. E.: Engineering Drawing with Creative
Design, New York, McGraw-Hili, 1968.
11. HARRINGTON, S.: Computer graphics A Programming Approach, USA, McGraw-Hili, 1987.
12. HOHENBERG, F.: Konstruktivna geometrija u tehnlci,
preveo s njemackog Vilko Nice, Beograd, Graaevinska knjiga, 1966.
13. KOLUDROVIC, C.: Tehnicko crtanje u slici: s osnovnim vjezbama (4. preraaeno i dopunjeno izdanje),
Beograd, Naucna knjiga, 1985.
14. KOLUDROVIC, C.-KOLUDROVIC, R.: Plastevi za izolacijsku zastitu: s kompjutorskim aplikacijama, Zagreb,
Zajedn ica izolatera, 1988.
15. KOLUDROVIC, C.-KOLUDROVIC, I.-KOLUDROVIC, R.:
Osnovne vjezbe iz tehnickog crtanja: s kompjutorskim aplikacijama (9. preraaeno i dopunjeno izdanje),
Rijeka, Autorska naklada, 1990.
16. KOLUDROVIC, C.-KOLUDROVIC, I.-KOLUDROVIC, R.:
Vaje iz tehnicnega risanja: 1, 2: Ljubljana, Tehniska
zalozba Siovenije, 1992.
17. KONIGER, W.: Technisches zeichnen: compact,
MOnchen, Hueber-Halzmann Verlag Munchen, 1974.
18. KUCINIC i dr.; Iz matematickog mozaika, Zagreb,
Skolska knjiga, 1975
19. LASKOWSKI, M.-JOHN, G.: Praktische Blechabwicklungen, Berlin, VEB Verlag Technik, 1978.
20. LOBJOIS. CH.: Cours de tracage de t6leriechaudronnerie, Paris, FOUCHER, 1971 (1) i 1973 (2).

Ostali izvori
29. Arbeitgeberverband
schweizerischer
Maschinen
- und Metal! -lndustriel1er: Lesen Technischer Zeichnungen, Aarau: Verlag fOr Industrie und Handel Sauerlander, Aarau, 1975.
30. BYTE: The Small Systems
31 .... , DIN: Taschenbuch 2, Zeichnungsnormen, BerlinK61n, Beuth Verlag, 1975.
32. CAD/CAM REPORT. Nachricmenmagazin fUr Computer - Graphik.
33. CAD/CAM Zeitschrift fUr Computer - Anwendungen in
der Entwicklung, Konstruktion, Planung und Fertigung.
34. IRON: AGE, Metalworking International
35. KOLUDROVIC, C.-KOLUDROVIC-HARBIC, I.-KOLUDROVIC, R.: Tehnicko crtanje u slici: s kompjutorskim aplikacijama - GRAFOFOLlJE: Rijel,a, autorska
naklada, 1994.
36. MC: Die Mikrocomputer - Zeitschrift
37 ..... , Modern Drafting Practices and Standards
Manual, USA, General electric - engineering services,
1975.
38. ZEICHNEN: Fachzeitschrift fUr aile Bereiche technischen Zeichnefls, Nurnberg, VZT Verlag Zeichnentechnik.
39. Informacije iz proizvodnje, Emil Suster Maschinenfabrik AG, Sean, Schweiz.

216

SPOMENIK
POGINULIM
BRANITELJIMA
HRVATSKE
ObJasnjenje prigodom otkrivanja spomenika
u prostoru Tvornice papira u Rijeci,
29.12.1992. godine.

. :;

.'

'. :
'~~.-

Piramida 1<00 forma komunicira sa zemljom kao temeljnil11

uporistem covjeka, na kojoj i IJ kojoj (:nvjek tj zivot ostavlja svoj
trag. Asocira na sarl\ofag - pocivaliste velikana.
Ovako poetavljeno pimmidn jc simbol empirizma, a postavljena
je kao da i nema realnog dodira sa zemljom.
Ptica kao simbol zivota i slobode zastala je tuzna iznad poginulih, iznad zemlje iz kOje raste novi cvijet, cvijet mladosti, Ijepote
i radosti.
Arhitektonsld stupovi s dva povezana slavoluka cine jedinstvo projekta i navjescuju pobjedu i slobodu.
Dimenzije spomenika
jesu 300 x 300 em.

"Umjetnik nije ponudio insignije rata, vee je preko piramide dao

naznake razloga i vremeflCl nastanka umjetnickog djela.

Cvijeee koje je u projektu predvideno, dodatno ce nas sijecati

poginulih, Ie izazivati cieloviti svecani dozivljaj promatraca.
Uzgred, cijeli se spomenik moze iscilavati i kao kontinuirani tijek
zivota i radanja u vjecnoj korelaciji covjeka tj. zivota sa zemljom.

KOM UTORSKE APUKACIJE

U BRODOGRADIUSTU 3. MAJ U RIJECI
U projektnoj, konstrukcijskoj i izvedbenoj
djelatnosti Brodogradi/ista ,,3. MAJ" u Rijeci primjenjuje se i razvija ISBS (Integrated Ship Building Software).
S obzirom na izrazituslozenost plovila prikazan je detafj procesa projektiranja primjenom elektronickog racunala VAX j INTERGRAPH.

Slika 1.
Prostorni prikaz putni6kog broda

Slika 2.
Prikaz brodskih linija i nekih ureaaja

Slika 3.
Zitani model dijefa trupa broda

Slika 4.
Smjestaj ureaaja

Slika 5.
Kompletno opremljena pumpna stanica

Slika 6.
Prostorni prikaz komunikacijske plattorme za
upravljanje i odrzavanje uredaja.