16

SVE O MALINI
Zahvaljujui povoljnom kemijskom sastavu, plod maline nije samo ukusan ve je hranjiv i ljekovit. U narodnoj
medicini uvrijeeno je miljenje da malina predstavlja
izvrsno voe kod loe probave, premda se koristi i u lijeenju bolesti plua, srca, grla, eluca i usne upljine. Pored toga, novija istraivanja pokazuju da malina predstavlja najbogatiji izvor elagine kiseline koja usporava
rast stanica tumora.
Mladen Karai, dipl. ing.
Malina nakon jagode predstavlja najznaajniju jagodastu
vonu kulturu. Kultivirana maslina nastala je od divlje koja potjee iz Europe i sjeveroistone
Azije, a kultivirana je u 16. stoljeu u Engleskoj. Na domaem
i inozemnom tritu potranja
za malinom svakim danom sve
vie raste ali, na alost, jo uvijek
ni izbliza ne koristimo povoljne
klimatske i zemljine prilike za
njenu proizvodnju. Inae, malina
je vrlo rentabilna vona kultura
iji plodovi zbog svog prijatnog
okusa i ugodne arome predstavljaju izvrsno voe ne samo
za svjeu potronju nego i za
preradu u kompote, demove,
ele, sirupe i sokove. Osim toga,
list maline koristi se i za spravljanje ajeva a poto se radi o medonosnoj biljci, znaajna je i za
pelarstvo.

Posebni zahtjevi

Maline najbolje uspijevaju na

srednje tekom, rahlom i humusnom tlu, blago kisele reakcije.
Ne podnosi zbijena glinasta tla, a

Sadnice maline

na karbonatnim i alkalnim tlima,

zbog pomanjkanja eljeza, esto
oboli od kloroze (listovi poprime
nezdravu ukastu boju). Pored
toga, slabo podnosi i jae zasjenjivanje pa joj za uzgoj najvie
odgovaraju osunana mjesta, po
mogunosti zatiena od vjetra.
U tijeku vegetacije potrebno joj
je 800 mm vodenog taloga s povoljnim rasporedom padalina.
Zbog plitko rasprostranjenog
korijenovog sustava slabo podnosi suu, koja moe osjetno
utjecati na smanjenje prinosa i
kakvou plodova. Poto malina
dosta kasno cvjeta (u mjesecu
svibnju), rijetko je izloena izmrzavanju od kasnih proljetnih
mrazeva. Inae, do izmrzavanja
uglavnom dolazi na poloajima
izloenim udaru hladnih sjevernih vjetrova. Spomenimo jo da
u naoj zemlji plemenite maline
najbolje uspijevaju na 400-800
m, dok se divlja malina susree i
na 1100 m nadmorske visine.

Plodovi maline

s manjim postotkom duika i

naglaenom koliinom fosfora i
kalija. Obrada tla provodi se na
dubinu od 40 cm, nakon ega se
tlo tanjuranjem i frezanjem fino
usitni.

Sadnja maline

Maline, kao i ostalo grmoliko

jagodasto voe, najbolje je saditi
u jesen. Ukoliko smo prinueni
sadnju obaviti tek u proljee, to
moramo uiniti to ranije. U naim krajevima maline se najee

uzgajaju uz kolac i u slobodnom

prostoru bez vezanja, dok se na
zapadu vie prakticira sustav ive
ograde ili palira s upotrebom
naslona. Razmak redova ovisi o
nainu uzgoja, ali najee iznosi 3 m izmeu redova, odnosno
0,5 m u redu. Na ovaj nain po
dulumu moemo zasaditi oko
660 sadnica. Za sadnju se koriste
jednogodinji izdanci koji imaju
razvijen i dobro odrvenjen nadzemni dio. Maline sadimo u pripremljene brazde dubine 10-15

Priprema tla za
podizanje malinjaka

Prije sadnje malina potrebno

je provesti odgovarajuu pripremu i gnojidbu tla, od ega e
u najveoj mjeri ovisiti i visina
priroda, odnosno, kakvoa proizvodnje. Priprema obuhvaa ienje tla od kamenja, ila i viegodinjih korova. Ukoliko je tlo
neravno, potrebno je obaviti njegovo ravnanje kako bi se kasnije
obrada tla mogla lake provoditi.
Nakon ovih operacija pristupa se
gnojidbi koja se obavlja stajskim
i mineralnim gnojivima. Stajski
gnoj se unosi u koliini od 3000
kg/1000 m2, a mineralna gnojiva
u koliini od 100 kg/1000 m2, s
tim da odaberemo NPK gnojiva

Zreli plodovi maline

B R O J 5 5 O U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

17
cm i to na dubinu na kojoj su bile
u matinjaku ili pak 3-4 cm dublje. Potom oko korijena stavljamo sloj sitne zemlje koju lagano
nagazimo. Ukoliko u osnovnoj
obradi nismo obavili gnojenje
stajskim gnojem, moemo na
nagaenu zemlju dodati 1-2 kg
dobro zgorjelog stajnjaka te preko njega tanak sloj zemlje koji
opet lagano nagazimo vodei
rauna da ne otetimo sadnicu.
Na kraju, osim obilnog zalijevanja provodimo skraivanje izdanaka na duljinu od 20 cm iznad
tla, ime je sadnja zavrena.

Njega i berba maline

U naim krajevima malinu je

potrebno gnojiti u dva navrata:
tijekom jeseni i rano s proljea.
Stajnjakom se gnoji svake tree
godine i to s 3000 kg na 1000
m2, a kompleksnim mineralnim
gnojivima svake jeseni u koliini od 65-70 kg po dulumu. Proljetno se pak gnojenje obavlja
rano i to ve koncem veljae u
iju svrhu koristimo KAN u koliini od 20 kg na 1000 m2. Osim
toga, u proljee treba obaviti
i rezidbu koja podrazumijeva

B R O J 5 5 O U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

Zreli plodovi se beru rano ujutro

uklanjanje starih izdanaka koji

su donijeli rod i to rezanjem do
osnove. U istom terminu provodi se i prorjeivanje izdanaka vodei rauna da na svakih
10 cm ostane po jedan. S druge
strane, period zrelosti maline

poinje u drugoj godini nakon

sadnje i traje obino 12 godina.
A zbog velike osjetljivosti malina berbu je potrebno dobro
organizirati. Berba se provodi
rano ujutro a nipoto za velikih
vruina. U pravilu, plodovi se

beru tek kada su potpuno crveni, odnosno kada se lagano

odvajaju od peteljke. Poto su
plodovi maline podloni brzom
kvarenju, nuno ih je u to kraem vremenskom razdoblju otpremiti na trite.