Opi pregled rjeenja i

hidrotehnikih graevina
Potrebe koritenja voda i zatita od voda prvenstveno se rjeavaju
izgradnjom hidrotehnikih graevina, a zatita voda rjeava se nizom
mjera i aktivnosti u drutvu i dijelom izgradnjom hidrotehnikih
graevina (ureaji za proiavanje voda).

Obzirom na stalan rast potreba u

odnosu na vode, te ograniene
koliine i razliitu kvalitetu vode,
danas se u pravilu primjenjuju
vienamjenska rjeenja, kojima se
zadovoljavaju sve potrebe, koje je
mogue zadovoljiti planiranom
primjenom takvog rjeenja.

Jedna od najire koritenih graevina je akumulacija.

F-ja akumulacija?
Gdje se izvode? Rezervoari?
F-ja retencija ? Razlika: samo u vrijeme poplavnih voda i njihovo isputanje
u vodotok nakon prolaska velikih voda. Obje se graevine ostvaruju
izgradnjom brana s odgovarajuim ureajima i opremom.

Brane i ustave opremljene su odgovarajuim graevinama i opremom kojom se

omoguuje ostvarenje svrhe tih graevina (preljevi, ispusti, hidromehanika
oprema).
Slinih su svojstava i nasipi, koji se koriste za spreavanje plavljenja branjenih
povrina. U sklopu nasipa se takoer ugrauju odgovarajue graevine (na pr.
epovi i sl).

 Voda se od mjesta zahvata do mjesta koritenja dovodi provodnicima, koji

se koriste i za distribuciju vode na mjestu koritenja, te za odvod vode
natrag u prirodu.
Provodnici se prvenstveno razlikuju prema konstrukciji, te ih u tom sluaju
dijelimo na kanale, tunele i cjevovode.
Uz kanale za odvodnju (dreniranje) vika vode iz tala koriste se podzemne
drenae. Na provodnicima se izvode odgovarajue graevine i ugrauje
prema potrebi oprema.
.

 U sklopu ureenja vodotoka i zatite od fluvijalne erozije

koriste se regulacijske i obalne graevine, bujine
pregrade, hidrotehnike stepenice i ostale graevine
ureenja sliva

PODLOGE ZA PROJEKTIRANJE HIDROTEHNIKIH GRAEVINA

U cilju pripreme, izvedbe i koritenja hidrotehnikih sistema i graevina koje
ih ine neophodno je poznavanje :
odgovarajuih karakteristika drutva (element ovjek u sistemskom prikazu odnosa
ovjek-voda),
prirode i postojeih i
planiranih zahvata (umjetne prirode dijela koji je nastao ili se oekuje da e se
ostvariti djelovanjem ovjeka).

Ta znanja su polazita ili

podloge za ostvarenje
hidrotehnikih
graevina.

Priroda
Priroda se moe prouavati kroz njenu grau (strukturu) i
procese koji su u njoj prisutni, te procese (djelovanje) u
odnosu na ovjeka (drutvo) i umjetnu (izgraenu) prirodu.
Procesi se sagledavaju u vremenu, te moemo razlikovati
zbivanja koja se ostvaruju u nama vidljivim vremenskim
jedinicama (deseci, stotinjak godina i manje), i zbivanja koja se
ostvaruju u dugim vremenskim jedinicama (stotine tisua i
milijuni godina) i s naeg dananjeg stajalita i stajalita
planiranih zahvata ne razmatraju se kao procesi.

Raspoloiva dokumentacija
Polazita ili podloge prvenstveno ine raspoloivi i dostupni
materijali, koji se obrauju i pohranjuju u razliitim
slubama i institucijama.
Na primjer osnovni podaci o drutvu i stanju drutva
nalaze se u Zavodu za statistiku.
U Geodetskoj upravi nalazi se sav osnovni kartografski
materijal.
Osnovni meteoroloki i hidroloki podaci nalaze se u
Hidrometeorolokom zavodu (HMZ).
Katastar geolokih, hidrogeolokih i slinih istraivanja nalazi
se u Geolokom institutu.
Nadlena Ministarstva

Dopunska istraivanja....
Raspoloivi i dostupni materijali u pravilu nisu za konkretne
zahvate dovoljni, te se u prvom koraku provode dopunske
obrade i studije (ocjena raspoloivih i dostupnih podloga).
Najee je potreban i slijedei korak (kod veih je zahvata taj
korak u pavilu potreban) u kojem se na osnovi programa, koji
izrauje projektant, provode dopunska istraivanja u
prirodi, laboratoriju i modeliranjem (matematiki i fizikalni
modeli).
to je zahvat sloeniji i priprema je podloga sloenija, potreban
je vei opseg istraivanja, istraivanja su sloenija, te je potrebno
vie vremena i sredstava. Takve detaljne podloge (a tih je kod HG
veina) moraju se posebno naruiti, uz znaajno plaanje, a za
to projektant treba napraviti program ureenja postojeih
podataka ili program istraivanja nedostajuih podataka.

 Svaki zahvat u prirodi, pa tako i hidrotehnike graevine, moe se izvesti samo

u skladu s dokumentima prostornog ureenja, koji ine jednu od osnovnih
podloga, i koji se mogu mijenjati i prilagoavati novim spoznajama i
potrebama.

Za svaku razinu razrade rjeenja od studije, idejnog rjeenja,

idejnog, glavnog i izvedbenog projekta pripemaju se i koriste
odgovarajue
podloge.
Dio podloga zadovoljava i na osnovnoj razini (planovi razvoja i sl)
dok se vei dio podloga mora posebno pripremati i obraditi.
Na primjer, meteoroloke i hidroloke podloge u pravilu je potrebno
posebno obraditi, a ponekad su potrebna i posebna i naknadna
mjerenja (pogotovo kod velilkih zahvata kod kojih priprema traje vei broj
godina).
U pravilu se mora detaljno snimati teren u podruju zahvata. Takoer se u
pravilu moraju provesti i geomehanika istraivanja u podruju zahvata.
Ovisno o veliini zahvata i utjecaju na okoli pribavljaju se i obrauju i
druge podloge.

 U procesu pripreme izgradnje i poetka koritenja vano je istaknuti

tri osnovna koraka u kojima se od nadlenih institucija ishode
odreene dozvole.

Urbanistika saglasnost, kojom se utvruju uvjeti pod kojim se

dozvoljava izvedba zahvata. Kao jedna od podloga za
izdavanje lokacijske dozvole izrauje se idejni projekat
planiranog zahvata, te provodi procjena utjecaja na okoli. Dio
ove saglasnosti su i vodnogospodarski uvjeti.
Graevinskom dozvolom, koja se izdaje na osnovi glavnog projekta,
potvruje se da je rjeenje izraeno u skladu s lokacijskom
dozvolom i da se moe pristupiti graenju. Sastavni dio je i
vodnogospodarska saglasnost.
Upotrebna dozvola se izdaje nakon potpune izgradnje i
pripremljenosti zahvata za koritenje, a prije poetka koritenja.
Njom se utvruje da je zahvat izveden u skladu s graevinskom
dozvolom i da je prikladan za upotrebu.

 Kao i kod svakog zahvata u prirodi tako i kod planiranja,

izgradnje i koritenja hidrotehnikih sistema nuno je poznavanje i
primjena pozitivnih (vaeih) propisa, kojima se utvruje pod kojim
uvjetima i na osnovi koje se dokumentacije moe zapoeti gradnja i
koristiti izvedeno rjeenje.
Jedan od osnovnih dokumenata koji utvruje namjenu prostora i
uvjete njegovog koritenja je plansko-prostorna dokumentacija. U
sluaju da planirani hidrotehniki zahvati nisu utemeljeni u
prostorno-planskoj (PP) dokumentaciji neophodno je pokrenuti
postupak izmjene i dopune te dokumenatcije kao dio u rjeavanju
problema zadovoljenja potreba.
Neki od relevantnih dokumenata prostornog ureenja realiziraju se
na dravnoj/entitetskoj razini:
Strategija razvoja
Prostorni planovi
Strategija upravljanja vodama

13

Podloge:

14

Prikaz vodotoka

Da bi se vodotoci mogli izuavati---------?

Poznavanje , Podjela vodotoka:
Po mjestu nastanka (one koje istiu iz jezera, iz podzemlja, topljenjem gleera)
Prema hidraulikim karakteristikama (bujine, planinske i ravniarske rijeke)
Sa geolokog aspekta (mlade, zrele i stare vodotoke)

Slivno podruje
15

Topografski/Orografski sliv
Hidroloki/Geoloki sliv
Vododjelnica

16

17

18

19

20

Voda
Voda predstavlja osnovni medij kojim se bavi hidrotehnika praksa, te je
posebno znaajno poznavanje svojstava vode i njene pojave u prirodi.
Nama je dostupna povrinska i podzemna voda, nae potrebe se zadovoljavaju
u rjeavanju odnosa s tom vodom pa su potrebna znanja o tim vodama.
Osnovno je poznavanje koliine i kvalitete vode u prostoru i vremenu. Budui da je
proces kretanja vode u prirodi vrlo intenzivan i da se stanje voda praktino mijenja iz
trenutka u trenutak neophodno je stalno promatranje stanja vode.

Povrinske vode (osnovni podaci)

Vodostaji
Protoci
Nanos
Pojava leda
Temperatura vode
Fiziko-kemijsko-bioloka svojstva

Podzemne vode
Vodostaji
Kvalitet voda
Smjerovi kretanja

 Kod rjeavanja problema povrinske i urbane odvodnje

osnovna su hidroloka podloga JTP krivulje (Jaina,Ttrajanje i
Povratno razdoblje) -JTP krivulja (u struci tradicionalno ITP
krivulje) pokazuju kolika e biti jaina oborine u [mm/h] ako se
desi kia povratnog razdoblja PR [god] koja traje t[h].

Oblik zemljita

Pri svakom zahvatu neophodno

je poznavanje oblika terena
(konfiguracije), koja se prikazuje kartama razliitih mjerila. To je podruje
geodezije (izmjere zemljita). Pri radu koriste se "karte" malog mjerila
za osnovnu orijentaciju u prostoru pa sve do detaljnih "planova"
krupnog mjerila. Karte se izrauju na dravnoj razini za javno
koritenje, a planovi se za potrebe projektiranja snimaju i izrauju po
narudbi.
Geodetske karte slue za smjetaj HG na teren u vidu preglednih
situacija. Tlocrti velikih HG rade se na geodetskim kartama, a malih na
geodetskim planovima. Slijedea namjena geodetskih podloga je za
hidroloke, hidraulike i geotehnike proraune, kao na primjer: definiranje
slivnog podruja, proticajni profili vodotoka i profili terena.

Sve digitalne karte su geokodirane; t.j. prikazane u geodetskim

koordinatama.

 Na katastarskim planovima (na kojima se ne prikazuje oblik terena) prikazuju se

vlasniki odnosi pomou katastarskih estica zemljita i ucrtanih postojeih
graevina. Oni slue zato da bi se na njima nacrtale budue graevine.
Takav prikaz obavezan je stoga da bi se kod ishoenja lokacijske i graevne
dozvole moglo provjeriti da li postoji pravo graenja (vlasnitvo, koncesija
ili slunost) na katastarskim esticama koje zahvaa namjeravana gradnja.

 Te se podloge utvruju geolokim i geotehnikim istranim

radovima. Istrani radovi u tlu uvijek su obvezni ako se
graevina temelji na koherentnom i/ili nekoherentnom tlu.
Istrani radovi u stijeni su potrebni za temeljenje velikih i
tekih graevina neposredno na stijeni, dok se za male
graevine obino pretpostavlja da je stijena dovoljno
nosiva pa posebni istrani radovi obino nisu potrebni.

Primjer nekoherentnog tla - na

slici je prikazan ljunak

Primjer koherentnog tla - na slici je

prikazana glina

 Terenski istrani radovi obavljaju se strunim pregledom terena i

pomou istranih buotina i istranih jama. Iz njih se uzimaju uzorci
tla (poremeeni i/ili neporemeeni), ali se u njima mogu vriti i
terenski pokusi (SPT, krilna sonda, statika penetracija i mnogi drugi)
za definiranje geomehanikih zkarakteristika tla. Osim toga radi se i
terenska klasifikacija tla.
Laboratorijski istrani radove obavljaju se u geotehnikom
laboratoriju na uzorcima uzetim tokom terenskih istranih radova.
Iz poremeenih nekoherentnih uzoraka mogu se nainiti:
zapreminska teina suha i uronjena, prirodna vlanost,
granulometrijska krivulja. Na poremeenim koherentnim uzorcima
mogu se ispitati jo i aterbergove granice te izvriti direktno
smicanje.
Na neporemeenim koherentnim uzorcima moe se ispitati
aksijalna i triaksijalna vrstoa u dreniranim ili
nedreniranim
uvjetima. Ovo u standardana ispitivanja, ali
rade se i druga.

 Posebnost hidrotehnikih graevina su hidrogeoloke podloge. Trae se kod graevina

za zahvat vode (obnovljive i neobnovljive rezerve, rasprostiranje u podzemlju, kakvoa,
propusnost tla, brzine kretanja) i kod graevina za spremanje vode na tlu kao to su
akumulacije (vododrivost tla, ponori, jame i pilje).
Za hidrogeoloke podloge mogu posluiti gore navedeni istrani radovi koji se u
posebnim sluajevima mogu dopuniti mjerenjem tlaka podzemne vode pomou
pijezometara te ispitivanjem propusnosti tla ili stijena probnim crpljenjem ili
ubacivanjem vode u posebne buotine.

estina rua vjetrova

Primjer projekta regionalnog vodovoda

Plava voda
Primjer klizita
Podloge
Istraivanja
projekat