Pozdrav svima.

Mi smo uenici O Bristovi i danas smo tu da Vas upoznamo sa problemom

preruenim u povlasticu i neizostavan dio ivota. Rije je o tehnologiji, a naa tema glasi
TEHNOLOGIJA BUDUNOST ILI PROPAST KOMUNIKACIJE. Ja sam Ajla, a ovo je moja
kolegica Mejra.
Razmiljali smo da ovo izlaganje krenemo nizom nula i jedinica, binarno, onako kako
svakodnevno komuniciramo sa naim raunarom, mobitelom ili tabletom. Zakljuili smo da
bi to izlaganje trajalo predugo, a Vi koji ovo sluate ne bi dobili apsolutno nikakvu
informaciju. I tu smo se uhvatili u kotac sa naim problemom. Koliko je potpuna informacija,
kao sr komunikacije, koju prenosimo preko ice u odnosu na informaciju prenesenu kroz
komunikaciju licem-u-lice.
No, da bismo govorili o ovom problemu, moramo prvo definisati pojmove o kojima
govorimo: tehnologija i komunikacija.
Tehnologija je rije grkog porijekla nastala od dvije rijei:
Tehne= vjetina i umjetnost
Logos= Nauka
Kada se govori o tehnologiji, obino se misli na informacije, opremu, tehnike i procese kojie
se upotrebljavaju kako bi se neki ulaz preoblikovao u odreeni izlaz. Dakle, tehnologija je
svaki napredak u drutvu koji ima za cilj poboljanje i olakanje obavljanja svakodnevnih
radnji ija se koristnost odreuje kontinuiranom upotrebom.
Komunikacija je proces razmjene informacija preko dogovorenog sistema. Komunikacije ne
bi bila potpuna bez dva dijela to jest verbalne i neverbalne komunikacije. Iako se sr
informacije prenese preko verbalnog dijela komunikacije, ona nije potpuna bez facijalne
ekspresije, mimike i sveopeg FACE-TO-FACE osjeaja.
Tehnologija je, eljeli mi to priznati ili ne, u potpunosti revolucionarizirala komunikaciju. Bilo
bi pogreno rei da se dogodila evolucija jer to bi podrazumijevalo svojevrstan napredak i
boljitak koji se ipak nisu dogodili. Komunikacija je omasovljena, prevladane su dimenzije
prostora i vremena i samo nekoliko sekundi potrebno vam je da kontaktirate nekoga na
drugom kraju kugle zemaljske. To je sasvim oekivano sa sobom donijelo i probleme u
komunikaciji i u samoj koliini informacija koju primamo i koju je praktiki nemogue
obraditi.
Kompjuteri i mobilni telefoni ne samo da u nekim stvarima olakavaju ivot i mogu da
potpomognu i komunikaciju, ve postaju i itav svijet za sebe sve je vie onih koji se,
polako, ali neupitno, sele u virtuelni svijet.
Djeca se sve slabije drue, a kola im je za sada jedino mjesto gde mogu normalno da se
razvijaju, a kako godine odmiu i to se ubrzano mjenja.
Mi smo se pozabavili ovom problematikom i na nasem portfoliju predstavili fotografije na
kojima su zabiljeene neverovatne situacije, koje deluju u isto vreme i komino i tuno.

I dok su maliani nekada jedva ekali da zavre sa pisanjem zadataka i istre u oblinji park da
se drue sa vrnjacima i smiljaju naine da se dobro zabave, danas je sjedenje ispred ekrana
uz ispijanje gaziranih sokova i konzumiranje hamburgera, postala svakodnevica.

Veina ljudi sa prijateljima sve vie komunicira putem telefona i poruka, a i ukoliko se sretnu
uivo, neka vrsta otuenosti je prisutna.
Ne moe da protekne ni jedan razgovor, a da se ne zaviri u tablet ili telefon.
Opsjednutost drutvenim mreama je zabrinjavajua i sve vie ljudi na neki nain gubi
identitet.
U svijetu i kod nas sve je ea zavisnost od drutvenih mrea, prij svega od Fejsbuka.
Strunjaci upozoravaju da je neposredna komunikacija nezamjenljiva!
Najnovije istraivanje u Njemakoj pokazuje da je ljudima zanimljivije pregledavati Facebook
i Twitter nego provoditi vrijeme sa voljenom osobom ili pak puiti cigarete. Prema studiji
sveuilita iz Chicaga, koja je sedmicu dana provoena na podruju Njemake, ispostavlja se
da je najtee odoljeti pregledavanju drutvenih mrea, pa ak i kad osoba moe provoditi
vrijeme sa svojim partnerom ili raditi nesto potpuno drugo.