Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Seminarski rad iz modula:

Trite u agrobiznisu

Tema: Narane

Izradili: op Tajana
Lackovi Matija
Petkovi Anamaria
Solina Antonija

Sadraj

1.Uvod i cilj....................................................................................................................3
1.1.

Openito o naranama.....................................................................................3

1.1.1.

Vrste narani.............................................................................................2

1.1.2.

Koristi od narane.....................................................................................3

2. Metodologija...........................................................................................................4
3. Svjetsko trite..........................................................................................................5
3.1. Proizvodnja.........................................................................................................5
3.2. Najvei uvoznici..................................................................................................6
3.3. Najvei izvoznici..................................................................................................7
4.Domae trite...........................................................................................................9
4.1.Stanje na tritu...................................................................................................9
4.2.Proizvodnja..........................................................................................................9
4.3.Vanjsko-trgovinska bilanca.................................................................................11
4.4.to donosi ulazak u EU?....................................................................................11
5. Obiljeja potranje...................................................................................................13
6. Postojea ponuda i kretanje cijena u promatranom razdoblju Zagreb...............14
7. Rezultat ekspertnog intervjua..................................................................................15
8. Swot analiza............................................................................................................17
9. Zakljuak.................................................................................................................19
10. Literatura...............................................................................................................19

1.Uvod i cilj
Kao temu naeg seminarskog rada, izabrali smo narane. Razlog zbog kojeg smo
uope odluili raditi seminar na tu temu jest taj to je to sezonsko voe koje je
pristupano svima i svi ga volimo.

1.1. Openito o naranama

Narana je biljka suptropskog podrijetla. Moe ivjeti ak 500 godina te ima vrlo
ukusan i soan plod. Uzgaja se u regijama sa toplom klimom kao to je Sredozemlje,
Afrika, Kalifornija. Rije narana dolazi iz sanskritske rijei nraga, to
znai naranino drvo.
Biljka je koja ima bijele cvjetove i okruglo voe. Kora je ukasto crvenkaste boje.
Prije nego procvatu, narane su zelene boje sa izuzetkom u jugoistonoj Aziji gdje su
zelene sa naranastom unutranjosti. Narana je citrusno voe. Smatra se da je
najplodnije voe nakon groa i banana jer narana moe roditi i do 1000 plodova.
Puna je ranjivi tvari i zbog toga se smatra vrlo vanom vokom kuanstva.

Koliina
Hranjive tvari

Energetska vrijednost

63 k

Bjelanevine

1,

Ugljikoidrati

15,

Masti

0,

Dijetalna vlakna

4,

Voda

82,

Triptofan

0,0

Treonin

0,0

Izoleucin

0,0

Leucin

0,0

Lizin

0,0

Metionin

0,0

Cistin

0,0

Fenilalanin

0,0

Tirozin

0,0

Valin

0,0

Arginin

0,0

Histidin

0,0

Zasiene masne kiseline

0,0

Mononezasiene masne kiseline

0,0

Polinezasiene masne kiseline

0,0

Vitamin A

250

Tiamin

0,1

Riboflavin

0,05

Niacin

0,5

Vitamin B6

0,09

Folati

30 m

Pantotenska kiselina

0,33

Vitamin C

71

Kalcij

70

Bakar

0,06

eljezo

0,8

Magnezij

14

Fosfor

22

Kalij

196

Cink

0,11

Selen

0,7 m

Izvor: Wikipedia (ttp://r.wikipedia.org/)

1.1.1.Vrste narani

Postoji kisela narana koja se esto koristi za proizvodnju marmelade i likera,

a isto tako se koristi i u farmaceutskoj tenologiji. Uzgaja se u podruju tropske i
suptropske klime (Kina i Indija). esto se moe nai u kubanskoj kuinji gdje se
koristi kao marinada za meso.
3

Velika narana je nastala mutacijom u jednom vonjaku u Brazilu. Cvjetovi

velike narane nalikuju ljudskom pupku.
Narana valencija je vrsta koju je stvorio kalifornijski agronom na svom imanju
Santa Ana. Ova vrsta narani je jedina koja raste u vrijeme ljeta. Prvenstveni razlog
uzgoja ovi narani je za proizvodnju soka.
Crvena narana je crvene boje jer sadri pigment antocijanin. Smatra se da je
ibrid mandarine i grejpa. Okus joj je gorak, a nema ni kotica. Sok crvene narane
se koristi za pravljenje koktela.
Bergamot narana je malen, krukoliki mirisni agrum. Uzgaja se u Italiji, Brazlu
i SAD-u, a porijeklo vue iz Francuske. Raste na malom drvetu u proljee. Njegova
esencijalna ulja se koriste u aromaterapiji za pripremu parfema.
Jaffa je vrsta narane koja raste u Izraelu i suptropskoj regiji. Okus joj je sladak i jako
lijepo mirii. Svijetle je kore i sazrijeva u proljee. Jaffa keksi su dobili ime po ovoj
vrsti narane.

1.1.2.Koristi od narane

Od narani imamo velike koristi. Osueni cvjetovi narane se koriste za

kuanje aja, drvo se koristi kao rapica za nokte, ueerena kora se dodaje
kolaima. U Dalmaciji se od naranine kore radi desert arancini. Isto tako se koristi i
za pripremu razni jela, pravljenje parfema, proizvonju kozmetiki preparata.
Sok od narane je sok koji se najee koristi i iji je najvei proizvoa Brazil.
Gotovo 90% narani se prerauje u sok koji je izvor vitamina C, kalija, folne kiseline i
flavonoida. Dobar je za zdravlje, ali se ne smije piti na prazan eludac jer izaziva
eluane tegobe.
Jaffa keksi su proizvod u kojem se nalazi naranin ele. Vjerojatno i je stvorio
Jon Langlands 1927. godine koji je tada bio vlasnik tvrtke McVitie.
Eterino ulje je isto tako jedan od proizvoda koje moemo proizvesti od
narani. Moemo ga dobiti na tri naina: tjenjenjem iz svjei plodova, parnom
destilacijom iz svjeeg usploa i destilacijom nusprodukta. Naranino usploe sadri
1,5 2% eterinog ulja. Djeluje fungicidno i baktericidno i tonizira rad srca.
Ljekovita svojstva su takoer poznata za naranu. Narana ima mnogo
fitokemikalija, koje djeluju kao antioksidansi i pomau uklanjanju stanica karcinoma.
Poboljava rad probavnog sustava, odlino djeluje protiv alergija,upala i virusa,
pomae radu imunolokog sustava te mnoga druga.

2. Metodologija
to se tie literature, u naem seminaru smo koristili Internet podatka zbog toga
to u knjigama su stvari poprilino zastarjele. Internet je dostupan svima i sve novije
informacije su dostupne, dok su u knjigama informacije stare i preko 10 godina.
Prvenstveno smo se koristili slubenim stranicama kao to su Eurostat koji se bavi
statistikim podacima u Europi. Naravno ta nam je stranica vrlo dobro dola oko
podataka u svjetskoj proizvodnji, tonije europskoj. Stranica koju smo isto tako
koristili je Faostat, organizacija za ranu i poljoprivredu Ujedinjeni naroda. Faostat
je isto tako pun statistiki podataka i informacija i proizvodnji, uvozu, izvozu te
ostalim. Hrvatska gospodarska komora je jo jedna stranica koja nam je jako
pomogla kada smo traili podatke o proizvodnji u Hrvatskoj, uvozu i izvozu iz
Hrvatske i slino. Stranica koja se takoer nala na naem popisu literature je
Wikipedia od kuda smo izvukli openit podatke o naranama.

Cijene narana smo pratili u razdoblju od 9 tjedana, a to je od 06.11.2012. godine

do 02.01.2013. godine. Kretanje cijena smo pratili na tri mjesta, a to su: Konzum,
Metro i trnica. Temeljem podataka moemo vidjeti kako u ovim zimskim mjesecima
je cijena narane bila relativno niska i povoljna. Naravno, u zadnji nekoliko godina je
cijena narani narasla u odnosu na prosjek. Moemo uoiti kako se cijene kroz ovi
mjesec i pol koliko smo mi promatrali nisu bitno mijenjale, razlike su tek u 1 kn/kg do
2 kn/kg. Isto tako je uoljivo da je na trnici cijena narani neto via u odnosu na
Konzum i Metro.
Obavili smo intervju sa djelatnikom iz tvrtke Gomolava d.d. sa sjeditem u
Zagrebu. Nekoliko pitanja smo postavili gospodinu Kristijanu komercijalistu navedene
tvrtke. Gospodin Kristijan nam je izaao u susret te nam putem e-maila odgovorio na
pitanja iz razloga to ima mnogo obaveza te nije bio u stanju nas primiti ovi dana.
Makar je intervju proveden putem e-maila, saznali smo najvanija pitanja oko
trenutnog stanja na tritu narana.

3. Svjetsko trite
Svjetska proizvodnja narane orijentirana je na tropsko i suptropsko podruje.
Plod narane vrlo je pogodan za preradu u sokove i marmelade. Nusproizvodi
preradbene industrije upotrebljavaju se u proizvodnju slatki ulja, sueni kora te
naposljetku u stonoj industriji.
Kako su uvjeti proizvodnje ogranieni na gore navedeni teritorij, ne udi
injenica da su glavni svjetski proizvoai narane Brazil, Sjedinjene Amerike
Drave (Kalifornija i Florida), Indija Meksiko te Kina iz koje i potjee ovo voe, pa
stoga ponekada nosi i ime Kineska jabuka.

3.1. Proizvodnja
Tablica prikazuje podatke o proizvodnji 24 zemalje. Podatci su prikazani silaznim
smjerom od najveeg prema manjem prema 2010. godini u tonama.
Zemlja
2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

Brazil

16 983 200 18 530 600 16 917 600 18 313 700 17 853 400 18 032 300 18 685 000 18 538 100 17 618 500 19 112 300

SAD

11 086 700 11 225 500 10 473 500 11 677 300 8 393 270

8 166 480

6 917 290

9 140 790

8 280 780

7 478 830

Indija

2 574 700

2 870 500

1 921 900

3 263 200 3 314 000

3 437 400

4 266 900

4 860 300

5 201 350

6 268 100

Meksiko

4 034 900

4 020 000

3 846 000

3 977 000 4 112 710

4 156 910

4 248 720

4 306 630

4 193 480

4 051 630

Kina

1 487 609

1 643 471

2 013 135

2 332 839

2 740 927

3 075 075

3 689 310

4 191 045

4 864 959

5 003 289

panjolska 2 898 380

2 963 060

3 052 180

2 767 150

2 376 230

3 397 010

2 740 280

3 410 290

2 617 700

3 120 000

Italija

1 723 900

1 723 630

1 733 680

2 105 050

2 261 400

2 346 070

2 527 500

2 166 900

2 421 280

2 393 660

Egipat

1 696 290

1 808 580

1 767 710

1 850 030

1 789 000

2 120 050

2 054 630

2 138 430

2 372 260

2 401 020

Iran

1 878 550

1 880 000

1 890 000

2 129 470

2 253 210

2 400 000

2 500 000

2 619 740

2 000 000

1 502 820

691 433

968 132

1 441 680

2 071 080

2 214 020

2 565 540

2 625 880

2 467 630

2 131 770

2 032 670

Indonezija

Turska

1 250 000

1 250 000

1 250 000

1 300 000

1 445 000

1 535 810

1 426 970

1 427 160

1 689 920

1 710 500

Pakistan

1 281 000

1 190 000

1 232 000

1 360 600

1 721 000

1 720 870

1 030 730

1 606 150

1 492 400

1 542 100

JAR

1 293 500

1 306 780

1 410 460

1 197 910

1 246 450

1 334 410

1 410 290

1 522 450

1 369 470

1 415 090

Grka

1 112 310

1 193 000

951 892

698 294

936 094

899 122

815 668

802 000

800 000

770 000

Argentina

918 000

766 854

687 346

770 000

885 781

990 000

800 000

942 541

898 732

833 486

Moroko

708 000

723 100

821 600

719 300

835 000

788 200

711 500

732 400

715 000

849 197

Vijetnam

427 700

435 300

497 300

540 500

601 300

623 000

654 700

678 600

693 500

729 400

Sirija

464 894

427 148

398 800

495 500

452 600

554 100

602 930

657 700

689 751

668 900

Alir

327 083

362 490

389 372

417 150

435 236

474 453

490 915

502 991

626 091

740 000

Australija

550 200

450 509

599 484

395 164

498 112

507 233

470 673

409 273

347 724

391 343

Gana

300 000

329 656

336 860

400 000

500 000

470 000

480 000

550 000

560 000

556 100

Kostarika

436 564

367 000

367 000

447 168

382 704

448 800

424 000

278 000

350 000

312 000

Venezuela

456 495

341 645

333 272

374 419

374 417

377 881

389 842

382 561

380 000

400 000

Kuba

608 000

296 612

492 200

495 000

389 469

178 357

302 800

200 400

261 000

178 263

Izvor: Statistiki odjel FAOSTAT-a za poljoprivredu i ranu Ujedinjeni naroda (FAO)

www.faostat.fao.org

Iz tablice je vidljiv trend poveanja proizvodnje narane u Brazilu, Indiji, Kini,

Egiptu, stagnaciju u Meksiku, Italiji, te smanjenje u SAD-u (razlog loiji vremenski
uvjeti), Grkoj, Australiji i na Kubi.

Proizvodnja u $ i tonama
Proizvodnja ( u 1000 $)

Proizvodnja (u tonama)

18101700

7477920
5966400

5003289

3498298
1445167

1153054

SAD

Indija

Brazil

966925
Kina

4051630
783009
Meksiko

3120000
602965
panjolska

Izvor: FAOSTAT, www.faostat.fao.org

*Kina: neslubena brojka

Brazil je najvei svjetski proizvoai narani. Godine 2010. uzgojili su 19,1

milijun metriki tona ovoga sutropskog voa, podrijetlom iz jugoistone Azije.
Trina vrijednost brazilskog uzgoja iznosi 3,5 milijardi dolara. Na drugome mjestu
Faostatove ljestvice najvei uzgajivaa narani nalaze se Sjedinjene Amerike
Drave u kojima se godinje proizvede 7,5 milijuna tona narani, vrijedni 1,44
milijarde dolara. Indija, zemlja odakle narane vuku svoje podrijetlo godinje
proizvede est milijuna tona narani, trine vrijednosti vee od 1,1 milijarde dolara.
Europa
Ameriko Ministarstvo poljoprivrede objavilo je podatke sline onima FAOSTAT-a te
prema njima proizvodnja EU-27 u 2010.-2011. iznosi 6 134 000 tona.

3.2. Najvei uvoznici

Slijedi tablica 10 zemalja po uvozu narana.
Red.br. Zemlja

Uvoz (1000 t)
9

1.
2.
3.
4.
5.
6.

EU-27
900
Ruska federacija
600
Saudijska Arabija
310
Kanada
205
Hong Kong
190
Ujedinjeni Arapski
185
Emirati
7.
Ukrajina
145
8.
Republika Koreja
140
9.
Japan
120
10.
Sjedinjene Drave
90
Izvor: Ameriko Ministarstvo poljoprivrede, 2011.
Uvoz narane Europa top 5 zemalja po koliini
Zemlja
Uvoz 2004. (tone)
Njemaka
591.513
Ruska federacija
398.678
Nizozemska
320.524
Francuska
498.470
Ujedinjeno
357.990
Kraljevstvo
Izvor: Faostat, www.faostat.fao.org

Uvoz 2008. (tone)

524.493
501.983
485.175
423.274
298.600

Postotak promjene
-11.33%
+25,91%
+51,37%
-15,08%
-16,59%

3.3. Najvei izvoznici

U tablici ispod prikazani su podaci 20 najvea svjetska izvoznika od 2000.2009. Prikazani podatci rangirani su prema ukupnom izvozu kroz 9 godina za
pojedinu zemlju.

2000.

panjolska

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

1 416 200 1 125 760 1 476 830 1 442 790 1 504 090 1 116 270 1 311 610

2007.

2008.

2009.

TOTAL

1 414 220

1 298 170

1 430 270

13 536 210

JAR

517 115

624 483

660 288

723 280

736 592

917 690

1 006 920

1 002 620

970 799

951 557

8 111 344

SAD

599 169

540 947

550 750

661 694

604 319

583 471

546 503

341 914

585 788

512 368

5 486 923

Egipat

86 445

257 862

126 727

166 774

258 262

214 165

282 698

271 550

454 401

821 812

2 940 697

Grka

246 868

416 875

274 746

285 572

211 119

209 821

227 298

202 292

215 152

261 433

2 551 176

10

Moroko

311 928

259 368

229 754

262 174

223 198

256 160

262 612

253 201

294 572

181 962

2 534 929

Turska

100 250

143 236

150 051

175 908

134 036

193 538

246 360

175 525

161 751

272 284

1 752 939

Argentina

41 084

107 402

84 825

78 134

136 005

169 359

177 703

196 925

156 077

137 488

1 285 002

Australija

136 825

150 083

135 916

99 265

102 635

130 636

127 536

128 322

106 485

134 375

1 252 078

Italija

141 331

148 173

128 466

81 731

98 387

100 742

100 633

114 931

127 777

78 359

1 120 530

Libanon

81 970

87 628

80 791

73 863

71 637

93 509

61 195

116 298

88 169

103 412

858 472

Urugvaj

45 045

63 131

49 595

60 242

76 956

96 738

78 683

83 378

70 802

73 782

698 352

Brazil

75 345

139 582

40 374

68 016

90 119

30 652

50 139

49 749

38 257

26 185

608 418

Kina

2 687

3 353

10 213

24 212

37 255

55 867

49 838

76 788

143 152

182 433

585 798

Belgija

93 095

83 710

79 727

65 253

59 495

70 911

33 819

20 599

31 072

30 959

568 640

Hong Kong

36 192

56 114

56 225

57 231

40 407

35 104

50 327

26 020

44 987

53 085

455 722

Zimbabve

72 699

50 000

51 272

38 571

38 308

54 282

41 939

38 370

30 040

26 347

441 828

Francuska

32 653

44 886

32 961

28 492

35 576

28 675

27 689

24 667

26 596

41 396

323 591

Indija

26 823

28 589

27 485

57 427

31 528

36 488

30 110

29 261

25 330

25 052

318 093

Izvor: Statistiki odjel FAOSTAT-a za poljoprivredu i ranu Ujedinjeni naroda (FAO)

www.faostat.fao.org

Najvei svjetski izvoznik narane je panjolska s1,4 miliona tona u 2009.

godini, zatim slijedi Juno Afrika Republika s 950 tisua tona, a na treem je mjestu
11

SAD s upola manjim izvozom (od JAR-a). Kod panjolske je stagnacija koliine
izvoza, SAD biljei lagani pad dok JAR poveanje. Kina ima najvei rast izvoza od
samo 2 tisue tona u 2000. do ak 182 tisue u 2009. Egipatski izvoz takoer biljei
rast prema FAOSTAT-ovim podacima i to za 10 puta vei u 2009. u odnosu na
promatranu 2000. godinu.
Izvoz Australije je u prosijeku 130 tisua tona s manjim odstupanjima.
Zimbabve je primjer zemlje s opadanjem izvoza.

12

13

4.Domae trite
4.1.Stanje na tritu
Openito, trite voa u Republici Hrvatskoj neorganizirano je i nedovoljno
razvijeno, a poslovni subjekti koji su ukljueni u lanac trgovine nedovoljno su
povezani. Normalno funkcioniranje trita voa ograniava nelojalna konkurencija.
Velik dio proizvodnje plasira se na tzv. sivom tritu, a nije dovoljno razvijena ni
zakonska regulativa.U posljednji nekoliko godina ulau se napori u rjeavanje ovi
problema. Naime,organizira se trina infrastruktura, organiziraju se veletrnice voa,
otkupni centri i slino. Najvei problem domaeg trita voa je negativna vanjskotrgovinska bilanca za gotovo sve vone kulture, pa tako i za narane. Prema
podacima Hrvatske gospodarske komore iz 2006. godine, u Hrvatsku je uvezeno
voa u vrijednosi od 122,05 milijuna dolara, dok je istodobno izvezena vrijednost od
samo 13,05 milijuna dolara. U uvozu voa, banane zauzimaju vodee mjesto s
laganim porastom uvoza od 2006. do 2007. godine. Osim banane uvozila se i
znaajna koliina agruma (28,6% u 2006. i 30,8% u 2007.) te se i kod ovi voni
vrsta biljei lagani porast uvoza. Od toga uvoze se narane, limun i grejpfrut, iji je
uzgoj na naim prostorima ogranien agroekolokim imbenicima.Na drugo mjesto
dolaze narane sa 25.865 tona ili udjelom od 11,9%. Dakle, moemo zakljuiti da je
narana jedna od voni kultura koje Hrvatska najvie uvozi upravo zbog
ogranienosti proizvodnje.

14

4.2.Proizvodnja
Agrumi, meu koje spadaju i narane, u svijetu se uzgajaju u podruju izmeu
20 i 40 sjeverne i june zemljopisne irine (Bakari, 1983). U Hrvatskoj se uzgajaju
izmeu 42 i 44 sjeverne zemljopisne irine, to je zbog utjecaja tople morske struje
koja se kree od juga prema sjeveru uzdu istone jadranske obale, jedno od
najsjeverniji uzgojni podruja agruma u svijetu. No, uzgoj agruma u Hrvatskoj je
ipak zbog nepovoljni klimatski uvjeta, prvenstveno niski zimski temperatura,
mogu samo u priobalnom podruju od Trogira do Konavala te na otocima, i to samo
na odreenim povoljnim mikroklimatskim poloajima (Gatin i sur., 1983). Tabain
(1975) s obzirom na stupanj prikladnosti agroekoloki uvjeta i njiove specifinosti
unutar uzgojnog podruja agruma razlikuje sljedee zone uzgoja: dubrovako
podruje, neretvansko podruje, splitsko obalno podruje, loinjsko-zadarska otona
skupina i zapadni obalni pojas Istre. Pogodna tla za proizvodnju agruma nalaze se
na itavom dubrovakom obalnom podruju (Konavle, upa Dubrovaka, Rijeka
Dubrovaka, podruje do rta poluotoka Peljeca s otocima: Koloep, Lopud, ipan i
Mljet), zatim agrumarski poloaji na otocima Korula, Lastovo, Hvar i Vis.

Ukupna povrina nasada narane u razdoblju 2000.-2009. godine kretala se

od 130 a (2005.) do 162 a (2003.). Prema baznom istraivanju o strukturi vonjaka
u RH povrina intenzivni vonjaka narana u 2009. godini bila je 41 a. U
intenzivnim vonjacima narane najzastupljenije sorte su Wasington Navel (91,9 %)
i Domaa narana (7,9 %). S obzirom na gustou sklopa, najvea povrina
intenzivni vonjaka narane nalazi se u razredu od 250 do 499 stabala/a ( Tablica
1.).
Tablica 1. Neto povrina vonjaka narani prema gustoi sklopa u 2009. g.
Broj stabala/ a

Narana (a)

manje od 249
250-499
500-749
750-999
1000-1499
1500-1999
2000-2499
2500-2999
vie od 3000
ukupno

2,9
26,3
1,8
z
2,2
7,1
z
z
41,0

1) z - podatak radi povjerljivosti nije objavljen

15

Izvor: Dravni zavod za statistiku RH

Tablica 2. Neto povrina vonjaka narani prema starosti u 2009.

Starost vonjaka
(godine)

Narana (a)

0-4
26,4
0-9
z
10-14
z
15-24
9,8
20 i vie od 20
25 i vie od 25
25-39
40 i vie od 40
3,0
1) z-podatak radi povjerljivosti nije objavljen
Izvor: Dravni zavod za statistiku RH

4.3.Vanjsko-trgovinska bilanca
Tablica 3. Izraun vanjsko-trgovinske bilance od 2005. do 2010. g.
Narane
2005. 2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
UKUPNA POVRINA
130
146
158
158
160
140
NASADA ( t )
PRIROD (po stablu,
18.3
18.1
kg)
PROIZVODNJA(1000
0.60
0.59
0.55
0.47
0.55
0.22
t)
RASPOLOIVA
129.6
159.59
212.55
86.46
517.55
42.22
KOLIINA(1000 t)
UKUPAN UVOZ(1000
127
157
196
86
517
37
t)
UKUPNI
127.6
157.59
196.55
86.46
517.55
37.22
RESURSI(1000 t)
UKUPAN IZVOZ
2
2
16
5
(1000t)
DOMAA
125.6
152.59
180.55
86.46
517.55
32.22
POTRONJA
LJUDSKA
125.6
152.59
180.55
86.46
517.55
32.22
POTRONJA( gross
)
-po stanovniku (kg)
28.54
34.7
40.7
20.15
120.64
7.51
SAMODOSTATNOST
0.47
0.39
0.30
0.53
0.11
0.68
16

(%)
1)

- podatak nije objavljen

Izvor: Dravni zavod za statistiku RH

Iz prikazane tablice vidimo da je vanjsko-trgovinska bilanca za narane

negativna. Ukupna povrina nasada, kao i proizvodnja mnogostruko su manji u
usporedbi s ostalim vrstama voa koje se uzgaja u Hrvatskoj. Prema tome,da bi se
podmirila potranja za naranana, ukupan uvoz daleko nadmauje ukupan izvoz. Na
temelju pronaeni podataka na Dravnom zavodu za statistiku, izraunali smo i
samodostatnost koja od 2005. pa do 2010. godine varira od 0.11% do 0.68 %.

4.4.to donosi ulazak u EU?

Hrvatska je s Europskom unijom uskladila svoje propise kojima
kontrolira proizvodnju, preradu i prodaju poljoprivredni proizvoda na zajednikom
tritu, kao i trgovinu s treim zemljama. lanstvo u Europskoj uniji znait e takoer
slobodan pristup unutarnjem tritu, kao i mogunost koritenja fondova za
poljoprivredu i ruralni razvitak. Hrvatskim poljoprivrednicima i proizvoaima bit e na
raspolaganju oko 5 milijardi kuna godinje za izravna plaanja i ruralni razvoj.
Oekivane koristi od lanstva u Uniji ukljuuju irenje trita i poveanje kvalitete
poljoprivredni proizvoda, ukljuujui veu stabilnost trita poljoprivredni proizvoda
i uinkovitiju administraciju.
Hrvatskim poljoprivrednim proizvoaima pruit e se prilika da se bez
sadanji trgovinski zapreka natjeu na velikom unutarnjem tritu s proizvoaima
Europske unije. Stoga je glavni izazov na ovom podruju prilagodba rvatski
poljoprivrednika uvjetima otvorenog zajednikog trita Unije s oko 500 milijuna
potroaa.

17

5. Obiljeja potranje
Kada govorimo o potranji narani moemo rei da neka odreena skupina
potroaa ne postoji. Narane su voe koje su zimi zastupljene u vonim posudama
mnogi obitelji. Umirovljenici i kupuju i konzumiraju jer sadre mnogo vitamina te
smatraju da e im se tako ovrsnuti imunitet. Naravno u tome su pravu jer kao to
smo mogli vidjeti iz uvoda, narane imaju mnogo vitamina i zaista pomau radu
imunolokog sustava. Isto tako se djeci preporuuju narane jer naravno uz dobru
poznatu reenicu: Bit ete veliki i jaki isto tako idu i prie kako su zdrave i dobre za
na organizam. Dok odrasli vole pojesti neku od voaka pa tako i naranu zbog toga
to ili rade pa ne stignu pojesti neto kvalitetno ili su na nekom posebnom reimu
prerane ili jednostavno vole narane. Stoga je vrlo teko odrediti potroae, jer su
narane takve da i svi volimo pojesti.
Govorimo li o rastu ili padu potranje, to je isto tako teko rei. Jedino to je
sigurno jest to da potranja za naranama raste u zimskim mjesecima, dok u ljetnim
opada. Razlog tome je i to to lijenici preporuuju da se treba jesti sezonsko voe
jer je ono najzdravije tako se i ljudi povode za tim, a i za cijenu koja je pristupanija
zimi.

18

6. Postojea ponuda i kretanje cijena u promatranom

razdoblju Zagreb
6.11.

13.11.

20.11.

27.11.

4.12.

11.12.

18.12.

25.12.

02.01.

2012.

2012.

2012.

2012.

2012.

2012.

2012.

2012.

2013.

KONZUM

5kn/kg
(A)

5kn/kg

6kn/kg
(A)

6kn/kg
(A)

6kn/kg

6kn/kg

6kn/kg

6kn/kg

7kn/kg

METROvelepr
odaja

4kn/kg

4kn/kg

4kn/kg

4kn/kg

4kn/kg

4kn/kg

4kn/kg

4kn/kg

3,49kn
/kg (A)

TRNI
CA

6kn/kg

6kn/kg

7kn/kg

7kn/kg

8kn/kg

8kn/kg

9kn/kg

10kn/k
g

10kn/k
g

Ponuda narani u Zagrebu je zadovoljavajua, prevladavaju narane uvezene

iz panjolske, Grke, Jaffa iz Izraela i male koliine neprskani narani domai
uzgajivaa iz Dalmacije.
U razdoblju od 6.11.2012. do 02.01.2013. pratili smo kretanje cijena narani po
kg u maloprodaji- trovaki centar Konzum, veleprodaji-Metro i na trnici.
Narane u trgovakom centru su poetkom 11. mjeseca bile na akciji (5kn/kg) pa je
ta cijena ostala i drugi tjedan, dok je sredinom 11. mjeseca te kroz cijeli 12. mjesec
cijena stagnirala na 6 kn/kg. Poetkom 2013. godine cijena narani je porasla za
jednu kunu (7kn/kg).
U veleprodaji cijene su stagnirale 4 kn/kg kroz cijelo razdoblje, tek je poetkom 2013.
godine cijena je sniena zbog akcijske prodaje na 3,49 kn/kg.
U studenom na trnicama kod veine voni vrsta biljeimo nie cijene u
odnosu na cijene u listopadu. Cijene narani na trnici su ujednaeno rasle poevi
od 6kn/kg do 10kn/kg, i vee su za jednu do dvije kune nego u trgovakom lancu.
Prodavai na trnici vie cijene opravdavaju, veim cijenama na veletrnici i loijim
vremenskim prilikama i uvjetima prodaje.
Moemo zakljuiti da su cijene narani relativno niske, a kupovna mo graana slaba
zbog depresije.

19

7. Rezultat ekspertnog intervjua

U svru provedbe ekspertnog intervjua odabrali smo gospodina Kristijana,
komercijalista iz tvrtke Gomolava d.d. sa sjeditem u Zagrebu. Poduzee Gomolava
u osnovnoj djelatnosti bavi se uvozom i izvozom voa i povra te poslovima
distribucije. Zapoljava 76 radnika i s prometom od preko 100 miliona kuna,
predstavlja vodeu tvrtku u prometu voa i povra u Hrvatskoj, stoga smo im zbog
njiove strunosti i postavili nekoliko pitanja.
Intervju je napravljen pismenim putem, korespondencijom e-mail-om. Kao to
je navedeno sugovornik je zaposlenik tvrtke, komercijalist te zbog tog razloga
idealna je osoba.
Za poetak, gospodinu Kristijanu postavili smo pitanje o trenutnoj situaciji na
tritu voa, a ovo je njegov odgovor: Smatram da je trenutna situacija na tritu
voa ogledalo gospodarske situacije. Slabljenje kupovne moi potroaa dovelo je
do smanjenja potranje za voem jer oni svoj priod troe za druge potrebe. Mislim
da sektor distribucije nije u tolikim problemima kao samo proizvoai. Treba imati na
umu da je trite voa vrlo striktno i nemilosrdno te da na njemu uspijevaju samo
najbolji.
Tko su najvei igrai? Najvei su dakako oni koji raspolau dovoljnim
kapacitetima ladnjaa, prije svega smatram da je to u prvom redu Gomolava, zatim
Konzum, tvrtke kao to su npr. Pacific Fruit Limited , Samek i druge.
Tko prema Vama diktira uvjete poslovanja na tritu? Drava, svojim
Zakonima, regulativama. Nadalje i najvei na tritu, lideri. Prema njima se moraju
prilagoditi svi oni koji dolaze, a da bi uspjeli moraju ponuditi neto novo, drugaije.
Velik utjecaj drave oituje se u carinskim troarinama, poticajima i slino.
Kako je organiziran prodajni lanac (od proizvoaa do potroaa)? Naravno,
proizvoai su poetak lanca, nude svoje proizvode, natjeu se s ostalim
proizvoaima, bori se za cijenu. Potrebno je spomenut da je RH oko 95% vonjaka
je u vlasnitvu obiteljski poljoprivredni gospodarstava zbog ega je proizvodnja
fragmentarna i neproduktivna, sa znaajnim oscilacijama u kvaliteti i urodu. Zatim
slijede veletrgovci, distributivni centri ili kako je vrlo esto preprodavai ili pak velike
tvrtke koje imaju ugovorene otkupe s proizvoaima. Prodajni lanac moe imati 2, pa
ak i do desetak sudionika. Kad, najee je, tako kupac kupi proizvod on je proao
put jo preko veeg distributera (uvoznika), pa pred kraj trgovakog centra. Dakle,
lanac nije odreen, nije uvijek isti, ni za sve voe. Narane konkretno imaju dui
prodajni lanac nego primjerice domae jabuke.

Koji su glavni problemi u proizvodnji i distribuciji? Trenutno pad kupnje,

povean uvoz, koji teti domaim proizvoaima. Moramo znati da je Hrvatska
20

sposobna proizvesti mnogo vie nego to sada proizvodi. Problem distribucije je

manjak kapitala, investicija, tu smatram nedostatak skladini kapaciteta.
Kako vidite budunost Hrvatske, sektor proizvodnje i distribucije, ulaskom u
Europsku uniju? Jo emo vidjeti, ne volim davati prognoze, nadam se boljoj
situaciji jer za napredak svakako imamo dosta prostora. Hrvatska nije konkurentna
koliinom proizvodnje, ne proizvodimo dovoljno za svoje potrebe, trebalo bi poraditi
na poveanju proizvodnje oni voni vrsta za koje je naa klima i tlo samo za
poeljet. Potrebno je jo izgraditi skladine kapacitete.

21

8. Swot analiza
Swot analiza je metoda pomou koje se ocjenjuje strategija poduzea/obrta i
ukljuuje etiri kljuna imbenika: snage (strengts), slabosti (weakness), prilike
(opportunities) i prijetnje (treats). Snage i slabosti predstavljaju unutranje
karakteristike poduzea, dok prilike i prijetnje dolaze iz okruenja.
Pomou SWOT analize dat je saeti prikaz osnovni imbenika koji utjeu ili mogu
utjecati na razvoj agrumarske proizvodnje u buduem razdoblju.

SNAGE

SLABOSTI

-dugogodinja biljka stablo

- kvaliteta proizvoda

-dobar geografski poloaj, povoljna klima, -neodgovarajue znanje uzgajivaa iz

tradicionalan uzgoj
tenologije uzgoja
-ekoloki ist prostor i ekoloki uzgoj

-slaba povezanost mali proizvoaa i

gospodarski subjekata

-koristi se kao svjee voe, sok i slastice

-bogatstvo C vitamina,
kiseline i flavonida

PRILIKE

kalija,

-nedovoljno praenje i kontrola agruma

folne na domaem tritu

PRIJETNJE

22

-izravni plasman na trite svjeeg i -rizik od loi vremenski nepogoda,

zdravog ekoloki uzgojenog voa, nametnika i
posljedica prirodni i
poznate vrste kao brand
ekoloki katastrofa
-okrupnjavanje proizvodnje i prodaje

-tragovi pesticida loe utjeu na zdravlje

-mogunost
proizvodnje
proizvoda od narani

-jeftiniji uvozni proizvodi

razliiti

-zbog ljekoviti svojstava izrada lijekova

-usklaivanje poljoprivrednog
zakonodavstva s

-aromaterapija eterina ulja od narane

Zakonodavstvom EU
- poticaji za uzgoj agruma

Rezultati SWOT analize pokazuju da treba iskoristiti povoljan geografski

poloaj, klimatske uvjete, ekoloki ist prostor za uzgoj narani i proizvoda od
narani, da zadovoljimo kvote za samodostatnost i izvoz, kako bi se poveala
konkurentnost rvatskog agrumarstva. Naravno to nije mogue bez ulaganja
uzgajivaa i dravni poticaja. Potrebna je stalna briga i obuka uzgajivaa za
ekoloki uzgoj. Povezivanjem mali proizvoaa mogao bi se stvoriti sustav otkupa
plodova za jelo i preradu.
Neopodna je institucijska podrka agrumarstvu, usklaivanje s propisanim trnim
standardima, kako bi se izbjegli pritisci globalnog trita.

23

9. Zakljuak
U ovom seminarskom radu obradili smo osnovne informacije o svjetskom i
domaem tritu narani, o proizvodnji , obiljejima potranje te smo na temelju
pronaeni podataka izradili vanjsko-trgovinsku bilancu, kao i swot analizu. Takoer,
pratili smo kretanje cijena narani u razdoblju od devet tjedana u maloprodaji,
veleprodaji i na trnici. Na osnovi prikupljeni podataka, zakljuujemo da se cijene
nisu znaajnije mijenjale, na valja primjetiti kako su cijene na trnici neto vie za
razliku od oni u maloprodaji i veleprodaji.
Da bi dobili uvid u stvarno stanje stvari na trtu narani, obavili smo i intervju sa
ovjekom iz struke te dobili njegovo struno miljenje na postavljena mu pitanja.
to se tie uzgoja narani u Hrvatskoj, on je veoma ogranien agroekolokim
imbenicima, pa ne ude male ukupne povrine pod nasadima narane, a nadalje i
vrlo mala proizvodnja u odnosu na ostale voe kulture koje se kod nas uzgajaju.
Kako bi podmirili domae potrebe za naranama, uvelike i uvozimo. Pa je tako ne
udi to je vanjsko-trgovinska bilanca za narane negativna.
24

Od najvaniji svjetski proizvoaa narani, treba istaknuti Brazil, SAD, Indiju i

Meksiko.

25

10. Literatura
ttp://www.tz-malilosinj.r/ListItem.aspx?id=429
ttp://www.nutricionizam.com/index.pp?
option=com_content&view=article&id=101:narana&catid=9:voe
&Itemid=32
ttp://www.index.r/vijesti/clanak/trgovinski-rat-sada-i-brazila-rezultirao-rekordnomcijenom-soka-od-narance/593067.aspx
ttp://em.passagen.se/agroplac/agrum-citrus.tm
ttp://r.wikipedia.org/wiki/Naran%C4%8Da
ttp://r.wikipedia.org/wiki/SWOT_analiza
ttpttp://www.mps.r/UserDocsImages/vocarstvo/Smjernice_vocarstvo_2008_2013.pdf://www.dzs.r/Hrv_Eng/publication/2011/01-01-12_01_2011.tm
ttp://www.dzs.r/Hrv_Eng/publication/2011/SI-1428.pdf
ttp://www.gk.r/wp-content/files_mf/poljoprivredaiindustrijaranepi
%C4%87aiduanaagriculturefoodbeveragesandtobaccoindustry.pdf
ttp://www.smz.r/site/images/stories/eu/clanstvoeu.pdf

26