6.

AUSTENITNI NEHRAJUI ELICI

Austenitni nehrajui elici su na prvom mjestu po ukupnoj proizvodnji i po broju razliitih

vrsta. Korozijski su postojani u puno razliitih medija. Minimalna granica razvlaenja na
sobnoj temperaturi iznosi oko 210 N/mm2. Ne mogu se toplinski ovrsnuti. Zadravaju dobra
svojstva na vrlo niskim temperaturama. Maksimalna temperatura primjene je oko 760 C, do
koje ne dolazi do smanjenja vrstoe i otpornosti na oksidaciju. Mogu se (znaajno) ovrsnuti
hladnom deformacijom. Primjenjuju se u uvjetima kad se trai dobra postojanost na
atmosfersku koroziju i koroziju na povienoj temperaturi. Zavarljivost im je dobra.
Legiraju se elementima koji osiguravaju formiranje austenitne mikrostrukture: niklom,
duikom i bakrom. Ukupni maseni udio gamagenih legirnih elemenata uglavnom prelazi 8%.
Ugljik, iako nije legirni element takoer promie austenitnu mikrostrukturu, a dodaje se i zato
to povisuje otpornost na puzanje. Duik, osim to promie austenitnu strukturu, povisuje
vrstou na sobnoj i niskim temperaturama.
Maseni udjeli najvanijih legirnih elemenata i ugljika u austenitnim elicima prikazani su u
tablici 6.1.
Tablica 6.1 Maseni udjeli ugljika i legirnih elemenata u austenitnim elicima

Element
krom

Maseni udio, %
16 do 26

nikal

8 do 35

mangan

1 do 2

silicij

0,5 do 3

molibden

do 2

duik

do 0,15

titan i niobij

do 0,2

ugljik

0,02 do 0,08 (0,1)

(4 do 15,5)

Zbog visokog udjela legirnih elemenata austenitni elici su skuplji od martenzitnih

nehrajuih elika i feritnih s niim i srednjim sadrajem kroma. Ipak, njihova dobra svojstva,
osobito dobra oblikovljivost i zavarljivost, opravdavaju njihov izbor i kompenziraju razliku u
cijeni.
Svi austenitni elici imaju dobru duktilnost i ilavost i postiu znaajnu istezljivost tijekom
vlanog optereenja.

Austenitni elici primjenjuju se u vrlo razliitim podrujima, od nosivih konstrukcija i

primjene u arhitekturi, preko kuhinjskih ureaja do medicinske opreme. iroko podruje
primjene imaju ne samo zbog dobre korozijske postojanosti ve i zbog dobre oblikovljivosti,
zavarljivosti, izdrljivost i dr.
Neki austenitni elici s visokim udjelom legirnih elemenata mogu izdrati vrlo visoke
temperature i primjenjuju se do 1000C (nosai i koare u peima za toplinsku obradu.Ovi
elici, osim visokog udjela kroma, imaju visoki udio silicija, a esto i aluminija te ugljika,
ime se znaajno povisuje otpornost na oksidaciju i pougljiavanje te vrstoa na visokoj
temperaturi.
Austenitni nehrajui elici su osjetljivi na napetosnu koroziju pa se ne preporua njihova
primjena u okruenju s morskom vodom ili mediju koji sadri kloride te u jako korozivnim
medijima. Opasnost od ovog tipa korozije poveana je ako je konstrukcija izvedena
zavarivanjem.

6.1 Standardne vrste

Svi austenitni elici mogu se prema vrsti gamagenih legirnih elemenata podijeliti u dvije
podskupine:
-

austenitni nehrajui elici s niklom

Ni-Mn-N austenitni nehrajui elici

Prema amerikom sustavu oznaavanja (AISI American Iron and Steel Institute) prva
podskupina pripada seriji 300, a elici iz druge podskupine pripadaju seriji 200.
Iako je razvijeno mnotvo razliitih vrsta austenitnih elika, vrste s oznakom 300 (po AISI
sustavu) su najstarije,imaju najiru primjenu i najee se primjenjuju.
U tablici 6.2 prikazani su austenitni nehrajui elici koji se najee primjenjuju.
Veina austenitnih elika razvijena je iz elika 18-8 (18 %Cr i 8-10 % Ni), dodavanjem
legirnih elemenata i modificiranjem sastava, ime su se postigla bolja mehanika i korozijska
svojstva. Najee primjenjivanje vrste austenitnih nehrajuih elika su elici tipa 304, 316,
321 i 347 te njihove varijacije. elik s oznakom 304 je temeljni elik skupine i skupa s
elikom 304L je najee u upotrebi. elik s oznakom 316 ima oko 2% Mo vie od elika
oznake 304 (i oko 2% manje Cr) to mu znatno poboljava otpornost na rupiastu koroziju.
elici sa slovom L u oznaci imaju snien sadraj ugljika na vrijednost do 0,03 % (304L i
316L). Neosjetljivi su na interkristalnu koroziju ako nema dovoljno ugljika za nastanak
kritine koliine karbida, nema ni interkristalne korozije.

Vrste s oznakom H imaju povien maseni udio ugljika na oko 0,1 %. Zbog vieg sadraja
ugljika ove vrste imaju vie vrijednosti vrstoe to osobito dolazi do izraaja na visokoj
temperaturi. Vrstama koje u oznaci imaju slovo N, povean je sadraj duika do vrijednosti
0,20 %. Maseni udio duika moe biti i vii od navedene vrijednosti ako elik sadri dovoljno
mangana, zato to mangan povisuje topivost duika u austenitu. Duik kod austenitnih elika
povoljno djeluje na vrstou, otpornost na adheziju i otpornost na rupiastu koroziju.
Vrste koje sadre titan i niobij (tip 321 i 347) su stabilizirane vrste austenitnih nehrajuih
elika, a niobij i titan se nazivaju stabilizirajuim legirnim elementima. Imaju vei afinitet
prema ugljiku od kroma pa se njihovim dodavanjem spreava nastanak kromovih karbida tipa
M23C6 po granicama kristalnih zrna. Umjesto njih na povienoj temperaturi formiraju se
titanovi i/ili niobijevi karbidi tipa MC. Dodatkom titana i niobija u iznosu od 1 %, znatno se
reducira sadraj otopljenog ugljika u austenitu, a time i mogunost nastanka kromovih
karbida. Formiranje kromovih karbida moe dovesti do senzibilizacije to je preduvjet za
nastanak interkristalne korozije.
elici iz serije 200 sadre vie ugljika, mangana i duika te manje nikla od elika iz serije
300. Zahvaljujui takvom sastavu posjeduju i viu otpornost na adhezijski mehanizam
troenja. U SAD-u postaju jako popularni tijekom Korejskog rata (1950. god.) kad se, zbog
nestaice nikla, istrauje mogunost njegove zamjene s drugim gamagenim legirnim
elementima. Meu elemente koji stabiliziraju austenitnu fazu i koji mogu zamijeniti skupi
nikal ubrajaju se ugljik, duik, mangan, bakar i kobalt. Zanimljivo je da nijedan od ovih
elemenata, pojedinano dodan, nema dovoljno jako djelovanje u smislu promicanja austenitne
mikrostrukture, pa se vie njih mora dodati ako se eli postii potpuno austenitna
mikrostruktura:
-

ugljik je jaki gamageni element ali se ne smije dodati u veoj koliini zbog izrazito
nepovoljnog djelovanja na korozijsku postojanost i duktilnost elika;

udio mangana od ak 25% ne moe osigurati potpuno austenitnu mikrostrukturu u

eliku koji sadri oko 15% kroma;

duik se ne moe dodati u dovoljnoj koliini za potpuno austenitnu mikrostrukturu;

bakar u veoj koliini loe djeluje na duktilnost;

kobalt je jako skup.

Korozijska postojanost im nije tako dobra kao kod elika iz serije 300. elici koji sadre vie
ugljika osjetljivi su na napetosnu koroziju nakon zavarivanja. Osjetljivost na napetosnu
koroziju raste s poveanjem debljine materijala.

Kod nekih austenitnih nehrajuih elika nikal je u potpunosti zamijenjen manganom,

duikom i bakrom. Od takvih elika rade se implantati za pacijente koje su alergini na nikal.

Osim nabrojanih postoje i mnoge druge vrste i podvrste austenitnih elika, npr.
superaustenitni nehrajui elici koji zasluuju posebno poglavlje.

Tablica 6.2 Kemijski sastav standardnih vrsta austenitnih nehrajuih elika.

Oznake
EN oznaka
X2CrMnNiN17-7-5
X12CrMnNiN17-7-5
X12CrMnNiN18-9-5
X8CrMnCuNB17-8-3
X8CrNiS18-9
X5CrNi18-10
X2CrNi18-11
X6CrNi18-10
X5CrNiMo17-12-2
X2CrNiMo17-12-2
X6CrNiMoTi17-12-2
X6CrNiMoB17-12-2
X2CrNiMoN17-13-5
X6CrNiTi18-10
X12NiCrSi35-16
X6CrNiNb18-10

1.4371
1.4372
1.4373
1.4597
1.4305
1.4301
1.4306
1.4948
1.4401
1.4404
1.4571
1.4919
1.4439
1.4541
1.4864
1.4550

Maseni udio elemenata, %

USA
201 L
201
202
204C
303
304
304L
304H
316
316L
316Ti
316H
317LMN
321
330
347

C
0,03
0,15
0,15
0,1
0,1
0,07
0,03
0,04-0,08
0,07
0,03
0,08
0,04-0,08
0,03
0,08
0,15
0,08

Mn
6-8
5,5-7,5
7,5-10,5
6,5-8,5
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2

P
0,045
0,045
0,045
0,04
0,045
0,045
0,045
0,035
0,045
0,045
0,045
0,035
0,045
0,045
0,045
0,045

S
0,015
0,015
0,015
0,03
0,15-0,35
0,015
0,015
0,015
0,015
0,015
0,015
0,015
0,015
0,015
0,015
0,015

Si
1
1
1
2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1-2
1

Cr
16-18
16-18
17-19
16-18
17-19
17,5-19,5
18-20
17-19
16,5-18,5
16,5-18,5
16,5-18,5
16,5-18,5
16,5-18,5
17-19
15-17
17-19

Ni
3,6-5,5
3,5-5,5
4-6
2
8,0-10,0
8-10,5
10-12
8-11
10-13
10-13
10-13
10-13
12,5-14,5
9-12
33-37
9-12

Mo
-

1
2-2,5
2-2,5
2-2,52-2,54-5
-

N
0,15-0,2
0,05-0,25
0,5-0,25
0,15-0,3
0,11
0,11
0,11
0,1
0,11
0,11
0,11
0,12-0,22

Ostatak
-

Cu: 1
Ti: 0,7
B: 0,0015-0,005
Ti: 0,7

0,11
Nb: 1

6.2 Formiranje mikrostrukture austenitnih nehrajuih elika

Kemijski sastav i termomehanika obrada nehrajuih austenitnih elika podeavaju se tako
da mikrostruktura na sobnoj temperaturi bude potpuno austenitna ili austenitna s malim
udjelom feritne faze. Ovisno o balansu alfagenih i gamagenih legirnih elemenata
mikrostruktura je ili potpuno austenitna ili austenitno feritna.
Na slici 6.1 a) prikazana je mikrostruktura austenitnog nehrajueg elika sa 100 % austenita,
a na slici 6.1 b) mikrostruktura elika koji osim austenita sadri i odreeni udio
visokotemperaturnog (delta) ferita. Trakaste nakupine delta-ferita usmjerene su paralelno sa
smjerom valjanja. Feritna faza nastaje zbog segregacije alfagenih legirnih elemenata
(ponajprije kroma) tijekom kristalizacije i naknadne termomehanike obrade. Volumni udio
delta-ferita najee ne prelazi 2 do 3 %. Njegova prisutnost u mikrostrukturi nije nuno
nepoeljna, iako u odreenim uvjetima moe smanjiti duktilnost i ilavost austenitnih
nehrajuih elika. Uz trakaste nakupine delta-ferita mogu se izluiti nepoeljne
mikrostrukturne faze (karbidi tipa M23C6 i sigma-faza).

a)

b)

Slika 6.1 - Mikrostruktura austenitnog nehrajueg elika: a) potpuni austenit; b) austenit i delta ferit.

Formiranje mikrostrukture kod austenitnih nehrajuih elika moe se pratiti u ravnotenom

pseudobinarnom Fe-Cr-Ni dijagramu sa 70 % Fe, prikazanom na slici 6.2. Ovisno o sadraju
kroma i nikla, u primarnoj kristalizaciji, formira se austenitna ili feritna mikrostruktura.
Legure koje u sastavu imaju manje od ~12 % Ni i vie od ~18 % Cr primarno kristaliziraju

kao 100 %-tni delta-ferit. Legure koje imaju vie nikla i manje kroma od gore navedenih
vrijednosti, nakon primarne kristalizacije mikrostruktura je potpuno austenitna. U trokutastom
podruju na ~ 12% Ni, izmeu likvidus i solidus linije, prisutni su austenit, ferit i talina, a
neposredno nakon skruivanja mikrostruktura je bifazna i sastoji se od ferita i austenita.

Slika 6.2 - Pseudobinarni dijagran sustava Fe-Cr-Ni za 70% Fe

Daljnjim hlaenjem do sobne temperature, legurama koje primarno kristaliziraju u austenit,

mikrostruktura se ne mijenja i ostaje potpuno austenitna. Legurama koje nakon primarne
kristalizacije imaju feritnu mikrostrukturu, ravnotenim hlaenjem do sobne temperature,
mikrostruktura prijelazi u potpuno austenitnu ili u austenitnu s odreenom koliinom ferita.
Volumni udio delta-ferita ovisi o sadraju gamagenih i alfagenih legirnih elemenata i brzini
hlaenja. U dijagramima na slici 6.3 vidi se kako ugljik i neki legirni elementi utjeu na faznu
ravnoteu austenitnih elika. Takoer su vidljiva podruja u kojima se formiraju karbidni i
nitridni precipitati.
Uz karbide i nitride u austenitnim nehrajuim elicima mogu nastati i mnogi drugi, u pravilu,
tetni mikrostrukturni precipitati. U tablici 6.3 nalazi se popis najeih precipitata, njihova
kristalna struktura i kemijske formule. Karbidi mogu nastati u skoro svim austenitnim
elicima zbog kroma koji je izrazito jaki karbidotvorac, a neizostavan je legirni element u
svim nehrajuim elicima. I drugi karbidotvorni legirni elementi (molibden, niobij i titan)
promiu nastanak karbida. Od tri navedena tipa karbida najvei znaaj imaju karbidi tipa
M23C6 zbog utjecaja na korozijsku postojanost. Sitni karbidni precipitati formiraju se po
granicama austenitnih zrna u temperaturnom podruju izmeu 425 i 870 C, kako pokazuje

dijagram na slici 6.4. U vrlo kratkom vremenu mogu izazvati interkristalnu koroziju ako se
elik nae u odreenom okruenju. Ova pojava je jae izraena kod austenitnih elika koji su
ovrsnuti deformacijom u hladnom stanju.

a)

b)
Slika 6.3 - Fazni dijagrami dobiveni pomou ThermoCalc sustava:
a) Fe-18Cr-10Ni-1,5Mn-0,5Si-0,04N, uz varijabilni C
b) Fe-10Ni-1,5Mn-0,5Si-0,04C-0,04N, uz varijabilni Cr

Tablica 6.3 Precipitati koji mogu nastati u austenitnim nehrajuim elicima

Precipitat

Kristalna graa

Stehiometrijska formula

MC

FCC

TiC, NbC

M6 C

diamond cubic

(FeCr)3Mo3C, Fe3Nb3C Mo5SiC

M23C6

FCC

(Cr,Fe,)23C6, (Cr,Fe,Mo)23C6

NbN

FCC

NbN

Z-faza

tetragonalna

CrNbN

Sigma-faza

tetragonalna

Fe-Ni-Cr-Mo

Lavsova faza

heksagonalna

Fe2Mo, Fe2Nb

Chi-faza

BCC

Fe36Cr12Mo10

G-faza

-nitridi (Cr2N)

FCC
heksagonalna
romboedarska
heksagonalna

Ni16Nb6Si3, Ni16Ti6Si7
Mo-Co-Cr
Mo-Co-Cr
Cr2N

Ni3Ti

heksagonalna

Ni3Ti

Ni3(Al,Ti)

FCC

Ni3Al

Slika 6.4 - Precipitacija karbida tipa M23C6 u austenitnom nehrajuem eliku X5CrNi18-10 (304)

Sigma, chi, eta, Gi i Lavsova faza su neke od itermetalnih faza koje u odreenim uvjetima
mogu nastati u austenitnim nehrajuim elicima. Lake i bre nastaju u elicima koji sadre
molibden, niobij i titan. Sve nabrojane faze sniavaju ilavost elika. Na slici 6.5 prikazan je
utjecaj sigma-faze na udarni rad loma Fe-Cr-Ni legura. U dijagramu se vidi da volumni udio
sigma-faze od svega 5% sniava udarni rad loma za vie od 50%.

Slika 6.5 - Utjecaj sigma-faze na udarni rad loma Fe-Cr-Ni legura pri sobnoj temperaturi

U austenitnim elicima s potpuno austenitnom mikrostrukturom sigma-faza teko moe

nastati, ak ako se elik jako dugo vrijeme zadrava na temperaturi izmeu 600 i 900C. U
austenitnim elicima koji u mikrostrukturi imaju delta-ferita nastaje u vrlo kratkom vremenu.
Osim kroma, formiranje sigma-faze promiu molibden, niobij, silicij, volfram, vanadij, titan i
cirkonij. Ugljik i duik djeluju suprotno i usporavaju rast precipitata sigma-faze. to je vei
udio delta-ferita, sigma faza nastaje bre i u veoj koliini. Formiranjem sigma-faze i
njezinim rastom volumni udio delta ferita se smanjuje, ali promjene volumnih udjela nisu

ekvivalentne. Ako je volumni udio delta-ferita u eliku oko 8%, iz njega e nastati oko 4%
sigma-faze.
Na slici 6.6 prikazan je model nastanka i rasta sigma-faze. Sigma-faza nastaje na granici feritaustenit i dalje se iri u ferit. Udio ferita se pritom smanjuje, a raste udio sigma-faze i udio
austenita.

Slika 6.6 - Model nastanka i rasta sigma faze.

6.3 Mehanika svojstva

Vrijednosti vlane vrstoe i granice razvlaenja austenitnih nehrajuih elika prilino su
skromne i sline su vrijednostima kod niskougljinih elika. Minimalne vrijednosti
konvencionalne granice razvlaenja (Rp0,2) nalaze se u rasponu od 205 do 275 N/mm2, a
vlane vrstoe (Rm) izmeu 520 i 760 N/mm2. Istezljivost je u rasponu od 40 do 60%.
Vrijednosti vrstoe i granice razvlaenja mogu se povisiti hladnom deformacijom. Austenitni
elici openito ne mogu ovrsnuti precipitacijom niti strukturnom transformacijom. Samo
neke specijalne vrste ovih elika s visokim udjelom nikla i s dodatkom titana mogu ovrsnuti
precipitacijom gama-prim-faze, Ni3(Al,Ti). Takoer je mogue da se kod nekih austenitnih
elika u mikrostrukturi pojavi martenzit. To se dogaa u sluaju hlaenja materijala na vrlo
niske temperature i/ili u sluaju hladne deformacije s vrlo visokim stupnjem ugnjeenja.
U tablici 6.4 navedena su mehanika svojstva austenitnih nehrajuih elika pri sobnoj
temperaturi. Navedene vrijednosti odnose se na areno stanje.

Tablica 6-4 Mehanika svojstva (min.) nekih austenitnih nehrajuih elika na sobnoj temperaturi

Vlana vrstoa
N/mm2

Granica razvlaenja
N/mm2

Istezljivost
%

Suenje
%

X5CrNi18-10

515

205

40

50

X2CrNi18-9

480

170

40

50

X3CrNiMo17-13-3

515

205

40

50

X2CrNiMo17-12-2

480

170

40

50

X6CrNiTi18-10

515

205

40

50

X6CrNiNb18-10

515

205

40

50

elik

6.4 Zavarljivost
Austenitni nehrajui elici imaju vrlo dobru zavarljivost. Veliki utjecaj na zavarljivost ima
kemijski sastav, a osobito sadraj sumpora i fosfora. Zbog velikog unosa topline tijekom
zavarivanja, u zoni utjecaja topline mijenja se mikrostruktura osnovnog materijala. Po
granicama austenitnih zrna mogu se izluiti karbidi i druge tetne faze to je preduvjet za
nastanak interkristalne korozije. U zavaru i oko zavara mogu zaostati napetosti to moe
dovesti do napetosne korozije.

6.5 Korozijska postojanost

Austenitni nehrajui elici potpuno su otporni na opu atmosfersku koroziju pri sobnoj
temperaturi. Na povienoj temperaturi otpornost nije potpuna i s vremenom dolazi do
razaranja materijala. Otpornost na opu koroziju u morskoj vodi je prilino visoka. Brzina
korozije iznosi oko 2,5x10-5 mm/god. ili manje.
Unato tome to imaju jako dobru korozijsku postojanost, austenitni elici u odreenim
uvjetima prerade i primjene mogu postati osjetljivi na interkristalnu, rupiastu, napetosnu,
galvansku i koroziju u procijepu te mikrobioloki izazvanu koroziju i erozijsku koroziju
(tribokoziju).

6.6 Specijalne vrste austenitnih elika

Ciljano su razvijene da zadovolje neke posebne zahtjeve u eksploataciji. Mogu se podijeliti u
dvije osnovne skupine, u prvoj su elici za rad na povienim temperaturama, a u drugoj su
austenitni elici legirani duikom za rad u vrlo agresivnom okruenju. U drugu grupu
svrstavaju se i tzv. superaustenitni elici.

6.6.1 Nehrajui austenitni elici i ljevovi za poviene temperature

Ovi elici primjenjuju se u energetskim i petrokemijskim postrojenjima gdje su izloeni
povienoj temperaturi, a uz to su mehaniki optereeni. Zbog toga veina ovih elika ima
povien maseni udio ugljika, koji osigurava visoku vrstou na povienoj temperaturi. Sadraj
ugljika je najee izmeu 0,04 i 0,10 %. Prema amerikom sustavu oznaivanja ovi elici u
oznaci imaju slovo H (npr. 304H i 316H).
Austenitni nehrajui ljevovi za rad na povienoj temperaturi sadre vie od 0,40 % ugljika.
Veina elika i ljevova ima povien maseni udio kroma i nikla. Krom povisuje korozijsku
postojanost na povienoj temperaturi, a nikal stabilizira austenit, spreava izluivanje tetnih
faza i pojavu krhkosti. Nekim vrstama su dodani jaki karbidotvorci, Nb, Ti, Mo i W ime se
poboljava otpornost na puzanje, otpornost na toplinski umor te otpornost na visoko
temperaturnu koroziju, oksidaciju, sulfidizaciju i karbonizaciju.
U tablici 6.5 navedene su oznake i kemijski sastav specijalnih austenitnih nehrajuih elika i
ljevova.
Izboru materijala za dijelove postrojenja koji rade na povienoj i visokoj temperaturi
posveuje se velika pozornost. Iako mehanika svojstva, korozijska postojanost,
raspoloivost, tehnologinost i cijena materijala imaju vrlo vanu ulogu, najvaniji zahtjev je
stabilnost mikrostrukture i svojstava na povienoj temperaturi. Ako doe do mikrostrukturnih
promjena i izlue se neke tetne mikrostrukturne faze, doi e do degradacije svojstava to
moe dovesti do loma materijala.

6.6.2 Nehrajui austenitni elici legirani duikom i otporni na vrlo agresivne medije
U ovu skupinu spadaju austenitni elici kojima je korozijska postojanost dodatno poboljana
dodavanjem duika. Osim to poboljava korozijsku postojanost (najvie na rupiastu
koroziju), duik poboljava i mehanika svojstva, osobito vrstou.

Svi ovi elici mogu se svrstati u tri podskupine, prema tablici 6.5. U prvoj su elici koji su
razvijeni iz austenitnih elika sa snienim udjelom ugljika. Maseni udio duika im je povean
i iznosi od 0,10 do 0,16 a u oznaci (po AISI) sadre slova LN.
Druga podskupina osim povienog sadraja duika do 0,40 %, ima povien i sadraj mangana
do 18 %. Mangan povisuje topivost duika u austenitnoj metalnoj osnovi, ime se spreava
precipitacija

kromovih nitrida, a time i snienje mehanikih svojstava i korozijske

postojanosti. elici iz ove podskupine poznati su pod trgovakim nazivima Nitronic i GallTough.
Trea podgrupa razvijena je s namjerom da se jo vie pobolja postojanost austenitnih elika
na rupiastu koroziju i napetosnu koroziju u kloridnom okruenju. To su tzv. superaustenitni
elici. Sadre oko 20 % Cr, 18 do 25 % Ni, do 7 % Mo i 0,15 do 0,25 % duika. Djelotvorna
suma ili broj koji pokazuje relativnu otpornost na rupiastu koroziju kod superaustenitnih
elika je najee vei od 45.

PREN = Cr + 3,3(Mo + 0,5W) + 16N

Tablica 6.5 - Nehrajui austenitni elici legirani duikom i otporni na vrlo agresivne medije
EN

UNS No.

X2 CrNiN 18-10
X2CrNiMoN17-13-3
X2CrNiMoN18-12-4
X2CrNiMoN17-13-5

304LN
316LN
317LN
317LMN
Nitronic 30
Nitronic 32
Nitronic 33
Nitronic 40
Nitronic 50
Nitronic 50
Gall-Tough
254SMo
AL_6XN

Maseni udio elemenata

C
Mn
Si
Cr
Ni
Mo
Standardni s povienim duikom
0,02
1,00
0,04
19,0
10,0
0,02
1,00
0,04
17,0
12,0
2,2
0,02
1,00
0,04
19,0
13,0
3,3
0,02
1,00
0,04
18,5
15,5
4,5
Povien duik, povien mangan
0,02
8,0
0,5
16,0
2,25
0,08
18,0
0,5
18,0
1,0
0,04
13,0
0,4
18,0
3,0
0,04
9,0
0,5
20,0
6,5
0,04
5,0
0,4
22,0
12,5
2,25
0,05
8,0
4,0
17,0
8,5
0,15
5,0
3,5
16,5
5,0
3,5
Superaustenitni
0,01
0,5
0,4
20,0
18,0
6,25
0,02
1,0
0,5
21,0
24,5
6,5

Ostalo

PREN

0,13
0,13
0,15
0,16

21
26
32
36

0,23
0,50
0,30
0,28
0,30
0,13
0,15

Cu: 1,0
Nb: 0,20
-

20
25
23
24
34
19
30

0,20
0,22

Cu: 0,75
-

44
46