Professional Documents
Culture Documents
Skripta DM
Skripta DM
I BRODOGRADNJE SPLIT
Split, 2008.
Sadraj
Stranica
11 PPO
OLLO
OA
AJJ D
DIISSTTR
RIIBBU
UC
CIIJJSSK
KEE M
MR
REEEE U
U EEEESS--U
U II O
OSSN
NO
OV
VN
NEE ZZN
NA
A
A
AJJK
KEE
D
I
S
T
R
I
B
U
C
I
J
S
K
E
M
R
E
E
DISTRIBUCIJSKE MREE
1.1
1.2
1
6
22 SSTTR
RU
UK
KTTU
UR
RA
A II K
KO
ON
NFFIIG
GU
UR
RA
AC
CIIJJA
AD
DIISSTTR
RIIBBU
UC
CIIJJSSK
KIIH
HM
MR
REEA
A II
TTR
RA
AFFO
OSSTTA
AN
NIIC
CA
A
2.1
2.2
2.3
2.4
2.5
1111
33 EELLEEM
MEEN
NTTII D
DIISSTTR
RIIBBU
UC
CIIJJSSK
KEE M
MR
REEA
A
3.1
3.2
3.3
3.4
3.5
4.2
4.3
4.4
4.5
4.6
5555
55
56
58
59
62
63
64
65
67
67
70
72
73
73
8822
28
31
38
42
49
49
50
53
55 PPR
RO
OR
RA
A
U
UN
NK
KV
VA
AR
RO
OV
VA
AU
UD
DIISSTTR
RIIBBU
UC
CIIJJSSK
KO
OJJ M
MR
REEII
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
11
14
16
18
18
23
25
3311
Nadzemni vodovi
Kabelski vodovi
Transformatori
Potroai
3.4.1 Vrste i karakteristike pojedinanih troila
3.4.2 Dnevni dijagram optereenja i varijacije optereenja
Ostali elementi distribucijske mree (kondenzatorske baterije i prigunice)
44 EELLEEK
HEEM
MEE EELLEEM
MEEN
NA
ATTA
A
KTTR
RII
K
KII PPA
AR
RA
AM
MEETTR
RII II N
NA
AD
DO
OM
MJJEESSN
NEE SSH
D
I
S
T
R
I
B
U
C
I
J
S
K
I
H
M
R
E
A
DISTRIBUCIJSKIH MREA
4.1
11
Split, 2008.
82
85
85
89
90
66 PPR
RO
OR
RA
A
U
UN
N SSTTA
AC
CIIO
ON
NA
AR
RN
NIIH
H SSTTA
AN
NJJA
A
6.1
6.2
6.3
6.4
110022
102
104
107
108
108
109
112
77 N
NIISSK
KO
ON
NA
APPO
ON
NSSK
KEE M
MR
REEEE
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
112233
124
126
130
140
149
88 K
KO
OM
MPPEEN
NZZA
AC
CIIJJA
A JJA
ALLO
OV
VEE SSN
NA
AG
GEE
115544
99 R
GU
ULLA
AC
CIIJJA
AN
NA
APPO
ON
NA
AU
UD
DIISSTTR
RIIBBU
UC
CIIJJSSK
KO
OJJ M
REEG
MR
REEII
116644
1100 X
XX
X
117700
1111 X
XX
X
117711
LLIITTEER
RA
ATTU
UR
RA
A
117722
Split, 2008.
ii
11 PPO
OL
U II O
LO
O
A
AJJ D
OSSN
NO
DIISST
OV
VN
NE
TR
E
RIIB
BU
UC
CIIJJSSK
KE
EM
MR
RE
E
E
EU
UE
EE
ESS--U
Z
KE
EM
MR
RE
E
E
E
ZN
NA
A
A
AJJK
KE
ED
DIISST
TR
RIIB
BU
UC
CIIJJSSK
Elektrane (izvori elektrine energije) razliitih vrsta u kojima se proizvodi elektrina energija.
Kao sastavni dio elektroenergetske mree, svaka elektrana ima:
o
Elektrane (generatori) veih snaga prikljuuju se na prijenosnu mreu, dok se elektrane manjih
snaga prikljuuju na distribucijsku mreu (distribuirani izvori) ili direktno na instalacije
potroaa (potroake elektrane).
Zrani i kabelski vodovi kojima se elektrina energija prenosi izmeu dva rasklopna
postrojenja, najee na velike udaljenosti (od nekoliko kilometara do nekoliko stotina
kilometara i vie)
izmeu dvije podmree unutar prijenosne mree (npr. 400/220 kV, 220/110
kV, 400/110 kV),
Distribucijska mrea kojom se elektrina energije preuzeta iz prijenosne mree ili manjih
elektrana prikljuenih na distribucijsku mreu distribuira do srednjih i malih potroaa
prikljuenih na distribucijsku mreu. Distribucijska mrea se kao i prijenosna mrea sastoji od
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i
brodogradnje Split
Split, 2008.
zranih i kabelskih vodova (ali manjih nazivnih napona, najee ispod 110 kV) i rasklopnih
postrojenja (takoer manjih nazivnih napona u odnosu na prijenosnu mreu).
Distribucijska mrea obino se dijeli na dvije cjeline:
Na slici 1-1 dana je grafika ilustracija elektroenergetskog sustava u proirenom smislu, koji
podrazumijeva sve objekte i ureaje koji su u funkciji proizvodnje, prijenosa, distribucije i potronje
elektrine energije.
Split, 2008.
Dakle, elektroenergetska mrea moe se definirati kao ui dio elektroenergetskog sustava koja
obuhvaa elemente preko kojih se direktno proizvodi, prenosi, distribuira i troi elektrina energija, tj.
generatori, vodovi, transformatori i potroai (grupni ili pojedinana troila). Npr., elektrana ili
transformatorska stanica u cjelini se moe smatrati sastavnim dijelom elektroenergetskog sustava, dok
je samo generator i blok transformator u elektrani odnosno transformator u transformatorskoj stanici
dio elektroenergetske mree.
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i
brodogradnje Split
Split, 2008.
Split, 2008.
Mrea
220 kV
. . .
Mrea
400 kV
Elektrane
(generatori, blok
transformatori)
Mrea 110 kV
Prijenosna
mrea
(vodovi, mreni
transformatori)
SN mrea
35,30,20,10KV
.
SN mrea
35,30,20,10KV
.
NN mrea
0.4 kV
Mali
Mali
Mali
Mali
NN mrea
0.4 kV
Mali
Srednji
Mali
Mali
Mali
Mali
Mali
(vodovi, distr.
transformatori)
NN mrea
0.4 kV
NN mrea
0.4 kV
Veliki
Distribucijske
mree
Srednji
Mali
Mali
Potroai
Dananje elektroenergetske mree rade se iskljuivo u trofaznoj izvedbi frekvencije 50 ili 60 Hz.
Takva situacija rezultat je tehnikih i ekonomskih prednosti uoenih i ispitanih krajem 19. stoljea
(izum transformatora, viefaznih struja, asinkronog motora) nakon ega su s vremenom istisnute druge
varijante (istosmjerna struja, jednofazna struja, razliite frekvencije), te je zapoela izgradnja
elektroenergetskih mrea koje su povezivale vie elektrana i potroakih podruja (za razliku od
poetnog razvoja elektrifikacije gdje je jedna elektrana napajala elektrinom energijom jednu grupu
potroaa, bez meusobnog povezivanja).
Izuzetak su istosmjerni prijenosni sustavi (kojih danas ima relativno veliki broj), ali koji se rade samo
kao podsustavi velikih trofaznih prijenosnih mrea u sluajevima kad je to tehniki nuno (prijenos
kabelskim vodovima na vee udaljenosti, povezivanje dva elektroenergetska sustava koji rade na
razliitim frekvencijama) ili ekonomski opravdano (prijenos velikih snaga na vrlo velike udaljenosti).
Nazivni naponi elektronergetskih mrea (i opreme openito) su standardizirani, ali u razliitim
dravama se ne koriste svi standardni naponski nivoi.
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i
brodogradnje Split
Split, 2008.
U prijenosnoj mrei Hrvatske koriste se vodovi nazivnog napona 400kV, 220kV i 110kV, dok se u
distribucijskoj mrei koriste vodovi nazivnog napona 35kV, 30kV, 20kV, 10kV i 0.4kV. U razliitim
industrijskim postrojenjima (pogonima) koriste se i naponi 6 kV, 3kV i 1kV, a u elektranama se za
nazivne generatorske napone koriste i naponi 4kV, 12kV, 16kV, 25kV itd.
Nie naponske razine u odnosu na prijenosnu mreu (Un<110 kV), budui da je snaga koju
prenose daleko manja od snaga koju prenosi prijenosne mrea, tako da nema potrebe za
visokim naponskim nivoima.
Distribucijske mree su veim dijelom otvorene strukture i imaju zrakasti oblik ime je
smanjena pogonska sigurnost (u odnosu na prijenosnu mreu), to je motivirano prvenstveno
ekonomskim razlozima.
Glavni elementi distribucijskih mrea (zrani i kabelski vodovi, trafostanice) su isti kao i kod
prijenosnih mrea, samo projektirani za manje nazivne napone, tako da je izvedba
jednostavnija.
Split, 2008.
Prijenosna
mrea
110kV
Mrea 35kV
35kV
35kV
35kV
35kV
10kV
10kV
10kV
od
Iz v
Mrea
10kV
10kV
10kV
10kV
Mrea
10kV
0,4kV
SN mrea
10kV
Mrea 10kV
od
N
od
Izv
Izvod 1
Izv
NN
mrea
10kV
NN
mrea
10kV
NN
mrea
10kV
0,4kV
NN
mrea
0,4kV
0,4kV
NN
mrea
0,4kV
0,4kV
0,4kV
NN
mrea
Izvod1
Izvod2
Izvod3
Izvod4
NN mrea
Split, 2008.
Prijenosna
mrea
110kV
20kV
3
od
2
od
I zv
Izv
Izvod 1
I zv
20kV
od
N
0,4kV
20kV
0,4kV
Mrea 20kV
SN mrea
NN
mrea
20kV
0,4kV
NN
mrea
20kV
0,4kV
NN
mrea
20kV
0,4kV
NN
mrea
20kV
0,4kV
NN
mrea
20kV
0,4kV
NN
mrea
Izvod 1
Izvod 2
Izvod 3
Izvod 4
NN mrea
Primjer realne srednjenaponske distribucijske mree (ire podruje Omia) s priblino tonim
geografskim razmjetajem dan je na slici 1-5, dok je shematski prikaz mree 10 kV dan na slici 1-6.
Split, 2008.
Split, 2008.
1.41 MVA
0.63 MVA
1.36 MVA
2.83 MVA
1.61 MVA
0.25 MVA
TS RAVNICE
1.74 MVA
2.18 MVA
2.85 MVA
3.39 MVA
3 MVA
1.26 MVA
0.25 MVA
8.48 MVA
2.26 MVA
4.27 MVA
9.26 MVA
5.88 MVA
Split, 2008.
10
0.18 MVA
22 SSTTR
CIIJJSSK
RU
UK
KT
KIIH
TU
UR
HM
RA
A II K
MR
RE
E
A
KO
A II
ON
NFFIIG
GU
UR
RA
AC
CIIJJA
AD
DIISST
TR
RIIB
BU
UC
T
TR
RA
AFFO
OSST
TA
AN
NIIC
CA
A
Elektrine mree
2. Struktura i konfiguracija
distribucijskih mrea i trafostanica
Split, 2007.
11
TS 35(110)/10(20) kV
35(110) kV
Transformator
35(110)/10(20) kV
10(20) kV
TS 10(20)/0,4 kV
10(20) kV
0.4 kV
NN mrea
Elektrine mree
2. Struktura i konfiguracija
distribucijskih mrea i trafostanica
Split, 2007.
12
B) Dvostrano napajane mree, kod kojih je napajanje vodova mogue iz dvije razliite TS
x/10(20) kV. Mogue su slijedee izvedbe:
B1) Linijske mree (L-mree), slika 2-4. Linijske mree nastaju spajanjem zrakastih
vodova koji izlaze iz dviju pojnih stanica (trafostanica x/10(20) kV). Normalni pogon
obino podrazumijeva otvorena rasklopna mjesta. U sluaju kvara na jednoj trafostanici
ili vodu, vodovi se mogu napajati iz druge TS.
B2) Kombinirane prstenaste i linijske mree (PL-mree), slika 2-5. PL-mree nastaju
od linijskih mrea spajanjem dodatnim vodom u prsten (ili obratno). Na taj nain
osigurana je dvostruka rezerva, jedna preko voda iz iste trafostanice, a jedna preko voda
iz druge trafostanice.
Elektrine mree
2. Struktura i konfiguracija
distribucijskih mrea i trafostanica
Split, 2007.
13
TS 35(110)/10(20) kV (1)
TS 35(110)/10(20) kV (2)
35(110) kV
35(110) kV
Transformator
35(110)/10(20) kV
Transformator
35(110)/10(20) kV
10(20) kV
10(20) kV
rasklopno mjesto
rasklopno mjesto
TS 35(110)/10(20) kV (1)
TS 35(110)/10(20) kV (2)
35(110) kV
35(110) kV
Transformator
35(110)/10(20) kV
Transformator
35(110)/10(20) kV
10(20) kV
10(20) kV
rasklopna
mjesta
Elektrine mree
2. Struktura i konfiguracija
distribucijskih mrea i trafostanica
Split, 2007.
14
voda koji povezuje dvije TS 35/10 kV. U normalnom pogonu, rezervni vod nije u pogonu
(iskljuen je u jednoj ili obje TS 35/10), slika 2-7.
C) Linijske mree podrazumijevaju mogunost napajanja TS 35/10 kV iz dvije razliite TS
110/35 kV, uz pretpostavku rezervnog voda koji povezuje dvije TS 35/10 kV, slika 2-8.
Rezervni vod 35 kV u ovom sluaju je rezerva za ispad jednog voda 35 kV, ali i ispad TS
110/35 kV. U ovom, kao i prethodnom sluaju, vodovi moraju biti dimenzionirani da preuzmu
optereenje (potronju) obje TS 35/10 kV.
TS 110/35 kV
110 kV
35 kV
TS 35/10 kV
35 kV
10 kV
TS 35/10 kV
TS 35/10 kV
TS 35/10 kV
35 kV
35 kV
35 kV
10 kV
10 kV
10 kV
Elektrine mree
2. Struktura i konfiguracija
distribucijskih mrea i trafostanica
Split, 2007.
15
TS 110/35 kV
TS 110/35 kV
110 kV
110 kV
35 kV
35 kV
Rezervni vod
TS 35/10 kV
TS 35/10 kV
35 kV
35 kV
10 kV
10 kV
Elektrine mree
2. Struktura i konfiguracija
distribucijskih mrea i trafostanica
Split, 2007.
16
Izvod 4
Izvod 2
Izvod 3
Izvod 1
0.4 kV
10(20) kV
TS 10(20)/0.4 kV
Mrea 10(20) kV
Mrea 0.4 kV
TS 6
TS 10(20)/0.4 kV
TS x
TS 5
TS 4
TS
3
TS
2
TS
1
Elektrine mree
2. Struktura i konfiguracija
distribucijskih mrea i trafostanica
Split, 2007.
17
TS x/10(20) kV
Prekidai
rastavlja
Mrea
10(20) kV
rastavlja
TS
10(20)/0.4 kV
Osigurai
Niskonaponska mrea
stupne (postavljene na posebno izvedenom stupu nadzemne 10(20) kV-tne mree), redovito
se koriste u nadzemnim mreama i manje su snage (50-250kVA)
Elektrine mree
2. Struktura i konfiguracija
distribucijskih mrea i trafostanica
Split, 2007.
18
Mogu imati jedan ili vie transformatora 10(20)/0.4 kV, a osnovni elementi su:
-
transformator: uljni ili suhi, snage 50-1000 kVA, grupa spoja Dyn (vee snage) ili Yzn (manje
snage)
Na slici 2-12 i 2-13 prikazan je primjer dispozicije i jednopolne sheme gradske TS 10/0.4 kV.
Na slici 2-14 i 2-15 prikazana je izvedba stupne TS 10/0.4 kV i odgovarajua jednopolna shema.
Na slici 2-16 prikazana je detaljna jednopolna shema TS 10(20)/0.4 kV FESB.
Elektrine mree
2. Struktura i konfiguracija
distribucijskih mrea i trafostanica
Split, 2007.
19
SN blok
NN blok
10(20) kV
Elektrine mree
2. Struktura i konfiguracija
distribucijskih mrea i trafostanica
Split, 2007.
20
Elektrine mree
2. Struktura i konfiguracija
distribucijskih mrea i trafostanica
Split, 2007.
21
Elektrine mree
2. Struktura i konfiguracija
distribucijskih mrea i trafostanica
Split, 2007.
22
jednostruke,
dvostruke.
Elektrine mree
2. Struktura i konfiguracija
distribucijskih mrea i trafostanica
Split, 2007.
23
Elektrine mree
2. Struktura i konfiguracija
distribucijskih mrea i trafostanica
Split, 2007.
24
Q1
Ru 38 III 630
Q4/5
Ru 38 III 630 Zr
T4,T5,T6
3 VKU 1-38
16
15
14
Q1
Q0
2M 38-16-8
Q0
T4,T5,T6
INA 3-38
2x75/5/5/5
T1,T2,T3
INA2-38
2x200/5/5
13
Q1
T2
2TBN 8000-38
Br:507348
Dyn5
Uk=7,4%
17
12
Q4/5
Q1
Q1
Q0
Q0
T1,T2,T3
T4,T5,T6
T7,T8,T9
Q6/7
Ru 38 III 630 Zo
11
Q6/7
10
T1
4 T 8000-38
Br:433619
Yd5
Uk=6,6%
3 TBN 50-12B
Br:520440
Yzn5
Uk=4%
XHP 48 A2x(3x150)
T1,T2,T3
Q0'
Q6/7
T10
TK 880
APU
T10
APU
Q1
Q1
Q1
Q0
Q0
Q0
T1,T2,T3
T1,T2,T3
Q6/7
Q6/7
T10
T10
T1,T2,T3
Q1
Q1
Q0'
Q0
Q1
2 M 12 -16 - 8
Q1
Q0''
U NA2- 12
2x3 00/5 /5 2M 1 2-2 0-8
Q1
T 4,T5,T6
U NA 3-12
2x3 00/5 /5/ 5
T7,T8,T9
4 VPA1-12
Q6/7
T1 ,T2 ,T3
R u 1 2 II I 63 0 Z o 3AMA 2-12/R
2x100 /5/ 5
Q4/5
Q1
Q0
2M 1 2-1 2- 4
Q1
Q4 /5
R u 12 III 630 Zr
Q1
R u 1 2 II I 630
T4,T5,T6
Q6/7
T10
Q1
Q1
Q1
Q1
Q1
Q0
Q0
Q0
Q0
Q0
T1,T2,T3
T1,T2,T3
T1,T2,T3
T1,T2,T3
T1,T2,T3
Q6/7
Q6/7
Q6/7
Q6/7
Q6/7
T10
APU
T10
T10
T10
T10
XHP 48 A2x(3x150)
dvostruke,
Elektrine mree
2. Struktura i konfiguracija
distribucijskih mrea i trafostanica
Split, 2007.
25
U Hrvatskoj se najee grade tipske trafostanice 110/x kV u prema tzv. H-shemi za postrojenje 110
kV (kao na slici 2-20). Jednopolna shema postrojenja 110 kV takve TS prikazana je na slici 2-21, dok
je na slikama 2-22 i 2-23 prikazana jednopolna shema postrojenja 35 kV (za TS 110/35 kV) odnosno
postrojenja 10(20) kV (u varijanti TS 110/10(20) kV).
Elektrine mree
2. Struktura i konfiguracija
distribucijskih mrea i trafostanica
Split, 2007.
26
Elektrine mree
2. Struktura i konfiguracija
distribucijskih mrea i trafostanica
Split, 2007.
27
Dio 35 kV-tne mree grada Splita, koji se napaja iz TS 110/35/10 kV Suidar prikazan je na slici 2-25
(boje odgovaraju naponskim nivoima). Iz tercijara transformatora TS Suidar napaja se 10 kV-tna
mrea, a sa sekundara (35 kV) se napajaju trafostanice 35/10 kV Dobri i Gripe, te jedan transformator
Elektrine mree
2. Struktura i konfiguracija
distribucijskih mrea i trafostanica
Split, 2007.
28
TS 110/35/10 kV Suidar
10 kV
110 kV
.
.
.
20-ak vodnih
polja
35 kV
TS 35/10 kV
Gripe
rezervni KB
TS 35/10 kV
Dobri
rezervni
transf.
20-ak vodnih
polja
10-ak vodnih
polja
TS 110/35 kV
TS 35/10 kV
Brodogradilite
Meterize
Elektrine mree
2. Struktura i konfiguracija
distribucijskih mrea i trafostanica
Split, 2007.
29
TS 35/10 kV
Dobri
Slika 2-26 Mrea 35 kV napajana iz TS 110/35/10 kV Suidar (boje prema uklopnom stanju)
Elektrine mree
2. Struktura i konfiguracija
distribucijskih mrea i trafostanica
Split, 2007.
30
33 EELLEEM
ME
EN
NT
TII D
DIISST
TR
RIIB
BU
UC
CIIJJSSK
KE
EM
MR
RE
E
A
A
3.1 Nadzemni vodovi
Osnovni elementi nadzemnog voda su:
stup,
fazni i zatitni vodii,
izolatori (izolatorski lanci),
temelji,
uzemljiva,
spojni, ovjesni i zatitni pribor.
Distribucijski nadzemni vodovi razlikuju se s obzirom na:
nazivni napon (0.4 kV, 10 kV, 20 kV, 35 kV),
broj strujnih krugova faznih trojki (jednosistemski i dvosistemski),
materijal (bakar, aluminij, elik, aluminij-elik) i nain konstrukcije vodia (ica, ue),
materijal i konstrukcija stupova (drveni, armiranobetonski, elino reetkasti).
Stupovi
Stupovi osiguravaju vodiima odgovarajuu visinu nad tlom. Optereeni su mehaniki:
Vertikalno prema dolje djeluje teina vodia, izolatorskog lanca i eventualno dodatnog tereta
na vodiima (npr, led).
Horizontalno u smjeru trase voda djeluju sile horizontalnog zatezanja vodia, koje se
djelomino ili u cijelosti mogu ponititi.
Horizontalno okomito na trasu voda djeluje vjetar na vodie i stupove.
Po poloaju u trasi stupovi se dijele na :
linijske, koji se nalaze u ravnom dijelu vertikalne projekcije trase,
kutne, koji se nalaze na mjestima loma vertikalne projekcije trase.
Po nainu vjeanja vodia stupovi se dijele na :
nosne (nosni izolatori i izolatorski lanci), kod kojih se u neporemeenom stanju horizontalne
sile u smjeru trase uvijek ponitavaju,
zatezne (zatezni izolatori i izolatorski lanci), kod kojih se u neporemeenom stanju
horizontalne sile u smjeru trase djelomino ponitavaju, tj. uvijek postoji odreeni iznos
horiznotalne sile u jednom smjeru.
Materijali za izradu stupova su:
Split, 2007.
31
Drvo karakterizira ga mala teina, brza montaa, relativno je jeftino, ali je kratkog ivotnog
vijeka pa su takvi stupovi dosta skupi u pogonu. Danas se drveni stupovi ne ugrauju, ali su u
distribucijskim mreama vrlo esti, pogotovo u niskonaponskoj mrei.
Armirani beton ovakve stupove karakterizira velika teina, dugotrajnost, te mala potreba za
odravanjem. U distribucijskoj mrei se koriste za vodove srednjeg i niskog napona. U
niskonaponskoj mrei se preteno koriste betonski stupovi.
elik (elino-reetkasti stupovi) u distribucijskoj mrei redovito se koriste za 35 kV mreu,
a vrlo esto i za 10(20) kV mreu. Konstrukcija ovakvih stupova je reetkasta, i pokazala se
jako dobrom s obzirom na mehanika naprezanja. Problem kod elino-reetkastih stupova je
konstantna izloenost vlazi i zraku pa dolazi do korozije metala (pocinavanje...).
a) niski napon-kutni
b) niski napon-linijski
c) 10-20 kV linijski
d) 10-20 kV kutni A-stup
e) 35 kV nosni X-stup
f) 35 kV nosni-portal
a) NN stup
b) c) d) stup 10-20 kV
e) 35 kV - jela
f) 35 kV - portal
Split, 2007.
32
a) 35 kV jela
b) 35 kV
modificirana jela
Slika 3-3 Tipine siluete el.-re. stupova 35 kV, primjer el.-re. stupova 10(20) kV
Vodii
Vodii kao osnovni funkcionalni element elektrinog voda imaju zadatak voditi elektrinu struju i
jedini su aktivni dio voda. Uslijed vlastite teine vodii su mehaniki optereeni na vlak, a zbog
injenice da se protjecanjem struje kroz vodi stvaraju Jule-ovi gubici to ih ini termiki
napregnutima.
Vodii mogu biti izraeni u obliku ica ili uadi, pri emu se za prijenos veih snaga koriste iskljuivo
vodii u obliku uadi. Za izradu elektrinih vodia nadzemnih vodova uzimaju se razni materijali, od
kojih se trai dobra elektrina vodljivost, velika mehanika vrstoa, dobra mogunost obrade,
otpornost od korozije i starenja te prihvatljiva cijena. Sva navedena svojstva ne mogu se nai u samo
jednom materijalu (tzv. homogeni vodii), pa se esto primjenjuju tzv. kombinirani vodii koji se
sastoje iz najmanje dva razliita materijala.
Presjek vodia i materijal od kojeg je izraen definiraju maksimalno dozvoljenu struju (In) koja smije
trajno protjecati vodom u pogonu. Vee struje od nazivnih su doputene ali u kraem vremenu, ovisno
o iznosu struje.
Materijali od kojih mogu biti izgraeni vodii su:
Bakar (Cu) ima najbolja elektrina svojstva.
Aluminij (Al) - danas prevladava kao materijal za izradu vodia za nadzemne vodove. U
elektrinim svojstvima zaostaje za bakrom, ali ima manju specifinu teinu i jeftiniji je, zbog
ega je praktiki istisnuo bakar u gradnji nadzemnih vodova. Osjetljiv je na mehanika
oteenja i relativno lako korodira.
elik (Fe) - ima vrlo loa elektrina, ali dobra mehanika svojstva. elini vodii se esto
primjenjuju kao zatitna uad i kod kombiniranih vodia. Od korozije se titi pocinavanjem.
Aluel (Al/) - je kombinirani vodi s jezgrom od eline ice ili ueta i omotaem od ica
aluminija. elik preuzima mehaniko optereenje, a aluminij ulogu elektrinog vodia.
Najei omjer presjeka aluminija i elika je 6:1, ali moe biti i manji ukoliko se trai vea
mehanika vrstoa koju daje elik.
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i
brodogradnje Split
Split, 2007.
33
Vodii u obliku ice (homogeni) upotrebljavaju se samo na vodovima niskog napona za male presjeke
i male raspone, i to od bakra presjeka najee 16 mm2.
Uad su standardna forma za vodie elektrinih vodova. Gibljiva su i to im je najvea prednost pred
icama istog presjeka. Normalnom izvedbom ueta smatra se ono ue kojem su sve ice istog presjeka.
Zbog blagog spiralnog sukanja duina ice je 2 3 % vea od duine ueta.
Presjeci ueta su normirani nizom: 10, 16, 25, 35, 70, 95, 120, 150, 185, 240, 300,itd. To su nazivni
presjeci, a stvarni presjeci neto odstupaju od navedenih, a uzimaju se iz tablica. Kod presjeka za Al/
ue misli se samo na presjek aluminijskog plata, ali se navede i presjek eline jezgre. Tako su npr. za
Al/ ue normirani sljedei presjeci: 16/2,5; 25/4; 35/6; 50/8; 70/12; 95/15; 150/25; 185/32; 210/40;
240/40; 300/50;360/57; 490/65;itd.
Izolatori
Izolatori imaju dvojaku ulogu:
elektriki izoliraju vodie od stupa,
mehaniki dre vodie u odreenom poloaju, te prenose mehanike sile s vodia na stup.
Optereeni su elektrino i mehaniki, a kod pojave elektrinog luka i termiki. Materijali za izradu
izolatora su: porculan, steatit, kaljeno staklo i kompozitni materijali.
Izolatori se sastoje od izolacijskih i metalnih dijelova. Po nainu kako nose vodie dijele se na:
potporne (zvonaste), koje se danas rade samo manje naponske nivoe (0.4 kV)
ovjesne (lanaste) izolator se formira povezivanjem ovjesnih jedinica.
Split, 2007.
34
a) potporni izolator, b) ovjesni izolator kapasti, c) ovjesni izolator masivni, d) ovjesni izolator tapni
Slika 3-5 Vrste izolatora
Split, 2007.
35
1 - stezaljka za uzemljenje
2 pocinana eljezna traka
Split, 2007.
36
4 kraka
3 kraka
2 kraka
Temelji
Uloga je temelja da sve sile sa stupa prenesu na tlo. Pri tome temelji mogu biti napregnuti vertikalno
prema dolje (na pritisak), na izvlaenje i na prevrtanje. Oblik i veliina temelja ovisi o vrsti i veliini
naprezanja, te o vrsti tla.
Drveni i neki laki tipovi tvorniki proizvedenih armirano betonskih stupova ukopavaju se
neposredno u tlo bez posebnih temelja. Stabilnost stupa se u tom sluaju postie pomou dijela stupa
koji se ukopava. Da bi se drveni stupovi zatitili od propadanja u tlu, katkad se temelje pomou
betonskih nogara ili temelja.
Armiranobetonski i elinoreetkasti stupovi imaju temelje od nearmiranog ili armiranog betona.
Stupovi s vie nogu (portalni armiranobetonski i svi elinoreetkasti stupovi) mogu imati jedan
temelj za cijeli stup (monolitni temelj), ili za svaku nogu poseban temelj (ralanjeni temelj).
Split, 2007.
37
a) armirano-betonski stup
b) jedna noga elinoreetkastog stupa
Dozvoljeno strujno optereenje kabela It - najvea struja kojom se kabel moe trajno opteretiti
uvjetovana dozvoljenim zagrijavanjem kabela s obzirom na stvarne uvjete polaganja (mjesto,
okolina, razmak, blizina ostalih kabela, temperatura okoline...).
imaju veu pogonsku pouzdanost zbog injenice da nisu izloeni udarima gromova i ostalim
atmosferskim utjecajima,
u sluaju kvara koji moe nastupiti negdje na kabelu, tee je locirati mjesto kvara,a potrebno
je i daleko vie vremena za uklanjanje kvara.
Osnovni djelovi kabela su fazni vodi, poluvodljivi sloj, izolacija, ispuna, vodljivi zaslon (plat) i
vanjski omota. Ovisno o izvedbi i namjeni, mogui su i dodatni djelovi i eventualno izostanak nekog
nabrojenog dijela (npr. vodljivi zaslon).
Fazni vodii se izrauju u vidu ueta. Konstrukcija ueta slina je kao kod zranih vodova. Materijali
iz kojih se izrauju fazni vodii su bakar i aluminij.
Split, 2007.
38
Izolacija kabela dolazi iznad faznog vodia. Danas se uglavnom radi o krutoj izolaciji (jedna od
varijanti je i izolacija plinom ili uljem). Najee koriteni materijal za izradu krute izolacije kabela
danas je umreeni polietilen.
Vodljivi plat se nalazi iznad izolacije kabela. On se najee radi kao:
omot iz okruglih bakrenih ica omotanih helokoidno, preko kojih je takoer omotana u
suprotnom smjeru tanka bakrena traka
Iznad vodljivog plata kabela postavlja se vanjski omota. Obino je izraen iz nekog izolacijskog
materijala, primjerice PVC-a ili obinog polietilena, a slui za zatitu kabela od vanjskih utjecaja
(mehanika oteenja, vlaga).
Kabeli se prema izvedbi mogu podijeliti na:
Troilni (vieilni) kabel u jednom kabelu ugraena su tri (ili vie) fazna vodia,
meusobno izolirana.
Jednoilni kabel u kabelu se nalazi jedan fazni vodi, a trofazni sustav onda ine tri
jednoilna kabela.
PVC-sheet
Filler
Copper screen
PEXInsulation
Insulation shield
Conductor shield
Conductor
Split, 2007.
39
Podzemni kabeli
Podzemni kabeli se polau u kabelske rovove. Polaganje kabela i njegovo zatrpavanje mora biti
paljivo provedeno. Oblikuje se tzv. kabelska posteljica od sitno zrnastog materijala (nula). Bitan je
materijal koji dobro odvodi toplinu (vano je zbog odvoenja topline iz kabela, to se mora
kontrolirati termikim proraunom zagrijavanja kabela).
Jednoilni kabeli se polau u rovove na jedan od slijedeih naina:
Polaganje u trokutni spoj znai da se tri jednoilna kabela meusobno dodiruju (vezuju se
vrpcom), zbog ega se poveava toplinsko optereenje odnosno djelomino se smanjuje
prijenosna mo kabela.
Polaganje u ravnini znai da je svaki jednoilni kabel udaljen od drugog npr. 20-tak cm, pa su
zbog veih udaljenosti kabeli manje toplinski optereeni, a prijenosna mo kabela je neto
vea, ali se zauzima vei prostor, tj. potrebna je vea irina kabelskog rova.
(A)
(B)
Split, 2007.
40
Podmorski kabeli
Podmorski kabeli se polau na dnu mora (pomou posebnih brodova), redovito kao tri jednoilna
kabela s veim razmakom izmeu pojedinih kabela da se eventualno mehaniko oteenje (npr.
brodska sidra) ogranii samo na jedan kabel (popravak podmorskog kabela je vrlo skup). Dijelovi
podmorskog kabela na mjestima ulaza i izlaza iz mora su najvie izloeni djelovanju morske vode
(abraziji rad valova). Stoga se ti dijelovi kabela postavljaju u tzv. priobalnu zatitu. Ona se sastoji iz
betonskih blokova sa ljebovima u kojima se postavljaju kabeli.
KS (kabelska stanica)
priobalna
zatita
Zrani kabeli koriste se u specijalnim sluajevima, npr. u rudnicima, tunelima i sl., gdje se postavljaju
na kabelske police. Specijalni tip zranog kabela je samonosivi kabelski snop.
1. Fazni vodi
2. Nul vodi
3. Izolacija
Split, 2007.
41
3.3 Transformatori
Osnovni dijelovi transformatora su:
eljezna jezgra izgraena od eljeznih limova
Primarni / sekundarni / (tercijarni) namot izgraeni od zavoja bakrene ice.
Izolacija - ima ulogu izoliranja zavoja iste faze, izmeu razliitih namota te izmeu namota i
kuita transformatora.
Kuite transformatora je ispunjeno uljem (kod uljnih transformatora) koje ima svrhu
izolacije te hlaenja namotaja.
Dijelovi za uvrivanje slue za uvrivanje namota zbog pojave odbojnih sila meu
zavojima namota.
Rashladni sustav transformatora hladi transformator koji se zagrijava zbog toplinskih
gubitaka u bakru i eljezu transformatora. Transformatori su najee hlaeni zrakom i uljem.
Ulje
Bushing
Izolatori
Vanjsko
Steel
kuite
tank
Dijelovi za uvrivanje
Iron core
namota zbog
behind the steel
elektromegnetskih sila
bar
meu zavojima
Winding
Namoti
Insulation
Izolacija
Radiator
Radijator
(Napomena: eljezna jezgra se nalazi ispod namota i djelova za uvrenje, pa nije vidljiva na slici)
Split, 2007.
42
Split, 2007.
43
2. Autotransformator
NN
Faza
Nula
VN
Nula
Faza
NN
Faza
Nula
Nula
Nula
uzbudni trafo
U n1
U n2
Sn
3U n1
Split, 2007.
44
Na nienaponskoj strani :
I n2 =
Sn
3U n 2
trea varijanta je spoj namota u tzv. cik-cak spoj (obino za sekundar transformatora 10/0.4
kV manje snage), ija je oznaka slovo z
Budui da spoj trokut-zvijezda izaziva fazni pomak izmeu struja i napona u jednom i drugom
namotu, zadaje se taj fazni pomak pomou tzv. satnog broja. Npr., Dy5 znai da su vienaponski
namoti transformatora spojeni u trokut, a nienaponski namoti u zvijezdu, te da struje i naponi na
vienaponskoj strani transformatora prethode strujama i naponima na nienaponskoj strani za:
5 30 = 150 .
Zvjezdite visokonaponskog namota se oznaava velikim slovom N, a zvjezdite niskonaponskog
namota se oznaava malim slovom n. Ako je transformator uzemljen na jednoj ili obje strane, malo ili
veliko slovo n stavlja se uz oznaku one strane koja je uzemljena, npr.
Dyn5 uzemljenje sekundara
YNd7 uzemljenje primara
Uzemljenje transformatora
Zvjezdite tranformatora moe biti direktno uzemljeno ( Z=0), neuzemljeno (Z=), uzemljeno preko
radnog otpora (Z=R) ili preko induktivnog otpora (Z=jX). Na sljedeim slikama dati su mogui tipovi
uzemljenja za neke tipine distribucijske transformatore.
Split, 2007.
45
110/35 kV
110/10(20) kV
110 kV
110 kV
10 kV
10 kV
Y
Z
35 kV
10(20) kV
110 kV-tna strana je najee direktno uzemljena, a sekundar moe biti uzemljen preko impedancije
iznosa:
o
Z=R (uzemljeno preko opornika, redovito u mrei 35 kV, ponekad u mrei 10(20) kV)
35 kV
35 kV
Y
Y
10 kV
10 kV
a)
b)
Slika 3-18 Uzemljenje transformatora 35/10 kV
Split, 2007.
46
10(20) kV
10(20) kV
Y
Y
0.4 kV
0.4 kV
a)
b)
Kod transformatora 10/0.4 kV, niskonaponska strana je uvijek uzemljena, osim u specifinim
sluajevima kad je izolirana.
bez napona
Automatska regulacija pod naponom izvodi se na strani vieg napona (promjenom broja namota VN
strane), na osnovu referentnog napona kojeg je potrebno odravati na strani nieg napona.
Napon se mjeri i usporeuje sa eljenim referentnim naponom. U sluaju odstupanja izmjerenog i
referentnog napona, automatika djeluje na regulacijsku preklopku na VN strani transformatora.
Promjena poloaja regulacijske preklopke vri se ako je
Split, 2007.
47
referentni napon
automatika
izmjereni napon
nalog za
promjenu
reg.prekl.
VN
NN
Regulaciju prijenosnog omjera transformatora omoguava posebno izvedena primarna strana namota
na fiksni i regulacijski dio. Regulacijskom preklopkom za iji pomak daje nalog gore opisana
automatika, odreuje se pogonski prijenosni omjer transformatora kojim se odrava referentni napon.
+
+
fiksni dio VN
namota
U1
regulacijski dio
VN namota
U2
regulacijska preklopka
Split, 2007.
48
3.4 Potroai
Pod potroaem elektrine energije podrazumijeva se grupa troila (elektrinih ureaja) koji su na
odgovarajui nain prikljueni na prijenosnu ili distribucijsku mreu, odakle uzimaju potrebnu
elektrinu energiju za svoj rad. Potroaem u irem smislu podrazumijeva se i bilo kakva povezana
grupa manjih potroaa. Npr. sve krajnje potroae u niskonaponskoj mrei koji se napajaju iz jedne
trafostanice 10/0.4 kV, 10 kV mrea vidi kao jedan potroa prikljuen na TS 10/0.4 kV.
Potroai se razlikuju prema:
nainu prikljuka na mreu (trofazni, dvofazni, jednofazni prikljuak),
naponskom nivou preko kojeg su prikljueni na elektrinu mreu:
- velepotroai prikljueni direktno na prijenosnu mreu,
- industrijski potroai, uslune ustanove i ostali vei potroai prikljueni na
srednjenaponsku mreu (10,20,35 kV),
- niskonaponski potroai (kuanstva, obrti, usluge, rasvjeta itd.).
tehnikim karakteristikama,
tarifama (ugovorima) po kojima plaaju energiju (radnu i jalovu), te snagu.
N PE
R S T N
PE
Split, 2007.
49
veliki pretvarai,
elektrovuna postrojenja,
itd
Nazivni podaci svakog troila su:
Pn nazivna snaga (trofazna ili jednofazna)
cos n nazivni faktor snage
Un nazivni napon
Iz nazivnih podataka i trokuta snaga slijede vrijednosti za nazivnu struju troila:
Sn = Pn / cos n
Q ( kVAr,MVAr)
cos
P n (kW, MW)
In =
In =
Pn
3 cos nU n
Pn
cos n Vn
gdje je:
Un nazivni linijski napon na koji je prikljueno troilo.
Vn nazivni fazni napon na koji je prikljueno troilo.
W = P (t ) dt
0
Donji dio, ogranien minimalnom radnom snagom, predstavlja tzv. konstantnu energiju (Wkonst), a
gornji dio predstavlja tzv. varijabilnu energiju (Wvar). Dijagram se na drugi nain moe podijeliti na
nonu energiju (Wno) i dnevnu energiju (Wdan). Maksimalna radna snaga Pmax (odnosno vrna snaga
Pv) je najvea snaga tijekom dana.
Split, 2007.
50
P (MW,kW)
W varijabilno
Pmax = PV
Pmin
W konstantno
24
0
W no
t (h)
W dan
Wuk
, gdje je:
Pmax T
Wuk
Pmax
Wkonst
Pmin
0
24
t (h)
Zahtjevi za elektrinom energijom od strane potroaa stalno se mijenjaju tokom jednog dana, tjedna,
mjeseca, sezone, godine. Varijacije tijekom dana prvnestveno su vezane za no/dan, dok su varijacije
tijekom tjedna vezane za radni/neradni dan. Mjeseno odnosno sezonske varijacije potronje
prvenstveno ovise o elektrinoj energiji koja se koristi za grijanje i hlaenje, te rasvjetu. Potronja
veine industrijskih potroaa je neovisna o sezoni, dok je potronja elektrine energije za rasvjetu,
grijanje ili pak kondicioniranje zraka u znatnoj mjeri ovisna o godinjem dobu.
Split, 2007.
51
Slika 3-25 Primjer - dnevni dijagram optereenja EES-a Hrvatske za 2004.g. (minimalni, maksimalni),
dnevni dijagram optereenja za DP Elektrodalmaciju za 2005.g. (dan s najveom potronjom)
90,0
80,0
70,0
P (kW)
60,0
50,0
40,0
30,0
20,0
10,0
0,0
1
10
19
28 37
46
55
64
73
82
t (10-m in)
Slika 3-26 Primjer - dnevni dijagram optereenja restorana FESB 15.1.2008. (jedan izvod NN mree
napajane iz TS 10/0.4 kV FESB), 10-minutna registracija optereenja
Split, 2007.
52
10 kV
Mrea
P
0.4 kV
Motor
P,Q
KB
Pojedinana kompenzacija
KB
Grupna kompenzacija
U distributivnim mreama razlikuju se dvije vrste prigunica (obje se vrlo rijetko koriste):
o
paralelna prigunica koristi se za uzemljenje nul toke kada treba izvesti umjetno zvjezdite
eljezara (pe)
Split, 2007.
53
35 kV
10 kV
Y
35 kV
L
10 kV
L
.
Slika 3-29 Paralelna prigunica za uzemljenje (jednopolna i tropolna shema)
Split, 2007.
54
44 EELLEEK
HE
EM
KT
ME
TR
E
RII
K
KII PPA
AR
RA
AM
ME
ET
TR
RII II N
NA
AD
DO
OM
MJJE
ESSN
NE
E SSH
E
E
A
A
EL
LE
EM
ME
EN
NA
AT
TA
AD
DIISST
TR
RIIB
BU
UC
CIIJJSSK
KIIH
HM
MR
RE
Zaa
Ib
Ic
Zbb
Zab
Zcc
Zbc
Zac
Va Vb V0
Split, 2008.
55
ili
V a Zaa
V b = Zba
V c Zca
Zab
Zbb
Zcb
Zac Ia
Zbc x I b
Zcc Ic
ili
V abc = Zabc x Iabc
Ovakav sustav ne moemo prikazati jednofazno. Transformiramo ga zato u neki drugi sustav
komponenata, pri emu je osnovni cilj oslobaanje meusobnog utjecaja s obzirom na parametre
Zabc . U proraunima elektroenergetskih mrea za takvu namjenu najpogodnija je transformacija u
4.1.1
V a = V a 0 + V a1 + V a 2
V b = V b0 + V b1 + V b2
V c = V c0 + V c1 + V c2
Ako uzmemo da novi vektori zadovoljavaju slijedee uvjete:
V a 0 = V bo = V co = V 0
V a1 = V1
Va 2 = V2
V b1 = a V1
V b2 = aV 2
V c1 = aV1
V c2 = a 2 V 2
1
3
+j
2
2
,
1
3
= j
2
2
a = e j120 =
gdje je
0
a 2 = e j240
slijedi:
V a = V 0 + V1 + V 2
V b = V 0 + a 2 V1 + aV 2 ,
V c = V 0 + aV1 + a 2 V 2
to znai da su svi fazni naponi izraeni s kombinacijama 3 nova vektora (mogu se pripisati fazi a). U
matrinom obliku je:
V a 1 1
2
V b = 1 a
1 a
V c
1 V0
a x V1
a 2 V 2
Split, 2008.
56
ili
V abc = S V 012
V 012 = S 1 V abc
ili
V0
1 1
1
V1 = 1 a
3 1 a 2
V 2
1 Va
a 2 V b
a V c
Matrica transformacije S
Dakle, umjesto s tri fazna napona V a , V b , V c , raunamo s tri nova napona V 0 , V1 , V 2 , koji se
nazivaju nulti, direktni i inverzni napon.
Transformacija struje identina je transformaciji napona.
Iabc = S I012
I012 = S 1 Iabc
Dakle, i za struje, umjesto s tri fazne struje Ia , I b , Ic , raunamo s tri nove struje I0 , I1 , I2 , koje se
nazivaju nulta, direktna i inverzna struja.
Matrinu jednadbu koja definira odnose napona i struje u originalnom sustavu (slika 10-1) izrazimo
simetrinim komponentama:
V abc = Zabc Iabc
012
abc
012
S V = Z S I
V 012 = Z012 I012
Dakle, matrica impedancija u sustavu simetrinih komponenata je :
Z012 = S 1 Zabc S
Z012 je matrica vlastitih i meusobnih impedancija u sustavu simetrinih komponenata, koja daje
Split, 2008.
57
Z01
Z11
Z21
Z02 I0
Z12 x I1
Z22 I 2
012
Matricu Z prikaimo grabljastim nadomjesnim sklopom prema slici 4-2.
I0
I1
Z00
I2
Z11
Z01
Z10
Z22
Z12
Z21
Z02
Z20
V 0 V1 V 2
Slika 4-2 Struje, naponi i impedancije u sustavu simetrinih komponenata
4.1.2
Nakon transformacije u simetrine komponente takoer se dobije matrica impedancije dimenzija 3x3,
ali u odreenim sluajevima je ona dijagonalna. To ima za posljedicu da se nulti, direktni i inverzni
sustav mogu promatrati odvojeno (svaki za sebe jednofazno).
012
Matrica Z je dijagonalna tj. vrijedi Z01 = Z02 = Z10 = Z12 = Z20 = Z21 = 0 ako je ispunjen uvjet:
Zs
Z = Zm
Zm
abc
Zm
Zs
Zm
Zm
Zm
Zs
Split, 2008.
58
Zs
Z = 0
abc
Zs
0
Zs
012
Zs
= S Z S = S Zm
Zm
1
abc
Zm
Zs
Zm
Zs + 2Zm
Zm
Zm S =
0
Zs
0
0
Zs Z m
0
Zs Zm
0
Z0 = Zs + 2Zm
Z1 = Z2 = Zs Zm
Sluaj 2a) javlja se kod potpuno prepletenog voda, to znai da se transformacijom u simetrine
komponente dobije dijagonalna matrica i da su nulti, direktni i inverzni sustavi meusobno nezavisni.
Takoer, direktna i inverzna impedancija su jednake, to openito vrijedi za sve pasivne elemente
mree. U sluaju da vod nije prepleten, transformacijom u simetrine komponente nee se dobiti
dijagonalna matrica, ali e vandijagonalni elementi kod realnog voda biti vrlo mali (u odnosu na
dijagonalne), to znai da se u odreenim proraunima mogu zanemariti.
U sluaju 2b) nakon simetrine transformacije dobije se:
Z
012
Zs
= S Z S = S 0
0
1
abc
0
Zs
0
Zs
0
0 S = 0
Zs
0
0
Zs
0
Zs
Z0 = Z1 = Z2 = Zs
Sluaj 2b) imamo kod transformatora, prigunica, kondenzatora. Originalna matrica impedancija je
dijagonalna, pa je i matrica impedancija u sustavu simetrinih komponenata takoer dijagonalna i ista
kao i original, tj. transformacijom se nita ne mijenja.
Dakle, u prethodnim primjerima, koji su u redoviti u praksi, dobijemo dijagonalnu matricu
impedancija u sustavu simetrinih komponenata, te svaku komponentu moemo promatrati nezavisno:
V 0 Z0
V1 = 0
V 2 0
0
Z1
0
0 I0
0 x I1
Z2 I 2
V 0 = Z0 I0 (nulti sustav)
V1 = Z1 I1 (direktni sustav)
V 2 = Z2 I 2 (inverzni sustav)
4.1.3
Split, 2008.
59
direktni sistem: trofazni simetrini sistem sa redosljedom faza kao u simetrinom trofaznom
sistemu (u smjeru kazaljke na satu)
inverzni sistem: trofazni simetrini sistem sa obrnutim redosljedom faza (obrnuto od smjera
kazaljke na satu)
nulti sistem: istofazni sistem, tj. nema faznog zakreta izmeu napona i struja u fazama
uur
I1a
uur
I 2a
uur
I1c
uur
I 2b
uur
I1b
uur
I 2c
uur
I0a
uur
I 0b
uur
I 0c
Impedancija direktnog sustava odreuje se na nain da se na element narine simetrini trofazni sustav
napona direktnog redosljeda, oblika:
E a = E1 , E b = a 2 E1 , E c = aE1 ,
shema za odreivanje direktne impedancije nekog elementa mree je sljedea (element mree je kratko
spojen, tako da su struje koje e potei fazama rezultat samo impedancije elementa mree, uzorkovane
narinutim direktnim naponom) :
Ea
Ea
Eb
Eb E c
Ec
~
~
~
Ia = I1
I b = a 2 I1
Ic = aI1
Element
mree
Ea
Ia
E1
I1
tj. direktnu impedanciju moemo interpretirati kao impedanciju jedne faze elementa mree koju vidi
simetrian naponski izvor direktnog redoslijeda narinut na taj element mree.
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i
brodogradnje Split
Split, 2008.
60
Impedancija inverznog sustava odreuje se na nain da se na element narine simetrini trofazni sustav
napona inverznog (obrnutog) redosljeda, oblika:
E a = E 2 , E b = aE 2 , E c = a 2 E 2 ,
shema za odreivanje inverzne impedancije nekog elementa mree je sljedea (element mree je
kratko spojen, tako da su struje koje e potei fazama rezultat samo impedancije elementa mree,
uzorkovane narinutim inverznim naponom) :
Ea
Ea
Eb
Ec E c
Eb
~
~
~
Ia = I 2
Ib = a 2 I2
Ic = aI 2
Element
mree
Ea
Ia
E2
I2
tj. inverznu impedanciju moemo interpretirati kao impedanciju jedne faze elementa mree koju vidi
simetrian naponski izvor inverznog redoslijeda narinut na taj element mree.
Impedancija nultog sustava
Impedancija nultog sustava odreuje se na nain da se na poetak elementa narine nulti napon oblika
Ea = Eb = Ec = E0 ,
Split, 2008.
61
Ia = I 0
Ib = I0
Ic = I0
Element
mree
3I 0
Ea
Eb E0
3I 0
Ec
3I 0
Ea
Ia
E0
I0
tj. nultu impedanciju moemo interpretirati kao impedanciju jedne faze elementa mree koju vidi
istofazni naponski izvor narinut na taj element mree.
Z1 / 2
= R1 + jX1
R1
Y1 G1
C
=
+j 1
2
2
2
G1
B1
=
+j
2
2
G1
2
R1 / 2
L1
C1
2
G1
2
C1
2
Y1
2
Z1 / 2
R1 / 2
L1 / 2
Y1
L1 / 2
C1
G1
T shema
shema
Nazivne veliine voda (koje se mogu izraunati na osnovu poznatih konstrukcijskih karakteristika) su:
R1 ( / km) - jedinini radni otpor
X1 ( / km) - jedinina reaktancija
Split, 2008.
62
Z v = ( R 1 + jX1 ) L ()
Yv = ( G1 + jB1 ) L (S)
4.2.1
d SR
d RT
d ST
?
Slika 4-5 Stup bez zatitnog vodia
Stup se nalazi iznad terena prosjenog specifinog elektrinog otpora tla [m]. Geometrija stupa
predstavljena je udaljenostima izmeu pojedinih vodi ( d SR , d RT , d ST ).
Direktna impedancija voda iznosi:
Zd =
Ed
Id
= R1 l + j
0 l d m
,
ln
2
ds
gdje su:
R1 [/m] jedinini djelatni otpor faznog vodia pri pogonskoj temperaturi vodia
(obino 80C). Uzima se iz katalokih podataka odgovarajueg ueta ili se rauna iz
presjeka vodia (S) i specifine vodljivosti (k) materijala vodia :
R1 =
1
S
Split, 2008.
63
d s = 0,78 rV ,
pri emu je
rV [m] polumjer faznog vodia.
Vodovi su stacionarni elementi, pa je inverzna impedancija jednaka direktnoj.
Zi = Zd
4.2.2
E0
I0
= R1 l + 3
3 0 l
De
0 l
ln
+j
,
8
2
3 d d2
s
m
gdje su:
De [m] ekvivalentna duljina prodiranja povratne struje u tlu:
D e = 658
[m],
Nulta impedancija nadzemnog voda sa zatitnim (dozemnim) uetom odreuje se uzimajui u obzir
povratni put nulte struke kroz zemlju i kroz zatitno ue.
R
I R = I0
IS = I0
IT = I 0
3I 0
E0
3I0 _ue
3I 0
3I0 _zemlja
Sa slike je vidljivo da se struja 3I 0 grana na dio koji prolazi kroz zemlju i dio koji prolazi kroz zatitno
ue. Nulta impedancija voda sa zatitnim uetom odreuje se na sljedei nain:
Split, 2008.
64
Z2
Z 0 = 3 Z f 1 fz1
Z z1
Zf1 =
De
0
R f 1 0
ln
+
+j
3
8
2
3 f
d s (d fm ) 2
Z z1 = R z1 +
Z fz1 =
0
0 D e
ln z
+j
8
2
ds
D
0
0
ln fze
+j
8
2
dm
gdje su:
Rf1 i Rz1 radni otpori faznog odnosno zatitnog vodia
D e = 658
rz
4
e r
gdje je
rz polumjer zatitnog ueta
r relativna permeabilnost materijala od kojeg je napravljeno zatitno ue
dmfz SGU faznih vodia u odnosu na zattni:
3
d fz
m = d R Z d S Z d T Z
4.2.3
Split, 2008.
65
C12
C23
1
3
C13
C10
C30
C20
Cij su kapaciteti izmeu pojedinih faza, dok su Ci0 kapaciteti faze prema zemlji. Openito su svi
navedeni kapaciteti razliiti, ali se moe priblino uzeti:
C12 = C23 = C13 = Cm
C10 = C20 = C30 = CZ
Uz ovakvu pretpostavku, moe se izvesti da je direktni kapacitet (ili pogonski kapacitet):
Cd = CZ + 3Cm
Dok je nulti kapacitet
C0 = CZ
Direktni i nulti kapacitet voda, kao i uzdune impedancije, mogu se raunati i geometrije stupa ili
koristiti kataloke podatke.
Jednofazna shema direktnog i nultog sustava prikazana je na slijedeoj slici.
Rd
jX d
1 1
2 j C d
R0
1 1
2 j C d
jX 0
1 1
2 j C 0
1 1
2 j C 0
nulti sustav
Split, 2008.
66
4
C0 .
7
Za jednoilne kabele je Cm = 0, pa je Cd = C0 .
Dvonamotni transformator
Ekvivalentna shema dvonamotnog transformatora prikazana je na slici 4-9. Impedancija primarne
snage oznaena je sa Z1, dok je impedancija sekundarne strane oznaena sa Z2. Obje impedancije
sainjava radni otpor (R1, R2) i rasipna reaktancija (X1s, X2s) pojedinog namota transformatora. Sa Z0
oznaena je tzv. poprena grana koja reprezentira reaktivne gubitke koje nastaju uslijed struje
magnetiziranja (X) i radne gubitke u eljezu transformatora (R0). Transformacija napona na
ekvivalentnoj shemi prikazana je idealnim transformatorom (IT).
Z2 = R 2 + jX 2
Z1 = R 1 + jX1
I1
R1
X1
R2
IT
X 2
I2
I0
V1
Z0 =
R 0 jX
R 0 + jX
R0
V2
N1
N2
N1 U1
=
,
N2 U2
2
1
Z1 = Z1 (reduciranje primarne impedancije na sekundarnu stranu)
p
Z2 = Z2 p 2 (reduciranje sekundarne impedancije na primarnu stranu)
Split, 2008.
67
Z t = Z1 + Z2 = (R1 + R 1 ) + j(X1 + X 2 ) = R t + jX t
I1
Rt
Xt
I 2
I0
Z0
V1
R0
V2
u k U 2n
()
100 Sn
R t = Pk
U 2n
( )
Sn
X t = Z t R t ()
Poprena impedancija:
R0 =
U 2n
()
P0
X =
100 U 2n
( )
i 0 Sn
U gornjim izrazima za Un moe se uvrstiti Un1 ili Un2, ovisno o tome da li se transformator
ekvivalentira reduciranjem na primarnu ili sekundarnu stranu. Sve snage potrebno je izraziti u MVA ili
MW, a napone u kV da bi se rezultat dobio u .
Prethodni izrazi vrijede za direktnu i inverznu impedanciju. Nulta impedancija transformatora ovisi o
nainu uzemljenja zvjezdita transformatora. U distribucijskim mreama najee se koriste slijedee
varijante:
U varijanti grupe spoja Yd ili Dy (transformatori 35/10 kV) kod kojih nije uzemljeno zvjezdite, nulta
komponenta struja se ne moe zatvoriti ni s jedne strane, tako da je nulta impedancija beskonana.
Split, 2008.
68
Z0 =
Z0 =
U varijanti grupe spoja Dyn (transformatori 35/10 kV) kod kojih je uzemljeno zvjezdite sekundara
preko impedancije Zn (radni otpor R ili prigunica jX), nulta komponenta struja se moe zatvoriti sa
sekundarne strane, pa je nulta impedancija jednaka zbroju direktne impedancije transformatora i
impedancije za uzemljenje 3Zn gledano sa sekundara, dok je s primarne strane beskonana, slika 4-12.
Zt
3I
Z0 =
3Zn
Z 0 = Z t + 3Z n
Zn
Slika 4-12 Ekvivalentna nulta shema transformatora u grupi spoja Dyn sa zvjezditem sekundara
uzemljenim preko impedancije Zn
U varijanti grupe spoja Dyn (transformatori 10(20)/0.4 kV) kod kojih je direktno uzemljeno zvjezdite
sekundara, nulta komponenta struja se moe zatvoriti sa sekundarne strane, pa je nulta impedancija
jednaka direktnoj impedanciji transformatora gledano sa sekundara, dok je s primarne strane
beskonana, slika 4-13. Isto vrijedi i za transformator 10(20)/0.4 kV u grupi spoja Yzn.
Split, 2008.
69
Zt
Z0 =
3I
Z0 = Zt
Slika 4-13 Ekvivalentna nulta shema transformatora u grupi spoja Dyn sa direktno uzemljenim
zvjezditem sekundara
4.3.2
Tronamotni transformator
Tronamotni energetski transformatori u distribucijskim mreama se koriste u varijantama
110/35(30)/10 kV i 110/10(20)/10 kV, tj. kao veza prema prijenosnoj mrei. U Hrvatskoj se tercijarni
namot najee ne koristi za napajanje distribucijske mree, dok u nekim zemljama (npr. BiH) se
redovito koriste i sekundarni i tercijarni namot.
Kod tronamotnog transformatora postoje dvije transformacija napona (primar-sekundar, primartercijar), a redukcija impedancija sekundara i tercijara na primarnu stranu (i obrnuto) radi se na isti
nain kao i kod dvonamotnog transformatora, samo preko prijenosnog omjera p1 (primar-sekundar) i
p2 (primar-tercijar):
p1 =
N1 U1 I 2
=
=
N 2 U 2 I1
p2 =
N1 U1 I3
=
=
N 3 U 3 I1
Z2 = Z2 p12
Z3 = Z3 p 22
Ekvivalentna shema tronamotnog transformatora s impedancijama reduciranim na primarnu stranu
prikazana je na slici 4-14 (proirena shema), iji se parametri mogu direktno raunati iz nazivnih
podataka tronamotnog transformatora:
Split, 2008.
70
Z2
Z1
I1
R1
R
3
I0
Z0 R 0
V1
X 2
R2
X1
I 2
V2
Z
3
I3
V3
Prvo se raunaju impedancije parova namota, pri emu se za nazivnu snagu uvrtava manja od dvije
vrijednosti odgovarajueg para namota:
Z12 =
u k12
U 2n
()
100 min ( Sn1 ,Sn 2 )
R12 = Pk12
U 2n
()
min ( Sn1 ,Sn 2 )
X12 = Z12 R 12 ()
Z13 =
u k13
U 2n
( )
R13 = Pk13
U 2n
()
min ( Sn1 ,Sn3 )
Z23 =
u k 23
U 2n
()
R 23 = Pk 23
U 2n
( )
min ( Sn 2 ,Sn3 )
X 23 = Z23 R 23 ()
Na osnovu izraza:
Z12 = Z1 + Z2
Z13 = Z1 + Z3 ,
Z23 = Z2 + Z3
Z1 =
R0 =
U 2n
()
P0
X =
100 U 2n
( )
i 0 Sn
U gornjim izrazima za Un se moe uvrstiti Un1, Un2, ili Un2 ovisno o tome da li se transformator
ekvivalentira reduciranjem na primarnu, sekundarnu ili tercijarnu stranu.
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i
brodogradnje Split
Split, 2008.
71
Tercijar
Primar
Sekundar
Z1
(30-100Z2)
Z3
3Ip
Tercijar
Primar
Sekundar
3Zn+Z
Z1
Z3
0
3Ip
3Is
Zn
Slika 4-15 Ekvivalentna nulta shema transformatora u grupi spoja DNynd s direktno uzemljenim
zvjezditem primara i zvjezditem sekundara uzemljenim preko impedancije Zn
Split, 2008.
72
je na slici 4-16, a u sluaju da je zadan fiksnom snagom, odgovarajua impedancija, pri linijskom
naponu U na potroau, moe se izraunati na slijedei nain:
*
U U* U 2
Sp = 3 U I* = 3 U 3 =
= *
Z*p
Zp
Zp
2
U
Z*p =
Sp
Zp =
U2
U2
=
( )
S*p Pp jQ p
V=
U
3
Zp = R p + jX p
V=
U 2n
()
Qn
U
3
ZKB = jX KB
V=
U
3
ZPR = jX PR
Split, 2008.
73
Zdm =
X dm =
3
2
Z0m = U 2n
()
SK1 SK3
Z0m
X 0m =
2
R
+1
X
U 2n
()
SK3
Zdm
2
R
X +1
R dm = Zdm 2 X dm 2
R 0m = Z0m 2 X 0m 2
Zm = R m + jX m
Rm
Lm
A
aktivna
mrea
pasivna
mrea
Em ~
ZADATAK 1
Odredi jedinine impedancije direktnog, inverznog i nultog redosljeda nadzemnog voda nazivnog
napona U n = 10 kV. Fazni vodii su izraeni iz Cu i presjeka su 16 mm2. Postavljeni su na
stupovima, kojih je geometrija glave prikazana na slici. Vod nema zatitno ue. Prosjeni specifini el.
otpor tla du navedenog voda iznosi = 200 m. Za fazni vodi Cu 16 mm2 uzeti:
Split, 2008.
74
31 cm
80 cm
31 cm
42 cm
80 cm
8 cm
visina stupa je 9 m
Rjeenje
Jedinini djelatni otpor moe se preraunati na pogonsku temperaturu voda = 80C mnoei
kataloki podatak o jedininom djelatnom otporu pri 20C sa sljedeim koeficijentom:
k = 1 + ( 20)
gdje je
temperaturni koeficijent el. otpora, koji za Cu iznosi
= 0.00382 C-1
(za Al/ = 0.004 C-1)
Stoga je:
k = 1 + 0.00382 (80 20 ) = 1.23
R 1 = R 1 k = 1.123 / km 1.23 = 1.381 / km
Z d 1 = Z i1 =
d RS =
d RT =
d ST =
0 d m
Zd Zi
=
= R1 + j
ln
ds
l
l
2
Split, 2008.
75
d s = 0,78 rv = 0,78
= 2f = 100 (s-1)
0 = 4 10 7
Vs
Vs
= 4 10 4
Am
Akm
Uvrtanjem se dobiva:
Z d 1 = Z i1 = 1,381 + j
100 4 10 4 124,74
= 1,381 + j 0,404 /km
ln
0,2
2
Z 01 =
Z0
De
3 0
= R1 + 3 0 + j
ln
3
l
8
2
d s d m2
De = 658
3
= 658
200
= 1316 m
50
Uvrtanjem se dobiva:
Z 01 = 1,381 + 3
100s 1 4 10 4
8
Vs
Vs
100s 1 4 10 4
Akm ln 1316 =
Akm + j 3
0,146
2
= 1,529 + j1,716 / km
ZADATAK 2
Odredi jedinine impedancije direktnog, inverznog i nultog redosljeda nadzemnog voda nazivnog
napona Un = 35 kV. Fazni vodii su iz Al/ presjeka 120/21 mm2. Postavljeni su na elinoreetkastim stupovima oblika jela. Geometrija glave stupa je prikazana na slici.
Split, 2008.
76
1.6 m
S
2.1 m
2 m 2 m 2.8 m
2.6 m
Prosjeni specifini el. otpor tla du trase navedenog voda iznosi = 500 m. Traenu jedininu nultu
impedanciju voda odredi u sluajevima da :
a) vod nema zatitno ue
b) ima zatitno ue od elika presjeka 35 mm2.
Iz katalokih podataka za Al/ 120/21 mm2 uzeti:
Rjeenje
Navedeni jedinini djelatni otpor faznog vodia se preraunava na pogonsku temperaturu voda
= 80C sa koeficijentom:
k = 1 + ( 20)
k = 1 + 0.004 (80 20) = 1.24
Split, 2008.
77
Z d 1 = Z i1 = R1 + j
0 d m
ln
2
ds
d m = 3 d RS d RT d ST
d RS =
d RT =
d ST =
d s = 0,78 rv = 0,78
d
15,7
= 0,78
= 6,1mm
2
2
= 2f = 100 (s-1)
0 = 4 10 7
Vs
Vs
= 4 10 4
Am
Akm
Uvrtanjem se dobiva:
Z d 1 = Z i1 = 0,291 + j
Direktna/inverzna impedancija ne ovise o zatitnom uetu. Nulta impedancija voda ovisi o zatitnom
uetu. Odredit e se jedinine nulte impedancije u sluajevima pod a) i b).
a) Jedinina nulta impedancija voda bez zatitnog ueta rauna se pomou izraza:
Z 01 = R1 + 3
De = 658
3
+j
De
30
ln
3
2
d s d m2
= 658
500
= 2080,78 m
50
Uvrtenjem se dobiva:
Z 01 = 0,291 + 3
100s 1 4 10 4
8
Vs
Vs
100s 1 4 10 4
Akm + j 3
Akm ln 2080,78m =
2
0,495m
= 0,438 + j1,573 / km
b) Odgovarajua nulta impedancija voda sa 3 fazna vodia i 1 zatitnim uetom odreuje se pomou
sljedeeg izraza:
Z 2fz1
Z 01 = 3 Z f 1
Z z1
Split, 2008.
78
De
0
R f 1 0
ln
+
+j
3
8
2
3 d f (d f ) 2
s
m
Z f 1 =
Z z1 = R z1 +
Z fz1 =
0
0 D e
+j
ln z
8
2
ds
0
0 D e
ln fz
+j
8
2
dm
Ovdje su:
R f 1 = 0,291 /km
0
8
Vs
Akm = 0,049
/km
100s 1 4 10 4
=
d sf d mf = 0,495 m
d sz =
rz
4
dz
4
2 e
7,5mm
4
2 e
30
= 2,07 10 3 mm
d mfz = 3 d R Z d S Z dT Z , gdje su
d R Z = 1,6 2 + 2,8 2 = 3,225m
d S Z = 2,12 + (2 + 2,8) 2 = 5,239m
d T Z = 2,6 2 + (4 + 2,8) 2 = 7,280m
d mfz = 3 3,225 5,239 7,280 = 4,973m
Uvrtenjem se dobiva:
Z f 1 =
0,291
100 4 10 4 2080,78m
+ 0,049 + j
ln
= 0,146 + j 0,524 / km
3
2
0,495m
Z z1 = 4,285 + 0,049 + j
Z fz1 = 0,049 + j
100 4 10 4
2080,78m
= 4,334 + j1,302 / km
ln
2
2,07 10 6 m
100 4 10 4 2080,78m
ln
= 0,049 + j 0,379 / km
2
4,973m
(0,38282,6) 2
Z 01 = 3 0,146 + j 0,524
4,52516,7
= 0,519 + j1,521 / km
0,146165,2
= 3 0,146 + j 0,524
=
4,52516,7
Split, 2008.
79
Vidi se da zatitno ue poveava djelatni otpor nulte impedancije voda, a smanjuje njenu nultu
reaktanciju!
ZADATAK 3
U TS 35/10 kV ugraen je energetski transformator sa sljedeim tehnikim podacima: Un1 =35 kV, Un2
=10kV, Sn =4MVA, uk = 6%, Pk =30,2 kW, i0 =0,68% , P0 =4,83 kW, grupa spoja Dy5.
Odredi njegove impedancije direktnog, inverznog i nultog redosljeda. Traenu nultu impedanciju
transformatora odredi u sluajevima da je zvjezdite 10 kV namota:
a) izolirano,
b) uzemljeno preko radnog otpornika iznosa Rn = 60
Rjeenje
Rd
Xd
(2)
R0
Rd = Pk
Zd =
2
U n21
3 35
,
=
= 2,31
30
2
10
S n2
42
uk U n21
6 352
= 18,38
100 Sn 100 4
R0 =
U n21
352
=
= 253, 6 k ,
P0
4 ,83 103
X =
= 45,04 k .
i0 Sn
0, 68 4
U
10
Rd '' = Rd n 2 = 2 ,31 = 0 ,188
35
U n1
2
U
10
X d '' = X d n 2 = 18, 22 = 1, 487
35
U n1
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i
brodogradnje Split
Split, 2008.
80
U
10
R0 '' = R0 n 2 = 253, 6 = 20, 70 k
35
U n1
2
U
10
X '' = X n 2 = 45, 04 = 3, 67 k
35
U n1
35 kV
Z0
(1)
(2)
Y
10 kV
(1)
Rn = 60
(2)
10 kV
Slijedi:
Z 0 '' = Z d '' = Rd '' + jX d '' = 0 ,188 + j1, 487
3Rn = 3 60 = 180
Napomena: vidi se da kod ovakvog uzemljenja neutralne toke transformatora moemo zanemariti
impedanciju transformatora u odnosu na daleko veu nultu impedanciju otpora za uzemljenje, tj. moe
se uzeti:
Z t0 = 3Rn = 180
Split, 2008.
81
55 PPR
RO
MR
OR
RE
RA
E
A
II
U
UN
NK
KV
VA
AR
RO
OV
VA
AU
UD
DIISST
TR
RIIB
BU
UC
CIIJJSSK
KO
OJJ M
Najei kvarovi u distribucijskim (i openito elektroenergetskim) mreama su kratki spojevi tropolni
(K3), jednopolni(K1), dvopolni (K2) i dvopolni kratki spoj sa istovremenim spojem sa zemljom
(K2Z). Iznosi struja kratkog spoja u mrei ovise o topologiji mree, uklopnom stanju mree i
elektrana, kao i tehnikim karakteristikama svih elemenata mree.
Proraun struja, snaga i napona kratkog spoja u praksi se redovito koristi prvenstveno
o
za potrebe udeenja zatite, tj. podeavanja iznosa struja na koje reagira zatita i vremena
nakon kojeg reagira zatita.
U proraunu struja kratkog spoja za potrebe projektiranja i odabira opreme, mrea se redovito
modelira s topologijom kakva se planira u budunosti, nakon izgradnje novih djelova mree i
postrojenja u slijedeem srednjoronom razdoblju, tj. 10-20 godina unaprijed.
Kod prorauna struja kratkog spoja za potrebe udeenja zatite, uzima se postojea topologija mree, a
proraun se vri za redovno uklopno stanje mree kojima se dobija odreeni raspon struja kratkog
spoja, tzv. minimalna i maksimalna vrijednost struje kratkog spoja.
U distribucijskoj mrei, s obzirom na njen radijalni pogon, napajanje je uvijek jednostrano, pa
tako i struju kratkog spoja na mjestu kvara uvijek ini samo jedna komponenta i to ona koja
dolazi iz smjera napajanja!
Split, 2008.
82
VR = VS = VT = 0
R
napajanje S
VR
VS
VT
IK3
I R + I S + IT = 0
Vn = 0
VR = VS = VT = Z k I K 3
R
napajanje S
VR
VS
VT
IK3
I R + I S + IT = 0
ZK ZK ZK
Vn = 0
Un
3Z d
pri emu je :
Un nazivni linijski napon
Zd direktna impedancija mree od mjesta napajanja (pojne toke) do mjesta kvara
Izraz za struju tropolnog kratkog spoja preko impedancije kvara Zk je:
I K3 =
Un
3 (Z d + Z K )
Za potrebe projektiranja mrea i postrojenja, tj. odabira opreme, uz nazivni linijski napon u izrazu za
proraun struje tropolnog kratkog spoja, dodaje se faktor c, iji iznos ovisi o naponskim nivou na
kojemu se rauna kratki spoj, te namjeni prorauna (minimalna ili maksimalna struja kvara):
Split, 2008.
83
I K3 =
cUn
3Z d
100-1000 V
1,05*
0,95
1,10**
0,95
1,10
1,00
Iznad 1 kV
Udarna struja tropolnog kratkog spoja je maksimalna tjemena vrijednost struje kratkog spoja, a
mjerodavna je za dimenzioniranje opreme s obzirom na mehaniko naprezanje za vrijeme kratkog
spoja. Sastoji se od istosmjerne komponente i izmjenine komponente koja je najvea u sluaju kad
kratki spoj nastane u trenutku kad je napon jednak nuli. Pojavljuje se jedan poluperiod nakon nastanka
kratkog spoja u sluaju zanemarivog udjela radne komponente impedancije kvara, a neto ranije
ukoliko je radna komponenta impedancije kvara znaajnija (kratki spoj daleko od generatora, to je
karakteristino za distribucijske mree). Udarna struja rauna se prema slijedeoj formuli:
Iu = 2 I k 3 ,
gdje je:
- faktor udarne struje
Ik3 izmjenina komponenta struje kvara
Faktor udarne struje moe se analitiki odrediti pomou formule:
3 R 'd'
= 1.02 + 0.98 e
X 'd'
Za odabir prekidaa koristi se rasklopna snaga tropolnog kratkog spoja (osim u sluaju da je struja
jednopolnog kratkog spoja vea).
Split, 2008.
84
5.2 Dvopolni kratki spoj (K2) i dvopolni kratki spoj sa zemljom (K2Z)
Dvopolni kratki spoj (K2) nastaje kratkim spajanjem dvije faze. U sluaju dodatnog spoja jedne faze
sa zemljom, naziva se dvopolni kratki spoj sa zemljom (K2Z). To je nesimetrini kratki spoj iju
vrijednost odreuje direktna i inverzna impedancija mree. Kao i tropolni kratki spoj, K2 i K2Z moe
biti:
a) metalni kratki spoj, bez impedancije kvara
b) kratki spoj preko impedancije kvara
Primjenom sustava simetrinih komponenti i relacija koje vrijede za dvopolni kratki spoj dobiva se
izraz za struju dvopolnog kratkog spoja:
I K2 =
Un
ili,
Zd + Zi
Un
,
2Z d
Un
2Z d + Z K
Un
3 Un
=
= 0.86 I K 3 ,
2Z d
2
3Z d
tj. struja dvopolnog kratkog spoja je 86% od iznosa struje tropolnog kratkog spoja, to znai da je K2
uvijek manji od K3.
Split, 2008.
85
Sekundar
transformatora
x/SN
IT
IS
TS
UTR
S
USR
IS+ IT
Vn
IT
IS
C0
C0
IS+ IT
C0
VR VS VT
Split, 2008.
86
Re
R
ER=VR
IS
Im
n=z
I Z= I S + I T
VR=0 R=z
IT
T
VT=URT
ES=VS
ET=VT
Vn=-ER
VS=URS
ES
ET
UST
Za vrijeme kvara
Prije kvara
Slika 5-4 Vektorski dijagram struja i napona u normalnom pogonu i prilikom zemljospoja u fazi R
Dalje je:
I S = VS j C0 = 3 E f e j 210 e j 90 C0 = 3 E f C0 e j 300
IT = VT j C0 = 3 E f e j150 e j 90 C0 = 3 E f C0 e j 240
I z = I S '+ I T ' =
3 E f C0 e j 300 + 3 E f C0 e j 240 =
= 3 E f C0 e j 300 + e j 240 = 3 E f C0 ( cos 300 + j sin 300 + cos 240 + j sin 240 ) =
1
3 1
3
= 3 E f C0 j
j
= j 3 3 E f C0 = jE f 3C0
2
2 2
2
Dakle :
I z = jE f 3C0
Kako je:
E f = Vn =
Un
3
slika 5-5)
Slijedi :
I z = jVn 3
C i0
C i0
Split, 2008.
87
RST
IT
IS
E
n
IT2
IS2
ER
IT1
IS1
IR=Is+IT
IS+ IT
Vn
C02
C02 C02
C01
C01 C01
Slika 5-5 Struje i naponi pri zemljospoju u fazi R sluaj s dva SN voda
Za sluaj da je zemljospoj nastupio preko prelaznog otpora tada je napon faze u kvaru na mjestu kvara
VR = I Z RP = VK
Napon zvjezdita je tada:
Vn = VK ER
Za srednjenaponske mree u kojima zvjezdite nije uzemljeno, sa preteno nadzemnim vodovima,
ukupni nulti kapacitet je mali pa je i struja relativno malena i iznosi do nekoliko desetaka ampera. Kod
velikih kabelskih SN mrea (gradske mree), struja zemljospoja moe dosei relativno velike iznose
(preko 100A).
U sluaju malih struja zemljospoja, zemljospojna zatita se udeava na nain da ne djeluje trenutno (u
nekim sluajevima uope ne reagira, ve se samo signalizira zemljospoj), budui da se esto radi o tzv.
prolaznim kvarovima, tako da nema potrebe za iskljuenjem voda koji je u kvaru. Ukoliko u takvom
sluaju zemljospoj potraje due vrijeme, znai da se ne radi o prolaznom kvaru, pa se vod iskljuuje
dok se ne ukloni kvar.
U sluaju velikih kapacitivnih struja kvara, onemogueno je samogaenje struje zemljospoja, javljaju
se prenaponi i u konanici se zemljospoj usljed prenapona i porasta napona zdravih faza esto pretvara
u dvostruki kratki spoj. Takoer, u sluaju velikih struja zemljospoja, iste se mogu provoditi u zemlju
preko uzemljivaa TS 10(20)/0.4 kV to moe uzrokovati visok potencijal uzemljivaa koji se preko
nul vodia iznosi u niskonaponsku mreu. Zbog toga se takvi zemljospoji moraju otkloniti u to
kraem roku, a jedan od naina zatite je uzemljenje zvjezdita transformatora preko malag otpora,
nakon ega je struja zemljospoja dominantno radnog karaktera, lako se registrira i titi (iskljuuje) vod
koji je u kvaru.
Split, 2008.
88
5.4 Zemljospoj (kratki spoj) u srednjenaponskoj mrei uzemljenoj preko malog otpora
Ukoliko se zvjezdite transformatora uzemlji preko otpora iji je otpor znatno vei od ukupne
impedancije koju ine nulti kapaciteti mree, poveava se struja zemljospoja budui da u tom sluaju
postoji jo jedan povratni put struje kroz radni otpor i zvjezdite transformatora (slika 5-6).
Sekundar
transformatora
x/SN
IT
IS
UTS
UTR
S
USR
Vn
IT
IS
C0
C0
IR+IS+IT
Rn
Ik1=
IR+IS+IT VR VS VT
C0
IR
Slika 5-6 Struje i naponi pri zemljospoju u fazi R, zvjezdite uzemljeno preko malog otpora
1
.
C0
1
1
1
, a minimalno R< j 2
,
C0
3
C0
radna komponenta struje kroz otpor R e biti znatno vea u odnosu na kapacitivne struje koje teku
kroz faze S i T, tako da e i ukupna struja biti dominantno radnog karaktera i definirana iznosom
otpora R:
I k1
Vn
Un
=
Rn
3 Rn
10 103
3 40
= 144 A (150 A)
35 10 3
3 70
= 289 A (300 A)
Split, 2008.
89
I K1 =
3 Un
2 Z d + Z 0 + 3R n + 3Z K
vod),
Z 0 - nulta impedancija mree (pojna mrea + TS + vod),
R n - djelatni otpor preko kojeg se uzemljuje zvjezdite,
Z K - impedancija na mjestu kvara.
Osim varijante s neuzemljenim zvjezditem i zvjezditem uzemljenim preko malog otpora, u svijetu se
esto koristi i varijanta rezonantnog uzemljenja (preko tzv. Petersenove prigunice). Osnovni princip
kompenzacije struje zemljospoja svodi se na ponitenje dozemnih kapaciteta upotrebom prigunice
kojom se uzemljuje zvjezdite transformatora. Ukoliko se odgovarajua impedancija prigunice odabre
na nain da vrijedi:
Ln =
C0i
tr. 10(20)/0.4 kV
ET
Zf
ES
Zf
ER
Zf
Zn
T
S
R
I K1
N
Split, 2008.
90
3 Un
3 Un
,
Z d + Z i + Z 0 2Z d + Z 0
gdje su Zd i Z0 direktna odnosno nulta impedancija mree od pojne toke do mjesta kvara.
U sluaju uzemljenja nul vodia du trase nadzemnog NN voda ili polaganja dodatnih traka za
uzemljenje (koja se redovito polae uz kabelske vodove), struja se moe zatvoriti kroz zemlju i kroz
traku, kao to je prikazano na slijedeim slikama:
ET
Zf
ES
Zf
ER
Zf
Zn1
T
S
Zn2
Ruz1
Zn3
I K1
N
Ruz3
Ruz2
Slika 5-8 Zatvaranje struje jednopolnog kratkog spoja kroz nul vodi i zemlju (uzemljivae stupova)
ET
Zf
ES
Zf
ER
Zf
T
S
Zn1
Zn2
Zn3
Zt1
Zt2
Zt3
I K1
R
N
Uz.
traka
Slika 5-9 Zatvaranje struje jednopolnog kratkog spoja kroz nul vodi i traku za uzemljenje
Direktna komponenta impedancije mree preko koje se napaja jednopolni kratki spoj u NN mrei se
sastoji iz:
o
Budui da je TS 10/0.4 kV praktiki uvijek u grupi spoja Dyn odnosno Yzn, nulta impedancija mree
koja napaja jednopolni kratki spoj u NN mrei se sastoji od:
o
impedancija niskonaponskog voda (u kojoj moe sudjelovati impedancija faznog vodia, nul
vodia, imedancija trake za uzemljenje, uzemljivai stupova): Z0NNV
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i
brodogradnje Split
Split, 2008.
91
3 Un
Z dNNV
Z dTS
d
Z SNV
+ Z dm + Z 0NNV + Z 0TS
moe se zanemariti
ZADATAK 4
R / X = 0. 2
l = 20km
TIP: iz zad.2
S K 3 = 600 MVA
V1
U n1 / U n 2 = 35 / 10kV
35 kV
S n = 4 MVA
T2
DY5
u K = 6%
PKS = 30.2kW
V2
l = 5km
TIP: iz zad.1
T2
10 / 0.4 kV
35
ZV 2 35 = ZV 2 10 = 84,59 + j 25
10
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i
brodogradnje Split
Split, 2008.
92
ZV 1 10
10
= ZV 1 35 = 0,475 + j 0,676
35
Z T 1 10
U n21
u x U n21
= Rd + jX d = Pk 2 + j
= 0,188 + j1,487
Sn
100 S n
ZT 1 35
U n22
u x U n22
= Pk 2 + j
= 2,3 + j18,22
Sn
100 S n
Z m 35 =
352
U n2
=
= 2,042
S K 3 600
Zm
X m 35 =
R
+1
X
= 2 , Rm 35 = X m 35
R
= 0,4
X
Z m 35 = 0,4 + j 2
2
Z m 10
10
= Z m 35 = 0,0327 + j 0,163
35
Z dA = Z m 35 = 0,4 + j 2
I KA3 =
Un
3Z
A
d
35
3 ( 0,4 + j 2 )
= 9 ,9 78, 7
kA
Z dB = Z m 35 + ZV 1 35 = 6,22 + j10,28
I KB 3 =
Un
3 Z dB
35
3 ( 6, 22 + j10, 28 )
= 1, 682 58,8 kA
Z dC = Z m 10 + ZV 1 10 + ZT 1 10 =
= 0,0327 + j 0,163 + 0,475 + j 0,676 + 0,188 + j1,487 = 0,696 + j 2,326
Split, 2008.
93
I KC 3 =
Un
=
3 Z dC
10
= 0,68 j 2,27 kA = 2,378 73,3 kA
3 (0,696 + j 2,326 )
Z dC = Z m 10 + ZV 1 10 + ZT 1 10 + ZV 2 10 = Z dC + ZV 2 10 = 7,6 + j 4,37
I KD3 =
Un
=
3 Z dD
10
= 0,57 j 0,33kA = 0,659 29,39 kA
3 (7,6 + j 4,37 )
Z d = Z m 10 + ZV 1 10 + ZT 1 10 +
IK3 =
Un
=
3 Zd
ZV 2 10
2
= 4,148 + j 3,346
10
= 0,84 j 0,68kA = 1,08 38,9 kA
3 (4,148 + j 3,346 )
35 kV
Zm
9 ,9kA
600MVA
10 kV
ZV 1
ZT1
1,68kA
101,9 MVA
2,38 kA
41, 2 MVA
12
ZV 2
12
1,08 kA
18 ,7 MVA
0 ,66 kA
11, 4 MVA
ZT 2
IK3
SK3
snaga
struja
35 kV
10 kV
b) Struje u svim elementima mree i naponi svih vorova u sluaju tropolnog kratkog spoja u voru D
Struje:
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i
brodogradnje Split
Split, 2008.
94
IT 1 35 = IT 1 10
10
= 0,188 kA
35
IV 1 = IT 1 35 = 0,188 kA
I m = IV 1 = 0,188 kA
Naponi:
VD=0 (kratki spoj je u toki D)
8,21
13,4 kV
3
VB 35 = VB 10
35
31,63
= 18,26 3,4 =
3,4 kV
10
3
VA 35 = VA 10
35
34,57
= 19,96 0,13 =
0,13 kV
10
3
Napomena: Kutevi struja i napona u 35 kV-tnoj mrei izraunati su bez uvaavanja zakreta kuta kojeg
uvjetuje grupa spoja transformatora 35/10 kV
Split, 2008.
95
35 kV
Zm
10 kV
ZV 1
ZT1
ZV 2
0,188kA
0,659kA
Zm
~
VA =
34,6
kV
3
ZV 1
VB =
V = 1,1%
31,6
3
kV
ZT1
VC =
V = 9,7%
8,21
3
ZV 2
V D = 0kV
kV
V = 17,9%
| I KC 3 |=
Un
3 ( ZV 1 10 + ZT 1 10 )
= 2,55 kA
Usporedbom ove vrijednosti sa prije dobivenom vrijednou struje K3 na voru C bez zanemarenja
Zm, vidi se da greka iznosi 7%.
| I KD3 |=
Un
= 0,667 kA
3 ( ZV 1 10 + ZT 1 10 + ZV 2 10 )
e) Pri dvopolnom kratkom spoju (Ik2), struje iznose 0,86% odnosu na tropolni kratki spoj
K2
K3
I K 2 = 0,86 I K 3
I K3
ZADATAK 5
Split, 2008.
96
C
l = 20km
Z d = 0,184 + j 0,0616 / km
Z d = 0,308 + j 0,281 / km
Al 3 90 + 70mm
10 kV
10kV
0.4kV
U n1 / U n 2 = 10 / 0.4kV
85m
S n = 0,63MVA
D 40 m
35m
u K = 5.5%
Z d = 0,833 + j 0,313 / km
Al 3 35 + 16 mm
PKS = 6,5kW
Rjeenje
Kako su vorovi u kojima se rauna KS na 0.4 kV-tnom naponskom nivou, potrebno je sve veliine
preraunati na 0,4 kV.
ZV _ SN
10
ZV _ SN
0.4
= Z V _ SN 10
= 0,0044 + j 0,0015
0.4
10
u k U n2 5,5 0,4 2
= 0,014
ZT =
100 S n 100 0,63
U n2
0,4 2
RT = Pks 2 = 6,5 10 3
= 0,0026
Sn
0,63 2
XT =
Z T2 RT2 = 0,0137
Z T = 0,0026 + j 0,0137
I CK 3 =
Un
3 Zd
Un
3 Z V _ SN
0.4
+ ZT
0.4
3 (0,007 + j0,0152)
Un
3 Zd
3 Z V _ SN
Un
0.4
+ Z T + Z NN _ CD + Z NN _ DE
0.4
3 (0,0317 + j0,0377 )
Split, 2008.
97
I FK 3 =
Un
3 Zd
3 Z V _ SN
Un
0.4
+ Z T + Z NN _ CD + Z NN _ DF
0.4
3 (0,0485 + j0,0374 )
A
B
I KE 3 = 4,69kA
I KC 3 = 13,8kA
D
10 kV
10kV
0.4kV
I KF 3 = 3,77kA
ZADATAK 6
Rjeenje
Z dV _ SN
10
Z dV _ SN
0.4
= 2,76 + j 0,92
= 0,0044 + j 0,0015
Split, 2008.
98
Z d = Z Vd _ SN
Z 0 = Z T0
I KC1 =
0.4
0.4
+ Z Td
0.4
= 0,007 + j 0,0152
= 0,0026 + j 0,0137
3U n
3 0,4
=
= 5,18 + j13,76kA = 14,7 69,4 kA
2Z d + Z 0 0,0166 + j 0,0441
vor E:
0.4
0.4
+ Z Td
0.4
+ Z Cd E = 0,0455 + j 0,0503
+ Z C0 E = 0,2051 + j 0,1537
3U n
3 0,4
=
= 1,35 j1,16kA = 1,77 40,7 kA
2Z d + Z 0 0,2961 + j 0,2544
vor F:
0.4
0.4
+ Z Td
0.4
+ Z Cd F = 0,0624 + j 0,0501
+ Z C0 F = 0,3587 + j 0,1527
3U n
3 0,4
=
= 1,125 j 0,59kA = 1,27 27,6 kA
2Z d + Z 0 0,4835 + j 0,2529
I KC1 = 14,7 kA
D
10kV
I KE1 = 1,77kA
E
0.4kV
F
K1
= 1,27kA
b)
Budui da su za pojnu mreu 10 kV zadani podaci SK3 = 100 MVA, SK1 0 MVA, R/X = 0, vrijedi:
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i
brodogradnje Split
Split, 2008.
99
X m 10 = Z m =
U n2 10 2
=
= 1
S K 3 100
2
Xm
0.4
0,4
= X m 10
= 0,004
10
Z 0 = Z T0
0.4
Z d = Z Vd _ SN
I KC1 =
= 0,0026 + j 0,0137
0.4
+ Z Td
0.4
+ jXm
0.4
= 0,007 + j 0,0192
3U n
3 0,4
=
= 3,846 j12,07kA = 12,67 72,3 kA
2Z d + Z 0 0,0166 + j 0,0521
c)
Mora biti IK1= 0,3 kA u toki G (nakon produljenja podizvoda od toke F do nove toke G)
-
Z F0 G = (6,24 + j1,25) l
Z Fd G = (1,62 + j1,12) l
I KG1 =
3U n
3 U n
3U n
=
=
d
d
0
0
d
0
2Z d + Z 0 2( Z F + Z F G ) + Z F + Z F G (2Z F + Z F ) + (2 Z Fd G + Z F0 G )
0,3 =
3 0,4
(0,4835 + j 0,2529) + 2(1,62 + j1,12) l + (6,24 + j1,25) l
0,3 =
3 0,4
(0,4835 + j 0,2529) + l (9,48 + j 3,49)
ZADATAK 7
Split, 2008.
100
0.4 kV
10 kV
TS 35/10 kV
0.4 kV
Cu 16mm 2 (3), 5 km
XHE 49-A 70mm 2 (4), 3 km
0.4 kV
0.4 kV
Rjeenje
I z = Vn 3 C 0i = Vn 3 C 0uk
i =1
Vn =
10
3
kV = 5,773kV
Split, 2008.
101
66 PPR
RO
OR
RA
A
U
UN
N SST
TA
AC
CIIO
ON
NA
AR
RN
NIIH
H SST
TA
AN
NJJA
A
Proraun stacionarnog stanja distribucijske mree podrazumijeva:
-
35kV
~
TS 35/10 kV 0
l1
P1 ' , Q1 '
l2
P2 ' , Q2 '
P1 ,Q1
li
2
P2 ,Q2
i-1
Pi ' , Qi '
Pi 1,Qi 1
Pi , Qi
Pm , Qm
TS 10/0.4 kV
lk
k =1
Split, 2008.
102
S obzirom na radijalno (jednostrano) napajanje, snage koje teku i-tom dionicom voda jednake su
zbroju snaga svih potroaa desno od i-te dionice:
Pi ' =
Pk
Qi ' =
k =i
m
Qk
k =i
tj. na opisani nain mogu se dobiti tokovi radnih i jalovih snaga koje teku pojedinim dionicama mree
ukoliko je poznata snaga potroaa u svakom voru.
Ovo je aproksimativni proraun jer su zanemareni gubici u vodovima (oni inae mogu iznositi do
nekoliko % ukupne snage).
Na slijedeoj slici prikazan je grafiki rezultat ovakvog prorauna, tj. tokovi radnih i jalovih snaga
kroz dionice 10 kV voda (5 dionica i 5 potroaa). Prvom dionicom voda protjeu snage jednake sumi
snage svih potroaa prikljuenih na vod, na drugoj dionici snage su umanjene za potronju prvog
potroaa itd. Najoptereenija je uvijek prva dionica voda.
35 kV
10 kV
Pojna
mrea
P2Q2
P1 Q1
1
P3 Q3
P4Q4
P5 Q5
TS 35/10 kV
P2 Q2
P1 Q1
P3 Q3
P4 Q4
P5 Q5
P1
P2
P3
Q1
Q2
P4
Q3
Q4
P5
Q5
Slika 6-2 Grafiki prikaz tokova snaga u radijalnoj distribucijskoj mrei (izvod 10 kV)
Split, 2008.
103
Pi'+jQi'
i-1
Ri
Xi
I i'
Vi 1
Vi
Ovdje su:
R i - radni otpor i-te dionice voda:
R i = r1 l i
r1 =
Ukoliko je poznata radna i jalova snaga koje protjee i-tom dionicom voda, odgovarajua struja
dionice je:
Ii ' =
Si'*
3 U n
( P + jQ )
=
'
'
i
3 U n
tj. moe se odrediti struja koja tee svakom dionicom voda (uz zanemarenje gubitaka i pad napona).
Split, 2008.
104
Im
Vi1
i'
I i 'Z i
i'
i'
Vi
I i 'Ri
Ii '
I i ' X i
Vi
Re
Vi
Slika 6-4 Fazorski dijagram struja i napona i-te dionice voda
Pad napona na i-toj dionici ini radna i jalova komponenta, ali se isti moe rastaviti na projekcije na
realnoj i imaginarnoj osi (sa referentnim naponom na poetku dionice).
Iz fazorskog dijagrama slijedi:
Vi = I i 'R i cos i '+ I i 'X i sin i '
Vi = I i 'X i cos i ' I i 'R i sin i '
Vi 1 =
(Vi + Vi )2 + Vi2
Vi
= (Vi + Vi ) 1 +
Vi + Vi
Vi + Vi
<< 1
pa slijedi:
Vi 1 Vi + Vi
/ 3Vi
Split, 2008.
105
gdje su:
3 Vi = U i - linijski napon i-tog potroaa
3 Vi = U i - linijski pad napona na i-toj dionici
Dakle,
U i U i = Pi 'R i + Q i 'X i
U i =
/ : Ui
Pi 'R i Q i 'X i
+
Ui
Ui
Ukupni linijski pad napona na cijelom vodu jednak je sumi padova napona na svim dionicama voda,
tj:
U =
U i
i =1
i =1
Pi 'R i
+
Ui
i =1
Q i 'X i
Ui
1
Un
m
m
Pi 'R i + Q i 'X i
i =1
i =1
U
100 ,
Un
tj.
U =
U %
Un
100
i =1
Q i 'X i ,
Split, 2008.
106
tj.
U% =
100 m
Pi 'R i +
U 2n i =1
i =1
Q i 'X i
Ukoliko su fazni vodii promatranog trofaznog voda istoga presjeka i ako je geometrija voda ista u
svim dionicama, tada vrijedi:
R i = r1 l i
X i = x 1 l i , i [1, m]
100 m
+
r
P
'
l
x
Q i 'l i
1
i
i
1
2
U n i =1
i =1
Napomena:
Moe se pokazati da se gornja jednadba moe napisati i u sljedeem obliku (preko snaga potroaa
Pi, Qi i ukupne duljine voda od TS do potroaa li'):
U% =
100 m
+
r
P
l
'
x
Q i l i '
1
i
i
1
U n i =1
i =1
da je struja najoptereenije dionice pri vrnom optereenju manja od nazivne struje vodia
Ukoliko je zadan dozvoljeni pad napona trofaznog voda u % (U%) , tada se iz prethodnog izraza
moe izraunati odgovarajui presjek voda. Dobiva se:
r1 =
1
q
U% =
100 1 m '
'
P
l
x
Q
l
i
i
1
i
i
U 2n q i =1
i =1
U 2n
100
m
U % 2
1 m '
Un =
P
l
+
x
i i 1 Q i' l i
100
q 1=1
i =1
m
1 m '
U % 2
Pi l i =
U n x 1 Q i' l i
q 1=1
100
i =1
Split, 2008.
107
q=
Pi' l i
i =1
m
U % 2
U n x 1 Q i' l i
100
i =1
Ukoliko se radi o jednofaznom vodu sa m dionica, tada vrijede slini izrazi izvedeni za trofazni vod.
Potrebno je samo u navedenim izrazima promijeniti sljedee:
-
Slijedi:
V =
2
Vn
m
m
m
n i =1
i =1
i =1
i =1
V%
V
100 V =
Vn
Vn
100
2
V %
Vn =
100
Vn
m
m '
r1 Pi l i + x 1 Q i' l i
i =1
i =1
odnosno,
V % =
Uz r1 =
m
200 m '
'
+
r
P
l
x
i
1 Qi li
2 1 i
Vn i =1
i =1
1
slijedi odgovarajui presjek jednofaznog voda:
q
m
q=
Pi' l i
i =1
m
V % 2
Vn x 1 Q i' l i
200
i =1
Nakon to se iz tablica izabere potreban presjek (prvi vei od izraunatog minimalno potrebnog
presjeka), moe se izvriti dodatna provjera na temelju stvarne vrijednosti reaktancija vodia x1.
Takoer je potrebno provjeriti i odabrani presjek na dozvoljenu strujnu opteretivost vodia.
6.4.1
Split, 2008.
108
S
P = 3 I R = 3 I r1 l = 3
3U
n
r1 l 2
P = 2 S
Un
2
r1 l
1
I
P = N 3 R = 3 I 2 R
N
N
r1 l
P =
S2
N U 2n
6.4.2
(1)
(2)
.
.
(1)
~
Rd ' '
N
X d ''
N
(2)
S
I
I Fe
R0 ' '
N
X ''
N
Split, 2008.
109
Pripadni parametri su reducirani na nienaponsku stranu (napon Un2). Radni gubici snage nastaju na
otporima R 'd' i R '0' . Odgovarajui otpori su:
R 'd' = Pk
R '0' =
U 2n 2
S 2n
U 2n 2
P0
Ukupna struja koja protjee transformatorami je (struja pripadnog potroakog podruja koje se napaja
iz trafostanice):
S = 3 U n2 I I =
S
3 U n2
Veliina Rd'' predstavlja ukupni radni otpor namota transformatora. Namoti su izraeni iz bakra, pa se
gubici u namotima transformatora zovu gubicima u bakru (PCu):
R''
S
PCu = 3 I d = 3
N
3 U n2
2
1
U2
P U2
P S
S2
k n22 = k
Pk n22 = 3
2
N Sn
Sn
3 U n 2 N Sn
N
Dakle,
PCu =
Pk
N
Sn
Radni otpor R '0' predstavlja gubitke u jezgri transformatora, do kojih dolazi usljed vrtlonih struja i
gubitaka histereze. Jezgra je izraena od feromagnetskog materijala (Fe), pa se ti gubici obino zovu
gubici u eljezu (PFe):
PFe = 3 Vn 2 I Fe
gdje je
I Fe =
Vn 2
R '0'
=N
Vn 2
R '0'
Uvrtanjem se dobiva:
2
PFe = 3 Vn 2 N
Vn 2
R '0'
U n2
3
U 2n 2
U 2n 2
= 3N
=
3
N
=
N
= N P0
R '0'
3R '0'
U 2ns
P0
Dakle,
PFe = N P0 .
Split, 2008.
110
P = PCu + PFe =
Pk
N
S
Sn
+ N P0
Gubici radne snage u trafostanici sastoje se od konstantnog iznosa gubitaka praznog hoda, te iznosa
koji ovisi o kvadratu snage (struje) kojom je optereena trafostanica, slika 6-7.
?P
DP
(ukupni gubici)
PCu
PFe
S (optereenje
trafostanice)
Slika 6-7 Ovisnost gubitaka snage u trafostanici o optereenju trafostanice (transformatora)
Za odreenu snagu optereenja trafostanice gubici radne snage P u trafostanici su ovisni o broju
ukljuenih transformatora. To je grafiki prikazano na slici 6-8.
P
P = f (N )
PFe
PCu
N opt
Slika 6-8 Ovisnost gubitaka snage u trafostanici o broju ukljuenih transformatora u paraleli (za fiksno
optereenju trafostanice)
Za odrediti optimalan broj ukljuenih transformatora pri kojem se dobiju najmanji gubici radne snage
u trafostanici (Nopt), potrebno je derivirati izraz za gubitke po varijabli N (broj transformatora) i
izjednaiti ga s nulom (nuan uvjet ekstrema optimuma):
Split, 2008.
111
dP
=0
dN
P S
k2
N Sn
P
N = k
P0
2
+ P0 = 0
Sn
S
N opt =
Sn
Pk
P0
Izvedeni izraz za optimalan broj ukljuenih transformatora u TS u praksi je vrlo teko primjeniti,
budui da ovisi o optereenju trafostanice (S) koje je promjenljivo, a postoje i dodatni razlozi koji
uvjetuju ukljuenost transformatora u TS (u distribucijskoj mrei transformatori obino ne rade u
paraleli).
6.4.3
W = Pdt
0
W =
0
r1 l
r1 l T
2
S(
t
)
dt
S( t )2 dt (za vod)
=
N U n2
N U n2 0
T
P
W = k
0 N
2
2
S( t )
Pk 1 T
2
N
P
dt
+
S( t ) dt + N P0 T (za transformator)
0
S
N
S
n
n 0
Postoje dvije metode koje se uobiajeno primjenjuju za proraun gubitaka energije (odnosi se na
gubitke na vodu i gubitke u bakru transformatora, budui da su gubici u eljezu transformatora
konstantni):
A) Jednostavna metoda prorauna pomou aproksimativnih izraza koji uzima u obzir gubitke
snage pri vrnom optereenju i upotrebno vrijeme (ili faktor optereenja):
T2
W
Wg = a Tu + (1 a ) u Pgmax , Tu =
T
P max
ili
Wg = a m + (1 a ) m 2 T Pgmax ,
m=
W
P
max
gdje su:
T (h) vremenski period za koji se raunaju gubici energije
Wg (kWh) gubici energije u elementu mree za promatrani vremenski period T
W (kWh) ukupna potronja energije u promatranom periodu T, tj. energija koja u godini
dana proe kroz element mree
Split, 2008.
112
Pmax (kW) vrna snaga u promatranom periodu T, tj. maksimalna snaga koja u vremenu
T protjee kroz element mree
Pgmax (kW) gubici snage u elementu mree za vrijeme vrnog optereenja
Tu (h) upotrebno vrijeme
m faktor optereenja
a konstanta koja se u distributivnim mreama, ovisno o obliku krivulje trajanja
optereenja, obino kree u granicama 0.15-0.20, a najee se pretpostavlja iznos 0.17
B) Tona metoda podrazumijeva poznavanje krivulje vremenske promjene snage optereenja
elementa mree tijekom itavog razdoblja T. Najee se radi preko krivulje trajanja optereenja u
promatranom periodu koja se aproksimira sa odreenim brojem konstantnih segmenata. Za svaku
vrijednost optereenja u tako aproksimiranoj krivulji vri se proraun naponskih prilika i tokova snaga
u mrei iz kojeg slijede i ukupni gubici snage u mrei. Mnoenjem s vremenom trajanja promatranog
segmenta dobiju se gubici energije za promatrani podperiod, a zbrajanjem gubitaka energije u svim
podperiodima dobiju se ukupni gubici energije za itavi period. Opisani postupak ilustriran je na
slijedeoj slici.
max
Vrijeme (h)
..
t2
t3
Gubici snage Pg i
..
.
Pn
T
t1
Pi
P1=Pmax
P2
P3
Snaga (kW)
Snaga (kW)
...
t (h)
T
tn
Gubici energije
Wgi =Pgi * ti
Wg = Wgi
i=1
Slika 6-9 Linearizacija krivulje trajanja optereenja i slijed prorauna gubitaka energije
Ova metoda, uz dovoljno dobru diskretizaciju krivulje trajanja optereenja, je bolja i tonija od
prethodne, ali trai bolju pripremu ulaznih parametara (poznavanje krivulje trajanja optereenja to
esto nije mogue) i vremenski je zahtjevnija.
Split, 2008.
113
ZADATAK 8
Trofazni zrani niskonaponski vod (Un = 380 V) s faznim vodiima iz Cu presjeka q = 16 mm2 sastoji
se od tri dionice. Fazni vodii su smjeteni na drvenim stupovima s geometrijskim rasporedom prema
slici. Na slici su prikazane i duljine pojedinih dionica, te odgovarajua optereenja.
0,2 m
0,3 m 0,3 m
0,2 m
42 cm
l = 150m
P1 ' , Q1 '
l = 100m
P2 ' , Q2 '
l = 200m
P3 ' , Q3 '
S3 = 25kVA
S1 = 20kVA
S 2 = 16kVA
cos 1 = 0,9
Odrediti:
a)
pad napona u % na kraju voda i kontrolu s obzirom na maksimalno dozvoljeni pad napona od
10%
b)
kontrolu strujnog optereenja prve dionice u odnosu na dozvoljenu struju zranog voda Cu 16
mm2 koja iznosi 115 A
c)
presjek samonosivog kabelskog snopa (SKS) koji treba zamijeniti navedeni zrani vod, da pad
napona pri navedenom optereenju bude 5% . Za SKS, budui da su fazni vodii blizu jedan
drugoga pa je njihov induktivitet relativno mali, pretpostaviti x1 = 0
Rjeenje:
a)
Izraz za proraun pada napona na trofaznom vodu:
u % =
m
100 m
+
r
P
'
l
x
Qi 'li
i
i
1
1
2
U n i =1
i =1
Ovdje su:
Un = 380 V, m = 3
r1 =
1
q
1
20 [1 + ( 20)]
20
1 + ( 20 )
Distribucija elektrine energije
Split, 2008.
114
56
= 45,56 Sm/mm2
1 + 0,00382(80 20)
r1 =
1
= 1,372 / km
45,56 16
X1 =
0 3 d RS d RT d ST
ln
2
ds
5,1mm
= 2,55mm
2
d s = 0,78 rV = 1,99mm
q = 16mm 2 rV =
X1 =
100 4 10 7 0,53 10 3
ln
= 0,351 / km
2
1,99
P1 = S1 cos 1 = 20 0,9 = 18 kW
cos 1 = 0,9 1 = 25,84
Q1 = S1 sin 1 = 20 sin 25,84 = 8, 7 kVAr
Pi ' = Pk
k =i
Qi ' = Qk
k =i
P 'l
i =1
Q 'l
i =1
Split, 2008.
115
l1 = 150m
P1 ' = 56,47kW
l2 = 100m
P2 ' = 38,47 kW
Q1 ' = 22,79kVAr
Q2 ' = 14,073kVAr
l3 = 200m
P1 ' = 23,75kW
Q1 ' = 7,804kVAr
P1 = 18kW
P2 = 14,72kW
P3 = 23,75kW
Q1 = 8,717kVAr
Q2 = 6,269kVAr
Q3 = 7,804kVAr
Uvrtavanjem se dobiva :
u13 % =
100
380 2
17067,5kWm + 0,351
6386,6kVArm = 17,77% ,
1,372
km
km
u % =
17,77 =
Un U
Un
100
380 U
312,5
100 U = 312,5 V ( V f =
= 180,4 V)
380
3
b)
Strujno optereenje prve dionice
P1 ' = 56,47 kW
S1 '
3U n
60,906 10 3 VA
3 380V
= 95,5 A
Dakle,
I 1 ' = 95,5 A < 115 A koliko iznosi trajna doputena struja za q = 16 mm2 (Cu), tako da je presjek
voda zadovoljavajui s obzirom na strujno optereenje.
c)
S obzirom na nedoputeno veliki pad napona na vodu, zamijenit e se isti samonosivim kabelskim
snopom sa Al vodiima. Potrebno je odrediti presjek samonosivog kabelskog snopa da pad napona od
TS do krajnjeg potroaa bude 5%.
Koristi se izraz:
Split, 2008.
116
P l '
q=
i =1
m
u % 2
U n x1 Qi l i '
i =1
100
q=
P l '
i =1
u % 2
U n
100
Ovdje su:
3
P l ' = P l '+ P
i =1
= 45,56 S m/mm2
u % = 5% , U n = 380 V
Uvrtanjem se dobiva
q=
17067,5 10 3 kWm
= 51,9 mm2
m
5
45,56S
380 2 V 2
mm 2 100
Dakle, treba odabrati kabelski snop sa vodiima iz Al presjeka q > 51,9 mm2, tj. standardni presjek:
q = 70 mm2.
Trajno doputena struja za SKS 70 mm2 iznosi It = 198 A>95,5 A
Napomena:
Uvrtenjem reaktancije odabranog vodia presjeka q = 70 mm2, koja iznosi oko 0.085 /km, dobili bi
neto vei iznos potrebnog presjeka (56,1 mm2), dakle greku u prorauno od cca. 10%, ali odabrani
presjek od 70 mm2 i u tom sluaju zadovoljava.
Domai rad:
a) izraunati koliki je utjecaj jalove snage na pad napona u mrei: za varijantu sa starim
zranim vodom izraunati pad napona u sluaju da je faktor snage svih potroaa
cos=1, tj. da potroai ne uzimaju jalovu snagu
b) koliko % se moe poveati snaga potroaa (proporcionalno svi potroai i uz iste
faktore snage) da s novim SKS vodom budemo u granici dozvoljenog pada napona
(10%)
c) ako je iza treeg potroaa potrebno prikljuiti novog potroaa, izgradnjom 4. dionice
voda (s istim tipom SKS voda), na udaljenosti od 400m, koliku maksimalnu radnu snagu
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i
brodogradnje Split
Split, 2008.
117
(uz faktor snage 0.95) moemo dozvoliti uz uvjet da na kraju voda bude pad napona
10%.
ZADATAK 9
TS 35/10 kV posjeduje tri jednaka transformatora. Njihovi tehniki podaci dani su u zadatku 3.
Godinji dijagram trajanja optereenja potroakog podruja napajanog iz trafostanice prikazan je na
slici.
P(MW)
Pmax = 8MW
Pmax
T = 8760h
t1 = 0,1T
cos 1 = 0,8ind
t 2 = 0,3T
0,4 Pmax
cos 2 = 0,9ind
0,2 Pmax
cos 3 = 0,85ind
t1
t2
Odredi:
a) godinje gubitke elektrine energije u trafostanici u sluaju da je raspored ukljuenih
transformatora 3 (razdoblje 0-t1), 2 (razdoblje t1-t2), 1 (razdoblje t2-T): apsolutno i postotno u
odnosu na ukupno prenesenu energiju prema potroaima
b) godinje gubitke elektrine energije u trafostanici za sluaj da su tijekom cijele godine
ukljuena sva tri transformatora
c) ukoliko je prosjena jedinina cijena el. energije c1 = 0,08 /kWh, izraunati odgovarajue
trokove gubitaka elektrine energije za varijante a) i b).
Rjeenje
Iz zadatka 3 slijedi:
Sn =4MVA, Pk =30,2 kW i P0 =4,83 kW.
Godinji gubici djelatne energije u trafostanici odreuju se izrazom:
T
W = Pdt
0
Split, 2008.
118
Sn
P
P = k
N
+ N P0 .
a)
Za raspored ukljuenih transformatora prema a), dobiva se:
P
Wa = k
0 N 'opt
t1
P
+ 'k''
N
t 21
opt
T
S max
'
+ N opt P0 dt +
Sn
P
k
t N ' 'opt
1
t2
S'
''
+ N opt
P0 dt +
Sn
S''
' ''
+ N opt
P0 dt =
Sn
2
'
+ N opt
P0 t1 +
P
= 'k
N opt
S
max
Sn
P
'k'
N opt
P
+ 'k''
N opt
S''
' ''
+ N opt
P0 (T t 2 )
Sn
S'
''
+ N opt
P0 (t 2 t1 ) +
Sn
Wa =
+ 3 4,83 0 ,1 8760 +
3 4
30,2 3,56 2
30,2 1,88 2
Dakle,
Wa = 176210, 02kWh
176 , 2
100 = 0 ,8%
22425, 4
Split, 2008.
119
b)
Godinji gubici el. energije, kada su tijekom cijele godine ukljuena sva tri transformatora, iznose:
P S 2
Wb = k max + 3 P0 dt +
0 3 Sn
t1
P
= k
3
P
k
t 3
1
t2
2
T
S'
P
+ 3 P0 dt + + k
3
Sn
t2
S''
+ 3 P0 dt =
Sn
2
2
S 2
S'
S ''
max t1 + ( t2 t1 ) +
(T t2 ) + 3P0T
S n
Sn
Sn
30,2 10
3,56
1,88
Wb =
(0,3 0,1) 8760 +
(1 0,3) 8760 +
0,1 8760 +
3 4
4
4
C = c1 W .
Stoga je:
Za pogonski reim a):
Ca = c1 Wa = 0 , 08 /kWh 176210,02 kWh = 14096,80
ZADATAK 10
TS iz prethodnog zadatka se napaja 35 kV zranim vodom. Izraunati gubitke snage i energije na vodu
i odgovarajue tokove u sluaju kada se:
a) napajanje vri jednim 35 kV vodom,
Split, 2008.
120
r1 = 0,2 / km , l = 20km .
35 kV
35 kV
TS 110/35 kV
V2
V1
10 kV
Rjeenje
a)
1.
S = 10 MVA
P =
2.
S = 3,56 MVA
r1 l 2 0,2 20
S =
3,56 2 = 41 kW
2
2
Un
(35)
P =
3.
r1 l 2 0,2 20
S =
10 2 = 327 kW
2
2
Un
(35)
S = 1,88 MVA
P =
r1 l 2 0,2 20
S =
1,88 2 = 12 kW
2
2
Un
(35)
Energija:
W = P1 t1 + P2 (t2 t1 ) + P3 (T t2 ) =
= 0,327 876 + 0,041 1752 + 0,012 6132 = 431,9MWh
W % =
432
100 = 1,93%
22425
Trokovi
Split, 2008.
121
1.
S = 10 MVA
P = 163,5 kW
2.
S = 3,56 MVA
P = 20,5 kW
3.
S = 1,88 MVA
P = 6 kW
Energija:
W = 216 MWh
W % = 0,96%
Trokovi
C = 17276
Razlika trokova a) b) = 17276 /godinje
Split, 2008.
122
77 N
NIISSK
KO
ON
NA
APPO
ON
NSSK
KE
EM
MR
RE
E
E
E
Znaaj niskonaponskih distributivnih mrea prvenstveno je u tome to se na niskom naponu (400
odnosno 380 V) napaja velika veina potroaa. Osim toga, izgradnja i odravanje niskonaponske
mree i trafostanica 10/0.4 kV, s obzirom na veliinu odnosno njihovu brojnost u jednom EES-u,
predstavlja najznaajniji dio distribucijske djelatnosti.
Na slici 7.1 prikazana je osnovna struktura niskonaponske distribucijske mree. Ona se napaja iz TS
10/0.4 kV koja najee ima jedan ili rjee dva transformatora. Transformatori su direktno uzemljeni
na niskonaponskoj strani. Niskonaponskim izvodima napajaju se potroai. Izvodi za napajanje javne
rasvjete obino su odvojeni, osim u nekim sluajevima vievodikih izvoda kad se s tri faze napajaju
ostali potroai, a s jednom ili dvije dodatne faze rasvjeta. Meutim, i u takvom sluaju, javna rasvjeta
je poseban strujni krug, s eventualno zajednikim nul vodiem.
Mrea 10(20) kV
TS 10(20)/0.4 kV
50-1000 kVA
Dyn (Yzn)
Osigura
...
Izvod n
Izvod 2
Izvod 1
Odvojak
1
Izvod
javne rasvjete
Odvojak
2
Kuni prikljuak
Kabelska mrea
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i
brodogradnje Split
7. Niskonaponske mree
Split, 2008.
123
7. Niskonaponske mree
Split, 2008.
124
7. Niskonaponske mree
Split, 2008.
125
kuanstva
javna rasvjeta
7. Niskonaponske mree
Split, 2008.
126
Kuanstva
standardu
Budui da vrno optereenje grupe kuanstava ne nastupa istovremeno, ono se ne rauna kao
aritmetiki zbroj svih vrnih optereenja, to je ilustrirano na slijedeoj slici:
Kua 1
Pv1(K1)=X
Kua 2
Pv1(K1+K2)<X+Y
Pv1(K2)=Y
Slika 7-7 Pojedinano vrno optereenje dva kuanstva i zbirno vrno optereenje
Openito, omjer
Vrna snaga grupe kuanstava
Zbroj pojedinanih vrnih snaga
n)
gdje je:
7. Niskonaponske mree
Split, 2008.
127
Odgovarajua krivulja vrnog optereenja grupe kuanstava u ovisnosti o broju kuanstava prikazana
je na slijedeoj slici (puna linija). Crtkana linija pokazuje linearnu ovisnost koja bi vrijedila u sluaju
da je faktor istovremenosti 1.
...
n=3
n=2
n=1
Broj kuanstava (n)
Slika 7-8 Usporedba vrnog optereenja grupe kuanstava uz uvaavanje faktora istovremenosti i bez
njega
Npr. ako je vrno optereenje jednog kuanstva 10 kW, a niskonaponskim izvodom se napaja 64 takva
kuanstva, njihovo vrno optereenje (vrno optereenje izvoda) nije 640 kW, ve uz pretpostavku f
=0.17 iznosi:
Pv64= Pv1 ( f n + (1 f )
n ) = 10 (0.17 64 + (1 0.17)
64 ) = 120 kW
n , gdje su:
A = Pv1f
B = Pv1(1-f)
Ako se u promatranoj grupi potroaa nalazi vie razliitih (nehomogenih) grupa potroaa, vrno
optereenje ukupne grupe rauna se na sljedei nain:
Ukupno vrno optereenje:
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i
brodogradnje Split
7. Niskonaponske mree
Split, 2008.
128
i =1
i =1
Pvn = A i n i + B i2 n i
Pvni
k
n i Pvn j
j=1
Jalova snaga
Odgovarajua optereenja jalovom snagom pojedinih vorita mree dobiju se iz izraunate radne
snage i zadanog faktora snage (cos):
Q 1 = P 1 tg = P 1
1 cos 2
cos
Za proraun vrnog optereenja niskonaponskog izvoda potrebno je izvriti prethodno opisan proraun
vrnog optereenja grupe kuanstava koji se napajaju sa izvoda, emu se pribraja optereenje ostalih
potroaa, posebno za radnu i jalovu snagu. Ukupno strujno optereenje izvoda priblino iznosi (uz
zanemarene gubitke u mrei i padove napona):
7. Niskonaponske mree
Split, 2008.
129
Iv =
Pv2 + Q 2v
3 Un
, gdje je:
Pv
3 U n cos
Pv _ mree
rpre (1 rrez ) cos
gdje je
Pv_mree ukupno vrno optereenje mree
cos - prosjeni faktor snage
rpre faktor doputenog preoptereenja transformatora (npr. 1.4, tj. 140%)
rrez faktor rezerve (npr. 0.2, tj. 20% rezerve)
Na osnovu izraunatog strujnog vrnog optereenja (Iv), tj. struje kojom je optereena prva dionica
izvoda, rauna se minimalno potreban presjek vodia, na nain da zadovolji uvjet:
In
Iv
Ct Cm Cp
7. Niskonaponske mree
Split, 2008.
130
In
Iv
Ct
Presjek vodia niskonaponske mree mora se odabrati na nain da najvei pad napona u mrei bude
manji od maksimalno dozvoljenog postotnog pada napona (npr. 6%). Proraun se vri za krajnje
potroae u mrei (na glavnom izvodu i svim odvojcima).
Aproksimativni izraz za postotni pad napona je:
u % =
100
'
'
, gdje su:
P
R
Q
X
i
i
i
i
U 2n i
i
Pi', Qi' radna i jalova snaga i-te dionice, raunaju se sve dionice od poetka izvoda do
krajnjeg potroaa
Ri, Xi radni i induktivni otpor i-te dionice
Un nazivi linijski napon mree
U sluaju istog presjeka svih dionica, moe se raunati sa jedininim radnim i induktivnim otporom
vodia (r, x) i duljinama dionica (li):
u % =
100
r P ' l + x Q i' l i
2 i i
Un i
i
100
U 2n
(r + x tan ) Pi' l i
i
200
Vn2
(r + x tan ) Pi' l i
i
7. Niskonaponske mree
Split, 2008.
131
u % max u % dozvoljeno
problemi sa dosegom zatite, koji se mogu rjeiti poveanjem presjeka vodia (iako ima i
drugih mogunosti)
zahtjevi rezervnog napajanja, npr. potroaa na nekom drugom izvodu (mogue i druge TS
10/0.4) za kojeg je potrebno osigurati rezervno napajanje; u ovom sluaju se obino vri samo
kontrola na strujno optereenje (slika 7-9)
napajanje dijela potroaa koji se u budunosti planiraju prikljuiti na neku drugu (novu) TS
10/0.4, itd.
TS 1
TS 2
ZADATAK 11
Izraunati:
a) Presjek nadzemnog vodia Al 3*X + X za glavni izvod i podizvode, uz dozvoljeni pad napona: 6%
b) Snagu TS 10/0.4 (faktor rezerve 25%, dozvoljeno preoptereenje transformatora 140%)
Jednopolna shema mree:
7. Niskonaponske mree
Split, 2008.
132
33.0 m
6
15.0 m
Izvod 2
45.0 m
30.0 m
4
22.0 m
40.0 m
55.0 m
20.0 m
10.0 m
9
8 kuanstava +
16kW posebni potroa
27.0 m
6
2
20.0 m
30.0 m
7
10.0 m
5
Izvod 1
20.0 m
27.0 m
3
32.0 m
15.0 m
3
22.0 m
2 kuanstva +
12kW posebni potroa
20.0 m
16.0 m
4
8
3 kuanstva +
15kW posebni potroa
4
45.0 m
2
10.0 m
Rd ()
Xd ()
In (A)
3* 25+ 16
1.181
0.325
121
3* 35+ 16
0.833
0.313
149
3* 35+ 25
0.833
0.313
149
3* 50+ 16
0.595
0.302
185
3* 50+ 25
0.595
0.302
185
3* 50+ 35
0.595
0.302
185
3* 70+ 25
0.437
0.29
226
3* 70+ 35
0.437
0.29
226
3* 70+ 50
0.437
0.29
226
3* 95+ 50
0.308
0.281
283
3* 95+ 70
0.308
0.281
283
Potronja :
Kuanstva (broj kuanstava u svakom voru prikazan je na slici)
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i
brodogradnje Split
7. Niskonaponske mree
Split, 2008.
133
Izvod 1:
n= 25, P v1 = 8 kW , f =0,17
Vrna snaga na nivou izvoda:
P vn = 8 ( 0,17 25 + (1 0,17) 25 ) = 67,2 kW
Udio jednog kuanstva u vrnoj snazi izvoda:
P
67, 2
P 1 = vn =
=2,7 kW
25
Mnoenjem P v1 sa brojem kuanstava u svakom voru dobije se ekvivalentna potronja za svaki vor.
Izvod 2:
Istim proraunom, dobije se:
n=57, P vn = 127,65 kW, P 1 = 2,24 kW
Odgovarajua optereenja jalovom snagom dobiju se iz zadanog faktora snage (cos=0,98)
Q 1 = P 1 tg = P 1
1 cos 2
cos
1 0,98 2
= 0,5 kW - (izvod 1) ; Q 1 = 2,24
0,98
Q 1 = 2,7
1 0,98 2
=0,45 kW (izvod 2)
0,98
Ostali potroai:
U primjeru su zadana tri ostala potroaa sa radnom snagom i faktorom snage. Potrebno je jo
izraunati njihovu jalovu snagu:
P inst
fi
cos
P ost
Q ost
(1)
12
0,98
12
2,4
(2)
15
0,98
15
3,1
(3)
16
0,98
16
3,2
7. Niskonaponske mree
Split, 2008.
134
Izraunate vrijednosti P ost i Q ost pribrojene su potronji kuanstava i zajedno prikazane na sljedeoj
slici.
Napomena: Rezultati prikazani na slijedeoj slici, kao i na ostalim slikama u ovom zadatku, nisu raunati runo
ve pomou raunala. Zato se neke vrijednosti neznatno razlikuju od onih koje bi se dobile runim proraunom.
13.4kW
2.73kvar
Izvod 2
15.7kW
3.18kvar
8.96kW
1.82kvar
11.2kW
2.27kvar
6.72kW
1.36kvar
4.48kW
0.91kvar
33.9kW
6.89kvar
13.4kW
2.73kvar
4.48kW
0.91kvar
15.7kW
3.18kvar
Izvod 1
8.06kW
1.64kvar
17.4kW
3.53kvar
23.1kW
4.68kvar
11.2kW
2.27kvar
21.5kW
4.37kvar
4.48kW
0.91kvar
5.38kW
1.09kvar
10.8kW
2.18kvar
5.38kW
1.09kvar
2.69kW
0.55kvar
Odabir vodia:
Npr.
5.4kW
21.5kW
+
itd.
21.5kW
5.4kW
Snage potroaa
Na opisani nain dobiju se snage koje teku kroz sve dionice izvoda. Na donjoj slici prikazane su tako
izraunate snage.
7. Niskonaponske mree
Split, 2008.
135
11.2kW
2.28kvar
4.48kW
0.91kvar
24.7kW
5.03kvar
Izvod 2
149kW
33.8kvar
138kW
30.2kvar
121kW
25.9kvar
84.5kW
18.0kvar
50.0kW
10.5kvar
13.4kW
2.74kvar
36.1kW
7.37kvar
31.5kW
6.43kvar
15.7kW
3.20kvar
4.48kW
0.91kvar
Izvod 1
95.5kW
20.2kvar
87.0kW
18.3kvar
69.2kW
14.4kvar
50.1kW
10.2kvar
26.9kW
5.49kvar
5.38kW
1.09kvar
18.9kW
3.84kvar
8.08kW
1.64kvar
2.69kW
0.55kvar
P2 + Q2
, gdje su
3 Un
I=
94, 2 + 19,1 10
3 400
=138,7 A
7. Niskonaponske mree
Split, 2008.
136
17.1 A
6.85 A
37.6 A
Izvod 2
220 A
207 A
183 A
129 A
76.8 A
20.8 A
55.9 A
49.0 A
24.5 A
7.01 A
Izvod 1
141 A
129 A
103 A
74.9 A
40.3 A
8.06 A
28.2 A
12.1 A
4.04 A
l
Pi ri l i + Q i ri l i
= i Pi ri + Q i ri
Un
Un
, gdje je
20
l
(P r + Q x ) =
( 94,2 0,308 + 19,1 0.281) = 1,72 V
Un
400
7. Niskonaponske mree
Split, 2008.
137
( napon vora 1)
-dionica 2 :
P = 86,1 kW , Q = 17,5 kW , l= 27 m , r= 0,308 /km , x= 0,281 /km
U =
27
400
itd.
U=1.72V
U=1.72V
... itd.
TS
U1=398.3
Uo=Un=400V
U2=396.2
Un U
100
Un
Npr.
- za prvi vor:
u% =
400 398,3
400
100 = 0,43%
- za drugi vor:
u% =
400 396, 2
400
100 = 0,96 %
itd.
Za provjeru maksimalnog pada napona dovoljno je raunati samo pad napona na krajnjim
potroaima. Postotni pad napona za krajnje toke na izvodu i odvojcima rauna se preko formule
(razliiti presjeci izvoda i podizvoda!):
u % =
100
Pi R i + Q i X i
U 2n i
i
Izraunati fazni naponi svih vorova prikazani su na sljedeoj slici. Na slici je osim linijskih napona
vorova, prikazan i postotni pad napona za svaki vor.
7. Niskonaponske mree
Split, 2008.
138
223 V
3.4%
223 V
3.6%
223 V
3.7%
Izvod 2
227 V
1.6%
225 V
2.5%
224 V
3.2%
222 V
4.0%
219 V
5.0%
219 V
5.0%
219 V
5.2%
218 V
5.6%
217 V
5.8%
217 V
5.9%
Izvod 1
230 V
0.4%
229 V
1.0%
227 V
1.5%
227 V
1.7%
227 V
1.8%
227 V
1.8%
227 V
1.7%
226 V
1.9%
226 V
2.0%
Izvod 2:
U min = 217 V (fazno) = 375,9 V (linijski) ; U max % = 5,9%
Budui da su maksimalni padovi napona manji od 6%, odabrani presjek vodia zadovoljava kriterij
dozvoljenog pada napona u mrei, pa se inicijalno pretpostavljeni tipovi odnosno presjeci vodia
izvoda i podizvoda mogu uzeti kao konani.
Napomena: s obzirom na proraun strujnog optereenja, moglo se uzeti i manje presjeke, ali oni ne bi
zadovoljavali uvjet dozvoljenog pada napona. Odabrani presjeci su najmanji koji zadovoljavaju i
strujni i naponski uvjet (pod pretpostavkom da za oba izvoda moramo odabrati isti presjek).
Odabir snage transformatora
Ukupno vrno optereenje niskonaponske mree (82 kuanstva, f=0.17, vrna snaga Pv1=8 kW, snaga
ostalih potroaa 41 kW, faktor snage svih potroaa cos=0.98):
Pv _ mree
rpre (1 rrez ) cos
>
212.6
> 206.6 kVA
1.4 (1 0.25) 0.98
7. Niskonaponske mree
Split, 2008.
139
direktni dodir podrazumijeva dodir dijela mree koji je u normalnom pogonu pod
naponom
Prenaponsku zatitu
nulovanjem
zatitnim uzemljenjem
zatitnim izoliranjem
Djelomina zatita
- izoliranje
- prekrivanje
- omatanje
- poveani razmak (npr. nadzemni vodovi)
- zapreke
- smanjeni razmak
Signalizacija
TN sistem
- nadstrujna zatita
- FID-ova sklopka
TT sistem
- FID-ova sklopka
IT sistem
- kontrolnik izolacije
7. Niskonaponske mree
Split, 2008.
140
Najbitniji elementi u niskonaponskoj mrei koji utjeu na zatitu od previsokih indirektnih napona
dodira su:
o
Dozvoljeni naponi dodira, pri kvaru koji se iskljuuje u vremenu veem od 1 sekunde, iznose:
o
125 V u TS 10(20)/0.4
65 V izvan TS
Ako je vrijeme iskljuenja kvara manje od 1 sekunde, navedeni iznosi graninih dozvoljenih napona
su vei, a definirani su preko odgovarajuih krivulja u ovisnosti o vremenu iskljuenja kvara.
350
300
a - izvan trafostanice i u
niskonaponaskoj mrei
Ud(V)
b - u trafostanici
t - vrijeme iskljuenja
200
150
b
100
80
70
60
50
0,1
0,2
0,3
0,4
0,5
0,7
Trajanje struje
1,0
1,5
t(s)
Slika 7-10 Dozvoljeni naponi dodira u ovisnosti o trajanju kvara (prema postojeim propisima u RH)
Pri jednopolnom kratkom spoju (faza nul vodi), nastaje odreeni potencijal prema zemlji koji se
pojavljuje na kuitima nulovanih elektrinih ureaja. Najvea vrijednost potencijala nul vodia je na
mjestu kvara, a prvenstveno ovisi o otporima uzemljenja u mrei, impedancijama faznog i nul vodia,
te udaljenosti mjesta kvara od TS 10/0.4. Na slijedeim slikama prikazane su pojednostavljene sheme
jednopolnog kratkog spoja u TN i TT mrei, sa odgovarajuim stazama struja kvara.
7. Niskonaponske mree
Split, 2008.
141
TN-C
R
Ik1
S
T
PEN
PE
N
Troilo
Ud
TT
R
Ik1
S
T
N
N
Troilo
PE
RTS - otpor
uzemljenja TS 10/0.4
Ud
Rp - otpor uzemljenja
potroakog objekta
Na iznos napona dodira u TN mrei najvie utjee impedancija nul vodia, a u TT mreama otpor
uzemljenja potroakog objekta.
Potencijal na mjestu kvara se uvijek moe tono izraunati, ali budui da treba poznavati veliki broj
ulaznih parametara, najee se nakon izgradnje mree vre odgovarajua mjerenja, na osnovu kojih se
poduzimaju dodatne mjere smanjenja napona dodira u sluaju da izmjerene vrijednosti prelaze
doputene iznose.
Niskonaponski izvodi tite se od preoptereenja i kratkog spoja, osiguraima/prekidaima koji se
postavljaju na poetku svakog izvoda. Zatitni ureaji su:
a) topljivi osigurai sa vremenski zavisnom zatitnom karakteristikom
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i
brodogradnje Split
7. Niskonaponske mree
Split, 2008.
142
c) prekidai (sklopke), sa kontrolnim lanom u nul vodiu (prekidanje u sluaju struje u nul
vodiu vee od podeene)
Slika 7-13 Krivulja djelovanja (I-t karakteristika) rastalnog osiguraa i automatskog osiguraa sklopke
7. Niskonaponske mree
Split, 2008.
143
, gdje je
k - sigurnosni koeficijent :
k=2,5 za rastalne osigurae
k=1,25 za automatske prekidae
k=0,5-1,0 za automatske prekidae sa kontrolnim lanom u nul vodiu
I k 1 - izraunata struja jednopolnog KS
Uvjet se provjerava za sve krajnje toke u mrei (krajevi izvoda i podizvoda). Ukoliko nije
zadovoljena gornja nejednadba, moe se napraviti detaljniji proraun kojim se moe uvaiti
utjecaj:
o
U sluaju da se ne moe odabrati osigura koji zadovoljava sve navedene kriterije, moe se:
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i
brodogradnje Split
7. Niskonaponske mree
Split, 2008.
144
ugraditi dodatni osigura nie nazivne struje (1.6-2 puta) na izvodu, tzv. linijski osigura
za dio mree koji nije tien predvidjeti posebni izvod ili prebaciti na napajanje iz neke druge
TS
UL
(R T + R SNV + R nn )2 + (X T + X SNV + X nn )2
gdje su:
U L - linijski napon mree
R T , X T - direktni radni i induktivni otpor transformatora preraunat na 0.4
kV-nu stranu
R SNV , X SNV - direktni radni i induktivni otpor srednjenaponskog voda
(2R
3 C1 U L
T
+ R 0T + 2R SNV + 2R nn + R 0nn
) + (2X
2
+ X 0T + 2X SNV + 2X nn + X 0nn
gdje su:
R 0T , X 0T - nulta impedancija transformatora
R 0nn , X 0nn - nulta impedancija niskonaponskog voda raunata od trafostanice
do mjesta kvara
C1 - faktor koji se uzima pri proraunu
7. Niskonaponske mree
Split, 2008.
145
ZADATAK 12
TS 10/0.4
2NVO-00
In =63 A
2NVO-00
In =50 A
2NVO-00
In =63 A
580 m
430 m
710 m
2NVO-00
In =50 A
100 m
150 m
260 m
Podaci:
Napon: UL=400V
Direktna impedancija SN voda (raunata na 0.4 kV): 0.0107+j0.0057
Direktna impedancija transformatora (raunata na 0.4 kV): 0.0309+j0.056
Nulta impedancija transformatora (raunata na 0.4 kV): 0.01545+j0.0056
Direktna impedancija NN voda Ale 35mm2: 0.937+j0.322 /km
7. Niskonaponske mree
Split, 2008.
146
Napomena: Proraun struja tropolnog i jednopolnog kratkog spoja je izostavljen, dane su samo
vrijednosti struja u tokama za koje se provjerava pojedini kriterij.
a) Proraun termike vrstoe:
Proraun e se izvriti na osnovu struje troplnog kratkog spoja za etiri karakteristine toke:
1.
2.
3.
4.
Toka A:
Ik3(A)=3105 A
Prema karakteristici osiguraa In=63 A, t=f(Ik3), vrijeme pregaranja za struju od 3105 A je 4ms, a za
osigura In=50 A je takoer 4ms.
Najvee doputeno vrijeme pregaranja osiguraa je:
2
35
S
t dop = a
= 0.889 s
= 0.007
Ik
3
3.105
Budui da je vrijeme pregaranja (4 ms) manje od doputenog (0.889 s), za toku A i oba osiguraa,
kriterij termike vrstoe je zadovoljen za sve izvode u sluaju kratkog spoja na poetku izvoda.
Toka B:
Ik3(B)=302.4 A
Prema karakteristici osiguraa In=63 A, t=f(Ik3), vrijeme pregaranja za struju od 302.4 A je 2.43s.
Najvee doputeno vrijeme pregaranja osiguraa je:
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i
brodogradnje Split
7. Niskonaponske mree
Split, 2008.
147
35
S
t dop = a
= 93.8 s
= 0.007
0.3024
Ik3
Budui da je vrijeme pregaranja (2.43 s) manje od doputenog (93.8 s), za toku B, kriterij termike
vrstoe je zadovoljen.
Toka C:
Ik3(C)=628 A
Prema karakteristici osiguraa In=63 A, t=f(Ik3), vrijeme pregaranja za struju od 628 A je 0.1s.
Najvee doputeno vrijeme pregaranja osiguraa je:
2
25
S
t dop = a
= 11.1s
= 0.007
0.628
Ik3
Budui da je vrijeme pregaranja (0.1 s) manje od doputenog (11.1 s), za toku C, kriterij termike
vrstoe je zadovoljen.
Toka D:
Ik3(D)=363.3 A
Prema karakteristici osiguraa In=50 A, t=f(Ik3), vrijeme pregaranja za struju od 363.3 A je 0.44s.
Najvee doputeno vrijeme pregaranja osiguraa je:
2
35
S
t dop = a
= 65 s
= 0.007
0.3633
Ik3
Budui da je vrijeme pregaranja (0.44 s) manje od doputenog (65 s), za toku D, kriterij termike
vrstoe je zadovoljen.
b) Proraun dosega zatite
Proraun e se izvriti na osnovu struje jednopolnog kratkog spoja za tri karakteristine toke:
7. Niskonaponske mree
Split, 2008.
148
Uzemljenje se redovito izvodi kao zdrueno ukoliko je izvedbom uzemljenja osiguran uvjet zatite od
opasnih napona dodira:
R zdr
Ud
,
I1
gdje je :
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i
brodogradnje Split
7. Niskonaponske mree
Split, 2008.
149
1200
I1
Ako mrea 10(20) kV radi s izoliranim zvjezditem, te se zemljospoj iskljuuje u vremenu kraem od
2 sata, takoer se primjenju navedeni uvjeti, uz uvrtenje kapacitivne struje zemljospoja (I1=Ic). Ako
trajanje zemljospoja nije ogranieno na 2 sata, propisi nalau razdvajanje radnog od zatitnog
uzemljenja, uz zadovoljenje drugog uvjeta, te uvjeta radnog uzemljenja:
R rad
65
Ic
SN
NN
Troilo
TS 10/0.4 kV
L1
L1
L2
L2
L3
L3
PEN
IK
Ruz_TS
1m
Uk
Ud
VU=Ik*Ruz_TS
Slika 7-14 Napon dodira i napon koraka u NN mrei prilikom zemljospoja na 10(20) kV dijelu TS
10(20)/0,4 kV
Proraun otpora zdruenog uzemljenja openito mora uzeti u obzir slijedee komponente sustava
uzemljenja:
1) uzemljiva same TS 10/0.4 kV koji moe sadravati:
o
7. Niskonaponske mree
Split, 2008.
150
nekoliko sondi
1
1
1
1
i
+
+
+
+
,
i
i
i
R TS
R ktu
Z dtu
Rt
R ib
gdje je:
Zzdr impedancija zdruenog uzemljenja
RTS otpor zatitnog uzemljenja TS
Rktu otpor kratkog trakastog uzemljivaa
Zdtu impedancija dugakog trakastog uzemljivaa
- faktor utjecaja meusobno bliskog polaganja vie uzemljivakih traka ( 1)
Rt otpor temeljnog uzemljivaa
Rb otpor nulovanog betonskog stupa
Budui da veina impedancija uzemljenja ima izrazito radni karakter, obino se i ukupna impedancija
zdruenog uzemljenja rauna kao isto radna mpedancija (RzdrZzdr).
Na slijedeoj slici prikazana je opa shema izvedbe uzemljenja TS 10/0.4 koja se nalazi na elinoreetkastom stupu, a koje se moe sastojati od vie kontura, krakova i sondi (slika 7-15).
7. Niskonaponske mree
Split, 2008.
151
K1...K4 - krakovi
A,B,C - konture
S1...S4 - sonde
Stup
K3
S2
S3
K1
K2
C
A
S4
S1
Zatitno
uzemljenje
Temelj
K4
Otpor pojedinanog uzemljivaa moe se aproksimativno prikazati kao produkt specifinog otpora tla
(m) i konstante uzemljivaa cr (1/m) koja ovisi o geometriji uzemljivaa:
R i = c ir
0.33
S
0.87
L
Z(W)
Za dugake trakaste uzemljivae koji se polau uz kabele, impedancija ovisi i o duljini trake. Na
slijedeoj slici prikazan je primjer krivulja ovisnosti impedancije uzemljenja dugakih trakastih
uzemljivaa o duljini i specifinom otporu tla.
r1<r2<r3
r3
r2
r1
l (m)
Otpori uzemljenja betonskih stupova (kod nadzemne NN mree) mogu se aproksimativno raunati
preko formule:
7. Niskonaponske mree
Split, 2008.
152
Da bi betonski stupovi mree niskog napona djelovali kao dodatni uzemljivai, njihova armatura mora
biti vezana na nul vodi, tj. stupovi moraju biti nulovani.
7. Niskonaponske mree
Split, 2008.
153
88 K
KO
OM
MPPE
EN
NZ
ZA
AC
CIIJJA
A JJA
AL
LO
OV
VE
E SSN
NA
AG
GE
E
Troila uz djelatnu snagu redovito uzimaju i jalovu (reaktivnu) snagu induktivnog karaktera. Posebno
velika induktivna troila su elektrini motori. Oni uzimaju iz mree znaajnu induktivnu komponentu
struje, koja im je potrebna za stvaranje magnetskog toka.
ST
QT
T
PT
Slika 8-1 Trokut snaga potroaa
Induktivna komponenta struje potroaa zaostaje za naponom za 90, dok je radna komponenta struje
u fazi sa naponom. To je prikazano na sljedeoj fazorskoj slici, pri emu su oznake slijedee:
Vn fazni napon potroaa (u primjeru asinkroni motor): Vn =
Un
3
Im
struja koju
daje mrea
Im
IT
struja koju
uzima potroa
Un
Ir
Vn =
T
Ix
IT
Un
3
Re
I m = IT
Struja koju daje mrea (Im) jednaka je struji koju uzima potroa. Dalje se moe pisati:
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i
brodogradnje Split
Split, 2008.
154
IT = I r j I x
Dalje je:
I r = IT cos T = I m cos m
I x = IT sin T = I m sin m
Obje komponente struje potroaa (Ir i Ix) dolaze iz pripadne pojne mree.
Ako se paralelno potroau na iste sabirnice prikljui kondenzatorska baterija kapaciteta C, ona e iz
mree uzimati kapacitivnu struju IC :
~
Im '
IT
IC
Vn
Kapacitivna struja e prethoditi naponu mree za 90. Potroa i dalje za svoj rad uzima struju IT ,
koja je ista kao i prije:
IT = I r j I x
Struja iz mree u ovom sluaju je zbroj struje potroa i struje kondenzatorske baterije:
I m ' = IT + I C
Im
IC
Vn
Ir
Ix
Im '
IC
Re
I m = IT + I C
IT
Slika 8-4 Fazorski dijagram struja i napona potroaa i kondenzatorske baterije
Iz fazorskog dijagrama je vidljivo da se smanjila struja koja dolazi iz mree za dio reaktivne struje
koju je dala kondenzatorska baterija.
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i
brodogradnje Split
Split, 2008.
155
Im ' < Im = IT .
Takoer se poveao (popravio) faktor snage mree, unato tome to potroa i dalje uzima potrebnu
induktivnu struju Ix , koja mu je potrebna za normalni rad.
< T ,
Ovo smanjenje jalove struje (snage) koja je prije dolazila iz mree zove se kompenzacija reaktivne
snage i ona se (najee) provodi ugradnjom kondenzatorskih baterija paralelno troilu ili grupi troila
(potroau) koji uzima znaajnu jalovu snagu.
Potrebna nazivna jalova snaga QCn kondenzatorske baterije, u sluaju kad je ista spojena u zvijezdu,
moe se odrediti na sljedei nain (uz poznate nazivne podatke potroaa: ST , Un , cosT ):
Nazivna struja potroaa je:
ST = 3 U n I T I T =
ST
3 Um
Takoer se polazi od zadanog (eljenog) faktora snage koji je potrebno imati nakon ugradnje
kondenzatorske baterije ( cos ' ), to je kod potroaa najee uvjetovano ekonomskim razlozima
(npr. cos ' =0.95, to je granica iznad koje se ne plaa jalova energija).
Dakle, trai se nazivna snaga kondenzatorske baterije (QCn) i odgovarajui kapacitet po fazi baterije
(C).
Im
IC
I r = IT cos T
Ix
Vn
Re
I m ' IT cos T tg
IC
IT
Slika 8-5 Fazorski dijagram za odreivanje potrebne snage i kapaciteta kondenzatorske baterije
Split, 2008.
156
I x = I C + IT cos T tg '
I x = IT sin T
IT sin T = I C + IT cos T tg '
I C = IT ( sin T cos T tg ' )
I C = IT cos T ( tg T tg ' )
1
C
Q cn
I
Q cn
Q cn
3 Vn
PT ( tg T tg ' )
=
=
=
C= C =
Vn Vn 3 Vn2 U 2n
U 2n
gdje su:
IC struja koja kod nazivnog faznog napona Vn tee kondezatorskom baterijom
kruna frekvencija, = 2f, f = 50Hz.
Osnovni princip kompenzacije jalove snage moe se prikazati i preko dijagrama snaga :
Split, 2008.
157
Sm=ST=PT+jQT
Mrea
QT PT
L
Mrea
Potroa
S'm=PT+j(QT-QC) ST=PT+jQT
QC
QT P T
Potroa
PT=Pm
Qm'
S'm
QT(=Qm)
QC
ST=(Sm)
Kondenzatorske baterije su simetrini trofazni ureaji. One sadre kondenzatore u svakoj fazi, koji
mogu biti spojeni u spoj zvijezdu ili u spoj trokut:
IC
Vn
C
C
C
Kod spoja kondenzatorskih baterija u spoj zvijezdu dobiveno zvjezdite se najee ne uzemljuje.
Kondenzatorske baterije se redovito rade u vie stupnjeva, tj. na nain da ukupni kapacitet ine
nekoliko paralelno spojenih trofaznih grupa, tako da je mogue ukljuiti jedan ili vie stupnjeva. Na
taj nain se dobije mogunost odabira snage kondenzatorske baterije ovisno o potrebama (tj. ovisno o
jalovoj snazi potroaa kojeg se kompenzira). Ukljuivanje pojedine paralelne grupe/stupnja
kontrolora automatika, na nain da se mjeri (promjenljiva) jalova snaga potroaa i ukljuuje
najpovoljniji broj grupa, tako da ukupna snaga kondenzatorske baterije bude to blia optimalnoj
jalovoj snazi za kompenzaciju na eljenom faktoru snage (prema prethodnom izrazu). Bolja (i skuplja)
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i
brodogradnje Split
Split, 2008.
158
Upravljanje
TR 20/0.4 kV
Potroa
Slika 8-8 Automatska regulacija snage kondenzatorske baterije (TSC Thyristor switched capacitors)
grupna, tj. kompenzacija jalove snage dijela mree odnosno kompenzacija potronje jalove
snage koju troi vie potroaa u mrei, ali i sama mrea (gubici jalove snage na vodovima, a
posebno transformatorima)
Split, 2008.
159
TS 35/10 kV
110 kV
35 kV
35 kV
TS 110/35 kV
10 kV
TS 10/0.4 kV
10 kV
10 kV
0.4 kV
ZADATAK 13
Split, 2008.
160
35 kV
10 kV
DV 35 kV
Al/ 120/21 mm2
l=10 km
35 kV
P=8 MW
cos fi =0,8ind
U=9.8 kV
Y
Y
Rjeenje
Q cn
U 2n
3376 10 3 VAr
3
(10 10 V) 2 50s
= 1,075 10 4
As
= 1,075 10 4 F = 107,5F
V
3 U
3 U cos
8
3 9.8 0.85
= 589 A ,
9.8 10 3
3
= j191A =19190
Ukupna struja koja iz transformatora mora doi na 10 kV-tne sabirnice je zbroj struje potroaa i struje
kondenzatorske baterije i iznosi:
Im = IT+Ic = 498-190
Napon na kraju DV 35 kV (u stvari na 35 kV-tnim sabirnicama u TS 35/10 kV) jednak je naponu na
10 kV-tnim sabirnicama uvean za pad napona na transformatorima:
VDV _ kraj = VTS _ 10 + I m
Rt + jX t
= ... = 5.772.20 kV
3
(Napomena: nije uvaen zakret kuta usljed grupe spoja transformatora Dy)
Split, 2008.
161
VDV _ kraj
35 kV
= 5.77
35
= 20.2kV
10
Linijski:
U DV _ po
35 kV
= 20.2kV 3 = 35kV
35 kV
= 5.91
35
= 20.7kV
10
Linijski:
U DV _ po
35 kV
= 20.7kV 3 = 35.8kV
10
10
= 498
= 142 A
35
35
U sluaju da nema kondenzatorske baterije, vod (i transformatori takoer) bi bio optereen punom
strujom potroaa od 589 A. U tom sluaju gubici na vodu bili bi
P = 3 I 2 R = 3 5892 2.37 = 245kW
Napomena: ukupan pad napona na DV+TR moe se aproksimativno izraunati i bez kompleksnog
rauna, koristei izraz za pad napona:
U =
P' R + Q' X
U
35 kV
= 9.8
35
= 34.3kV
10
35 kV
34.3kV +
= U TS _ 10 kV
35 kV
+ U
DV + TR
34.3kV +
ZADATAK 14
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i
brodogradnje Split
Split, 2008.
162
(Domai rad)
Za mreu sa slike (napajanje TS 35/10 kV iz mree 110 kV i DV 35 kV), preko koje se napaja potroa
10 kV snage Sp=4+j7MVA, odrediti:
a) Snagu kondenzatorske baterije prikljuene na 10 kV sabirnice (vor 4), ako je napon na
primaru transformatora T1 konstantan i iznosi U1=111.1 kV, transformator je optereen
snagom S1=20+j15MVA, te uz uvjet da napon na 10 kV sabirnicama bude U2=10.5kV
b) Gubitke radne snage na transformatoru T2 i DV 35 kV (sa i bez kompenzacije)
Kompletan raun provesti s aproksimativnim izrazom za pad napona (bez kompleksnog rauna).
110 kV
1
S1=20+j15
DV 35 kV
l=45 km
r1=0.2 ohm/km
X1=0.385 ohm/km
35 kV
2
T1
Sn=31.5 MVA
Un1/Un2=110/36.75 kV
Pks=0
uk=12%
Ostatak
mree 35 kV
35 kV
10 kV
Sp=4+j7 MVA
T2
Sn=31.5 MVA
Un1/Un2=35/10.5 kV
Pks=34kW
uk=8%
KB
U4=10.5 kV
(sa KB)
Split, 2008.
163
99 R
RE
EG
GU
MR
UL
RE
LA
E
AC
II
CIIJJA
AN
NA
APPO
ON
NA
AU
UD
DIISST
TR
RIIB
BU
UC
CIIJJSSK
KO
OJJ M
Nazivni napon moe se definirati kao napon za koji je odreeni element mree projektiran i pri kojem
je predvieno da bude najee u pogonu. Rad svih elemenata mree pod nazivnim naponom
osigurava, u prosjeku, optimalne uvjete rada mree. Ukoliko stvarni (pogonski) napon bitnije odstupa
od nazivnog, to dovodi do poremeaja u funkcioniranju elemenata mree i potroaa, prekomjernog
naprezanja izolacije (u sluaju povienih napona), poveanja gubitaka u mrei itd.
Zbog ekonominosti izgradnje i odravanja mree, nazivni naponi su standardizirani na relativno mali
broj naponskih razina. Zato se i izvedba svih troila mora prilagoditi standardnim naponskim
razinama, osim u sluajevima preciznog prilagoenja optimalnom naponu za pojedine specijalne
potroae (npr. elektrolune pei, elektrovua, ali i sva elektronika troila), i to pomou specijalnih
transformatora, prigunica, ispravljaa i sl.
U pogonu mree deavaju se este promjene - varijacije napona, koje mogu biti:
o
Polagane (spore), koje su rezultat normalnih promjena potronje tijekom dana ili
nepredvienih dogaaja uslijed poremeaja regulacije napona u cijeloj mrei ili dijelu mree
Nagle, do kojih dolazi uslijed naglih promjena potronje ili kvarova u mrei
R P + XQ
U
gdje je:
R,X radni i induktivni otpor elementa mree
P,Q radna i jalova snaga koja prolazi elementom mree
U linijski napon
Prema tome, padovi napona u mrei mogu se smanjiti:
o
izgradnjom mree slijedeeg vieg naponskog nivoa (npr. zamjena 10kV sa 20kV)
Split, 2008.
164
Smanjenje tokova jalove snage u mrei postie se kompenzacijom jalove snage, koja treba biti to
blie mjestu potronje jalove snage. U distribucijskoj mrei to su najee paralelno prikljuene
kondenzatorske baterije (statike ili tiristorski regulirane).
U distribucijskim mreama, praktiki jedini nain regulacije napona je promjenom prijenosnog omjera
transformatora. Transformatori promjenu prijenosnog omjera mogu vriti pod optereenjem (kod nas
samo za transformatore 110/x kV) ili u beznaponskom stanju (transformatori SN/SN ili SN/NN).
Automatska regulacija prijenosnog omjera pod optereenjem omoguava da se na sekundaru
transformatora 110/x odrava eljeni napon (unutar odreenih granica), automatskim prebacivanjem
regulacijske preklopke na primaru sa ciljem odravanja eljenog napona na sekundaru. Na taj nain se
na sekundaru (odnosno pojnoj toki srednjenaponske mree) odrava uvijek isti napon, bez obzira na
nivo potronje u distribucijskoj mrei.
Transformatorima SN/SN odnosno SN/NN, moe se mijenjati prijenosni omjer runim prebacivanjem
preklopke na eljeni poloaj, u beznaponskom stanju. To se obino radi za dulji vremenski period,
budui da svaka promjena prijenosnog omjera zahtjeva iskljuenje transformatora. Osnovni ciljevi
regulacije su odravanje srednjeg napona na potroaima tijekom odreenog perioda to blie
nazivnom naponu, te smanjenje odstupanja od nazivnog napona.
Na slici 9-1 ilustriran je osnovni princip regulacije napona u distribucijskoj mrei. Transformator
110/10 kV ima mogunost automatske regulacije koja je postavljena da regulira napon sekundara na
napon 10,5 kV. Na taj nain se postiglo da primar najblieg transformatora 10/0.4 ima neto vei
napon od nazivnog (10,5 kV), onaj na sredini mree ima nazivni napon (10 kV), a zadnji neto nii od
nazivnog (9.5 kV), i to zbog padova napona u 10 kv-tnoj mrei, to je prikazano dijagramom napona
du 10 kV-tnog voda. Tako je u 10 kV-tnoj mrei osiguran prosjeni napon jednak nazivnom naponu
mree.
Ako bi svi transformatori 10/0.4 kV radili sa nazivnim prijenosnim omjerom, srednji transformator bi
na sekundaru imao 0,4 kV, prvi 0,42 kV, a zadnji 0,38 kV. Meutim, ako se za prvi transformator
postavi regulacijska preklopka na +5%(primar), smanjiti e se napon na sekundaru na 0,4 kV, dok bi
postavljanjem regulacijske preklopke zadnjeg transformatora na 5%(primar) dobili poveanje napona
na sekundaru na 0,4kV. Drugim rijeima, statikom regulacijom na transformatorima 10/0.4 kV
osigurava se smanjenje napona na sekundarima transformatora bliskih pojnoj toki odnosno poveanje
napona sekundara na udaljenijim transformatorima. Na tri donja dijagrama prikazan je naponski profil
niskonaponske mree za sluajeve bez regulacije (crtkano) i sa regulacijom (puna linija). U sluaju bez
regulacije, svi niskonaponski potroai napajani iz prvog transformatora 10/0.4 kV imaju napon vei
od nazivnog (u rasponu 380-420 V, prosjeno 400 V), dok svi niskonaponski potroai napajani iz
zadnjeg transformatora 10/0.4 kV imaju napon manji od nazivnog (u rasponu 340-380 V, prosjeno
360 V). Sa prethodno opisanom regulacijom, niskonaponski potroai napajani iz svih TS 10/0.4 kV
imaju napon u rasponu 360-400 V, a prosjeno 380 V, to odgovara nazivnom naponu. U oba sluaja,
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i
brodogradnje Split
Split, 2008.
165
kad se rauna prosjek napona na svim potroaima, dobije se ista vrijednost (380 V, tj. nazivni napon),
ali su odstupanja daleko vea u sluaju da se na svim transformatorima 10/0.4 kV ostavi nazivni
prijenosni omjer. Dakle, pravilnim odabirom poloaja regulacijske preklopke u TS 10/0.4, ovisno o
udaljenosti od pojne toke i optereenju niskonaponske mree, mogu se teoretski postii prosjeno
optimalne naponske prilike kod potroaa.
U (kV)
10.5
10(Un)
9.5
TS 110/10 kV
+/- 10*1.5%
10.5 kV
Mrea 110 kV
TS1 10/0.4 kV
+/- 2*2.5%
TS2 10/0.4 kV
+/- 2*2.5%
0.4 kV na sekundaru
bez promjene
poloaja regulacijske
sklopke
TS3 10/0.4 kV
+/- 2*2.5%
0.4 kV na sekundaru pri 5% na primaru
(0.38 kV bez regulacije)
420
420
400
400
400
380
380
U (V)
420
U (V)
U (V)
9.5 kV
10 kV
380
360
360
360
340
340
340
Slika 9-1 Regulacija napona u distribucijskoj mrei: naponske prilike pri srednjem optereenju mree
Dodatni je problem to opisana situacija vrijedi za odreeni nivo potronje, koji se tijekom dana
mijenja, a takoer i tijekom godine. Smanjenjem potronje naponi e rasti u srednjenaponskoj i
niskonaponskoj mrei. Takoer je poveanjem potronje naponi padati, tako da e naponi pojedinih
potroaa varirati u odreenim granicama, i to najvie na najudaljenijim potroaima. Transformator
110/x i dalje dri zadani napon od 10.5 kV na sekundaru, ali dalje u mrei varijacije napona rastu. Isto
vrijedi za niskonaponsku mreu. To je prikazano na slici 9-2, s naponskim profilima za minimalno i
maksimalno optereenje mree, tako da podruje izmeu u stvari prikazuje raspon napona u pojedinoj
toki mree.
Sa slike je vidljivo da u sluaju vee varijacije potronje ovakav nain regulacije napona nije ba
najbolji, budui da u niskonaponskoj mrei napajanoj iz krajnjih trafostanica varijacije napona mogu
biti vrlo velike.
Split, 2008.
166
TS 110/10 kV
+/- 10*1.5%
10.5 kV
Mrea 110 kV
9.5 kV
10 kV
TS1 10/0.4 kV
+/- 2*2.5%
TS2 10/0.4 kV
+/- 2*2.5%
TS3 10/0.4 kV
+/- 2*2.5%
U (kV)
10.5
10(Un)
MIN
SR
9.5
420
420
420
400
400
400
MIN
380
MAX
380
360
360
360
340
MIN
380
U (V)
MIN
U (V)
U (V)
MAX
MAX
340
340
MAX
Slika 9-2 Naponske prilike pri varijaciji potronje od minimalne do maksimalne, uz odravanje
konstantnog napona na sekundaru TS 110/10 kV
Bolje bi rjeenje bilo kad bi se napon na sekundaru TS 110/10 kV regulirao na nain da odrava
konstantan napon negdje na sredini srednjenaponske mree umjesto na poetku. Npr. da se na sredini
srednjenaponskog voda (s obzirom na optereenje) odrava konstantan (nazivni) napon.
U tom sluaju naponske prilike u mrei, pri varijaciji potronje od minimalne do maksimalne,
izgledale bi priblino kao na slici 9-3. Jasno, ovakvo rjeenje je tee i skuplje izvesti u praksi.
Takoer, postoji tehniki problem vezan za razliite karakteristike (duljine, optereenja) izvoda 10 kV
koji se napajaju iz TS 110/10 kV, tako da bi ovakvo rjeenje bilo izvedivo samo u sluaju da postoji
samo jedan izvod 10 kV ili da su svi priblino podjednakih karakteristika.
Split, 2008.
167
U (kV)
10.5
10(Un)
MIN
SR
9.5
MAX
360
MAX
400
MIN
380
400
MIN
380
360
360
MAX
340
340
U (V)
MIN
U (V)
U (V)
400
380
420
420
420
MAX
340
Slika 9-3 Naponske prilike pri varijaciji potronje od minimalne do maksimalne, uz odravanje
konstantnog napona na sredini voda 10kV
Split, 2008.
168
U (kV)
10.5
10(Un)
9.5
TS 110/10 kV
+/- 10*1.5%
TS 10/10 kV
+/- 10x1%
...
...
TS 10/0.4 kV
TS 10/0.4 kV
TS 10/0.4 kV
TS 10/0.4 kV
Split, 2008.
169
1100 X
XX
X
Xx
9. xx
Split, 2008.
170
1111 X
XX
X
Xx
10. xx
Split, 2008.
171
L
LIIT
TE
ER
RA
AT
TU
UR
RA
A
Literatura
Split, 2008.
172