Professional Documents
Culture Documents
7.junovski Tipovi Zenskog I Dentiteta
7.junovski Tipovi Zenskog I Dentiteta
Mentor
Edukant
Vlado Ili
Maksim Santini
Beograd 2010.
1
SADRAJ
Uvod .... 3
I Jungovski tipovi enskog identiteta ... 3
a) ena majka .. 4
b) ena ljubavnica ... 4
c) ena supruga ... 6
d) ena devica mamina ki ... 6
e) ena borac tatina ki . 7
f) ena sestra .8
g) ena svetica . 9
Napomena o tipovima mukog identiteta 10
II Predlog praktine primene jungovskog modela u porodinim rasporedima 11
Zavrne napomene .. 12
Korieni materijali ..15
Uvod
Analitika psihologija Karla Gustava Junga i njegovih sledbenika od samog svog
nastanka pokazivala je zadivljujui dijaloki i komparativni potencijal. Ve u ranim radovima
samog Junga najavljen je iskorak iz redukcionistikog kauzalnog prirodnonaunog modela
tumaenja psihikih fenomena onakvog kako ih je shvatala klasina psihoanaliza da bi se
tokom Jungovog ivota i u radovima njegovih sledbenika predmet prouavanja, uz uvaavanje
naune metodinosti, sve vie pomerao u podruje imaginarnog, odnosno psihiki realnog.
Tako su svoj psiholoki, nauni legitimitet postepeno stekle i ranije marginalizovane teme
snova, umetnikog stvaranja, religijskih fenomena, simbola, alhemije, duhovnog susreta Istoka i
Zapada a pojmovi kao to su, na primer, introverzija i ekstroverzija, individuacija,
arhetip, sinhronicitet i kolektivno nesvesno postali su deo uobiajenog renika
savremenog oveka, nezaobilazni elemenat njegovog samorazumevanja i unutranjeg razvoja
kroz susret s drugim, kroz razliku, dijalog i transcendirajue jedinstvo suprotnosti.
Imajui u vidu taj iroki unutranji dijaloki potencijal, ne bi trebalo da nas iznenadi ni
mogunost primene jungovskih arhetipova enskog identiteta u radu s porodinim rasporedima
po Bertu Helingeru. Utoliko pre to u ovoj epohi uspostavljanja holografske paradigme u
tumaenju univerzuma, Jungovo shvatanje sinhroniciteta (akauzalnog principa veza) i
kolektivnog nesvesnog, s jedne strane, i teorija morfogenetskih polja, s druge, predstavljaju
temeljnu sponu izmeu dvaju naizgled udaljenih i prividno nespojivih psiholokih uenja i
psihoterapijskih postupaka.
jednostranosti pristupa Din inode Bolen, o emu e vie rei biti u napomeni o
odgovarajuim tipovima mukog identiteta.
a) ena majka
Oliava je grka boginja Demetra, odnosno rimska Ceres.
Mogue arhetipske dopune, varijacije i krajnosti: htonska Velika Majka, Majka Boja.
Mogua psihopatologija (ako je ima): depresivna, pasivno agresivna ili zavisna.
Najee je mue vlastita nesamostalnost, oseanje nie vrednosti, strah, bes i snana
enja.
ivotni scenario: Dok mi deca ne odrastu, ja ne postojim, ili: Posle njihovog
osamostaljivanja nastupa propast.
Demetra je boginja ita, nege i majinstva, koja je sa Zevsom sazdala mnoge grke
junake. Ona je kljuna, arhetipska predstavnica matrijarhalnog naela: izmeu ostalog
simbolizuje raanje, stvaranje, negovanje, zatitu i velikodunost. Posebno je zanimljiva njena
veza sa erkom Persefonom, jer to je najdublja veza koju je uopte imala. To naglaava i
hrianska ikonografija Majke Boje s Detetom u naruju. Njen muki partner se podrazumeva,
ali realno ga nema u blizini, a ako i jeste tu irelevantan je ili je izvor njenih osnovnih ivotnih
tekoa. Tako kod nje uvek pobeuje ili dominira materinski odnos.
Ali Demetra je istovremeno i arhetip tugujue majke kojoj su deca porasla i napustila je.
Karakterie je sindrom praznog gnezda naputene sredovene ene koja je ceo svoj ivot
posvetila deci. U nekim sluajevima ona im ak ne dozvoljava da odu i postaje destruktivna,
dugorono ih onesposobljavajui za separaciju.
Ovakva ena istovremeno simbolizuje plodnost, ivot, negu i podrku, a ako je otac
suvie slab ili predugo odsutan od kue, postaje dominantna i preplavljuje porodicu svojim
majinskim funkcijama, tako da ujedno simbolizuje trovanje, guenje, trajno onesposobljavanje
tueg rasta, uverena da samo ona zna ta je najbolje za druge. Autoviktimizacijom opravdava
svoju potrebu za kontrolom (preko hrane i usluga) i manipulativnost (optuivanjem za tobonju
krivicu i nezahvalnost).
Obino se vezuje za oinski nimalo nastrojenog oca, koji pod raznim izgovorima bei iz
doma i preputa joj dominaciju. I sama je esto odrastala u takvoj porodici. U trudnoi vidi
svoje ispunjenje i istinsko bie i oko toga organizuje ceo ivot. Neguje imid debele i tople
mame. Presudna su joj deca. Velika mama i za ljubavnika obino bira sina.
Najvanije joj je da savreno uslui druge i pri tome nikada ne prestaje da se trudi. Da bi
se nastavio proces njenog rasta i razvoja, potrebno je da otkrije druge sposobnosti osim
majinskih i da ih integrie u svoj novi identitet. Tada prestaje da spasava, gnjavi i beskrajno
kontrolie druge.
b) ena ljubavnica
c) ena supruga
Oliava je grka boginja Hera, odnosno rimska Junona.
Mogue arhetipske varijacije, alternative i suprotnosti: Medeja, odana Penelopa,
demonski ambiciozna ledi Makbet, ena osvetnica
Mogua psihopatologija (ako je ima): depresivna, mazohistika ili fobina.
Najee je mui nastojanje da spase svoj obino propali brak.
ivotni scenario: To mi se uvek iznova dogaa, ili: Uvek ispadnem muenica.
Hera je boginja ili uvarka svetog braka, simbolie vernost i neraskidivu vezanost za
svog promiskuitetnog mua (Zevsa), kojem je potpuno predana. Budui da nije celovita sama za
sebe, rano se udaje, a taj obred za nju predstavlja najvaniji dan u ivotu. Jedino to ne uspeva
da odabere pravog partnera s kojim bi ostvarila svoj san. Tekoe koje joj stvara mu se
nagomilavaju i ona je povreena, ali to je ena koja svoj bes ne iskaljuje na njemu nego na
okolini. Nastoji da se oelii da bi mogla da podnosi sve te povrede i ponienja. Takvo stanje
obino potraje do njenih srednjih godina, kada mu prestaje da joj bude zanimljiv, a brak vie
nije svetinja. Tada uspeva da nae neka druga ivotna interesovanja, ili se njen ostareli mu
smiri, tako da joj umesto svakodnevnih sukoba sa suparnicama preostaje samo prebacivanje
zbog nekadanjih povreivanja.
On je u centru njenog ivota i sve ostalo je drugorazredno i deca i karijera. Nema i ne
ceni mnogo prijateljstva. Nesporazumi nastaju zato to joj ON ne uzvraa jednakom merom,
nezainteresovan je, poinje da je doivljava kao teret, kao nesposobnu, preterano zavisnu,
lepljivu i dosadnu osobu koja ga gnjavi, tako da joj sve vie izmie. Ona esto postaje
progonitelj, prireuje mu ljubomorne i osvetoljubive scene uz pla i kuknjavu.
Za proces rasta ovakve ene veoma je vano da se ne uda rano i da paljivo odabere
mua, moda uz pomo drugih. Pre udaje treba dovoljno da odraste da bi bila u stanju da vodi
rauna o sebi i osmisli svoj ivot. Njena ljubomora esto je izraz pasivnosti i oseanja nie
vrednosti, a nepoverenje u mukarce projekcija vlastite seksualnosti. Izgledi za dalji razvoj su
u transformaciji besa i bola, u reorganizovanju sistema vrednosti i stvaranju realnijih odnosa s
ljudima, kada e biti u stanju da bez traginih posledica podnese gubitak i naputanje. to znai
i da preuzme odgovornost za vlastiti ivot i napusti ulogu rtve.
Majka mitske Atine bila je nepoznata ili nepriznata. Boginja je roena u zlatnom
oklopu, iz oeve (Zevsove) glave i ubrzo postaje njegova desna ruka, boginja mudrosti,
strategije i zanata. Ona je snana, lepa i opasna. U isto vreme veto ratuje, vodi domainstvo,
bavi se zanatima i praktinim ivotom. I u ratu i u miru opredeljena je za oca i potpuno mu je
odana. Bori se za patrijarhalna naela u koja duboko veruje i stavlja ih daleko iznad
matrijarhalnih vrednosti.
To je logina, praktina, jednostavna i pouzdana ena. Glava joj je uvek jaa od srca,
nesebina je i nepredvidiva, dobro se snalazi u konfliktnim situacijama. Najvie voli da se drui
s aktivnim i uspenim mukarcima, a izbegava i ne ceni mnogo ene. Izrazito prezire krhke,
armantne i enstvene ene, grubo im se podsmeva i potcenjuje ih. Stasala je u vetu, korisnu i
trezvenu enu. Zbog svoje objektivnosti emotivno je hladna, a svojim vrednosnim sistemom
idealna je za ulogu prave ene iza glavnog mukarca. Nauila je da uva lea autoritativnom,
monom i snanom ocu. Rigidno je odana njegovim naelima i konzervativno se opire
promenama.
Budui da je zdravo ambiciozna i ekstrovertna, najbolji afrodizijak za nju je mo i
zanimaju je samo junaci. Kada sebi odabere mukarca koji obeava da e pobediti, povlai se u
njegovu senku i strasno se bori za njega. Nije preterano ni strasna, ni romantina, ni
ljubomorna. Prema deci se odnosi izrazito objektivno i ravnopravno. Uspeno ih ui kako da
budu dobri borci, elii ih i bodri da to pre odrastu i vie ne budu ranjivi. Ne voli razmaenu i
lenju decu od koje nema nikakve koristi. Njen odnos prema materinstvu saima formula:
Iznajmljujem svoju matericu.
Svoj optimum dostie u zrelom dobu, ne voli zavisnost detinjstva ni slabosti starosti.
Poseduje identitet zdrave, snane i uspene ene. Samodovoljna je i aktivna, najbolje se osea
kada podvue crtu i sabere svoje i muevljeve uspehe i dostignua. Lako postaje radoholiar i
ceo ivot moe da provede u predanom radu. Blokira emocije, posebno doivljaj bola, tako da
ima velikih tekoa s intimnou i usamljenou. Zbog preterane realistinosti ima problema sa
spiritualnou, kreativnou i spontanou, koje moe da omrzne u drugima koji nisu kao ona
(efekat Gorgone). Posebno je razdrauju spontane, ekspresivno bogate i dramatino izraajne
osobe. Njeno osnovno naelo je naelo efikasnosti.
Iako se na prvi pogled ne bi reklo, ima tekoa s ponosom i samopotovanjem.
Najvanije joj je da bude jaka da bi izdrala silni trud potreban da bi se postiglo savrenstvo
onako kako je to zamislio njen tata. Sudbina ovakve ene bie prazna i oskudna ako se ne
okrene svojoj unutranjosti, ne odustane od igara moi i ne pristane na poneki objektivni poraz
koji e joj doneti neke subjektivne pobede. U odreenom ivotnom trenutku treba da se seti i
ponovo otkrije svoju majku, vee se uz nju i majinska naela ovog sveta, da pristupi drugim
enama i ujedno svojim krhkim, tananim i lako povredljivim oseanjima. Ako u tome uspe,
uspostavie novu unutranju ravnoteu, bie u stanju da ostvari bliskost i intimnost s pojedinim
ljudima i reorganizuje svoj sistem vrednosti.
f) ena sestra
Oliava je grka boginja Dijana, odnosno rimska Artemida.
Mogue arhetipske dopune, varijacije i alternative: Ifigenija, Atalanta
g) ena svetica
Oliava je grka boginja Hestija, odnosno rimska Vesta.
Mogue arhetipske dopune, varijacije i alternative: predane hramske slubenice i
hrianske svetiteljke.
Mogua psihopatologija (ako je ima): senzitivno paranoidna.
10
Osnovno nadahnue ona je, naime, ponovo potraila u svetu grko-rimske mitologije,
meu likovima koje nudi antiki muki panteon. Meutim, dok se u prvom sluaju to ne
pokazuje kao sutinsko ogranienje i osiromaenje fenomenologije enskog identiteta, tipovi
mukog identiteta kao da otkrivaju shematinost i nepotpunost pristupa primenjenog na
maskulinu psiho-socijalno-arhetipsku tipologiju (na osnovu likova grkih bogova Zevsa,
Posejdona, Hada, Apolona, Hermesa, Aresa, Hefesta i Dionisa, inoda Bolen je izvela tri tipa
oeva i pet tipova omiljenih/odbaenih sinova).
Rodonaelnik savremene filozofske antropologije Maks eler svojevremeno je izneo
tumaenje da moderni Zapad poiva na tri duhovna stuba: uz dostignua novovekovnih
prirodnih nauka, to su takoe helensko-rimski svet i hebrejsko-hrianski duhovni korpus. Na
njima bi se zasnivale i preplitale ne samo moderna tehnologija i naa sveukupna materijalna
civilizacija, nego i model porodice, sve socijalne, pravne i politike institucije, ali i celokupna
duhovna nadgradnja, u koju, svakako, spada neiscrpni univerzum simbola i arhetipova. Nema
sumnje da bi umesto jednostranog oslanjanja na samo jedan od triju pomenutih stubova, i to
onaj antiki obuhvatan i uravnoteen pristup predstavljao znatno podesniji okvir za
sagledavanje sloenog identiteta savremenog oveka Zapada
Bilo kako bilo, ini se da bi umesto pomenutih antikih bogova u radu s porodinim
rasporedima primerenije bilo osloniti se na muke pandane izloenih tipova femininog
identiteta, makar za njih ne postojala jednoznana personifikacija u antikom panteonu. Mutatis
mutandis, ti psiho-socijalno-arhetipski tipovi bili bi: a) mukarac otac (u rasponu od domaina
do patrijarha), b) mukarac ljubavnik, c) mukarac suprug, d) tatin sin, e) mamin sin, f)
mukarac brat i g) mukarac svetac.
Ali to je zadatak koji treba ostaviti za neku drugu priliku.
Klijentkinja koja radi rad treba da odabere predstavnice za svih sedam tipova enskog
identiteta i, kao to je uobiajeno, po svom oseaju postavi ih u meusobni odnos unutar polja.
Budui da je re i o arhetipskim ulogama, dakle potencijalima osobe, vano je da bude
zastupljeno svih sedam tipova, bez obzira na to da li klijentkinja, na primer, ve poseduje
iskustvo materinstva, kakav je sastav njene realne porodice, ima li trenutno partnera itd.
Poeljno je da klijentkinja na listu papira skicira poetnu poziciju svog rada, sa shematskim
prikazom poloaja predstavnica.
Da bi se izbegao uticaj prethodnog znanja i svesnih oekivanja uesnica, a pogotovo
forsiranje dobijene uloge, potrebno je da klijentkinja uskrati predstavnicama svaku kognitivnu
informaciju o tome ta predstavljaju u njenom radu. Preporuljivo je da ne raspolau podrobnim
saznanjima ak ni o tome o kakvoj vrsti rada je re.
Poeljno je skicirati i zavrnu poziciju rada. Njenim uporeivanjem s poetnom
skicom moe se stei uvid u raskorak izmeu svesne procene i sutinskog stanja rodnog
11
identiteta klijentkinje. Time postaje takoe vidljiva dinamika rodnog identiteta, njeno teite i
prioriteti. Isto tako, osvetljavaju se odnosi prema roditeljima, partneru, deci onako kako se
kod klijentkinje odraavaju u poimanju vlastitog psiho-socijalno-arhetipskog identiteta. Vano
je imati u vidu da u radu nije re o realnim lanovima porodice kako se oni pokazuju u
uobiajenim porodinim konstelacijama nego o klijentovim dispozicijama i linim stavovima
prema njima.
Realno je oekivati da rad bude kratak i nedvosmislen kakve su obino poslovne
konstelacije bez preterane dinamike, zamrenosti i dramatinosti.
Kao to se ponekad dogaa u poslovnim konstelacijama, u pogodnom trenutku rada
ili naknadno moe se uvesti predstavnica klijentkinje, sama klijentkinja i/ili predstavnici nekog
realnog lana/lanova porodice ili apstraktnih entiteta, zavisno od problema koji neposredno
zanima klijentkinju. Time se rad pretapa u uobiajenu porodinu konstelaciju i pojaana
dejstvom polja pokree se blagotvorna interakcija izmeu arhetipskog potencijala i realnog
ivota klijenta.
Dodatni terapijski uinak mogue je postii naknadnim harmoninim
rasporeivanjem svih angaovanih predstavnica, u skladu s poeljnom matricom i prioritetima
klijentkinje nazovimo to konstelacijskom mandalom dogovorenom izmeu klijentkinje i
terapeuta, ili prema uzorku koji se po terapeutovom iskustvu, odnosno unutranjem oseaju,
pokazuje kao najdelotvorniji za njen problem.
Inspiraciju za takav postupak nalazimo u terapeutskim intervencijama Berta Helingera u
porodinim konstelacijama 90-ih godina prolog veka. Na seminarima za getaltistiki
orijentisane terapeute i njihove klijente, Helinger je na kraju rada predstavnike esto postavljao
u harmonian odnos dakle, naknadno je uspostavljao poredak ljubavi u klijentovom
porodinom sistemu. Sudei po senzacijama, oseanjima, ponaanju i usmenim svedoanstvima
predstavnik, time bi trebalo da se podstakne uklanjanje energetskog zastoja i unutar sistema
ponovo uspostavi isceljujui transgeneracijski protok ljubavi od predaka ka potomcima.
Zavrne napomene
Ovaj tekst nije pisan kao teorijski rad, s pretenzijom na metodoloku strogost, naunu
utemeljenost i sveobuhvatnost. Proistekao je iz odreenih uvida, razmiljanja i intuicija
doivljenih u svakodnevnom ivotu, produbljenih uestvovanjem u radionicama poretka
ljubavi. Zajedniki rad u polju i sinergija uesnika seminara tada ne samo to kod prisutnih (i
klijenta, i predstavnik, i posmatra) na pretkognitivnom nivou mogu u odreenoj meri da
razlabave ili razmrse spone upletenosti unutar njihovih porodinih sistema, nego imaju
katartiki uinak za sve uesnike i produbljuju njihovo kognitivno samorazumevanje vlastitih
korena. Time nam bar ponekad postaje dostupan iri uvid u fenomenologiju porodinih odnosa i
prirodu porodinih uloga u naem linom okruenju i kulturi kojoj pripadamo.
12
Predloeni pristup rodnoj tipologiji treba stoga shvatiti kao eksperiment, moguu skicu,
podsetnik ili sugestiju za ispitivanje enskog (mutatis mutandis i mukog) identiteta, na osnovu
kojih svako moe da osmisli i dalje razvija vlastiti nain rada.
13
Ukrtanje i dijalog razliitih pristupa mogu pri tome nesumnjivo da proire prostor linog
iskustva, neminovno produbljujui i doivljaj vlastitog identiteta i ukorenjenosti.
Dovoljno je da klijent u saradnji s terapeutom na samom poetku odredi osnovnu temu
rada i odabere predstavnike. Poverenje u polje, smernost, budnost i uvaavanje velianstvene
snage Duha, uinie i u ovakvom radu sve ostalo onda kada treba i upravo onako kako treba.
14
Korieni materijali
DVD-snimci Berta Helingera i njegovih saradnika:
Kongres Priznati ono to jeste, Beograd, 1517. IV 2005.
Kongres mira, Beograd, 27. IV 1. V 2006.
Seminar Putevi ljubavi, Opatija, 29. IX 1. X 2006.
Geistiges Famillien-Stellen, Moskva, 1114. V 2008.
Osnovna literatura:
Bern, Erik Koju igru igra?, Nolit, Beograd, 1980.
Blek Kotluv, Barbara Knjiga o Lilit, Esotheria, Beograd, 2004.
Bovoar, Simon de Drugi pol, 12, BIGZ, Beograd, 1982.
Harding, Ester Misterija ene, Plavi jaha, Beograd, 2004.
Helinger, Bert / Hevel, Gabrijela ten Priznati ono to jeste, Paideia, Beograd, 2005.
Ili, Vlado Kultura konflikta. Dinamike poretka ljubavi uvidi i saznanja, Paideia,
Beograd, 2009.
Jakobi, Jolande Jungov put individuacije, Nolit, Beograd, 1992.
Jakobi, Jolanda Psihologija Karla Gustava Junga. Uvod u celokupno delo, Dereta,
Beograd, 2000.
Johnson, Robert On-ona. Za razumijevanje muke i enske psihologije, Kranska
sadanjost, Zagreb, 1985.
Jung, Carl Gustav Analitical Psychology: Its Theory and Practice (The Tavistock
Lectures), Vintage Books, New York, 1970.
Jung, Karl Gustav Odabrana dela, 15, Matica srpska, Novi Sad, 1977.
Jung, Karl Gustav Odabrana dela K. G. Junga, 17, Atos, Beograd, 19962006.
Kerenji, Karolj Keri Sunca, Gradac, aak, 1994.
Mandi, Tijana i Mandi, Dejan Telesna sudbina, Beograd, 1991.
Mardok, Morin Mo ene. ensko viteko putovanje, Babun, Beograd, 2002.
Mitchell, Juliet Psychoanalysis and Feminism. Freud, Reich, Laing and Women,
Penguin, Harmondsworth, 1974.
Progof, Ajra Jung i sinhronicitet, Esotheria/Atos, Beograd, 1994.
Samuels, Endru Jung i njegovi sledbenici, Zavod za udbenike i nastavna sredstva,
Beograd, 2002.
eler, Maks, Poloaj ovjeka u Kozmosu, Veselin Maslea, Sarajevo, 1960.
inoda Bolen, Din Boginje u svakoj eni. Mitski arhetipovi u enskoj psihi, Vilenjak,
Beograd, 2002.
inoda Bolen, Din Bogovi u svakom mukarcu. Nova psihologija mukih ivota i
ljubavi, Vilenjak, Beograd, 2003.
Talbot, Majkl Holografski univerzum, Artis, Beograd, 2006.
15