4.

2 Obrtno magnetno polje

Tokom prouavanja magnetnih pojava, u okolini provodnika kroz koje se usmjeravaju stalne
jednosmjerne struje, konstatovano je da se u tom prostoru uspostavlja stacionarno magnetno
polje, ije prisustvo se, izmeu ostalog, manifestuje i kroz mehaniko djelovanje silom na
okolne provodnike u kojima takoer mora biti uspostavljena elektrina struja (ovo mehaniko
djelovanje silom iskazuje se i na permanentne magnete, kada se nau dovoljno blizu takvih
provodnika sa strujom).
Uspostavi li se prostoperiodina struja kroz provodnik, takoer se uspostavlja magnetno polje
u njegovoj okolini, ali je ono sada promjenljivo s vremenom, dakle nije vie stacionarnog
karaktera. U takvim okolnostima i uspostavljeni magnetni fluks je funkcija vremena, pa je
samim tim i magnetna indukcija takoer funkcija vremena.
S obzirom da se magnetnoj indukciji pridruuje i vektorski karakter, oigledno da taj vektor u
razliitim trenucima vremena mijenja ne samo svoju amplitudu, nego i svoj smjer.
U nastavku ovog odjeljka, pokazat e se da se pogodnim prostornim rasporedom provodnika i
uz usmjeravanje kroz te provodnike adekvatnog sistema prostoperiodinih elektrinih struja,
moe postii da vektor magnetne indukcije u takvom sistemu tokom vremena ne mijenja
svoju maksimalnu amplitudu, ali mijenja smjer djelovanja.
Glavne zasluge za otkrie ovakve mogunosti pripadaju nauniku Nikoli Tesli, koji je
osmislio principe uspostavljanja obrtnog magnetnog polja.
Na Slici 4.10 prikazan je popreni presjek elementarne trofazne elektrine maine koja se
sastoji od statora i rotora. Pokretni dio elektrine maine (rotor) na Slici 4.10 prikazan je
pojednostavljeno, bez utora i namota. Prostor izmeu rotora i statora naziva se zrani raspor.
Stator je nepokretni dio elektrine maine, a u utorima izraenim na statoru postavlja se
trofazni namotaj. Poetak i kraj namotaja faze 1 oznaeni su slovima U i X, poetak i kraj
namotaja faze 2 oznaeni su s V i Y, a poetak i kraj namotaja faze 3 oznaeni su s W i Z. Sva
tri namotaja imaju isti broj zavoja i postavljeni su na eljeznu jezgru tako da izmeu njihovih
osa postoji prostorni pomak od 2/3 radijana. Kroz namotaje na statoru protjeu tri
prostoperiodine elektrine struje i1, i2 i i3, koje imaju iste maksimalne amplitude Im i
meusobno su fazno pomaknute za 2/3 radijana:
i1 I m sint ;
2

i2 I m sin t
;
3

i3 I m sin t
.
3

(4.14)

y
Magnetna os faze 1

Stator

Zrani raspor

Rotor

b3
X

Magnetna os faze 3

b1

b2

U
Z
Magnetna os faze 2

Slika 4.11 Popreni presjek elementarne trofazne elektrine maine

Uslijed protjecanja struja i1, i2 i i3 du magnetnih osa djeluju pulzirajua magnetna polja, ije
su maksimalne amplitude magnetne indukcije Bm srazmjerne maksimalnim amplitudama
elektrinih struja Im i imaju iste fazne stavove kao i odgovarajue elektrine struje:
b1 Bm sint ;
2

b2 Bm sin t
;
3

b3 Bm sin t
.
3

(4.15)

Komponente magnetne indukcije rezultantnog polja na x i y osi, u bilo kojem trenutku t,

mogu se odrediti po izrazima:
Bx ( t ) b1x + b2x + b3x ;
B y ( t ) b1y + b2y + b3y .
S dijagrama prikazanog na Slici 4.10 vidi se da vrijedi:

2
4

Bx ( t ) Bm sin t sin t
cos Bm cost ;
3
3
6
2

2
4
3

B y ( t ) Bm sint Bm sin t
sin t
sin Bm sint
3
3
6 2

Maksimalna amplituda magnetne indukcije rezultantnog magnetnog polja je:
B( t ) Bx2 + B y2

3
Bm .
2

Posljednja relacija pokazuje da maksimalna amplituda magnetne indukcije rezultantnog

magnetnog polja ne ovisi o vremenu, odnosno da ima konstantnu vrijednost, koja je 1,5 puta
vea od maksimalne amplitude magnetne indukcije jedne faze Bm.
Moe se pokazati da se poloaj vektora koji predstavlja maksimalnu amplitudu magnetne
indukcije rezultantnog magnetnog polja B(t) mijenja u vremenu. Ovaj vektor vrti se ugaonom
brzinom koja je jednaka krunoj frekvenciji koja odreuje brzinu promjene struja i1, i2 i i3.
Dakle, vektor B(t) rotira tako da se njegova pozicija poklapa s pozicijama magnetnih osi
faznih namotaja tano u onom trenutku u kojem struja koja tee kroz odgovarajui namotaj
ima maksimalnu vrijednost. U sluaju prikazanom na Slici 4.10, smjer vrtnje vektora B(t),
odnosno smjer vrtnje trofaznog obrtnog magnetnog polja, jednak je smjeru vrtnje kazaljke na
satu. Smjer vrtnje trofaznog obrtnog magnetnog polja moe se promijeniti ako se zamijene
bilo koje dvije struje dovedene namotajima. Naprimjer, smjer vrtnje trofaznog obrtnog
magnetnog polja moe se promijeniti ako se namotaju faze 3 dovede struja i2, a namotaju
faze 2 dovede struja i3.
Postojanje trofaznog obrtnog magnetnog polja osnova je rada trofaznih asinhronih motora.
Trofazni asinhroni motori omoguuju pretvorbu elektrine u mehaniku energiju i najee su
koritena vrsta elektrinih motora.
Osnovni dijelovi ovog motora su stator i rotor. Stator je izraen od eljeznih limova, a u
usjeene utore postavljen je trofazni namoaj spojen u zvijezdu ili trokut. Ovaj namotaj sastoji
se od tri meusobno jednaka fazna namotaja, to znai da trofazni asinhroni motor predstavlja
simetrian trofazni potroa. Rotor trofaznog asinhronog motora moe se izvesti na dva
naina, ovisno o tome kako su vodii postavljeni u utore usjeene na rotoru:
kavezni;
klizno-kolutni (trofazni namotaj na rotoru).
Fotografije osnovnih dijelova trofaznog asinhronog motora prikazane se na Slici 4.11.

a.

b.

c.
Slika 4.11 Osnovni dijelovi trofaznog asinhronog motora
a. stator; b. kavezni rotor; c. klizno-kolutni rotor
Fazni namotaji na statoru postavljeni su na isti nain kao kod elementarne trofazne elektrine
maine prikazane na Slici 4.10, odnosno tako da su meusobno prostorno pomjereni za 2/3
radijana. Kroz ove namotaje protiu prostoperiodine struje opisane relacijama (4.14), uslijed
ega dolazi do stvaranja trofaznog obrtnog magnetnog polja. Djelovanje obrtnog magnetnog
polja uzrokuje da u vodiima na rotoru dolazi do induciranja napona, odnosno proticanja

struja, to dovodi do pojave sile na vodie i kretanja rotora. Smjer vrtnje rotora isti je kao i
smjer vrtnje trofaznog obrtnog magnetnog polja. Meutim, brzina vrtnje rotora uvijek je
manja od brzine vrtnje trofaznog obrtnog magnetnog polja. Ako bi ove brzine bile iste, ne bi
postojalo relativno kretanje obrtnog magnetnog polja u odnosu na vodie rotora, pa se u
vodiima rotora ne bi inducirao napon.Upravo radi razliitih brzina vrtnje obrtnog magnetnog
polja i rotora, ova vrsta motora je i dobila ime asinhroni (neistovremen). Radi opisanog
principa rada esto se koristi i naziv indukcioni.