red. prof.

GEOLOKIH POJMOVA

Rijeka,

2005.

Abrazija
stru
Abrazija je jedan od procesa u ciklusu
marinske erozije.
Adamelit (eng. adamellite) > intruzivna eruptivna stijena kiselog sastava
Aglomerat (eng. agglomerate) >

stijene

Ahat (eng. agate) > kalcedon

Alabaster (eng. alabaster) > gips
Albit (eng. albite) > plagioklasi
Algonkij (eng. Algonkian) >pretkambrij
Alkalijski feldspati (eng. alkali felspars) su kalijski i na
najvaniji minerali mikroklin (KAlSi3O8), ortoklas (Na,KAlSi3O8) i sanidin
(Na,KAlSi3O8).
Aluvijalni sedimenti (eng. alluvial sediments), nastali su nakupljanjem sedimenata
donesenih
To su preteito nevezane do poluvezane naslage vrlo

estuarija i delte.
ljunka, pijeska i opekarske gline.
Amfiboli (eng. amphiboles) su skupina tamnih feromagnezijskih minerala koji
pripadaju inosilikatima. Uz feldspate i piroksene su najrasprostranjeniji petrogeni
minerali. Sastojci su eruptivnih (diorit, andezit) i metamorfnih (amfibolit) stijena. S
obzirom
azlikuju se rombski (tremolit i aktinolit) i
monoklinski amfiboli (
). Vlaknasti varijeteti tremolita i
aktinolita su poznati kao amfibolski azbest.
Amfibolit (eng. amphibolite) > metamorfne stijene
Andezit (eng. andesite) je efuzivna eruptivna stijena neutralnog sastava
Anortit (eng. anortite) > plagioklasi
Antiklinala (eng. anticline) > bora
Aplit (eng. aplite) je ilna eruptivna stijena
Aragonit (eng. aragonite) > karbonati

Areniti (eng. arenaceous rocks) >

sedimentne stijene

Argiliti (eng. argillaceous rocks) >

Arhaik (eng. Archaic) > pretkambrij
Arkoza (eng. arkose) >
Arteki vodonosnik (eng. artesian aquifer) nalazi se pod nepropusnom krovinom, a
vode u njemu mogu biti vie mineralizirane. Prihranjivanje vodonosnika vri se na
Podzemna voda je pod tlakom
pa se buenjem razina vode die iznad nepropusne krovine tako da ostaje ispod
povrine terena (subarteka voda) ili se izljeva na povrinu (arteka voda).
Astenosfera (eng. astenosphere) > Zemlja
Atmosfera (eng. atmosphere) > Zemlja
Barisfera (eng. barysphere) > Zemlja
Bazalt (eng. basalt) je efuzivna eruptivna stijena
Bazi

eruptivne stijene (eng.basic igneous rocks) > eruptivne stijene

Bioerozija (eng. bioerosion) > marinska erozija

Boksit (eng. bauxite) > crvenica
Bora (eng. fold) je strukturna forma nastala savijanjem primarno planarnih strukturnih
elemenata (slojev

en gravitacijskim sputanjem, kompakcijom sedimenata i zbog

dijapirskog prodora. Prilikom nastanka bora ne dolazi, za razliku od rasjeda, do
(konveksnog) dijela koji se zove antiklinala, i udubljenog (konkavnog) dijela koji se
zove sinklinala
antiklinale nalaze se najstarije, a jezgri sinkl
sinklinala mogu se podijeliti na dva krila uzdunom osnom plohom. Kod pravilnih

plohom, a lepezaste krila savijena u obliku le

sinklinorij (preteito konkavni oblik).

sedimentnu stijenu

posljedica kratkog transporta. Prijelazni tip izm

-

konglomerata naziva se
e se od odlomaka koji

lomljenja ili drobljenja stijena. Kod tog procesa tektonski pokreti bili su najvaniji
n
sedimentacije. Kao
prirodni (arhitektonskokarakteru veziva.
Crvenica (eng. terra rossa) ili terra rossa je naziv za crvena rezidualna tla, posebice
rairena u
kra oko Mediterana. Smatra se da je crvenica tip reliktnog tla
nastala u toplijim klimatskim uvjetima od dananjih. U geolokom smislu crvenica je
o-prainasta tla koja

je u procesu okravanja iz netopivog ostatka karbonatnih stijena; 2) nastala je iz

materijala nanesenih na karbonatne stijene; 3) poligenetske je prirode.
Dacit (eng. dacite) je efuzivna eruptivna stijena kiselog sastava
Dekompozicija (eng. decomposition) > razgradnja stijena
Dezintegracija (eng. disintegration) > razgradnja stijena
Delta
su tokovi donosili.
stvara
krupnozrnasti se ta
mogu utjecati plimsk
kompleksne sedimentne tvorevine.

estuarija. Taloenjem se

dalje u bazenu. Na taloenje

Devon (eng. Devonian) >paleozoik

Deluvijalne naslage (eng. talus deposits), deluvij ili deluvijalno-koluvijalne padinske
tvorevine, nastale su
-kemijskom razgradnjom stijena, njihovom erozijom i

vezani sipari te neke vrste

. Deluvijalne naslage podlone su puzanju i klizanju.
Skupni naziv za padinske procese: uruavanje, osipavanje, spiranje, jaruanje, puzanje
i klizanje je derazija.
Denudacija (eng. denudation) je egzogenetski proces, odnosno povezano djelovanje
insolacije, atmosferskih voda, povrinskih tokova, leda, i organizama. Denudacija je
(erozija, derazija, abrazija i sl.). Denudacija je posljedica skupnog djelovanja

egzogenetskih sila. Rezultat denudacije je ogoljavanje, zaravnjivanje i globalno

sniavanje kopnenih masa na Zemlji.
Dijabaz (eng. diabase) je efuzivna do hipabisalna eruptivna stijena
Dijageneza

jske promjene koje se

Najvaniji dijagenetski procesi jesu procesi litifikacije kojima od rahlih, nevezanih,

sedimentne stijene. U osnovi se razlikuje
kompakacije tijekom kojih se smanjuje poroznost i volumen taloga te istiskuje porna
voda, zbog tlaka
bine zalijeganja.
Kemijska
porne vode, transformacije nestabilnih u stabilne mineralne faze zbog povienja
temperature i tlaka. Tijekom kemijske dijageneze nastaje cijeli niz novih autigenih
otapanje mineralnih zrna, otapanje lako topivih mineralnih komponenti, cementaciju,
autigenezu, rekristalizaciju i metasomatozu.
Dijamant (eng. diamond) je mineral, elementarni ugljik C, nastao u uvjetima
enormnog hidrostatskog
kemijski otporan nalazi se i u aluvijalnim naslagama. U tehnici se rabi kao prirodni
prirodnom.
Dijatomit (eng. diatomite) > silicijske sedimetne stijene
Diorit (eng. diorite) je intruzivna eruptivna stijena neutralnog sastava
Diskontinuitet
u tipova pukotina, oslabljenih slojnih ploha, ploha
kriljavosti, zona smicanja i rasjeda. Diskontinuiteti mogu u cijelosti presijecati
materijalne mostove. Tesktura i gra
stijenske mase Prema preporukama ISRM-a za kvantitativni opis diskontinuiteta u
ijentacija, razmak, postojanost, hrapavost,

Dolerit (eng. dolerite) je efuzivna eruptivna stijena

Dolomit (eng. dolomite) je naziv za mineral i ujedno za sedimentnu karbonatnu
stijenu. Mineral dolomit je dvosol magnezijsko-kalcijskog karbonata
(CaCO3xMgCO3
-4 po Mohsu. Kristali su bijele do sivkaste boje.
Dolomit je vaan mineral u sastavu karbonatnih stijena. Stijena dolomit je mineralni

sediment vrlo je rijedak. Preteito nastaje procesom dolomitizacije, odnosno

metasomatozom vapnenaca. Ioni magnezija iz morske ili podzemne vode zamjenjuju
kalcij u kristalnoj reetki kalcita
dolomita. Ovi varijeteti dolomita su rairene stijene u Republici Hrvatskoj i vaan su
vno-

Dunit (eng. dunite) je intruzivna eruptivna stijena

Efuzivne stijene (eng. extrusive rocks) > eruptivne stijene
Egzogenetski procesi (eng. exogenetic processes)
skupni naziv za sve procese na povrini Zemlje ili neposredno ispod, koji su
voda, jezera i
a i promjena reljefa. Djelovanje unutranjih
sila izaziva tektonske pokrete u Zemljinoj kori, to uvjetuje promjenu prostornih
odnosa stjenskih masa i reljefa. Vanjske sile nastoje zaravnati
Zato posebno napadaju izdignute dijelove
stijene, prenose razoreni i otopljeni materijal te ga akumuliraju u niim i zaravnjenim
naglaen je utjecaj snijega i leda, u humidnom vode i organizama, a u aridnom
insolacije i vjetra. Suvremenim egzogenetskim procesima i njihovim posljedicama
bavi se inenjerska geologija.
Eklogit (eng. eclogite) > metamorfne stijene
Eluvijalni sedimenti (eng. eluvial sediments, residual soil), rezidualno tlo ili eluvij, ,
razgradnjom stijena u podlozi, bez
ora
tla. Izrazito su podlone eroziji.
Endogenetski procesi (engl. endogenetic processes)
skupni naziv za sve procese u unutranjosti Zemlje
silama uz visok tlak i temperaturu. Posljedica endogenetskih pokreta je magmatska
aktivnost (plutonizam i vulkanizam), kao i pokreti Zemljine kore (epirogeneza i
orogeneza). Djelovanje unutranjih sila uzrokuje promjenu prostornih odnosa
egzogenetskih sila. Vulkani i potresi
Zemljinu koru.
Eocen (eng. Eocene) > paleogen
Eolski sedimenti
vjetrom. Nalaze se u pjeskovitim pustin
stalno mijenjaju svoj oblik. Poluvezana sedimentna stijena eolskog podrijetla je les

Epirogeneza (eng. epirogenesis) > zemljina kora

Erozija (eng. erosion) je
dijeli na: glacijalnu ili eroziju ledom i snije

jena u koritu. U gornjem toku,

prevladava vertikalna komponenta, a u aluvijalnim ravnicama horizontalna
komponenta erozije.
Eruptivne stijene (eng. igneous rocks) ili magmatske stijene su primarne stijene
ne taljevine, magme ili lave, u litosferi
ili na povrini Zemlje. Eruptivne stijene su redovito silikatnog sastava. Prema mjestu
postanka dijele se na intruzivne ili plutonske (dubinske) stijene koje nastaju
kristalizacijom magme u dubini i efuzivne ili vulkanske (povrinske) stijene koje
Hipabisalne stijene su prijelazni oblik. Prema
2 komponente eruptivne stijene dijele se na kisele (>63 % SiO2), neutralne
(52-63
(45-52
Kisele eruptivne stijene uz
alkalijske feldspate sadre kisele plagioklase i kvarc, neutralne sadre neutralne
plagioklase, ali ne i kvarc
piroksene, amfibole i
olivin
inerale bez plagioklasa.
Ultramafitne stijene sadre samo piroksene.
(intruzivna), dijabaz (hipabisalna) i bazalt (efuzivna stijena). ilne eruptivne stijene
vezane su uglavnom uz intruzije. Najvanije ilne stijene su apliti koji sadri kvarc i
alkalijske feldspate, pegmatit (kvarc, feldspat i muskovit) te lamprofir (biotit,
amfiboli, pirokseni). Intruzivne stijene imaju iroku primjenu kao prirodni
(arhitektonskoEstavela (eng. estavel) > krko polje
Estuarij (eng. estuar
granulometrijskog razdvajanja sedimenata: krupnozrnasti sedimenti taloe se blizu
asti dalje u bazenu. Na taloenje mogu utjecati plimske struje

Potpunim zatrpavanjem estuarija nastaju se uvjeti za stvaranje delte. Poseban oblik

estuarija je rijas

Evaporiti (eng. evaporites, evaporates) je skupina minerala nastala

iz
visoko koncentriranih otopina (salina) zbog isparavanja vode. Najvaniji minerali u
evaporitnim stijenama su gips, anhidrit, halit i druge soli.
Evaporitne stijene (eng. evaporite rocks) su
sedimentnih stijena nastalih
koncentriranih otopina-salina zbog isparavanja ili evaporizacije vode. Nastaju u
aridnoj klimi, u rubnim dijelovima slanih jezera, u priobalnim salinama (sabkhama) ili

u zatvorenim laguna
Najvaniji minerali u evaporitnim stijenama su gips, anhidrit, halit i druge soli.
Fanerozoik (eng. Phanerozoic) > je naj
lokoj povijesti Zemlje, a
algonkija pred oko 545 Ma. Dijeli se na tri ere: paleozoik,
mezozoik i kenozoik.
Fanglomerat (eng. fanglomerate) >
Feldspati (eng. feldspars) ili glinenci su alumosilikati kalija, natrija i kalcija koji
pripadaju strukturnom tipu tektosilikata. Kalijski i natrijski alumosilikati nazivaju se
alkalni feldspati, a natrijsko-kalcijski su plagioklasi. Feldspati su najvanija skupina
petrogenih minerala jer
feldspata je ortoklas K(AlSi3O8).
Feldspatoidi (eng. feldspathoides) ili zamjenci feldspata su minerali iz skupine
eruptivnih stijena. Iz magme kristaliziraju kada nije
bilo dovoljno silicija za kristalizaciju feldspata pa ih zamjenjuju. U ovu skupinu
minerala spadaju leucit K(Al2Si2O6) i nefelin Na(AlSiO4). U eruptivnim stijenama ti
minerali ne mogu kristalizirati zajedno s kvarcom.
Filit (eng. phyllite) > kriljavci
Fleksura (eng. flexure) > bora
Fli (eng. flysch), opisni termin za kompleks klasti
nastalih
turbiditnim tokovima odnosno podmorskim klizanjima sedimenata. Ti sedimenti su
prethodno nastali kao posljedica brze erozije okolnog uzdignutog gorja. Za flini
sedimenata kao to su
ejl, siltit i lapor i
ka. Fli moe sadravati
, konglomerate i vapnence.
paleogenske starosti rasprostranjene su u jadranskom pojasu Hrvatske. Na tim
terenima izraena je razgradnja i erozija, kao i pojave nestabilnosti na padinama pa su

Fluvijalni sedimenti(eng. fluvial sediments) > aluvijani sedimenti

Fluviglacijalni sedimenti (eng. fluvioglacial sediments) > glacijalni sedimenti
Fluviokarts (eng. fluviokarst) > kr
Folijacija (eng. foliation) je obiljeje teksture stijena
pravilan, i paralelan raspored planarnih strukturnih elemenata koji gotovo u potpunosti
proimaju volumen stijene. Primarni tip folijacije u sedimentim stijenama je
metamorfnih stijena, a posebice za kristalaste kriljavce.
Fosil, okamina (eng. fossil), ostatak ili tra
okamenjeni

sedimentinim stijenama
organizama. Analizom fosilnih ostataka mog
odrediti relativna starost naslaga i izvriti rekonstrukcija geoloke povijesti nekog
geologiju
ni su provodni fosili, odnosno ona vrsta
organizama koja je bila vrlo rairena u relativno kratkom geolokom razdoblju.
Fosilima i razvojem ivota na Zemlji bavi se paleontologija.
Freatski vodonosnik (eng. phreatic aquifer) sadri slobodnu podzemnu vodu
vodno lice u ravnotei s atmosferskim tlakom. Prihranjivanje se vri uglavnom
padalinama.
Gabro (eng. gabbro) je intruzivna eruptivna stijena bazi
Geodinamika
unutranjosti Zemlje
geologije. Na
stanja u litosferi i u reljefu. Svako djelovanje unutranjih sila uzrokuje promjenu
Geodinamika se dijeli na unutranju dinamiku Zemlje ili endodinamiku i vanjsku
dinamiku Zemlje ili egzodinamiku.
(eng. electrical surveys) je skupina metoda u
istraivanjima

Metoda spontanog potencijala temelji se na mjerenju potencijala koje izaziva tok

podzemne vode, elektrokemijski procesi u rudnim leitima isl.
(eng. geophisycal explorations) primjenjuju se za indirektno
tla i stijena. Od raznovrsnih
metode (rabe umjetno izazvane
georadarska metoda za mjerenje u plitkom dijelu podzemlja. U buotinama se rabe
(down-hole i crossapsorpcija gama ili neutronskih zraka, pripadna radioaktivnost i sl.
Geoid (eng. geoid) > Zemlja
Geologija
regionalna geologija s

hidrogeologija i inenjerska
geologija. Stratigrafska geologija daje prikaz glavnih stupnjeva razvitka Zemlje, od
njezina postanka kao samostalnog svemirskog tijela do danas. Regionalna geologija
Zemlju na pojedine zaokruene regije: kontinente, oceane, gorske sustave,
rudne pojaseve, kopnene vodene bazene i druge cjeline. Sve geoloke discipline
dijelom prekrivaju. Povezane su s prirodnim
znanostima izvan geolokog okvira: fizikom, kemijom i biologijom.
Geoloka doba (eng. geologic time) vremenski intervali zemljine geoloke povijesti.
relativne ili apsolutne

apsolutne starosti stijena primjenjuje se metode temeljene na radioaktivnom raspadu

elemenata. Kronostratigrafska jedinica dio je geokronolokog sustava u kojem su
sadrana sva razdoblja geoloke prolosti Zemlje. Kronoloka klasifikacija u
stratigrafskoj geologiji definirana je vremenskim rasponom nastan
naslaga u Zemljinoj kori
doba, epoha, period, era i eon. Eoni su pretkambrij i fanerozoik, a ere paleozoik,
mezozoik i kenozoik.
Geoloka karta
geolokih pojava. Geoloka karta rezultat je geolokih istraivanja. Na njoj su ucrtane
fosila, mineralnih sirovina i sl. Ako je karta bojana onda se propisanom bojom
-bijelom tehnikom, koriste se
oznaka koje su ucrtane na njoj. U legendi su kartirane jedinice poredane vertikalno po
starosti. Na geolokim kartama nalaze se slovnogeoloka razdoblja u kombinaciji s bojama, te oznake strukturnih elemenata. Uz

povijest nastanka terena. Geoloke karte dijele se prema mjerilu i sadraju. Prema
mjerilu sve geoloke karte dijele se na pregledne geoloke karte (1:100000 i manje),
osnovne geoloke karte (1:100000 do 1:10000) i detalje geoloke karte i geoloki

Hrvatske je osnovna geoloka karta mjerila 1:100000 koja je podijeljena na listove, a

karte mjerila 1:50000. Specijalne geoloke karte prikazuju teren sa stanovita jedne od
geolokih disciplina. To su: geomorfoloke karte, inenjerskogeoloke karte,
hidrogeoloke karte, karte geolokih osnova zatite okolia, karte mineralnih sirovina,
tektonske karte, seizmotektonske karte i sl.. Specijalne karte ponekad trebaju biti vrlo

Geoloki kontakti
kt taloenjem, intruzijama, rasjedanjima i
smicanjima. Osnovni tipovi kontakata su: normali taloni kontakti, diskordantni
taloni kontakti, intruzivni kontakti, rasjedi
Georadarsko mjerenje (eng. ground penetrating radar surveys), metoda
istraivanja koja koristi izvor elektomagnetskih valova u radarskom spektru, odnosno
kratkotrajne elektromagnetske impulse i registrira dio energije koja se reflektira na
dijelu podzemlja.
Gips (eng. gypsum, plaster stone) ili sadra je mineral, kalcijev sulfat s vodom (CaSO4
x 2H2O). Naziv gips koristi se za mineral i evaporitnu sedimentnu stijenu (sadrenac).
Stijena gips nastala je isparavanjem voda u jezerima i zatvorenim morskim bazenima.
Kristalasti finozrnasti bijeli gips naziva se alabaster, a mnogo se upotrebljavao u
0

u primi u sebe i skrutne se, kristalizira.

kia. Tako nastali gips pospjeuje povrinsko kemijsko troenje i raspadanje kamena i
buke.
Glacijalni sedimenti (eng. glacial sediments) su naslage nastale djelovanjem snijega i
leda u polarnim ili visokoplaninskim predjelima. Gomilanjem snijega nastaje ledenjak
podlogu i bokove. Kod toga prenosi veliku
nesortiranog morenskog materijala . Ovisno o mjestu taloenja mogu se razlikovati
oliko se glacijalne naslage
erodiraju i dalje prenose vodenim tokovima mogu nastati fluvioglacijalne naslage.
Glaciofluvijalni sedimenti (eng. glaciofluvial sediments) > glacijalni sedimeti
Glina
stica manjih od 0.004
mm. Minerali glina su hidratni alumosilikati koji pripadaju skupini filosilikata. Vrlo
o razlikovati, a
nominerali glina su ilit, kaolinit, montmorilonit ili
smektit
ih
stijena te o fizikalno-kemijskim uvjetima raspadanja stijena. Tako kaolinit nastaje u
kiseloj (pH oko 5), a montmorilonit u u slabo alkalnoj sredini (pH >7). Bentonit je
smjesa montmorilonita. Svi su produkti kemijskog troenja alumosilikata (feldspata).
Gline vlaenjem ili suenjem mijenjaju konzistentno stanje, a neke
svoj obujam. Svojstva minerala glina bitno ovise o vrsti minerala koje sadre.
Montmorilonitne odnosno bentonitne gline odlikuju se svojstvom tiksotropije.
Glinjak (eng. claystone) >
Gnajs (eng. gneiss) > metamorfne stijene

Gorski udar (sinonim) > potres

Granit (eng. granite), iroko rasprostranjena kisela intruzivna eruptivna stijena
izrazite zrnaste strukture. To je polimineralna stijena pa se sastoji od kvarca (20-40
%), feldspata (50-80 %) i tinjaca (3(arhitektonskokamen, pod nazivom granit razumijevaju se sve izrazito
tvrde silikatne eruptivne i metamorfne stijene koje se mogu polirati do visokog sjaja.
koriste za oblaganje vertikalnih i polaganje na horizontalne povrine eksterijera i
interijera.
Granodiorit (eng. granodiorite) je intruzivna eruptivna stijena kiselog sastava
Granulit (eng. granulite) > metamorfne stijene
Grauvaka (eng. greywackes) >
Grohota (sinonim) > krapa
Halidi (eng. halides) > mineral
Hidrogeologija
podzemnim vodama
litosferi. Hidrogeologija se
voda. Kao
grana geologije hidrogeologija je povezana je s petrologijom, pedologijom,
inenjerskom geologijom, hidrologijom, hidraulikom, klimatologijom, eksploatacijom
mineralnih sirovina, izvedbom povrinskih i podzemnih akumulacija, irigacijom i
melioracijom.
Hidroksidi (eng. hydroxides) > mineral
Hidroloki ciklus (eng. hydrological cycle) je globalni kruni tok kretanja vode
dospijeva
na povrinu Zemlje. Dio vode isparava u atmosferu
dio prodire kroz tlo
podzemne vode. Povrinske vode te one iz
podzemlja odlaze preko izvora i rijeka do oceana. Iz oceana evaporira u atmosferu.
Dio te v

njima. Uvjeti na Zemlji su upravo takvi da podravaju kontinuiranu obnovu i

ciklusu, voda sudjeluje i u kemijskim reakcijama s atmosferskim plinovima,
stijenama, biljkama i drugim tvarima
promjene kemijskog
sastava vode, ali i promjene tvari s kojom reagira. Te promjene, zajedno s

povrini Zemlje. Globalni geokemijski ciklus glavnih kemijskih elemenata (Na, K,

Ca, Mg, Si, C, N, S, P, Cl, O i H) je usko povezan s hidrolokim ciklusom.
Hidroksidi (eng. hydroxides) > mineral
Hidrosfera (eng. hydrosphere) > Zemlja

Hipabisalne stijene (eng. hypabyssal rocks) > eruptivne stijene

Hipocentar (eng. sesmic focus) > potres
Holocen (eng. Holocene) > kvartar
Holokarst (eng. holokarst) > kr
Hornfels (eng. hornfels), metamorfna stijena silikatnog mineralnog sastava
(andaluzit, kordijerit i granati) bez kriljave teksture. Nastala je u procesu termalne
metamorfoze.
Horst (eng. horst) > timor
Intruzivne stijene (eng. intrusive rocks) > eruptivne stijene
Inenjerska geologija
disciplina i grana geologije
mineraloko-

ke procese, kao i
-

terenu koje mogu biti izazvane suvremenim egzogenetskim i endogenetskim

pro
disciplinom.
Inenjerskogeoloka istraivanja (eng. engineering geological investigations)
provod
izvravanjem mogu se otkloniti ili bitno umanjiti negativni utjecaji suvremenih
egzogenetskih i endogenetskih procesa i pojava. Inenjerskogeoloko kartiranje, kao
istraivanja, prethodi
i
stijena kao i o suvremenim egzogenetskim pojavama. Podaci inenjerskogeolokog

Izoseista (eng. isoseismal line) > potres

Izostazija (eng. isostasy) > tektonski pokreti
Jama (eng.sink-hole) > kr

Jura (eng. Jurassic) je srednji period mezozoika koji je

oko 65 Ma.

Ma i trajao

Juvenilna voda (eng. juvenile water)> podzemne vode

Kalcirudit (eng. calci-rudite) > vapnenac
Kalcit (eng. calcite) je kristalizirani kalcijev karbonat (CaCO3). Kristalizira u
heksagonskom sustavu, u formama romboedra i skalenoedra. Polimorfna modifikacija
kalcijskog karbonata je aragonit. Kalcit tvori izomorfni niz s magnezitom (MgCO3) pa
se razikuju niskomagnezijski kalcit (< 4 % MgCO3) i visokomagnezijski kalcit (4-28
% MgCO3). Kalcit je staklastog
mineral, a bitan
je sastojak karbonatnih stijena, vapnenaca i mramora. U vodi, kao to je atmosferska,
ne, kalcit se pretvara u lakotoplivi kalcijski bikarbonat, koji
slapove krkih rijeka sedra.
Kalkarenit (eng. calcarenite) > vapnenac
Kalklutit (eng. calci-lutite) > vapnenac
Kambrij (eng. Cambrian) > paleozoik
Kamen
stijene. Odlikuje se sklopom (struktura i tekstura) i mineralnim
naziv za prirodno gradivo koje se nakon prerade bez promjene sklopa i sastava
lomljenac za grube radove kao to je zidanje obaloutvrda i potpornih zidova;
ac ili
usitnjeni kamen koji se separira u frakcije i slui kao agregat za mortove, betone
asfalte i sl. Kamenolom je povrinski kop u kojem se eksploatira kamen.
Karbon (eng. Carboniferous) > paleozoik
Karbonati (eng. carbonates) je naziv za skupinu minerala, od kojih su najvaniji
petrogeni minerali kalcit, aragonit (CaCO3) , dolomit, siderit (FeCO3) i magnezit
(MgCO3).
Karbonatne stijene (eng. carbonate rocks), sedimentne i metamorfne stijene
sastavljene preteito od minerala karbonatne grupe: kalcita i dolomita. Karbonatne
ijskog i biokemijskog (organogenog) podrijetla. Krupnozrnasta
kalkarenit, a sitnozrnasta kalcilutit. U
karbonatne sedimentne stijene ubrajaju se vapnenci,
i dolomiti
praha i gline, kao i druge minerale. Metamorfna karbonatna
stijena je mramor. Sedimentne karbonatne stijene su vrlo rairene u Hrvatskoj.

(arhitektonsko-

kamen.
a (eng. cataclastic breccia > metamorfne stijene

Kenozoik (eng. Cainozoik) > je

Ma. Dijeli se na tercijar i kvartar.

era fanerozoika

Kisele eruptivne stijene (eng. acid rocks) > eruptivne stijene

sedimentne stijene (eng. clastic sedimentary rocks, su skupina sedimentnih
stijena stvorenih

(ruditi ili psefiti

tipovi su
i konglomerati
(areniti ili psamiti
je
, kao ekvivalent pijesku.

(lutiti ili peliti) imaju

praha
homogene teksture su siltiti, a lisnate ejlovi. Posebna skupina su
uz vulkansku aktivnost.
Klif (eng. cliff) > marinska erozija
Konatna voda (eng. connate water) > podzemne vode
Konglomerat (eng. conglomerate)
n
vezanu
sedimentnu stijenu koja se sastoji od zaobljenih do poluzaobljenih
. Eruptivne i masivne sedimentne
stijene
-konglomerat. Po podrijetlu se
onglomerati. Konglomerati se koriste
kao prirodni (arhitektonsko-

Kraton (eng. craton) > zemljina kora

Kreda (eng. Cretaceous) >
i trajao oko 80 Ma.

mezozoika

ije oko 145 Ma

Kremen (sinonim) > kvarc

Kristal (eng. crystal) ili ledac je mineral homogeno tijela, element ili kemijski spoj
koj
ion

dvije ili tri kristalne si, pa razlikujemo pinakoidalne, prizmatske i piramidalne plohe.

Proces nastanka kristala naziva se kristalizacija. Svojstva kristala kao to su

refleksije svjetlosti i sl., ovise o sastojcima i prostornoj reetki. Kristali imaju tri vrste
simetrijskih elemenata: ravninu, os i centar simetrije. Postoje 32 kombinacije
kristalizacijski
tetragonski, heksagonski, rombski, monoklinski i triklinski.
Kristalasti kriljavci (eng. crystalline schist) ili kristalasti kriljavci
naziv za metamorfne stijene kriljave teksture, koje su nastale u procesu regionalne
metamorfoze. kriljavci niskog stupnja metamorfoze su: slejt, filit
kriljavci
ili mikaisti, zeleni i glaukofanski i talkni kriljavci) (slejt, filit
kloritni, gaukofanski i talkni kriljavci). Slejt je stijena najnieg stupnja metamorfoze
nastala iz
. Filit moe nastati iz istih stijena kao i
slejt
metamor
eruptivnih stijena kiselog i
neutralnog sastava. Zeleni i kloritni kriljavci
eruptivnih stijena. Glaukofanski kriljavci
i
iz pjeenjaka i lapora. Talkni kriljavci
eruptivnih stijena. kriljavci visokog stupnja metamorfoze su: amfibolski, granatni,
distenski i grafitni. Amfibolski kriljavci
lapora. Granatni kriljavci
Distenski kriljavci
kriljavci
Kr
djelovanjem (okravanjem) povrinske i podzemne vode u karbonatnim stijenama,
posebice vapnencima
u siromani povrinskim, a bogati podzemnim vodama.
Okravanjem su nastali
ponikve, jame, ponori, uvale i
polja, a u podzemlju brojne
dijelom raspucalim povrinama.
crvenicom. Jame su vertikalna udubljenja strmih strana, manjeg promjera, a velike
dubine. Ponori
ma, koji su izravno povezani s upljinama
ispunjenim vodom u podzemlju. Mjesto povremenog poniranja i izviranja vode naziva
se estavela. Krki tereni u kojem su razvijeni svi krki oblici nazivaju se potpuni kr
ili holokarst, a ako neki izostaju nepotpuni kr ili merokarst. Tereni u kojima se krki
oblici izmjenjuju s nekrkima je fluviokr. Dinarski kr je u svijetu poznat kao

Krki vodonosnik
se prihranjivanje vri ugl
je sifonsko
razvodnicom.

podzemne vode

Krko polje (eng. polje) je duboka zatvorena depresija duljine do nekoliko desetaka
kilometara. To je najve
kru
zaravnjena

pokretima,
pa imaju pruanje sjeverozapad-jugoistok
povremeni vodotoci, koji izviru na jednoj, a poniru na drugoj strani polja. Kada
povremeno plavljena.
Krnik (sinonim) >
Kvarc, kremen (eng. quartz) kristalizirani silicijski dioksid (SiO2), odnosno mineral
koji pripada strukturnom tipu tektosilikata. Kristalizira u heksagonskom sustavu.
o je
crn (morion). Kriptokristalasti i vlaknasti agregati kremena, ovisno o izgledu, su:
kalcedon, ahat, oniks ili jaspis. Amorfni SiO2 sa sadrajem vode zove se opal. Kvarc
eruptivnim, kao i u sedimentnim i
metamorfnim stijenama
razgradnje
stijena. Razlikuju se nisko i visokotemperaturni varijeteti SiO2
a se
koriste u elektronskoj industriji. Kremena zemlja slui kao abrazivni materijal, a
pijesak za proizvodnju stakla.
Kvarcit (eng. quartzite), metamorfna stijena sastavljena preteito od kvarca, bez
kriljave teksture. Nastala je u procesu kontaktno-regionalne metamorfoze.
Kvarcdiorit (eng. quartzdiorite) > tonalit
Kvartar (eng. Quaternary) je posljednje geoloko doba
Ma. Dijeli se na pleistocen i holocen koji traje posljednjih 10 ka. Gornji pleistocen
(Bruhnes paleomagnetsk
je pred oko 0.7 Ma. Obiljeavaju ga
glacijalna (Guenz, Mindel, Riss, Vuerm) i inerglacijalna razdoblja. Vrhunac
posljednjeg, virmskog glacijala bio je pred oko 25 ka.
Lamprofir (eng. lamprophyre) je ilna eruptivna stijena
Lapor (eng. marl), mijeana sedimentna stijena
zrnaca kalcita
gline. Laporom se smatra stijena koja sadri kalcit i 20-80 %
gline. Lapori s manje od 20 % gline su kalcitom bogati lapori, a oni koji sadre vie
od 80 % gline su glinoviti (glinom bogati) lapori. Lapor je vana sirovina za
flia.
Laterit (eng. laterite) je rezidualno tlo
eruptivnih stijena u uvjetima humidne tropske klime. Bogati su
hidroksidima eljeza i aluminija.
Latit (eng. latite) ili trahiandezit je efuzivna eruptivna stijena neutralnog sastava
Ledac (sinonim) > kristal
Les (eng. loess) ili prapor, homogena
sedimentna stijena.

no neslojevita, slabo okamenjena

praha, a u manjoj mjeri sitnog pijeska i gline. Od minerala prevladavaju zrna kvarca.
taloenjem eolskih sedimenata, donesenih vjetrom iz velikih udaljenosti u glacijalnim
geolokim razdobljima kvartara
prah
voda i
leda.
Limonit (eng. limonite) > pirit
Lineacija (eng. lineation) je obiljeje teksture stijena
ravnomjernom, pravilnom i paralelnom rasporedu linearnih strukturnih elemenata,
koji gotovo u potpunost proimaju volumen stijene. Lineacija moe, ali i ne mora biti

Litifikacija (eng. lithifaction) > dijageneza

Litosfera (eng. lithosphere) > Zemlja
Lutiti (eng. lutites) >

sedimentne stijene

Magma (eng. magma) > eruptivne stijene

Magmatske stijene (eng. igneous rocks) > eruptivne stijene
Magnituda potresa (eng. magnitude of the earthquake) > potres
Magnitudna ljestvica (eng. magnitude scale) > Richterova ljestvica
Marinska erozija (eng. marine erosion), egzodinami
struganja pokrenutog materijala, kemijskim djelovanjem vode i radom organizama

inicijalom stadiju razaranja obale nastaje valna potkapina. Napredovanjem razaranja

nastaje strmac ili klif, a u podnoju marinska terasa koja ima abrazijski i
akumulacijski dio. Krajnji rezultat ciklusa marinske erozije je zaravnjena obala to se
djelovanja organizama zove se bioerozija.
Marinska terasa (eng. marine terrace) > marinska erozija
MCS (Mercalli-Cancani-Sieberg) ljestvica (eng. MCS scale), slui za mjerenje
potresa na povrini terena za razliku od Richterove
ljestvice
urope
(osim biveg SSSR-a), pa tako i Hrvatskoj od 1917. godine. Ima 12 stupnjeva (I-XII ).
U SAD se od 1931. godine koristi modificirana Mercalli-eva ili MM ljestvica koja
p

MSC.

Mercallijeva ljestvica (eng. Mercalli scale) > MCS ljestvica

Metamorfne stijene (eng. metamorphic rocks) nastaju metamorfozom ili
preobrazbom
eruptivnih i sedimentnih stijena
stijena zbog promjena tlaka i temperature, ali i utjecaja fluida. Glavni tipovi
metamorfoze su: k
, termalna, kontaktno-termalna, regionalna metamorfoza
niskog i visokog stupnja te plutonska metamorfoza.
metamorfoza zbiva se kod niih temperatura i snanog tlaka pa prevladava drobljenje
prvotnih stijena. Takve stijene su kataklastiti:
. Termalna
metamorfoza zbiva se kod visokih temperatura i relativno niskog tlaka
utjecaj fluida iz unutranjosti Zemlje pa nastaju korniti ili hornfelsi. Stijene nastale
zbog kontaktno-termalne metamorfoze su mramori i kvarciti. Uslijed dinamotermalne
ili regionalne metamorfoze, koja se zbiva
i uglavnom
usmjerenog tlaka ili stressa, nastaju kriljavci niskog i visokog stupnja metamorfoze.
koja
granice taljenja stijena. U takovim uvjetima nastaju stijene amfiboliti,
granuliti i eklogiti. kriljavost je o
stijena. Ukoliko se zbog visoke temperature
stijene
migmatiti. Metamorfoza moe biti progradna i retrogradna. Kod progradne
metamorfoze nastaju nove skupine minerala koji kristaliziraju pri viim
temperaturama nego sastojci prvobitne stijene. Kod retrogradne metamorfoze nastaju
nove skupine minerala koji kristaliziraju pri niim temperaturama nego sastojci
ishodine stijene. Pojedini tipovi metamorfnih stijena kao to su gnajs i kvarcit, a
posebno mramor iroko se koriste kao prirodni (arhitektonskikamen.
Meteorska voda (eng. meteoric water)> podzemne vode
Mezosfera (eng. mesosphere) > Zemlja
Mezozoik (eng. Mesozoic) > je srednja geoloka era fanerozoika, koja je trajala oko
180 Ma (245 -65 Ma). Sastoji se od tri perioda. To su: trijas, jura i kreda.
Migmatit (eng. migmatite) > metamorfne stijene
Mikroklin (eng. microcline) > alkalijski feldspati
Milonit (eng. milonite) > metamorfne stijene
Mineral (eng. mine
Kristal je mineral se od atoma iona, ionskih

minerali mogu biti: pirogeni (nastali kristalizacijom iz magme), pneumatogeni

(kristalizacija iz vodenih otopina),
hidatogeni (kristalizacija iz hladnih vodenih otopina),
avanja), regionalno-metamorfni (preobrazba
-termalni (preobrazba

minerala), biogeni minerali (posljedica ivotnih procesa organizama). Prema

kemijskom sastavu minerali se dijele
elementi (dijamant, grafit, sumpor), sulfidi (pirit, markazit, pirotin), halidi (halit,
silvin, fluorit), oksidi i hidroksidi (kvarc, korund, hematit, ilmenit, rutil, magnetit,
kromit, getit, limonitna tvar), karbonati (kalcit, aragonit, dolomit), sulfati (barit,
anhidrit, gips), fosfati (apatit), silikati i organski spojevi.
sastojci stijena. Silikati su najzastupljeniji petrogeni minerali i iz
litosfere i Zemljine kore
karbonati. Minerali se odlikuju nizom
toplinska svojstva i sl.
ljestvica.

Mohsova

Minerali glina (eng. clay minerals) > glina

Mineralogija (eng. mineralogy) je znastvena disciplina geologije koja se bavi
minerala, a njene grane su kristalografija, mineralna
fizika, mineralna kemija, minerogeneza i sistematska mineralogija.
Miocen (eng. Miocene) > neogen
MM ljestvica (eng. Modified Mercalli scale) > MCS ljestvica
ontinuity)
je naziv za zonu na granici Zemljine kore i plata gdje se brzina
Zemlje. Ta zona nalazi se ispod
Mohor

diskontinuitet
.-1936.). On je na temelju analize potresa u Pokuplju 1909.
godine dao ispravno znanstveno objanjenje te pojave te znatno pridonio otkrivanju

Mohsova ljestvica (eng.Mohs scale)

dijamant).
Monconit (eng. monzonite) je intruzivna eruptivna stijena neutralnog sastava
Morena (eng. moraine) > glacijalni sedimenti
Mramor (eng marble) je metamorfna stijena nastala kontaktno-regionalnom
metamorfozom (uz umjereni tlak i visoku temperaturu) vapnenaca i dolomita.
Mramori uglavnom sadre kristale kalcita. U pravilu su to kompaktne stijene, bilo
homogene ili kriljave teksture i trakastog izgleda. U smislu koritenja kao prirodni
(arhitektonskopodrazumijevaju se sve
kategorije tvrdih i srednje tvrdih karbonatnih stijena sedimentnog i metamorfnog
imaju uu ili iru primjenu. Nepostojane su prema djelovanju atmosferilija.

MSK-64 ljestvica (eng. MSK-64 scale) ili UNESCO ljestvica slui za mjerenje
potresa na povrini terena za razliku od Richterove
u aritu. Nazvana je po autorima:
Medvedevu, Sponheueru i Karniku. Koristi se od 1964. godine. Potpunija je od MSC
ljestvice
iteta
0
MSK-64. Prema otpo
razlikuje tri tipa zgrada i pet stupnjeva
Mulj

praha i gline.

Muljnjak (eng.mudstone) > sitnok

Navlaka
ijenske mase
preko druge djelovanjem velikih i dugotrajnih horizontalnih tlakova u Zemljinoj kori.
Manje navlake nastaju iz poleglih bora ili reversnih rasjeda. Velike navlake nazivaju

Neogen (eng. Neogene)

Ma (24 1.8 Ma). Dijeli se na miocen i pliocen.

tercijara, koje je trajalo oko 22

Neutralne eruptivne stijene (eng. intermediate igneous rocks) > eruptivne stijene
Nitrati (eng. nitrates) > mineral
Norit (eng. norite) je intruzivna eruptivna stijena
Normalni rasjed (eng. normal fault) > rasjed
Okamina (sinonim) > fosil
Oksidi (eng. oxidates) > mineral
Oligocen (eng. Oligocene) > paleogen
Olivini (eng. olivine) su silikatni minerali iz skupine nezosilikata
eruptivnih stijena te nekih metamorfnih stijena
kao izomorfni niz kristala mjeanaca forsterita (Mg2SiO4) i fajalita (Fe2SiO4).
Ordovicij (eng. Ordovician) > paleozoik
Orogeneza (eng. orogenesis) > zemljina kora
Ortoklas (eng. orthoclase) > alkalijski feldspati
Paleocen (eng. Paleocene) > paleogen
Paleogen (eng. Paleogene) > je starije razdoblje tercijara, a trajalo je oko 41 Ma (65
24 Ma). Dijeli se na paleocen, eocen i oligocen.

Paleontologija (eng. paleontology) je znanstvena disciplina geologije koja se bavi

razvitka i promjena ivota na Zemlji. Dijeli se na paleozoologiju koja
carstva.
Paleozoik (eng. Palaeozoic) > je starija geoloka era fanerozoika, koja je trajala oko
300 Ma (545 245 Ma). Dijeli se na kambrij (545-505 Ma), ordovicij (505-440 Ma),
silur (440 410 Ma), devon (410 360 Ma), karbon (360 285 Ma) i perm (285
245 Ma).
Paraklaza (eng. paraclase) > rasjed
Pegmatit (eng. pegmatite) je ilna eruptivna stijena
Peliti (eng. pelites) > klasti

sedimentne stijene

Perm (eng. Permian) > paleozoik

Petrologija (eng. petrology) je znanstvena disciplina geologije koja se bavi
stijena
postanka i pojavljivanja te klasifikacijom.
Pijesak (eng. sand) je akumulacija nevezanog sedimenta, sastavljenog preteito od
sadravati zrna sitnog ljunka, praha i gline
Pije

kvarc.
.

Pirit (eng. pyrite) je mineral, eljezni sulfid FeS2. U svjeem stanju je zlatnoute boje
i metalnog sjaja. Kristalizira u formama pentagonskog dodekaedra (piritoedra) ili
pseudoheksaedra, a moe biti bezli
mineral. Nalazimo ga u
eruptivnim, sedimentnim i metamorfnim stijenama. U sedimentnim reduktivnim
uvjetima pirit nastaje djelovanjem bakterija i drugih mikroorganizama. Tada ima oblik
kuglica mikroskopskih dimenzija. Pirit je u oksidacijskim uvjetima na povrini Zemlje
bog opisanog procesa i produkata

(eng. pyroclastic rocks)

iz vulkana tijekom erupcija, sastavljenog od

nastale su od
lave i

manje do 4 mm nazivaju se vulkanski pepeo. Cementacijom vulkanskih bombi i lapila

nastaje vulkanski konglomerat, a varijetet s velikim blokovima zove se aglomerat.
je tuf
minerala

sedimenti.
Pirokseni (eng. pyroxenes) su skupina silikatnih minerala iz skupine inosilikata. Uz
feldspate i ampfibole su najraireniji petrogeni minerali.
bazalt
(peridotit) te ultramafitinih eruptivnih stijena (piroksenit). S
monoklinske (diopsid i augit).
Piroksenit (eng. pyroxenite) je ultramafitna eruptivna stijena
(eng. sandstone), naziv za vie ili manje vezanu srednjezrnastu
sedimentnu stijenu sastavljenu preteito od zrna dimenzija pijeska (0.06 do 2 mm).
sadravati zrna ljunka

e dimenzija praha i gline

ili grauvake (matriks > 15 %). Bitni

kvarc, feldspati i odlomci stijena, a sporedni tinjci, karbonati,
minerali glina i teki minerali
njaci (preteito zrna kvarca i
malo matriksa), arkoze (zrna kvarca i felspata s malo matriksa), grauvake (zrna
kvarca, odlomci stijena i dosta matriksa) i kalkarenite
.
-

Plagioklasi (eng. plagioclase) silikatni minerali iz skupine kalcijsko-natrijskih

feldspata, koji tvore izomorfnu smjesu od albita Na(AlSi3O8) do anortita
Ca(Al2Si2O8).
Pleistocen (eng. Pleistocene) > kvartar
Pliocen (eng. Pliocene) > neogen
Plutonske stijene (eng. plutonic rocks) > eruptivne stijene
Podzemna voda (eng. groundwater) je dio vode koji se nalazi u Zemljinoj kori u
hidrolokom ciklusu kruenja vode
voda jesu
padaline. To je meteorski ili vadozni tip podzemnih voda. Juvenilne vode nastaju
sintezom vodika i kisika kao i kondenzacijom iz magme. Konatne ili fosilne vode su
i prihranjivanja razlikuju se slobodne podzemne vode
freatskom
vodonosniku, krke podzemne vode, arteke i subarteke podzemne vode u artekom
vodonosniku) kao i podzemne vode pukotina i ila.
Ponikva (eng. karst sinkhole)

evkasto

kra. Nastale su
uruavanjem i korozijom karbonatnih stijena, posebice vapnenaca. Pojavljuju li se u
nizov

vodopropusnosti. Spajanjem dviju ili vie ponikava nastaju krke uvale duguljaste
nemaju povrinske vodotokove.
Ponor (eng. swallow-hole) > krko polje
Poroznost stijena (eng. rock porosity) je postotak upljina u volumenu tla ili stijene.
Primarna
poroznost je ona poroznost koja je nastala u stijeni tijekom njenog postanka. To je
Sekundarna poroznost je posljedica
deformacija stijena tijekom dijageneze ili uslijed djelovanja tektonskih sila pa su u
stijenama formirane pukotine. To je pukotinski
ili disolucijski tip poroznosti kada su pukotine proirene uslijed otapanja. Primarni tip
poroznosti imaju tla (nekoherentna i koherentna) te
.
Sekundarni tip poroznosti imaju eruptivne i metamorfne stijene
i organogenih sedimentih stijena. Krki tip poroznosti razvijen je u lakotopivim
karbonatnim i evaporitnim stijenama.
Potres
pokretima u Zemljinoj kori i litosferi. Potresi mogu biti prirodni i umjetno izazvani.
Prirodni potresi su: tektonski, vulkanski, potresi uruavanja i dubinski. Tektonski
uslijed tektonskih pokreta u litosferi. Vulkanske pokrete uzrokuje kretanje magme
prema povrini. Uzrok umjetnih potresa su: eksplozije, obruavanja ili slijeganja zbog
kopanja (gorski udari), brzo punjenje ili pranjenje velikih akumulacijskih jezera i
crpljenje nafte. Hipocentar je arite potresa, a epicentar okomita projekcija na
povrini. Iz hipocentra potresa ire se longitudinalni i transverzalni
.
Zemljinoj
svjetlostim efektima, a pomicanja na dnu mora mogu izazvati ogromne Tsunami
Richterova ljestvica, a za procjenu
potresa na povrini u potrebi je vie
MCS i MSK64. Izoseiste su zatvorene linije koje spajaju mjesta istog intenziteta potresa na
za mjerenje potresa je seizmograf.
Prah (eng. silt
mm).

a (0.06-0.004

Prahovnjak (eng. siltstone) >

Prapor (sinonim) > les
Pretkambrij (eng. Precambrian) ili kriptozoik je najstarije geoloko razdoblje
zavretak datira pred 545 Ma. Dijeli se na predarhaik (had) ko
pred oko 4550
Ma, nakon astralne faze u razvoju Zemlje i traje do 3900 Ma, zatim na arhaik ili
arheozoik (3900-2500 Ma) i algonkij ili proterozoik (2500-545 Ma). Prvi kemijski
rajem algonkija dolo je do
diferencijacije ivota na Zemlji.

Primarna poroznost (eng. primary porosity) >poroznost stijena

Propustljivost (eng. permeability) je sposobnost za protjecanje fluida kroz tlo i
stijenu i iz njih
strukture. Propustljivost je odre
hidrauli
stijene imaju sposobnost
primanja i transmitiranja fluida pa tako i vode. Polupropusne stijene fluid primaju, ali
teko transmitiraju. U vodonepropusnim stijenama transmisija fluida je toliko spora da
se moe zanemariti.
Psamiti (eng. psammitic rocks) >
Psefiti (eng. psephitic rock) >
Pukotina (eng. fracture) je ploha diskontintinuiteta po kojoj nije, za razliku od
paraklaze rasjeda
pukotine se dijele na primarne ili dijagenetske, nastale u fazi formiranja stijena i
Primarne pukotine u eruptivnim stijenama
stijenama

sedimentnim

se: tenzijske, relaksacijske i pukot

sustavima. Pukotine iste geneze tvore pukotinski set. Stijenska masa je rijetko
na monolite.
Radiolarit (eng. radiolarite) >silicijske sedimetne stijene
Rasjed (eng. fault) je strukturna pojava u stijenskoj masi kada se zbog smicanja zbiva
relativno
dimenzija, dok pokreti centimetarskih dimenzija obiljeavaju pukotine smicanja.
Rasjed je posljedica rupturnog tipa deformacije, kod koga za razliku od bore, zbiva
prekid kontinuiteta stijenske mase. Rasjedna ploha ili zona po kojoj dolazi do pokreta
zove se paraklaza, a pokrenuti blokovi krila rasjeda. Rasjedi nastaju kao posljedica
ekspanzije, gravitacije i kompresije izazvanih tektonskim pokretima u litosferi. Rasjed
se sastoji od paraklaze i dvaju krila. S obzirom na relativni smjer kretanja osnovni
tipovi rasjeda su: normalni i reversni (kretanje krila okomito pruanju paraklaze),
pruni ili transkurentni lijevi i desni (kretanje krila paralelno pruanju paraklaze),
dijagonalni (dijagonalno kretanje krila po paraklazi) i rotacijski (rotacija krila po
paraklazi). Normalni rasjedi su posljedica ekspanzije i gravitacije, reversni su

razmjera. Sloeni rasjedni oblici su tektonska graba, timor ili horst , ljuskava i
struktura.
Razgradnja stijena (eng. weathering) ili troenje je proces razaranja stijena na
Zemljinoj povrini ili plitko pod povrinom zbog erozije, djelovanja atmosferilija,
vode, leda, klimatskih i temperaturnih promjena, insolacije i ivotne djelatnosti
organizama. Pri razgradnji bitno se mijenja mineralni sastav stijene, jer dio minerala

nestaje zbog slabe otpornosti, otapa se ili pretvara u nove minerale koji su stabilni u
promijenjenim fizikalno-kemijskim uvjetima. Razlikuju se
ili dezintegracija, kemijska ili dekompozicija i bioloka razgradnja. Oni su

u toploj i vlanoj kemijska razgradnja. Dezintegracija je

stijena bez tvorbe novih minerala
razgradnje su: insolacija, hidratacija-dehidratacija, smrzavanje-otapanje i erozija.
Dekompozicija stijena zbiva se uslijed djelovanja vode
kiselinama. Kemijska razgradnja ovisi o klimi pa je u ekvatorijalnom pojasu od 8 do
10 puta bra od one u srednjoj Europi. Bioloko troenje zbiva se pod utjecajem
organskih procesa: biolokog otapanja stijena, zbog bakterija i huminskih kiselina
korijenja. Najotporniji petrogeni
mineral je kvarc. Kemijskom razgradnjom silikata nastaju gline, a kemijskom
razgradnjom karbonata nastaje crvenica. Tlo nastalo razgradnjom stijena naziva se
eluvij, a
razgradnjom je zona
-kemijskog
raspadanja ili troenja.
Reversni rasjed (eng. reverse fault) > rasjed
Rezidualno tlo (eng. residual soil) > eluvijalne naslage
Richterova ljestvica, magnitudna ljestvica (eng.
potresa
dekadski logaritam maksimalne amplitude u odnosu na standardni etalonski potres (M
= O). Raspon magnitudne ljesvice je M = 1-9. Kod jedva osjetnih potresa M = 1.5, a
20

J. Odnos magnitude i intenziteta potresa u epicentru

ovisi o dubini arita.

Rijas (eng.ria) > estuarij
Riolit (eng. rhyolite) je efuzivna eruptivna stijena kiselog sastava
Ruditi (eng. rudaceous rocks) >
Sadra (sinonim) > gips
Sadrenac (sinonim) > gips
Sanidin (eng. sanidine) > alkalijski feldspati
Sedimentne stijene (eng. sedimentary rocks) ili talone stijene, nastale su na povrini
Zemlje
jihov postanak vezan je
o-kemijsko raspadanje starijih stijena, transport, taloenje ili sedimentaciju te
litifikaciju ili okamenjivanje. S
sedimentnih stijena, njihova bitna odlika je slojevitost. Sedimentne stijene dijele se na

ne sedimentne stijene mogu biti kemijske, nastale

kristalizacijom iz otopine i biokemijske, nastale taloenjem organskih tvari ili
anorganskih skeletnih dijelova organizama, a prema mineralnom sastavu se dijele na
karbonatne, silicijske i evaporitne. Sedim
volumena Zemljine kore, ali zauzimaju vie od 75 % povrine Zemlje do dubine za
koju je vezana sva ljudska djelatnost. Sedimentne stijene u Hrvatskoj imaju veliko
Sedra, tufa (eng. calcareous sinter) je spuvasti, izrazito porozni tip vapnenaca
kalcita po vodenom bilju,
ju prskanja vode vodopada.

istraivanja koja koristi mjerenje umjetno izazvanih

deformabilnosti, Poisson-ov broj i sl.).

. Metode plitke
tijenu, kao i na
osti, smicanja i
su umjetno inicirani
refleksijska.

(eng.seismic reflection) >

(eng. seismic refraction) >
Seizm
pojave potresa. U hipocentru potresa nastaju longitudinalni ili P-valovi i transverzalni
ili S-valovi. Longitudinalni valovi najbre se ire brzinom preko 5000 m/s i izazivaju
stezanje i rastezanje stijena u smjeru irenja. Transverzalni valovi ire se oko 1.7 puta
sporije i vibriraju okomito na smjer irenja.
stijena kroz koje prolaze. Na povrini naknadno nastaju dugi ili L-valovi te Rayleighevi valovi koji
Seizmograf (eng. seismograph) je u
potresa. Postoje vie vrsta
seizmografa: kod starijih tipova
koriten je analogni zapis pojave
valova na papirnatoj traci, a kod modernih tipovi podaci se biljee u digitalnom
obliku. U Republici Hrvatskoj postoji mrea seizmografskih postaja koje objedinjava
og zavoda u Zagrebu.
Sekundarna poroznost (eng. secondary porosity) >poroznost stijena
Serpentinit

eruptivna stijena

Sijenit (eng. syenite) je intruzivna eruptivna stijena neutralnog sastava

Silicijske sedimentne stijene (eng. siliceous sedimentary rocks) pripadaju skupini
biogenih i kemijskih sedimentnih stijena. sadre preteito minerale iz skupine
silicijskih oksida i hidroksida, kao to su kvarc, kalcedon, opal. Mogu nastati

biokemi
otopljena silikatna kiselina H4 SiO4 . Biogene stijene taloe se u obliku skeleta
organizama dijatomeja - dijatomiti, radiolarija - radiolariti kao i spikula spuvi spikuliti. Dijagenetske stijene nastaju potiskivanjem prvobitnih minerala u procesu
silicifikacije pa nastaje stijena ronac.
Silikati (eng. silicates) su najvanija skupina petrogenih minerala
4 tetraedri. Jezgre velikih iona kisika nalaze se na vrhovima
tetraedara, a mali ion silicija u njegovom sreditu. U kristalnoj reetki silikatnih
ezanja SiO4
tetraedara u kristalnoj reetki, razlikuju se osnovni strukturni tipovi silikata:
silikatnih minerala nastao je kristalizacijom iz magme pri visokim temperaturama i
preteito visokim tlakovima. Manji dio je nastao iz termalnih otopina, pri
minerali su: kvarc, feldspati,
pirokseni, amfiboli, olivini, tinjci, minerali glina i sl.
Silt (eng. silt) > prah
Siltit (eng. siltstone) >
Silur (eng. Silurian) > paleozoik
Sinklinala (eng. syncline) > bora
Sipar (eng. rock creep), padinska akumulacija nevezanih, preteito uglastih odlomaka
ili mineralnih zrna promj
pijeska, praha i gline
.
sedimentne stijene (eng. argillaceous sedimentary rocks) ili pelitne
stijene, sastoje se
a dimenzija
praha (< 0.06) i gline (< 0.004 mm). Podjela pelitnih sedimenata osniva se na
praha i gline, na stupnju litifikacije i teksturnim
Prahovnjak, muljnjak i glinjak imaju debeloslojevitu do homogenu
teksturu. ejl je naziv za lisnati prahovnjak, muljnjak i glinjak (argilit) jer imaju

kvarc i njegov varijetet: opal (amorfan) i kalcedon

(kripotkristalast), kao i mineralno vezivo nastalo dijagenetskim procesima iz minerala
siltit, kal
lapor.

muljnjak

les i

Slejt (eng. slate) > kriljavci

Speleotemi (eng. speleothemes) i
Ca-hidrogenkarbonatom u podzemnim prostorima u kru. Sige koje rastu od poda

prema gore zovi se stalagmiti, a one koje rastu od stropa prema dolje su stalaktiti.
Stup ili stalagmat nastaje njihovim spajanjem.
Spikulit (eng. spiculite) >silicijske sedimetne stijene
Stalagmit (eng. stalagmite) > speleotemi
Stalaktit (eng. stalactite) > speleotemi
Stijena (eng. rock), sastavni dio litosfere ili Zemljine
geolokog pojavljivanja sklopa i sastava. Stijene se sastoje se od jednog
(m
minerala (polimineralne). Svaka stijena ima osim
strukturu i teksturu ili
postanka ili genezi dijele na eruptivne (magmatske), sedimentne (talone) i
metamorfne. Eruptivne stijene
primarne. Sedimentne stijene nastale su fizikalno-kemijskom razgradnjom eruptivnih,
metamorfnih i starijih sedimentnih stijena, te litifikacijom prethodno sedimentiranih
Metamorfne stijene
Struktura
stijene
makroskopski ili m
naknadnih dijagenetskih promjena, metamorfnih procesa i procesa troenja kojima je
stijena
materijala, prvenstveno na ne
-

matriksom i cementom te upljinama (

i
. Stjene kristalaste strukture imaju kristale i
uklijeteni, gotovo bez pornog prostora.
eruptivne stijene
metamorfnih stijena te za kemogene i
biogene sedimentne stijene.
Subdukcijska zona (eng. subduction zone) > Zemljina kora
Sulfati (eng. sulphates) > mineral
Sulfidi (eng. sulphides) > mineral
ejl (eng. shale) > sitno

stijene

krapa (eng. karren) > kr

kriljavci (eng. schist) > kristalasti kriljavci
ljunak (eng. gravel), akumulacija nevezanih, zaobljenih do dobro zaobljenih
zrna dimenzija pijeska, ponegdje praha i gline. ljunak
konglomerat.

pilja (eng. cave) > kr

Talone stijene (sinonim) > sedimentne stijene

orijentaciju sastavnih komponenti, a u pr

stijene.
Primarne teksture formiraju se u stijenama tijekom njezina nastanka. Nastale su u
sedimentim stijenama prije litifikacije (slojevitost, laminacija folijacija), a u
eruptivnim
agme). Metamorfne stijene
Lineacija i folijacija mogu biti: primarne teksture, nastale tijekom primarnih
sedimentacijskih ili eruptivnih procesa, kao i sekundarne nastale tijekom tektonskih
naprezanja i/ili metamorfizma.
Tektonska graba (eng. graben) ili tektonski rov nastaje sputanjem dijele terena
rasjeda. Sredinji dio grabe je relativno
sputen u odnosu na rubne dijelove.
Tektonski pokreti (eng. tectonic movements), posljedica endogenetskih procesa u
unutranjosti Zemlje
Zemljinoj kori. Oni se
svode na razlamanje primarnih stijenskih kompleksa na mjestu postanka (izdizanje,
sputanje, nagibanje i
sedimentnih stijena
razlikuju se tri osnova tipa struktura: bora (savijanje slojeva bez prekida cjelovitosti
stijenske mase), rasjed (prekid cjelovitosti i pomicanje blokova po paraklazi) i
navlaka
dijelovi stijenske mase nalijeu jedna na drugu. Ove strukturne oblike prate sustavi
pukotina.
Tektonski rov (eng. rift valley) > tektonska graba
Tercijar (eng. Tertiary) je stariji period kenozoika, a trajao je oko 63 Ma (65 1.8
Ma). Dijeli se na dva razdoblja: paleogen i neogen.
Terra rossa (eng. terrra rossa) > crvenica
Timor (eng. horst) horst ili strenjak, nastaje sustavom normalnih rasjeda zbog
Struktura
timoru je prodor koji nastaje kada se starije naslage u sreditu izdiu prema povrini.
Tinjci

ih silikatnih minerala koji pripadaju

eruptivnih (granit,

riolit) i matamorfnih stijena

. Najvaniji minerali iz skupine tinjaca su muskovit
(KAl2(OH)2AlSi3O10)
(K(MgFe)3(OH)2AlSi3O10), neotporan na troenje i stoga
-

Tlo (eng. soil) je tanki sloj nekonsolidiranog materijala koji se mjestimice nalazi na
povrini Zemlje, a nastao je u procesu raspadanja stijena te erozijom i transportom
rezidualna, aluvijalna, koluvijalna, taluvijalna, glacijalna, organska, eolska i praporna,
vulkanska, evaporitna i nasuta tla. Znanost koja
sastav i genezu tala naziva
B, C i D-horizont. A i B-horizont (eng. topsoil) su bioloki aktivni, C-horizont (eng.
subsoil) je bioloki neaktivan, dok je D-horizont osnovna stijena (eng. bedrock).
geotehnike. Prema g
ljunak (60-2 mm), pijesak (2-0.06 mm),
prah (0.06-0.002 mm) i glina (< 0.002 mm). ljunak i pijesak su krupnozrnasta tla,
prah i glina
60 mm su valutice. Posebna skupina tala su organska tla.
Tonalit (eng. tonalite) ili kvarcdiorit je intruzivna eruptivna stijena kiselog sastava
Trahit (eng. trachyte) je efuzivna eruptivna stijena neutralnog sastava
Trahiandezit (eng. trachyandesite) > latit
Transkurentni rasjed (eng. transcurrent fault) > rasjed
Travertin
slojeviti vapnenac
ivanjem kalcita
voda oko
termalnih izvora. Travertin se koristi u graditeljstvu kao arhitektonski kamen za
oblaganje.
Trijas (eng. Triassic) je stariji period mezozoika
35 Ma.

45 Ma, a trajao je

Troenje stijena (eng. weathering) > razgradnja stijena

Tuf
eruptivne stijene (eng. ultrabasic igneous rocks) > eruptive stijene
Ultramafitne eruptivne stijene (eng. ultramafic igneous rocks) > eruptive stijene
UNESCO ljestvica (eng. UNESCO seismic scale) > MSK-64 ljestvica
Uvala (eng. karst depression) > ponikva
Vadozna voda (eng. vadose water) > podzemne vode
(sinonim) > konglomerat

Vapnenac (eng. limestone), sedimentna karbonatna stijena. Sastavljen je uglavnom

od kalcita, a moe sadravati druge minerale, kao to su dolomit (dolomitski
vapnenac), kvarc (kvarcni vapnenac), glinu (laporoviti vapnenac) ili organske tvari
eljeza post

Vapnenci nasta
i rijekama. Vapnenci su vrlo rairene stijene u Republici Hrvatskoj i najvaniji su
Voda
0

obliku heksagonskih kristala, a p

svojstva vode proizlaze iz njene molekularne strukture, s dva vodikova i jednim
Osnovna struktura vode je

Vodonosnik (eng. aquifer) je porozni medij koji prima, transmitira i otputa

podzemne vode.
znost i
vodonosnika: freatski, arteki, krki kao i vodonosnik pukotina i ila.
(sinonim) > ponikva
Vulkan (eng volcano) je otvor na povrini Zemlje ili na morskom dnu gdje
povremeno ili stalno izlazi lava te
i plinovi.
razlikuje se nekoliko tipova vulkana: Icelandic, gdje se zbiva samo izljevanje lave
kroz pukotine, zatim Hawaiian, Strombolian, Vulcanian, Pelean i Plinian gdje dolazi
do izbacivanja vulkanskog pepela u stratosferu. Izlijevanjem lave iz vulkana nastaju
efuzivni tipovi eruptivnih stijena, a izbacivanjem
nastaju
. Istjecanjem lave i izbacivanjem pi
depresija krunog oblika ili
kaldera, u kojoj se ponekad moe stvoriti jezero.
Vulkanizam (eng. volcanism) je vrsta endogenetskih procesa kada magma, pare i
plinovi izlaze kroz Zemljinu koru na povrinu Zemlje i u atmosferu, na mjestu koje se
zove vulkan. Pojava vulkanizma izraena je
(sinonim) >
Vulkanske stijene (eng. volcanic rocks) > eruptivne stijene
Zemlja (eng. earth) je naziv: za samostalno svemirsko tijelo ili planet star oko 4.5

ekvatoru pa ima oblik nepravilnog elipsoida ili geoida. Zemlja je zonalno ili lupinasto

dio. Plat se sastoji od tri zone: unutranje ili mezosfere, srednje ili astenosfere i
vanjske ili litosfere. U astenosferi se zbivaju snana konvekcijska strujanja rastaljene
magme. Litosfera
eruptivnih stijena
stjenovitu cjelinu koja je izloena tektonskim pokretima. Kamenu koru Zemlje
okruuju hidrosfera
Zemljina kora (eng. earth crust) je povrinska sfera Zemlje, koja zajedno s gornjim
kontinentalna i oceanska kora. Stare konsolidirane mase ili kratoni (titovi i
granita, a
km, a najvie do 70 km. Oceanska kor
bazalta. Naziva se i sima po glavnim elementima siliciju i magneziju.
litosfere zove se
diskontinuitet. Zemljina kora je podlona stalnim promjenama.
Dugotrajni vertikalni pokreti Zemljine kore bez izraenih strukturnih promjena
nazivaju se epirogeneza. Veoma jaki tektonski pokreti
orogeneza. Zemljina kor

potresa

uz drugu.
Zemljotres (sinonim) > potres

vulkana i arita
ceana nastaje nova