Razvojna psihologija

Studij nastavnike izobrazbe

(2014./15.)
2.
dio
Nositeljica: doc. dr. sc. Eva Anela Delale

Socio-emocionalni razvoj

Vrste emocija po hedonistikom tonu:

ugodne

neugodne

Dijete se raa s fizioloki utemeljenim stanjima ili

sklonostima, veinom prema ugodnim (veselje, radost,
vedrina) i neugodnim emocijama (tuga, bijes,
preplaenost)

Tijekom odnosa s drugima postepeno ih prepoznaju,

razvijaju sheme i mentalne modele o njima

Ue prepoznavati svoje i tue emocije, koji su osjeaji

primjereniji za pojedine situacije, koji se mogu
izraavati, koje treba prikriti

Osjeaji (emocije)

Osjeaji:

Emocionalni doivljaj (unutarnji, subjektivni)

Emocionalna reakcija (vanjska, ponaanje)

Fizioloka podloga emocija

Emocionalni doivljaj (unutarnji, subjektivni):

Unutarnji odnos prema situaciji, spremnost na reakciju

Emocionalna reakcija

vanjsko ponaanje uzrokovano/voeno emocionalnim doivljajem

Primjer:
Doivljaj: ljutnja- reakcija: agresija (napad)
Doivljaj: strah - reakcija: bijeg
Doivljaj: tuga - reakcija: povlaenje
Dijete moe reagirati na dva naina:
1.

na van: eksternalizacija, agresijaslaba emocionalna regulacija,

brzopletost, nepromiljenost

2.

na unutra: internalizacija, povlaenjepresnana emocionalna

regulacija (koenje)

Oba: za dijete neprilagoeno, za okolinu neprihvatljivo ponaanje: okolina

izraava nezadovoljstvo ili kanjava; nepovoljna reakcija okoline postaje
pojaani izvor neprilagoenih i neprihvatljivih reakcija

Emocije i motivacija

Motivacijski ciklus ponaanja

CILJ

MOTIV

-BARIJERE-

INSTRUMENTALNO
PONAANJE

Emocije i motivacija
Barijere:

Prirodne ili fizikalne barijere

Drutvene barijere

Osobne barijere (tjelesne, psiholoke, konflikti izmeu dva ili vie

ciljeva)

Konflikt dvostrukog privlaenja

Konflikt dvostrukog odbijanja

Konflikt istovremenog privlaenja i odbijanja

Gradijent cilja

Dva puta emocionalne reakcije

Kratki put neposredna, nepromiljena reakcija

Dugi put promiljena reakcija, posljedica socijalnoemocionalne regulacije

Kratki put emocionalne

reakcije(trajanje:1/1,000.000 sek)

Dugi put emocionalne reakcije

(trajanje sek)

to je u emocijama uroeno

1. Nastanak unutarnjeg doivljaja:

subjektivni osjeaj sree, tuge, ljutnje, straha,
kao automatska reakcija na vanjsku situaciju.
2. Izrazi lica (mimika) povezani uz odreene osjeaje.

to u emocijama treba nauiti

1. Emocionalnu pismenost

Prepoznati unutarnji doivljaj

Imenovati unutarnji doivljaj

Povezati unutarnji doivljaj s tipinom situacijom

Nauiti opisati unutarnji doivljaj

2. Emocionalnu regulaciju

Pretvoriti kratki put reakcije u dugi

Regulirati unutarnja stanja (subjektivni doivljaj i

fizioloka stanja) i vanjska ponaanja koja proizlaze
iz unutarnjih stanja

Emocije

Emocije: pokretai djelovanja, vrlo su vani u razvoju linosti; vani

signali, prenose izuzetno vane informacije

Socijalizacija: usklaivanje uvjerenja, oekivanja i ponaanja djeteta s

drutvenim normama

to u emocijama treba socijalizirati?

Neposrednu reakciju pretvoriti u promiljenu

Razdvojiti osjeaje od ponaanja

Uenje emocionalne regulacije

Razdvojiti osjeaje od ponaanja:

Osjeaji su vani signali. To moe biti onformacija o sebi, neto to

netko treba ili eli; ili moe biti o potrebama drugih. Ovu informaciju ne
bi trebali ignorirati, trebali bi je istraiti.

Osjeaji su razliiti od ponaanja. Nema nieg loeg u osjeajima, oni su

prirodni. Svi osjeaji su u redu. Ponaanje (nain na koji ih izraavamo)
moe biti o.k. ili nije o.k. Neki osjeaj moe biti jako teko kontrolirati
kad se pojavi, ali moemo donijeti odluku o tome kako emo se ponaati.

Smanjiti intezitet emocije. Teko je misliti dok nisi smiren. Ne elimo se

rijeitu emocije. elimo smanjiti intezitet kako bi mogli jasnije razmiljati
o tome kako se osjeamo.

Postaviti se u perspektivu druge osobe.

Uenje emocionalne regulacije

Fiziologija i disanje,

Kada prepoznate to osjeate i prihvatite imate ansu to komunicirati s

drugima, napraviti plan i zatititi se,

odredite intezitet osjeaja i kako ti osjeaji utjeu na vas,

dajte oduka osjeajima i emocionalnoj nelagodi.

U redu je da si ljut (vidim da si ljut), ali je neprihvatljivo da baca stvari

(lupa vratima)...

Moe li uiniti neto drugo (to te smiruje)?

Paleta konstruktivnih naina izraavanja emocija: brojanje, jastuci,

boksaka vrea, trganje papira, glina-kad se ispue moe otii u
konstruktivno: lijepi kola-kanaliziranje energije, zamiljanje najgoreg
scenarija

Kljuna je odrasla osoba, odgovorna je za kontekst

SOCIJALNI
RAZVOJ

Socijalni razvoj

Izlazak iz obiteljske okoline u iru ljudsku

zajednicu

Drutvena okolina kanalizira socijalni razvoj

pomou

Socijalnih oekivanja (roditelji, nastavnici,

vrnjaci)

Kriterija i standarda (roditelji, kola, vrnjaci)

Mogunosti i prilika za razvoj i obrazovanje

Mehanizmi se mijenjaju se u skladu s dobi

djeteta te se prema tome izvode razvojni
zadatci i preuzimanje uloga.

Razvojni zadaci adolescencije

Socijalni
Uspjeni prijelaz u srednju kolu
Postizanje kolskog uspjeha
Stvaranje vlastitog identiteta
Slaganje s vrnjacima
Stvaranje bliskih prijateljstava
Psiholoki
Razvoj nezavisnosti i autonomije
Individuacija
Postizanje intimnosti
Razvoj socijalno-emocionalne regulacije

Podruja osobnog socijalnog razvoja

Sociospoznajni razvoj

Razvoj samospoznavanja

Razvoj identiteta

Razvoj odnosa s okolinom

Razvoj autonomije

Sukob s roditeljima

Usmjerenost na vrnjake

Sukob s vrnjacima

Sociospoznajni razvoj

Pojam o sebi

Slika o sebi:JA, samopercepcija svojih osobina),

Svijest o drugima

Spoznaja o unutarnjim stanjima svijesti

Vlastitima

Tuima

Za razliku od slike o sebi samopotovanje je nain na

koji se pojedinac procjenjuje prema nekim standardima
uspjenosti. Visoko samopotovanje proizlazi iz veeg
uspjeha nego to ga pojedinac od sebe oekuje.

Utjecaji na sliku o sebi

Negativna slika:

Usmjerenost na uspjenost

Usmjerenost na ocjene

Usmjerenost na usporeivanje

Klima natjecanja
Pozitivna slika:

Usmjerenost na ovladavanje znanja i vjetina

Uvaavanje individualnih posebnosti

Odsutnost usporedbe s drugima

Utjecaji na sliku o sebi

Odnos roditelja/nastavnika

Negativna slika:
Kritika usmjerena na opu sliku
Neprimjereni zadaci
Previsoka ili preniska oekivanja
Nametljivost, prezatiivanje, oduzimanje inicijative
Netolerancija za pogreke

Utjecaji na sliku o sebi

U poetnim fazama adolescencije vaan utjecaj na sliku o

sebi ima tjelesni razvoj i izgled.
Rano sazrele djevojice: osjeaj asinkronije
Kasno sazreli djeaci: mogue negativne posljedice poput
negativne slika o sebi, agresivnosti, ali i pozitivne poput
kolske uspjenosti.

Razvoj identiteta
Doc.dr.sc. Eva Anela Delale
Odjel za psihologiju
Hrvatski studiji Sveuilita u Zagrebu

Identitet

Identitet: doivljaj vlastitog ja, pojam o sebi i kontinuiranom

postojanju vlastite linosti.

Samopercepcija pojedinca tijekom vremena (spolna, tjelesna,

moralna, profesionalna).

Najvaniji zadatak odrastanja je definiranje identiteta, odnosno sebe

prema osobinama koje e se pokazati u razliitim ulogama (kolskoj,
spolnoj, partnerskoj, u odnosu prema roditeljima).

Proces izgradnje identiteta sastoji se u usmjerenosti na vlastita

unutarnja stanja/ kriza, a pronalaenje cilja i uloge dovodi do
postupne predanosti cilju.

Traenje i uspostavljanje identiteta jedan je od razvojnih zadataka

adolescentskog razdoblja.

ADOLESCENCIJA

Periodizacija adolescencije:
Priblino trajanje

1. Pubertet

12-15

2. Adolescencija

15-19

1. Rana adolescencija

2. Srednja adolescencija

3. Kasna adolescencija

Stadij

1. Prva godina
ivota

Psihosocijalna kriza
Uspostavljanje:

Vani socijalni
odnosi

Povoljan rezultat razvoja

temeljnog povjerenja ili

nepovjerenja

majka

povjerenje
sigurnost
optimizam, NADA

2. Druga i trea
godina ivota

autonomije ili
roditelji
srama/sumnje u sebe

osjeaj samoutjecajnosti
VOLJA

3. Od etvrte do
este godine

inicijative ili krivnje

obitelj

cilj, usmjerenost,
inicijativnost, SVRHA

4. Od este
godine do
puberteta

produktivnosti ili
inferiornosti

kola, susjedstvo

KOMPETENCIJA u
intelektualnim, socijalnim
i tjelesnim vjetinama

5. Adolescencija
12-18

identiteta ili konfuzije

identiteta

vrnjaci
modeli

cjelovita i jasna
samospoznaja,VJERNOST

6. Rana odraslost
18-25

intimnosti ili izolacije

partneri
prijateljstvo,
seks

sposobnost uspostavljanja
trajnih veza, LJUBAV

7. Srednja dob
25-65

plodnosti ili stagnacije

podjela dunosti u BRIGA ZA DRUGE, za

kuanstvu
obitelj i budue generacije

8. Starost
>65

integriteta ili oajanja

ovjeanstvo

zadovoljstvo proivljenim,
spremnost za suoavanje
sa smru, MUDROST

ADOLESCENCIJA

Kljune promjene

Bioloke

Kognitivne

Socijalne

ADOLESCENCIJA

Kontekst adolescentnog razvoja (ekoloka

perspektiva-detaljnije)

Obitelj

Vrnjaci

kola

Rad

Slobodno vrijeme

ADOLESCENCIJA

Psihosocijalne teme i problemi adolescencije

Autonomija

Identitet

Postignua

Psihosocijalni problemi

Adolescencija: razdoblje izbora i odluivanja

Uloge-koje uloge uzeti?

Vrijednosti-koje vrijednosti kod sebe razviti?

ADOLESCENCIJA
Stvaranje vlastitog, jedinstvenog osjeaja identiteta

1. odbacuju se prethodne ili postojee

identifikacije

2. dogaa se kriza identiteta:Tko sam ja?

Postizanje identiteta nasuprot krizi identiteta je mogue ako se

ispune neke vane pretpostavke formiranja identiteta (Lackovi
Grgin, 2006):

da pojedinac sebe doivljava kao istu osobu u razliito vrijeme i u

razliitim situacijama,

da ga drugi pojedinci percipiraju kao istu osobu kroz razliito

vrijeme i razliite situacije

da postoji sklad u nainu kako soba sebe percipira i kako je

percipiraju drugi

da uspjeno rijee seksualne konflikte i prihvate svoju seksualnu

orijentaciju

da je osoba relativno uspjeno rijeila krize prethodnih razdoblja

da identifikacija s idolima nije vie prejaka

da okolina omoguava izraavanje ego-identiteta, a ne sputavanje

da ideologija drutva bude jasno oblikovana kako bi mladi ljudi

mogli pronai odgovore

Proces formiranja identiteta Erikson opisuje kao vrenje izbora

pomou isprobavanja/istraivanja alternativa i predavanja
ulogama (uspostavljanja predanosti ulozi).

Kritike i unapreenja Eriksona:

Vaillant (1997) sugerira umjesto stadija koritenje termina

razvojni zadaci

Razvojni zadaci: vjetine, znanja i stavovi koje osoba mora usvojiti

da bi mogla efikasno funkcionirati na nain koji se smatra zrelim u
svakom razvojnom periodu ivota

Svladavanje ovih razvojnih zadataka je dio procesa individuacije

(termin psihoanalitiara)

Glavni razvojni zadaci prema Havighurst-u (1951, prema Lackovi Grgin,

2006):

Prihvatiti fiziki izgled i brigu o tijelu

Postii nove i zrelije odnose s vrnjacima oba spola, stei nove

socijalne vjetine

Usvojiti maskulinu i femininu ulogu, odgovoriti na pitanje to su

mukarci, a to su ene

Postii emocionalnu zrelost od roditelja i drugih odraslih

Pripremati se za profesionalno djelovanje i s tim u vezi postizanje

ekonomske neovisnosti

Pripremiti se za brak i obiteljski ivot

eljeti i postati socijalno odgovorna osoba, prihvatiti drutvene

vrijednosti,

Usvojiti sustav vrijednosti i etikih naela prema kojima e se

ponaati u ivotu

Elementi identiteta i glavne krize u

adolescenciji
1.

Vremenska perspektiva

2.

Samosvijest

3.

Provjeravanje uloga

4.

Izobrazba za rad

5.

Seksualna polarizacija

6.

Voenje i slijeenje

7.

Ideoloka predanost

Budui da je izgradnja identiteta cjeloivotan proces, posebno izraen u

adolescenciji, za svaki od ovih elemenata korijeni su u iskustvima iz
ranijih stadija razvoja: primjerice osoba e vremensku perspektivu i
planove razvijati lake ako je u prvom stadiju razvila osjeaj povjerenja,
samosvijest imati izraeniju ako je bila poticana kao nezavisna (prema
Eriksonu)

Provjere Eriksonove teorije i klasifikacija statusa identiteta:

Marcia (1966, prema Lackovi-Grgin, 2006) istrauje Eriksonov pojam
identiteta prema procesima i fazama njegova razvoja.

Predlae

4 statusa identiteta (prema prisutnosti ili odsutnosti krize ili

predanosti odreenom ivotnom izboru):

moratorij,

difuzija identiteta,

zakljueni identiteta i

ostvareni identitet.

oPojedinac

se raa u stanju difuzije identiteta, nakon ega slijedi

zakljuivanje zbog identificiranja s roditeljima i internaliziranja njihovih
vrijednosti i standarda.
oU

adolescenciji se te vrijednosti relativiziraju i reevaluiraju, da bi se

dolo do ostvarenog identiteta.
oDifuzija

identiteta je najea i normalna u ranoj adolescenciji.

Klasifikacije statusa identiteta (Marcia, 1966.;

prema Lackovi-Grgin, 2006)

I S T R A I V A NJ E (KRIZA)
VISOKA

NISKA

VISOKA

Ostvareni
identitet

Zakljueni
identitet

NISKA

Moratorij

Difuzija
identiteta

Predanost

etiri identitetna stanja

Ostvareni identitet

Kriza razrijeena, postoji predanost ivotnom izboru

sposobnost da se moe i eli posvetiti i biti lojalan poslu,

vrijednostima i osobnim (intimnim) odnosima

vrsta obaveza prema poslu, vjeri, moralnim vrijednostima

Zakljueni identitet/ iskljuenje

postoji predanost ivotnom izboru, nije doivljena kriza identiteta.

roditeljske vrijednosti, drutvene vrijednosti,... nikad nisu bile

upitne, prihvaa identifikaciju s roditeljima/drutvom kao dovoljnu

nije doao do osjeaja identiteta vlastitim aktivnim traganjem

Kriza se moe doivjeti kasnije u ivotu

etiri identitetna stanja

Moratorij/ odgoda

nema jo ivotnih izbora

privremena, osoba aktivno traga

osoba je u stanju krize i trai alternative u pokuaju da se neemu posveti

vrijeme eksperimentiranja s razliitim ivotnim stilovima, vezama

ako se predugo odgodi rezultirat e difuzijom

Difuzija identiteta/ rasap

ne postoji kriza niti predanost odreenom ivotnom izboru

negativni identitetni status, nedostaju odgovornost i identitet

pojedinac pokazuje malu ili nikakvu posveenost poslu, vjeri,

vrijednostima,...ne pokuava se aktivno posvetiti ili potraiti identitet

depresija, ravnodunost

Razvoj odnosa s okolinom

Razvoj autonomije

Odnos prema roditeljima

Usmjerenost na vrnjake (vrnjaki pritisak)

Razvoj nezavisnosti i autonomije

Zbog tjelesnih, emocionalnih i kognitivnih promjena te

konsolidiranja identiteta dolazi do porasta samopouzdanja i
osjeaja mogunosti preuzimanja samostalnog odluivanja i
samostalnog upravljanja ivotom.

Oblici samostalnosti: nezavisnost i autonomija

Nezavisnost:

moe podnijeti odvojenost od roditelja, prestaje ih idealizirati

roditelje, prihvaa roditeljske mane i nedostatke, roditelji se
percipiraju kao nezavisna bia

Autonomija u miljenju: subjektivni osjeaj da mogu sami

upravljati svojim ivotom

donositi samostalne odluke bez oslanjanja na druge

Autonomija u ponaanju:

Samoregulacija, upravljanje ponaanjem

Samostalno donoenje odluka

Uspostavljanje nezavisnosti i autonomije

Nezrelo:
Traenje

uzbuenja, novih i opasnih oblika ponaanja, odmjeravanje

snage:puenje, alkohol,droge, opasni oblici seksa, adrenalni sportovi, brza
vonja, opasni ivotni stilovi, markiranje, skitnja,naputanje kole.
Prekidanje

obiteljskih veza, potpuna usmjerenost na vrnjake.

Zrelo:
Adolescent

mora pronai ravnoteu izmeu nezavisne, samopouzdane akcije i

pozitivnih odnosa s drugima u okolini.
Roditelji

moraju postupno mijenjati svoj odnos: od odnosa jednosmjernog

autoriteta na odnose meusobne ovisnosti i dogovaranja.
oMnogi

roditelji adolescenata nerado prihvaaju injenicu da im djeca rastu.

oRoditelji

vole dijete, ali su u strahu kada ga trebaju prepustiti svijetu, iako

znaju da je to neizbjeno.

Vrnjaci

Od rane adolescencije raste usmjerenost na vrnjake:

Sve vee slobodno vrijeme provode s vrnjacima,

manje s obitelji.

Vrnjaci imaju sve vei utjecaj na ponaanje i

donoenje odluka adolescenta.

Vrnjaci adolescentima zadovoljavaju dvije vane

potrebe:

Uspostavljanje identiteta

Uspostavljanje autonomije

Dva pristupa adolescenciji

Pristup deficita: sprjeavanje negativnog ponaanja

Pristup pronalaenja najjaih strana: potpora i

ojaavanje

Mlade ljude brine: kola, prijatelji, roditelji, injenica da se oseaju

drugaiji, da su Ijuti, da ne ispunjavaju svoja oekivanja kao ni
oekivanja svojih roditelja

Introjektirali su brojne (pogrene) poruke koje ih pogaaju.

Imaju duboke oseaje koje ne mogu podijeliti s obitelji.

Potrebna im je pomo da izraze svoju anksioznost, usamljenost,

frustriranost, samopotcjenjivanje, seksualnu konfuziju i strah.

Ako se osjeam nesigurna, ili ako se osjeam kao da u stvari nemam

prijatelja, to ne mogu rei ljudima kojima inae sve govorim,
prijateljima, mami, tati. Te stvari ne mogu rei, ne mogu rei ta
osjeam. to je ono sto sam stvarno ja, to je ono to je stvarno u
meni. Posebno to ne mogu rei roditeljima. Njima ak ne mogu rei
ono to mogu prijateljima.

Kako preuzeti odgovornost za vlastiti ivot koliko god je to mogue.

Sveuilite u Zagrebu
Hrvatski studiji
odsjek za psihologiju

Utjecaj obitelji na motivacijski

razvoj djeteta

Osjeaj bespomonosti

U razvijanju oblika odgovornog ponaanja djeteta presudna je uloga

roditelja

1.

Ponaanje roditelja

2.

Odnos s djetetom kad doivi neuspjeh

3.

Osnovni odnos roditelj-dijete

Razlika ponaanja u predkolskoj i kolskoj dobi

Razvoj motivacije za uenjem

Razvoj motivacije djeteta za uenjem i stjecanjem novih

vjetina ovisi o ovisi o:
Motivacijskim

uvjerenjima: samoprocjena, pozitivna slika o

sebi, osjeaj samouinkovitosti/vlastitog utjecaja na uspjeh
Samoregulaciji:

samostalno odluivanje o zapoinjanju

nekog zadatka, upornom rjeavanju zadatka i ostvarenju cilja

Predkolsko razdoblje

Samopouzdanje veliko, preuveliano pozitivna slika o sebi

Ranjivi na kritiku i pokudu

Oblici bespomonosti: negativne emocije, nekonstruktivnost, odustajanje

Ponaanje majki:
-prekidanje
-ograniavanje
-depresivnost

kolsko razdoblje i adolescencija

Motivacijski odnos prema zadatku ili uenju openito:
1.

Orijentacija na zadatak

Pristupaju zadatku sa samopouzdanjem, oekuju uspjeh, ne

obeshrabruju ih teki zadaci, u sluaju prepreka ne
odustaju nego pojaavaju napor i uporni su, mijenjaju
taktiku/ koriste razliite strategije/pristupe zadatku,
prate i kontroliraju rezultat.

Roditelji (majke) koje su poticale, usmjeravale

Osjeaj bespomonosti: roditelji (majke) sa negativnom

emocionalnou, pasivne i neproduktivne

kolsko razdoblje i adolescencija

2. Orijentacija na izvedbu (egoorijentacija)

Djeca: motivirana za postizanje rezultata, ali kao
rezultat doivljavaju samo vanjsko priznanje vlastite
vrijednosti, ocjena ili miljenje drugih kao dokaz
vlastitih vrijednosti, gube samopouzdanje, kratko i slabo
znanje
Roditelji

istiu vanost vanjskih nagrada i ocjene

Teorija samoodreenja

Humanistiki pristup motivaciji

Opa teorija motivacije, usmjerena na stupanj u kojem je ponaanje

voljno ili samoodreeno

Tri tipa motivacije:

Nemotivirano stanje/amotivacija

Ekstrinzina motivacije

Intrinzina motivacija

Samoodreenje: Stupnjevi samoregulacije ponaanja variraju od

potpunog vanjskog do potpunog unutarnjeg odreenja

Tri tipa motivacije

Motivacija

Amotivacij
a

Intrinzin
a

Ekstrinzina

Motivacija prema teoriji samoodreenja:

kontinuum samoodreenja
EKSTRINZINA MOTIVACIJA:
VANJSKA

REGULACIJA: vezana je uz posljedice, udovoljavam

vanjskim zahtjevima, radim neto potaknut/a potrebom za vanjskom
nagradom (izbjegavanjem kazne)
USVOJENA/INTROJEKTIRANA

REGULACIJA: izbjegavam osjeaj

krivnje ili napetosti, trebam to raditi
POSITOVJEENA/IDENTIFICIRANA

MOTIVACIJA: radim neto jer sam

shvatio/la da je vano, ak i kad u tome ne uivam
INTEGRIRANA

REGULACIJA: za mene je to to radim vrijedno, to to

radim odraava moje vrijednosti
INTRINZINA (UNUTARNJA) MOTIVACIJA
inim neto zbog unutarnje potrebe: interesa, uivanja,
unutranjeg zadovoljstva, doivljaja vlastite kompetencije,
autonomije, sigurnosti i povezanosti; uivam u toj aktivnosti
samoj po sebi

Temeljne psiholoke potrebe (Deci i

Ryan, 2000)

POVEZANOST
Potreba za bliskim i sigurnim odnosima s drugim ljudima: potreba za
ljubavi, emocionalnom toplinom, prihvaanjem, pripadanjem, za
sigurnom bazom

KOMPETENTNOST
Potreba da se osjeamo sposobni i uinkoviti (ovladavanje znanjima i
vjetinama) i sposobnost utjecaja nad okolinom: intelektualna,
emocionalna i socijalna kompetentnost

AUTONOMIJA
Potreba da svojevoljno i samostalno biramo aktivnosti
i donosimo odluke vane za na ivot: osjeaj da upravljamo svojim
ponaanjem, imamo inicijativu i slobodu izbora, bez vanjske ili
unutarnje prisile i pritiska

Ekstrinzina motivacija

ekstrinzine nagrade najee smanjuju intrinzinu

motivaciju (opipljive ili oekivane nagrade smanjuju
intrinzinu motivaciju za razliku od verbalnih ili
neoekivanih nagrada)

ekstrinzine nagrade odvlae panju od uenja na

dobivanje nagrade te mijenjaju ciljeve

sklonost neugodnim emocijama te procesuiranju

informacija na relativno pasivan nain

ugroena fleksibilnost u razmiljanju i rjeavanju

problema

naruena kreativnost

Intrinzina motivacija

prirodna motivacija koja je spontana

proizlazi iz nae potrebe za kompetentnou i autonomijom

vanjski dogaaji ne mogu stvoriti intrinzinu motivaciju ve je mogu

poduprijeti (Reeve, 2010)

utjee na kreativnost, ustrajnost, razumijevanje nauenoga i

osjeaj dobrobiti

intrinzino motivirani ljudi razmiljaju o informacijama i fleksibilno

ih integriraju (Reeve, 2010)