Fizika 1

ENERGIJA I RAD
Zakon odranja energije
Zakon odranja koliine
kretanja
Sudari

Zakoni ouvanja u prirodi

Da li se kretanje estica moe odreivati na
osnovu drugih zakona, osim Newtonovih?
Jedan od odgovora je: DA i to preko zakona
ouvanja energije i impulsa
Postoji nekoliko zakona odranja; veinom
su posljedica odreenih simetrija u svemiru
energija, impuls, moment impulsa, naboj,
spin, barionski broj, stranost

Zakoni ouvanja u prirodi

Prednosti koritenja zakona odranja:
- Ne ovise od oblika putanje, ne ovise
od osobina sila koje djeluju u nekom
procesu
- Mogu se primijeniti i na pojave za koje
nisu poznate sile /fizika elem. estica/
- Ne mijenjaju se pri transformaciji
koordinata

Rad i energija. Mehaniki rad

Pomjeranje materijalne take (tijela) po nekom
putu pod djelovanjem neke sile u mehanici
se naziva rad.
rad
Rad sile se odreuje skalarnim produktom
vektora sile i vektora puta po kome se
pomjerala materijalna taka (tijelo),

W F s F s cos(F, s ) Fs cos

Rad i energija. Mehaniki rad

Rad je pozitivan kada sila i rastojanje
zaklapaju otar ugao, < /2
Sila vri negativan rad ako sa pravcem vektora
pomaka zaklapa tupi ugao > /2.

W F s F s cos(F , s ) Fs cos

Sila ne vri rad kad sa pomijeranjem zaklapa

pravi ugao = /2 ili ako se estica ne
pomjera

Rad konstantne sile

Rad konstantne sile

Rad promjenjive sile

Rad promjenjive sile

Ako je F=f(s) ukupan rad je jednak zbiru
elementarnih radova napravljenih na
konanom broju pravolinijskih dijelova puta na
koje je podijeljeno pomjeranje
n
n

W W i Fi s i
i 1

i 1

ili kada s i 0 a n
s2
W lim Fi s i F d s
n

i 1

s1

Rad promjenjive sile

Rad je jednak integralu projekcije sile
Fx=Fcos i pomaka ds.
Ako su poetna i krajnja taka puta zadane
vektorima r1 i r2 tada je rad definiran sa

r2

r1

F dr

Mehaniki rad
Iz obrasca:
A=Fs
dobijemo jedinicu za rad
[kg m2 s-2 = Nm = J] koja je dobila
posebno ime Dul /Joule/.
Rad je skalarna veliina

Energija
Energija je sposobnost vrenja rada. to tijelo ima
veu energiju, to je mogue od njega dobiti vei
rad. Energija je skalarna veliina, koja se prema
definicija mjeri radom koji tijelo moe da vri.
Ako tijelo vri rad, energija mu se smanjuje
Ako okolina vri rad na tijelu, energija tijela se
poveava
Oblici: mehanika, termika, kemijska,
elektrina, nuklearna i dr.
Energija moe prelaziti iz jednog oblika u drugi

Mehanika energija: kinetika i

potencijalna
Kinetika-uzrokovana kretanjem
W

s2

s1

F ds

d v
s m d t ds m
1

s2

v2

dv
v dt m
dt

1
1
2
W m v 2 m v 12
2
2
1
m v2 Ek
2

Potencijalna usljed poloaja tijela

v2

v1

v dv

Kinetika energija
Kinetika energija je - energija kretanja.
Svako tijelo koje se kree u stanju je da
vri neki rad, tj. posjeduje kinetiku
energiju.
izraz za kinetiku energiju:
Ek= mv2/2
Prirataj kinetike energije = izvrenom
radu:
W= mv22/2 mv12/2 =Ek2 Ek1=Ek

Potencijalna energija
Sposobnost vrenja rada zbog posebnog
poloaja tijela
Tijelo na visini h iznad Zemlje sposobno je
sputajui se izvriti rad
Elastina opruga nategnuta izvri rad kada
se vraa u ravnoteni poloaj

Gravitaciona potencijalna energija

Gravitaciona potencijalna energija tijela
izraava se radom koji sila tee izvri kada to
tijelo pada slobodno bez trenja i smetnji sa
gornjeg nivoa na donji. Ako je razlika nivoa h,
a masa tijela m, onda rad predstavlja mjeru za
potencijalnu energiju tijela Ep, odnosno:

Ep = Gh = mgh
Moe se pokazati da rad ne zavisi od oblika
putanje, ve samo od razlike nivoa h, te izraz
vai uopte bez obzira na oblik putanje.

Gravitaciona potencijalna energija

rB

W F dr mg ( rB rA )
rA

W ( mgy B mgy A )

Konzervativne i nekonzervativne sile

- Sila kod koje rad ne zavisi od puta, nego

samo od poetnog i krajnjeg poloaja

tijela zove se konzervativna sila
Rad konzervativne sile po zatvorenom

putu jednak je nuli.

ds 0

- Sile iji rad zavisi od puta po kojem tijelo

prelazi iz jednog poloaja u drugi, nazivaju
se nekonzervativnim silama. /takve su
disipativne, sile trenja i dr./

Rad stalne tangencijalne sile W = Fs

rad sile trenja Ftr=N na putu s:

Wtr = -Ns

Rad sile zemljine tee pri pomjeranju tijela mase m

iz poloaja A u poloaj B nalazimo kao zbir
proizvoda sile zemljine tee i projekcije malih
pomaka ri na pravac sile (vertikalni pravac).
Projekcije pomaka na vertikalni pravac su h1,
h2,...hn ( hi projekcija pomaka ri na
vertikalan pravac).

Rad elastine sile

F = - k L
W = k (x2 x1)2

Rad pri savlaivanju sile trenja

Sile trenja nastaju kao posljedica hrapavosti
dodirnih povrina tijela. Ove sile tee da sprijee
kretanje tijela, pa se esto nazivaju i otpor trenja.
Sila trenja ne zavisi od veliine, ve od vrste
dodirne povine, a maksimalana je kada tijelo
miruje.
Ftr = N
- koeficijent trenja koji zavisi od podloge,
N - normalna komponenta sile na podlogu.
Rad sile trenja :
Wtr = N s = Gsin s

Zakon odranja mehanike energije

Ukupna mehanika energija u izolovanom
sistemu u kome djeluju samo konzervativne sile
ostaje konstantna, ne mijenja se u toku
kretanja.

E = E k + Ep
Energija se ne moe unititi niti iz niega
stvoriti, ona moe samo da prelazi iz jednog
oblika u drugi- to je zakon ouvanja energije

Zakon odranja energije

Zakon ouvanja energije ukljuuje pojmove
kinetike energije, potencijelne energije i rada.
Ti pojmovi, lako razumljivi na jednostavnom
primjeru, na prirodan nain proizlaze iz drugog
Newtonovog zakona.
Zakon o ouvanju energije kazuje da je za
sistem ukupna energija sistema stalna.
Prikazati emo taj zakon na dva primjera:
slobodan pad i jednostavno klatno.

ZAKON ODRANJA MEHANIKE

ENERGIJE
+

E = Ek + Ep=const.

Primjer: Slobodan pad

U trenutku t = 0 pustimo tijelo da slobodno pada
Potencijalna energija dok tijelo miruje iznosi:

Kinetika energija tijela

koje se kree iznosi:

Ukupna energija je Euk= U + K

U svakom poloaju ukupna energija jednaka je E

Ako tijelo pada prema povrini Zemlje, sila tee

vri rad jednak prirastu kinetike energije tijela

ili na povrini Zemlje (y = 0):

Kako je

bie

Potencijalno polje sila

POLJE SILA-prostor u kojem u svakoj taki
na tijelo djeluju druga tijela silama koje se
mijenjaju od take do take po odreenom
zakonu. Kada su te sile konzervativne, polje
se zove POTENCIJALNO.
Polje centralnih sila, u kojem je F=f(r) u
njemu pravac djelovanja neke sile prolazi
kroz neki centar, a iznos sile zavisi samo od
rastojanja od tog centra.
Gravitaciono i polje el. sila je centralno.

Rad sila u gravitacionom polju

Gravitaciono polje je centralno polje.
Sila je:

m 1 m2
F
r0
2
r

Rad sila u gravitacionom polju

m1m2
m1m2
dW F ds 2 r0 ds 2 dr
r
r

dr
r0 ds 1 ds cos 1 ds dr
ds

1 r2
1 1
W m1 m2 ( ) r1 m1 m2 ( )
r
r2 r1

1
1
(Ep )2 ( Ep )1 W m1 m2 m1m2
r1
r2
Potencijalna energija tijela mase m2

m1 m2
Ep
r

Razmotrimo 3 sluaja

Tri sluaja za E=Ek+Ep

Izbacivanje satelita sa Zemlje

mM
1 2
E mv0
2
RZ h
Jednaina konusnih presjeka daje za:
e < 1 elipsu
e = 1 parabolu
e > 1 hiperbolu i za
e = 0 krunicu. (e-linearni ekscentricitet)

Kada dostigne visinu h satelit dobiva poetnu

brzinu v0

Za E negativno satelit e se kretati po

elipsi, u ijem jednom fokusu je Zemlja.
Tada satelit pada na Zemlju. ta je prva
kosmika brzina?
Za E=0 putanja je parabola
Za E pozitivno putanja je hiperbola./Ek
vea od Ep/

Parabolina putanja
Da bi vrijedilo e=1, treba biti E=0. Dakle,
ako se tijelo kree u gravitacijskom polju
po paraboli, njegova ukupna energija
jednaka je nuli. Prema tome, u svakoj taki
putanje njegova je kinetika energija
jednaka potencijalnoj, na temelju ega
moemo dobiti izraz za brzinu pri
parabolinom kretanju:
r = RZ+h
(II kosmika brzina)

Hiperbola
Za sluaj hiperbole, kada je e > 1,
treba biti E > 0. Kinetika je energija
vea od potencijalne. Tijelo naputa
gravitacijsko polje, oslobaa se
Zemljine tee.

Rad elektrostatske sile

Rad koji vri elektrostatska sila
r2

q1 q 2
1 1
W k 2 dr k q1 q 2 ( )
r2 r1
r
r1

q1 q 2
E p k
r

Potencijalna energija elastino deformisane

opruge
Elastinu potencijalnu energiju ima tijelo na
kome je izvren rad protiv neke elastine sile.

Veza izmeu potencijalne energije i sile

Za utvrivanje te veze potrebno je da izraunamo
elementarni rad W koji sila polja pri malom pomjeranju
tijela s, vri du proizvoljno izabranog pravca u
prostoru. Taj rad je jednak
W = Fss , i vai W=- Ep
gdje je Fs projekcija sile F na pravac s.

Veza izmeu potencijalne energije i sile

Za potencijalno polje vrijedi da je sila
jednaka gradijentu potencijalne energije sa
suprotnim znakom
F = - grad Ep
tj.

E E E

F (

a a a
grad a i
j k
x
y
z

k)

Zakon odranja impulsa

Proizvod mase estice i brzine naziva se

impuls ili koliina kretanja estice: p m v

Ovo je naopenitiji sluaj II Newtonovog
zakona i zove se zakon promjene
impulsa.
Ukupna koliina kretanja zatvorenog
sistema je konstantna bez obzira
kakvi se procesi i meujelovanje
dogaali u sistemu:zakon odranja
impulsa

d m v
dp

F
dt
dt

p ukupni mi vi const
i

Zakon odranja koliine kretanja ili

impulsa
Ukupna koliina kretanja u zatvorenom
izoliranom sistemu je konstantna, bez
obzira kakvi se procesi odigravaju u
sistemu.
puk = konst.
Iz II Newtonovog zakona
Fuk= dpuk/dt = 0

slijedi puk = konst.

Primjena zakona ouvanja energije i

impulsa
Sudari tijela
Elastian sudar
Neelastian sudar

Sudari tijela
Najea primjena zakona odranja
impulsa je u izuavanju sudara tijela
Sudari tijela su pojave kod kojih su
nepoznate ili priroda ili intenzitet sila koje
djeluju u njima, ili oboje.
Sudari dvaju tijela moe biti elastian,
djelimino elastian i neelastian.

Sudari tijela
Sudar je savreno elastian kada nema
gubitka energije, ve je ukupna kinetika
energija ouvana.
Sudar je savreno neelastian kada se
tijela nakon sudara deformiu, spoje i
zajedno nastave kretanje kao jedno tijelo.
Tu se jedan dio kinetike energije izgubi i
pretvori u druge oblike energije.

Elastini i neelastini sudari

Sudar dvije vrste loptice je priblino elastian
- Pri njemu vrijedi zakon odranja koliine kretanja
i zakon odranja energije

Swinging Balls
A popular demonstration of conservation of
momentum and conservation of energy features
several polished steel balls hung in a straight
line in contact with each other. If one is pulled
back and allowed to strike the line, one ball flies
out the other end. If two balls are sent in, two
come out, and so forth.

Swinging Balls

Centralni elastini sudari

Ovo je sudar pri kome brzine jedne i druge

kuglice lee na istom pravcu koji prolazi
sreditem obje kugle.
Ukupna koliina kretanja prije i poslije sudara
je ista:

m1v1 m2 v2 m1u1 m2 u 2

Centralni elastini sudari

ukupna kinetika energija prije i poslije

sudara je ista/vrijedi zakon odranja en./:

Centralni elastini sudari

Brzine kugli poslije sudara (dobiju se
rjeavanjem prethodnih dviju jednadbi
odranja impulsa i energije

(m1 m2 ) v1 2m2 v2 (m2 m1 ) v2 2m1v1

u1
; u2
m1 m 2
m1 m 2

Predana energija pri centralnom

elastinom sudaru(v2=0)
E E1 E1'
1 2
mv3
'
E1 2

E1 1 mv 2
1
2

v3

v1

m2 m 1
E
E1
m1 m 2
4 m1m 2
E1
E
m1 m2
'
1

Predana energija imae max vrijednost

kada su iste mase m1 i m2. Tada je
E = E1

Posebni sluajevi elast. sudara

jednake mase estica -izmijenie brzine. Ako druga
kugla miruje, poslije sudara prva kugla se zaustavi,
dok druga odleti brzinom koju je imala prva kugla
prije sudara.
Savreno elastina kugla mase m i brzine v udara u
vrlo veliku kuglu ili savreno elastian zid. Kugla se
odbija jednakom brzinom kojom je i dola. Zid pri
tome dobiva impuls sile 2mv, a ne dobiva nikakvu
energiju, jer kugla prilikom sudara ne mijenja
energiju.
Kada vrlo velika kugla udari kuglicu koja miruje,
brzina joj se vrlo malo promijeni dok lagana kuglica
odleti brzinom koja je dva puta vea od brzine
upadne kugle.

Centralni neelastini sudari

Pri savreno neelastinom sudaru kugle se
nakon sudara deformiraju, slijepe i kreu
zajedno brzinom u.
Kinetika energija se smanjuje prilikom
neelastinog sudara.
Razlika kinetikih energija prije i poslije
sudara predstavlja gubitak mehanike
energije

Snaga
snaga je brzina vrenja rada:
P = W/t
Jedinica za snagu je dobila poseban naziv, a
predstavlja rad od 1J u 1 sekundi, tj. VAT - W
[1W = 1J/1s]
- Snaga je skalarna veliina - dobiva se dijeljenjem
rada kao skalarne veliine vremenom, koje je takoe
skalar.
- Ako napiemo: dA = F dL, a poto je dL/dt= v,
onda moemo napisati da je snaga jednaka
P = F v.

Snaga brzina iskoritavanja energije ili brzina

transformacije energije
U sluaju mehanikog rada (kretanja tijela po nekom
putu) razvija se snaga. To je brzina iskoritavanja
energije ili brzina transformacije energije:

komponenta brzine u smjeru kretanja je v

Iz izraza za potencijalnu energiju snaga se rauna kao:

Snaga je funkcija vremena jer masa ima veu brzinu to

tijelo pada due