Professional Documents
Culture Documents
Pravopisni Savjeti
Pravopisni Savjeti
Pravopisni savjeti
za izradu studentskih radova
v1.4.0
Sastavio:
doc. dr. sc. Gordan Gledec
Suraivala:
Greibachin oblik
Sadraj
Uvod ........................................................................................................................................... 1
1.
1.2.
1.2.1.
1.3.
1.4.
1.4.1.
1.4.2.
1.4.3.
1.5.
3.
1.5.1.
Toka .................................................................................................................. 5
1.5.2.
Zarez ................................................................................................................... 6
1.5.3.
Dvotoka ............................................................................................................ 6
1.5.4.
Crtica .................................................................................................................. 6
1.6.
2.
1.6.1.
1.6.2.
1.6.3.
Imena .......................................................................................................................... 8
2.2.
Kratice ........................................................................................................................ 9
Sklanjanje ................................................................................................................. 10
3.2.
Prijevodi ................................................................................................................... 10
3.2.1.
4.
4.1.2.
4.1.3.
5.
6.
4.1.4.
4.1.5.
4.1.6.
4.1.7.
4.1.8.
4.1.9.
Dalikanje .......................................................................................................... 16
4.1.10.
Dakanje............................................................................................................. 16
4.1.11.
Pisanje datuma.................................................................................................. 17
4.1.12.
4.1.13.
4.1.14.
4.1.15.
4.1.16.
4.1.17.
Negacije ............................................................................................................ 18
4.1.18.
4.1.19.
4.1.20.
Brojevi i brojke................................................................................................. 19
4.1.21.
4.1.22.
5.2.
5.3.
Brojevi ...................................................................................................................... 22
5.4.
Uvod
Nastavnici na FER-u gotovo svakodnevno suoeni su sa seminarskim, zavrnim, diplomskim,
magistarskim ili doktorskim radovima. Prvi korak u veini je sluajeva ispravljanje pravopisnih
pogreaka i tipfelera, a onda i lektoriranje. To ba i nije posao koji bi trebao obavljati
nastavnik, zar ne?
Cilj je ovog teksta ukazati na najee pogreke do kojih dolazi prilikom pisanja studentskih
radova. Ovo nije pregled pravopisa i gramatike hrvatskog jezika tri su pravopisa sasvim
dovoljna da unesu potpunu zbrku. Ovdje nema teoretiziranja o jotaciji (nekad jotovanje, danas
se javlja i pod nazivom jotiranje; mada, ako je danas rotacija i rotiranje, ne sjeam se da je ikad
bilo rotovanje ), sibilarizaciji, palatalizaciji, jednaenju po zvunosti ili mjestu tvorbe. Sve je
objanjeno primjerima.
Tekst nisu pisali jezikoslovci pa e vam stoga moda i biti itljiv, a vjerojatno e se u njemu i
potkrasti kakva pogreka. Molimo da je dojavite autoru.
Savjeti su prikupljeni uglavnom s kvalitetnih izvora na Internetu: tu posebno valja istaknuti [1],
[2] i [3]. Raznovrsni pravopisi nisu izravno koriteni, zbog bojazni da bi njihovi autori mogli
doi u sukob sami sa sobom (Babi, Mogu i Finka iz sedamdesetih mogli bi se posvaati s
Babiem, Finkom i Moguem iz devedesetih po pitanju ne u neu, strelica strjelica ili
bregovi brjegovi).
Prvo poglavlje opisuje najee pogreke: ije i je, i , s i sa, pisanje brojeva i upotrebu
veznika.
Drugo poglavlje pojanjava kako se sklanjaju kratice i osobna imena i prezimena.
Tree poglavlje ukazuje na najee pogreke do kojih dolazi pri prevoenju s engleskog jezika
i navodi jezina zvjerstva koja se najee ine.
etvrto poglavlje donosi konkretne primjere ostalih pogreaka.
Peto poglavlje daje nekoliko stilskih savjeta.
Zakljuak itatelju donosi izazov.
1. Najee pogreke
Za este i teke pogreke prekritelji obino nastoje okriviti tipfelere, no mi znamo da krivica
lei negdje drugdje. Osjetljivo oko tako e brzo i bez truda uoiti pogreke s ije i je, sa i , sa
s i sa, s brojevima te s malim i velikim slovima.
1.1.
Ukratko, osnovno je naelo da se u dugome slogu pojavljuje ije, a u kratkome je, no to pravilo
ima podosta iznimaka. Zainteresirani itatelj mazohistikih sklonosti te e iznimke pronai na
[10], dok od nezainteresiranog oekujemo da ne pravi sljedee pogreke:
zadatak ete rijeiti i dobiti rjeenje zadatak e tada biti rijeen; ako ne znate
dovoljno, rjeavat ete ga dugo,
nastavnici se nee diviti vaem dijelu, ve vaem djelu (osim ako im donesete
naroito lijep komad sebe).
I dakako, oekujemo da student namjernik zna razliku izmeu sljedei i slijedei: sljedei je
pridjev koji znai: koji slijedi, koji je idui na redu. Slijedei je glagolski prilog sadanji koji
odgovara na pitanje "na koji nain", kako. Dakle:
Tono:
Ispravno: Slijedei link, pronaao je zanimljivu stranicu. (na koji nain: pratei)
Slijedei ove savjete nauit ete razliku izmeu ove dvije rijei, tako da sljedei put neete
pogrijeiti. Isto vrijedi za par svijetlei i svjetlei, ali koje su anse da ete ove rijei koristiti u
svom radu?
1.2.
ili ? ili?
Kako kae jedan bloger [7], ako izbjegavate toke i zareze, to je OK, iako nije cool. Neki kau
da je to stil. Ako ne volite zagrade, dvotoke i sline alatke i to je OK, iako nije cool. Ako ne
zna ije i je - to jo moe proi, moda! Ali ako ne zna i - stvarno nisi cool.
Dobar sluh moe pomoi, zemljopisno porijeklo isto, kao i kod dobrog vina. Priznat emo, neki
jednostavno ne uju razliku. No, zar je tako teko nauiti da:
Pokuajmo ovako [6]. Psi, tj. kue, jedno je od prirodnih stanita za buhu.
Ako buha ivi na psu, moe nazivati svoj stan psetite. Ako ivi na psiu, pa prilino je
nezgodno rei - psiite. Nekako uhu bolje zvui - kuite. Izvedeno od izraza "kue" za psia.
Kakve sad to ima veze?
Stanite dolazi od rijei "stan". Od rijei "kua" moe doi samo izraz "kuite".
Za osobno raunalo, "kua" je okvir u kojem se nalaze bitni elementi, pa otuda dolazi i izraz
"kuite" za tu kutiju.
Dakle, kuite!
1.3.
S ili sa?
Jedna od najeih pogreaka s kojom se studenti bore, pisanje je prijedloga "s" u duem obliku
"sa" kada to ne treba initi. Mnogi uope ne upotrebljavaju krai oblik drei se stare narodne
to due - to bolje [3], ali u ovome sluaju sigurno nije tako, a pravila su logina i malobrojna
(sva se svode na jedno naelo - tekou izgovora) pa se isplati upamtiti barem jedno:
Jednostavno, zar ne? Prijedlog s/sa inae se koristi u instrumentalu, no o njemu e jo biti rijei
na drugom mjestu.
1.4.
Hrvatska je drava, a ime drave pie se velikim slovom. U Hrvatskoj ive i Hrvati, koji su
narod ime naroda pie se velikim slovom, odatle H. Hrvatski se pie velikim poetnim
slovom samo kad je na poetku reenice, zato to reenicu valja zapoeti velikim slovom. Zato
se i zove veliko poetno slovo. No, Hrvati govore hrvatski, a ne Hrvatski. To je zato to se
pridjevi piu malim nepoetnim slovom. Zato je logino da i Englezi govore engleski, a ne
Engleski. Hm, a je li logino da Hrvati govore engleski? However, the English (people) speak
English (language).
1.4.2.
Fakultet na kojem (jo uvijek) studirate zove se Fakultet elektrotehnike i raunarstva. Nismo
Nijemci (a ni Njemci) pa taj naziv neemo pisati Fakultet Elektrotehnike i Raunarstva
("neemo" moemo pisati i "ne emo", ako hoemo, ali neemo pisati "ho emo"). U
engleskom se jeziku takav nain pisanja zove Title Case, a jo ga nijedan pravopis nije uveo u
hrvatski jezik. Isto naelo vrijedi i za pisanje naziva predmeta (dakle, nisu Algoritmi i Strukture
Podataka, ve su Algoritmi i strukture podataka), naslova knjiga (Osnovne arhitekture
mrea, a ne Osnovne Arhitekture Mrea) i slinog.
1.4.3.
Ako ete se ravnati prema medijima i onome to kau lektori, naziv ove svjetske mree pisat
ete pogreno malim slovom. Naime, Internet je ime mree, a znamo da se imena piu
velikim poetnim slovom. Lektori e rei da je Internet poprimio karakteristike medija koje je
donedavno imala npr. televizija, a televiziju piemo malim slovom. Bilo bi to tono, kad ne bi
bilo pogreno. Nije svaki internet Internet, ali je Internet internet. Naime, internet je bilo
4
koja mrea koja je sastavljena od meusobno povezanih mrea. Internet pisan velikim slovom
tono je odreena mrea (internet) koja je temeljena na jedinstvenom adresnom prostoru i
komunikacijskim protokolima iz skupa protokola TCP/IP. Radi se, dakle, o dva pojma:
otprilike kao Crkva i crkva. Ako u ovo uvjerite bar jednog lektora, bit emo vam zahvalni. No,
onaj koji se odnosi na Internet je internetski, a ne Internetski! Primjerice, internetski
protokoli, nikako internet protokoli ili Internet protokoli.
1.5.
Pisanje brojeva
Toka
Toka se pie na kraju rednih brojeva kako bi se razlikovali od glavnih brojeva, a to pravilo
vrijedi i za arapske i za rimske brojke koje imaju oblik velikih latininih slova pa bi izostanak
toke mogao stvarati nesporazume [3].
Jo gore:
Toka se iza rednih brojeva pie i kada slijedi koji drugi pravopisni znak (zarez, spojnica,
zagrada i sl.)
Ren Descartes (31. oujka 1596. 11. veljae 1650.) [11] volio je dobru kapljicu,
ali lou nije [12].
Toka se pie iza brojeva koji znae koliinu vremena u satima, minutama i sekundama.
Neko je 10,9 bilo dobro vrijeme na 100 metara. (10 sekundi i 9 desetinki)
1.5.2.
Zarez
Dvotoka
Jedan pravopis u tom sluaju ostavlja razmak ispred i iza dvotoke, a drugi ne (4:1, 1:1000) pa
imate pokrie u svakom sluaju.
1.5.4.
Crtica
Ako se ispred broja napie od, onda se izmeu brojeva treba napisati i do.
1.6.
Kao to im samo ime govori, veznici slue meusobnom povezivanju pojedinih rijei, skupina
rijei i reenica. Ima ih sastavnih (i, pa, te, ni, niti), suprotnih (a, ali, nego, ve, no), iskljunih
(samo, samo to, jedino, jedino to, tek, tek to), zakljunih (dakle, zato, stoga), a tu je i
jedan rastavni (ili) [9].
1.6.1.
Veznici no i meutim imaju isto znaenje, samo se stilski razlikuje njihova uporaba.
Veznici ak i tovie takoer imaju jednako znaenje.
6
Veznici zato to i jer imaju isto znaenje, nemojte stvarati nov i suvian skup rijei.
1.6.2.
Za one koji ele sauvati duevni mir, mala smirujua la: kod sastavnih i rastavnih reenica ne
dolaze zarezi, doim kod suprotnih oni dolaze. Preite na poglavlje 1.6.3.
Zarezi se uvijek mogu pisati radi isticanja, no budui da niste Krlea, nemojte to raditi. U
pravilu kod sastavnih i rastavnih reenica ne dolaze zarezi, ali su oni poeljni ako se koriste pri
nabrajanju ili se neto eli istaknuti [2]:
Ni na prvom, ni na drugom, niti na treem blicu nisam dobio vie od jednog boda.
Kod suprotnih reenica (a, ali, nego, ve, no) zarez ne mora uvijek doi, primjerice ako ono to
bi dolo iza zareza nije prava suprotnost [2]:
1.6.3.
Veznici koji dolaze u paru nazivaju se vezniki parovi [9]. Primjeri su:
ukoliko i utoliko
2. Padei i sklanjanje
2.1.
Imena
Jedan od veih uasa u pisanim djelima dekliniranje je stranih imena dodavanjem spojnice
ispred padenoga nastavka [3]. Sadisti e pritom ime ostaviti u nominativu pa e tako World
Wide Web nakaradno postati ivotno djelo Tim Berners-Lee-a.
Pravila, istina, jesu brojna i donekle sloena jer se ponekad stapaju strana i naa jezina
obiljeja, a esto je potrebno i poznavanje izgovora i rasporeda naglasaka, ali svaka je pogreka
bolja (ili bar manje loa) od dekliniranja imena spojnicom ispred padenog nastavka
ili
2.
ako skupa stoje muko ime i prezime, deklinira se i ime i prezime (osim u sluaju
kineskih, korejskih i slinih imena),
teorija relativnosti nije djelo Albert Einsteina, niti Albert-a Einstein-a, nego je
djelo Alberta Einsteina, isto kao to je Bolonja na FER-u djelo Vedrana
Mornara, a ne Vedrana Mornar ili Vedran-a Mornar-a,
3.
Zadnja dva pravila uglavnom masakriraju pravnici i od studenata FER-a do sada im nije
prijetila vea opasnost. elite li biti poput pravnika?
Ostala pravila odreuju kako se sklanjaju imena Mario, Charles, Henry, Nagy, Dante, Spinoza,
de Luca, Laplace, Tasso, Hugo, Dumas, Kim Il Sung, Gina, Oprah, Sofia, Ingrid, Jeannette,
Utah, Kennedy, Boccaccio ili Hemingway. No, budimo realni kad ete o njima pisati?1
Kao saetak: ako katkad i promaite pa zaboravite ubaciti j gdje treba ili napiete "Tima
Berners-Leea" umjesto "Tima Berners-Leeja", bit e to daleko manja pogreka nego da u papir
utisnete grozotu od "Tim Berners-Lee-a". Jer, sigurno tako ne biste napisali ime Vedran-a
Mornar-a.
2.2.
Kratice
kad se takve kratice dekliniraju, padeni nastavak odvaja se spojnicom (dakle, radi se
ono to se smatra zvjerstvom nad imenima i stranim rijeima):
OE OE-a OE-u;
FER-ovac ferovac,
PMF-ovac peemefovac.
Toliko o kr.
Rjeenje za nadobudne: Marija, Charlesa, Henryja, Nagya, Dantea, Spinoze, de Luce, Laplacea, Tassoa, Hugoa,
Dumasa, Kim Il Sunga, Gine, Opre, Sofije, Ingrid, Jeanette, Ute, Kennedyja, Boccaccia i Hemingwaya.
3. Strane rijei
Izrazito veliki kamen spoticanja strane su rijei. Neki studenti previe su revni pri pokuaju
prevoenja pa im se dogodi da pretjeraju (ultimate nije ultimativan, ba kao to ni eventually
nije eventualno), drugi zaziru od hrvatskih rijei (zar bookmark da straninikom nazovem?!),
trei se izgube u milijardama i bilijunima (billion je milijarda, a ne bilijun, ako koristite
ameriku literaturu), etvrti se izgube u strukturi reenice jer prijevod preputaju Babelfishu
(was done by nije bio je uinjen od strane) [17]. Pogledajmo to je ispravno!
3.1.
Sklanjanje
Pisanje svega mogueg i nemogueg s crticom postalo je nacionalni sport. A stvar je tako jasna:
strane se rijei pri sklanjanju ponaaju kao i domae, a ne ponaaju se kao kratice. Staviti crticu
iza rijei u nominativu i na nju nalijepiti padeni nastavak jednako je grozno kao gledati film s
Tom-om Cruise-om [3]. Dakle:
rjeenje svog problema neete pronai na Google-u, nego na Googleu, premda vam i
Yahoov pretraivaki mehanizam moe pomoi (Yahoo-ov ili Yahooov nee!),
ako ne volite Microsoft, moda ste ljubitelj Linuxa, nikako Linux-a, ali moda Mac
OS-a.
3.2.
Prijevodi
S obzirom na to da su gotovo sve strane rijei u podruju u kojem radite zavrni rad engleskog
podrijetla, one se u tekstu koriste ovako:
Ureaj koji povezuje lokalne mree na fizikom sloju je obnavlja (engl. repeater).
U lokalnim mreama koje koriste parino kabliranje za tu se svrhu koristi parini
obnavlja (engl. hub). Umjesto hubova sve se ee koriste komutacijski LANvorovi (engl. LAN switch).
10
Dakle, rije koju student ne moe odgovarajue prevesti s engleskog na hrvatskog jezik
doputeno je ostaviti u izvornom obliku, ali tada rije valja pisati kurzivom (italic). Naravno,
obaveza je studenta da u suradnji s mentorom, odnosno voditeljem, prevede to je mogue vie
izraza:
Ako student eli istaknuti neki dio teksta, moe proizvoljno koristiti masno otiskivanje slova
(opcija Bold). Takoer, ako autor eli naglasiti da odreeni skup rijei ini cjelinu, moe te
rijei pisati nakoeno (npr. asinkroni nain prijenosa).
Ako stranu rije ne moete ili ne znate prevesti, piite je ukoeno. Nikako je, zaboga, ne
prevodite koristei Englezko-hrvatski i hrvatsko-englezki rjenik obavjstnkga nazivlja
[16].
3.2.1.
Pasiv i aktiv
Kad autor nakani prevoditi s izvora na engleskom jeziku, pronaenih na Internetu, a nevian je
materinjem jeziku, itatelj mora biti spreman na jednu od veih grozota:
Grozno:
Razumljivo:
Grozno:
Razumljivo:
njemaku
literaturu
pa
se
neemo
suoavati
rijeima
kao
to
je
Donaudampfschiffahrtgesellschaftskapitnwitwenrentengesetzzusatzparagraph2.
Dodatni paragraf zakona koji regulira mirovine udovica kapetana parnih brodova na Dunavu. Ili tako neto.
11
4. Ostale pogreke
Dakako, popis estih pogreaka neogranien je. Evo jo nekih, bez posebnog redoslijeda:
4.1.1.
Koji / kojeg
Odnosna zamjenica koji u akuzativu (odgovara na pitanja koga, to?) ima dva oblika [3]. Kad
se odnosi na neto ivo (ovjeka ili ivotinju), akuzativ glasi kojeg, a kad se odnosi na neto
neivo (ili biljku), akuzativ glasi koji.
4.1.2.
Neivo:
Pogreno:
Ispravno:
ivo
Pogreno:
Ispravno:
Zbog / radi
Mijeanje prijedloga "zbog" i "radi" jedna je od najeih pogreaka, ali bar nije nerazumljiva
jer postoje sluajevi kada doista nije jasno koji bi gdje trebalo upotrijebiti [3]. Pravilo je
jednostavno:
Ali, nipoto:
4.1.3.
Kako bismo izbjegli dugaku priu o tvorbi futura prvog (ja u proi, ti e pasti), posluit
emo se ilustrativnim primjerima:
Pogreno: Sutra u pisat ispit. Pokuati u prepisivati, ali u to init tako loe, da e
me asistenti odmah otkrit. Pasti u kao kruka.
Ispravno: Sutra u pisati ispit. Pokuat u prepisivati, ali u to initi tako dobro,
da me asistenti nee otkriti. Proi u bez problema! (Samo probajte!)
4.1.4.
Uzroni veznik budui da ne smije se upotrebljavati bez drugoga dijela, a tako okljatren moe
i izazvati zabunu [3].
Kada zavisna reenica dolazi iza glavne, veznik budui da bolje je zamijeniti veznicima zato
to ili jer (ali ne zato jer).
Izraz obzirom da uvijek treba zamijeniti punim izrazom s obzirom na to da koji slui kao
veznik u uzronim reenicama.
Izraz suprotan izrazu s obzirom na to je bez obzira na to, a ne bez obzira to:
4.1.5.
nain,
vrijeme,
drutvo,
sredstvo,
Pogreno:
Ispravno:
indirektni objekt,
Pogreno:
Ispravno:
Dakle, vrijeme, pomo i obzir nisu sredstvo pa ih ne moete uzeti i njima raditi neto:
4.1.6.
Najoptimalnije, najprioritetnije
4.1.7.
Vie nije uvijek i bolje! Kao to tekstove neete pisati slovima veliine 18 piksela zato da biste
napisali vie stranica teksta, nemojte podlijegati ni administrativno-poslovnom stilu pisanja.
Vodite rauna o jezinoj ekonominosti i zamijenite sve izraze s lijeve strane onima s desne
strane [1]:
Loe
Dobro
imati mogunost
moi
biti u mogunosti
moi
biti u stanju
moi
ukazati pomo
pomoi
dati do znanja
upozoriti
staviti do znanja
upozoriti
biti suglasan
slagati se
donositi zakljuke
zakljuivati
rijeiti raunalom
na nain da
tako da
na taj nain
tako
na nain kako
onako kako
druga alternativa
alternativa
trea alternativa
trea mogunost
na sljedei nain
ovako
potrebno je
treba
U isti ko spadaju i pleonazmi (izraavanje istog sadraja dvjema ili s vie rijei):
Loe
Dobro
Zato
no meutim
no ili meutim
no = meutim
kako
oko stotinjak
stotinjak
-ak = oko
neophodno potrebno
zato jer
zato to
zato = jer
cirka oko
cirka = oko
esto puta
iz razloga to
zato to
razlog = zato to
15
4.1.8.
Loe
Dobro
Zato
ja osobno
ja ili osobno
ja = osobno
javno objaviti
objaviti
objava je javna
i/ili
ili
i je ve ukljueno u ili
iza = slijedi
servisi i usluge
usluge
servisi = usluge
u mjesecu rujnu
u rujnu
rujan = mjesec
u lipnju mjesecu
u lipnju
lipanj = mjesec
Ako / ukoliko
U posljednje se vrijeme veznik ukoliko pogreno poeo koristiti umjesto veznika ako. Naime,
kako je spomenuto u [1], za veznik ukoliko vrijedi da se ne moe koristiti bez svog veznikog
para utoliko. Dakle:
4.1.9.
est je problem u hrvatskom jeziku tzv. dalikanje. O emu se radi? Kod nas se pitanja
postavljaju ovako:
a ne ovako:
Dakanje
4.1.11.
Pisanje datuma
I ako ve datum piete brojano, ne piite vodee nule - 12. 03. 2008. nismo vojska, ali pazite
na razmak iza toke: ispravno je 12. 3. 2008.
4.1.12.
Tok i tijek
Tok je kretanje u prostoru (vodeni tok, rijeni tok, potok, krvotok, kruni tok, dijagram toka,
tok novca, pritok kapitala, tok podataka ili informacija, protonost ceste, magnetski tok, tok
elektrine struje). Tijek je kretanje u vremenu (The Beat Fleet: "I ludilo uvik promijeni tijek
povijesti, i ispie novu krvavu stranu...") [5].
Dakle:
4.1.13.
Sloenice kojima su tvorbene osnove potekle iz latinskih i grkih rijei (i nekih naih, dodue
nastalih iz pridjeva, npr. brodo-, poljo-, vodo-) piu se zajedno, bez crtice ili razmaka.
Pojednostavljeno, sve to poinje s audio-, elektro-, euro-, fono-, foto-, geo-, kino-, meta-,
mikro-, mini-, mono-, radio-, samo-, tele-, termo-, ili npr. video- pie se zajedno [1]:
Isto vrijedi za rijei koje poinju s meu-, iznad-, ispred-, samo-, protu- i slinima:
4.1.14.
4.1.15.
Sloenice u kojima je prvi dio pridjevska oznaka koliine ili mjesta ponekad zbuni autore
nevine jeziku. Stoga se esto mogu proitati reenice:
Takve rijei treba pisati zajedno: visokopozicioniran, gorepotpisan ili niepotpisan (premda
je dovoljno napisati potpisan), visokooptimiziran, visokoobrazovan. To to se u engleskom
pie highly qualified ili highly educated nikako ne utjee na hrvatski jezik.
4.1.16.
Posvojni pridjevi (oni koji odgovaraju na pitanje ije je to) esto se iskasape do granica
podnoljivosti:
4.1.17.
Negacije
18
4.1.18.
Pogreno:
Ispravno:
Hm, ispravno:
Pogreno:
4.1.19.
Pogodbeni nain (kondicional) tvori se s pomou aorista pomonoga glagola biti, a on ne glasi
bi u svim licima [3]:
Dakle:
Kad bi znao iznos otpora, mogao bi izraunati napon. (Ti ili on?)
Kad bih znao iznos otpora, mogao bih izraunati napon. (Ja!)
Kad bismo znali iznos otpora, mogli bismo izraunati napon. (Mi!)
Kad biste znali iznos otpora, mogli biste izraunati napon. (Vi!)
4.1.20.
Brojevi i brojke
Broj je rije ili simbol za izraavanje koliine jedinica, odnosno neke vrijednosti [1]. Kaemo
cijeli broj, neparan broj, decimalan broj; broj tramvaja, kuni broj. Brojka je znak za tu
koliinu, grafem; brojeve moemo pisati arapskim ili rimskim brojkama: broj pet oznaavamo
brojkama 5 i V.
Nepravilno je stoga rei da emo neto oduzeti od neke brojke ili da toj brojci treba neto
dodati. Zbrajati i oduzimati moemo samo brojeve, znai konkretnu vrijednost, koliinu. to
znai da smo smanjili brojku studenata na ASP-u, ako ih je bilo 650? Samo ovo:
650 650
650
I ne kae se brojati nego brojiti, pa tako i izbrojiti, nabrojiti, ubrojiti, prebrojiti, pribrojiti,
zbrojiti...
19
4.1.21.
Jedna je od estih pogreaka u naem jeziku sintagma po prvi puta [1]. Najprije, ako se neto
dogodilo prvi put, jasno je da je prijedlog viak, jer nije rije o ponavljanju. Osim toga, nije
puta nego put: prvi put, (po) drugi put, (po) trei put... (po) stoti put.
Tako je i u sloenicama (prilozima) kojima izriemo koliinu: jedanput (ita se kao jedamput),
dvaput,
triput...
stoput,
ali:
jedan
puta,
dva
puta,
tri
puta...
sto
puta.
Takoer, pogreno je rei esto puta, jer to je pleonazam. esto, naime, znai mnogo puta pa
posljednja rije nije potrebna, dovoljno je kazati (samo) esto.
4.1.22.
Htio i htjeo
Ja sam htio!
Ti si htjela.
I:
Pa zato nismo?
20
5. Stilski savjeti
ak i kad pomno pazite na pravopis i zatipke (tipfelere), moe vam se potkrasti kakva stilska
pogreka. Evo estih, bez nekog posebnog reda.
5.1.
Poloaj enklitika
O proklitikama i enklitikama moda do sada niste ni uli i zacijelo sad nije trenutak da se s
njima poblie upoznate. Vjerujemo da e nekoliko primjera ilustrirati o emu se radi i to valja,
a to moe i bolje:
Moe proi:
Uhu ugodnije:
Uhu ugodnije:
Moe proi:
Uhu ugodnije:
Bit svega je da nenaglaena rije ne smije stajati na naglaenom ili istaknutom mjestu u
reenici. Proitajte naglas gornje primjere i ut ete kako je neke reenice prirodnije itati. No,
nitko nee klonuti duhom ako ovdje pogrijeite.
5.2.
Poloaj apozicije
Otvorimo novine i proitajmo to pie: Apple kompjutori, Renault automobili, PEZ bomboni,
GEO magazin, Zippo upalja, 095 mobilna mrea, VIP mrea, T-Com Internet korisnici,
Internet mrea, plazma televizor... [2]
to se dogodilo s pridjevima, to se dogodilo s poretkom rijei u reenici prvo apozicija pa
subjekt?
Treba: raunala Apple (ili Appleova raunala), automobili Renault (Renaultovi automobili),
bomboni PEZ, magazin GEO, upalja Zippo (Zippov upalja), mobilna mrea 095 (ili Tele2
kao tvrtka), VIP-ova mrea (ili mrea VIP-a), T-Comovi internetski korisnici (ili internetski
korisnici T-Coma), internetska mrea, plazmatski televizor!
Govorite li da ljetujete na Cres otoku? ivite u Zagreb gradu? Likovi iz bajke su Ivica djeak i
Marica djevojica? Gradski prijevoz plaate ZET kartom ili tramvaj kartom? E, pa onda
nemojte pisati HTTP protokol, Internet korisnik. Protokol HTTP, internetski korisnik ili
21
korisnik Interneta! Ako ba morate pisati o adresi koja identificira raunala na Internetu,
stavite izmeu spojnicu (crticu): IP-adresa, DNS-posluitelj, web-posluitelj, web-stranica.
Evo jo jednog primjera: u internetskom izdanju (ne Internet izdanju) jednih dnevnih novina
osvanuo je naslov: kolu gaali jajima i toalet papirom. to ne valja? Iz ovako sroenog
teksta proizlazi da su kolu gaali jajima i da su toalet gaali papirom. Rjeenje?
Malo bolje:
Najbolje:
5.3.
Brojevi
Loe:
Bolje:
Loe:
Bolje:
Brojeve do deset trebalo bi ispisivati slovima, ali ako neto izraavamo mjernim jedinicama,
osobito kad je mjerna jedinica izraena kraticom, broj treba pisati brojkama.
Loe:
Dobro:
5.4.
Znakovi interpunkcije
Ispravno: Bista prof. dr. sc. Josipa Lonara nalazi se u auli FER-a.
22
Ako vie znakova interpunkcije dolaze jedan za drugim, bolje je pisati sve:
U redu:
Bolje:
Jedan je usklinik dovoljan, tri su izuzetna srea. Dva su zatipak, jer kao znak interpunkcije ne
postoje. etiri ili vie su besprizorno urlanje:
Jedan je upitnik dovoljan, tri su veliko iznenaenje, dva su zatipak, etiri ili vie su ok:
23
24
Umjesto zakljuka
Sad kad ste savladali sve zamke koje su nesebino postavljale generacije jezikoslovaca,
pronaite pogreku u ovoj reenici:
"Kada funkcija napisana u programskom jeziku C vraa rezultat, ini to preko stoga."3
Funkcija pozivajuem programu ne vraa rezultat preko stoga, nego preko registra.
25
Literatura
[1]
[2]
[3]
[4]
[5]
[6]
[7]
[8]
[9]
26