6464

Poljoprivredni glasnik 6/2011.

1-2/2011.

Autor: Ines Mjerva, dip.ing.agr.

Biodinamika poljoprivreda
razmjena energija

ve se vie i vie u svijesti ljudi javlja nepobitna injenica da je danas uobiajeni nain obrade tla i
uzgoja biljaka i ivotinja doao u slijepu ulicu. Kako bi se osigurali visoki prinosi, potrebna je sve vea
koliina kemijskih sredstava. Zbog toga tlo postaje sve loije, a visoki prinosi ne znae i istovremeno i
dobru kakvou proizvoda. Biljke koje se uzgajaju uz primjenu kemijskih sredstava postaju sve neotpornije
na bolesti. Cijena uzgoja poljoprivrednih proizvoda sve vie raste, a njihova koliina u razvijenim zemljama Zapada daleko nadilazi potrebe stanovnitva. Ti se vikovi zbog visoke cijene proizvodnje ne mogu
nikome prodati ve se ili unitavaju ili poklanjaju u obliku tzv. humanitarne pomoi treem svijetu to
u biti nije nita drugo nego samo jedan od oblika rjeavanja nagomilanih zaliha.
S druge strane taj nain poljoprivrede ima jo itav niz popratnih tetnih posljedica od kojih neke ozbiljno
ugroavaju ekoloku ravnoteu sredine u kojoj ivimo. Ne samo da se smanjuje koliina plodnog humusa
i da dolazi do erozije tla, nego se u tlo ulau razne kemikalije, a naroito teki metali, koji tamo ostaju
godinama. Ta sredstva postupno prodiru u dubinu i ulaze u podzemne vode ime ih esto ine neupotrebljivim za pie. Pa i sama proizvodnja pesticida i kemijskih gnojiva ima itav niz ekolokih tetnih pojava.
Osim toga, za proizvodnju tih sredstava potrebna je velika koliina energije.
I sam nain poljoprivredne proizvodnje u obliku monokulture i dranja velikog broja ivotinja koje su
stalno u zatvorenim prostorima ini i jedne i druge naroito osjetljivima na bolest. To opet zahtijeva
poveanu upotrebu pesticida kod uzgoja biljaka i antibiotika kod uzgoja ivotinja. Poseban je problem
neprirodna hrana stoke (kotano brano) koja je uzrokom npr pojave tzv. kravljeg ludila kod ivotinja
i ljudi.
Konano, treba postaviti pitanje nije li utroena koliina energije u konvencionalnoj proizvodnji hrane
vea od one koju tako proizvedenom hranom dobivamo?
Konvencionalna proizvodnja svjesna je slijepe ulice u kojoj se nala i odrava se nizom palijativnih mjera
kao ograniavanjem poljoprivrednih povrina za pojedine
poljoprivredne kulture, te visokim dravnim subvencijama. Negativna strana primjene kemije u poljoprivredi pokuava se u posljednje vrijeme ukloniti genetikom, koja sa svoje strane nije jeftina i ije su
posljedice , kako na biljke tako i na ljude, danas potpuna nepoznanica. Sve te mjere ne mogu donijeti
trajno rjeenje, ne mogu popraviti kakvou proizvoda, niti mogu uzgoju biljaka i ivotinja pruiti sigurnu
budunost.
Potreba da se neto mijenja polako ulazi u svijest ljudi, kako potroaa tako i proizvoaa. Ima sve vie
potroaa koji trae zdravu hranu, a na svim kontinentima postupno raste i broj proizvoaa koji takvu
hranu proizvode. to e vie ljudi izbjegavati konvencionalno proizvedenu hranu, to e po zakonu ponude
i potranje nuno rasti i broj proizvoaa koji se ne slue tim nainom proizvodnje. Nema sumnje da su
tzv. zdravi proizvodi skuplji, ali i kad kupujemo cipele gledamo da ne kupimo one koje se kod prve jae
kie raspadnu, ve one koje emo moi nositi godinama.
Na rjeenje svih ovih problema ve je davno ukazao Rudolf Steiner koji je 1924. odrao niz predavanja
u dvorcu Koberwitz (tada Njemakoj, danas Poljskoj) pred skupinom intelektualaca i poljoprivrednika u
kojima je iznio naela nove bioloko-dinamike poljoprivrede, koja vrijede jo i danas. To je bio ujedno i
prvi zaokrueni prikaz novog naina uzgoja biljaka i stoke i svi dananji razliiti pravci ekoloke poljoprivrede proizlaze manje ili vie iz tih poticaja.

Poljoprivredni glasnik 6/2011.

1-2/2011.

6565

Poela bioloko dinamike poljoprivrede

Iz Steinerovih predavanja jasno proizlazi da on Zemlju smatra ivim organizmom na koji djeluju snage
i ritmovi iz svemira. Svako poljoprivredno imanje mora biti zaokruen i sam sebi dostatan organizam.
Prema tome, mora postojati odreen uravnoteen odnos izmeu broja ivotinja na imanju i poljoprivrednih povrina. Mora postojati odreen plodored i raznolikost kultura. Potpuno zabacuje monokulturu.
Gnojidba ima zadau da oivi humus i time stvori zdravu i otpornu biljku. tetoine koje se jave treba
uklanjati prirodnim sredstvima. Uzgoj stoke mora biti to vie na otvorenom, a broj stoke mora odgovarati
veliini dobra. Steiner je smatrao da je prelazak na modernu, kemikalijama tretiranu poljoprivredu veliki
problem. Bio je uvjeren da je kvaliteta hrane u njegovom vremenu pala i vjerovao je da su uzrok problemima umjetna gnojiva i pesticidi. Poveanjem poljoprivredne mehanizacije Steiner je smatrao da se priroda
sve vie degradira i gubi ivotnu snagu. Biodinamika farma funkcionira jednako kao i organska, no ne
upotrebljava pesticide, herbicide i slino, no uz to postoje razne poljoprivredne metode svojstvene samo
biodinamikoj poljoprivredi. Ukljuuju razliit nain pripreme polja i komposta te uporabu astrolokog
kalendara pri odreivanju vremena sadnje i etve. Rije je o mjeseevom sjetvenom kalendaru. S obzirom
na to da se biodinamika poljoprivreda temelji na holistikom poimanju, smatra se da su utjecaji planetarnih ritmova na razvoj biljaka i ivotinja jednako vani segmenti poljoprivrede.

Mjeseev sjetveni kalendar

Kako je mogue da jedno te isto sjeme posijano u istu
zemlju, tretirano na posve jednak nain, daje razliite plodove? Nadahnuta uenjima Rudolfa Steinera,
Maria Thun krenula je s istraivanjima. Uzrok problema trebalo je potraiti u nekoj drugoj dimenziji, a
ne u prostoru i samim biljkama, a sljedea dimenzija
bila je vrijeme. Maria Thun poela je pratiti ritmove
planeta i Mjeseca, impulse koje oni prosljeuju na
Zemlju ciklusima svojih svemirskih pozicija i meusobnih odnosa. Istraujui dalje, sve je vie utjecaja
otkrivano djelovanjem 12 zvijea zodijaka. Ona
djeluju putem Sunca, Mjeseca i planeta, a ovi svoje
snage posreduju biljkama preko klasinih elemenata:
topline, svijetla, vode i zemlje.
Vrijeme sjetve, dakle kada sjeme biva predano zemlji, djeluje i oblikuje najjae. Vrijeme presaivanja
takoer je od velikog znaenja. Ono moe pojaati ili oslabiti impulse sjetve. Isto tako je vano i vrijeme obraivanja tla, jer u to vrijeme zemlju otvaramo utjecajima i poticajima kozmosa. Ako je trenutak
povoljno odabran, potiemo rast. Godine i godine pokusa bile su potrebne da bi se razumio, povezao i
stvorio sustav kojeg danas poznajemo kao bioloko-dinamika metoda poljodjelstva. Mjesec u 27,3 dana
jedanput obie Zemlju. Za vrijeme tog kruenja prolazi mimo svih 12 podruja zodijaka. Svaka 2 - 4 dana
dolazi pred novo zvijee. Mjesec posreduje na Zemlju snage onog zvijea ispred kojeg putuje, i to putem
klasinih elemenata. Po 3 zvijea uvijek tvori jedan trigon, 12 zvijea tvori 4 trigona. Svakom od trigona
pripisujemo jedan od klasinih elemenata. Sunce, Mjesec i planeti takoer posreduju energije elemenata
vode, zemlje, svjetla i topline. Kada se usklade utjecaji pojedinih elemenata i zvijea, tad dobivamo
odreene povoljne impulse odreenog elementa koji blagotvorno utjee na biljku. Tim konstelacijama
nastaju vremenske prilike.
Primjerice kada planeti elementa topline, Saturn, Merkur i Pluton prolaze ispred zvijea Ovna, Lava
i Strijelca, koji isto posreduju element topline, utjecaj elementa se pojaava tako da u te dane moemo
oekivati toplije vremenske prilike i snaan utjecaj na plod biljke. To su povoljni dani. S druge strane,
ako planet jednog elementa prolazi ispred zvijea oprenog elementa, dolazi do slabljenja utjecaja ili
do promjene snaga, pa moemo oekivati hladnou ili vlagu. No postoje i nepovoljni dani koji donose
nepovoljne utjecaje, i to se najee dogaa kada se planeti nalaze u vorovima, kada dosegnu toku
presijecanja putanja. Kada Mjesec na svojoj uzlaznoj ili silaznoj putanji sijee Zemljinu ekliptiku. Tako
dolazi do pomrine i pokrivanja. Planet blii Zemlji prekida ili mijenja djelovanje udaljenijeg, te nastaju

6666

Poljoprivredni glasnik 6/2011.

1-2/2011.

nepovoljni utjecaji koji su izuzetno nepovoljni za sjetvu i berbu. Sjeme posijano u takve dane vjerojatno
uope nee proklijati, no ako i krene u rast, biljka nee imati svoje prave karakteristike ni kvalitete.
Klasinim elementima treba dodijeliti odreene biljne organe. Tako postoji prirodna podjela bilja prema
elementima: biljke korijena - element zemlja, biljke lista - element voda, biljke ploda - element toplina i
biljke cvijeta - element svjetlo. Prilikom svakih devet dana Mjesec dolazi pred trigon jednog te istog tipa.
Okopavanjem i prskanjem kremenom koje provodimo u ritmu trigona potiemo impulse koje je sjeme
primilo tijekom sjetve. Mjeseev sjetveni kalendar izrauje se i izdaje za svaku pojedinu godinu.

Biodinamiki pripravci
Na osnovu dubokog i pomnog dugogodinjeg izuavanja, praenja pokusa na poljima i vrtovima, a ne
tek nadriezoterije kao to se nekom moe naizgled initi, osmiljeni su biodinamiki pripravci koji se
razlikuju po nainu spravljanja i nainu primjene. Neki pomau biljkama u razvoju, nekima se tretira tlo,
a neki sudjeluju u stvaranju komposta. U njima nema umjetnih primjesa, sastojci su odabrani s ekoloki
odabranih povrina, a nain i vrijeme pripreme od velike je vanosti.

Rog

Gnoj iz roga

Rogovi spremni

Osnovni je biodinamiki pripravak tzv. gnoj iz roga. On se koristi za prskanje po zemlji, nakon to je
u istoj odleao od jeseni do proljea, zakopan, te nakon toga promijean u vodi. A zato rog, kravlji rog?
Najkrae reeno, on se koristi da se poveu sile Zemlje i sile svemira. U rogu ima neto to je zahvaljujui
svojoj osobitoj prirodi i biti pogodno da vraa ivotna i astralna zraenja u unutarnji ivot. U tom gnoju
konzervirane su sve ivotne snage, te se u sadraju kravljeg roga nalazi izuzetno koncentrirana, oivljujua
gnojidbena snaga.
Uz gnoj iz roga obavezno se upotrebljava i mljeveni kvarc, silicijev dioksid, gorski kristal, koji provodi
kozmiku energiju i energiju svjetlosti. Komposni pripravci spravljaju se pod odreenim konstelacijama i
doekuju svoju primjenu uvanjem u posebnom okoliu i proeti energijama pojedinih planeta kako bi ih
posredovali biljkama kroz kompost.
Pet je komposnih pripravaka:
pripravak od stolisnika, spravljenog od stolisnika ubranog u fazi cvjetanja koji je predstavnik
Venere te potie reprodukciju.
Pripravak od kamilice koja je predstavnik Merkura i isto tako zaduena za reprodukciju.
Glavni pripravak je pripravak od koprive i on uspostavlja ravnoteu izmeu svih pet komposnih
pripravaka, a predstavnik je Sunca.
Pripravak od hrastove kore koja je predstavnik Marsa u komposnom kupu nam daje energiju
vitalnosti.
Tu je jo pripravak maslaka koji koristi energiju Jupitera i takoer kupu daje energiju vitalnosti.
Svi se oni zajedno s jo jednim tekuim pripravkom sa snagom Saturna ulau u komposni kup, koji
se vrlo paljivo sprema, sloj po sloj.
Ovi homeopatski pripravci upisani su u svjetski registar lijekova i vode se pod br. od 500 do 507.

6767

Poljoprivredni glasnik 6/2011.

1-2/2011.

Komposni pripravci

Pripravak od koprive

Hrvatska i svijet
Iako zaetnik biodinamike poljoprivrede potjee iz Hrvatske (rodom iz Donje Kraljevice), u Hrvatskoj se
svega nekoliko hvale vrijednih poljoprivrednika odluilo za takav nain proizvodnje. Iako je posljednjih
godina u Hrvatskoj udvostruena povrina zemljita na kojima se uzgajajuekoproizvodi, te su brojke i
dalje zanemarive - doseu manje od jedan posto ukupnog broja poljoprivrednih povrina, dok je u dravama lanicama Europske unije taj postotak izmeu pet i deset. U svijetu je sve raireniji trend ekoloke
poljoprivrede, to pokazuju i podaci da godinja stopa rasta poljoprivrednog ekosektora u Europi iznosi
izmeu 30 i 35 posto. U zemlji s pitkom vodom i nezagaenim tlom drava bi trebala stimulirati ovakav
nain proizvodnje i predstaviti se svijetu sa svojim proizvodima.

Netretirana zemljita
Jedan je od glavnih preduvjeta za ekoloku
poljoprivredu netretirano zemljite. Prednost
Hrvatske u tome je to ima gomilu takvih zaputenih podruja na kojima se nita nije sadilo i
koja nisu tretirana kemikalijama. No s obzirom
na to da je prinos od ekoloke poljoprivrede daleko manji nego od konvencionalne, a poticaji
nedostatni, poljoprivrednici se teko odluuju
za prelazak na ekoloko.

Budunost
Ipak, to se vie pria o prednostima ekoloki uzgojene hrane, to vie raste svijest ljudi o povezanosti cijele
prirode, to oitiji postaje besmisao nadmudrivanja majke prirode i igre s istom stiskom vriskom, to je
spremnije i plodnije tlo da se neto korjenito pone mijenjati, u smjeru cjelovitosti, u smjeru mudrosti,
barem to se proizvodnje hrane tie u ovom smjeru.