SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE VARADIN

EKONOMIKA PODUZETNITVA

Ivana Matijai
Sara Miser
Ivan Majurec

SKRIPTNI JEZICI

Varadin, 2011.
1

SVEUILITE U ZAGREBU
FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE VARADIN
EKONOMIKA PODUZETNITVA

Ivana Matijai: 38359/09-R

Sara Miser: 38437/09-R
Ivan Majurec: 38489/09-R

SKRIPTNI JEZICI

Kolegij: Elektroniko poslovanje

Mentor: doc. dr. sc. Sandro Geri

Varadin, studeni 2011.

Sadraj
1. UVOD....................................................................................................................................4
2. SKRIPTNI JEZICI.................................................................................................................5
3. VRSTE SKRIPTNIH JEZIKA...............................................................................................6
3.1. JavaScript........................................................................................................................6
3.1.1. UKLJUIVANJE JavaScripta U WEB STRANICE.....................................................7
3.1.2. RAZLIKA IZMEU JavaScript-a i Jave......................................................................8
3.1.3. STRUKTURA JavaScripta............................................................................................9
3.1.4. VARIJABLE................................................................................................................10
3.1.5. KOMENTARI..............................................................................................................11
3.1.6. TIPOVI PODATAKA..................................................................................................11
3.1.7. OPERATORI...............................................................................................................12
3.1.8. KONTROLE STRUKTURE.......................................................................................14
3.2. PHP (Hypertext Preprocessor)......................................................................................15
3.2.1. POVIJEST PHP-a........................................................................................................16
3.2.2. STRUKTURA PHP-a..................................................................................................17
3.2.3. VARIJABLE................................................................................................................17
3.2.4. KOMENTARI..............................................................................................................18
3.2.5. TIPOVI PODATAKA..................................................................................................18
3.2.6. OPERATORI...............................................................................................................19
3.2.7. KONTROLE STRUKTURE.......................................................................................21
3.3. PYTHON.......................................................................................................................22
3.4. PERL.............................................................................................................................23
4. PRIMJER.............................................................................................................................24
5. ZAKLJUAK......................................................................................................................25
6. LITERATURA.....................................................................................................................26
7. POPIS ILUSTRACIJA.........................................................................................................27

1. UVOD
U ovom seminarskom radu obradit emo to su programski jezici. Obradit emo dva
skriptna jezika te ih potkrijepiti njihovim primjerima. Kao primjere skriptnih jezika uzet emo
JavaScript, PHP, Phyton i Perl, od ega emo JavaScript i PHP detaljnije objasniti.
Skriptni jezici predstavljaju posebnu vrstu programskih jezika. Daju nam mogunost da rijeimo
gotovo svaki problem koji je programskim jezicima mogue rijeiti. Vie o skriptnim jezicima te
njihovoj podjeli i vrstama obradit emo u seminarskom radu.

2. SKRIPTNI JEZICI
Skripta je program vrlo visoke razine, najee vrlo kratak. Napisana je u skriptnom
jeziku visoke razine. Skriptni jezici predstavljaju posebnu vrstu programskih jezika prema
svojoj svrsi, osobinama i pragmatici, razlikuju se od konvencionalnih programskih jezika.
Skriptni jezici su namijenjeni za razliite zadatke.
Namijenjeni su za:

izradu aplikacija gotovih komponenti,

upravljanje aplikacijama koje imaju programibilno suelje,

pisanje programa kojih je brzina razvoja vanija od uinkovitosti u izvravanju.

[infoz.ffzg.hr]

U skriptne jezika se ubrajaju PHP, Python, Perl, JavaScript, awk i drugi. Obino se
implementiraju kao interpretatori izvodei naredbu iz skripte odmah nakon itanja, premda se
mogu ostvariti kao prevodioci u trenutku izvravanja. Moemo ih podijeliti na razne vrste.
Skriptni jezici mogu biti implementirani samostalno ili u okruenju editora, tablinih kalkulatora,
tekst procesora, etc. [infoz.ffzg.hr]
Kvaliteta skriptnih jezika se znatno poveala. Skriptne jezike koriste profesionalci i mali
programeri. Koritenje moe biti vrlo lako, te je takoer znaajno poboljana brzina i programi
pisani u skriptnom jeziku. [w3schools.com]

3. VRSTE SKRIPTNIH JEZIKA

3.1. JavaScript
JavaScript je najpopularniji skriptni jezik na Internetu i radi na svim glavnim
preglednicima (Internet Explorer, Chrome i drugi). Jednostavan je objektno baziran jezik.
Izumitelj JavaScripta je Brendan Eich na Netscape. U svim preglednicima pojavila se od 1996.
godine. Njegova osnovna namjena je kreiranje dinaminih Web stranica. Omoguava nam da
kreiramo stranice koje e posjetitelju omoguiti odreeni stupanj interakcije. Slian je Visual
Basicu, te upuuje na jednostavnost koritenja. Sama sintaksa JaveScripta podsjea na sintaksu
Javu, te podrava mnoge Javine izraze i konstrukcije kontrole toka. Ima mali broj tokova
podataka, to mogu biti numeriki, boolean i string vrijednosti. Takoer podrava i funkcije, ali
bez posebnih zahtjeva za deklariranjem. Nain upotrebe JavaScripta i PHP je dosta slian.
[Broanac, 2002.: 57]
JavaScript se na webu koristi za:

provjeru unesenih podataka u obrascu - prije nego ih korisnik poalje na server. Ovime se
tedi procesorska snaga posluitelja, a korisnicima se ubrzava ekanje na odgovor.

detektiranje vrste preglednika koju koristi korisnik kako pojedini preglednici razliito
prikazuju iste HTML oznake, na ovaj nain je mogue korisniku prikazati dizajn koji je
specifino izraen za njegov preglednik.

itanje i spremanje podataka u cookies time je mogue spremiti postavke korisnika, te

prilikom idue posjete korisnika, postaviti iste postavke

omoguava jednostavno programiranje HTML dizajnerima zbog svojeg jednostavnog

jezika osobama koji nisu programeri omoguava umetanje jednostavnih funkcija koje
dodaju dinamiku u izgledu

dinamiko dodavanje i mijenjanje sadraja mogue je dodati ili promijeniti tekst ili dio
HTML koda na HTML stranicu

reagiranje na dogaaje (eng. events) izvravanje dijela Javascript koda, nakon

pojavljivanja nekog dogaanja, kao to je zavreno uitavanje stranice, pozicioniranje
mia nad nekim HTML elementom i slino.
[etsbi.edu.ba/stranice/download/resursi/dokumenti/PHP_prirucnik.pdf ]

Nedostatak JavaScripta nad PHP-o je nemogunost pisanja po posluiteljima. JavaScript

se izvrava u samom pregledniku, a PHP se izvrava na posluitelju. PHP moe koristiti veinu
resursa kojima posluitelj raspolae ( baza podataka ). [Broanac, 2002.: 57]
Danas postoji nekoliko tehnologija koje su promijenile prvobitni izgled na Internatu.
Korisnik vie nije zadovoljan, ako zaslon glasi "Dobro jutro" ili "Dobra veer". On bi elio popis
prolih dogaaja, stanje burze ili neto drugo.
Kako bi se zadovoljilo korisnika Interneta potrebno je:

brza veza izmeu klijenta i posluitelja

najnovije verzije operacijskog sustava (Windows, Linux)

najbolji preglednik (Internet Explorer, Opera ili koji drugi)

visoke performanse web-posluitelja

tehnologija za izradu dinamikih stranica [s-sers.mb.edus.si]

3.1.1. UKLJUIVANJE JavaScripta U WEB STRANICE

Kod JavaScripta upisuje se unutar HTML stranice. Oznaka za poetak JavaScripta je

HTML oznaka <script language="JavaScript" type="text/javascript">, dok oznaka za kraj
JavaScripta je </script>. Kao primjer najjednostavnijeg programa pisanog u jeziku JavaScripta je
ispisivanje nekog teksta, najjednostavnije je koristiti naredbu document.write(). Kada bi se
pregledao HTML kod u pregledniku, moe se primijetiti da ukljuuje izvorni kod napisan u
jeziku JavaScript. Dok se kod PHP-a u pregledniku moe vidjeti samo rezultat izvrenja, ali ne i
sam kod. [etsbi.edu.ba/stranice/download/resursi/dokumenti/PHP_prirucnik.pdf ]
JavaScript je mogue umetnuti u HTML neogranieni broj puta, a razlikuje se trenutak
izvrenja ovisno o mjestu stavljanja JavaScripta unutar stranice:

ako ja JavaScript postavljen unutar BODY dijela (JavaScripa se izvrava prilikom

uitavanja stranice).

ako je JavaScript postavljen unutar HEAD dijela (JavaScript se izvrava kada se pozove
funkcija unutar njega).

ako je JavaScript kod u dodatnoj dadoteci (JavaScript se izvrava jednako kao i da se sam
kod nalazi u HEAD dijelu).
[etsbi.edu.ba/stranice/download/resursi/dokumenti/PHP_prirucnik.pdf ]

3.1.2. RAZLIKA IZMEU JavaScript-a i Jave

JavaScript i Java razliiti su po konceptu i po dizajnu, iako zbog slinosti imena sa

programskim jezikom Java veina misli da su to jednaki jezici. Java je vrlo snaan i mnogo
sloeniji programski jezik. Nalik na C, C++, C# koji se izvrava na samom posluitelju.
[etsbi.edu.ba/stranice/download/resursi/dokumenti/PHP_prirucnik.pdf ]
Moe se koristiti na svim operacijskim sustavima i platformama, a ak i u elektrinim
ureajima. JavaScript je vrlo jednostavan, te se izvrava na klijentskom raunalu. Za razvoj
aplikacija pomou JavaScripta kao primjer moemo navesti Vista Sidebar Gadgets i Mozill
Firefox add-ons. JavaScript nee uvijek jednako funkcionirati u svim preglednicima, kao to je i
za CSS. Bilo bi od velike koristi da se poznaje rad nekog drugog skriptnog jezika, jer postoje
slinosti izmeu skriptnim jezicima. [croitportal.com]
Razlika izmeu JavaScripta i Jave se moe vidjeti i u tablici:
JavaScript
Java
Ne kompilira se, ve samo interpretira kod Kompilira se na serveru prije izvrenja kod
klijenta.
klijenta.
Objektno baziran. Koristi postojee objekte, Objektno orjentiran. Appleti sadre objekte
bez klasa ili nasljea.
Kod je integriran u HTML
Tip varijable se ne deklarira.
Dinamika povezanost. Objektne reference

sastavljene od klasa s nasljeem.

Applet je izdvojen iz HTML-a.
Tip varijable mora biti deklariran.
Statika povezanost. Objektne

provjeravaju se run-time.
Zatien. Ne moe zapisivati na hard disk

moraju postojati u vrijeme kompiliranja

Zatien. Ne moe zapisivati na hard disk.

Slika 1. Razlika izmeu JavaScripta i Jave [webmajstori.net]

reference

3.1.3. STRUKTURA JavaScripta

JavaScript piemo izmeu tragova <script> i </script>, ali moe biti i smjeten u
zaglavlju ili tijelu stranice. Sam skript je zapisan u obliku klasinog HTML komentara.
JavaScripta ne moramo nuno nuno pisati kao komentar, sve bi funkcioniralo i kada ga bismo
pisali bez da ga komentiramo. No do problema se dolazi ako JavaScript pokuava uitati neki
preglednik koji ne podrava JavaScript. Javlja se problem jer ga ne zna kako protumaiti, i
najee ga ispisuje kao obian tekst. Preporuuje se pisati ga kao komentar.
Tipina struktura HTML dokumenta koji sadri JavaScript;
<html>
<head>
<title>Naslov</title>
<script language="JavaScript">
<!
JavaScript kod
>
</head>
<body>
HTML dokument
</body>
</html>
Svi elementi stranice se tretiraju kao objekti koji su grupirani, te zajedno tvore cjelokupne
strukture. [Broanac, 2002.: 58]

3.1.4. VARIJABLE

Varijable koristimo kako bismo podatke privremeno spremili negdje u memoriju

raunala. Ime varijable moe iskljuivo sadravati velika i mala slova engleske abecede,
znamenke, znak ("_"). Ime varijable mora zapoinjati slovom. Razlikuje velika i mala slova,
Varijabla "Ime" i "ime su razliite". Mogu sadravati neke od sljedeih tipova podataka: brojeve,
stringove, objekte ili logike vrijednosti. Nije nuno specificirati tip varijable prilikom njihovog
deklariranja, doputeno je da jedna varijabla u jednom trenutku bude jednog tipa, a nakon toga
na drugom mjestu unutar skripta, nekog drugog tipa. Varijable se deklariraju onda kada nam
zatrebaju. Kada se varijable deklariraju, mogue je varijabli dodijeliti i inicijalnu vrijednost.
Deklaracija varijabli ima sljedei oblik: Var ime_varijable=vrijednost;.
[Broanac, 2002.: 67]
elimo li deklarirati globalnu vrijednost (varijabla koja e moi koristiti sve funkcije
jednog skripta) moramo je definirati ispred svih funkcija, a ispred imena varijable treba staviti
glbl.
Deklaracija globalne varijable ima sljedei oblik: var glblime_varijable=vrijednost;.
[Broanac, 2002.: 67]

10

3.1.5. KOMENTARI

Slue programeru da pojasni sebi ili drugima to odreeni dijelovi programa rade, te si
tako olakavaju eventualne izmjene. Komentari nam omoguavaju da stavljamo biljeke u na
program. Biljeke su vane, jer omoguavaju drugima da razumiju na program. Takoer e nam
pomoi da se prisjetimo, ako nismo due vrijeme bili u programu.
Razlikujemo dvije vrste komentara:

Jednolinijski komentari oznaavaju se sa dvije kose crte // (nalaze se na poetku

komentara)

Vielinijski komentari koristi se za poetak kosa crta i zvijezda (/*), a za kraj zvijezda i
kosa crta (*/) [osnove-programiranja.com]

3.1.6. TIPOVI PODATAKA

JavaScript podrava gotove sve vrste podataka, a to su:

BROJEVNI
INTEGER pozitivni i negativni cijeli brojevi, koji ukljuuju i nulu. Izraeni mogu biti
kao decimalni, heksadecimalni i oktalni.
FLOATING POINT navode se sa decimalnom tokom ili sa slovom "e" (oznaava da
se radi o eksponentu broja deset)

LOGIKI
BOOLEAN True/False, bez koritenja kao 1 ili 0. Kao False se uzima 0, dok za True se
uzima broj vei od nule

NIZOVI
STRING ograeni jednostrukim ili dvostrukim navodnicima (npr. "Dobar dan" )

NULL bez vrijednosti

UNDEFINED vrijednost varijable je nedefinirana, nakon to je kreirana

[vitez-studios.com]

11

3.1.7. OPERATORI
Potrebno je esto obavljati odreene operacije nad varijablama. To se najee radi pomou
jednog od sljedeih operatora:

ARITMETIKI OPERATORI
Operacij
a
X+Y
X-Y
X*Y
X/Y
X%Y

Slika 2. Aritmetiki
[webmajstori.net]

Objanjenje
- zbrajanje
- oduzimanje
- mnoenje
- dijeljenje
- ostatak dijeljenja X sa Y
(modul)

X++
++X
X---X

postfiksno poveanje za 1
prefiksno poveanje za 1
postfiksno umanjenje za 1
prefiksno umanjenje za 1

RELACIJSKI OPERATORI
Operacija
X>Y
X<Y
X >= Y
X <= Y
X == Y
X != Y

Objanjenje
-

X
X
X
X
X
X

vee od Y
manje od Y
vee ili jednako Y
manje ili jednako Y
jednako Y
nije jednako Y

Slika 3. Relacijski operatori[webmajstori.net]

OPERATORI UVJETA

Operacija
X && Y
X||Y
!X

Objanjenje
- i X i Y imaju istinitu vrijednost (logiko "I")
- ili X ili Y imaju istinitu vrijednost (logiko "ILI")
- X ima neistinitu vrijednost (logiko "NE")

Slika 4. Operatori uvjeta [webmajstori.net]

12

operatori

OPERATORI PRIDRUIVANJA
Operacija
X=Y
X += Y
X -= Y
X *= Y
X /= Y
X %= Y

Objanjenje
- varijabli X pridruuje se vrijednost Y
X=X+Y
X=X-Y
X=X*Y
X=X/Y
X = X % Y (mod dijeljenja)

Slika 5. Operatori pridruivanja [webmajstori.net]

13

3.1.8. KONTROLE STRUKTURE

JavaScript podrava kontrolu toka i razliite vrste iskaza. U nastavku emo navesti to
spada u kontolu toka i razliite vrste iskaza.
Kontrola toka:

IF...ELSE struktura

Kada elimo izvriti neke operacije pod uvjetom da su zadovoljeni odreeni uvijeti, to nam
omoguava IF...ELSE struktura. [titan.fsb.hr]

FOR petlja

Petlju for koristimo da bismo odreeni niz naredbi izvrili tono odreeni broj puta.
[Broanac, 2002.: 76]

FOR IN petlja

Koristimo ju za rad s elementima niza. Tono jedanput se izvrava za svaki element niza kod koji
se nalai u vitiastim zagradama. [Broanac, 2002.: 76]

WHILE petlja

Petlju while koristimo kada naredbu ili niz naredbi trebamo izvriti dok je logiki uvjet istinit.
[Broanac, 2002.: 76]

DO...WHILE petlja

Namijenjena je sluajevima kada je potrebno da se uvijet ponavljanja testira na kraju umijesto na

poetku petlje. [laris.fesb.hr]

BREAK iskaz

Break iskaz djeluje tako da za zadanu vrijednost prekida petlju, te nastavlja s izvravanjem
JavaScript koda koji slijedi nakon petlje. [webmajstori.net]

CONTINUE iskaz

Continue iskaz djeluje tako da za zadanu vrijednost prekida petlju, te nastavlja s izvravanjem
petlje za vee vrijednosti. [webmajstori.net]

14

3.2. PHP (Hypertext Preprocessor)

PHP je napredni, opeprihvaeni skriptni jezik velikih mogunosti koji e uz JavuScript
stranice uiniti monijima. Izvodi se na Web posluitelju (serveru). Slino kao i JavaScript,
PHP moe biti dio HTML koda ili zaseban dokument. U oba sluaja ekstenzija dokumenta je
.PHP. Dakle, ukoliko je PHP sastavni dio nekog HTML dokumenta, taj dokument nee imati
ekstenziju .HTML, nego .PHP. [Broanac, 2002.: 86] Cilj PHP-a je omoguiti mrenim
programerima brzo pisanje dinamiki generiranih mrenih stranica. Koritenjem PHP-a mogu se
izraditi skripte koje e dinamiki generirati sadraje naih stranica, omoguiti slanje e-mailova
korisnicima koji su zato prijavili web formama i slino. [V.Paunovi i S.Tomi, 2006.:14]
Prednost PHP-a je neosjetljivost na velika i mala slova, to izmeu ostaloga znai da
imena naredbi moemo pisati i velikim i malim slovima, lak je za nauiti, ima mogunost
koritenja na veini operativnih sustava (Microsoft Windows, Unix, Linux) uz odgovarajui
Web posluitelj, podran je skoro na svim koritenim mrenim serverima (Apache, IIS, itd.).
Nedostatak PHP-a je usredotoenost na mreno okruenje (dizajniran za mreno programiranje).
PHP je najbri server-side skriptni jezik. Prvobitno je dizajniran iskljuivo za web
programiranje, te radi iskljuivo u takvoj okolini. Za pokretanje aplikacije, potrebno je imati
instaliran web server na svom raunalu. [php.com.hr/77]
Ispred imena svake varijable treba stajati znak $. Imena varijabli osjetljiva su na velika i
mala slova pa stoga treba voditi rauna da li emo pisati sa velikim ili malim slovima. Npr. $a i
$A nisu iste varijable. [V.Paunovi i S.Tomi, 2006.:14]

15

3.2.1. POVIJEST PHP-a

Dosad su nastale est verzije PHP-a: PHP/FI, PHP/FI 2.0, PHP 3, PHP 4, PHP 5 i
posljednja verzija PHP 6.
PHP/FI nastao je 1995. godine. Napravio ga je Rasmus Lerdorf, kombinirajui Perl
skripte na svojim osobnim web stranicama. S vremenom je na to dodavao neke funkcije iz
programskog jezika C za komunikaciju s bazama podataka i publiciranje dinamikih web
stranica. Rasmus je javno objavio kd svog PHP/FI da bi ga svi mogli koristiti, ali i ako ele
sudjelovati u buduem razvoju i poboljanju. PHP/FI je od poetka imao neke od osnovnih
funkcionalnosti PHP-a kojeg poznajemo dan danas. Koristio je varijable na nain Perla,
automatsko interperetiranje variabli primljenih iz HTTP formi i omoguavao ukljuivanje
HTML sintakse. Sintaksa mu je bila jako slina Perl-u, uz neto ogranienja i pojednostavljenja,
ali i sa dosta nekonzistetnosti.
[aubx.com/faks/ergonomija/php-povijest.html]
PHP/FI 2.0 nastao je 1997. napisan u C-u. Koristila ga je grupa od nekoliko tisua ljudi
irom svijeta na oko 50.000 sajtova. Slubeno je izdan u studenom 1997. godine, nakon to je
dugo bio u beta izdanju.
PHP 3 su stvorili Andi Gutmans i Zeev Suraski 1997. godine prepisujui kompletni
PHP/FI 2.0 jer ih nije zadovoljavao u razvoju njihovih e-commerce web aplikacija. Andi,
Rasmus i Zeev odluili su suraivati u zajednikom razvoju PHP 3.0 te je tako nastao novi
programski jezik nazvan PHP. Mogunost dodavanja novih funkcionalnosti (proirenja) bila je
jedna od najveih kvaliteta PHP 3.0, a sam klju uspjeha bila je mogunost modularnih
proirenja, objektno orijentirana sintaksa i primjenjivost za web programiranje. Stabilna verzija
PHP 3.0 je slubeno izdana u lipnju 1998. godine, nakon otprilike 9 mjeseci testiranja.
PHP 4 slubeno je izdan u svibnju 2000. godine. Osim poboljanja jezgra i novih
ekstenzija, znaajne novosti su bile podrka za jo vie web posluitelja, HTTP sesije i sigurniji
nain rukovanja korisnikim podacima. Danas PHP koriste stotine tisua programera na skoro 10
milijuna

web

posluitelja,

odnosno

nalazi

se

na

preko

20%

Internet

domena.

[aubx.com/faks/ergonomija/php-povijest.html]
PHP 5 Dolazi sa jo vie modula za podrku raznim novim tehnologijama (npr. XML),
omoguava potpuno objektno orijentirano programiranje (prema uzoru na Javu), a ima i
integriranu

podrku

za

SQLite

pojednostavljenu

[aubx.com/faks/ergonomija/php-povijest.html]

16

verziju

baze

podataka.

3.2.2. STRUKTURA PHP-a

Jedna od velikih pogodnosti PHP je mogunost koritenja na veini operativnih sustava
(Microsoft Windows, Unix, Linux) uz odgovarajui Web posluitelj. [Broanac, 2002.: 86]
Dvije stvari koje su najvanije su da se sav PHP kod nalazi izmeu <? i ?> kvaica. Mali dodatak
ovom pravilu bilo bi koritenje <?php ?> kvaica radi razlikovanja izmeu PHP i XML koda.
Druga stvar je da varijable prije svog imena imaju znak $ ukoliko se on izostavi, aplikacija e
javiti greku ili e prijei preko nje i umjesto sadraja varijable ispisati samo njeno ime.
[php.com.hr/79]

3.2.3. VARIJABLE
Putem znaka $ PHP govori prevoditelju da se radi o varijabli, a ne o tekstu. Imena
varijabli trebaju biti case-sensitive, odnosno program njima razlikuje velika i mala slova. Primjer
za case-sensitive: $mojeime ? $MojeIme . U imenima varijabli ne smiju se koristiti razmaci niti
bilo kakvi znakovi osim [ i ] te znaka '_'. Osim toga ime varijable ne smije poeti s brojem, ali ga
moe sadravati na bilo kojoj drugoj poziciji u imenu. Kod imenovanja varijabli na prvom
mjestu imena se nalazi opis tipa varijable od tri znaka. Nakon njega odvojeno sa '_' slijedi ime
varijable koje bi trebalo poblie opisati ime sadraj same varijable. Ime se obino sastoji od
jedne ili dvije rijei koje poblie opisuju sadraj varijable. Rijei moete odvajati sa znakom '_'
ili svako poetno slovo rijei moete napisati velikim slovom. [php.com.hr/79]

17

3.2.4. KOMENTARI
PHP podrava tri oznake komentara: prve dvije su linijski komentari, a to su oznake // i
#. Iako je oznaka # dozvoljena kao komentar ona se rijetko koristi u PHP programima. Sve
nakon tih oznaka se automatski smatra komentarom i kao takvo se preskae u izvoenju
programa. Blokovskim komentarima se moe komentirati nekoliko linija koda, a njihova
oznaka je /* za poetak komentara i */ za zavretak komentara. [php.com.hr/89]

Slika 6. Primjer komentara [php.com.hr/89]

3.2.5. TIPOVI PODATAKA

Osnovni tipovi podataka koje podrava PHP su: logiki, cjelobrojni 1, 124, -15, realni,
rijei - "a", "Danas je lijep dan", niz, objekt - sloeni tip podatka koji predstavlja objekt iz
stvarnog svijeta (moe sadravati podatke jednostavnog tipa, ali i funkcije), resource - vrijednost
koju vraa neka funkcija, NULL - tip koji poprima varijabla kojoj nije pridruena vrijednost.
[Broanac, 2002.: 88] Tip varijable nije potrebno definirati prije njenog koritenja odnosno u
PHP-u ne postoje fiksni tipovi podataka varijabli. Tip podataka neke varijable jednog te istog
sadraja se moe mijenjati.

18

3.2.6. OPERATORI
etiri su vrste operatora: aritmetiki, logiki, operatori usporeivanja i operatori
uveavanja i smanjivanja. [php.com.hr/86]

Slika 7. Aritmetiki operatori [php.com.hr/86]

Slika 8. Logiki operatori [php.com.hr/86]

19

Slika 9. Operatori usporeivanja [php.com.hr/86]

Slika 10. Operatori uveavanja i smanjivanja [php.com.hr/86]

20

3.2.7. KONTROLE STRUKTURE

Kontrolne strukture su zaduene za logiku aplikacija. Pomou njih odreujemo tok
skripti, odluujemo i raunamo. [php.com.hr/87]

If.. else

Najee je koritena kontrolna struktura. Dajemo joj logiki izraz koji se provjerava i ovisno o
njegovom ishodu koji moe biti true ili false izvrava se blok naredbi. Blok naredbi oznaavaju
vitiaste zagrade {} koje se mogu izostaviti ukoliko grana ima samo jednu naredbu.
[php.com.hr/87]

Elseif

Izvrava se ako je uvjet u if-u rezultirao false te ispituje logiki izraz. [php.com.hr/87]

Switch

Uzima za argument nekakav izraz i provjerava da li je on jednak jednom od zadanih sluaja.

Ukoliko nije jednak niti jednom od njih, izvrava default akciju ili ne izvrava nita. Switch je
idealan alat za izradu vienamjenskih stranica. [php.com.hr/87]

While petlja

Izvrava svoj blok naredbi dokle god je izraz u uvjetu istinit. Uvjet se ispituje prije izvoenja
bloka naredbi. Zbog toga je mogue da se blok ne izvri niti jednom ukoliko je uvjet na poetku
false. [php.com.hr/87]

Do while

Uvjet se ispituje tek nakon izvravanja bloka naredbi. Tako je uvijek zagarantirano barem jedno
izvravanje bloka naredbi iako je uvjet odmah na poetku false. [php.com.hr/87]

For petlja

Koristi broja petlje koji se prije svakog izvravanja bloka naredbi petlje uvea ili smanji. Koristi
se kad se zna toan broj potrebnog ponavljanja bloka petlje. Broja petlje moe biti bilo koja ve
postojea varijabla ili se moe stvoriti novu varijablu za potrebe petlje. [php.com.hr/87]

Foreach petlja

Koristi se za rad s nizovima. Ona prolazi kroz svaki element danog niza i obavlja blok naredbi.
Moe spremiti klju i vrijednost svakog elementa niza u posebne varijable. U tim se varijablama
za svako ponavljanje petlje nalaze klju i vrijednost elementa niza na kojem se trenutno nalazi
nutarnji pokaziva. Nutarnji pokaziva se prije ulaska u petlju nalazi na 0 i svakim novim

21

krugom u petlji poveava se za 1. Novim zvanjem foreach petlje nutarnji pokaziva se resetira.
Petlja se vrti sve dok ne ostane bez elemenata niza. [php.com.hr/87]

3.3. PYTHON
Python je programsko skriptni jezik koji je stvorio Guido van Rossum 1991. godine.
Python kod se moe izvravati na vie naina: interaktivni, gdje se kod izvrava u trenutku kada
ga piemo, skriptni, gdje se kod sprema unutar tekstualne datoteke koja se izvrava u trenutku
pokretanje skripte (datoteke) i umetnuti, gdje je mogue Python kod izvravati unutar programa
pisanog u drugim programskim jezicima (npr. C-u). Python se moe uzeti za koritenje ako je
potreban pouzdan skriptni jezik ope namjene koji dolazi s bogatom standardnom bibliotekom,
ako je potreban jezik koji se koristi za veliki opseg programskih zadataka te ako se korisniku
svia sintaksa i filozofija. Python igra vanu ulogu kod nekolicine mjesta, npr. kod Google-ovog
mehanizma za pretraivanje, Youtube-a, NASA-e i burze u New York-u.
[hrcak.srce.hr/file/77785]
Vrlo mala jezgrena funkcionalnost prednost je Phyton-a, kao i lakoa za obradu teksta,
brojeva, slika, znanstvenih podataka, ili bilo ega to netko moe pospremiti na raunalo, vrlo je
dobar za pisanje prototipova, izvrsno izvedena objektna orijentiranost (viestruko nasljeivanje,
preoptereenje operatora), doseg temeljen na uvlaenju redova potie uredno programiranje
Veliki nedostatak Python-a je da odstupa od standardnijih jezika (uvlaenje redova i novi redovi
umjesto zagrada i toke-zareza). Za razliku od Perla, vrlo je jednostavne i jasne sintakse.
Prikladan je za ne-profesionalne programere. Njegovo iroko podruje primjene je od
jednostavnih skripti do oblikovanja vrlo sloenih programskih sustava. [hrcak.srce.hr/file/77785]

22

23

3.4. PERL
Perl je skriptni jezik sa osobito razvijenom podrkom za manipulaciju tekstom koji je
razvio Larry Wall te ga nazvao Practical Extraction and Reporting Language. Tada je bio
razvijen kao alat za pomo sistemskog inenjerima, ali danas je Perl pravi skriptni jezik.
Njegovom irenju pogodovao je i Internet, te je zbog svojih mogunosti u obradi teksta pogodan
za obradu HTTP zahtjeva. irenjem Perl koda bavi se mrea CPAN - Comprehensive PERL
Archive Network. Programi koji su pisani u Perl-u nazivaju se Perl skriptama, a Perl program se
koristi za program Perl koji slui za izvrenje Perl skripti. Perl podrava koritenje modula,
gotovih, koji smanjuju vrijeme potrebno za razvoj aplikacije. Kombiniranje Jave i Perl koda
pokuava omoguiti JAPH projekt. Perl je sporiji o PHP-a i Pythona, no ukoliko se koristi s
Apache-om, mod-perl jako ubrzava stvari. PHP i Perl se izvode u posluitelju te time esto rade
jedno uz drugo, no PHP ima prednost od Perl-a na veini mrenih stranica jer je PHP pred
procesor obino dio mrenih servera. [sistemac.carnet.hr/node/474]
Najvanija prednosti Perl-a je jednostavnost koritenja uz to i mogunosti, fleksibilnost i
prilagodljivost te velika baza korisnika i velik broj razvijenih modula koji omoguavaju
provoenje kompliciranih zadataka u nekoliko redova tj. ugraena jaka podrka za obradu teksta.
Nedostaci koji se veu uz Perl su postojanje vie od jednog naina da korisnik zezne, to je
teak za itati a vrlo lak za pisati te promjene u kompatibilnosti. [sistemac.carnet.hr/node/474]

24

4. PRIMJER
U ovom primjeru prikazan je HTML zapis Web stranice, koju moemo stvoriti u bilo
kojem tekst editoru (WordPad, Notepad, Notepad++...). Potrebno je na poetku u Notepad-u
upisati <!DOCTYPE html PUBLIC "-//W3C//DTD HTML 4.01//EN"> kakao bi se identificirao
HTML sadraj. Unutar strukture <html> </html> nalaze se strukture <head></head> i
<body></body>. head slui za imenovanje title ili naziva web stranice koji se nalazi na vrhu
otvorene stranice kao TAB i on se upisuje unutar: <title> Seminarski rad </title>. Unutar head
strukture, za promjenu boje pozadine web stranice, oznaavanje prostora odreenog za pisanje,
promjene veliine fonta, promjene boje fonta, slaganje margina za napisani tekst ili umetnutu
sliku, te razmake izmeu napisanih naslova, koristi se CSS programski jezik. Oznaka za
umetanje CSS koda u HTML je <style type=text/css> <style>. Promjena pozadine HTML
stranice iz bijele, koja je oznaena kao default, u crnu izgleda ovako:
<style type=text/css>body {background:#000;}</style>.
Oznaka body slui za pisanje koda koji e se vidjeti na web stranici. HTML jezikom
piu se naslovi, podnaslovi i paragrafi koji se otvaraju i zatvaraju ovim oznakama: <h1></h1>,
<h2></h2>, <p></p>. Svaki naslov i podnaslov ima svoju dodjeljenu veliinu fonta, koju se po
potrebi moe mijenjati sa CSS kodom, tako da se kod upie u dio head, npr. paragrafu
<p>

<b>Varadin,

studeni

2011.</b>

</p>

elimo

promijeniti

veliinu

fonta:

<html><head><style type=text/css> p{font-size:20px;} </style></head></html>. Poetna

stranica koja slui kao pokazni primjer, u kojem je koriten samo HTML i CSS, prikazana je u
web pregledniku Mozilla Firefox (Slika 11.) i NotePad++ (Slika 12.) (u nastavku za prikaz
JavaScript struktura, operatora, naredba i funkcija koristit e se NotePad++, zbog boljeg
pregleda i vizualizacije).

25

Slika 11. Primjer u Mozilla Firefox-u

Slika 12. Primjer u Notepad++

26

U nastavku biti e pokazan JavaScript kao dinamiki skriptni jezik, neke osnovne
naredbe, umetanje slike iz nekog foldera na raunalu i iz neke web stranice, ispis teksta s
naredbom document.write() funkcije i poziv funkcija sa i bez identifikatora, dogaaji na klik
mia i prolazom mia preko odreenog dijela teksta, varijable i operatori, petlje (if, else if), te
button funkciju.
Najjednostavnija naredba u JavaScrip-ti je ispis nekog eljenog teksta. Npr. ako elimo
da nam naslov na web stranici bude: SKRIPTNI JEZICI, napraviti emo ovako (pozicionirani
smo u dijelu HTML-a koji se zove body ili <body> </body>):
<script type=text/javascript> document.write(<h1> SKRIPNI JEZICI</h1>) </script>.
elimo li umetnuti sliku u bilo koji dio, to emo uraditi na nain da unutar naredbe pod
navodnicima unesemo putanju ili put do eljene slike, ili ako elimo sliku sa neke web adrese,
tada kliknemo na sliku i kopiramo URL, te zalijepimo u naredbu. Kod umetanja slike postoji
mogunost da je slika prevelika i tada je elimo smanjiti, to radimo pomou width=...px i
heigh=...px:
<h2><imgsrc=http://www.laptoppicker.com/archives/sony-vaio-n-laptop.jpg
width=200px height=300px /></h2>
Tekstu unutar prostora za paragraf (p), moe se dodati akcija (event), koja e klikom mia ili
prolazom mia preko slike, izbaciti neku poruku, promijeniti postojei tekst u eljeni ili e se na
to mjesto ispisati dananji datum. Ispis dananjeg datuma emo napravit sa funkcijom f1(), te
naredbom za izradu funkcije: function, zatim emo tu funkciju pozvati sa identifikatorom
datum i pridodati akcijsku nardbu onclick, a ispis datuma e biti mogue pozvati sa Date().
Klikom mia na Varadin, studeni 2011. pokazati e se dananji datum.
<body> <p onclick="f1()" id="datum"> <b>Varadin, studeni 2011.<b> </p>
<script type=text/javascript>
function f1() { document.getElementById(datum).innerHTML= Date();}
</script>
</body>
Petlje IF i ELSE IF koristit emo za mali programi koji e izbaciti, ovisno o koliko je trenutno
sati, pozdrav Dobro jutro ako e biti manje od 10 sati ujutro i vie od 5 sata ujutro, pozdrav
Dobar dan ako biti vrijeme od 10 do 18 sati i Dobra veer kada je od 18 4 sata. Uz
spomenute petlje, koriste se dvije varijable: datum i vrijeme. Varijablama se pridodaju vrijednosti

27

na ovaj nain: var x=5; ili var y=x; te operatori: < (manje), > (vee), <= (manje ili jednako), >=
(vee ili jednako), && (and ili i) i funkcije za poziv datuma (Date()) i vremena (Hours()).
<body><p> <script type="text/javascript">
var datum= new Date();
var vrijeme= datum.getHours();
if (vrijeme<10 && vrijeme>=5){
document.write("Dobro jutro")}
else if (vrijeme>=10 && vrijeme<=18){
document.write("Dobar dan")}
else {document.write("Dobra vecer")}
</script>
</p>
</body>
Button akcija koristi se na klik miem na prostor gdje se on pokazuje, te se izbacuje eljeni
tekst, u naem sluaju biti e to naa imena, a button e izgledati ovako:

. Poziv

funkcije ili sadraja funkcije ne emo pozicati pomou identifikatora. JavaScript kod:
<body> <h3> <input type="button" value="Izradili:" onclick="f2()"/> </h3>
<script type=text/javascript>
function f2(){
document.write(<br/> Ivana matijai <br/> Sara Miser <br/> Ivan Majurec);}
</script>
</body>
Ovim primjerom se htjela predoiti razlika izmeu statikog i dinamikog web
programiranja. Pod statike spadaju HTML i CSS, a dinamiki su skriptni jezici kao to su
JavaScript, PHP, Python i dr. Statiki elementi ne komuniciraju sa korisnikom kao to dinamiki
elementi, stoga JavaScript i drugi skriptni jezici oivljavaju web stranicu i interakciju sa
korisnikom.

28

Slika 13. Primjer u Mozilla Firefox-u

Slika 14. Primjer u Notepad++

29

30

5. ZAKLJUAK
Skriptni jezici su namijenjeni za razliite zadatke - izradu aplikacija gotovih komponenti,
upravljanje aplikacijama koje imaju programibilno suelje, pisanje programa kojih je brzina
razvoja vanija od uinkovitosti u izvravanju.
PHP, Python, Perl, JavaScript ubrajaju se u popularne, najznaajnije skriptne jezike.
Svaki od njih je po neemu znaajniji te stoga pojedinano svaki od njih ima i prednosti i
nedostatke po kojima ih je mogue raspoznati i putem njih se moe korisnik odluiti za
instaliranje i koritenje. Na kraju samog rada putem primjera je upotpunjen ovaj seminarski rad
skriptni jezici. Primjer prolazi kroz svu teoriju rada te daje pregled kako uope izgleda jedan
skriptni jezik.

31

6. LITERATURA
1. Broanac P. : Osnove HTML-a, JavaScripta i PHP-a; Zagreb, 2002.
2. Paunovi V. i Tomi S. : PHP Prirunik uz seminar , 2006.
3. wmd.hr dostupno 25. listopada 2011. godine na:
http://wmd.hr/rjecnik-internet/pojam/skriptni%20jezik
4. infoz.ffzg.hr dostupno 25. listopada 2011. godine na:
http://infoz.ffzg.hr/INFuture/2007/pdf/602%20Mateljan%20&%20Pozgaj%20&%20Peter,
%20Znacaj%20skriptnih%20jezika%20za%20administraciju%20OS.pdf
5. s-sers.mb.edus.si dostupno 26.listopada 2011. godine na:
http://www.s-sers.mb.edus.si/gradiva/w3/javascript/index.html
6. croitportal.com dostupno 26. listopada 2011. godine na:
http://www.croitportal.com/web-razvoj/tutorijali/javascript-tutorijali/192-uvod-u-javascript
7. webmajstori.net dostupno 27. listopada 2011. godine na:
http://www.webmajstori.net/clanci/programiranje/uvod-u-javascript-1-dio-osnove-definicije-isintaksa-uvod/309/
8. etsbi.edu.ba dostupno 27. listopada 2011. godine na:
http://www.etsbi.edu.ba/stranice/download/resursi/dokumenti/PHP_prirucnik.pdf
9. aubx.com dostupno 27. listopada 2011. godine na:
http://www.aubx.com/faks/ergonomija/php-povijest.html
10. php.com dostupno 28. listopada 2011. godine na: http://php.com.hr/
11. hrcak.srce.hr dostupno 28. listopada 2011. godine na: http://hrcak.srce.hr/file/77785
12. sistemac.carnet.hr dostupno 28. listopada 2011. godine na: http://sistemac.carnet.hr/node/474
13. osnove-programiranja.com dostupno 28. istopada 2011. godine na:
http://www.osnove-programiranja.com/prirucnici/osnove_javascript.html
14.vitez-studios.com dostupno 28. listopada 2011. godine na http://www.vitez-studios.com/webdevelopment/hrvatski-tutorijali/javascript-tipovi-podataka.html
15. titan.fsb.hr dostupno 28. listopada 2011. godine na
http://titan.fsb.hr/~mvrdolja/matlab/node21.html
16. webmajstor.net dostupno 28. listopada 2011. godine na
http://www.webmajstori.net/clanci/programiranje/uvod-u-javascript-1-dio-osnove-definicije-isintaksa-kontrola-toka-i-iskazi/311/
17. http://www.w3schools.com/js

32

7. POPIS ILUSTRACIJA
Slika 1. Razlika izmeu JavaScripta i Jave [webmajstori.net]
Slika 2. Aritmetiki operatori [webmajstori.net]

Slika 3. Relacijski operatori[webmajstori.net]

Slika 4. Operatori uvjeta [webmajstori.net] 9

Slika 5. Operatori pridruivanja [webmajstori.net] 9
Slika 6. Primjer komentara [php.com.hr/89] 14
Slika 7. Aritmetiki operatori [php.com.hr/86]

14

Slika 8. Logiki operatori [php.com.hr/86] 15

Slika 9. Operatori usporeivanja [php.com.hr/86] 15
Slika 10. Operatori uveavanja i smanjivanja [php.com.hr/86]
Slika 11. Primjer u Mozilla Firefox-u 25
Slika 12. Primjer u Notepad++ 25
Slika 13. Primjer u Mozilla Firefox-u 28
Slika 14. Primjer u Notepad++ 28

33

15