Friedrich Nietzsche o odgoju i

obrazovanju

Nietzsche u
gimnaziji Pforta
(blizu
Naumburga)

Lijevo: Nietzsche u
dvadeset oj godini
(1864)
Nakon
mature
upisuje
klasinu
filologiju i teologiju,
koju naputa idue
godine.
1869. imenovan za
izvanrednog
profesora
klasine
filologije u Baselu,
bez
prethodne
promocije
i
habilitacije.
1870.
stjee
doktorsku

1870. dragovoljac u
prusko-francuskom
ratu (bolniar)

Prijateljstvo s
opernim
skladateljem
Richardom
Wagnerom na
vrhuncu je kada
mu Nietzsche
posveuje svoju
knjigu Roenje
tragedije (1872)

1878.
prekid
prijateljstva
s
Wagnerom
1879.
umirovljen
zbog
bolesti

Lou Salom, Paul

Re i Friedrich
Nietzsche, 1882.

Lou Salom,
Nietzscheova
nesuena
ljubav (lijevo)
Nietzscheova
sestra:
Elizabeth
Frster-

1889.-1900.
Posljednje razdoblje
ivota
Nietzsche
provodi bolestan, u
katatoninom stanju

Elizabeth Frster-Nietzsche i Adolf Hitler

(iskrivljavanje Nietzscheove filozofije u ideoloke
svrhe Treeg Reicha)

Nietzsche kasnije faze

Tako je govorio Zaratustra (1883-5)
Volja za moi (1886)

 Nietzscheova eksplicitna filozofija odgoja

nastaje rano (1871-1874), u vrijeme profesure u
Baselu, kada se zbog prirode svojeg posla
suoava s ogranienjima i kontrolom sveuilinog
rada, kao i s rastuom ulogom drave u
definiranju kulturno-obrazovnih prioriteta
Svoju kritiku filozofiju odgoja Nietzsche poinje
izlagati 1872., u pet baselskih predavanja
posveenih zajednikoj temi
O budunosti naih obrazovnih ustanova.
Filozofiju odgoja produbljuje u
Nesuvremenom
razmatranju,
u
Schopenhauer kao odgajatelj (1874).
Nesuvremeno razmatranje, naslovljeno O
teti historije za ivot (1874) proeto je

treem
eseju
I drugo
koristi i
bliskim

 Rano tovanje Schopenhauera oznaava

Nietzscheov poziv na snaenje kulture putem
promicanja individualne izvrsnosti
(kult genija)
Preduvjet revitalizacije kulture je kritika
pomodne
masovne
kulture
i
njene
komercijalne
logike
koja
zahvaa
i
obrazovanje. Takoer, i kritika nastojanja da
znanost preuzme kontrolu nad filozofijom i
instrumentalizira kulturu u cjelini.
Kritizirajui ideju znanstvenog progresa i
beivotne akademske oblike znanja koji su sami
sebi
svrha,
Nietzsche
afirmira
Schopenhauerovu filozofiju ivota, slavei
umjetnost i glazbu kao uvjet radosne i
stvaralake egzistencije

 U vremenu kada akademsku filozofiju obiljeava

konformizam
i
pedanterija,
Schopenhauer
predstavlja
potenje
i
originalnost.
Oduevljenje koje takav odgajatelj izaziva
Nietzsche opisuje kao
astan, otar, dobroduan razgovor sa sluateljem
koji slua s ljubavlju Snaan osjeaj govornikova
zadovoljstva obuzima nas s prvim tonom njegova
glasa, ini nam se kao da ulazimo u umu s visokim
drveem, duboko diemo i odjednom se opet dobro
osjeamo. Tu je svagda isti okrepljujui zrak, tako
osjeamo. Tu je neka nedostina prostodunost i
prirodnost kakvu imaju ljudi koji su kod kue u
sebi samima te su gospodari u jednoj veoma
bogatoj kui, nasuprot piscima koji se najvie dive
sebi samima ako su jednom bili duhoviti i ije
izlaganje zahvaljujui tomu dobija neto uzrujano i

 Izraz koji Nietzsche koristi za Schopenhauera

Erzieher (odgajatelj), a ne Lehrer (nastavnik)
nosi u sebi ideju izazova, provokacije,
poticanja, inspiracije i drugih naina na koje
primjer moe djelovati
Nietzsche istie dvije maksime uspjenog
odgajatelja: s jedne strane, on treba prepoznati
i razviti osobite uenikove snage, a na
drugoj izvui i njegovati razliite aspekte na
skladan nain:
Onaj filozof-odgajatelj o kojem sam matao,
vjerojatno, ne bi otkrio samo centralnu silu, nego
bi takoer umio sprijeiti njeno ruilako
djelovanje na druge sile; zadatak odgajanja bio
bi da preobrazi itavog ovjeka u ivi i pokretni

 Schopenhauer je i metafora Nietzscheova

samoodgoja, te je utoliko njegov opis
Schopenhauera utemeljen na autopercepciji, to i
sam Nietzsche naknadno priznaje:
"Sada kada iz nekakve daljine gledam unatrag na
ona stanja o kojima svjedoe ti spisi, ne bih htio
zanijekati da oni u osnovi govore samo o meni... u
Schopenhaueru kao odgajatelju' zapisana je
moja najunutarnjija povijest, moje bivanje. Prije
svega, moj zavjet! ... to ja danas jesam, gdje ja
danas jesam oh, kako jo daleko bijah tada odavde!
No, vidio sam kopno, ni trena se nisam varao o
putu, moru, pogibelji i uspjehu! ... [p]riznajem da tu
do rijei zapravo ne dolazi 'Schopenhauer kao
odgajatelj' nego njegova suprotnost, 'Nietzsche
kao odgajatelj.

Loa je nagrada za uitelja ako svatko ostaje

uvijek tek uenikom njegovim. A i zato ne bi trgali
lie s moga vijenca? Vi me tujete; ali to e biti ako se
tovanje vae jednog dana prevrne i padne? Trebate se
uvati, da vas ne udari i ne ubije podignuti kip.
(Tako je
govorio Zaratustra)
Iako je Nietzsche jednom kasnije opisao sebe kao
Schopenhauerovu suprotnost, ovaj je na njega izvrio
trajni utjecaj naroito svojim slobodnim filozofskim
stilom kojim se suprotstavljao ogranienjima tradicije,
drutva i vremena
Obzirom na usamljenost i duboku depresiju koju
izaziva suvremena egzistencija liena vrijednosti,
Schopenhauer je Nietzscheu pokazao i lijek u
mogunosti
stvaralake
preobrazbe
duha.
Vedrina koja proizlazi iz hrabrosti i snage, visoko

O tri preobraaja
to je teko? tako pita duh voljan nositi, i to pitajui pada
na koljena, kao deva, i eli da ga dobro natovare... kao to
natovarena deva hita u pustinju, tako hita on u svoju
pustinju.
A u najusamljenijoj pustinji dogaa se drugi preobraaj: tu
lavom postaje duh, slobodu eli dograbiti kao plijen, i
biti gospodarem u svojoj roenoj pustinji eli se boriti za
pobjedu s velikim zmajem Brao moja, emu je potreban
lav u duhu? Zato nije dovoljna teretna ivotinja, koja se
odrie svega a puna je strahopotovanja? Stvarati nove
vrijednosti to ne moe jo ni lav: ali stvoriti sebi
slobodu za novo stvaranje to moe snaga lavova.
Da bi stvorio sebi slobodu i jedno sveto Ne i pred dunou:
za to je, brao moja, potreban lav. Prisvajati sebi pravo
na nove vrijednosti to je najstranije prisvajanje za duh
voljan nositi i duh bogobojaljivi
Ali recite mi, brao moja, to je to jo to moe dijete a to
ni lav nije mogao? Zato mora grabei lav pretvoriti se
jo i u dijete? Nevinost je dijete i zaborav, jedno
poinjanje snova, jedna igra, jedan toak koji se iz

Na Nietzscheov prikaz tri preobrazbe duha

utjecao je Friedrich Schiller, koji u pismima O
estetskom odgoju ovjeka razlikuje tri ljudska
stupnja:
1.stanje nude (Notstaat) ili nagona u kojemu
ovjekom
upravljaju strasti, pokree ga materija
2. stanje uma (Vernunftstaat) u kojemu ovjek
uspijeva savladati strasti, ali tako da stvara
apsolutne principe kao tabue
3. djetinje, nevino stanje kojim vlada nagon
za igrom (Spieltrieb); to je stanje u kojem
strasti nisu odijeljene od razuma. Ono oslobaa
ovjeka, a moe se dosegnuti jedino u

 Osnovna Nietzscheova ideja o odgoju sadrana

je u stavu da ljudska bia trebaju postajati
tako to e u potpunosti razviti svoje
intelektualne i stvaralake sposobnosti,
umjesto da ih se izvana oblikuje prema nekom
unaprijed odreenom ishodu:
Ako veliki mislioc prezire ljude, onda on
prezire njihovu lijenost, jer zbog nje
izgledaju kao tvornika roba, kao ravnoduna
bia nedostojna razgovora i pouke. ovjek, koji ne
eli pripadati masi, trebalo bi da samo prestane
biti inertan prema samom sebi; neka slijedi glas
svoje savjesti, koja mu govori: Budi ono to
jesi! Sve ono to sada ini, misli i emu
tei to sve nisi ti Svaka mlada dua uje

 Kritiki preispitujui nain na koji postajemo ono

to jesmo, Nietzsche otkriva ljudski ivot kao
sloeni razvoj i stvaralaki pothvat, ukazujui
pritom na viedimenzionalnost identiteta koji
nastaje u interakciji s drutvenim i kulturnim
miljeom
Iako se Nietzscheova djela mogu doivjeti kao
svojevrsne ode individualizmu, nije rije o nekom
stabilnom, esencijalnom jastvu. Prije je rije o
pozivu da se iz polugotovog proizvoda koji majka i
uitelji alju u svijet stvori umjetniko djelo koje
autoplastiki stvara samo sebe. (P. Sloterdijk)

Nietzscheov
estetiki
svjetonazor
predstavlja reakciju na dinamizam modernog
svijeta u kojem su odgajatelji i uitelji suoeni s
nemogunou da do kraja odgoje pojedinca (tj.

Nietzsche ukazuje na to da aktualna kultura mora

otkriti sustav odgoja i samoodgajanja koji bi bio u
stanju proizvesti dovoljno velik broj individua
sposobnih za globalni svijet. Bez takve revolucije u
samoodgajanju
i
samouzgajanju
aktualno
ovjeanstvo nema anse rijeiti probleme koji mu
se pojavljuju.
(P. Sloterdijk)
Doprinos koji mogu pruiti odgajatelji i uitelji je
bitno sljedei:
Tvoji istinski odgajatelji i uitelji otkrie ti to je pravi
smisao i pratemelj tvog bia: neto to se ne moe
nikako odgojiti niti pouavati, ali u svakom sluaju neto
to se teko moe otkriti vezano, paralizirano; tvoji
odgajatelji mogu biti tvoji oslobodioci. I u tome je
tajna svakog obrazovanja: ono nam ne daje umjetne
udove, votane nosove, oi s naoalama; naprotiv, ono

 Nietzscheova filozofija odgoja utemeljena je na

viziji
cjelovitog
ljudskog
ivota
(to
ukljuuje
i
njegov
neracionalni,
tzv.
dionizijski aspekt), no ujedno pokazuje veliki
interes za jaanje kulture koja je preduvjet
uzdizanja ljudske prirode.
Nuno su potrebni uzori koji zasluuju
divljenje i oponaanje. Nietzsche istie
ideale sveca, umjetnika i filozofa
kao metafore sposobnosti i hrabrosti da se
prevladaju ogranienja koje nam zadaju
drutveni okviri.
Za kulturu je presudno da omogui i
ohrabri individualne razlike; u prvom redu
pojavu velikih pojedinaca (genija) koje

 Svjestan opasnosti postavljanja nedostinog

ideala, Nietzsche nastoji vlastitim primjerom
pokazati kako djeluje schopenhauerovski ideal.
Stoga naglaava:
[n]ove dunosti nisu dunosti nekog osamljenika.
Naprotiv, s njima ovjek pripada monoj zajednici,
dodue takvoj koja se na okupu ne odrava
izvanjskim formulama i zakonima, nego jednom
temeljnom misli. To je temeljna misao kulture,
ukoliko ona svakome od nas zna postaviti jednu
zadau: da u nama i izvan nas potie raanje
filozofa, umjetnika i sveca, te da na taj nain
radi na dovrenju prirode. Jer kao to je prirodi
potreban filozof, tako joj je potreban i umjetnik za
jednu metafiziku svrhu, naime za njezino vlastito
prosvjetljenje o sebi samoj dakle, za njezinu

Gdje emo, zapravo nai za sve nas, uene i

neuene, ugledne i obine ljude, moralne
uzore
i
slavne
linosti
meu
naim
suvremenicima, vidljivo utjelovljenje sveg
stvaralakog morala naeg vremena? Kuda
se, zapravo, dalo svako razmiljanje o pitanjima
morala, koje je, pak, u svim vremenima zanimalo
svako plemenito drutvo? Takvih znamenitih
linosti vie nema, niti razmiljanja takve
vrste; faktiki, mi ivimo od naslijeenog kapitala
morala koji su akumulirali nai preci, i koji mi ne
umijemo da uveavamo, ve samo troimo Time
se i objanjava to nae kole i nastavnici
jednostavno ignoriraju moralni odgoj, ili se
zadovoljavaju formalnostima; i sama rije
vrlina, a o emu uitelj i uenik ne misle vie

Nikad odgajatelji morala nisu bili tako potrebni

kao sada, i nikad nije bilo tako malo vjerojatno
nai ih: za vrijeme velikih epidemija, kada su lijenici
nuniji od svega, oni se uvijek izlau najveim
opasnostima. Jer, gdje su lijenici suvremenog
ovjeanstva koji bi i sami stajali tako vrsto i
zdravo na svojim nogama, da bi jo mogli biti u stanju
da pomau drugima i da ih vode? Na najboljim
osobama naeg vremena lei neka tama i
turobnost, vjeno nezadovoljstvo borbom izmeu
licemjerja i estitosti, koja se rasplamsava u njihovim
grudima, nemirno nepovjerenje u same sebe to ih
ini potpuno nesposobnim da budu voe i
odgajatelji drugih. Dakle, predavao sam se
stvarno fantastinim nadama kada sam matao
da u za odgajatelja nai pravog filozofa koji bi
me oslobodio od nesavrenosti mog vremena i
koji bi me nauio, da budem jednostavan i

 Za ispravan razvoj odgoja i obrazovanja

nuna je njihova neovisnost o dravnoj
kontroli, kao i sloboda od uskih kriterija
znanstvenog
znanja
(scijentizma)
i
ekonomske racionalnosti.

Intelektualna
neovisnost
zahtijeva
buntovan duh koji je voljan oduprijeti se i
osakaujuim utjecajima tradicije i obiaja;
koji se zna suoiti s nevoljama na astan i vedar
nain.
Kako bi slijedili tu teku, individualnu stazu, a u
isto vrijeme doprinosili izgradnji snane kulture,
potrebno je disciplinirano posvetiti panju
razvoju komunikacijskih sposobnosti da
nauimo istinski misliti, govoriti i pisati.

Nietzsche svojom kritikom komercijalizacije

kulture
anticipira
kritiku
instrumentalne
racionalnosti i ekonomskog racionalizma trine
ekonomije. U zavodljivoj logici koja je inherentna
komercijalnom
shvaanju
obrazovanja
uoava
shvaanje o "kurentnoj vrijednosti ljudskog ivota:

to je mogue vie spoznaje i obrazovanja,

stoga to je mogue vie potreba, stoga to
je mogue vie proizvodnje, stoga to je
mogue vie dobiti i sree. Tako glasi ta
zavodljiva formula. Obrazovanje bi njegove
pristae definirale kao uvid kojim ovjek u
potrebama i njihovu zadovoljenju postaje skroz
naskroz suvremen, ali kojim se istodobno
najbolje raspolae svim sredstvima i putovima za
to lake stjecanje novca... brzo obrazovanje,

 Obzirom da sve postojee ustanove sudjeluju

u proizvodnji kurentnosti prije negoli proizvodnji
kulture, Nietzsche istie potrebu za novom
vrstom ustanova koje e biti usredotoene
na kulturu. Pritom ne porie potrebu za
tehnikim i trgovakim obrazovanjem, no
svejedno se zauzima za obrazovanje onih s
viim aspiracijama.
Posebno naglaava da drava ne smije biti
glavni pokrovitelj kulture i da ne smije
preuzeti vodstvo u bilo kojem projektu koji
bi
tvrdio
kako
predstavlja
istinsko
obrazovanje. Naime, dravna intervencija u
podruje kulture i obrazovanja podrazumijeva
njihovo ograniavanje i prilagodbu onome to je
korisno dravi, s pogubnim posljedicama za sve

 No, iako je uzviena sudbina namijenjena samo

uskoj eliti genija, Nietzsche zagovara masovnu
predanost projektu kulture kada govori o
pravoj tajni obrazovanja:
bezbroj ljudi bori se da ga steknu, rade na njemu,
prividno u svojem vlastitom interesu, ali u osnovi
samo da bi omoguili pravu obrazovanost samo
jednog malog broja njih.
(O budunosti naih obrazovnih ustanova, Prvo
predavanje)
Nietzsche ipak ne eli razoriti postojee ustanove
niti umanjiti ulogu kojoj one slue discipliniranom
vjebom
Ne govorite o nadarenosti, roeni talenti!
Mogu se navesti veliki ljudi svih vrsta koji su
bili vrlo malo nadareni.

Nikako ne vidim kako to ovjek moe nadoknaditi,

ako je propustio na vrijeme pohaati koju dobru
kolu. Takav ovjek ne zna sebe, on ide kroz ivot bez da
zna kako; slab mii pokazuje se na svakom koraku. Katkad
je ivot tako milostiv da prui priliku ovjeku da nadoknadi
tu strogu kolu ... Najpoeljnija je stvar u svakom
sluaju stroga disciplina u pravi as pod svim
okolnostima, odnosno u doba kada smo jo ponosni
to se od nas puno zahtijeva. Jer to razlikuje strogu
kolu kao dobru kolu od svake druge: to se u njoj
puno zahtijeva; to se strogo zahtjeva, to se ono to je
dobro i izvrsno ak zahtjeva kao neto normalno; to je
pohvala rijetka, to je popustljivost nepoznata; to je
prijekor otar, stvaran, bez obzira na dar i podrijetlo. Ista
disciplina ini dobrim i vojnika i znanstvenika; i kad
se izbliza pogleda, onda se vidi da nema pravoga
naunika koji ne nosi u sebi instinkte pravoga
vojnika. Moi zapovijedati i moi sluati ponosito; stajati u
frontu, ali biti uvijek spreman i za komandiranje; vie
voljeti opasnost od udobnosti; ne mjeriti trgovakom
vagom to je doputeno, a to nije doputeno; biti vei

Svaki ovjek obino nalazi u sebi granice,

kako nekoj svojoj darovitosti, tako i
moralnoj volji, to ga ispunjava tugom i
melankolijom; i ako ga osjeaj vlastite grenosti
vue prema svjetlosti, onda e on, kao
intelektualno bie nositi u sebi duboku tenju
prema vlastitom geniju. U tome je korijen
svake prave kulture
Tamo gdje sreemo nadarenost bez te
udnje, u krugu znanstvenika, ili kod
takozvanih obrazovanih ljudi,
pri svom
svojem duhovnom bogatstvu ne pospjeuju,
ve sprjeavaju razvoj nove kulture i
stvaranje genija, to jest cilj svake kulture.
To je stanje okamenjenosti, koje je po svojoj
vrijednosti jednako onoj uobiajenoj, hladnoj i

Jezik
kao
kulturni
medij
ima
ulogu
oslobaanja od ogranienja mode i prolaznih
konvencija. Stoga Nietzsche kritizira kieni stil
knjievnika i eleganciju novinara kao neprikladne
budui su puke "sluge trenutka" za kulturnu ulogu
vodstva kojoj ovi tee.
U jednom od svojih posljednjih djela Nietzsche
navodi tri osnovna zadatka zbog kojih su potrebni
odgajatelji:
Treba se nauiti gledati, treba se nauiti
misliti, treba se nauiti govoriti i pisati: u svo
ovo troje cilj je otmjena kultura.
(Sumrak idola)
U sluaju gledanja, rije je o odgoju za strpljivo i
odgovorno reagiranje na nove podraaje.
U sluaju miljenja Nietzsche pravi usporedbu s

U nastavku slijede neke od brojnih

Nietzscheovih misli o odgoju i obrazovanju:

to se sve ne podrazumijeva, ak i kod naih

najuglednijih i najupuenijih ljudi, pod imenom
domaih uitelja; kakvo sve arenilo upljih glava i
zastarjelih ustanova ne nailazi na odobravanje
dobivajui visoki naziv gimnazije; ta sve nas ne
zadovoljava kao najvia obrazovna ustanova,
sveuilite kakve voe i kakve institucije, u
usporedbi s teinom zadatka, odgajaju ovjeka da
bude ovjek! ...
Bavljenje znanou, kad se ono ne rukovodi
niti ograniava nekim viim principom
odgajanja, nego se sve vie oslobaa prema
osnovnom naelu to vie, to bolje,
nesumnjivo je za znanstvenike isto toliko
tetno koliko i ekonomski princip laisser
faire za moral itavih naroda. Tko jo zna da

itav na moderan svijet nipoto ne izgleda tako vrst

i trajan da bi se i pojmu njegove kulture mogla prorei
vjeita trajnost. ak se mora smatrati vjerojatnim da
e u sljedeem tisuljeu doi do nekoliko novih
dosjetki, zbog kojih bi se svakome tko sad ivi jednom
mogla dii kosa na glavi Potrebno je jedno
dodue posve neuobiajeno razmiljanje da bi se
pogled jednom odvratio od sadanjih odgojnih
ustanova i da bi se pogledalo sasvim razliite i
drukije institucije, koje e moda ve drugi ili
trei narataj nai nunima. Dok se naime
nastojanjima sadanjih viih odgajatelja proizvodi ili
uenjak ili dravni slubenik ili poduzetnik ili
obrazovani filistar ili naposljetku i obino mjeavina
svih njih, te bi ustanove koje tek treba otkriti imali
svakako teu zadau dodue ne teu po sebi, budui
da bi to u svakom sluaju bila prirodnija, a utoliko i
laka zadaa... Sada je ve vrijeme da se te

Nikada svijet nije bio vie svijet, nikad

siromaniji ljubavlju i dobrotom. Ueni
stalei vie nisu svjetionici ili azil usred
sveg tog nemira posvjetovljenja; i sami
bivaju sve nemirniji, sve vie bez misli i
ljubavi. Sve slui nadolazeem barbarstvu,
ukljuujui i sadanju umjetnost i znanost.
Obrazovani se ovjek izopaio u najveeg
neprijatelja obrazovanja, jer laima eli
porei sveopu boletinu, pa smeta
lijenicima. Govori li netko o njihovoj slabosti i
suprotstavlja li se njihovu tetnom duhu lai,
postaju ogoreni, ti iznemogli jadnici. Htjeli bi i
te kako rado izazvati vjeru u to da su daleko
ispred svih stoljea i kreu se s umjetnom
radou. Njihov nain licemjernog odavanja
sree ima kadto neto dirljivo, jer njihova je

 elimo da pokazujui zube odrimo

pravo nae omladine i bit emo neumorni
da u naoj omladini branimo budunost od
svih ikonoboraca budunosti Ta zna se to
historija moe postii davanjem izvjesne
prevage, zna se suvie dobro: da iskorijeni
najsnanije instinkte omladine: vatrenost,
prkos, samozaborav, ljubav, da prigui ar
njihovog osjeaja za pravednost, da se
udnja za polaganim dozrijevanjem suzbije
ili potisne suprotnom udnjom da se brzo
bude gotov, brzo koristan, brzo plodan, da
se estitost i smjelost osjeaja zarazi
skepsom; ona moe sama omladinu liiti njene
najljepe povlastice da bude u pravu, njene
snage da u sebe u najpunijoj vjeri usauje neku
veliku misao i uini da iz nje izraste jo neka

Na
ovome
mjestu,
pomiljajui
na
omladinu, uzvikujem kopno! Kopno! Dosta i
previe je bilo strasno istraivakog i lutajueg
putovanja po tamnim, stranim morima! Sada se
konano pokazuje obala: ma kakva bila, uz nju
se mora pristati, i najgora luka u nudi je
bolja nego ponovno
odlutati natrag u
beznadni skeptiki beskraj. Drimo se prvo
samo kopna; kasnije emo ve nai dobre luke i
potomcima olakati pristajanje Pa ipak imam
povjerenja u nadahnjujuu mo, koja mi
umjesto genija upravlja brodom, vjerujem
da me mlade dobro vodi kada me sada
prisiljava
na
protest
protiv
historijskog
mladalakog odgoja modernog ovjeka i kada
onaj koji protestira zahtijeva da ovjek prije
svega naui ivjeti i da mu je historija

 kultura moe izrastati i cvjetati samo iz

ivota; dok se kod Nijemaca ona aranira kao neki
papirnati cvijet ili prelijeva kao neko zaslaivanje i
zato uvijek mora biti laljiva i neplodna. No njemaki
odgoj omladine polazi ba od ovog pogrenog i
jalovog pojma kulture: njegov cilj lijepo i
uzvieno zamiljen, uope nije slobodan i
obrazovan ovjek, nego znanstvenik, ovjek
nauke, i to po mogunosti to ranije koristan,
koji se stavlja po strani od ivota da bi ga vrlo
jasno
spoznavao;
njegov
rezultat
jest
historijsko-estetski obrazovani filistar, starmali i
novopeeni brbljivac o dravi, crkvi i umjetnosti,
senzorij za primanje u sebe svih moguih tuih
osjeaja i pogleda, nezasitan eludac, koji ipak
ne zna to su prava glad i e. Da je ovo
obrazovanje
s
tim
ciljem
i
rezultatom
neprirodno, osjea samo ovjek koji u njemu
nije dokrajen, to osjea jedino instinkt

Njegova (uenikova, studentova, op. A.T.)

udnja da sam neto iskusi i da osjeti
kako u njemu raste neki povezani ivi
sustav vlastitih iskustava takva udnja
se zagluuje i u neku ruku opija
raskonom opsjenom da se za nekoliko
godina u ovjeku mogu sumirati najvia i
najudesnija iskustva starih vremena, i
upravo najveih vremena. To je potpuno ista
bezumna metoda koja nae mlade likovne
umjetnike vodi u umjetnike odaje i galerije
umjesto u radionicu majstora, i prije svega, u
jedinu radionicu jedine majstorice prirode
Moderni Nijemac vjeruje u aeterna veritatis
svog odgoja, svoje kulture: a ipak ta vjera
pada kao to bi propala i Platonova drava
kada bi se jednom nunoj lai suprotstavila

I tu vidim misiju te omladine, tog prvog

pokoljenja boraca i zmajoubojica, koje vue
naprijed
nekom
sretnijem
i
ljepem
obrazovanju i ovjeanstvu, a da od ove
obeavajue sree ne ostaje nita vie od nekog
obeavajueg nasluivanja. Ta omladina e
ujedno patiti od bolesti i od protuotrova: pa ipak
ona vjeruje da se moe pohvaliti snanijim
zdravljem i uope prirodnijom prirodom od
prethodnih
pokoljenja
obrazovanih
mukaraca i staraca sadanjosti Moe
se poricati da ta omladina ve ima obrazovanje
ali za koju bi omladinu to bila primjedba? Moemo
joj staviti primjedbu da je sirova i neumjerena
ali ona jo nije stara i dovoljno mudra da se lako
zadovolji; meutim, prije svega, njoj nije potrebno
da licemjerno glumi i da brani nikakvo gotovo

S jedne obrane doktorske disertacije. "to je

zadatak svakog vieg kolstva?" Da od
ovjeka naini stroj "to slui kao sredstvo za
to?" On se mora nauiti dosaivati "Kako se
to postie?" Shvaanjem pojma dunosti.
Tko je za njega uzor u tom pogledu?"
Filolog: koji poduava kako bubati. Tko je
savren ovjek?" Dravni inovnik "Koja
filozofija prua najviu formulu za dravnog
inovnika?" Kantova filozofija: dravni
inovnik kao stvar po sebi, postavljen za suca
nad dravnim inovnikom kao pojavom.
Nietzsche,
Sumrak idola