1.

Uvod
Diesel motor nastaje 1897., izumio ga je Rudolf Diesel. To se dogodilo nakon punih
dvadeset godina od nastanka Otto motora. Razvoj dizel motora nije bio lak. Do poetka Prvog
svjetskog rata u podrujuvelikih snaga prevladavale su parne turbine, a u podruju malih
snaga pojavili su se elektromotori. Otto motori pogonili su prva vozila. Nakon Prvog
svjetskog rata Otto motori napravili su revoluciju u cestovnom i zranom prometu. Sve do
tridesetih godina 20. stoljea Diesel motori nisu mogli usjpjeno zamijeniti Otto motore. Tek
razvijanjemmehanikih sustava ubrizgavanja, azbog visoke ekonominosti, Diesel motori
gotovo potpuno istiskuju Otto motore u podruju pogona kompresora, generatora, tekih
cestovnih i tranikih vozila, graevinskih i drugih strojeva, brodskih pogonskih strojeva...
Prednosti dizelskog motora su:
- bolja iskoritenost goriva (a time i manji trokovi),
- dulji vijek trajanja i
- nii trokovi odravanja.
Nedostaci su:
- skuplja izrada,
- vea teina,
- neto buniji rad,
- neprijatan miris ispuha i
- sporija ubrzanja.
U ovom radu cilj mi je poblie opisati dijelove sustava za dovod i ubrizgavanje kod Diesel
motora. Zanimljivo je to da Diesel motor nema svijeicu, ve palje se dogaa zbog visokih
tlakova i temperatura. Takoer ne posoji rasplinja nego viskotlana pumpa, te ostali dijelovi
koje u poblie objasniti na sljedeim stranicama.

1.

2. Sustav dovoda i ubrizgavanja goriva kod Diesel motora

Sustav dovoda i ubrizgavanja goriva kod diesel motora objedinjuje dijelove i ureaje koji
omoguuju rad diesel motora. Tu se ubrajaju svi ureaji od spremnika goriva do brizgaljki.
Diesel motor usisava isti zrak koji se tlai na visoke tlakove, time se zrak zagrijava i u
zagrijani zrak ubrizgava se gorivo pod visokim tlakom. Raspreno gorivo mijea se sa
zrakom, te se samozapaljuje.

Slika 1. Tok goriva kod sustava srednom visokotlanom pumpom

2.

3. Komponente dovoda i ubrizgavanja

Sustav dovoda i ubrizgavanja goriva kod diesel motora sastoji se od:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

3.1.

Spremnik goriva
Niskotlane cijevi
Filter goriva
Niskotlana pumpa za dovod goriva
Visokotlana pumpa
Brizgaljke
Visokotlane cijevi
Povratni vodovi vika goriva

Spremnik goriva
Na suvremenim osobnim vozilima se izrauju od plastinih materijala zbog manjih

masa, jednostavnije izvedbe, otpornosti na koroziju i dugotrajnosti. Kod teretnih vozila i

strojeva se uglavnom izrauju od elinog lima koji je s unutarnje strane presvuen zatitnim
antikorozivnim slojem. Kod vozila i strojeva koji rade u ekstremnim uvjetima, kao to je
vonja po strmini, moe se dogoditi da se gorivo tako rasporedi da ga pumpa ne moe usisati,
to se rjeava ugradnjom pregrada ili posebnog spremnika koji se nalazi u spremniku i uvijek
je ispunjen gorivom. Spremnik mora biti otvoren prema okoliu zbog podtlaka pri troenju
gorivami tlaka do kojeg dolazi zbog zagrijavanja goriva. Kod prevrtanja vozila ne smije doi
do izljevanja goriva pa se na otvor za uljevanje ugrauju gravitacijski nepovratni ventili.

Sli
ka 2. Spremnik goriva
3.

3.2.

Niskotlane cijevi
Izrauju se najee od elika, a na mjestima gdje moraju biti gibljiva koristi se

specijalna guma ili plastika otporna na mineralna ulja i goriva, a ne smiju biti lako zapaljive.
Cijevi moraju izdrati udarce i vibracije vozila i zato se moraju ugraivati tako da budu
zatiene od mehanikih oteenja i topline (ispuni sustav).

3.3.

Filter goriva
Zadatak filtera goriva je da zadri neistoe koje se nalaze u gorivu, a smetale bi

elementima sustava (pumpe, brizgaljke). Montiraju se na lako dostupna mjesta zbog izmjene.
Postoje razliite konstrukcije filtera:
1. In-Line montiraju se u cjevovodu, imaju mreicu ili papirnati uloak, mjenjaju se
zajedno s kuitem
2. Filtarski elementi imaju kuita ugraena na motor u kojem se nalazi zamjenjivi uloak,
pri zamjeni kuite se ne mjenja
3. Zamjenjivi filtri kuite i uloak su jednodjelni i mjenjaju se u cjelini

slika 3. Filter goriva

4.

3.4.

Pumpa goriva
Slui za dovod goriva iz spremnika preko filtera do visokotlane pumpe. Daje tlak od

1 do 1,5 bara, a koliina dobave je od 150 do 200 l/h. Najee se koristi jednoradna klipna
pumpa koja je obino privrena na visokotlanu pumpu. Jo se koriste membranske pumpe i
elektrine rotacione pumpe.
Princip rada jednoradne klipne pumpe: pumpa dobiva pogon od ekscentra koji preko valjia
i tlanog trna potiskuje klip prema dolje, a opruga vraa klip u gornji poloaj. Kad se klip giba
prema gore ispod njega se stvara podtlak koji otvara usisni ventil i gorivo ulazi u pumpu,
istovremeno klip s gornje strane tlai gorivo i alje ga prema visokotlanoj pumpi. Kad se klip
giba prema dolje potiskuje gorivo iz usisnog u tlani prostor kroz tlani ventil.

Slika 4. Princip rada jednoradne klipne pumpe

5.

3.5.

Visokotlana (VT) pumpa

Tlai gorivo na tlak ubrizgavanja, raspodjeljuje ga po cilindrima i regulira njegovu

koliinu ovisno o poloaju papue gasa. Postoji nekoliko izvedbi VT pumpi:

a)
b)
c)
d)
e)
f)

Redne VT pumpe
VE pumpe s aksijalnim klipom
VE pumpe s radijalnim klipom
EDC sustav ubrizgavanja
Pumpa-brizgaljka (PDE sustav)
Common-Rail sustav s zajednikom razdjeljnom cijevi

a) Redna VT pumpa pumpa s potpuno mehanikom regulacijom i upravljanjem. Pumpa

ima po jedan VT element za svaki cilindar, a pokree ih bregasto vratilo pumpe. VT element
se sastoji od klipa i cilindra izmeu kojih je vrlo mala zranost. Na cilindru je provrt za dovod
goriva, a na kipu se nalaze uzduni i prstenasti utor i upravljaki (spiralni) brid kojim se
kontrolira koliina dobave goriva.

Slika 5. Redna VT pumpa

6.

Gorivo dolazi od niskotlane pumpe kroz dovodni provrt iznad VT klipa. Bregasto vratilo
potiskuje klip prema gore on zatvara dovodni provrt i poinje tlaiti gorivo kroz tlani ventil
prema brizgaljci sve dok je dovodni provrt zatvoren. Dovodni provrt se otvara kad upravljaki
brid pree preko njega, tlak goriva pada i zatvara se tlani ventil. Koliina dobave regulira se
preko poluga i zubne letve koja zakree klip u cilindru i mjenja njegov efektivni hod. Klip
prema dolje vraa opruga i kad gornji brid klipa otvori dovodni provrt i gorivo ulazi u tlani
prostor.

Slika 6. Dotok i dobava goriva u VT elementu

U sklopu svake pumpe s mehanikom regulacijom nalazi se i centrifugalni regolator broja

okretaja i automatski regulator toke ubrizgavanja. Regulator broja okretaja odrava
konstantni broj okretaja praznog hoda i ograniava maksimalni broj okretaja motora. Broj
okretaja praznog hoda mora se regulirati jer bi u protivnom motor radio nemirno ili se ugasio,
a maksimalni broj okretaja se regulira zato da nebi dolo do velikog povienja broja okretaja
koje moe dovesti do loma dijelova motora. Broj okretaja izmeu praznog hoda i
maksimalnog nije potrebno regulirati jer ga voza kontrolira papuom gasa. Automatski
regulator toke ubrizgavanja pomie toku ubrizgavanja na ranije kod veih brojeva okretaja.
Regulator u sebi ima utege koji se na veim brojevima okretaja, pod djelovanjem
centrifugalne sile, ire i zakreu vratilo pumpe u smjeru rotacije.

7.

Slika 7. Automatski regulator toke (trenutka ubrizgavanja)

b) VE pumpa s aksijalnim klipom - to je pumpa koja stavlja gorivo pod pritisak i razdjeljuje
ga po cilindrima pomou jednog razdjeljnog VT klipa i ploe s valjcima. Na vratilu pumpe se
nalazi potisna ploa s klipom koji se giba aksijalno kad brijeg potisne ploe naie na valjak.
Klip na sebi ima provrte i vrti se zajedno s ploom i tako razdjeljuje gorivo prema cilindrima
kad se poklope provrti na klipu i kuitu pumpe. Koliina goriva regulira se regulacijskim
prstenom koji se papuom gasa pomie uzduno po klipu i tako odreuje trenutak otvaranja
prekidnog provrta odnosno prestanak tlaenja goriva. Pumpa u sebi sadri centrifugalni
regulator broja okretaja, regulator toke ubrizgavanja, dobavnu lamelastu pumpu i
elektromagnetski ventil za prekidanje rada motora.

Slika 8. VE pumpa

8.

c) VE pumpa s radijalnim klipovima ova pumpa je vrlo slina pumpi s aksijalnim klipom
jer gorivo razdjeljuje na isti nain. Razvodno vratilo rotira u kuitu i kako se kanali
poklapaju tako gorivo odlazi prema brizgaljkama. Pumpa gorivo pod tlak stavlja pomou dva
klipa koji se vrte zajedno s vratilom i kotrljaju po brijegovima bregastog prstena. Kad valjii
naiu na brijeg potisno klipove koji stlae gorivo pod visoki tlak. Koliina ubrizganog goriva
regulira se elektronski preko magnetskog ventila. Tono vrijeme ubrizgavanja namjeta
elektronika.
d) EDC sustav ubrizgavanja - sustav ine tri cjeline, prva cjelina su senzori, druga
mikroraunalo i trea izvrni lanovi. Senzori slue za prikupljenje podataka, mikroraunalo
obrauje sve podatke koje su skupili senzori i pomou tih podataka odreuje koliinu
ubrizgavanja, trenutak ubrizgavanja, koliinu ispunih plinova, tlak nabijanja i ostale
parametre. Aktori ili izvrni lanovi izvravaju naredbe izdane od strane mikroraunala, a ti
izvrni elementi su ventili, korani motori...
Koritenje EDC sustava omoguuje tonu regulaciju toke ubrizgavanja, osobito
precizno odmjeravanje ubrizganog goriva, ogranienje maksimalnog broja okretaja, regulaciju
koliine goriva pri startu hladnog motora, te regulaciju povratnih ispunih plinova.
Sustav EDC se koristi na radijalni i aksijalnim VT pumpama. Princip rada tih pumpi je
potpuno jednak kao i one bez EDC sustava. Razlika u tome je to to umjesto mehanikim
upravljanjem pumpe, EDC je tu kako bi poboljao rad pumpe i smanjio sve nedostatke i
gubitke na sto manju vrijednost.
e) Pumpa-brizgaljka ovo je elektroniki reguliran sustav ubrizgavanja koji stvara tlakove i
do 2000 bara. VT pumpa i brizgaljka ine jednu cjelinu i to po jednu za svaki cilindar motora.
PDE elementi se nalaze u glavi motora, a svaki od njh u svom kuitu ima:
-

Visokotlani element
Elektromagnetski ventil za upravljanje ubrizgavanjem
Brizgaljku

Visokotlani klip se pogoni preko klackalice s valjiem ili direktno s brijega na bregastom
vratilu. Brijeg potiskuje klip i tlai gorivo, a magnetskim ventilom se regulira koliina
ubrizganog goriva. Ovaj sustav zauzima malo mjesta a elektromagnetska regulacija
omoguuje predubrizgavanje. Predubrizgavanje je ubrizgavanje male koliine goriva prije
glavnog ubrizgavanja koje ima zadatak da inicira izgaranje.

9.

f) Common Rail ubrizgavanje ovaj sustav je takoer elektroniki upravljan, tj. ima
elektromagnetske brizgaljke. Od ostalih sustava se razlikuje po tome to ima zajedniku
razdjeljnu cijev (Common Rail). Dobavna pumpa dovodi gorivo u VT pumpu koja ga tlai
pod visoki tlak i alje u zajedniku cijev. Iz zajednike cjevi gorivo se razdjeljuje po
brizgaljkama koje preko elektronike reguliraju koliinu ubrizganog goriva i trenutak
ubrizgavanja. Ovaj sustav ima i hladnjak goriva, preko kojeg se viak goriva vraa u
spremnik. Hladnjak ima zbog visokih temperatura koje gorivo postie dok je pod pritiskom.

Slika 9. Common Rail ubrizgavanje

10.

3.6.

Brizgaljke
Zadatak brizgaljke je da raspri gorivo koje je stlaeno u visokotlanoj pumpi.

Brizgaljka mora uskladiti tlak, koliinu ubrizgavanja, oblik rasprenog mlaza i smjer
brizganja s razliitim postupcima izgaranja i za odreeni prostor izgaranja. S poveanjem
broja okretaja poveava se i tlak rasprivanja, koji u nekim sluajevima moe dostii ak 2000
bara. Brizgaljke utjeu na rad motora, proces izgaranja, buku motora i emisiju tetnih plinova.
Ovisno o koliini brizganja brizgaljke se razlikuju po veliini. Tjelo i igla brizgaljke su od
visokokvalitetnog poliranog elika s vrlo malim tolerancijama. Zbog malih tolerancija tjelo i
igla brizgaljke se moraju mjenjaju u paru.
Razlikujemo dvije konstrukcije brizgaljki:
-

Brizgaljke s izdankom
Brizgaljke s jednim ili vie provrta

Brizgaljka s izdankom upotrebljava se kod motora s predkomorom ili vrtlonom

komorom. Tlak otvaranja je od 80 do 120 bara. Na donjem djelu brizgaljke se nalazi izdanak
koji ulazi u sapnicu. Razliitim oblicima izdanka moe se promjeniti oblik mlaza goriva, uz to
izdanak sprijeava zaepljenje sapnice naslagama izgorenog ulja.

Slika . Brizgaljka s provrtima

11.

Po obliku izdanka razlikujemo:

-

Brizgaljke s prigunim izdankom

Brizgaljka s plosnatim izdankom

Brizgaljke s provrtima se zbog finog rasprivanja goriva ugrauju u motore s direktnim

ubrizgavanjem. Tlak otvaranja ovih brizgaljki je od 150 do 250 bara. Igala brizgaljke je na
dnu konusna i lei u konusnom sjeditu kuita. Brizgaljke s jednim provrtom imaju jedan
otvor u osi brizgaljke ili bono, a brizgaljke s vie provrta imaju otvore postavljene simetrino
koji zatvaraju kut od 160 stupnjeva. Promjeri provrta su mali od 0,15 do 0,4 mm, a promjer
utjee na oblik i probojnost mlaza.

4. Vrste ubrizgavanja
4.1.

Direktno ubrizgavanje

Pri direktnom ili izravnom ubrizgavanju gorivo se ubrizgava neposredno u radni prostor
koji se najee nalazi u elu klipa. Prednost DI motora je relativno mala povrina prostora za
izgaranje to olakava upuivanje hladnog motora. Manji gubici su topline i vea je korisnost.
Vrlo visokim tlakovima ubrizgavanja gorivo se razbija u vrlo fine estice, te se mijea s
vrelim zrakom i izgara velikom brzinom.
Dizel-motori s direktnim ubrizgavanjem ne zahtijevaju ugradnju ureaja za hladni start,
ali grijai se postavljaju radi smanjivanja koliine tetnih tvari u ispunim plinovima pri startu
hladnog motora.
Osobitosti direktnog ubrizgavanja:
-vea ukupna korisnost
-vea buka, vibracije i tvri rad motora
-manja specifina potronja goriva
-potreban vii tlak ubrizgavanja
-lako upuivanje hladnog motora
-jeftinijai jednostavnija konstrukcija glave motora
-visoka mehanika i termika naprezanja

4.2. Indirektno ubrizgavanje

12.

Kod indirektnog ubrizgavanja prevladavaju dvije konstrukcije diesel motora:

a) s vrtlonom komorom
b) s predkomorom
Dodatni prostori izgaranja nalaze se u glavi motora. Pored brizgaljki, obavezno je
ugraen i grija ureaja za start hladnog motora, jer ovakve konstrukcije imaju znatno veu
povrinu izgarnog prostora.
Dodatni prostori su spojeni su s glavnim prostorom izgaranja uim ili irim kanalima.
Pretkomora je spojena uim, a vrtlona komora irim kanalima.
a) Vrtlona komora tijekom kompresije u vrtlonu komoru tangencijalno snjetenim
kanalom ustrujava zrak i poinje intenzivno vrtloiti, gorivo se ubrizgava pod
relativno malim zrakom i odmah izgara. Neohlaeno dno komore pospjeuje
izgaranje goriva i zraka.
b) Predkomora tijekom kompresije u komoru se kroz spojne kanale tlai zrak koji
zbohg velike brzine ustrujavanja poinje intenzivno vrtloiti. Ubrizgano gorivo pod
tlakom od 450 bara intenzivno se mijea sa zrakom, te djelomino izgara, zbog
nedovoljno kisika ono ne izgara u potpunosti, ve zbog povienog tlaka i temperature
odlazi u glavni kompresijski prostor.
Osobitosti indirektnog ubrizgavanja su:
-tihi rad
-vii stupanj kompresije
-vea potronja goriva
-obavezna ugradnja ureaja za start hladnog motora
-dovoljni su i nii tlakovi ubrizgavanja

5. Zakljuak
Nakon svega proitanog moemo primjetit da u nekim pogledima Diesel motor je bolji
od Otto motora. Moje misljenje sto se toga tice da svatko mora nai ravnoteu izmeu ova
dva motora. Odnosno to je stvar ukusa, netko vise voli ponaanje, rad, zvuk i ostale stvari
13.

kod Diesel motora i stoga on bira Diesel, naravno. Moja prosudba je da su ova dva motora
zapravo vrlo slina i zbog toga u nekim situacijama je bolji Diesel, odnosno Otto.
Agresivniji rad ima otto motora, ali zbog toga Diesel ima manju potronju i vei stupanj
rada. Moje osobno misljenje o oba motora je u golbalu gledano podjednako. Zbog toga,
kao to sam naveo, otprilike su jednaki i jedino sam voza moe odluiti to njemu vie
odgovara.

6. Literatura
Knjiga:
1. Tehnika motornih vozila Hrvatska obrtnika komora, Puko otvoreno uilite
Zagreb, preveo Goran Popovi
2. Motori i motorna vozila 1 Antun evra - kolska Knjiga Zagreb, 1986.g.

14.

15.

Nadnevak predaje rada:_____________

Potpis mentora:___________
Ocjena izradbe zavrnog rada:__________
Nadnevak obrane zavrnog rada:________
Ocjena obrane zavrnog rada:________

KONANA OCJENA:______________
Povjeranstvo:
1. mentor:_____________
2. profesor struke:__________
3. profesor struke:__________
4. profesor struke:__________
5. profesor struke:__________
Izdvojeno miljenje ili eventualni komentar:
_________________________________________
Nadnevak predaje rada:_________________
Potpis mentora:_________________
Ocjena izradbe zavrnog rada:____________________

16.