PRIMIER 6.1. __ _Homogeng teska ploa tezine G, sl. 6.30, pomite se po dva vajka, svaki tei G. Koja sila F mora djelovai na horizontalnome praveu ako je hocfijent trenja ouljanj iamedu valjaka i ploze fi, a izmeda valjaka i podloge fo, Zadano je: G, QRS he Ska 6:0. Us primjer 617 In edna Dug =o o Fry fim Fuyfat PRR 1 : P= aQlGh + 2Q+O)f) 7. UVODNA RAZMATRANJA 0 GVRSTIM (DEFORMABILNIM) TIJELIMA Nauka o evrstoéi bavi se proutavanjem évrstih (deformabilnih) tijela. Ti s¢-u prirodi razlikuju po svojem obliku, velitini i vrsti materjala, Svaki konsteu cliski clement, kao i konstrukcija u cijelosti, jeste tijelo koje Fini realno tehnitko revenge. Konsteukeije po svojem obliku, mogu biti linijske, plosne ili w obliku tijela. Konsteukeijski elementi mogu biti stapovi, gredni element slijene, plage, Yuske i clementi u obliku tijela Oblik i veligina tijela, tj. oblik i veligna Konstruketje ili njezinih elemenata, _geometrijske su prirode, a avise 0 vanjskom optereéenji, namien, funkeionalnasti, sigurnostij material konstrukeije. Blasiéna i mchanigka svojstva materijala (eas tomchaniéka svojstva) gine materijale modsobno razliitim Razvoj elektronickib raéunala omognéuje stvaranje optimalnoga projektnog, rJevenja osnovanog.na principima optimizacije u kojima se strukiurna analiza pro: vow numeti¢kim pater. Analiza stanja naprezanja i deformacija kod konstrukcjskih elemenata prouéava fvrstoéi iu teorjielastifnosti. Razlika je amet tih dviju disciplina 1 metodama-tiesavanja istih problems, Teotija elastignosti obradyje iaéanja deformabilnih tijela na osnovi strogih matomatizkib postavki, ime raéunske operacije postaju duge i, prema daju togne rezultate, moguénost ajihose praktiéne upotrehe postaje ogranigena, Nauka o évtsto’i svoje metode proraguna osniva na nizw pretpostavki potvedenih eksperimentinis, a gesto svoje praktigne metode temeljii na tezullatima dobivenim analizom teotije elastignost 7.1. Zadaci nauke o évrsto¢i slobalni je zadatak nauke o évrstodi da odredi optimalno riesenje kon keije 1 ovisnostio njezinoj namjeni. Ako se kao funkeija cilia u optimalnom regen po- avliuje minimalna masa konsteukeje,tada su dopustena naprezanja, doputene de- formacije, funkeionalnest i sigurnost te Lenoloske mogénosti proizvodnje, funkeije ogtaniéenja, Svako, pa tako i optimalno konstrukeijsko resenje podrazumijeva0 LUVODNA RAZMATRANJA 0 CVRSTIM (DEFORMABILNIM) THEL Pretpostavke | pajmowi w nei ouredivanje oblika i dimensija konstrukeijskib clemenata. Na oblik konstruketje i njerinihclenvenata utjeéu funkeionalnost Konstrukeije i tehnoloske moguénosti aa njezinn proizvodnju, a na dimensie, prije sega utjete velifina napeezanja i defor- Imacija te sigurnost konstrukeije, Buduéi da su volitina i raspodjela naprezanja i deformacija po popreénome presickw konstrukeljskoga elementa fankeija vanjskog, ‘optereZenja | samog oblika presjeka, globalni je xalatak nauke 0 évrstoci mogute razdijliti na dvn dijela, odnostio moguée je govoriti o dvjema skupinama zadataka. Prva se skupina radataka odnosi na stvaranje eaéunskihy metoda 2a procjem vrstoce, krutost, stabilnosti | sigurnosti konstrukeije. Ove su racunske metode os hovane na prouéavanju process deformiranja Kojima se ustanovljuju medusobne visnosti iamedu optereéenja i cleformacija, ednosno deformacija inaprezanja. Druga ‘zadataka odnosi na primjenu ovih ragunskih metoda s pomotu koji se odreduje jedia od neposnanica: oblik, dimenzije, dopusteno optereéenje if mater Jal 7.2. Pretpostavke i pojmovi u nauci o évrstoci Osnovna pretpostavka w nauci o Evestodi Prema ovoj pretpostavei, 2a svaki zamijoni isjeéeni elementarni yolummen tz rahi sila vrij istiaakoni mehanike pnapregnutog tjela 2a sustav vanjskil jun ao iz kruto tjelo. Pretpostavka o neprokidnosti materijala 10 od molekula izmedu kojih je medumolekularni (pra Sako je tielo sastavli ni) prostor. U biti, tjelo predstavlja diskrotm sredinu, t-sustay materijalnih tofaka (ao- Tekuta) na koje djelujn vanjske sile i iemedu kojih se prenose odredene unuteasnje Prema spomenutoj pretpostavei, medutim, tijela se smatraju w potpunosti ispunjena materijom, osnasno sinateaju se neprekidnom sredinom Sto nalazi opray- dlanje u tinjenici da je vrlo mali volumen ispunjen vrlo velikim brojem molekula ijelo se stoga, uinjesto kan diskretna stedina, promatra kao neprekidua ste- dina (kontinuin) pa otuda potjeée i naziv: mehanika neprekidnih stedin Pretpostavka 0 homogenosti materijala ‘Tijelo se smatra homogenitn ako je ispunjen uyjet din/aV = const.) ako ima jednoliku strukturu po cijelom volumenu pa su time i svojstva w svim nie- govim totkama jeduaka, a ako se svojstva mijenjaju od totke do totke, tijelo je inehiomogeno, Pretpostavka o izotropnosti materijals Tijelo se smatra izotropnim ako su mu elastomehanigka svojstva jednaka w svitm sijerovina, Pretpostavka o malim deformacijama Ova pretpostavk, koja vrijedi u nauci o évrstodi, podranumijeva da su posti- jes male deformacije u usporedbi s dimenaijama tijela tako da je prilikom primje he statiékih uyjeta ravnoteee na deformi hvatsta sila tijelo moguée zanomariti promjone Pod pojmom elasti¢nosti podrazumijeva se svojstvo tijela da se ono po pre- stanku optereéenja vrati u svoj prvobitni oblik. Deformacije koje nakon prestanka, ‘optereéenja isgezavaju elastiene su deformacije, Noge lis tijelo nakon prestanka djolovanja optereéenja vratiti u svoj prvobitni oblik, w potpunosti ili djelomicno ovisi o intenzitetu optereéenja. ‘Tijelo zadlrzava svajstvo elasti¢nosti samo do odre- dene ar ice opteresenja. ‘Ta je granica specifitna 2a pojedini material, Pod pojmom plastiénosti podrazumijeva se svojstvo tijela da se ono moke trajno deformirati. Takve teajne deformacije nazivaju se plasti \leformaciie Uotava se da se jedan te isti materijal moge ponasati i kao cleastigan i kao plastiéan uw ovisnosti o veigini naprezanja, a naprezanja su funkeija vanjskog opte- regen, Pod pojmom vrstoge (otpornosti) konstrukeije podracumijeva se njezina spo. sobnost da prenosi optereéenje bee pojave loma ili trajnih deformacija. Utjeca) vanjskih sila na tijelo moze biti razolik. Usjeca} mode biti taka da sila nastojt tijelo raskinuti, xgnjditi, smaknuti, vit saviti ii ieviti. Da bi konstrukcija imala garantiranu évestoéu mora najvece naprezanie koje © u njoj pojavljuje biti manje od dopustenog za material iz kojeg je izvadena. Pod pojmom krutosti konsteuksije podeazumie Aeformiranje se wjezina otpornost na Pod pojmom tvrdoée raaumijeva se svojstvo materijala da se tijelo koje je laradeno od njega suprotstavlia prodiranju stranih tijela u njega. Pod pojmom, vljanje) optereéenja lavosti razumijeva se izdraljivast tijela na ubestalost (pons Pod pojmom anizotropnog tijela razumijeva se tijelo tia se elastomehanick svojstva mijenjaju ovisno o praveu kroz odredent tozku. Pod pojmom krhkog tijela razumijova se tijelo koje imma velo malu sposobnost \deformiranja tako da poveéanjom opterecenja, deformacije neznatno rasty, a zatim naglo nastupa lom, Pod pojmom évrstog (deformabilnog) tijela rszumijeva se tijelo koje pod utjecajem vanjskog opteteéenja mijenja svo} oblik i volumen,am UVODNA RAZMATRANIA O CVRSTIM (DEFORMABILNIM) THIELIMA 7.3. Osnovni oblici i slozena optereéenja nosaéa U poglavliu (5.28,) govoreno je 0 vrstama optereéenja grednih nosata, Raz- Imatrana su optereéenja koja djeluju u vertikalnoj ravnini. Takva optercéenja mogu takoder djelovatiu horizontalno} ravnini iltistodobno u horizontalno) i vertikalnoj ravnini, Optereéenje spregom sila, osim u horizontalnoj ravnini ill u vertikalno} ravnini, mode takoder djelovati i popreénoj ravnini, tj. w ravnini okomitoj na urdu 08 nosaéa, Spomenuta koncentrirana sila F koja kad djeluje na nosaé, primjerice pra vokutnoga popretnog presicka u vertikalnoj ravnini, uzrokuje savijanje nosaca w istoj ravnini, a kada djeluje w horizontalno} ravnini, a popreéno na nosaé uzrokuje njegovo savijanje u toj ravnini, U ovom sluéaju podrazumijevamo da su horizon- talna i verlikalna ravnina glavne centralne ravnine incecije nosaéa. U oba navedena. sligaja govorimo o ravnom savijanju silama, pei €emu se pojavljuju morn prezanja o i tangencijalna naprezanja +. Ako sila F djeluje na pravew tz rosa, tada je on aksijalno optereéen, ito vlafno ili tlagno, ovisno o stjeru djelo- vanjasile F. Naprezanja su w oba sliéaja normalna naprezanja. Kada sila F ne bi jelovala na praveu uadudne ost nego paralelno s njomn, wzrokovala bi ekxcentrieuo ‘optereéenje, ito savijanje praceno vlakom ili tlakom ovisno 9 smnjeru djelovanja le F. Ako sila F djeluje okomito na uzdudou os nosaéa, ali ne lezi ni u jednoj ‘od glavnih centraluih ravnina inercije (vertikalnoj ili horizontalno}),tada govorimo ‘6 kosorn savijanju nosaéa, Kada je nosaé vitak, tj, kada au dimensie popreénoga prosjeka u odvosu na njegova duljina male, a sila F djetuje na njega tlaéno na praveu njegove uzduine ost, tada je on optereéen na iavijanie, ‘Ovdje treba istaknuti da koncentrirana sila, (sila koja djelaje u jednoj toeki povrsine nosaéa w biti ne postoji. Takvo bi djelovanje sile anadilo dau toj tozki postoji beskonaéno veliki povrsinski tlak, Zato ée to svugdje gdje budemo govoril ‘6 koncentritanoj sili znaciti sano da povesinske sie koje djeluju na maloj povesini 2amijenjujemo njihovom reaultantom jee nas iz bilo kojih razloga ne zanima njihov raspored veé samo njihov ukupni utjeca. Ako spreg sila momenta M djeluje na nosaé w njegovoj horizonta 19} it ver tikalnoj ravnini, uerokuje savijanje nosaéa, a ako djeluje u popreéno) ravnini nosaéa, iaaziva njegova vijanie (toreiju) Vialjivo je da sta vrsta vanjskog optereéenja, ovisno o naéinu na koji djeluje na rnosad, uztokuje razliite oblike opterecenja nosaéa. Razlikujemo osnovne i slozone “oblike opteregenja nosaéa, ‘Tri staticka lementa: sila, moment sile i preg sila, koji kad na nosaé djeluju kao vanjsko opteregenje ~ wzeokuju pet osnovnih oblika optereéenja. To su: ~ aksijalno opteregenje (vlaéno ili tlaéno) rite dimensoniania 2s ravno savijanje + spregovime savijanja + sileme smicanje ~ uvijanje (orsiia) invijanje Spomenuti se oblici optereéenja nasivaju osnomnima zbog. toga sto masta kao ponliedica djelovanja osnovnih stati¢kih elemenata, premda je savijanje silama slodeno od sticanja i fstog savijanja Bilo koja kombinacija dvaju ili vige osnovnih oblika optereéenja, znaéi slozeno opterogenje nosaéa. S aru slobeno stanje naprezanja. c strane, osnovno ili slozeno opteregenje ne znati automatski osno\ iinjera radi, ravno savijanje silama osnornt je oblik optereéenja, ali je po- ljndiea tog optereéenja sloseno stanje naprezanja, ii pak ekscentriéno viaéno op- teredenje je slofeno oplerecenje, ima za posljedicu osnorno stanje neprezanya Pod osnovnim stanjem napreaanja razumijevano jednoosno stanje naprezanja 1 pod slogenim stanjem naprezanja razumijevar%o dvoosno ili troosno stanje na- prezanja, Istodobna pojava normalnog i posmiénog naprezanja w neko} totki po- precnog presieka daje slofeno stanje naprezanja. Takav je sluéaj ravnog savijanja silama koje uarokuje dvoosno stanje naprezanja ‘Osnovni oblici opterecenja, kao i neka od slozenih optereéenja, prikazani su na SL. 7.L Ur svako opteredenje dopisano je naprezanye. 7.4. Kriteriji dimenzioniranja Odeedtivanje dimendija konstrukeijskib elemenata ili njihova provjera za zadano “opteregenje iavorte se prema odeedenitn kriterijim. Ti kiteriji Jesu ) kriterij evrstofe, by) kriterj krutost «) kriteri stabilnost.nu UVODNA RAZMATRANSA 0 CVRSTIM (DEFORMABILNIM) TIIBLIMA Krteridennirania = a) Kriteriji su évestoce ovi 1. Kriterij maksimalnoga preannja Pema tom kriterij mora bit oerdene. keine coer max $ Cop» can} {), maksimalno normalno napretanje koje se pojavljujeu toeki popreénoga presioka ‘nowaa mora biti manje od dopustenog, Pottebno je odrediti presjek u kojetn se po javljuju najveéa opterecenja (moment savijanja, aksijalna sila) koja daju normalna ‘aptezanja, a zatim odrediti toeku popretnoga presicka u kojoj sw naprezanja na}- [}* 2. Kriterij maksimalnoga posmiénog (tangencijalnog) naprezanya Von seprecie ‘oteeéee tome bts sore Prema tom kriteriu mora biti FraaS Top + a) 1, maksimalno posmiéno napresanje mora biti manje od dopustenog, Potrebno jo odrediti onaj presjek nosaéa u kojem se javljaju najveéa optereéenja (moment 2 huvijanja, popreéna sila) koja daju posmigna naprezanja, a zatim w tom presicku ‘dred ont tofku popreénog presicka nosaéa u kojoj su naptezanja najveéa. feorije Evrstove terete aiane 3. Teor remeae'e Preis toorijama évrstoge, mora biti ptereere re sain same 7 agree: ove eke € Sap ce) eno bie epteredano 1). ekvivalentno (reducirano) naprezanje mora biti manje od dopustenog, b) Kriterij krutosti Prema ovom kriteriju, mora bith ALS Alice ay 4 Prema ovom kriterju, maksimalna deformacija nosaéa mora bit ye dopustene, Deformacija nosata, ovisno o optereéenj, moze biti: progib, produ (Ghraéenje), kat usiganjat at sovione ine \ ©) Kriterij stabilnosti F ot Prema ovom kriteriju potrebno je proxjes valjno provjeriti samo njezinu évrstocu, Mogu évrstoce, ali da ipak dozivi om. stabilnost konsteukeje, t. nije do- je da jedan nosaé zadovoli kriteri DI neko ster ptretenje Sika 71, Omen oblicb opereéenja i neka od sozeih opereenia26 UYODNA RAZMATRANIA 0 CVRSTIM (DEFORMABILNIM) THELIMA 7.5. Vanjsko optereéenje i unutrasnje sile Na svako tielo u prirodi djeluju od drugih tijela koja ga okewduju odredene sile koje nazivamo vanjskim silama. Te vanjskesile mogw na tjelo djelovati ili preko ppovrsine (nazivamo ih povrfinskim silama) ili neposeedno na eijelu mast (nazivann ih volumenskim, zapreminskimn sama). Povrsinske sie na tjetodjeluju na eijeloj njegovoj povrsini ili na jednom dijelu te povesine ine ovise o masitijela ‘Volumenske sile djeluju na svaki djelié tijla i, w vesini sluéajova, razmjerne 51 njegovo) masi (gravitacijske sil, sile ineecje). Zagrijavanjem tijcla javljaju ne temperaturna optereéenja, ali ona ovise o nekim drugin karakterstikarna lela, Viste optereéenja nosaéa, 0 kojima je bilo rijet u poglavlu (5.2.8), povrdinske su sile (povrsinska vanjska opteregenja) koja se na nosae prenose ili na vrlo malaj povrsini (kada govorimo o koncentritan sili), ili pak na odeedena) linji, (hada ‘govorimo o lnijskom optereéenju). Sile mogu djelovati i na eijelu vanjsku povrsina tijela (Cjelo uronjeno w tekuéinu). Navedene viste optereéenja nosata, ovisno o natinu djelovanja na nosaé, mogu, iazvati odredeni oblik optereéenja nosaéa, o gem je bilo rjeei uw poglavliu (73) U ovisnosti o svojem djelovanju u tijeku vremena, vanjsko optereéenje, bee ‘obzira na to o kojoj se visti optereéenja radi i koji oblik optereéenja nosaca ono izaziva, moze bit = statigho ii ~ dinamiho, 8 ovisno o naéinu uvodenja, vanjsko optereéenje mote biti statigko dinamicko ~ udaeno, Nakon spornaje o tome kakve vrste vanjskog optereéenja postoje, kakve abe like optereéenja nosaéa ona izazivaju i kako se wtjeca} tog optetecenja prenesi na tijeto, potrebno je razmotrti sto se dogada s tijelom na koje djeluje takvo vanjsko optereéenie. Tijelo je sastavlje med Koji djeluje uravnotezent nutrasnjih. (medumolekularnih) sila koji ne ofityje kakvo djelovanje na okolinu dok tijelo nije optereéeno. i sitnih materijalnih gestica ~ molekula Vaninko optetoenjeunatranje ile og isan vansog optrtna a) a el ono jie ween cna dia, 2g deteniane le megs se metisobne Uatonstugowh sinh eatin ine mast promjene anita i Trae ale nasvamo dopurokien umutanjn sla {one pote dok poo deformacia tijela. — U daljnjem ialaganja pod unutragnjim éemo silama razumijevati upravo tunutrasnje sile koje nastaju kao posljediea deformiranja tijela.8. NAPREZANJE | 8.1. Ukupno naprezanje. Srednje naprezanje Radi definiranja pojma i veliine unutrainjh sila provest Gemo odredeno ray. matranic Noka je zadano tijelo, sl. 8.1, optereseno silama Fy, Fy,..., Py i neka tijelo pod djelovanjem tih sila bude u ravnoteti, sto anaéi da je deformiranje zavzéeno i da je tuspostavljena ravnoteza inmedu vanjskih i unutrasinth sila, Sika 81. Ravnotetadefrmizanog tela Zamislimo da smo tijelo ravninom 2 podijelili w dva dijela. Odstranimo li dio I, tada preostali dio I. mora takoder biti u ravnotedi Da bi promatrani dio I. bio. ravnotedi, pojavit ese unutrasuje sile 22 koje zamisiljamo da djelujn ma presje’noj povrsini R kao sto bi djelovale povrsinske sile jnmedu bilo koja dva neovisna tijeladto se dodiraju. Te povrdinskesile nadomjestaju itjeva) odstranjenog dijeta I na promatrani dio I njihova je reaultanta po praveu i veliini jednaka, a po smjera suprotna rezultanti vanjskih sila promatranog dijela 1, au svemu jednaka rezultanti vanjskih sila odstranjenog dijela I Raspored unutrasnjib sila po povrsini R 2a sada je nepoznat, Promatrani se dio [sada pod utjecajem vanjskih sila kpje na njega djeluju i unutrasnjih sila rasporedenih na povesini R nalazi u ravnotedi20 _NAPREZANJE Votimo u ravnini elementarnu povrsinu AA i u njoj tocku O. Redukeijom nuteasnjih sila koje pripadaju elementarno} povesini AA u tocku O, dobivamo torzer kojeg fine glavni vektor AF i glavni moment Af Kyocient, al at @) nazivamo vektorsednjeg aapretana na elementarno} povrini A.A. Ako se provede sraniéni prijelaz tako da AA > O a da pri tome toéka O bude stalno anutar elermentamne povrsine A, tal je: . AF _aF ati Poe im Rada! all Aa (2) Graniznn vrijednost jy nazivamo vektor ukwpnog (totalnog) naprezanja u toeki za ravninu definiranu normalom ¥ . Apsolutne vrijednost py i pa vektora definiranihierazimna (8.1) i (8.2) nazivamo stednje naprezanje na elementarna} povriini A.A, ednosnio ukupno naprezanje wiki O. Menzitet unutrasnjil sila na jedinicu povréine nazivamo naprezanje. Dimen- zijn je naprezanja FL=® ar. Buduéi da opéenito vektor ukupnog naprezanja ji, nije kolinearan s vektorom normale i, on se moze rastavili na dvije komponente Komponenta na praveu normale naziva se normalno naprezanje i obiljezava s ny a komponenta koja ledi u ravnini presieka naziva se tangencijalno naprezanje i obiljezava s 74, Komponenta tangeneijalnog naprezanja %q mole se rastaviti na komponente dvaju medusobno okomnitih pravaca m il, Na osnovi ovoga, ut skladuy ssa sl 81, ila Pu = On H+ tam H+ Tat T, (8.3) pri gen su vi, 1 jedinieni vektori, Dalje je: Phe ontt; mee fim + (4) Pojam je naprezanja veran za totku i 2a presjeénu ravninu kror tu toéku, Na taj 'u jednoj totki imamo beskonaéno mnogo vektara jy od kojih svaki pripada jednoj ravnini. Skup svih tih vektora jy u Lotki O defini stanje naprezania w toj totki, Postavlja se pitanje potrebnog i dovoljnog broja podataka kojima ée stanje naprezanja u nekoj toeki biti potpuno i jednoznaéno adreteno, ‘Tenaotnapretania Jednadibe Naviers | Cauchyia a 8.2. Tenzor naprezanja. Jednadzbe Naviera i Cauchyja Kako je vidjivo na sl. 8.1, jednoj ravnini kroe odeedenu tozku odgovara jean vektor ukupnog naprezanja fy koji se moe rastaviti na tri komponente od kojih edna predstavlja normalno naprezanje, a preostale dvije predstavljaju tangenci- Jalna naprezanja, ‘Ako iz napregnutog,tijela izdvojimo clementarni volumen, sl. 82, dje sw die ‘menzije stranica dz, dy i dz, tada éemo imati ukupmo 18 komnponenata naptezanja. Neka je toeka 0, kao ishodiste koordinatnog sustava, seve triju medusobno ‘okomitih ravnina. Komponente naprezanja na ravninama, koje su paralelne spome- ‘nutim ravninama kroz totku O, imat ée odredeni prirast 2bog medusobnih udaljo- ‘nost tih ravnina, a u skladu s pravilom o pritastu funkeije w susedno} toéki, Ove su komponente prikazane na sl, 8.2. Sika 82, lementar parallpipedicdvojen ie napregmitog tila Postavljanjem momentne jednadibe 28 08 21 koja prolaai sredistem paralelo- piped, a paralelna je osi 2, dobivarno: (+ ty) ae ada (c+ 222) ty Na osnovi ove jednadabe te analognih momentnih jednadabi za os yi z1, dobivamo: (85)am NAPREZANIE Zakljucuje se da su tangencijalna naprezanja u dvjema medusobno okomitim rav fnama jeduaka i usinjerena prema njihovoj presjeénici ii pak od nje. Tangencijalna ‘su naprezanja konjugirana naprezanja, Tz uvjeta ravnotete svih sila na praveu osi 2, uzimajuél w obzir i djelovanje volurneaskih sila Kojih su komponente X, ¥, Z, dobivamo: Dheao (cr Mt een) tte (40 2B ty) ded [Na osnovi ove jednadabe hosts, ial: saalognil ravnoteznih jednadzbi svih sila na pravew ost oe, Arey Ores ie ty ta ** aye br de ae tY= (8.6) One Oo or a +7 Jednadabe (8.6) pornate su kno Navierove jednadzbe ravnotede napregn- tog tijela, One su vera izmedu naprezanja i volumenskih sila. ‘Tenzorski je zapis Navicrovih jednadzbi (7) ig + Xe Kako je vidljivo, od 18 komponenata naprezanja koje djeluju na clementarni pa- ralelopiped, samo je fest raaligith komponenata jer su istovrsne komponente me- Adusobno povezane na osnovi pravila o prirastw funkeije w susjednoj toeki, a, ositn toga, tangencijalna si napreeanja konjugirana kako je to prikazano izrazom (8.5) cvet se skalara, tj. devel komponenata naprezanja mode sloziti w kvadrat mati hoe hs foul [* * =]: 8) ‘a nazivamo je matricom lenzora naprezanja il, krage, tenzorom naprezanja. Mac trica je tenzora napezanja, usimajuél u obzir iaraz (8.5), simetriéna u odaosu na, slavnn dijagonalu, Nacsnovi ravnotede sila na praveu osi x napregu 51.83, usimajucl da je 1 = cosa, n = cos, r= cos, dobiva se: r= (ne + domedA = (00-4 dae)A coma (tye + tye) A088 ~ (toe + ree) Acos y+ roga clementarnog tetraedra, ‘Tenor napreaani. Jediie Navierni Canchyia 239 nee (bme.be er |. naprezana arom bre hatte © ceetoe * Sika 8.8. Flomentard teradaeindjen x napregntog tila (Laan) Pri tome je X komponenta volumenskih sila na praveu ost 2, dok je dh najkraga tudaljenost ravnine ABC do ishodista O. Na osnovi analognih ravnoteéaih jednadzbi za osi y iz, konaéno je: Poe = Gal + Tey + tear = 0 Poy = tyel boym bryan = 0 (39) Pu alt nym boar Jednadzbe (8.9) poanate su kao Cauchyjeve jednadibe i omoguéujn natn da s pomno- 4 Sest komponenata naprezanja za tri medusobno okomnite ravine promatrano) toeki odredimo naprezanje za bilo koju ravninu kroz th toeku, Cauchyjeve su jd nadabe jednadabe veze izmedu tenzora napreaanja i ukupnog waprezanja, Osi u skalarnom obliku (8.9), Cauchyjeve se jednadibe mogu napisati u tenzorsko} 0 eel Pry = uly (8.10) vekoj toeki definirano je kad su poznati svi vektori ukupil nae prezanja ji. Buduéi da se naprezanje na proiavolinoj ravnini kroz odredenu tocku ‘mote odrediti ako su poznata tri vektora ukupnih napreeana (Sest komponenata) i to za tri medusobno okomite ravnine kroz tw toéku, to je stanje naprezanja u tnckoj totki odredeno tenzorom naprezanja (8.8), koji je simetrigni tenor Il. red ‘Tencor naprezanja oblika (8.8) odreduje prostorno (troosna) stanje naprezanja. Pri rayninskom (dvoosnom) stanjut naprezanja postoje éetiei komponente (ti razlitite) naprezanja. Kod linearnog (jedaoosnog) stanja naprezanja postoji jedna kompo- nenta naprezanja, Tenzor naprezanja mote ge pisati is ponnocu glavnih naprezanja pri €emu u kvadratno) shemi oblika (8.8) postoje samo na glavao} dijagonali tri, ‘va, odnosno jedno glavno naprezanje, Tangenciialnih komponenata naprezanja, nema jer su one w ravainama glavaih naprezanja jeduake nul Stanje napreeani‘Tensor naprevanja kao simetriéni tenzor IL. reda, kojim je stanje naprex 1 neko} toeki tijela potpuno odredenio, mode se rastaviti u dva dijela: sferni i devijatorski, Na taj se natin | zadano stanje naprezanja moze rnzdvajiti uw dva sastavna stanja naprezanja na sljededi nadi s1+193) (a) (ois Pri tome jes [ous] ~ matrica tonzora naprezanja [o8] - matrica sfornog dijola tenzora naprezanja [SB] - matriea devijatorskog dijela tenzora naprezanja, Koristeéi se glavnim naprezanjima umjesto kemponentat (8.11) moze se napisati w oblik: 0 0) [om 0 0) [a-m 0 0 feul=]0 a of=]0 m afef 0 me 0 | er o 0 a) Lo 0 mw) | 0 0) esnev a naprezanja, iaraz Shematski priks ira (8.12) dan je na sl. 8A Ss 4a See 42a 4 4 ana “= sia 84 Stara ss pro tome atta (13) stednje normalno naprezanje. BBlementarni je paralelopiped oko neke tozke napregnutog tijela uzet s rubovima paralelnim glavaim naprezanjima, pa prema tome, na njegove stranice djeluju samo Slavna naprezanja 0), 02, a3. Pojam glavnog naprezanja objasnjen je u poglavtiu (11). Takav paralelopiped prikazan je na ljevo) strani sl. 8.4, a njemu odgovara tenzor naprezanja prikazan na lijevo) strani izeaza (8.12) Prvo od sastavnil stanja naprozanja prikazano je na sl. 8.4, prvim paralelopi- pedomn na desnoj strani. Njemu odgovara prvi tenzor na desnoj strani izraza (8.12), ‘2 on zapravo predstavlja jednoliki (hidrostatski) tlak, 8to znaéi da se oblik tako nnapregnuta paralclapipeds ne mijenia, veé se mijenja njegov volumen. Ovaj se dio Tenzornapeetanin. Jeddah Naviersj Cauchyia ns tenzora naprezanja kojim je opisano ovo stanje naprezana naziva sferni dio tenzora hnaprezanja ili sferni tenzor naptezana. Drogo od sastavnih stanja naprezanja prikazano je drugim paralelepipedom ddesne strane na sl. 8.4. Odgowara mu d strane faraza (8.12), i on Predstavlja stanje naprezanja kada nema promjene volumena, veé samo promjena, oblika pralelopipeda. U ovom je, naime, slucajn, uzimajudi w obzir teraz (8.13), 2broj dijagonalnih clanova jedak nuli. Ovaj dio tenzora naprezanja naziva se de Vijatorski dio tenzora naprezanja ii devijator naprezanja, Principijelno znacenje sfernog, odnosno devijatorskog dijela tenzora napresa: nla, objasnjeno jeu poglavlia (16) Teraz (8.12) moze se s pomoéu komponenata napteranja napisati ovako tu -[f z 2)-{ ° a]. [se ota 3 te ty @ J [0 0° oy nen ey pri femu stednje normalno naprezanje inosi op toy ter —s PRIMIER 8A Stanje maprezanja u uckoj toéki zalano je tenzorotn naprezanja: 6 8 wa=[s 6 4] wry thd Nagi veliginn i pravac ukupnog naprezanja gs, veliginy normalnog napreza- hia on i veliginu tangencijalnog (posmieiog) naptezania r. w ravnini koja probiei ‘zavlanom totkom, a normala koje s koordinatnim osima zatvara kutove dij ko- a L 3 i 2 i U skladu s iarazom (8.9) komponente ukupnog I me] fuses ) [-: ] - [2] wry med” [ant MPa]tet ukupnog sana je Pa = yoke +18, + Fhe = U,T4IMPa} Kosinnsi pravea ukupnog naprezanja iznose: cos ap, = 608) ofp, = ON] = c08'tpe = c08(Fas Normalna naprezanje ino ball = ou)" = Would = = 4,66 MPa a [os] simetsiéna, za nju veiedi [oy] = [ou] Vrijednost normaluog naprezanja takoder je moguée dobiti na nai 7m = Paz 080+ Pyy C08 + Pre COST Posmigno naprezanje ianosi: ta = Vek =a! = VUTAA GE = 10,7 MPa 9. DEFORMACIJA 9.1. Pomak, duljinska, kutna i volumenska deformacija Pod utjecajem vanjskih sila elastiéno se tijelo giba i deformiea pa mijenja svoj polozaj, oblik i volumen Vektor koji spaja pocetni i konatni polotaj neke éestice tijela naziva se vektor pomaka. Promatrajmo tijelo A, sl. 9.1, na koje djeluju vanjskesile Votimo w tijelu toeku M iw njezin okolin tock vektorom pomaka & fy NN. Pomak tozke M dan je Sika 9.1. Vektor pom U opéem sluéaju pomaci su raalititih toéaka medusobno razlititi, tj. vektor pomaka je funkeija koordinati 2,42) (ay Vektor je pomaka, kao i svaki vektor odreden svojim projekeijama na koordinatnim FS He.ys2) = wesw 2)e+ oF, y,2)7+ wley,2)e (9.2)Smatra se da je deforsmacija infiniterimalna i kontinuirana pa. komponente uu,v,w vektora pomaka # moraju biti neprekidne, jednoznatue i diferencijabilne funkeije koordinata 2, y i= Deformacija se tijela mode opisatitrima medusobno neovisnimn funkeijama ko- ordinatnih tofaka koje predstavljaju komponente pomaka, Eksperimenti pokaruju da je deformacijatijola u nepostedno} vezi s njegovimn nepreranjem, a moze se vidjeti da se izmedu komponenata pomaka jedue toeke 1 naprezanja, Razmotrimo deformacije viakana aksijalno optereéenog stapa, s1. 9.2 njoj ne mote uspostaviti nepostedna veza, Sve tocke lijevo i desno od sredignje totke M na stedignjenmn vlakuu imaju odredene pou wen toga vlakua, tj, na pravew aksijalne osi su pomaci (ptoduljenja) to veéi sto su tatke M, udaljenije od sredisnje tocke M. Drugim rijecina, stedisnji presiek (presick po osi y) ostaje na svojetu mjestu, sve njegove tocke, osim stedignje totke M, imaju pomak okomito na uzduinn os, ti. na praveu ost y. Sve totke drugih presieka, osim toéaka na uzduinoj os, imaju pomake ina pravew aksijalne osi i okomito na nju, Eksperimenti pokazuju da je naptezanje w svim tofkama stapa jednako, ¢ nnaprezanje je Stapa homogeno. Proizlazi da se iamedu stanja naprezania (koje je 0 svimn toekama stapa jednako) i komponenata pomaka (koje su razligite za eazlcite totke) ne moze uspostavitiizravna vera Osim s ponioéu pomaka, deformacija se mode opisati i drugim veiginama koje ddaju nepostedan uvid w stanje deformacije w okolici neke tovke. Te veligine su sacije (dljinske deformacije) i klizanja (Langencijalne deformaetie) Neka je { duljina imedu dviju togaka tjela na njegovo) ueduinoj osi. Ta uljina mode biti i izmedu dviju krajnjh tozaka stapa, Keorijent 5°, tj. kvo- cijent produljenja rezmatrane duljine £1 nje same nazivamo srednje produljenic ‘Ako ramatrana duljina 1 izmedu bilo kojih dviju toéaka teai k nul, tevit 6 i AL prema nui, dok ée kvoejent 5" (srednje produljenje u okoieipromatrane tozke) tediti prema graniénoj vrijednosti koju nazivamo duljinska deformacia (dilatacia, specifiéna normalna deformacija, relativno produljenje ii skraéenje) Al 3 = fim (9.3) sj vena deforma 230 ‘Ako je promatrana duljina na praveu oni, tada ée za sluéa) istoga vlaénog, ‘optereéenja duljinska deformacija predstavljathrelativno skraéenje, ¢. ona je ra aliita po predanaku od prethodno razmatrane duljinske deformacije, al je eazlitita i po vein Duljinska deformacija, dakle, ovisi o pravew kro zadanu toeku, odnosno to je ppojam veaan 24 pravae kroz zadanu tozku Kod aksijalno vlaéno optereéenog stapa eksperimenti pokazuju da je duljinska deformacija ovisna samo 0 praveu, a ne o veliini promatrane duljine i polozaja pravea, tj, duljinska deformacija ovisi o praven, a no o polozaju toeke na njen Na taj je naéin uspostavljena izravna vera iamedu stanja naprezania i defor tmacije jet je normalno naprezanje na praveu osi = za razmatrani stap jednako za svaku foeks stapa, ai duljinsks je deformacija takoder jednaka za sve totke Stapa Dosa sino ustanovili da je duljinska deformacija ovisna 0 praveu, ali da je Jednaka 2a sve Loeke na promatranome praveu lina njemu paralelnien praveima. Za poanavanje deformacije 1 okoliei tozke potrebni su nam podaci o promi duljine izmedu bilo kojih dvija tofaka na svi praveima kroz zadanu tofku, ali i podaci o promjeni kuta jzmedu tik pravaca. Kutna deformacija (tangencijalna deformacija, klizanje) definira se u odnosw va dva medusobno okomita pravea i ierazava odos za Koji ce se promijeniti pravi Jkut medu tim praveima, sl 9:3, Sika 9.3. Kutna dformacia = lim(4OAB~ 30,4,83) (oa) Skup svih duljinskih deformacija i avih klizanja za sve moguée pravee kroe zadanu otk, defiira stanje deformacije u toj tozki Stanje deformacije pojam je vezan za totku. Volumenska (obujatnna) deformacia izealava relativmy promjenu volumena, 7 (95) Analogno homogenom stanju naprezanja, govorimo i o homogeno} deformaciji kod koje je stanje deformacije u svim totkagns tijela jednako. Pod ravnim stanjem deformacije razumijeva se ono stanje w kojemu su pomaci paralelni jednoj ravaini.200 DBFORMACIIA 9.2. Rastavljanje deformacije kao skupa pomaka na translaciju, rotaciju i Cistu deformaciju Katkad se pod! deformacijom u siren smisht rijeét eazuinijeva skup svih po maka tofaka tijela koji nastaju pod uljeeajer vanjskih sila, Skups tik poraka pripadaju pomaci tocaka tijela koji nastaju zbog translacie i eotacije tela, pri fein se medusobne udaljenosti estica tijela ne mijenjaju, be pomaci kojb opisuju promjenu oblika i volumena tjela, pri éemu se mijenjaju medusobue udaljenosti festiea, Za eazliku od deformacie w sireina smisha rijeti, ova se protnjena oblika i volurnena naziva dista deformacija Rezultirajuti se pomak, predstavljen vektorom potaka 3}, koji je sastavtien ‘od skupa pomaka i opisuje deformaciju w sirema smishi rijeti, moze pokazati na sljeded atin AB AE (9.6) pri gemu je 5 pomak zbog translacije, 5 pomak zhog rotacie, a S41 pomak bog iste deformacije Uotimo oko tozke M, sl 9.1, djelié tijela I proizvolina oblika koji obubvada i totku N u okotici tozke M. Taj djeliétijela motemo amisiti kao izdvojeno tijelo koje trpi odredenu deformaciju. Zhog djelovanja vanjskih sila na ejelokupno tijelo, prijeciée taj djelié 1 u svoj novi pologaj IL. Taj prijelaz djlica Iu polofaj M, koji sada promatramo kao malo indvojeno lijela, rarmatrat emo na osnovi promnjene koja se zbiva sa spojnicotn MIN = dr Prijelas promatranog djeliéa ig polotaja I u polega) It mode se opisati kao da ‘on translacijom prijete w polozaj M'P, zime je tack M presla w M’, a Locka N a P. Translatorni je pomak, dakle, predstavjen vektorom pomaka tocke M, tj. = & Rotacijom oko totke M (koja je sada u polovaju M’) spojaica dr = M’P prelazi nna pravac dr’ = MIN’, a zatin Zistom deformacijom veligina NM (koja leti na praveu M'N’) postaje de’ = M'N’. Opisane translacja i rotacija mogu se zamijeniti rotacijom oko trenutnog pola rotacije, Vidljiva je da se vektor polotaja lotke ne ‘mora poklapati s njesinim prijedenim putem Analogao osnovnom pitanju iz analize stanja naprezania, i ovdje se postavia ‘osnovno pitanje w analiti stanja deformacie, koje gla Koliki je potreban i dovoljan broj podataka za odtedtivanje stanja deformacije 1 odredenoj to&ki tjela, tj. potreban i doveljan broj podataka kojima su odredene duljinske i kutne deformacije za proinvoljne pravee kroz vadan tock, ‘Vektor pomaka totke N, mnote se pisati ovako: Acmiture mk on tormanin 244 Rastarlianicdeformacie Kaw supa poaha na transla oti Buduéi da smo pretpostavili da su pomaci nepeekidne funkeije koordinata, 2a pomak J totke N, koja je w okolieitocke M, modemo pisati:_ eg ay Bae os anit dat Favs 5 jet se vriiednost neprekidne funkeije w dyjoma bliskim todkara razlikuje 2a mal veliginu koju aproksimativno modemo aamijeniti totalnim difereneijalom funkeje. Uximajuéi w obsie iaraze (9.2) i (9.7), iarax (9.8) mofemo pisati ovako: a ou, au subdues ud Fda k oe due Bede Or og Oa, OY + pede Ody t 3 de (9.9) oy Oe ow 5, wg, Ow jw = wt Oe dt dy + +4 Bett Gy Ut Fe 1 dobivamno komponente pomaka tocke Nu oko tozke M Prije promatrani djelié tijela {koji jezbog optereéenjatijela presao iz polozaja 1 u polozaj Il, na opisani nacin, bio je podvrgnut deformaciji odeedeno} izrazima (8.9). Prvi dio w izrazima (0.0) predstavlja zajednighi pomak s tockom M svih Aogaka djeliga, a drugi dio predstavlja relativao pomicanje tofaka djeliéa prema toeki M. U tom, drugom djelt iaraza (9.9) sadezane su rotacija i éista deformacija cestica rarmatraniog djeliéa Taraze (9.9) napisat demo w sljodeéem obliku au de, On ae ar * Oy de * Be ae a av de. Ye wy 9.10) ay de . 19) ww ded dy iat aya odnosno u obliku matriénog produkta: au au fy [may |_| ae ae aE) | ae ae 9.1y w{3} ae oan) 7 Yow aw oe Oy ili na nadin (0.12)20 DEFORMACUA ‘Tenzor [2] sligan je tenzora naprezanja (0), ali nije simetrican, a sadeii rotaciju i deformaciju razmatranog djliés, odnasno tijela opéenito, U jerazima (9.11) 1, mi kosinusi su kutova: a m= Vacca, + 087 (9.13) ar ‘Tenzor [Fj] mote se rastaviti na simetrién’ i antisimetriéni dio: ay (oy) Pri tome jes: “s+ eGl= | 4 (35+ 2) (9.15) 1G@ (0.16) (arr) odnosno razvijanjem: dw dy _ dw (018) eo hy Usporedbom iaraza (9.18) s izrazima (9.15) i (9.16) dobivamo da antisimetriéni tenor predstavija distu rotaciju. Buduéi da rotacija tijela ne utjese na njegovu de- formaciju, zanimat ée nas samo simetrién tenzor koji predstavlja fstu deformacij Stoga éemo u dalenjem razmatranju simetriéni tenzot dan izeazom (9.15) naaivati tenzor deformacije i abiljedavati ga sa [, Vera nme komponenata pomaka i komponenata defonnacie 20 9.3. Veza izmedu komponenata pomaka, i komponenata deformacije Radi jednostavnog uspostavjanja vere iam komponenata pomaka i kom ponenata deformacije, razmatrat, emo promjent duljina stranica i kutova osnoviee tijelaoblika paralelopipeda na koji djeluje vanjsko opterecenje, sl. 9.4 Sika 9.4. Dilatacie Mina Osnoviea paralelopipeda ABCD deformira se tako da poprimi oblik A'B"C"D", le sl 9.4. vidljivo je da je: WW=KB= az, ND=AD= 4 uzimajuéi w obsir da su postiedi male deformacije, mozemo pretpostavit da je: ww Duljinska je deformacija defiairana izrazom (9.8) pa, u ovom sluéaju, dobivamo: - ou ware am det ede— ee odnosno:au DEFORMACIIA Analog se odtedaje dns deforma ina peau ot: pa aka djs deforma Glaivn podijenjn, date specitne normale dec) ane ow oe on" oy oy aw a (9.19) Osim promjena duljina stranica koje su opisane duljinskim deformacijama, nastaje { promjena pravog kuta izmedu pojedinih pravaca. ‘Ta promjena (smanjenje) pravog, uta naziva se klizanje (Kutna deformacija, tangencijalna deformacij). Prema sl 9.4, pravikut (A'B'D’) postao je oitar (A’B"D"). Taj je ut defniran skalarnim prodkton: (AB AC) sin ey © toy 1a |AC% Jednostayno se, umjesto uvrstavanja. v# Jkutna deformacija mote odrediti ovake: vdnosti u igraz 2a skalaeni produkt, Yer (9.20) Prema sl. 9.4, inazi , BeBe tam yey © 7ey = ERT = ewe gt = DID! tana, © = Sap Buduéi da je ey 11 ey 1 slijedi da je: oe, Oe 1 by Oe Analogno se odreduju i ostale kutne deformacije, tako da, napokon, one iznose: au, dv be, ow ter = yt geste ee yess (921) ‘ean and valumeneksdeformacie i dljnih deformacion m8 9.4. Veza izmedu volumenske. deformacije i duljinskih deformacija Promatrajmo paralelopiped éije su stranice dz, dy, d2. Zbog djelovanja van} ‘skih sila, nastat ée deformacije stranica i kutova. Kada su postijedi male defor- ‘macije, njihove kvadrate i medusobne umnoske modemo zanemariti. Takoder zane- ‘marujemo utjeca} kutnih deformacija jer se visina clementa neznatno mijenja. Neka su de+-du, dy + dv i dz + dw stranice paralelopipeda nakon deformiranja, sh, 9.5. Sika 9.5. Volumen dilatacia Prema izrazu (9.5), volumenska (obujamna, zapremninska) deformacija ienos: av v (ae + duy(ay + dv)(d - te dyd enty beyte beste + Eeeyee ev see beyt Zancmarajuéi vrijednosti medusobnih umnofaka duljinskih deformacija, dobivam: ev eee te tee (9.22)26 DEFORMACA 9.5. Tenzor deformacije Tamedu izraza iz stanja naprezanja i izeaza ix stanja deformacije pastoji pot- pun matemati¢ka analogija Stanje je deformacije, w opéem sluéaju, u svakoj tocki ravligito, tj. to je pojam, vvezan a tozki. Stanjem deformacie w neko} totki nazivamo skup svih duljinskih deformacija (ilatacija) i svih klizanja za sve moguée pravee krot tu tocku, Stanje je deformacije, meutim, w nekoj toéki adredeno poanavanjem ki nente deformacije za tri medusobno okomita pravea kroz tw tofky, uz wyjet da ti pravei ne lege istoj ravaini ‘To mati da se na osnovi ovakva poznavanja komponenata deformacije 2a spomenuta tri medusobno okomita pravea kroz neku taéku mode odtediti dilatacja na bilo kojem praveu kroz tu toeku te Klizanje izmedu dvaju okomitih pravaca kroz tu tozku Veé je reteno da je stanje naprezanja tenzorska veligina koju je moguée opisati 's pomoéu tri vektora ukupnih naprezanja (odnasno devet komponenata napreza- tuja = Sest razlititih) za tri medusobno okomite ravnine kroz neki toeku. Na os novi analogije zakljucujemo da je i stanje deformacije u togki tenzorska vei¢ina, ‘odredena simetrienom matricom sa gest medusobna neovisnih skalarnih velifina, 4 kkomponenata deformacije na praveima koordinatnih osi, Tako dolazimo do pojma ‘matrice tezora deformacije, ih kraée, tenzora deformacije koji je veé peje definiran inrazom (9.15), a motemo ga pisati na sljededi natin ou, dw a: * Ge, +) 1( au L (du oe 2 (>, 1 ow 2 = «limb fe ftw te 1 1 =|gme 6 da 2 pu % 5% (23) yu glee Inraz (9.23) moze se napisati i ¢ pomoéu glavnih dilatacija: a 0 0 tate[8 e ‘] (92 00 6 “Tenwor deformarie or ‘Tenzor se deformacije, analogno tenzoru naptezanja, moe rastaviti u dva di- Jela: sferni i devijatorski, kako je dano izrazom (9.25): teal Trax (9.25) pisan preko komponenata deformacije iagleda ovako: Loa 1 1 ty pte ple pte 1 i em 0 0 dive cA tvef=]0 co Of +] bays cco dave 2 2 o 0 ew) |? 2 41+ le Lok i i lee pt ee yt pty (8.26) i pisano preko glavnih dilatacija 4 0 07 feo 0 0 o Oe Of=]0 « 0] + ° (9.27) oo a} loo 0 0 se, U iarazima (9.26) i (9-27) ¢o je stednja duljinska deformacija i iznosi: 69 = 5 (ee Hey Hee) = 5 (er Hen te) (9.28) ‘Sferni dio tenzora deformacij (il sferni tenzor deformacije) daje deformaciju koja se sastoji samo u promjeni volumena bez promjene oblika, a devijatorski dio tenzora deformacije (ili devijator deformacije) daje samo promjenu oblika bez pro- imjene volumena. Ovo ialazi otuda sto su kutne deformacije (klizanja) kod sfernog. tenzora deformacije jednaku nuli pa stvarno postoji samo promjena volumena jer ‘2 kutovi elementa ne mijenjaju, dok je kod devijatora deformacije 2beoj dijagonal- nih anova, koji daje volumensku dilataciju, jednaku nul, Sto znaéi da ne postoji promjena volumena, | komponente naprezanja i Komponente pomaka, a jednako tako i komponente deformacije u nekoj tozki ovise o orijentaciji koordinatnoga sustava, ‘Ako su koordinatne osiy,« tangenta i normala za neki popreéni presjek nosaéa, I. 9.6, tada su osi §, ¥2arotiranoge koordinatnog sustava za kut p takoder tangenta i normala kosoga presieka koji s popreénim presjekom zatvara kut y. ye \ne Slike 9.6 Zarotran hoodia suataw218 DEFORMACIIA “Tentordefermacie ae ‘Ako ponnajemo komponente tenzora naprezanja, oinasno tenzora deformacije 1s nekoj toeki koje st definirane 2a koordinatni sustav y, 2, modenio ¢ pomoé Jaraza 2a transformaeiju odeediti komponente naprezanja, odaosno deformacije za aarotirani koordinatni sustay J, ¥. Ierazi za transformaciju dobiju se razmatranjem ravnoteze promatranog clementa w odnosu na koordinatni sustay J, 7. Tako, na primjer, pornajuéi komponente naprezanja na praveima osi y, ¢ i njihove peojekeije nia osi 7, 3, dobivamo i normalno i tangeneijalno naprezanje na kosome presjcku, thon a Promatrajmo paralelopiped, sl. 9.7, xa koji treba odrediti duljinsku deforma: ciju éq, Ui. deformaciju na praveu njegove dijagonale. Bee thm tae Bs. Yoi Se AUG Po Ym) ‘tka 9. Us iaear a dilatacu a pronsuljnome prascu Tabor promjonevolumena Razmatrajmo najprije promjenu volumena paralelopipeda bez promjene oblika i neka su produljenja stranica Adrsdu, Ady=dv, Adz =dw Nakon deform anja ina (d+ Ad)? = (de + Adz)? + (dy + Ady)? + (de 4Adz?, (9.29) Zanematujuéi male veliine drugog reds, imamo: 42d Ad = de? 4 2de Adz + dy? +2 dy Adyt ds? 42ds Adz. (9.80) Buduéi da je det 4 dy? 4dz?, dobivame 4 Ad = dz Adz + dy Ady + ds Ad= (931) -ansformacijom izraza (9.31) slijedi (ST E(B) AGT AE om a odnosn: fun = Fe 608? an +64 £08" By + 65608? (0.3) Tarasom (8.39) odredena je dljnska deformacija na peaveu i kaa su Rlizanja Jed al Razmotrime sada promjenn oblika paralclopipeda hea promjene volumena. Na ‘osnovi sl. 9.8, smatrajuéi kutne deformacije malima, dobivamo: va Ukupni pomaci po koordinatnim osin jes aay + ae deriy tery, (9.34) ay ilar, akon deformiranja isla (4-4 A? = (de + w+ (dy + 0)? + (de + 0)? (035) Zanemarajuéi male veiéine drugog rea i usimajuéin abzie da j det + dy? + de? obivamo, > de Ad= dew dy-v 4} de-w, (9.36)280 DEFORMACUA ‘Ako se u izraz (9.36) uveste vrijednosti dane izrazom (91.11), dobivam: aad = da(dyn, + der!) + dulderty + dere) + da(darge + dere.) = = dedytey + dzdyyye + dedeyes codnosno 4 n= Be gon con ye meson Hee OE — ) Tarazom (9.37) odredena je duljinska deformscija na pravew i kada sw duliinske deformacije na trima medusobno okomitim pravcima (koordinatnim osima) jednake uli U shuéaju male homogene deformacije, rezultirajuel se pomact i rezultirajuée doformacije mogu dobiti prineipom superpoxicie. Rezultirajnéa duljinska deformacija eq na pravew (dq, Ban) keow zadann {ozku za koju su poznate duljinske i kutne deformacije na trima medusobno oko: ‘mitim praveima, ueimajuéi u obzi izraze (9.33) i (9.87), iznos: En = £00084 a + 64 608% By + £5 608? I + Yey 608 An 608 But (9.8) Fy 008 608-95 F Yox C08 Fy £08 Analogno tome, kutna deformacija izmedu dvaju okomitih pravaca Hi(%n, BT) i (in Br ra) ies 1 pee 608 08g +6 £05 08 F608 Cg + +5 teyle05 09 £05 By + £08 dm £05 Hy) + 95 5m + £05 C0879) + 1 + recent cota + 08 08) (039) Incas (8.38) (0:9) w marino oblik gla én = [n] fess] ln) | (9.40) feis}im) i ZI ri tome jesu: Alok je fej] danoiarazom (0.23) “Temanedeformacie a PRIMIER 9.1 Paralelopiped, sl. 9.7, ma steanice dz ‘mm. Nakon eforn paralelopipeda duljine njegovih stranica su: ay = roan, by 8.9076 mm. Kutovi ostaju nepromijenjeni. Treba nai promjenu duljine dijagonale 0) Dali mm, dy ke deformacije stranica su ddok su prema uyjetima zadatha kutne deformacije: Yee Sy ee = Daljina dijagonale je: d= VetP A= VPP TE s V50mm, a njetin je pravac definiran vektorom: FI(c08 a, £08 Bn, 608-9) ri tome jesu Duljinska deformacija, prema ieeazu (9.88), iznosi En = Ep 008? ag + £y COR? By +65 008? Yu 10-3 (S5)' 010-109 (2,)' +-06-10- (A) = ose Promjena je duljine dijagonale: . Ad = de, = V50-0,3968- 10-% = 0,00238 mmm9.6. Odredivanje komponenata pomaka na osnovi komponenata deformacije Na osnovi poznatih komponenata ponaka: weanens) veMens) wale, ‘odredujemo komponente deformacije dane izrazima (9.19) i (9.21), a one las er ange Ga aR av a aw |, du dey = Get ge WF t= Fete “Te komponente deformarije Eine tensor deformacije (9.28) U tehnickoj se praksi éesto postavlja obratan zadatak, tj. na osnovi por natih komponenata deformacije ¢, jer potrebno je odediti Komponente pornaka UV ovom sluéaju integracijom sustava od sest parcijalnil diforeneijalnih jed- nnadlahi (9.19) (9.21), koje predstavljaju komponente deformacije kao jednoznaéane funkeijeod (z, y,2) treba odrediti wu, w kao jedncanaéne funkeijeistih koordinata, ne moze biti zadano potpuno proizvolino problem intogti- Odito je da Sest. funketia ex. Riegenje se ovog.zadatka, kako éemo poslie vidjeti, svod anja totalnib (potpunih) difereneijala Kako je pomnato ia matematike, miédan idovoljan uvjet da bi krivulja integra: [ries aay ras, (oat) -dnostruko suvish toeki M(z n podrucju, ovisio ane 0 putu koji us kojom su P, Qi neprekinute fu to} totki M(x0, 20 samo 0 pot ih spaja i koji leat u tom poddrugju, jest da postoji takva funkeija p(x, y. 2) kojoj bi totalni diferenejal bio podintegralni iaraz: dp = Pde+Qdy+R (9.42) je su , P Qe (9.48) ay Oredivane homponnat pom na oa komponenata deormacije 258 1 integrala (9.41) jest, dakle, postojanje funkeije dredit éo so integeiranjem izrazn (9.42): Ovakav uvjet neovisnosti kriv (2.1.2). Punkeija ply, sens foe, a+ fQtennsidnt f Reom2)de+0, (248) 4 uyjetintegrabilnosti sastoji se od triju jednadabi koje moraju biti istodobno zadovoljene: ap _0Q oP aR 3Q_ an oan By de’ Boe! Oe = By! (0.45) uz dodatni uvjet da su te parcijalne derivacije nepreki Integracijska se konstanta Cu iarazu (9.44) odreduje na osovi granignog uayjeta da je, na primjer, = go u toeki.(z0, 0, 20) Da bismos pomoéu iaraza (9.44) odeedil funkeije ules 2), (eth 2) i m(2) 942), trcha najprije naci njihove parcijalne derivacije Postupak je sljededi Odtredivanje fankeije w= ulz,y.2) 1. jeduadabi (9.19) shied au e (9.463) au oy, Buduéi da je ta derivacija funkeija koordinatn (2,9 iaeaz (9.44), 2. Parcijalna derivacija © = Q ne mote se ix iaraza (9.21) ode ineavno, ) mode sein nju primijeniti or De, aw aa Oy au my uy 4 dee Oe Oy aast DEFORMACLIA 'S pomoéu izraza (9.44), a uz vrijednost (a), nalazime: [2t8)f(6) [8 dus] ger Oy vt (0.400) 4 Pine diva BE Rd een 2(@ed (Bt 5: (az) a (ae) = a 8 (aw 8 (aw 1 [Arey | Otce * OY a Ou) 1 [te z i (ae) = a (oe) =2 [P+ Be -E] ° £(B)-o-B)-"-2(G)> 1 ovdje s pomoén izeaza (9.44), uz vrijednost (b) siedi: au Dey, Sree _ dae af oe ty ah at Oy -%] wf Fe (400) atom tom cee pres dere 2%, 2 tne w= lee mote se odrediti i sama funkeija w [toe fie] Ji e+e (om Odredivanje funkeije » = v(2,y,2): 4, bn inraaa (9.21) shel ule, av au ete (0.48) wy Vriiednost 2 odrecena je ierarom (9.486) ednost 5 otedena je inrazom ( 5. In inraza (9.19) dobivamo: 5 (9.480) ‘dretivanic homponenata oma na oanow komponenata deface 255 6, Parcjatna derivacia 2 odeeduje se a aljededi nazi & 2 (0) _ 2 (o0)_ 8 (Ou) _ Bry 0 az (se) = ae (ae) = ae (os) = FE a 2 (0) _ a 5 a =a (%) =F © be (=) S pomoéu ieza (9.44), un vrijednst (cna ov oe} ‘Oey [exe e] bs Ele fl par By) sy (ott) ou a», Nation so tee parce derive 98, 2 5 Stank w = wea) rote se ode i sama fankej © pov t j fav a vensy= f Bare [ [% HY] dees. 049 cenor= fagser {E5], of EE,, * oe) Odredivanje fankeie w = w(e,y2) a iasn (9.21) alan 1 eae — [3] (9.508) Bay, (0.508) 0. Mee (oan au ow , bw Bust da aut ove odrtene pare dvivace M2, SY j 22 tune (2, 1,2) mode se odrediti i sama funkeija w: wooo fete [EB] ofl] ere om286 DEFORMACIIA Vrijednosti C',..., s konstante su integracie. Dio pomaka koji ne pripada doformaciji vee kretanju (rotacija i translacija) elastienog tijela kao keutog ti ‘mote se eliminirati, Uzimanjem koordinatnog pocetka u toeki tijela prije deforina lie jest 20 = yo = 29 = 0 paje Ce = 0 pau time ponistene translacie Nadalje, wz uvjet da element osi = sadedisvo) pravae w tijelu, tj, 2a tozku (0,002) ‘mora biti u = 0, v= 0, climinirana je rotacia oko osiz iy. Uz ujet pak da element Faynine zs ostane u toj ravnin, tj, x tok (de,0,0) mora biti v =O, elimin ip trotacija oko osi e. Takvim uvjetima, sve su Konstante integracije jednake 9.7. Saint-Venantovi uvjeti kompatibilnosti komponenata deformacije Kako je reteno w poglavju 9.6, u tehnici se éesto postavlja zadatak odredivanja Pomaka totke na osovi poznatih komponenata deformacije u toj Uorki Da bismo nasi pomake u, v i w s pomofu izraza (9.47), (9:49) i (9.51) koji su jednaki izrazu (9.44), potrebno je prije toga odrediti prve parcjalne derivacije funkeija tv, w prema ierazima (9:46), (9.48) i (9.50), Odredivanje funkeija u, v iw kao i njthovih pevih parcijalnih detivaciia svodi se, dakle, na integraciju totalnih diferencijala prema izrazu (9.44). Usjet integrabilnosti dan je iarazorn (9.45). Reckli smo, naime, da Sest fankeija ép,...,8ee koje gine komponente defor Imacije w nekoj toéki, ne mogu biti zadane proiavoljno jer iz njih treba odecditi tri fankeije u,v i w koje su, kao i komponente deformacie, jednoznaene funkeije istih koordinata (2, ,2)- To anaéi da izmedy komponenata deformacije moraju postojati odredene veze, tj. odredeni uvjeti koji osiguravaju da se ir tako zad kkomponenata deformacije pomaci mogu odreditijednoznatno. ‘Te uyjete nazivamo uvjelima kompatibilnasti deformacije, a oni luyjeti integrabilnosti oblika (9.45) i kao takvi geometriski su opraviani. Fizikalni smisao uvyjeta kompatibilnosti komponenata deformacije jest ovaj “Zamislim da je tijelo sastavljeno od beskonaéno mnogo malih paralelopipeda, ‘Ako bi Sest komponenata dleformacije za svaki paralelopiped bilo proizvoljno oda. brano, tada nakon deformiranja svakog,paralelopipeda ne bi bilo moguée od jib sastaviti cjelinu bez medusobnih razmaka, ‘To je u suprotnosti s osnovnom pret Postavkom da elastieno tijetoi nakon deformiranjaostaje kompaktne kao neprekidna stedina, ali s p Saint-Venantoni uvtihompatbiwosti komaponenatadeformaciie ast 0 «je odabrane take Gjelinu je moguée postii samo ako su komponente deformaci : ita zadovoljavaju uvjete kompatibiluosti do kojth dolazimo na osnoviizeaza (9.49). er 5 Da bise,dakle,na snow iraza (9.40) mogno odeedit irae 5, preina (9.45) )- 28 @)) sy 1-2 [2 (3) waa 1-216 @)) os Sey — rn (os) et # (tp tne toe) (oss) hk (Se (95%) " 221-26 @) st ie @-alt es ZF (@)-4E @) (oat Buduéi da su iazazi (9.52) i.(0.54a) jednaki, na osnovi izraza (9.540) i (9.54e), kkada u njih uvrstimo vrijednos! (b) iz poglaslja 9.6, dobivamo da nova uvjeta: a, 1 @ (2 5 ee on) (9.558) Gedy ~ 292 Vas Sy ee 9.550) ae? " aot, aie fret at 2 ian (80), prem (248), mara SE@I-£R@) oswe FORMACIIA (0.500) (0.56) Ir izraza (9.50b), uzimajuei w obzie vriednosti (e) it poglavtia 9.6, dobivamo Jed jedan novi uvjet: (9.57) Trazi (9.56a) i (9.56e) daju uvjete istovjetne uvjetima koje daju (9.526) i (9.54b). tarazi (9.53), iraai (9.55) i izeaz (9.57) mogu se napisati w dvije skupine: Bee | Oey Oy” Get (9.588) dee _ yd = Prey 5 Bad: ~ (9.586) iroyn ts (3 Seat jednadzbi (9.58) predstavlja Saint-Venantove uvjete kompatibilnosti korn- ponenata deformacije. Prva skupina jednadgbi (9.58) predstavlja tri jednadibe Pisane u obliku u kojem su tangencijalne deformacije prikazane u funkeiji duljnskih deformacija, a druga skupina jednadzbi (9.58b) predstavlja tri jednaddbe pisane u obliku w kojem su duljinske deformacije prikazane u funkeji tangencialnih Jednadzbe (9.58) mogle su se napisati ber ovakva ievodenja neposredno iz iaraza (9.19) i (9.21), Tako se na primjer, prvi uvjet kempatibilnosti dobiva dvo- strukim diferenciranjem, po y prve, a pa x druge od jednadabi (9.19), koje se zatim ‘broje. Analogno se dobiju i ostali uvjti Kompatibilnosti Radi uoéavanja smisla uyjeta kompatibilnosti, prethodni je natin njthova ia- vodenja prikazan u svim detaljima, 10. AKSIJALNO OPTERECENJE 10.1. Normalno naprezanje. Promjena duljine i popreénih dimenzija nosaéa. Poissonov koeficijent Razmatranja.u vezi s naprezanjima i deformacijama pri aksijalnom optereéenju provest ée se na pravocrinome konstrukeijskom elementu éija je uedudna os =. Spomenuti konstrukeijski element mode biti stap nekog ravninskog. okvira ravninske ili prostorne resetke, dio nekog mehanizma, nosivi stup dizalice, upora Drodske palube ils Za takav konstrukeijshi element najZesée éemo se koristti nazivom oss. Aksijaluo optereéenje mode biti vlaéno ili tlagno, sl. 10.1 F F lr aif 4 a are wa F F otro i tatre Sika 10.1. Aksijalneopterienje nossa200 AKSUALNO OPTERECENIE Asijalno opteregenje nosaéa nastaje zbog djelovanja koneenteitane sle, vlastite tedine, kontinuirano rasporedenog opterecenja na njegovu popreenom presicki, Lemperaturae promjene i dr. Podrazumijevamo da reaultanta bilo kojeg od navedenity wzroks aksijalnog optereéenja djeluje na praveu aksijalne osi nosata, tj. asi koja prolasi tezistima popreénil presjeka, jer, ako taj uvjet nije ispunjen, tada vite nemamo osnovni ob- lik optereéenja, nego sluéaj slozenog aptereéenja, oiluosno to je onda slutaj kada je aksijalno optereéenje korabinir ‘sa savijanjem Osnovni je zadatak odrediti dimentije popreénoga presjeka nosata za zadlano vanjsko optereéenje. Da bisino to mogli ueiniti, treba poanavati vistw naprezanja, (normalno il tangeneijalno) i njegovu veliginy u svakoj toeki popreénoga presjeka hosaéa, tj. moramo poznavatiraspodjelu naprezanja po presickw nosaca. Budu da pod naprevanjem razumijevamo intensitet unuteainjih sila po jedinici povrsine, do raxpouljele naprezanja po popreénome presjeku nosaéa doéi éemo na csnovi rama: Lranja ravnotede dijela nosaéa na koji djeluje sustaw: vanjskib i sustay unutrasnyib sila Za tijelo na koje djeluju vanjskesile kademo da je optereéeno. Zhog opterecenia, tijelo se deformira pa se pojavijuju unutrasnje sile. Tada kazemo da je tijelo u nnapregnutu stanjt. Kada je rij o aksijalnom optereéenju, tijelo se deformiea tako dda se ono produljuje ili skraéuje Da bisino u ovom sluéaju odredili raspodjely umutrasnjih sila njihov intenzitet, primijenit éemo metodu zamialjenoga presieka ‘Slika 10.2 Unuteatje sil kod aksialnooptereéenog nosnea eka je tielo, st 10.2, na koje djelaju aksijalne sile raynotedi. Presi {ecimo tijelo zamisljenom popreénom ravninom (R) povesine A na dva dijela, Ti TL Tako sino dobili dva sastavna dijela promatranog nosaéa za koja sada zarnisljamno dda su medusobno rastavljena. Da bi se stanje ravnotede i dale zadedalo, svaki od ti dvaju dijelova mora biti w ravnoted. vin nonaa, Pose koh Normalne vaprezane, Pronyena daljne {pope Svaki ge dio biti u ravnotedi pod djelovanjem pripadajuce vanjske sie ako mu Jo8 na popreénoj povrsini dodamo utjecaj koji je na njega preko te povrsine imao ssusjedni, sada odsteanjeni dio, “To mati, na primjer, da bi dio I bio w ravnotedi pod djelovanjem vanjske sile fnakon sto sino odsteanil dio H, moramo nadomjestiti utjecaj sto je na nega ima dio UI Utjeraj odstranjenog dlijela Hl na promatrani dio T nadomjestamo sustavorn uunutrasnjih sila easporedenili po presieénoj povrsini (R) rainjih sila, kao i njihow easpored na presjeénoj povrsini (R), 20 sad ne znamo, ali je sigurno da 2bog ravuoteze njihova recultanta w tezistu popreenoga presjeka mora biti jedna sila (glavni vektor) istog intenziteta i pravea, ‘ suprotna smjera, Pravac je renultante unutrasnjih sila, dakle, pravac aksijalne osi nosaéa, In iznesenog je vidljivo da jo ta teeultanta w svernu jednaka rezultanti odstrae tijenog jel I [Na osnovi ovoga inlaai da su pravel unutrasnyji sila paralelaiaksijalno} osi, a to unaéi da se w svako) toeki popreéuoga presicka javlja samo normalno naprezanje «7,. Na svako) clementarnoj povesini dA djeluje wnuteasnja sila o, dA (© raspodjeli unutrasnjih sila po popreénome presjeku i njihovu intenziteta, 1. 0 raspodjeli i veliini notmalnog naprezanja o: po popteénome presjeku, Jos ne modem zakljutivati. Uvjet ravnotede promatranog dijela [, na osnovi provedenog, ramatranja, glasi DA=0 =o foros @ U iaraau (a) sila F rezultanta je svih vanjskih sila promatranog dijela do presieéne povesine, tj, do presjeka u kojem raéunamo naprezanje a bismo mogli izragunati normslno naprezanje ¢, u bilo kojoj toeki proma- tranog presjeka, potzebno je rjesitiizaz (a). U tu svzhu moramo poznavati zakon raspodjele notmalnog naprezanja a, po presieku, tj. 2akon raspodjele unutrasnyjit, sila Pksperimentaln su ispitivanja pokazala da su, za sluéaj takva aksijalnog, optereéenja, produljenja svih vlakana jeduaka, Buduéi da jednaka produljenja jednakih vlakana mogu biti posljedica djelo- vvanja samo jednakih sila, zakljueujemo da je raspodjela unutrasnjih sila po popres= nome presieku konstantia, a to anaéi da je i napreranje a, =eonst262 AKSUALNO OPTEREGENIE Na osnovi ovoga, iz izraza (a) slijed: odnosno: oak ) (10.1) U izraau (10.1) N sna rezultantu unutraénjih sila na promatranome presjeku. Ona je jednaka rezultanti vanjski sila odstranjenog dijela. Predanak (+) odnosi vlaéno, a predznak (—) na tlaéno djelovanje sile V. ‘To znati da normalno naprezanje od vlaénog optereéenja smatramo positivnim, a normalno naprezanje od tlagnog optereéenja negativnim, Aksijalno optereéenje nosaéa uzrokuje promjentnjegove di dimenzija popreénoga presieka,s1. 103. i promjenu Sika 10-5. Deformacje vaeno opteresy onan Ukupno ili apsolutno produljenje (skraéenje) nosaéa razlika je njegove duljine nnakon deformicanja ty i duljine prije deformiranja l Als (10.2) Pri vlaenom je optereéenju Al > 0, a pri tlaénom Al-< 0, Radi usporedivanja deformacije nosaéa razligtih duljina i materijala, kao mjera deformacije uvodi se omier: al eof (Ova se velitina naziva relativno produljenje(dilatacija, duljinska deformacija, spe- ciffzna normalna deformacija) i oznaéuje produljenje jedinice duljine nosaéa, (10.3) [Nosati promjentjiva presjeka ili nosati optereéeni zapremninskimsilams (Letina, inercijalne sile) imaju razlizite dilatacije u raznim odsjeécima, Nosaé tada podije- limo na elementarne dijelove d=. Tada je duljinska deformacija elementarnog dijela: Adz a kaporimentalni podaci« medusobna} ovenotinaprerania i deformacia~ diagram ¢ e268, 4 ukupno produljenje iznosi als feds . can.) ‘Smanjenje je popretne dimenzije: Ah=h—hy (10.5) Relativno je sinanjenjes an ee (10.6) Eksperimentalna ispitivanja pokazuju da je popreéna dilatacija (Kontrakeija) razmjerna uzduéno}, a faktor proporcionalnosti: (10.7) naziva se Poissonov koeficijent. Kontrakcija, odnosno relativno smanjenje povetine nosaéa iznosi yo dct (108) Promjena volumena nosaéa pri vlaénom je optereéenju: AV = Vi -V = All vey +2) AL AVR (1-20)eV (10.9) Eksperimentalno je ustanovljeno da pri zagrijavanju, tj. pri promijeni temperature za At, nosaé duljine f promijeni svoju duljinu sa Al Al=al Al, (20.10) <] pea je hott topnsog maps. iegova je dena [ 10.2. Eksperimentalni podaci o medusobnoj ovisnosti naprezanja i deformacija — dijagram o — € Stanje naprezanja i stanjedeformaciew nekoj tok tela odredeno je tenaorom naprezanja odnosno tenzorom deformatije. Kemponente | jednog i drugogtenzora, i. i Komponente naprezanja i komponente deformacije w nekoj toeki napregnutog ‘ijela promatrali smo do sada odvojenoi izvodiliodredene veze u analizi naprezanja,ast AKSUIALNO OPTERECENJE ‘oduosno w analizi deformacije, ne vodeéi raéuna 0 elastomehaniékim s¥ojstvima, tijela. Ozito je, medutim, da iemedu naprezania i deformacije postoji odredena vera jor dva vlaéno optereéena stapa istih geometrijski karaktoristika, ali eazlicitih materiale, imaju i raalicite deformacije, Vera iamedu naprezanja i deformacije visi ‘ svojstvima materijala, ‘hog raaicite strukture, razliiti material w prirodi imaju raaliita clastore hhaniéka svojstva, tj razidito se ponasaju pod utjecajem vanjskih sla Osim toga, pod raligitim uvjetima, na primjer w pogledu temperature, nagina Ajelovanja i velicine vanjskih sila, svojsva jeduog te istog materijala éesto se mi- jenjaj Ispitivanjem svojstava materijala bave se discipline kao Sto su ispitivanje ma terijala, nauka o materialima i dr, U nauci o évrstoci cil je da se na osnovi takvib ispitivanja dobiju podaci koji su bitni 2a uspostavljanje analitickih veza izmedu rnaprezanja i deformacija, Takve bi veae morale biti jednostavne, ali dovoline 2a pottebe proraguna konstrukeija od razlicitih tohnickih material Po svojoj se strukturi Evtsta tijela mogu podijliti na amorfna tijela i bristle Amorfva tijela (iz stakla, asfata, gume i sl.) imaju ista elastomehanicka svo}- stva u svim praveima i takva tijela nazivamo izotropninn, 2a raaliku od anizotropnih, kojinna pripadaju Kristal, Kristali raaltitih minerala i metala odlikuju se pravilnizm ‘oblicima karakteristiénima za dani materjal. Osim pojedinaénit kristala (monoktistala), postoje i tijela sastavljona od mano- stva miktoskopski sitnih kristala razlicitih oblike i dimensija, Takva tijela naui vam polikristalnatijela (od éelikaj sl.) Ita se tjela mogu smatrati homogenim i izotropnim ako se promatranja ogranice na dijelove veée od samnih kristala (ima rnekoliko milijuna kristala w em®). Dakle, ovakva se tijela, premda je svaki Kristal nizotropan, zbog razlifitog rasporeda i orijentacije pojedinaénih kristala, ponasaju. kao izatropna Homogeno tijeloéija su fzi¢ko-mehanigka svojstva jednaka samo u odredenim praveima patalelnim s onima nekog pravokutnog koordinatnoga sustava nazivamo ‘ortotropnim tijelom, Postoje takoder organski materijali (devo, kota) koji su anizotropni material Medusobna se ovisnost naprezanja i deformacija ispituje ekeperimentalno, Naj- vedi se broj ispitivanja odaosi na jednoosno rastezanje, tj. na vlaéno optereéeni stap, Ispitivanje se provodi na standardiziranoj epruveti s pomoéu stroja za kidanje, pr ‘ern se postupnim opterecivanjem vlagnim silama F} ofitavaju vrijednosti produ jenja Al. Eksperiment we iavodi do prekida pokusne apruvete U praktiénoj se upotrebi najéedée primjenjje dijageam o — © gdje su na osi apscisa nanesene dilatacije ¢j, a na osi ordinata naprezanja o;. Ove se veijednosti ddobiju na nazin da su: B Au a perimental podacio medutobne)eviosti naprezaia fleormarin—dingram 9 =< 265, Dijagrami su rastezanja raznih materijala aznoliki, ali se mogu svrstati w éetiti ‘osnovna oblika, od kojih je prvi tip dijageama, koji je kuraktoristi¢an za meki gel, prikazan na sl. 10.4a, a preostala tri na sl. 10-4c. Na sl. 10.4b prikazano je suzenje fepruvete nastalo u tijcku deformiranja, Material koji mogu podnijeti velike deformacie prije loma nazivaju se duktilni il rasteghjivi (zilavi) materijali,a materjal koji pucaju bee pojave vecih plasticnih deformacija nazivaju se krhki material oa ars Sika 104. Disgram ~€266 AKSDALNO OPTERECENJE sperimentan podacio medusobno)ovinost napreaaniatdeormacin-dingram @ ~ «267 Na sl. 10-4a punom je linjjom prikazan konvencionalai dijagram # — c, a crtkanom linijom stvarni dijageam oe, Raslika u krivuljama tih dvaju dijagrama potinje oko tocke ‘Ty jer se do tozke T; pogetna i stvarna (trenutna) povrsina presjeka epruvete malo razlikuju Stvamo napreaanje dobije se kao kvocijent stvarne (trenutne) sile | stvarne (renutne) povrfine presioka epruvete, tj 1 konvencionalno se naprezanje dobije kao kvocijent stvarne sile i pogetne povrsine presicka epruvete, i. Karakter jane su totke u dijagrama ¢ — ¢ ove P~ granica proporcionalnosti. Od poéetka opterecenja, tj. od pojave naprezanja pa do opterecenja kojem bodgovara naprezanje u toéki P dijagrama 6 ~c, medusobna je ovisnost naprezanja i deformacija linearna i prikazana praveem OP. ‘Tozka P geaniéna je vrijednost ‘naprezanja 2a koju jos postoji raamjernostinmedu naprezanja i deformacijai naziva se granica proporcionalnosti. Naprezanje na granici proporcionalnosti obiljezavamo 58 0p. E-~ granieca elastignosti Poveéanjem optereéenja poveéavaju se naprevania i deformacije prcko granice proporcionalnesti. Njihova je medusobna ovisnost i daljejednoznaéna, all nije vi8e lineasna, Deformacije su povratne, tj. nalaze se u elastiénom podruéju sve do na- prezanja koje odgovara totki E u dijagrama @ ~ ¢. Toeku E nazivamo granicom lastignosti, a naprezanje na granici clastiénosti ornagavamo sa og. Deformacije su do ove granice elastiéne, a sposobnost tijela da se nakon rastereéenja, pri éemu deformacije nestaju, vrati u svoj prvobitni oblik, nazivamo elastignost. Granicu lastignosti, a time i pojava prvib trajnih deformacija velo je tesko tozno odre- diti, Zhog toga se uw tebnitko} praksi éesto upotecbljava pojam tehnigke granice elastiznosti. Njoj odgovara naprezanje oo, ill eo.oa, tj. naprezanje pri kojem fostaju trajne deformacije od 0,01 % ii 0,005 %. ‘Ty, Ta ~ gornja i donja granica teéenja Dalinjim povecanjem optereéenja poveéavaju so naprezanja i deformacije preko _granice elasti¢nosti, sto uzrokuje trajne il plastiéne deformacije. Svojstvo mater jala da se mote trajno deformieati naziva se plasticnost. Nakon granice elastignosti, ‘deformacije bre rastn sve do togke T, kada tap (epruveta) kao da prestaje pruzati ‘otpor daljnjem razvlagenju, ¢j. materijal kao da je poéeo tefi, pri emu dilatacija raste, a naptezanje pada do vrijednosti or,. Naprezanja koja odgovaraju toékama Ty i Tz nazivaju se naprezanja na gornjoj, odnosno donjoj granici tecenja ili razvlacenja i obiljezavaju sa on, i ony. Naprezanje o7, izmad kojeg se material potinje znatnije plastitno deformirati Zesto se naziva i graniea plastignosti. Kod niekog éelika ta je granica inrazita pa se ea granicw plastiénosti » ovom sli uzima naprezanje 69, tj. ono naprezanje pri kojem su trajne deformacije 0,2 %. M ~ graniea évrstoée [akon pojave razvlaéenja materijala, naprezanje ponovno raste do vrijednosti kkojoj odgovara totka Mu dijagramu o—c. Tocka M predstavlja najveée naprezanje koje materijal dobiva u procesu deformiranja i naziva se granica Evrstage, a obi- Ijezava se sa oy (ili on). Vee kad je dostignuta granica teéenja, nastaje sutavanje epravete, ito w potetku ravnomjerno po cijeloj duljini, a kad se naprezanje priblisi { postane jednako naprezanju na graniei évtstoée (tj jatini materijala) pojavljuje s inrazito suéenje, sl. 10.4b, na jednom mjestu epruvete. Ova se pojava nagiva kkontrakeija presjeka. Kontrakeija presieka se javija na mjestu gdje je Stap najvige cslabljen abog pogredaka u materijalu (Gupliine, prisutnost drugih éestica itd). Na ovom mjestu nastaju poveéana izduenja, tj. deformacija stapa prestaje biti hhomogena, a dilatacije u ovom podruju zamjetno su vege nego u estalom dijelu stapa, K ~ granica loma Lom epruvete nastaje na mjestu kontrahiranoga presjeka, pri Gemu je napre- zanje oy manje od maksimalnog naprezanja ayy, Sto se objasnjava rastereéenjer Jer se presick epruvete sinanjuje, a ona se produljuje. Dijageami sabijanja (Uaéenja) velikog broja duktilaih materijala kvalitativno i kvantitativno sliénisu dijageamima rastezanja. Granici évrstote pri rastezanju, koju nazivamo vlaéna évstofa ili jacina materijala, odgovata granica évrstoée pri sabi- Janju, koju nazivamo tlaéna évrsioga, a granici azvlaéenja (teéenja) ovdje odgovara, ‘granica gnjeéenja. Pri sabijanju tesko je utvrditi moment kada nastaje lom pa se kao mijera évrstoge uaima granica gnieéenja 10.2.1. Utjecaj vremena i temperature na ponasanje tijela pod optereéenjem U dosadasnjim razmatranjimia medusobne ovisnosti napreaanja i deformacia 24- rZali smo se na osnovnim podacima koje dobijemo standardnim ispitivanjem pri vlaénom optereéenj nosaéa, Stvarno je ponasanje materijala pod optereéenjem mnatno slozenije, pasebno ako se wzmu u obzir utjecaj brzine i veijeme trajanja optereéenja te prethodna povijest deformacije i temperatura okolia, 0d pojavau vezi sutjecajem vremena spomenut emo: puzanje, Bauschingerov fekt i elastiéni histereis, Puzanje. Ispitivanja su pokazala da deformacije ne postignu konaénu vrijed- nost odmah nakon nanosenja optereéenja, Ako se pokusni stap optereti, a zatim koji je sigan dijagrarna o—¢, Na apscisu se nanose kutne deformacije, a na ordinats posmigna naprezania se mode utvediti Linearna se ovisnost postniénih napreranja i kutnih deformacija tada pise w obliku: r=Gy (10.10) laraz (10,118) naziva se Hookeov 1a kin smieanja, Veligina G naziva se modul seman (E) smicanja (Kizanja) ili Coulombov modal. Niegava ji Ako seu ae (10-118) wate sido (10.1) (10.3), dobivame Ny al aoe Nel it (10.12) U iaranu (10.12) veligine su N, A iB na duljini konstantne, ‘To znaéi da se fovim izrazom moze dobiti prodileje i dijela nosaga, 1 nosaéa w ejelost. Ako je nosat sastavljen od vite dijelova razligitih popzcfaih presicka ili se na eaaligitim odgjefcima pojavljuju raaligte sile, tad ukupno produljenje nosaéa i Nol 3 ats (10.18) Indeks i pokazuje na koji se dio nosaéa oudnose velitine NA, Bh Unnodak AH w iarazu (10.12) naziva se aksijalna krutost nosaéa i oeuaeuje Imjeru moéi opiranja materijala nosaéa deformiranju Rad se unutrasnjih sila (potencijalna ener ja deformitanja) moze pisati an natin: U = } foe dV, sto za konstantne podintegralne velicine daje poanati Iapeyronoy teorem Peal ve @ prema kojemu je potencijalna energija jednaka poloviei pradukta sile i deformacije nna kraju procesa deformiranja, *x70 AKSUALNO OPTERECENJE 10.4. Komponente deformacije i komponente pomaka Priroda aksijalnoga viagnog optereéenja nosaéa konstantna popretnog,presje- ka, mote bit, kako je prikazano, na primjer, na sl. 10.5. BELO nS 1), O1@1 Dini,0 (01 _ Tefen a Sika 10., Konstantn i inearno promjenliveskaljane slainooptereéenje Koristeéi se vezama izmedu komponcnata naprezanja i komponenata deft ‘macije dane izeazima (10.11a) i (10.11b) te izraz (10.7), Komponente deformacije (10.14) Stanje je deformacije kod vlaéno optereéenog stapa prostorno. Buduéi da su kutne ddeformacije jeduake nuli, to su osi 2, y, = pravei glavnih dilatacija, a komponente pomaka mademo odtediti ix: () mponente deformacie} komponente [Ako u izraze (a) uvrstimo vrijednest (10.14), komponente pomaka iznose Nes Ea arte Me ay 4c av f pe wee, Nes "= | EA Za sluéa} prema sl. 10a, ge je AB tno) = O je Cs = 0 dobivamo: l= wm) Sto je istowjetno izrazu (10.12). sluéaj prema sl. 10.5, = totina element duljine dz ianost: AG = ep AV = en Adz Buduéi da bog ravnotete mora bit a= an promt je aksijalne sie dana i2razon eg A ~ prezanje tada iznosi luljinska deformacija ey iznosi Komponenta pomaka w, prema (1015), iznos: + [Bepascs foase const, te up rubni uvjet (b) © « ®) om) aa AKSUALNO OPTERECENIE Buduéi da je 2a = 0, toie Ca =0. ee) -(] % Vidbvo eda se tomponentapomaka wt produenje Sapa mien po sakonu parabole. Maksimalni se pomak javlja na slobodnome kraju stapa i ta vrijednost predstavija ukupno produljenje stapa, a iznosi m0) Konaéno je: aa =a ir) Na osnovi izraza (k) dobivam: A Gl are el A ot 26 A” TAB 24B OF Usporedbom izraza (I) i (b) zakliuéujemo da od dvaju stapova istih_ goometei skib karakteristika i modula elastiénosti, a opteregenihy po intencitetu jednakim ‘optereéenjem, Stap kod kojeg je to optereéenje koncentriran na slobodnome kraj, ima dvosteuko vee produljenje od Stapa kod kojeg je to isto opterccenje jednolike raspodijelieno po njegovoj duljni, 10.5. Toplinska naprezanja Vite je uzroka zbog kojih se u tijolu pojavlinju naprezanja, Osim vanjskog. optereéenja koja na tijelo moze djelovati na vazliite aatine | tako w njemu urtoko Vali naprezanja, promjene temperature, vlaznosti isl, takoder mogu biti uerokom pojave naprezanja Promjena temperature tijela u odnosu na okolisnu, bilo da se radi njenom Poveéanju, ¢. zagrijavanju, ilio smanjenju, tj pothladivanju, uerokuje promjene tijelu poveéavajuét ili smanjujuéi njegove dimenzije Ako su opisane promjene dimenzija omoguéene, tijelo ce se slobodno, na pt: ‘jer, produljt i skratiti, ali ako su takve promjene onemoguéene, tad sew tijelu Jvljaju naprezanja koja nazivamo toplinskin naprezaryima. Neka je tijelo, sl. 10.6, zagrijano tako da je nastupilo poveéanje temperature At Stap bi se zbog zagrijavanja produljio 2a Al, Buduéi da mu je to produljenje ‘onemoguéeno, u njemu ée se pojaviti napreaanja. To je zapravo slutaj kao da tijelo duljine (+A djelovanjer sile F sabijemo na duljinnf Dopnsteno napreanje: Dimensionirane a Sika 10.5 Topline rastezane tap [Na osnovi deformiranja tijela dobivamo: Al Al Aly Pal ain 2! a9 tat 5 FP > fea Me of = aPAt (10.16) Naprezanjenistalo shox promjene temperature lnako je unos topinskog whejent vosti i temperaturne razlike. U ovom sluaji oufcijenta rasteznna, modula elas {1 10.6), toplinsko je naprezanje normalno tlaéno naprezanje, 10.6. Dopusteno naprezanje. Dimenzioniranje Kako je veé na samom podetku reéeno, svaka konstrukeija, a to zuaétj svaki onstrukeijski element ima odredenu namjenu. Konstrukeije se w prirodi razlik po mnogotenmu. U pitanju je funkeije 2a ojn je konstrukelja projektirana, mjesto njetine eksploatacije, nuzna sigurnost u eksploataciji vrjeme njevina trajanja, iz- i utjecajnih éinitelja mora istodobne biti ukomponiran uw jedin- stveni projekt, Znamno da je svaka konstrukejarealni sustay medusobno povezanih Konstrukeijskih clemenata, a na svaki od njih djeluju odredene sile koje je esto stvarnosti Lesko odrediti a katkad i nemoguce. Da bi se proveo odredeni proraéun ha osnovi kojeg Ge se dimenzionirati konsteukcijski elementi, zarmsieny onstruk- tiju moramo proracunski modelirati i po asnovi geometrie | po osnovi optereéenja, kako bi ona bila sto blife realnoj konstrukeiji. Citay takay projekt, od modeli- ranja geometrije do odredivanja optereéenja i proraguna naprezanj, samo je teo- rijsko videnje konstrukeije. U eksplontacii kpnstrukeija je realnost ina nju djeluju Stvarna a ne proraéunska, odnosno pretpestavljena oplereéenja i svaki je njezin bor materijala itams AKSLIALNO OPTERECENIE, clement stvaran, a ne onakay kakva smo matematicki modelirai, Prema tome, i haprezanje koje izraéunamo proraéunsko je (teorjsko) a ne stvarno. Unatoc svemu ovome, proracuni se ipak redovito iavode, jer bi dimenzioni iradom modela ili prave konsteukeije, i to svaki pit, a s preskupo. nije tl iapitivanja, bilo Da bismo mogl izvest proracun neke konsteukcije Lake da zaovoljimo trazone tuyjete pogledu funkcionalnosti, sigurnosti itd, w proracunu se koristimo tev lopustenim naprezanjem, odnosno dopustenom deformacijam. Invajuét u vidu da bri odredenom naprezanju materijala dolazi do poiave plastitnis deformacija (od hosno do Loma), odredujemo s pomoéu faktora siguenosti tav. dopustono naprezanje uodnosu na spomenuta naprezanja, Faktorom sigurnostiaapravo “pokrivamo” raaliku iam naprezanja i stvarnog naprezanja u konsteukciji, te zahtjev strukeiji mode dosedi samo odretenn vrijednost oragunski moguces naprezanje w kon: Dopusteno naprezanje a taj nai ienosi: Ie pri termu su f,, odnosno fyy faktori siguenosti w odnos na grani ith eaop = (10.7) nj (plastic Enosti) 2, (sznaka i ¢0.2), odnosno na granicu evestoce (¥laena évrstaca) eur Elastigne konstante j mehanigka svojstva neki materijala dani suv w tablici 10.1 Tablica 10.1. Eastionehonstante, mechani svojstvn Koafcienttoplinkog raster Materia | | | + 2 | stateriat [222% | earns ara [ral — MPa wae | a | oo | 0a 125 | Case 00-640 taker [12s | as | oa 65 | E1200 350-450 bronca [us [| 08 v5] Cargo | 250 4150-500] mini | 72 | 2 | oa as | Gao | a00 00 a0 mageeij) | | we | oa 300 | Catz [600 | aso-tio0 | [Fame [ar [ «| one] 200 tos | 1200-1400 | sake | 6 |» | 025 ee ee beton | 15a 0.98-0,18 [ 100-140 | Casto [oon 500-950 guma_| oni oa =| eas [350 600-750 [etuco | e006 | = AL Mg5* | 1007607220 | aso/arojav0 *Stanjer melo Zareno, poluterdo, bdo ich dren nach 37% Uzimajuéi u obair krterije dimenzioniranja i dopusteno naprezanje, moguée je kod aksijalnog opteresenja rjesavali ove praktine zadatke: ~ 2a zadlane vanjske sile i dopusteno naprezanje odrediti povrsinn popretnoga presjeka ( 83-1078 mn?278 Aksu NO OPTERECENIE, Unutrasnji promjer cijevi ianosi a> yor 44 — foge 88 d>02818m, d= 282mm, oy, s obzizom na to da se radi o vlaénom naprezanju, vrijedi i ae > 0, 25 > 0, Builuéi da je posrijedi tanka ploéa, naprezanje po boénim stranicama prikazat éemo radi promatranja w stedignjoj ravnini plage. jualin ara, 0 Sika 1.4, Taka ploga lane napregnuta uv proves (somo lac eavninshog ‘apres 1.2.1.1. Glavna naprezanja, Glavni pravei i glavne ravnine, Ekstremna posmigna naprezanja ddvojit €emo li tanke vlaéno napregnute ploge u dva pravea, prikazane na sl. U4, clementarni volumen i promatrati njegow ravnotemn ‘Takav je elementarni volumen prikazan na sl. 11.5. 1 ovdje éemo, s obsirom na elementarni volumen, smateati da sve sile prolaze kroz istu tozku, ¢, da se radio konkurentnone sustavu sila, a straniceclementarnog tetraedra jesu: Az, ys An.STANIA NAPREZANJA Bae ‘Ska 11.5, Ravnotetaclementeanog vlumens plte pri dilvaniy Protnjent: normalog, oduosno posmiznog napreranja na kosome presjeku do- bit emo na osnovi stati@kih uvjeta ravnotede konkurentnog sustava sila. Buduéi da za konkuirentni sustav sila u eavnini postoje samo dva staticka uyjeta ravnote, to demo njih napisati w odnosu na normal i tangentu kosoga presicka [Na taj nagin dobivamo: ra audhn — ae An cosy ~ oy Aysing =O taAn ~ 60Ay cost 9 ~ 04 Ay sin? p= 0 n= oncon! p+ opsin y Ako u ovaj inraz uvrstimo vrijednost: cost p= 4 (1 + c0s2¢) gel sin? = } (1 cond), obivamo: L z 1 2 0 = 5 (Oe +04) + 5 (0 ~ ay) 008 2 (iis) Rao tan —aeAesing + ayAycony = 0 Tan = aeAn sin pcomy + myAq cos ping = 0 ta = aesingeony— (oe =a) sind (9) lnrazom (11.8) definirana je promjena normalnog, a izrazom (11.9) promjena po- smignog napreaanja na kosome presjcku. sinycosye Kako je vidjivo iz ih izraza, i veligina normalnog i veligina posmiénog napre- zanja mijenja se u funkeji kuta kosoga presjeka. Ujedno je vidljive da bi za sluaj te = ay na kosome presieku bilo ry = 0. Ekstremne vrijednosti normalnog naprezanja mofemo odrediti na nekoliko Doone stanie naprenania 20 1. Primjenom pravila o eksteemu funkeije na izraz (11.8) 2, Injednatavanjem iaeaza (11.9) jer su posmizna naprezanja u glavnim ravninama jednaka mili, 53. Na osnovi clementarnog razm ranja kakvo je veé provedeno w pogl HALL Primijenit Gemo sada spomenutu drugu moguénost, (ta Injednacimo li izraz (11.9) ¢ nulom, dobivamo: 0) = =O. 1 a= 5 (te oy)sin29=0 Busdudi da je a 4 ay, ovaj ce eras biti jednak null kada bude: sin 2¢ = 0, a to ge biti ndovoljeno wz: Ako veijednosti uvestimo u iaraz (11.8) dobivamo: PE 0 = erin = 02 (11.10) (or > 04) Na csnovi izraza (11.10) zakljuéujemo da glavno naprezanje oy djeluje na praven csi, ¢. da se glavni pravac (1) poklapa s ost 7, a ravnina na ko} djeluje to glavno naprezanje, tj, glavna ravnina (1) jest ravnina popreénoga presjoka, Analogno tome, glavno naprezanje a2 djeluje aa pravew ost yt) glavni pravac (2) poklapa se = prezanie, tj gla ravnina (2), jest Bkstromne vrijednesti posmignog,n fine! reranja modemo odrediti na sljede’e na 1, Primjenom pravila o ekstrem funikeije na iaraz (11.9) 2, Na osnovi elementarnog razmatranja kakvo je veé provedeno u pogl. ULL Primijenit Gemo ove drugu moguénost abog jednostavnosti izraza (11.9) koji definira promijenu tangencijalnog naprezanja na kosome presjeku Tear (11.9) koji glasi 1 Ta = 5 (te — oy) sin 29, imat ée maksimalnu, odnosno minimalnn vyjednost kada sin 2g bude imalo mak- simalnu, odnosno minimaln vrijednost0, STANIA NAPRE: Maksimalna vriednost od! sin2g=1, bit ge we 1 minimalua veijednost od sing = =I v= au — Tovaje, kao i kod jednoosnog stanja naprezanja, ekstreme vrijednosti tangencijal- nih naprezanja lee u medusobno okomitim ravninama koje 8 glavnim ravainama ‘atvaraju kutove 7 ‘Ako u izraz (11.8) uvrstimo g = 4, dobivamo vrijednosti normalnih napreza- nja na praveima normala koje definirajt ravnine ekstremaih vrijednosti posmignih naprezanja. Obratno, 28g = 0.1 g = ©, tj. 2a kutove za koje so pojavljuju ek- stremna normalna naprezania, veé smo ustvrdili da su posmitna naprezanja jednaka null Imam, dakle e257 x (aaa) poet = {nraai (11.8) i (11.9) mogu se s pomocu glavnih napreranja napisati ovako: 1 1 an = 5 (ei +03) + 5 (or —on)oosp ais) taf (os ~on}sindy U ovom se sluéaju tenzor naprezanja pise s pomocu dvaju glavnih naprezanja iis pomoéu dviju komponenata naprezanja, na primjer 2, oy Dyoosne stanje napreania 201 11.2.1.2, Mohrova krafnica naprezanja, Analogno kao i kod jednoosnog,stanja naprezanja, i ovdje se promjena normalnog i posmignog naprezanja na kosome presiekut moge pratiti s pomacu Mahrave kruanice raprezanja, sl. 116. ‘Ako iz inraza (11.8) i (11.9) koji glas: 1 1 y= flee $09) + 5 (04 ~ ay) 0820 t= H(ce~oy)sin20, climiniramo kut g, dobivaro: (uu) jan tiestail ‘Slike 11.6. Mohrova kruinica naprezanja kod osnownog sluéaja dvoasnog stanja naprezanja,so STANIA NAPREZANIA 11.2.2. Op slu |j dvoosnog stanja naprezanja Analiau naprezanja na kosome presjeku provest éemo na primjeru tanke plote, sl 1.7, na jim se bognim stranicama, uz jeduoliko raspodijejeno vlaéno naprezanje ae i ty, pojavljuje i tangencijalno naprezanye Ty Promatrat éemo sluéaj kad je: @ > 0, ¢y > 0, 2 > &y, Tay >0. Potitivno normalno naprezanje podudata se s pozitivnim smjerom normale, §) ide od povesine. Potitivno posmigno naprezanie jest ono koje zarotirano xa 90° suprotno smje- ru kretanja kazaljke na satu pada w poditivan smjer normale presicka (tj. ako s rnormalom presieka ini desnu disporieju). 100, 61> 0. ty >0 at ‘Slit 1.7. Prinjeeopény sluaja dvoosnogs stan mapeezania 11.2.2.1, Glavna naprezanja. Glavni pravet i glavne ravnine, Ekstremna posmiéna naprezanja li napeegnute plage izdvajit éemo clementarni volumnen, sl. 11.8, i promatrati nje- ‘govu ravnotedu, Taveuleni ineazi osnivat ée se ‘a pretpostavljenim veliginama i njihovim smje- Buduei da tijelo smatramo elementarnim, primjenjujuél staticke uvjete ravno- tede va konkurentni sustay sila, dobivamo: oh Gn An = ace C089 ~ ayAy sing + tay Ansingg + Tey Ay cos Onn ~ Gen cos? p~ yA si e+ rey dn sin peasy + tay An cosysing oq = econ? p+ sin? pray iD DP Droosno stanje noprezania 209 bas Ancor ayrasing ° o Sika 11.8, Ravnoteiaclementamog volumens plate pet elvan x, 34 ry Uvodesi vrijednost sin? (1+ ¢0829), debian : LoesesitHoenepioeterasinty (1418) mA tnd —aeAesing + 0yAy cone + FeyAy sinyy ~ Tay Ay cosy Talla ~ eA sin pcos p + 04 An sin p 608 p + TryAy Sin? p— Tey Ay cos? y= 0 (oe 04) sin 4p + Toy C0829 (11.16) Tarazima (11.15), odnosno (11-16), definirana je promjena normalnog, odnosno posmignog naprezanja na kosome presjeku, U dosadasnjim smo slugajevima kutove presjeka kod kojth se pojavljuju ek- stremne vrijednosti i normalnih, alii posmignih naprezanja dobiliizeavno w brojéa- rnoj vrijednosti, Ovi su izrazi nesto kompliciraniji pa é kutovi Kojima odgovaraju. tkstremine vrijednosti biti funkejja zadanih veliéina naprezanja. U tu svrhu, kako jeu literaturi inaée uobigajeno 2a ovaj sluéaj, kutove kosog presieka kojima odgo- Yvaraju ekstreme vrijedaosti normalnog naprezanja oznatit éemo sa a, a kutove kkosoga presicka kojima odgovaraju ekstremne vrijednosti posmiénog naprezanja s au % mars) ) Da bismo odredili kutove presjeka kod kojih se pojavljuju ekstremne vrijed- nosti normalnih naprezanja, tj. kutove glavnih ravnina, koristt éemo se i ovdje injenicom da su posmiéna naptezanja u glavnim ravninama jednaka nui, B= Frere04 STANJA NAPREZANIA Na taj natin, igjednaéujuéi izrax (11.16) s nulom, dobivarne: Necaainte tryed 1 Flee ~ey)sin2p = ~roy con tan2a = 2 qui7) Ovaj se izraz takoder mogao dobiti primjenom pravila o ekstremu funkeije a ineaz (11.15), Terazom (11.17) odredeni su kutovi glavnih ravnina, a buduéi da su normalna, nnaprezanja okomita na njih, odredeni sui glavni pravei Ryesenje izaza (11.17) daje: Joon (=) fo te ako je 2a.n = 0 retenje a1, onda je za n = I rjoienje a = ay + 5. Glavne su ravnine medusobno okomite Primjenom pravila o ckstremu funkeije na izraz (11.16), dobivamo: tan ap = Ee Ts (1118) Uzimajuei u obziriaraze (11.17) i (11.18) lied tan 2a tan 23 “1 pa su kutovi asate ‘Ako poznate igonometrijske irae: sinda= 020 Vi ante tuvrstimo w izraze (11.15), odnosno (11.16), dobivame glavna naprezanja: 1 L tae Floto) loro oe, (1.19) Drooano stanje maprezania 05 odnosno ekstrernne vrijednosti posmignih naprezanja: 1 Whar, 4h (0-07 3h lea, = 45 (—) (11.20) V ovom se sluéaju tenzor naprezanja pie s pomoéu dvaju glavuih naprezanja ‘iis pomotu éetirju komponenata napreranja (tru razlieitih), ma primjer (¢z, ¢y, ty) 11.2.2.2, Mohrova kruznica naprezanja fanjem kuta ¢ iz ieeaga (11-15) i (11.16) koji su glasili 1 1 tu = Ble boy) + § (or ~ 09) 0828 — toy sin 2 1 tu = Aloe ey)sin 2p 4 Foy cos rw = 5 (ou ay) sin 2p 4 try cose dobivamo irae: eoton] +08 j Mow— ay) 4 405] «ayy 2 koji predstavlja Mohrovs kraznicn naprezanja, sl 11.8. Za cetanje Mohrove kruiaice napretanja potrebno je drdati se odredenih prin cipal Prije svega, kutovi glavaih ravnina, a time i glavnih pravaca, definirani su iz razom (11-17), a iavedeni sh na osnovi poaitivne vrijednosti try prikazane na sb 11a, Buduéi da su posmigaa naprezanja konjugirana naprezanja, to prikazana kom- binacija na sl 11.8a jest pozitivaa. Buduéi da su glavne ravnine medusobno okomite, okomnita su i glavna napre- anja,» crtamo ih na isto} os: To anati da ée se dvije totke na dvama medusobno bkomitim presjecima naéi na suprotnim stranama promjera Mohrove keuznice, Na taj naéin one Ge takoder medusobno éiniti kut od 180° roma izeazu (11.17), kut a bit ée nogativan, t) mjeren od osi zu stajera kazaljke na satu 2a uyjete definiraiiena sl, 11.8, tj kada je os > 0, 05 > 0,2 > Oy, try > 0. Dabi tobilo tako, potrebno je iznad osi apscisa nanijeti totku éja posmie- hha komponenta naprezanja marotirana 2a 90° suprotno smajeru kretanja kazaljke na satu, pada na pravac normale presjcka. Druga tocka bit ée ispod esi apcisa. “Zhog toga najprije treba nacrtati napregnuti element, oznatiti presicke A B {ina njemu dertati komponente naprezanja, sl 11.92, Spojnica togaka A i B, koje Iefe na Mobrovoj krunici,sijeée os ou sredistu krudnice 8, Krugnica sijede os # u toékama C i D, éime su odredene velitine glavnih06 STANIA NAPREZANIA haprezanja 04 i a2. Pravce djelovanja glavnih naprczanja o: i 2, t. glavne pravee (1) 4 (2) odredujemo s pomoéu pola P. Pol P dobivamo kao presjeciste normala presjeka u toekama A i B. ‘Slka 11.9. Mohrova kruinicenaprezana a op slésj dvoamog stain napreaais. 11.2. . Hookeov zakon za ravninsko stanje naprezanja Govorei do sada 0 dvoosnom (ravninskom) stanju naprezanja, vidjeli so kako se mogu odteiti pravei i veligine glavnih napresanja te pravcl | velifine ekstrem- nih posmiénih naprezanja. Pri tome aismo vodili raguna o deformiranju tela. Medusobna se ovsnost naprezanja i deformacije iskaznje Hookeovin sakonom ana- logno kao kod jednoosnog stanja naprezanja Da bisino deali do izraza Koji definiraju ovienost naprezanja i deformacije, razmotrit éemo deformiranje eementa tanke plote u kojo} vlada ravninsko stanje naprezanja. Plota je po svojem apsegu optereéenja tako da jew stanju ravnoteze, sl. 1120. Pod djlovanjem tog optereéenja postoje tri lomponente pomaka ut, w. le nimku eine toeke sredinje ravnine za kojn je zbog simetsije, w = 0. Pomaci aa praveu os nisu spijeteni, a buduéi da na tom praveu nema vanskog optereéenja, to je na pobockama plote #, = 0. Zbog male debline ploée mote se uzeti da naprezanja ei oy ne ovise 0 koordinaiz te da je po ttavo) debjn plate a, = 0. | | Lae.wh40, oto peo, tH 80 (rete stay 10 Slika 11.10, Hookeow sakon 2a ravaiask stanje napreznis U ovom se sluéaju ravninsko stanje naprezanja odnosi na ravninu zy. pomotu sl. 11.10. napisat éemo iaraze koji predstavljaju Hookeov zakon i za ike i za kutnu deformaciju, a pri tome éemo se koristiti metodom superpori- dul ci. Normalno naprezanje ne wzrokuje kutnu deformaciju, tako da ona nastaje samo hog, naptezana Tey Duljinske i kutna deformacija pri ravninskome stanju naprezanja prikazane su utabl. HL “Tallies 11, Dulin atna deformacia kod ravsinhog stanja naprexanja Deformaciia (Od naprezania a | low p r T uljinska | ce Flee— vey) % Feu va) & Lor tey) ata | oy Na osnovi tablice 11.1, Hookeov zakon za ravninsko stanje naprezanja glasi 1 ee =f lte— vey) 1 fy = lr v0) aim Elo: +05) wie?STANJA NAPREZANIA, 'S pomocu izraza (11.22) mogu se odrediti deformacije kada su poonata na prezanja i clastiéne konstante materijala B, G, v. Ako si pornate deformacie, Hooksov se zakon moze napisati sljedeéem obliku: Fleets) y= Topalts tee) f° (tag) toy = Gey A wrijednost¢, mote ge iarait kao: 11.3. Troosno stanje naprezanja “Troosno ili prostorno stanje naprezanja definrano je tenzorom naprezanja s tri glavna naprezanja, kako je dano izrszom (8.12) ii temzoram naprezanja oblika (8.8). Urima se da je max = 01 > 02 > 3 = Onin 11.3.1. Glavna naprezanja i glavni pravei U Cauchyjevim jednadzbama (11.9) vrijednost pas, Pay i Pas Projekcije su vektora uukupnog naprezanja jy koje djeluje na ravninu defiuiranu okomicom ri(F,m,), na ose, ye Kroz toéku O koordinatnoga sustava x, y= moguée je postaviti tri medusobno ‘okomite cavnine u kojima su posmigna naprezanja jedaaka nul, Raynina u kojoj je posmiéno naprezanje jednako nuli glwvna je ravnina, Njezina Je normala glavni pravae ili pravac glavnog naprezanja koje je jednako ukupnom, haprezanju, Ako 2a takve tri medusobno okomite ravine, u kojima nema tangeneialnih hnaprezanja, glavna naprezanja koja su jednaka ukupaim naprezanjima oznacimo sa 4, 4 pripadajuée kosinuse kutova glavnih pravaca prema koordinatnim osima sf my, ri tada Cauchyjeve jeduadibe glase: ilk = acl + Tayi + tears 1m, = Tyale boys + Myers feels + rigs boat odnosno: (oe — o:)h + toys + reer ayel + (45 ~ ame Tari =O F (2) teal + tg (0s 0¥)r pri gemu je f= 1,28. Iz jednadabi (11.24) odtedit éemo pravce glavnih naprezanja uz uyjet Bam ert (1125) ‘Treba takoder odtediti 9, Da bi sustaw homogenih algebarskih jednadzbi (11.24) imao rjesenje razlitito 0d trivijalnog, determinanta sustava mora biti Jednaka uli, She Te (1126) [jeienjem deterninante dabivamo kubnu jednadabu: o2 ~Sya? + Spo =0 (27) Kubna jednadeba (11.27) ima tr realna i razligita redenja koja oznacyju glavna hnaprezanja 01, 02, 03 Veieduosti $i, S2, Sy prva su, drugs odnosno treéa i ‘anja i iznose farijanta tenzora napre- Sis ontop torso torton SiH 0s6y +002 + 0.0¢— 18, — rir, = 192 0203-4000 } (11.28) Sy = ony + Braytys Tex — Oe Fy — OyToe — FoTay = 18209 Kad je ispunjen uvjet (11.26), tada jednadabe (11.24) osim trivijalnog, imaju i ddruga rjelenja po kosinusima pravaca. Ta su rjeSenja ouredena w obliku omje 4 (11.29) Ii ovih omjera za svaki oj uvjeta (11.25) dobiju se fy, mire10 'STANIA NAPREZANIA ‘Troose stanjo naprevania su 11.3.2. Mohrove kruZnice naprezanja Analogno Mohrovoj kruznici naprezanja pri linearnom, odnosno ravninskom stanju hnaprezanja, mogu se konstruirati Mohrove kruinice naprezanja i pri prostornox stanju naprezanja. Pri lincarnom, odnosno ravniaskom stan naprezania, mogli ‘smo 2a zadane komponente naprezanja odrediti veligine i pravce glavnil uaprezanja te veligine naprezanja om i Ty na kosome presi Kod prostornog se stanja naprezanja Mohrovim keunicams naprezanja moze odrediti naprezanje om i 7m na proiavoljnome presieku, uz napoment da 2a sam kkonstrukeiju Mohrovih kruznica moraju biti poznata glavna naprezanja o1, 02 10 U sluéaju prostornog stanja naprezanja, ne moguse graficki odrediti prave i velitine slavnih naprezanja na osnovi poznatih komponenata naprezanja. To, naitne, jasno proizlazi iz i2raza (11.27) koji nije moguée rijeliti geometrijskorn konstrukeijorn Kada su poznati glavni pravci i glavna naprezanja, mogu se s pomoéu Cauchy- Jevih jednadzbi (8.8) odrediti projekeie ukupnog naprezanja fy proizvoljne ravnine definirane okomicom # (I,m,r) na glavne pravce na sede nagin: Per Soil, par ez, Pag = ear (aa) Pri tome je pas (1 = 1,2,3) projekeija ukupnog naprezanja py na os i. Na taj nazin dobivamo slijedee jednadibe: Ph = Pra + Pha + Pas = 7 tot? + a9? 70 = Peal + Past + Paar = 04!” + eam? + ogr? (sy Pemtrrst Posmigno naprezanje ianos: t= Vik mo = Vimeo mee oa FPP (og a) (12) lerazom (11.31) motemo odrediti ukupno i normalno naprezanje na kosome pres jeku, . na presjek zadanom normatom m(l, m,>) kada su poznata glavna napre anja a1, 02, 03 Obratno, iz izraza (11.81) za zadane vrijednosti o1, ¢2, 05, 7 mozemo odrediti vrijednosti I, m, 7 Mnoteéi drugu od jednadzbi (11.81) s ~(o2 + #3), a treéu s (0203) te njthov bro} dodamo prvoj od jednaddhi (11.31), dobivamo P 3 - (02+ os)on +78 +0208 POE F aetna teats Analogno tome, ako drugu od jednadibi (11.31) pomnodimo s —(oy +), a treéu ‘a 69¢1 te njihov zbro} dodamo prvoj od jednadihi (11.31), dobivamo m?, (oon Mnodeéi drugu —(01 +62), treéu sa 010% te njihov zbroj dodamo prvoj od Jednadabi (11.31), dobivame +? Konaéno je: (ont os)ai +0203 (3 + 01)o2 + 0301 (11.33) La (ot eslont 1240102 (ei + on)oa+ vier Trazima (11.83) definiran je pravae normale Kako je -1 a2 > o3. U koordinatnome sustavu ¢, r, drugije uvjet (pozitivan brojnik) ispunjen za sve tocke iavan ili na polukrugu, na primjer: sete Sy (2a STANJA NAPREZANJA vfs ($20) .m Ka [s (e $2.0) (R= raf ($2.0). (Ove su keuinice zapravo Mohrove krutnice naprezanja zt prezanja i prikazane su na sl, 11-11 (134) ravninska stanja na Najveéa se tangencijalna (posmiéna) napreaanja javljaju u simetralnim ravni- nama dviju glavnih ravnina i iznose: 1 5 ety (r—e). (115) 1 1 nekp (ero), m= 45 (e1~ 09) 11.3.3. Hookeov zakon za troosno stanje naprezanja ‘Ako ia napregnutog tijela indvojimo elementatni paralelopiped éije su boéne strane ppod utjocajem vlagnil normalnih naprezanja te tangencijalnih naprezanja, tada na ‘oanovi tabl. 11.2. mazemo napisati Hookeov zakon “Tablicn 11.2, Dljnee i kutne deforma kod troosiog stan mapeesna Defra Of naprerania inn Po Fieve Fe) o Fieve Fe) & flee woe ten)) ates [9 a = _ te ‘Troom sande nape na Hookeoy zakon, ra tabled 11.2, gla 1 ti fee plee-vley toll, rey = 1 ue f= Gly Morton, mye = (1136) (6 —H(ee ten), me = (11.36) po naprezanjima Hookeov zakon dobiva sjedeéi oblik: E oe ETT Mt eee Holey Head) E Tam Ry Ms toler teal. aim TIT ee tee ted) tay = Grey, Tye = Gage, Tee = Orne 'S pomoéu izraza (11.22) mogu se jednadibe Hookeova zakona (11.87) napisati w obiku 2 = 2Gee 4 hey oy = 2G, + dey 1138 2 = 2G. + dev ‘ iy ty =Greyy = Cy, tee = Ore Pri tome su G id Lameove konstane lastinot koje nose be : ( ’ 0-2) (1139) PRIMJER A Zaudano je aksijalno tlaéno optereéenje Stapa tako da je na praveu aksijalne os 150 MPa, Odrediti normalno i tangencijalno u kosome presjeku zag = 30° roma izrazu (11.1), dobivam: L reli + e089) 1 =150)(1 + cos 60° =112,5 MPa,au STANIA NAPREZANIA «prema iarazu (11.3) exsindp ‘a =} (-150)sin60° = ~65 MPa maa Glavno je naprezanje: or = 6% ~150MPa, Grafitko rjesenje * pomoéu Mohrove krudnice naprezanja prikazano je na sl. 1.12. Slik. 11.42. Us prior 11. PRIMIER 11.2 U parnome kotlu, sl. 11.13, promjera D = 2m, debljine lima ¢ = 8 mm, vlada pretlak pare p = 1 MPa. Koliko je meridionalno, « koliko citkularno naprezanje w Timu, te kolika su naprezanja u limu u ravnini koja s aksijalnom osi zatvara kut = 60°. Sika 11.13. Ue primer 1.2. a Ase a osnovistaitke rvnotee, prema sl 1118b,dobiame: Eh=0 doc-t-b= p-2R-b ue (1140) “Troowno stanje napreania as Sta 1114. Us peimjer 11.2. (Mahrorakrudnicn) a prema sl. 1.13 Dao (any Cirkularno naprezanje ac dano iarazom (11.40) dvostruko je veée od meridio- nalnoga (uzduinog) naprezanja danog izeazom (11.41). laraz (11.40) istovjetan je iarazu (c) uz sl. U1. Na osnovi izraza (11.40) dobivamo: peR_ 11-108 ee 25 MPa, 7 ¥ fodnosno na osnovi iaraza (11.37): pk 7 6 3 MPa Buduéi da je postijedi dvoasna stanje naprezanja, to je 0 Prema intaau (11.8), ila 1 ee bectenit hereunto Hom~00)+ Hem een2y= 09,4 MPa (6255 + 125) + 3 (625 ~ 125) cos 120° Prema iarazu (11.9), dobivam 1 3 (om = 2c)sin 2p = L t= 5 (0 ~ ay) sin 2 = 5 (62,5 —125)sin 120° = 27,06 MPa Mohova kruéniea prikazana je na si. 11.14a6 'STANIA NAPREZANIA PRIMJER 11.3. Zadano je stanje naprezanja: tool= [239 Tan] MP Odeediti vligine i pravce glavn Prema ineaau (11.19), imam: naprezanja, 1 L Pe wR ~ 1a = 5 (e+ 09) 45 lee oy! + 47% 01 2 § CROFT AS TP = (45225) Ps or =-20MPa, oy =70 MPa Glavn pravac (1), prema igrazu (11.17), odeeten je kutom: tie tanta 2 SD « tanta 6,38" Graliéko riesenje prikazano je § pomoéu Mohrove krudnice na sl. 11.15 ke 1.15. Ux primer 11.3. PRIMJER 11, Zadano je o2 = 400 MPa, oy = ~200 MPa, Tey = ~300 MPa. Odrediti glav naprezanja i glavne pravce te ekstremne vrijednosti posmignog naprezanja. Prema zirazu (11.19), imamo: os +04) 3 leroy) + 47 ton ston} foo a 712 = (100 + 424,26) MPa 24,26 MPa, Prema iarazu (11.17), dobivamo: 24,20 MPa tan2e = — 2 = —_2-(-300)_ e~% 100~(-200) tan 2a = ay = 225" Dkstremna posmigna naprezanja, prema izrazu (11.20), iznose $4 (or — 02) = 4 (524264 92428) 7 =4M26MPa, y= 424,26 MPa Graficko tjeéenje prikazano je na sl. 11.16. 4 Sika 19.16. Ue primjer 11.4a STANIA NAPREZANJA PRIMJER 115, Zadano je oe = 1000 MPa, oy = 0, tzy = 400 MPa, Odrediti glavna napreza- aja i glavne pravce te komponente naprezanja u presjeku = 30° Glavna naprezanja prem: 11.19), iamose: 1 1 = sam fleet on) 5 lee %9) 44%, = ow +0) / OOOO ETA = (004603) MPa 1 =1140,3MPa, op =—140,3 MPa Glan praved i glavne ravnine definirani su izrazom: (11.17): Brey _ 2-100 tanto = = Ma = FD = 08 ay = 19,33" Komponente napretania om i Ta prema vertikalno} ravnini, osome presieku odredenom kutom y = 30° iararima (11.16) i (11.16), iznose: can Heet ex) Mes en)eoste- rgtnte = ron + aon = nxn = 835 MPa L Ta = Hoe ~ 09) sin 29+ Toy cosy = = £ 1000sin60° + 400 cos6o* = 638 Grafik tjesenje s pomogu Mobrove krudnice naprezanja prikazano je na sl. 11.17 Toon sanje naprezania ang A 0 REE tt | 12. STANJA DEFORMACIJE | Stanje deformacije w nekoj to8ki odtedeno je tenzorom deformacije koji je dan iarazom (9.28), odnosno (9.24). Buduéi da je deformacija tenzorska veliina, postoji potpuna analogija iamedu stanja naprezanja istanja deformacije w smistu odredenih, veligina: [E vekior ukupnog naprezanja —vektor deformacija Thormalno naprezanje na praveu | —dilatacja na praveu | posmigno naprezanje w ravnini | ~ poloviea Klizanja izmedu ia je okomiea pravaca id omponente naprezania = komponente deformmacije COvakva nam analogiia omoguéuje dana analizn deformacije prenesemo 2a Iljueke do koji smo dosli w analizi naprezanja. Pri analizi naprezanja vidjli smo da postoje (ri medusobno okomite ravnine 1 kojima nema posmienih naptezanja, Te sn ravnine glavne ravuine, njihove su okomice glavni pravei, 4. pravei djlovanja glavaih naprezanja. Pri pojavi de formacije postoje tri medusobo okomita pravea koji i nakon deformacije ostaju medusobno okomita, fj, izmedw njih nema lizanja, Duljinske deformacije (dilata ‘ije) na tim praveima glavne su deformacije (glavne dilatacije). Sami pravei glavni Sit pravei, odosno pravei glavaih deformacija (dlatacija) 12.1. Ravninsko stanje deformacije [Ako je u nekoj totki deformiranog tijela jedna od glavnih dilatacija jednaka raul odnosno ako u toj tocki sve deformacije ede u jedno} ravnini, (ada u foj toeki postoji ravninsko ili dvoosna stanje deformacie. 1a koju je okomit jravae 2a Koji je dilatacija jednaka mili, uaimamo wu koordinatna ravnin, Ako je to ravnina 2y, tada matrica tenzora loformnacije ima obi led= | (12a) ; 0oe STANIA DEFORMACHIE, Prema tome, ravninsko stanje deformacije u totki definieano je s: ep = Ye =I = 0 S$ obsirom na spomenutu anslogiju itmedu naprezanja i deformacije, navest éemo izraze 2a duljinsku deformaciju na proizvoljnome praveu i pod kutom y prema osi 2, sl. 12:1, te izraze za glavne deformacije (dilatacije) i kutove glavaih pravaca. r Slik 12.1. Proinolné prove F Iarazi ou sljedet: 1 (cee) e0829+ 4 roysin2p (22 14 frees Flee —es)sindet fy conde (123) 1 1 +72, eas 5 Geta) 45 Vea? (24) tan a= =, (125) 12.1. . Mohrova krugnica za ravninsko stanje deformacije Analogno ravninskome stanju naprezanja, mote se prikatati i ravainsko stanje deformacie s pomoéu Mohtove krutnice deformacije u koordinatnome sustavia (4a), al. 122 PRIMJER 12.1 Zadano je: ¢ = 150-10°%, cy = 70-10-%, ey =120- 108. $ pomoéu Mohrove kruénice nai velitinu i pravee glavnih deformacija. — Ravninako anjedeformacie a e raop re [2M py of time Za prstenasti kruzni popreéni presiek vrijedi _| 2M [6m FeV) 7? YP eregli (429) Kriterij krutosti Na osnovi igraza za jediniéni kut tortie, kriterij krutost gla: odnosne: (429) (14.30) Pri tome je Qjop dopusteni jedinigni kut torsije. U strojarstvw Gop obigno i! ’m, ali ga ieeas (14.30) treba uvestiti w (¢ad/ Ii). (14) Relativno zakretanje jednoga presjeka u odnost na drugi na medusobnoj uda- \jenosti 1, (wz napomenu da je izmedu tih presjeka moment uvijanja A =const. kao da je i konstantan popreéni presjek) innosi (14.32) Za dimenzioniranje je mjerodavan onaj krterij koji daje veée dimensije neokruaih popreénihprescka 359 Ako i tada je prema kriteriju évestoce: en ae kerutosti neko vratilo potrebno dimenzionieati na osnovi snage koju teeba preni prema kriteij (14.34) R> 8830, © ze (143) 1 (49 tn este PD,» oon, 6 (3S), wo Ge) °() Ako je postijedi fuplie vratilo, tada nazivnik izraza (14.83), odnosno (14.34), treba mnoaiti faktorom (I — 9) 14.3. Cista torzija nosaéa punih neokruglih popreénih presjeka Popreui se resect nosaéa koji nsu keutna obika, pi optereéenju na uvijanie, 11.3.1. Pravokutni popretni presjek 14.11, Naprezanja i deformacije soa pravokutnoga popresnoga presieka, kao i raspodjela naprezanja po popreé- sow presjeku pri optereéenju tog nosaéa na uvijanje prikazani su na sl. 14.8, LLovdje se na ostovi potencijalne funkeije @ mogu iavesti izazi za komponente ssaptevangja toe i Toy- Buduéi da je 2a primjeny najznaéajnija maksimalna vrijednost iaraze 24 njihovo raeunanje. rotnienil naprezanja, navest éemo samo uobiéajase UVIIANSE (tori) Diem teat Sta 14.5, Raspoila poumicns napresanin po ravokutnone popreinom reveku nonaca ‘Tako je Ta (14.35) Jediniéni kut torzije dan je izrazom: sane (14.36) [Na osnovi izraza (14.25) i (14.36) vidjiv je da su: Wi = ab? (aan an Veijednosti koeficjenata a, 8, 7 ovise 0 omjeru (h/B), a dane su u tabl. 14.1, dok su vrijednosti Lorzijskog momenta inercje i otpornoga torzijskog momenta dane w abl, 142. ‘Tablica 1.1. Veljednoat hoeftenata 8-9 mli[@[2[s]? els a | O20e | O2at 0246 | O267 | Oar | 200 | oa0T | ana [aaa 0.141 | 0.196 | 0,200 [0,265 | 0.261 | 0200 | 007 | 0813 | 0,883 [A000 [0,858 [0,196 [0,783 | o,tas | o,tas | o.tas | o.ras | o,ras Gta oni noma pi neous ponte presi 288 Tablica 14.2. Vent f 4 a nek preseke mown pee wi a vee | MES 008 8) 20M, “sredine Ma A > stranica na | 4 M | 2 C) cata? ete | sa seta) |w seam wid | + ae ose! sate | seine 14.3.2. Eliptizni popreéni presiek 11.2.1. Naprezanja i deformacije. Vitoperenje presjeka easpodjela posmignih naprezanja po eliptiénome popreénom presjeku nosaéa op- oredenog na uvijanje prikazana je na sl. 14.9. cyotyety Slike 149 Raspodjela posmiéni naprezanja po eliptiénome + popreénom presjeku nosaéa optereéenog na uvijanje88 LUVLIANIE (tori) Cinta tori tankontienih non Odaberimo potencijalnu funkeiju @ u obliku: faa r dobiva se s pomoéu izraza (14.41) vrijednost (14.5). 2 Budué da je - e-e(S+8-) (uss eon, Rubni je uvjet @/, = 0 zadovoljen a oanovi inraze (14.41) slijedi oe Na conv dfereneiiine jodnsdihe toaj (14.20) dobivame on oe (42) : orosno -_ (34-1) =-t00, ce = ca=m, 28 2) cvtnosno Inrazi za napteranja (14.40) s pomoéu vejednst (14.48) dobivajuoblk _ G0 ae ako da fankeja © as aay C00? (5 v cua (2 (439 P+ la? Maksimalna je vrijednost naprezanja: Prema iru (14.18), maprzania nose M. Faas = oe mae = —2 ME a Fea 200 ey ‘Nkow intaze (14.15) wvtatime vijednost 0 i iermea (14.43), dobivame (1440) eal rer ty = 28 = 200 wan CaO, Bin CaO (04.45) a eae Gg iy a 'S obzirom na izraz (14.25), torzijski moment inercije iznosi: Rieienje koje zadovoljava ove dvije jednadzbe las: Paw Lf y(oe, 0 we Bae ay te (as) pa ff (B24) arava 70a to-ae [] (feet ape) , Veijednost je konstante vrijednost pri promjeni predanaka mom (14.46), eliptieni se presiek deplaniea, tj. ne ostaje ravan, sIragog reda fije su nivo-linije (w =const,) hiperbole. jer aksijalni pomak w mora imati istu apsolutnn ta uvijanja M,. Kako je vidjvo iz iaraza 1ego postaje plohom aa | f (20 2 ate | [oer ver ey Oe few | fous [ [sea uvtitavajndl ove vrijednosti w prethodni i2ras, dobivamo: PL 2G0 rab 14.4. Cista torzija tankostijenih nosata bet 14.4.1, Tankostijeni nosaéi otvorena poprecnog presjeka ‘asl. 14.108 prikazan je [-profil optereéen momentima uvijanja u ravninama svojih keainih popreénih presjeka, i to u slugaju slobodnog vitoperenja presieka, & na sl att 11.100 prikazan je isti taka profil kojemu je’a njegovu ljevom kraju vitoperenje (san) nee aye sprijeéeno,se UVISANJE (Vora) int vrai tankotienih nora a0 1 sebadon viene i dtoitne agente wlopere Sita 14.10, Slobod jdelamienoograniveno vitoperene presjeka| Buduti da mora postojati ravnoteda izmedu vanjskog optereéenja i sila, to 2a slueaj vanjskog momenta uvijanja ravnoteiu drfi moment sil, Unutraanje sile stoga moraju po poreénome presjeku tiniti zatvor taj je nagin krak djelovanja tih sila velo mali, eda veligine debljine stijenke, sto uuzrokuje vlika posmigna sa i malu torsijski krutost ovib profil, st. 4.11 . Mey R R E . . db. 5 Poss Sika 14.1, Moment uouteaijih ila Uzinimo tankostijeni popreéni presiek proinvoljna oblika, sl. 14.12, bog malog omjera t/R clement duljine ds smatramo dijetom pravokutnika reinmjerne duljine. Zbog velike duljine pravokutnika, zanemart demo veligiou na- prezanja po visini pravokutnika, i, Komponenten Diferencijalna jednadaba toraije (14.20) tada glasi: $3 = 260 (4a vor intogracijom izraza (14.47) dobivamo: B= -2cm+0 (148) ~) etsetad bee 2 |e Slka 14.12, Proiavoljan oii tankoatijonogs popreéno preica [Na praveu osi s nema vanjokih sila, tako da unutrasnje sile moraju éiniti zatvoreni tok, pa je u to&ki n = 0 ir = 0, a buduei da je 7, ‘ovoga, iz iaraza (14.48) dobivama: B to je C =0. Na csnosi roa = 260 (144g) Naprezanje se po sini pravokutnika, po debljnistijenke, linearno mijenja pa ie Teamae = Got (1450) Potencijalna se funkeija ® dobiva inegracijom iaraza (14.48): o ‘on? + D (141) Na osnovi tubnog uvjeta 6), = 0 dobivam: pa je konagno: (145) ands (1453) Posmigna napresanja 4 al 14.12, daju sljedeéi moment . ciety e amy EE lean Bas (1454)280, LUVANIE (trai) Unoseéi ove vrijednost u iraz (14.53), dabivamo: a (1435) Iz ovog je iztaza vidljivo da posmiéna naprezanja tes dajn moment koji je jednak poloviei momenta vanjskih sila dan inrazom (14.53). Ravnotetu deugo} poloviei ‘momenta uvijanja M, deli moment koji proizlazi na osnovi postninih naprezanja Ten. Bet obvira na to sto smo u razmatranju zanemarili velitinu tih naprezanja, njihova rezultanta djeluje na velikome kraku pa daje polovicu uravnoteZavajuéeg Na omovi usporedbe iataza (14.53) i izraza (14.2) dobivamo da je torajski moment inercije tankostijenih otvorenih popretaih presieka: 4 Uobigajeno se 2a profile slodene od pravokutnika, kao sto su: |, T,[, itd. uxima da ie nap DM, (h>9 (457) Na osnoviiraee (14.2) i ivaza (14.50) sie: G0, Me = Gk My 14.58) rete = (1458) aii javlia un mest k wet (1459) koju nazivamo torziski otporni moment, iraz (14.58) mazemo pisati na natin: M, Me mo a (14.60) sto je istovjetno inrazu (14.10). 14.4.2. Tankostijeni nosaéi zatvorenoga poprecnog presjeka ‘Zhog male debljine stijenke, ovdje se pretpostavlja jednolika raspodjela posmignih haprezanja po debljini stijenke, Krak djelovanja nuteadnjih sila kod ovakvih je int Lorain tankotienih noes 2a presjeka znatno veéi nego kod otvorenih presieka, a aéuna se u praveu normale od Centra torzie do promatranoga elementarnog dijela, Zakljucuje se da je torzijska kerutost tih presjeka mnogo veéa od torajske krutosti otvoresih presjeka, Nal, 14.13 prikazan je proizvoljni oblik zatvorena tankostijenogs popretnoga, resieka, Sika 1448, Zatvorenttankotien pope rene Smigni je tok konstantan. To se jednostavno zakljueuje na osnovi analogies strujanjem fuida u takvom zatvorenom presjeku, ‘Takoder se to moze pokazati i na ‘osnovi ravnoteze sila, prema sl. 14. 18a: DP Talay a kako je my = 71 ire =, to je nit (4) Na osnovi sl. 14.13b dobivamo:_ UVUANIE (ora) int toi anki 269 Me n= fe, nen = (1402) Za prof sastavten od wih pravokutnika usima se Oj se iarat narva prva Bredtovs formula, lrszom (1462) definirana je veligna rn (1468) pposminog naprezanja w zatvorenome tankostijenome popreénom presjeki na mjesti dlebine stijenke ¢, na Sto upuéuje i indeks ¢ uz oanaku napeezan}a, Kod zatvorenih tankostijenih popreénih presicka maksimalno se posiniéno na- Me we costijenth popreénih pres- preanje pojavljuje na mjestu minimalne debljine stijenke, Buduéi da je slijodi da je torzjski otporni moment kod 2atvorenil Joka: Ws2at,M, Aton (463) Jednak umnosku dvosteuke povrsine po srednjo} liniji opsega i debljne stijenke Na osnovi jednakosti potencijala vanjskog optereéenja, tj, rada vanjskib sila ada unutrainjih sila, odnesno potencijalne energije deformirania, dobivano: deel, 121 i 1 24y y Lane fear, av Unosedi u ovaj izraz vrijednost (14.62) slijedi (14.64) Odavde je odnosno: (14.65) leraz (14.65) deuga je Bredtova formula i sluti 2a odredivanje toriskog momenta inercije tankostijenih ratvorenih popeeénih prescka Pri tome je A povesina po stednjojliniji opsega PRIMIBR 14.1 Veatilo je, sl. 14.14, na slobodnome kraju optereéeno spregom uvijanja My = 15. kNm Dopusteno je postnigno naprezanie typ = 50 MPa, dy, G = 80 GPa. Ode ) dimenaije popreénoga presicka ds b) za dobivene dimenzije kut uvijanja popreéno- xa presieka Bu odnosu na presjek A i presjek C. [Na ostiovi staticke jednadibe ravnotete slijedi oM,=0 —Ma+M My = At Positivni dobiveni predznak 22 moment uvijanja u tukljatenju znagi samo da je njegov smjer bio ispravno pretpostavljen. Kod momenata uvijanja vodit éemo se ovom konvencijom predanaka: Moment uvijanja u nekom popreénom presjekuy nosaéa bit é potitivan ako iduéi s ijeva prema tom presjeku imamo moment suprotne rotacije od kreta- hija kazaljke na satu, a ako idemo 2desna prema tom. presjeku, tada ée biti pozitivan ako dobivamo moment iste rotacije kao kretanje kazaljke na satu, sl. 14.14. Nadalje, w podruéju pozitivnog momenta uvi- jnnja, bit ée positivno naprezanje i positivn jediniént ut torzije. Relativni kut uvijanja iduéislijeve strane hit é potitivan ako je okretanje suprotno smjeru okretanja kazaljke na satu (Ova konveneija predznaka nema deugog utjecaja na riefenja Bucuéi da je aadano samo dopusteno posmiéno rezanje, dimenzioniranje é se obaviti,na osnovi wjota evrstode, Prema ierazu (14.27), dobivamo: 4 a >! ! ~ Sika 1414 Ue primer 14vot LUVANJE (trai) on a Ida 24h Ie le {s | [a J | Dim 7 7 | ANN Usvojeno: dy = 115 mm, dy Kutovi uvijanja: gap = 0 = Torsijski momenti inereije tznose pac + ¥en: (2d,)* 200)" = 161, pa su kutovi uvijanja: My 10° _ My -800 Pa TERE he pap = — zt OT 82 862.5 = 0.0004 rad 15. 10° 800.32 Ae age =~ 000087 ead int vrai tankotijenih nora 268 PRIMIER 14.2 Pri odredivanju snage pare turbine iamjeren je izmedu dvaju presieka na ‘medusobnoj udaljenosti = 6 m kut uvijanja g = 1,2°. Promjeri su vratila: vanjski _D = 250 mm, unutrasnji d = 170 mm. Broj okretaja vratila n = 250 o/min. Modul smieanja G = 80 GPa. Odrediti snagu koju prenosi veatilo te najvege posmigno naprezanje koje se javlja u njem, [Na osnovi izraza (14.32) ialai: Mol My = PG _ 2-80-10 (2508 TT 180-326-105 170%) Gh, M, 4,194 kN Na osmowi igraza (14.10) slijed My _ 84194-1082 W, nan = 34,9 MPa, +s pomogu iaraza (14.38) dobivamo: 1258 -250-4,9. 108 (1 0,684) 204 kW — 2208 kM PRIMJER 4.3 Na sl. 14.16 prikazana je osovina promjera d = 100 rm koja je zavarena na win veéeg promjera. Osovina je optereéena momentom uvijanja Af, = 2 kNm. ‘oar je kutne izvedbe. Dopusteno je naprezanje u 2avani top = 45 MPa, levsiti rosjeru naprezanja 0 var, Simicanjeée se obavljati po presicku AB, odnosno po ravaini za koju je povrsina ja najmanja, U ovom sluéaju smicajna je povrsina u biti kmjisto#ac kojem je linia AB izvodnica. Pretpostavimo li da po plata ovog stosea imamo konstantnt ‘epudjelu posmignog naprezanja, onda se ovaj problem svodina problem adek- ‘stan tankostijenim zatvorenim popretnim presjecima, Na taj naéi naprezanje w ‘sr ragunamo prema izrazu (14.62), pet Pat’ 1 tom je: hheos5*268 UVUANIE (ortia) Aorta tankontienhnosaea a6 (povetina po sredajojlinji opsega). Slijedi da je MeA-2 AM. = 2 AM 7 a (a4$) mvt veh (a+) 42-108 bP anampas rs VEow 4102? Tee Buduéi da je M, = 2Atr, to modemo pisati: pri gemu je q = 7-t smiéni tok PRIMJER 14.4 Cvsti je spo), sl. 14.7, optereden momentom uvijanja M, = 8 kNm, Dopusteno je smigno naprezanje taop = 10 MPa, Odrediti broj i promjer priévesnih vijak. “iH Cy Sika 14.7. Us primjer Vijei ovog spoja opteredeni su na smicanje, a suze za prijenos torzjskog mo- rmenta, hog, tog je razloga Moan For, se je F stigna sla na jedan vijak,r je krak djelovanja te sile dok jen broj vijaka { teoriski razmatrano mora biti paran. ex Mem taop Foe nd? = Me _ 48-108 Ferd F1DS-TO Uz n = 6,d = 13,9 mm, Ur n= 8, d= 12 mm. Odabiremo n = 8 kalibrirai vijaka promjera d = 12 mm. U tehnigkoj praksi, zbog siletrenja koja se na spojnim povrsinama javlja, bro} vijaka ne mora biti paran. 1164 PRIMIER 145, Nast. 14.18 prikazan je tankostijeni popreéni presjek. Usporediti vrijednosti I, W, 10 kod zatvorenog i otvorenoga popreénog presieka 24 sluéa) istih geometrjskil veligina, Zadano je takoder M, iG. ne A# 4-998 haa yu, aaa ~ toraijski otporni moment: We =2At= 2.990% = 1980"UVIIANIE (tora) jedinigni kut toraje Meo Me Gh G08 Otvoreni presiek ~ torajski mom inercije: 1 Lee atte =} Dag = bos nee). 40 Ma i3a3et Re ~ torzjski otporni moment jini kt torzje M p= Mm. _ Mm Gh Ge Onjeti veligina: HE _ 98004 2 13338 We 1988 ie ~ 1338 M, o _ Gor 2 O18 = Fe Kratost zatvorenoga presjeka voéa je od krutosti otvorenoga presjeka 28 73,5 puta, a évistoda 14,85 puta. 14.5. Statiéki neodredeni zadaci U riedavanju statigki neodredenih zadataka, primjenjujemo isi prineip kao fu sluéaju statieki neodredenih zadataka pri aksijalnom optereéenju. Dodatne su jednadibe pri aksijalnom optereéenju bile osnivane na dilataci- ‘ovdje se one osnivaju na kutu uvijanja. jama, ‘Staticki meds nada Ovdje se, dakle, ux stati¢ki uyjet ravnoteze SDM, = 0 koristi dodat vualdba So gy =O. Kut ¢ kut je relativnog zakretanja jednog presjeka uw odnos na Inugi. Na primjer gan = 52% oznaéuje Felativno zakretanje presicka Bu odnost tua presjek A i ono je jednako zbroju avih medusobnih zakretanja sviby presieka Traneda promatranib peesjeka A iB. PRIMJER 486, sl, 1.19. Zadano je: My 4n 6m, c= 20 ify = OA, Taop = 60 MPa, Za nosaé wkliesten inmedu dvaju zidov My = 40kNm, = 51m, l= 10m, @ wn. Yn = dafds = O7, Wa = dafdy = 05, Wy 25° i. Odreditis D(A), (>), D(A), DL) Na osnovi statickog uvjeta eaynotefe dabivamo: DM, My ~My + Me ~ Mp =0 @ Na osnovi uyjeta deformacije sliedi (Ma = Miyth =a), (Ma = Mab 8) Gh lw wv) (Ma M4 Glew, ie po presjecima svest demo na zajednizku vein, Os: waijske momente inet ma velitina neka bude dy Redom imamo: dy = 035d, =0,85d, dy 05d) = 05d, y= 04d, = 04d 05d)" = 0359" | _ = gags at 04g * he PoCAd , = orasat F hy = hy 09Hsro LUVIJANSE (tori) Static neodrodeni nndaci sn Ia jednadabe (b) sliedi AL My + 41(Ma — Mi) +15,6(0My ~ Mi) + 3,9(Ma — Ma) + (Ma — Mi) + 5(My ~ Mi + Ma) =0 1075 My = 3790KNm uma) tn My = 85,2kNm iT ) ta 7 ta jednadabe (a) tada je AT men atv {TTT [m= Dimensioniranje ov) ure Be Radi odredivania dimenzija, napravit éemo tablicu odredenih vrjednosi Iablicn 143, Vent MJ, Ways Mi, My [Wa Veltne su svedene nas Mi = Ms asses TE ‘Oasieeak T T Tt W. v vi vo | co | om | en | co | os 016), mtmn se7 ah | aia a | ~041a a | ~0419 Mh | 04 Me | 0285 A PT ag arr | ons h | ooeash | nm _| oaraeh | 09th yet saat waa] | a7 ss | oat | oa | 026 ot ae aa ons | oan | 026 tei . Iz tabl. 14.3 vidljvo je da je i sa stajalista krterija évestoge i sa stajalista aot SoH ja krutosti mjerodavan prvi odajeéak TT Dire ° Prema kriteriju evrstoée je: Passe [6 [is 862-108 a nsw 2 Vang -075 7 0-076 yO" Sika 1419, Us primjer 146, dy > 157.8 mm ,UVIANIE (voi) Pema kriteriju krutost je j_8235,2-10¢ __ 30-103 0,436 10-76 dy > 191,77 mm, Mjerodavan je kriterij keutosti, Usvajamo dy = 195 mm. ‘vi ostali presjeciimaju redom sljedeée promjere: AC = 1 dy=195 36,5 mm CD SM ds de DE = mM a EF = W d)=300mm=d Fa = Vv 156 mm cB OS VI Buduéi da sada itnamo sve dimensije, mo po presjecim se ineaéunati posmizna naprezanja U tabl. 14.5 torzijski moment otpora presjeka dani su u usporedbi s torijskim ‘momentom otpora 2a presiek IV. Zbog tog razloga izraéunat éemo i naprezanja na ‘movi toruijskog momenta otpors xa taj presjek “Tako st posmigna naprezanja 2a pojedine presieke sliedeéa: 352-108 0095-3008 mo=n= = S18 MPs Mun __248-10°. 16 Ton = Ti 18,2 10°16 34MPa Date 300% Jediniéni kut torzije po presjecima izes: Mur 108 Gia OT : = 40,8: 10-4 rad/n = Ose = Stotick node saci ars Mm 48-1083 4 248-1092 9g 73. 10-F adm ou = 00 BOT 00475-0100 " on Mout $103 183-104 rad/mn Poe =~ Gheaat ~ 80-10%: 00625 -0,80 eee Mat NI 32 6g = ee = — Gry = ROU ge EAE TO M + arg = MY 1410-4 ad/en Oy = Oe = Gay = a M 152-109-392 - fa NRA 950 adim Oui = Oem = Glee = BOT OgTAA- rae = OF " Prirast kuta uvijania po presjecima: 81,6 10~* rac inclac = Oge-¢= 40,8-10™* (0-9) = 28,7310" #c lo rad 57,46 ven = Sepleo 1414-104 rad ve + ¥e0 # vor = Ooeloe 1,88: 104 1 ~21,83-10~* rad Pe = eo +908 or = Gerler = Oey -(le~ 8) = ~1,86-10-8 4 8,18: 104 rad 44 10-* rad vr = pet eer = 14107 rad r= Prats = Bra -(b= e) = 1 10° = 1a) 10-4 = 449 10-4 rad on = Baplap = Cane = 0,85: 1074-5 = 4,3-10-* rad yn =at von 015. GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE RAVNIH PRESJEKA NOSACA Pojedine se veligne, kao sto su staticki moment povrsine. moment inercie i ‘moment otpora odredena presjeka velo esto javljaju u proraéunima évrstoée. To su veliine koje imaju geometrijski katakter i ovise o obliku i dimensijama te 0 polozaju presicka, Odredivanje polozaja tetista ravnih presieka obradeno je u éetvrtom poglaviju. 15.1. Stati¢ki momenti povrsine Staticki su momenti povefine definitani ovako: Se=Sowaay = [vada (5.1) Pod statickim se momentom povrfine 2x neku os razumijeva algebarski zbroj ‘umnodaka elementarnih povrsina i udaljenosti njihovih tefita od te osi. Na csnovi ve definicije ilazi da je staticki moment povrsine za tefiinu os jednak nuli Osim toga, na osnovi definiije statickog momenta slijedi da je statiéki moment slotene povtsine jednak abroju staiizkih momenata njezinih dijelova 2a itu oe, t vs. ys. S: (15.2)a8 GROMETRUSKE KARAKTERISTIKE RAVNIH PRESIEKA NOSACA Moment nese (rome) on er Sika 16.1, Us define statithog momenta povetine Nast. 15.1, prikazan je proigvoljni presjek nosaéa te uz sliku napisan izraz za statieki ‘moment dijela njegove povesine. 15.2. Momenti inercije (tromosti) Momenti inereije povriine definirani su ovako: Lo de=waa = t= fran 2 aly = 274A t= [Poa ‘ (15.3) a dincests + tym fend 4 dlp=etda = [eros Iz iaraza (15.3) vidljivo je da je moment inereije clementarne povtsine 2a 08 2, odnosno y, jednak umnnosku te povrsine i kvadrata udaljenosti njezina teaista od promatrane osi, a moment inereje celokupne povrsine jednak je zbroju momenata inercje elementarnih povrsina. -Momenti se inercije pod brojem 1 i 2 odnose na odredenu os pa se nazivaju aksijalni (ekvatorijalni) moment inereje. Ako su osi na koje se odnose ti momenti inereje teditne ost, tada se moment inereije 2a njih naziva)u jos sredisnji (central tedidni, vlastti) momenti inercije. Dimenzija svih momenata inerijew izrazu (15.8) jest L', Moment inereie pod brojem 3, tj. ley, naziva se devijacijski (contrifugalni) ‘moment inereje, a moment inereije I, polar je moment inereije. Osim centrfu {galnog momenta inereije, Koji moze biti pozitivna ili negativna velitina il jednak i inercije uvijek su poritivne veligine. Polarni moment inercije ‘uli, sv ostali mom ‘Slik 15.2. Us defini momenta neti mote se dovesti u veru # aksijalnim momentima inereije. Prema sl. 15.2, ilaei +e, Jeans [rare ferieae fore, hth (154) Slijedi, dakle, da je zbroj aksijalnih momenata inercije 2a dvije medusobs cokomite osi jednak polarnom momentu inercije oko sjecista asi ine ovisi 0 njthovoj orijentacii 4. njihov je ubroj invarijanta pri rotaciji koordinatnog sustava. [Na osnovi same definicije momenata inerije slijede dva osnovna pravila. Jedno se pravilo odnosi na moment inercie slozenoga presjeka, a drugo na paralelni pomak presjeka ili njegova dijela, ‘Moment iner Ainih njegovih dijelova w oduosu na istu os, sl. 15.3. Jc slozenoga presjeka jednak je zhrojuy momenata inercije poje- LoS = Dh (15.5)am GEOMETRUSKE KARAKTERISTIKE RAVNIH PRESJEKA NOSACA 4 e& G ett ty a Sika 15.3. Staten presi wa wh kee Sika 15-4, Preset jena momenata inerle Ty Moment inercije presjeka xa neku os nege se promijeniti ako se Gitav presjek ili jedan njegov dio pomakne paralelno s tom osi, sl. 15.4 15.3. Promjena momenata inercije pri translaciji koordinatnoga sustava Viiednost momenata inetie mijenja se promjenom kootdinata testa povr- sine, sl. 15.5. Na osnovi definicije momenata inetcije, a translatirani koordinatni sustay 2, ¥, oni iznose: frvaa n= furs, g-fera, tn, Prema sl 15.5 ila t= fiorwraa= [parse [yaar f aa [orsorea [esas feaase [aa Promjena momenata inerie pr tranalai koorinatnoga usta a Sik 15.5. Pansat ond y= feeronusi dam fzyaast frarta fyaasas faa Uzimajuei u obzie vrijednosti (15.1) i vrjednost (15.8), i prethodnih jednadabi slijedi (15.6) larazi (15.6) predstavijaju Steinerovo pravilo. Ono za aksijalne momente gas: lsijali je moment inereje za 8 paraelnu tefinoj (centealno) os, edna alksijal- nom (vlastitom) momenta ineeje za tetisnu os uveéanom za umozak povrine lvadrataudaljenosti izmedu tediine inj parallne osi. Aksijalni moment inercije 44 elibnu 0s naziva se vlastitim, a taj umnotak povrine i kvadeata udaljenost izmedu promatranih paralelnih os, polodajnim momentom incre [Na osnovi ovoga izlazi da su aksijalni momenti inercije 28 tetisne osi najmangi aksijalni momenti inerij. Polozajni centrfugalni moment inercije jednak je umnodku povetine i udalje- ost jzmedu parova paralelnih os200 GROMETRUSKE KARAKTERISTIKE RAVNIM PRESJEKA NOSACA 15.4. Promjena momenata inercije pri rotaciji koordinatnoga sustava Prema sl 15.6, jot Sika 15.6, Zarotirankooninsta masa Torerenney T= yomy-ssing Ako ove vrijednosti unesemo u iaraze: t= [irae obivames Te= ftucone— ssing)? 4A [iecowos ving? 4A [ecose + vsinglycong ~ 2sing) AA, a rjedenjem ovih izzaza slijedi Te=sinty [284d tonty [pat 2singoosy f svda Promjena momenata inerie pe rota kooninatngs ata aa costy [28 4A-bsinty [7 4A 42singeosy [ 2ydt (ot pit) [apt rinse [xP 44s [4A Uzimajuei u obzir inraze (15.3), iz posljednjih izraza dobivamo: 1 c05? p+ ly sin” p ~ fey Sin 2p Ty = lesin® p+ ly cos? p+ ley sin 2 (as) Tey = (le ~ fy)sin pon + Iey( os? — sin" p) Ako se u iaraze (15.8) uvtste transforinaeije: tye 2 2 sin? p= 5 (I= cos2e), cos? y= E(I-teos29), sinpeosy ‘oda dobivamo Te = be +h) +b Ue ~ hy) 0829 ~ Ieysin 2p = ble +) +5 (le ~ y)co8 29 ~ ley Tebderhy— Hie beortes tnsinde (139) ae! Try = 5 (le ~ h)sin2p + ry cos 4p ‘Ako se ivazi (15.9) usporede s iarazima (11.15)i (11.16), vidimo da med njimsa ppestoji potpuna analogija. Naprezanju og odgovara Le, naprezanju ay odgovara Iy, « naprezanjy ey odgovara ley. Prema tome, svi se zakljucei iavedeni u poglavlju (11.2.2) moga primijeniti i ovdje, Na osnavi soéenog, sijede invarijante momenata inereije (15.10) lely ~ Fey (Pres invarijanta w iarazu (15.10) veé je spomenuti polarai moment inereije2 GEOMETRUSKE KARAKTERISTIKE RAVNII PRESJEKA NOSACA 15.5. Glavni momenti inercije Ir dosad iznesenog, vidlivo je da se veligina momenata inercije mijenia fankeiji kuta rotacije koordinatnoga sustava p. Postoji, dakle, odredeni par ko- ordinatnih osi 2,9 zarotiran za kut g u odnosu na osnovni par osi z,y 2a koji ée ‘momenti inereije imati ekstremne veijednosti Prema odredenoj analogijisizrazima 2a naprezanje, kut p 2a koji ée momenti inereije imati ekstremne vrijednosti, odredujemo u skladu 8 izrazom (11.17): Dey tan 2 (15.1) V skladu s izeazom (11.19) glavni moment inereije iznose: 1 1 —— has 5 (e+ ht5 Ve ~ hy +48, (05.12) Centrugalni je moment inercije 2a glavne osi inercije jednak nuli,t) nz = 0. Osi 2,7) za koje momenti inercije postitu ekstremne vrijednosti, a koje obilje- avamo 6 fy, I, nazivamo glavnim osima i obiljezavamo ih s (1) i (2), sl 15.7 Polotaj osiekstremnih vrijednosti centrifugalnog momenta inercije, tj. polodaj si Ti, odteduje se prema iaratu: tanzg = oe os (5.3) pri gomu je: . Biazmtt, dok ekstemne srjednoati centrifugalnog momenta inereije nos: han Mie = BFA, = £5 (Is) (15.14) Mohrova kena ineeie 383 Za bilo koju tozku presjeka vrijedi Leth =Tetlahth - (15.15) U proiavoljnoj toeki ravnine presieka (w kojoj za osi x i y znamo J, i fy) mozemo odtediti glavne momente inercije (1) i (2), te 2a njih glavne momente inercije Ty i ty. Za glavne je ost inercije (1) i (2) centrifugalni moment inercije hg = 0. Ako tlavne oni inereije prolaze ktoa telite presjeka, tada se glavne osi inercije nazivaju flavnim centralnim osima inercije, a momentiinercije 2a te osi nazivaju se glavnimm ‘entralnim momentima inerije ‘Ako je bar jedna tefiéna os ujedno os simetrije presjeka, tada su tediine osi islavne centralne osi inereije jer je 24 njih, prema sl. 15.2, centrifugalni moment inereje jednak null 15.6. Mohrova kruZnica inercije 'S pomogu Mohrove kruinice napretanja moglismo pratiti promjenu normalnog i posminog naprezanja na kosome presjeku, a s pomoéu Mohrove kruznice inercije tmodemo pratiti promjenui motnenata inereije pri otacji koordinatnog sustava, Mohrovu keudniet 1. Na apscisi nanosimo fe, [y, 8 na ordinati Tey sreje, sl 15.8, ertamo ovako: 2. Ucrtamo totke A(Ie, ley); B(ly, —ley) 3. Spojnica togaka A i B sijece apscisu u sredistu $ Mohrove krutnice Sika 15.8, Mohrova kruinica inercije234 GROMETRUSKE KANAKTERISTIKE RAVNIIL PRESIEKA NOSACA 4. Opisana kewinica iz S kroz tozke A iB sijeée apscisu u totkama Ci D.1 sur odredeni glavni momentiinercije 1, 5, Paralela s apscisom kroz A j paralela s ordinatom kroz B sijeku se u toeki pola P 6. Prave ie pola kroe totke sjecista kruznice i apscise jesu glavni pr: @) ri (1) 15.7. Polumjer inercije i elipsa inercije Polumjetiinercije presicka povsdine A definirani Su ovako: i aay. anys (15.16) Jednako su definirani i glav polunyjeri ines: a-VE. n=/8 Geomvtrisko tnacenje polumjera inereje lax iz izraza (15.16). Prema njemu je Lada, (s.7) sto pokaruje da je polumjer inereje udaljenoeti na kojoj treba koncentsrati svu povtdinn da se njezin moment inercje za odredent os ne bi promijenio sl 15.9 Prema jarazu (15.8) imali smo: Te = Lacon? p+ fysin® p ~ Ieysin2¢ pri feanu su Tp ify posnate vrijednosti momenata inereije 2a par okomitih osi ito] toeki, Pretpestavimo lida su x,y upravo glavne osi inercije, tj da je fy = Te z= Ip, tala je 2a te osicentrifagalni moment inerije jednak nuli pa slijed: f= Heces 9+ lysine ‘a nakon dijelenja s povtsinom presjeka A, dobivamo: = eos? p+ iPsin® (15.18) a proiavoljau veijednost R na osi Z, sl. 16.10, dobivamo: Y cosa=% sik 15.9, define pola ines Sit 15.10, Flips inti pa unogenjem ovih vrijednosti u irax (15:18) sie: f-85 snes By ee Covtabianjem vrijdnosti Re tako da je desna strana ovog inraza jednaka edn jedi (15.19) ovaj je ivan jednada clips inereijeu prowatranojtoeki O. Ako je toeke OOP eee erat ijl tite, onda je to stdin elipsa inerie. ‘Te efipsa terse prikazana jena st, 15.10 PRIMJER 15.1 ca keutni popreén presiek, sl 15.11, odreditiabsijalne momente inereje Je, 1y 1a tedidne ost zi. Sika 15:1. Ue vod 4a Fa fy Hod hr6 GEOMETRUSKE KARAKT -RISTIKE RAVNIH PRESIEKA NOSACA Prema sl. 15.11a, slijedi 4A=ededy, = esing Unoseéi ove vrijednostiu iaraa te= [aa dobivamo: Jfoosnnresese= [ese fuitooe Red 1)" _ Rte (antes te)[ = Bt Analogno dobijemo i vrijednosti Jy pa je konaéne: Ris Dt L =e (15.20) Do ove vrjedn w obsi da jo v1 ti mofema vtlo jednostavno dedi s pomogu ive jednost Jp definira 2a (15.4), utimajudi izcazom (14.5) Za prstenasti popreéni presje, st. 15.11b, dobiva se Dee ya hah =FRa-v4), ia (15.2) PRIMJER 15.2. Odeediti momente inercije za tezisne os osi 2", kod pravokutnik sl. 15.12 Odrediti takoder glavne osi inercije w tocki O. Prema sl. 15.12, dobivamo: a a [vas f vara! yt ait (2 Polumier ines ipa nero as Sika 15.12. Us vod iy kod pravot Koristegi se Steinerovim pravilom, odtedit éemo aksijalne momente inereije za osi Fy Tako je the teat eM ea (2) =e eal a @t4(3) =a ta Analog je Konatno ie . oe nai y= (1523) Bae By = 1 to8ki polezaj je glavnih osi odreden izrazom: 2s tande= py 2h? Ta Fa) (3) dui da je h > 6, kut je « negativar tan 2aa CBOMETRUSKE KARAKTERISTIKE RAVNIH PRESIEKA NOSACA PRIMIER 15.3. Za prikazani profi, sl 19.13, odreditiglavne centralne momente inereije, nace tati Mohrovu keuniew inercij i elipsa inereje w test T. rob) ‘Slik. 15.1. Us primer 183 Koordinate tegista presjeka Koordinate tezista presieka odredit éemo na osnovi stati¢kih momenata: ri Sy ee SAvel _ 20.5-10+40-9-21,5 427-5 98.5 a SPW TTS P= 28060m, A= 355 em j= DAW tes 5-25440-3.20427-5.315 B53 P oS Ye =21,73em. Momenti tromosti (inercije) 2a tefiéne osi (central, vlastti): 5 3-40 5-193287 + SP 4 40-3173 4 EF 4 07-5. 15,772 sas ao. 1390 2 405-2468 2 gaat nse Tey = 100(—18,96)(~19,28) + 120(—2,46)(—1,78) + 195(02,98)(15, Jey = 54052,8 0mm" Kut glavuih contralnih osi inci 168 Glew 1 centralni moment inerie = fle h)# pe bye AT, = 7028475456713. 26948 emt 3521 4 em Polumjeri inerije jes: i= yf 2 = 607m Bas Mohrova krudnica inereije i elipsa ine ‘9 aksijalni momenti inercije i aksijalni otporni moment.Tablice 16:1. Aksalni moment inerciefotpor moment preiek Py We Ws aye eae 5 . bene ttt ” eh 50 mat dt ae o we q wan 48 sooo we womant 1. wom) om 5 - sy pe bib mtt bok tt fed bel Ld bel | 16. TEORIJE CVRSTOCGE U projektiranju se teti stvaranju optimalnog konstrukeljskog rjesenja. Svako je projektno tjesenje rezultat mnogih korpromisa, ali ono kao takvo ipak tora zado- voljti sve postavljene konstrukeijske zahtjeve, od funkcionalnost i ekonomicnosti do trajnosti i siguenosti Neosporno je, medutim, da se geometrijskim rjesenjem konstrukeije ne smije definirati oblik koji bi bio nesiguran ili nefunkeionalan. Konstrukeija mora imati dimenaije koje € osigurati preuzimanje optereéenja definirana njerinom funkeijom. Proitlasi da je dimenzioniranje konstrukeije jedan od osnovnih zadataka w fazi njezina stvaranja. Opteteéenia konstrukeije najéesée au dosta kompleksna pa treba tefiti da modeliranje tog optereéenja bude sto rcalnije. Nauka o évrstoéi pruza mogiténosti kako odredivanja opterecenja konstrukeije tako i njetinih dimenzija. Prema dosad irlogenom vidjeli smo da je stanje naprezanja, odnosno stanje de formacije u nekoj toéki tjela, definirano tenzorom naprezanja, odnosno tenzorom. deformacije. Od optereéenja smo upoanali: aksijaluo optereéenje, smicanje i uvi- janje. Sva tri opteregenja pripadaju canovnom obliku opteregenja, uz pripomenu da ‘pri aksijalnom opteregenju u svakoj totki tijela javljajednoosno, a pri smicanju i wvijanju dvoosno stanje naprezania. Prema glavnim naprezanjima, slozeno je cakle stanje naptezanja dvoosno i troosno, & ako se istodobno w nekoj to&ki popreénog presjeka pojavljuju i normalna i posmigna naprezanja tada je to takoder slofeno stanje naprezanja (ravno savijanje sila), Pri dvoosnom stanju naprezania gije se pojavljuju samo normalna napreza nia (limovi posuda pod pritiskom) ili se javjaju samo posmigna naprezanja (smi- ‘anje, uvijanje), glavna su napreranja upravo jednaka ili samo normalnim ili samo pposmnignima naprezanjima pa se kriteri uaprezanja opet svodi na osnovni kritei {- na dimentioniranje prema maksimalnim normalnien ili mak aprezanjima, Situacija je, medutim, komplicizanija kod onog dvoosnog stanja naprezanja suljes istodabno w nekoj toeki popretnog presjeka pojavljuju i normalna i posmicna hnapreeanja (savijanje silama) te kod troosnog stanja naprezana. U tim se, naime, sluéajovima postavja pitanje koji od faktora, kao sto su hnajveée normalno naprezanje, najveée posmizno naprezanje, najveéa dilatacija naj- see klizanje i sl ima najvedi utjecaj na Lom materijala, odnosno pojavu teajnih {plasti¢nih) deformacija, dakle, na pojavu kritignoga stanja. Buduci da se svi ti Faktori pojavliuju istodabno i medusobno su neodvojivi, eksperimenti ne mogu ‘lati nepostedan odgovor. Ti bi eksperimenti, s pomoéu kojih bi trebalo utvrditi :javu kritienoga stanja 2a ave kombinacije ay : 2 : aa, bili velo skupi, dugoteajai, 1 katkad i Lehniki neiavedivi Da bi se ipak postigla osnova 2a izbor Jopustenog naprezanja prema kojemu ge «lh jt dimengioniranje pri slogenom stanju naprezanja, pojavilesu se razliiteove TRORIIE CVRSTOCE, ‘Teoria vets dike dlormaciie 309 hipoteze o slor Joana, Teorije Evrstoée nastoje predvidjeti pojavu kritiénoga stanja (loma il trajne defomacije) kod slozenog (dvoosnog ili troosnog) stanja naprezanja. Pretpostavlia, se pri tome da ono nastupa onda kada maksimalna vrijednost najuljecajnijeg fak- tora dostigne granignu vrijednost istog faktora, pri kojoj (vrijednosti) aksijalno « materijala, koje jo8 nazivame teorijama évrstode ili kriterjima optereéeni slap, iaraden od istog materijaa, dode w stanje loma, odnosno stanje trajnih deformacija Vadnost je hipotera évrstage tome da nam omoguéyju procenu evrstoge niekog konstrukeijckog elementaa da ga ne ispitujemo nepostedno do Toma, odnosno do pojave trajnih deformacija, Navest éemo neke od hipotera. 16.1. Teorija najvecega normalnog naprezanja ‘Toorija potjece od Galileja, a dopu Prema toj se teoriji smatra da kritigno stanje nastupa kada po apvolutnoj vrijednosti najveée normalno naprezanje postigne vrijednost kritiénog napreza- hija. Kritienim se naprezanjem kod krhkib materijala smatra napeezanje na granici fvstoge materijala, a kod duktilnih materijala to je naprezanje na granicni teéenja. Usjet evrstoce tada glasi: isu je Lame, Navier i Rankine, Beev = nas $ Oa (16a) Pri tome je oeay ekvivalentno (efeklivno, reducirano) naprezanje, omax najveéa je apsolutna vejednest normalnog napretanja, a agup dopusten je naprczani. Dopusteno je naprezanje kod kehkih materijala odo = = TM, a kod duktilnih pusteno je naprezanj i Se top = SE. Vrijednost oy¢ naprezanje je na granici Evestoée, or naprezanje je na agranici Ceéenja, a f je faktor sigurnosti ‘Ako materijal ima eazligitu vlaénu i tlaénu évrstodu, tada uvjet évrstoce gla 2S eedop» laa] SPrdop 930 (16.2) v= vlagno, t= thaéno Za sluéaj dvoosnoga (ravninskog) stanja naprezanja, glavna su naprezanja dofinirana izrazom (11.19): 1 1 ya eine Zeta s lee— ay? +4, pa za sluéaj eavnog savijania silama, koje jeste dvoosno stanje naprezanja gdje je normalno naprezanje @ = a, a posmiéna 7 = r.y, ovaj iaray lai ous ea! vervaa « n kriterij Evrstoge prema ovoj teorijiévestoge aa sluéaj ravninskog savi- silasi cus bot VFI Soy (3 (Ova se teorija pokazala dobrom 2a kthke materijale w podrugju vlaka, a ako su sva glavna naprczanja tlaéna, ne daje dobre rezultate ni za spomenute materijale, 16.2. Teorija najveée duljinske deformacije ‘Toorija potjete od Mariotten, a dapunili st je | Bach, Pretna (oj Leorij,kritiéno stanje nastupa kau jedna od d ostigne kritiénu vrijednost. ‘aint-Venant, Poneclet, Grashot nskih deformacija Uvjet évstoge w tom slugaju gla leanne! $ £409 (16.4) “Ee Ove je [maal najvoéa apsolutna vrijednost duljinske deformacije 2a prostorno stanje naprezanja, prema izeazu (11.36) te wz |e] > [esl Je 1 [oy = v(en + 09)] ¢ oe, Ins uvjet évestoge (16.4) dobiva oblik omy = 01 —¥(02 +63) S Bop (16.53) 1 w slugaju los] > fou, bit ée: tery = los —¥(0i + 62)1 $00 (16.5b) ravi (16.5a) i (16.5b) predstavljajn odredenu kombinae + nazivaju ekvivalentnim naprezanjima vapreaanja pa se stogaso ‘TeORIIE CvRSTOCE, Za slutaj dvoosnog,(ravainskog) stanja naprezanja, uviet evestoge prema ovo) teorji evrstoce glasi eke = Vea E Stop 5 (16.63) ‘odnosno us |aa| > lou je draue = Jaa — veil Sap (16.6) Pri ravnom savijanju silama, uvjet évestoée, prema ovo) teorji évestoge, dobi- Jemo ako u izraz (16.6) uvrstimo vrijednost (a). Tada je: ‘Ako u ovaj izraz uvestimo v = 0,3 (lik), dobivame: Oany = 095 00,850 FAP < oop (16.75) Ova teorija daje dobre rezultate za krhke materiale, ali ne i za duktilne 16.3. Teorija najveceg posmitnog naprezanja Ova teorija potjeée od Coulomba. Na njoj su jos radili Guest i Mohr. Prema ovoj teoriji, Kritizno stanje nastupa kada najvece posmicno naptevanje postigne keritiénu veijednost: 7 a Kod troosnog stanja naprezanja najveée je posmigno naprezanje dano inrazom (11.35) pa uvjet évrstoée prema ovo} teoriji évrstoge gla: nee = EE

465,Scm™le = h= YTBWE (we 78.em 26) Usvojeno je: h = 18 em, b= 9 em. Polozaj neutralne osi presjeka: = 66,0" Konture dijagrama naprezanja ptikazane su na sl. 17.22. Naprezane je u tocki A: aya tls () 4 Me (2) _ Mose eT a) tT Ae. 2 15-2108 VF gy | 15-2-108 BAO VE og, 1520" os io MPa sa 00-4 A 45 = 11S MP 1 2 PRIMJER 17.3. Zadan je L profil 200*200%20 mm, duljine 4 m, oslonjen na krajevima, sh 17.23. Sila F djeluje na praveu kroz centar smicanja, Odreditin u tozkama A, B iC opasnoga presjeka, -malna naprezanja ‘Slika. 17:2, Podas ve primer 17.3 Maksimalni je moment savijanja na sredini raspona iiznosi [Myge| = 25 kNm, Na sl. 17.24, prikazan je profil i ost inereije U tablici za profile nalazimo podatke o momentima inercije profi Tey = 2850 em4 yp Wee = Woe 99cm! = 4540em", fy = fp = 11600m* Glavne o fralne osi inercije zatvaraju kut 45° s teignim osima. Keno seine ndrina oS 200 ‘Sika 17.24, Os! ine, ue prienjer 17.3 Polozaj je neutralne os: Moment savijanja i2nose: Cs feel =leal lye} Ival Mo nti Mz i M, izazivaju skraéenje vlakana prvog kvadranta pa jeduadiba na- rezanja glasi oa— (Mey Mee ~ 7 yy asvi-10¢ (i a -eiaw (sirin YT) 144, MPasavin 25V3-108 (-803_) 2 -1225 8-108 (PS) = 99 «(MA | at 1228 V0 (- gpa toe igo) = “12M 18. ELASTICNE LINIJE Usduina os nosaéa 2bog njegova optereéenja na savijanje prelazi u krivoertni oblik i naziva se elastiena (progibna) lnija. Pomaci toéaka su 1 i us na asi x, odnosno =, zanemarivi prema pomacin nna osi y, Pomaci ny na osi y nazivaju se progibi geede u odeedenim totkama, Kut ¢ nagiba tangente na elastignu liniju w odredenoj tock jedak je ki kcreta popregnoga presjeka pri deformiranju nosaéa, smatrajuéi pri tome da presjek nnosaéa i nakon deformieanja ostaje ravan, {U mnogimje praktignim sluzajevima potrebno poznavati veliinu progiba grede hog same funkcionalnosti konstrukeije i utjecaja na naknaduo optereéenje zbog vibraciia ‘Veligina progiba i voliina kuta nagiba tangente neko} to¢ki clastiéne linije vise 0 polodaju popreénoga presjeka po duljini nosaéa, Blastiéna se linija nosaéa, a time i veligina progiba, odnosno kuta nagiba, mogu fodrediti tia nekoliko nagina, kao slo su na primjer: integriranjem diferencijalne jednaslabe elastigne linije, grafoanaltigkom ili grafigkom metodo. Pokazat éemo postupak odredivanja jednadlahe elastiéne linije s pomotw inte atiranja njezine diforencijalne jednadabe. 18.1. Integriranje diferencijalne jednadzbe elastiéne linije Nass. 18.1. prikazan je nosaé koji se zbog optereéenja deformira, Pretpostavljamo da si postijedi male deformacije. Na sli sw prikazani i se ‘nti nosaca s poteebnim podacima nia osnovi kojih dolazimo do difereneijalne inadabe elastigne line Viligina progiba grede ovisi o yanjskom optereéenju te 4 njevinim geometti shin karakteristikama i raterjalu Popreéne sile koje se javljaju pri savijanju neznatno utjeeu na deformacijy os ‘erodes po iztaa (17.8) mozemo smatrati opée primjenjivim, Na taj nagin zakrivljenostelastigne lnije jst: ‘i Mp Be432 BLASTICNE LINUE, Marte! Sika 16.1. Ue ededivane ilerencjane jodnabe catione lise Na csnovi poznatog matematishog intaza 2a zakrivljendst krivulje » = (3) pri gemu se predznak (+) ii (-) usima s obsirom na usvojeni koordinatni sustay Prema sl 18.1 idlazi ‘odnosno (1s.) ‘Smatrajuei deformacije malima, dobivamo: dew dz, te tanda sda, 1_da_ ad (_a a & Ca): tako da je: dz=rda i Inteeriranie diferencia edna latin Na taj natin usporedbom izeaza (17.8) i (18.2) dobivamo: fo Me 1 Ele (isa) rar (18.3) predstavlja diferencijalnu jednadabu elastigne linije. Cesto ga pisemo Ely! Na osnoyi integracije iuraza (18.3) moguée je dobiti nagib tangent lini u odredenoj ajezino} toeki, odnosno progib nosaca 1 toj tocki -M, aa elastignn Na nekoliko primjera pokazat éemo takav naéin odredivanja progiba i kuta PRRIMIER 18.1. Za ke vgib tom mest, zolu opteregem silo na slobodnome kraj sl. 18.2, odediti progil i ‘Slik 18.2 Konto opterefona sito na slobodvome kraj Diferencijalna jednadiba elastiéne linije sla: Elev" = -Me @) je savijanja w presieku Me=-F 0b) ea, uvestavanjem vrijednosti(b) u iaraz (a), sliedi Blew! = Foz Integracijomn ovog iaraza dobivamo: Eh’ i)oe BLASTICNE LINUE, 1 ponovnom integracijom ae Epo [Na osnovi rubni uvjeta, konstante iznose: Buduéi da je a = ~v’, uvrétavanjem vrijednosti konstanti w izraze (e) i (dl) dobi- (isa) (185) (8.6) PRIMIER 18.2. Za konzolu opteresenu momentom savijanja na slobodnome kraj, sl. 18.3, odrediti progib i nagib savijanja na tom mest Sika. 14.3. Konzolaoptersena momentom: na slbownome kraj Ovaje je paie @ sicane dierencinine edna lative Tne 8 Mat Mat Cs D cs +O () Ele Na osnovi rubnih uyjeta Konstante asa) wep, Har ['-2( (1s) £0, progb i magib na slobodnom kraj konsole ios: Mt one it (sa) ae Ee PRIMIER 18.3 Za gredu zadanu prema sl, 184, oilrediti najveti progib i nagibe na osloncima, 4. Grea optereéena silo F Na oanovi uvjeta ravnotete ialai: ry ®) & jy Posk FRA ti alike je vidjivo da moment savijanja naccijelo) duljini nosaéa ne pripada isto} Iunkeji, Zbog toga je u svakom interval drugi oblik elastiéne linije0 ELASTICNE LINUE, vJatak je moguée rijesiti na dva nadina, Prvi je da napitemo dvije difere tijalne jednadibe, tj. a svaki odsjoeak jednu. Na taj nacin dobili bismo éotiri integracijske konstante, veijednosti kojih bismo odredili it rubnih uyjeta od kojih va ukljuéuju jednakost progiba i nagiba w tozki ispod ile Drugi je nazin primjenom Clebschove metode s pomoéu je Jalne jednadabe koja ima onoliko vertikaluih (masnih) erta koliko je diskontinuiteta na nosaéu, Postupit éemo ovake, Moment. je u prvom odsjezku: M, tvene diferenci- = Far, ‘4 moment u deugom odsjeku Meyy = Pa 2 Fle=a) Kako je vidljivo, moment u drugom odsjoéku obuhvaéa i mi Jedinstvena (Clebschova) diferencijalna jedaadzba gla Elev! = ~My Elyv" = Fy |F(e—a) (a) Ovdje postoji jedna okomita crta jer je postijedi samo jedan diskontinuitet (tj. dva odsjetka). Dio desno od erte odnosi se na dio grede desno od sile F, 1) ako raéunamo Vrijednosti progiba i nagiba do sile, t- do diskontinuiteta, tada se Koristimo samo prvim dijelom jednadabe koju ema dobitiintegeaciiom ieraza (a), a ako ragunamno vrijednosti u drugom odsjetku, koristimo se cijelom jednadabom, U prvom je dijelu promjenliva vrijednost =, a u drugom = inraza (a) dabivamo: 4, Integriranjem a? Blew 7. () fodnosno ponovnim integriranjem: Fue Elev =~ +O C+ ) € Konstante C; i C2 odredujemo na esnovi rubnih uvjeta: =0 v=0 G=0 Fb oe ys 0 G= Fe) Da bi se dobila vrijednost Cy u izraz (c), umjesto a treba staviti 1b. Ako se vrijednosti konstanti uvrate u izraze (b) i (c), dobivamo: -eovot(if-() 9G] +P (18.10) Integrrane diferencia jodnadibe elatine line “ an (EG) Gs Stavimo iw iraz (18.10) vrijednost 2 = 0, dobivamo: Fe bf, ()' Feb ( “gen i|'~\t) | > seni FR ba o ett (i) 1 stavimo li = = (, dobivamo te (i[-() JQ) (is. (18.12) , dobivamo na osnoviinraza (18.11) def -G)-@] ae f-)-0))] der BL (\- #8) -@)]-aer P(e -B)]= PP ab [ab] 3ET, FP FE ab [ala +b) wer Pe Aoaarne je (ass)Zadatak je jedanput staticki neodreden. Na osnovi statitkih uvjeta ravnotete wt int Intiane erencnon edie seine Be 0 Najveti progb je: Progid u oki B jednak je nul VU slueaiu . i we = 0= 0p, Fy +B, Fo © ab a rayne) Progib je u tocki C zbog Fo, prema izravu (18.6) Fae U alucaju w= Ec ach a sete) ; Progib w todki B abog sile Fe inos: wy | tp, re = ¥e+ loc -b na sediniraspona, dobivamo ! _ eT 4 1 : ‘f= Ser, + BT, 3Ele Qa @ ot ens ghee Progib jew Wiki B abog reakcje Fy as 1 re | ve n=l @ 2 > A apy =f °° SET, U tabl, 18.1, navedene au vrijeduosti progiba i kutova nagiba za neke nose Ako se vrjednost(e) i (4) umes w ira (c) ea: PRIMJER 18.4. Fal _ Fad ier Za pre opterecenu hako je prikazano na sl, 18.5, treba odeediti Fa, Fay Ma. : er " moro [iss (18.16) G 2 Dy sf 2 d bos | . e fe | er an a Ty | te ‘ ” | | (as.i7) * | 4 \ (18.8) Zaslutaj a . | m=Sr, m= te (18) ‘a 18.5. Us prior 18.4 ' Baap hs MAR iG { dobiva se rR Fy P+ yeo ® DMa=0 Fy l= Peat My =0 &)ELASTICNE LINE, “Tabla 1A, Progi i kutowi magia 7 peesek presi alent ely a Ps fer cee! | ei M El \e. et sass osers! A= 0.082200 | sae19. IZVIJANJE 19.1. Izvijanje Stapa u elastitnom podruéju Analiza a a | deformacija aksijalng optereéenoga prizmatitnog stapa osnivala se na pretpostavei da uzduina os stapa pri ovom opterecenju ne mijenja vo oblik ‘Zbog toga je velitina sile kojn takav clement mode izdriati ovisila samo o svojstvima materijala i o veligini povriine popreénoga presicka, UUvjet evrstoge i uvjet Krutosti kod aksijalno téno opteneéenog stapa glasi rman = PB < atop, Mens = a Alp AE PPostavlja se pitanje josu Ii ti uvjeti dovoljni da esiguraja siguenost i funkeionalnost ijple konstrukeij. Praksa, naime, pokazuje da u sluéaju relativno dugackog stapa, aksijalna thas nnasila uztokuje ne samo skraéenje njegove uzduane osi nego i njesine savianje zbog, njeg se u popreénim presjecima Stapa pojavljyju i momenti savijanja. U ovor sla uu, pravocrtna uzduana os prelazi krivocrtni oblik, a stap mode iegubiti svoju siabilnost. Ovakay oblik deformacije naziva se iavijanje. Ispitivanja pokazuju da, ww slucaju izvijanja, om Stapa moze nastupiti pet znatno minjoj aksijalnoj {Ineo} sili od sile koja uztokuje naprezanje na granici loma, tj, od one vrijednost sile kod je kazemo da jes gledista évrstoge iserpliens moe nosenja stapa, Lom stapa mode, dakle, nastupiti zato sto je iserpliena njegova moé nosenja te ‘ato Sto je nastupio gubitak stabilnosti njegova oblika Na osnovi iznesenog slijedi da je kod vitkil Unéno optereéenih stapova, asim srstoge, poteebno iavrsii i provjeru njegove stabilnost. Kod tlaéno opterecenih stapova pri ovomn raz {op idealno cent atranju podrasumijevaino da je no optereéen i izraden ot homogeaiog materijla Pod opteregenjenm elastiéno se tijelo deformira dok formirani oblik poprimi eavnotezni de Analogno stabilno}, labilnoj i indiferentnoj ravnotedi krutoga tijela, mosemo svoriti | 0 stabilnoj, labilnoj i indiferentnoj elastiéno} ravnove2i deformabiluoga tiedavian tape u latiénoen podria as [Na al. 19.1 prikazan je vitki idealno centrigno tlagno optereéeni stap u svojoj stabilnoj, indiferentno} i nestabilnaj elastienaj ravnotet ee a "hy = Fh ae FR 2) stating romatets 2) interna romatete ‘Sika 19.1 Stabila ndiferentn aba eavoteta casting Sapa Ako na flap, sh 19.14, djeluje sila F< Fae, on €e 86 pod djelovanjem te sile skratiti, ali Ze andrzati pravocetan oblik. Djelujemio lina njegn poremeéajnom popreénom silom AF u kratkom vremenskom intervalu, stap é se iviti (saviti prema dolje) ali ge se nakon prestanka djelovanja sile AF vratti u svoj prvabitni pravoertni oblik, Tada govorine 0 stabilnoj elastiénoj ravnoteti Ako na étap, sl. 19.1b, djeluje sila F = Fi, tada ée se pod trenutnim djelova- nije poremeéajne popretne sile AF stap takode fon i nskon uklanjanja sile AP zadréati iavijeni oblik. Radi se 0 stignoj ravnoteti, Ovu granicn veijednost aksijalne sile prtiska pri Kojo} pozinje iavijanje nazivamo kritienom silom, Kada je sila pritiska F > Fie, ravnoteza postaje labilna, a savijanje se Sapa (iavijanje) poveéava pa ée se stap ili uravnoteziti u nekom izvijenom obliku ili é stat lor U konstruketjama se ne smije dopustiti stanjelabilne ni stanje indiferentne rav- sez konstrukeije stabilna. noteie. Potrebno je, dakle,isitati je li ostvarena ra Pojava nchomogenosti materijala, odstupanje od centriénog djelovanja sle p tiska i dr, ima jedaak ucinak kao poremeéajna sila AF pa su uvjeti za nasta iavijanja, u praksi, uvijek ispunjeni kada tlaéna sila prijee kritiema vrijednast, Os rnovni je zadatak oudredivanje kritiéne sile Fye aa rate oblike ucvrSéenja Krajeva stapa, 19.1.1. Kritina sila izvijanja Stapa [avijanje Stapa obavlja se oko ost minimalnog centralne osi inercije popreénoga presieka, smenta inersjé, (oko druge glavne Za odredivanje kritienesileiavijanja Fhe kao minimalne aksijalne sile pritiska kod koje stap zadrdava iavijeni oblik, polazimo od éinjenice da je u tom deform ranomn (invijenom) obliku urduzna os stapa ajegova elastina linija. Takav oblik postoji zbog momenta savijanja uslijed nastalog djelovanjem kriténe sile i drugih lutjecaja u ovisnosti o waginu oslanjanja stapa. Prilikorn ovog razmatranja pretpostavit éemo postojanje stapa konstantnoga popretnoga presjeka i zanemariti utjeenj njegove tedine, Na sl. 19.2 prikazana su Zetiri sluéaja anja, kao i slobodne duljne iavijanja stapa, vrdéenja krajeva stapa te forme invi fe Sika 19.2. Forme evan lobode dune vin Sapa x0 sah lego krajers Ukratko éemo redom prikazati nagin odredivanja veligne kriti¢ne ste iavijanja vx slucajeve oslanjanja krajeva Stapa prema sl. 19.2: 4) Slap zglobno vezan 2a oba kraja Ovaj je sluéaj prikazan na sl 19.20, Diferencijalna jednadba elastve linije ghas: Ev" =—M, Huctugi da jew presjeku = My = Fae-v, Elev" = =eIavianje apa easienom podrutia ar fe ve Fs te — - H Fe co) t i Aobivame . waeeso (192) wet [ovo | Jet oa Rieseniem iraza (19.2), koji predstavja diferncjain jednadebu elastiéne linie | ‘apa njegovnievjenom obika, dabiemo jednadabu clastiene linie | pee je resene ieraza (18.2) — - sinks + B cost: (19) Rubni uyjeti jesu F=0 v0 o } «isa B=0 0 = v=Asinks=0 (193) Primjenom prvoga rubnog uvjeta dobivamo: ‘odnosno primjenom drugog rubnog usjeta A (196) Zu A= 0, dobivamo » = 0, tj elastigna je linija stapa pravac, odnosno pravocrtni Je oblik Stapa jedan od moguéih ravnotefnih oblika Stapa Mora, dake, bit sin k= 0 Rjesenjem ovog inraza dobivamo: Hane, n= 0,1,2, (a9) mo Ti, dakle, vrijedn (19.7) w ina (19.1), led (198) Elastigna linija odredena izrazom (19.5), 8 pomoéu vrijednosti (19.7), dobiva oblik sin 2 (199) Na osnoviiztaza (108) i (19.9) imamo za Fes Fee ~ elastin je linija pravae 2Ele TF Forme (oblic) elastigne linije Sapa, zglobno vezanog za oba kraja, u njegovu iavijenom obliku, prikazane su na sl. 19.3 ~ elastiéna linja sinusni je poluval itd Slika 19. Oxnovna forma ninja | vife forme ivi stp Najmanja se vtijednost kritiéne sile, koja je za praksu od najveéeg inetresa javlja ran = Li T= by Elna E (Ova se vrijedaost kritine sile naziva jo8 Bulerova kriti¢na sila jer ju je prvi iaveo Euler (1757). Vrijednost fp slabodna je duljna izvijanja U praksi se izvijanje obavlja tako da stap poprima prvu formu (n = 1), a Aaljnjim povegangem nastaje Lom stapa ili njegovo savijanje u obliku petlje. Visi su obliei otme) invijanja ostvarivi samo u laboratorijskim uyjetima. Za definiranje sile koja dedi Stap u jako invijenom obliku, 2a zakrivljenost treba se koristiti otninn Fie b (19.10) + aie [+(4) Late (Ova) je sluéaj prikazan na sl. 19.2b, je savijanja u prosjeku =: U ovorm sluéaju mom fe = Fin D4 Qy 2,ws LAV ISANIE pa diferencijalna jednaddzba elastiene inije gla: Bleu" = Fe Quo v4 By = 42 Oe (19.11) dobivamo: ( » * ‘ , ee ee ge a : [Na osnovi rjesenja ove transcedentne jednadibe ilari d= 449 aie Na ta) je nagin nakraju: +) Stap ublijesten na oba keaja (Ovaj je shuéaj prikazan na sl, 19.2 Moment je savijanja u presjoku =: My = Foe) Mee je glas: os difereneialna jednadiba elastiéne Ih Elev" = Fig 0+ Mec wae (tts) <0 aan sjebenje iraza (19.17) gla (19.18) vis uyjot Keuntante A i B anos: Azo 10s pomoéu iaraza (19.18) dobivame: v= Me (1 costs), (19.19) Jnwosno, opet pomoéu rubnit uyjeta coskt Hl =0,2m,4m, Minimalna je veijednost puie (19.20) A) Stap ukljjesten na oba keaja ial, 19.24, n minimalna vrijednost krtignesileiznosi Ovaj je suéaj prikazan (i92t) b=450 HAVIIANIE, 19.1.2. Kriti¢no naprezanje stapa Kritiéno naprezanje stapa je naprezanje u trenutku iavijania stapa i ono ienosi Fe (19.22) dobivame: odnosno! PE oe (19.23) pri gemu je bo vitkost stapa, Na asnovi izraza (19.23) vidljivo je da kritifno naprezanje kod velo vitkih Stapova tefi nul, sto je u skladu s eksperimentalnimn ispitivanjiza jer se velo vitki Stapoviiavijaju pri najmanjem opteregenju Buduéi da je pri rjesavanju diferencijalne jednadabe clastitne linije pretpostax vijeno E =const., inzax (19.23) vrijedi a! pa je stoga granitna vrijednostvitkostistapa A koja odgovara naprezanju ta granici proporcionalnosti dpm a to je dobiveno s pomogu iztara (19.28) we eye =p 1 A= Ap roai (19.10) i (19.28) vrijede 24 A > Ay, (19.24) Na taj nati evn apa platen podria 451 19.2. Izvijanje Stapa u plasticnom podruéju laras (19.238) mofemo pisati u obliku ad? = PE Jo je u koordinatnome sustavu oy,,A prikazano na sl 19.4 mayer provae (Oy vial [oe ¥ en Ska 194 Ovinost kiting naprezanjao witkot taps Trae (19.23), koji predstavlja iaraz 2a odredivanje kritiénog naprezanja, a do~ tuiven je na oonovi Bulerove kriticne sil, u dijagramu na sl 19.4, predstavlja Eu lerova hiperbol. Buduéi da je Bulerow iaraz ga kritiénu silu (19.10) iaveden iz diferencijalne radibe elastiéne linije, koja vrijedi za podrugje elasticnosti, «j. 1 podrugje Mookeova zakona, iaeas a kritiéno naprezanje (19.23), moze se, Kako je vet reéeno, rijebiti w podeugju A= > > Ap. Za stpove kod kojih je-A < Ap, tj, w neelastiénom podruéju (plastiéno po- Linigje) 2a koje ne vrijedi Hookeov zakon proporcionalnosti izmedu naprezanja i ‘eformacija, ne moge se primijeniti Euleroy izraz za kriligno naprezanje U podrugju A < Ap upotrebljavaji se inrazi dobiveni eksperimentalno, Tako jv wi osnovi brojnih Tetmayerovih,ispitivanja za podrudje Ar < A < Ap prediote ome =a 68 (19.25) pa je pravac na sl 19.4 nazvan ‘Tetmayerov pravac. Kocfcijenti ai b za pojedine su Innaterijale dobiveni eksperimentalnim putem. Tetmayerovi izazi za neke materiale ani sit a tabl, 19.1 Za podrugje 0 < A < A usin stantno i jednako naprezanju na granici tetenja or. se da je kritiéno naprezanje priblizno kon2 HAVUANIE, Maven Teamayerow fat ou MPa] C0560 io 14 C0460 HS 062A E560 470-234 Krom-molibden éebk | 1000~ 5,4 duran 380 285 2 sini Hew Tis — 1A +0,055 ~ deo 4002084 19.3. Dimenzioniranje Dimenzije popreénoga presieka aksijalno tlaéno optereéenog Stapa, s obrirom nna dijagram na sl. 19.4, adteduju se ovako: I podrusje: 0.< A< Ap Our SO dap (19.26) Stapovi se protagunavaju tako da se za doputeno naprezanje uzima naptezanje prema graniei teéenja, tj. stapovi se proragunavaju na thacnu évrstoéu, Th. podrugje: Ar <1.< Ap Stapovi se proraéunavaju na ievijanje » pomocu Tetmayerovog izrara (19.25) ill drugog.adekvatnog empirijskog inraza Mora biti = NS On ap (19.27) MIL, podrugje: A> Ay Stapovi se proracunavaju na iavijanje 8 pomocu Ei leova inraza (19.28) rE tne = TF SO, 409 (19:28) U izrazima (19.26), (19.27) i (19.28) dopudteno je naprezanje pri izvijanju o% dop. definirano faktorom sigurnosti fx (koeficijentom stabilnosti) u odnosu na kritiéno naprezanie, on ewe _ Pas Tee FE = = (19.29) 4 spomenuto prvo podruéje (podeugje 1) ial: outer > Be tet Paktor siguenosti f, ovisi o materijalu, vitkosti i o drugim faktorima, ali se vrjentacijski mode uzeti za eelik: fi Bi vite drvo: fc = 25 — 35 i vise lijevano Zeljezo: fy = 45 ~ 5,5 i vise 19.3.1, w-postupak Aksijalno pritisnuti stapovi moraju zadovoliti uvjet évrstoée Fn ri ema je ” om ee uvjet stabilnosti i oma je on ™ rostoji odredena vera iamedu dopustenog naprezanja na tak i dopustenog napre- ‘anja pei iavijanju, Gj. pri proraéunu na stabilnost oer up 00, Se oS mo te Oe we Sy en (19.30) ficijent w je Koefcijent smanjenja dopustenoga tlaénog naprezanja. Po tv. “+ postupku” promacun se obavljé jednako kao i proraéun na aksijalno tlaéno “upleeegenje samo ux smanjenje dopustenog naprezanja, sto zapravo znati da zbog ‘uranja protiv invijanja i moguceg gubitks stabilnosti zamisljamo optereéenje ‘ca silom koja je w puta veéa od stvarne: oF Kop (i931)jednosti koeficijenta w dane su u tabl. 19:2 “ain 19.2, Koen a Dive | Sivi tiew a 190] 10 i 00 | hr a Ta] 108 30 ia [lat 0 Tat | ae 0 165] 19 oo Tat [16 70. 214 2.21 | o 20 [0 [20 285 | ata 700 aa [ 19 af Ta 5 10 eae 10 Tsp 0 cs iso “= To = 50 = 0 = 200 <= a0 = £7} = = = 20 = eo} = PRIMIER 19.1 Za nosaé prikazan ua sl. 19.5 treba odroditi vrijednost kritiénesile invijanja s pomoéu poteneijalne encrgije deformiranja, [Ako se proces deformiranja zbivaw elastiénom podrugju te ako je uvodenje op- tereéenja stati¢ko, motemo smatrati da se cjelokupni potencijal vanjakog optereéenja vvanjskih sila) u procesu deformiranja trosi na promjent: oblika i volumena ti- Buduéi da se intensitet unuteainjih sila linearno mijenja w funkeiji deforma: ie, sto je vidljivo iz dijagrama 6 ~ ¢, za poteneijalny energiju deformiranja (rad tt Sika. 19.5. Us prior 19:4 ‘unutrasnjih sila) mozemo pisati \ fac (92% Prilikom odredivanja krititne sile igvijanja posli smo od kinjenice da iavijeni ‘oblik Stapa predstavljaelastiénu Iiniju pod djelovanjem momenta savijanja i drugih titjecaja. Na taj nagin, uaimajuéiu obsir da je: @ = Be, izrax (19.32a) dobiva oblik: y= t 2 ay ved few, (osm) a buduei da je pri savijanju oko ost 2 Me rad to-s ovom vrijednoséu iaraz (19.32) postaje: vans df (22) aw. 1 [ME bas fivan Ova era, ut Le = fy 44, nakrajn dobiva oblik ‘odnasno: Von) = (19.33)RAVUANIE Odredivanje kritine sie ivijanja s pomofu potencijalne energije deformiranja pri biligna je metoda koja mnogim slucajevima daje dosta dobre rezultate, Primi nijuje & posebice onda kada je oblik diferencijalne jednadibe elastizne linije toliko sloen da je tesko naéi njezino todna rjesenje. Pretpostavimo, u ovomn sluéaju, da je elastiéna linija parabola: = @) ro ‘hog, iavijanja, opéenita waeto, pomak toeke B na praven osi # iznosi w, sl. 19.6. Sika 196 Vertikalai pork hatte sie Sika 19.7. Raynor easpoielino Na osnovi al. 19.6 tala: as= Var eae, Pomnak w ianosi (19.34) Na omovi jednakosti obavljenog rada vanjskog,optere ‘optereéenja) i potencijalne energije deformiranja, dobiv 1 fav)? Lope, Fe 2/(@) eae fae ., kao i da je Mz = Far(6—v), slijedi raja (potencijal vanjskog Uzimajuéi w obrie vrijednost (a), te Ip =cot 408? RLS Bee Ee | (- 4 Fie 8 a Er, 1 nin, Konan je Buduei da je Je Fir Toéno je eiedenje: = PE loin ee ae sto znaéi da se pribliéno rjesenje dabiveno s pomoéu potencijalne energije deform anja 2a 1,3 % raalikuje od toénog rjesenja. ‘Ako je optereéenje konzole, prema sl. 19.7, jednoliko raspodijeljeno (na primer lastita tina), tada je EI E 0,79 (ah PRIMJER 19.2 Coliena greda profile 24, dune {= 5 m, uklijestena je na oba kraja u zidove pri temperaturi fg = 15°C. Ako se greda zagrijava, pri kojoj ée temperaturi poéeti {gubiti stabilnost statrajuéi gideve apsolutno krutima, sl 19.8. Zadlano op = 180 MPa, a Xk stailnsth nod lie zgriavanja, we primjer 19.2. Sika 19.4, 12 tablice profila nalazimo: 124 A= 4610 mm’, fy = loin Ukupno je prod 2 em aig tabl. $1. je ag = 125-10" APC nje grede: Stoga mora bit: Al Aly =0 Fa ators458 rvUANIE, dobivam: lin —_ 22221-1078 107 108 O50 oA 095-25 -15-46 t= 607°C = 757°C Buduéi da je: 10 = "Vos to je A> Ay pa je primjena Bulerova ieraza za kritignusilu bila ispravna, PRIMIER 19.3. Odtreiti najvedi dopusteni intenitt slepritsha 2a stupduljine = 6 m, Stup je od éelika om = 370 MPa. Na jeduom je kraju pet, a na dragon slobodan, s 199. Dijelovi su stupa razmaknuti tako da presek stupa ima jednake glavne cen- tralne moment inereije. Osnovne dopusteno naprezanje je duop = 160 MPa, Odse- Aiti medusobnu udaljenost a djlova stupa. Primijenti-postupak | Fe Osi = iy glavne su centralne osi inercije presiek. Na oanovi zadatka mora biti beahely pa slijedi Bey = Mle + Ar“ P) = 2(6-2,36) 4.6 em Prema iarazu (19.31), ialazi Povrsina presjcka profilaiznosi Minimalni je pol 9,99em Vithost je fo _ 2-600 fy. 2-600 _ 99.49 jn gay = PONE paje wes jednost w ofita pritska inmost je iz tabl. 19.2 28.4 = 120 i om = 870 MPa, Dopustena sila Avion . 9660-160 FP = 2000160 @ 3A 1000 = 4546 N PRIMIER 19.4 Stup, st, 19.10, dja su oba kraja zglobno oslonjena, duljine = 6 a, pritisnut 1 silo F = 1000 KN. Stup se sastoji od Zetiri kutna profila 100 x 100 x 10 mm povezana vanjskim limovima, Material je stupa éeik tq, = 370 MPa, a top = 160 MPa, Smateati da su kutni profli medusobno kruto povezani, a ne zim stieeaj limova uw obsir Odeediti veliginu stranice a Na osnovi iaraza (19.31) izlai: dade shied Aciop _ 4-1990- 160 ? = 1.2280 nvUANIE mer Aye t0.2 emt? 177 embe i 70 MPaiw Ta tablice 19.2, 2a elik em inercije presieka mora biti 45,7 mt 067? 192-4 Ii Prema sl. 19.10 jest lp = ty = Aly, 4 4A coda slijedi Konaéno je: 20. KONTAKTNA NAPREZANJA U dosadagnjim smo se razmatranjima testo koristili pojmom “koncentrirana, sila” kojim smo opisivali djelovanje opteroéenja na tijelo u odredeno} toch Cinjenica je, medutim, da se optereéenje na tijelo ne prenosi u jednoj totki, veé se dodir dvaju optereéenih tijela, a time i prijenos opteredenja, ostvaruje po dredenoj povesni Ako se elastigna tijela u neoptereéenu stanju (hex medusobna pritiska), dodieujy 4 to2ki ili po Tiniji, tada se ona pod djelovanjem sila prtiska, medusobno pri blizavaju, a zbog nastalihelastiénih deformacija, pojavljuju se dadiene (kontaktne) povesine na kojima djeluju kontaktna naprezanja, Kontakina su naprezanja lokaluog karaktera i njihov se intenzitet breo sma njuje udaljevanjem od kontakine povesine Veit lastignost w dodiru Kontaktna se naprezanja pojavljuju u clementima valjni ledajeva, na dodienoj povrSini Kotaéa lokomotive s traénicom i u drugim slucajevina. Ovi su problemi ‘esti tehnikoj praksi pa i njihovo rjesavanje ima praktiénu vrijednost Velitine pritisaka na povesini dodira te raspodjela napreaanja odreduju se na ‘osnovi teorije elastignost Iz teorije elastiznosti poznata su rjesenja 2a Flamantov problem koji se odnosi na raspodjelu naprezania kod tanke plote koja se prostire beskonaéno nadole,ljevo idesno, a na jednom je mjestu pritisnuta ‘oblik kontaktne poveéine ovisi o velitini sile pritiska, modulima alerijalatijela u dodiru te 0 polumijerima zakrivljenosti povrgina tijela linjskim opteregenjem po svoj deblii ~ Kelvinow problem koji se odnosi na raspodjelu napretanja kod beskenaénog, Uijla opteregenog konceatriranom silom. ~ Boussinesquoy problem koji se odnosi na raspodjelu naprczanja kod pol Iheskonaénoga elasti¢nog tijela pritisnutog u jednaj toeki silom F. Na osnovi ovog rjegenja dobiven je pomak na praveu osi :, ¢j. na praveu dielo- van sie: (20.1) sulnosne da je wr problem raynomjerna optereéenja po povrsini kruga, sl, 20.1 Na osnovi vrijednosti (20.1) pomak w tozke N, koja mote biti uw krugu optere- nj ii iavan njoga, iano: = ove CoP f fess (202) stANIA 62 KONTAKTNA NAPRI pa je za r=0 0 wars: o=-p O8p. 204) Pri tome je bilo: v = 03 Rezltati dobivent rjeenjima spomenutih problema mogu se iskoristitiu raz imatranjima prilikom odredivanja raspodjee pritiska iamedu dvaju tela u dora Na taj jo nadin njemackifsigar If. Herte godine 1881. rjesio problem medusobna pritiska dvajuelatinih tela 20.1. Medusobni pritisak dviju elastiénih kugli U neopteredenn stanju dvije se elastigne kugle, polumjera zakrivljenosti i dodieuju u toeki O, sl. 20.2a, Pravac e-d, patalelan oi z prodire kugle u totkama M, N. Toéke M, N udaljene su od tangeneijalne ravnine ¢ Koja prolazi tozkom O za 2 lz matematike je poznato da je: a o Dreicce| i008 e « * Sika 20:2. Medusobni kontakt dvaj casi kup te hope rave pode pa je clnosno u skladu sa sl. 20:28: — Bit Rycoad Uududi da jer Ry i Rp, kut g velo je mali pa je cosy ~ 1, tako da je > RC cost) * OR (20,5)a8 KONTARTINA NAPREZANIA U skladu s izrazom (20.5), medusobna je udaljenost tofaks MN: r (ae ot aR * 7s) * 2 Rit Re 2 Re at codnosno: ata (208) Za sluéaj dodira kugle i horivontalne ravnine, sl. 20-24, kada je Ry = 00, dobivamo: ‘odnosno 2a sluéaj na sl 20.2¢ ial aoa (20.7) Pritisnu lise kugle, sl. 20.28, silom F na praveu simetrale =, (vidi sl 20-2b) okoliea se dodiene totke O deformita pa se medusobni dodir prosiraje na malu dovliem ) povrsinu. Buduéi da se radi o potpuno simetrién sustavu, i deforma- ra vertikalnu os = pa je projekeija dodirne povrsine na horizontalnu ravninu krug polumjera a Pretpostavimo Ii da su polumjesi Ry i Ry veliki w usporedi s pol odimne povrdine nastale zhog lokalne deformacije, to onda u razmatrany ‘leformacija mademo primijeniti ranje rezultate dobivene 2a sluéaj polubeskonaznog, tila NNoka su wi ep pomaci tozaka Mi N na praveu osi = (i. 1 i #2). Ti pomaci nastaju rbog lokalnog deformiranja. Pretpostavimo da tangencijalna ravnina € u toku ovog lokalnog deformiranja ostaje nepomizna [Na taj se naéin medusobna udaljenost 8 dviju tofaka koje su dovoljno udaljene od mjesta lokalaih deformacija smanjuje 2a 5 = (a, +) ‘Te dviie totke mogu biti sredista kugli $y 1S. Napokon, neka 2bog lokalnog deformiranja tocke M i N dodu unutar kontaktne povrsine, tj neka se pritisak F toliko poveéa da se medusobna udaljenost toaka MAN smanji do nule. Tada je: (wi tu @) ‘odnosno: oy bw = 8 Ar? () pri Zemu je A faktor dan uz r? w inrazima, na primjer, (20:6) ii (20.7) Modasobn pita vi laste Kg 05 Neka je toka M kugle | unutar dodiene povrsine i neka je njezin pomak wy slreden igeazom (20-2), J. neks je OSD | [paca © Awalogno tome vrijedi i za pomak wz totke NV kugle 2, ako da je konaéno: wy tus (beth [ [rasa ® pri Gem je ‘a eaoviiaraza () i) dobiva xe (eth f frrdeay = 6-28 © Da bi bio zadovolien izrax (f), treba odrediti raspodjelu pritska p. Ova} je twoblem rijesio H. Hertz Turaz(f) bit ée eadovoljen pretpostavi li se raspodjela pritiska p preko dodirne wordine tako da je tlak u svako} tozki povesine kruga eazijeran ordinati polukugle taktna povrsina ost po pritisak w stedist kontaktne povsine, tada je Ps Jaktor (konstanta) lestvice raspodjele prtiska Na sl. 20.1 duljina pravea m-n ianosi avin 2acosd « bndudi da je asin? = rsiny, Na taj nagin povttina polukruga nad m-n izosi nae th) tus je sin? (s) As(a=r ba je povrdina opteregenja ianad pravea mn frov= tea,08 KONTAKTNA NAPREZANIA, ‘odnosno: (0? = r2sint ye w Uvestimo li vrijednost (i) u iaeae (F) dobivamo: i" ‘odnosne: (hy hy) PRET (a? — 09 ae & Na osnovi izraza (k) mora biti (b+ ha)Pnac (20.8) (hs haben Fy Vrijednost pmax nalazimo iz jednakosti prtisne sile Fi sume pritisaka nad kontake om povrsinom, a koja je predosena volumenom polukugle, tj pa Powe 2403 a gt odnosno: (209) Maksimalni je, dakle, prtisak 50 % veéi od prosieénoga pritiska koji ismo dobili Lijeljenjer sile pritiska F i kontaktne povrsine A In inzaza (20.6) dobivamo: Ruths 2h ° Usratimo Bi vrijednost (1) i vrjednost (20.9) u ieraz (20.8), dobivan: = fh ae oe [freuen ee (20.10) of a2 FH ye = Re ras) Uz pretpostavku da je E; iaeaza (20.10) sid (20.11) Meds pita dvi lasts kug wer oonyfrom EEE any Buduéi da smo naili polumjcr kontaktne (dodiene) povrsine i vrijednost maksi- ‘malnog pritiska na nju te pomak na praveu osi 2, mogli bismo odrediti i horizon ale pomake, a zatim i komponente naprezanja, Dijagram naprezanja za sluéaj

You might also like

• The Hobbit

  

  From Everand

  The Hobbit

  J. R. R. Tolkien

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (25132)
• Freakonomics Rev Ed

  

  From Everand

  Freakonomics Rev Ed

  Steven D. Levitt

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (7837)
• The Hobbit

  

  From Everand

  The Hobbit

  J. R. R. Tolkien

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (24585)
• • Magazines
  • Podcasts
  • Sheet music
• Never Split the Difference: Negotiating As If Your Life Depended On It

  

  From Everand

  Never Split the Difference: Negotiating As If Your Life Depended On It

  Chris Voss

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (3270)
• The Handmaid's Tale

  

  From Everand

  The Handmaid's Tale

  Margaret Atwood

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (13185)
• American Gods [TV Tie-In]: A Novel

  

  From Everand

  American Gods [TV Tie-In]: A Novel

  Neil Gaiman

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (12519)
• The 7 Habits of Highly Effective People: The Infographics Edition

  

  From Everand

  The 7 Habits of Highly Effective People: The Infographics Edition

  Stephen R Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2475)
• The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  

  From Everand

  The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  Mark Manson

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (20002)
• The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  

  From Everand

  The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  Mark Manson

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (5794)
• Art of War: The Definitive Interpretation of Sun Tzu's Classic Book of Strategy

  

  From Everand

  Art of War: The Definitive Interpretation of Sun Tzu's Classic Book of Strategy

  Stephen F. Kaufman

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (3321)
• American Gods: The Tenth Anniversary Edition

  

  From Everand

  American Gods: The Tenth Anniversary Edition

  Neil Gaiman

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (12942)
• Habit 3 Put First Things First: The Habit of Integrity and Execution

  

  From Everand

  Habit 3 Put First Things First: The Habit of Integrity and Execution

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2506)
• The Art of War: A New Translation

  

  From Everand

  The Art of War: A New Translation

  Sun Tzu

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (3044)
• Habit 6 Synergize: The Habit of Creative Cooperation

  

  From Everand

  Habit 6 Synergize: The Habit of Creative Cooperation

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2499)
• The 7 Habits of Highly Effective People

  

  From Everand

  The 7 Habits of Highly Effective People

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2564)
• Good Omens: A Full Cast Production

  

  From Everand

  Good Omens: A Full Cast Production

  Neil Gaiman

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (10904)
• Pride and Prejudice: Bestsellers and famous Books

  

  From Everand

  Pride and Prejudice: Bestsellers and famous Books

  Jane Austen

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (19653)
• The 7 Habits of Highly Effective People

  

  From Everand

  The 7 Habits of Highly Effective People

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (353)
• Good Omens

  

  From Everand

  Good Omens

  Neil Gaiman

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (12010)
• And Then There Were None

  

  From Everand

  And Then There Were None

  Agatha Christie

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (8929)
• How To Win Friends And Influence People

  

  From Everand

  How To Win Friends And Influence People

  Dale Carnegie

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (6509)
• The Iliad: A New Translation by Caroline Alexander

  

  From Everand

  The Iliad: A New Translation by Caroline Alexander

  Homer

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (5700)
• It Ends with Us: A Novel

  

  From Everand

  It Ends with Us: A Novel

  Colleen Hoover

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (5743)
• Wuthering Heights (Seasons Edition -- Winter)

  

  From Everand

  Wuthering Heights (Seasons Edition -- Winter)

  Emily Brontë

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (9486)
• Remarkably Bright Creatures: A Novel

  

  From Everand

  Remarkably Bright Creatures: A Novel

  Shelby Van Pelt

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (5422)
• The Perfect Marriage: A Completely Gripping Psychological Suspense

  

  From Everand

  The Perfect Marriage: A Completely Gripping Psychological Suspense

  Jeneva Rose

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1106)