KULTURA je sveukupnost materijalnih i duhovnih dobara koje je stvorio čovjek u svom povijesnom i društvenom razvoju.

VRSTE KULTURE: 1.MATERIJALNA-sirovina+znanje=materijalna kultura(predmet) , 2.DUHOVNA KULTURA:-religija,-filozofija,-umjetnost,-znanost,-moral

TIPOVI KULTURE: 1. ELITNA(VISOKA)KULTURA-za obrazovane ljude(obrazovanje i novac), 2. MASOVNA KULTURA:-za tržište,temelji se na masovnoj i serijskoj
proizvodnji,-funkcionalna vrijednost,-kič 3.POPULARNA KULTURA:-umjetničke pretenzije(filmovi,knjige,zanati) 4.TRADICIONALNA KULTURA:-običaji,-tradicija

ODNOS KULTURE PREMA PRIRODI I DRUŠTVU:

a)PREMA PRIRODI:-podređenost prirodi,-ravnoteža prema prirodi,-dominacija nad prirodom,-održivi rast
KULTURA I DRUŠTVO:-neraskidivost(čvrsta povezanost),-društvo proizvodi kulturu(način funkcioniranja društva)
ZNAČAJKE KULTURE:-simboli,-kultura se uči,-kultura se mijenja(napredak,potrebe),-kultura integrira,-kultura je zajednička
KOMPONENTE KULTURE: 1.SIMBOLI, 2.JEZIK(govor,pismo,“govor tijela“), 3.MORAL(temelj morala:10 zapovijedi), 4.TABUI, 5.ZAKONI(pisane norme)
6.VRIJEDNOSTI(sloboda,istina,humanost,domoljublje,pravda)

RAZLIKE U OKVIRU JEDNE KULTURE:

1.SUBKULTURA-varijacija na glavnu kulturu koja bitno ne odstupa od nje.
2.KONTRAKULTURA-suprotnost i suprotstavljanje glavnoj kulturi.Kontrakulturi su skloni mlađi ljudi jer je ona izražavanje protivljenja kulturi odraslih-roditelja
RAZLIKE IZMEĐU KULTURA: 1.KULTURNI RELATIVIZAM,-pozitivan stav,-prihvaćanje,-uvažavanje,-podržavanje, 2.KULTURNI ETNOCENTRIZAM:-
kulturocentrizam,-kulturocid
KULTURNE UNIVERZALIJE:-teorije o nastanku kulture.1.jednolinijski razvoj(jedno žarište),2.višelinijski razvoj(više žarišta kulture)
KULTURNE PROMJENE:1.INOVACIJE-promjena kulture iznutra.2.DIFUZIJA-prenošenje inovacije iz jedne kulture u drugu,3.AKULTURACIJA-spontano prenošenje i
mijenjanje kulture.
ETIČKE SKUPINE,NACIJE I NACIONALNE MANJINE:
ETIČKE SKUPINE-najstarije skupine ljudi (rodovi,plemena,ime,jezik,teritorij,kultura)
NACIJE-velike skupine ljudi koje nastaju u 18. i 19.st. kroz narodne preporode(jezik,kultura,povijest,teritorij)
NACIONALNA SVIJEST-osjećaj pripadnosti nekoj naciji.cilj:nacionalna država.
NACIONALNE MANJINE-manje skupine jedne nacije koje žive na teritoriju druge veće nacije.-nacionalna manjine imaju sva kulturna i politička prava ali nemaju
pravo na formiranje nacionalne države. 1.ASIMILACIJA(spontan,prisilna),2.MELTING POT,3.KULTURNI PLURALIZAM(Švicarska)

DRUŠTVO
Aristotel: „Čovjek je zoon politikon“(društveno biće)
DRUŠTVO je velika zajednica ljudi premrežena brojnim vezama i odnosima kroz koje se ostvaruju određene potrebe i interesi ljudi.
STRUKTURA DRUŠTVA:-ustrojstvo,-skupine,-organizacije,-pokreti,-stratifikacija,-mobilnost
DRUŠTVENI POLOŽAJ,STATUS I ULOGA U DRUŠTVU:
POLOŽAJ-mjesto pojedinca ili skupine u društvu
STATUS-mjesto pojedinca ili skupine na ljestvici društvenih vrijednosti
a) Pripisani status:-stječe se rođenjem,-kasta.-titula,-bogatstvo,-rasa,-spol
b) Stečeni (postignuti)status:-bogatstvo,-obrazovanje,-zanimanje,-brak
ULOGA-skup normi i pravila kojima se regulira određeni status.Svaki čovjek ima više uloga u društvu.
SKUPINA-velike skupine ljudi kroz koje se ostvaruju određene potrebe i interesi.
OBILJEŽJA SKUPINE:-veličina,-doseg(lokalne,regionalne,nacionalne),-identifikacija(sustav vrijednosti)
RAZLOZI NASTANKA SKUPINA:-bogatstvo,-situacija,-srodstvo,-status,-ugovor
VRSTE SKUPINA:1.Primarne(tople):-osjećaji(ljubav),-krvna veza,-obitelj(najjača skupina a najugroženija),-prijateljstvo,-susjedstvo,-srodstvo
2.Sekundarne(hladne):-interesi, 3.Terapijeske:-bolesti ovisnosti,-liječenje, 4.Referentne:-za usporedbu,za uzor

ORGANIZACIJE:
1.LUHMANN:“organizacija je sistem koji služi za postizanje određene svrhe.“
2.Etzioni:“Organizacija je socijalna ustanova koja služi za ostvarivanje određenih ciljeva.“
Čovjek je biće organizacije i temelj uspjeha.
VRSTE ORGANIZACIJA:1.NEFORMALNE:-tajne,-nepoznate,-spontane,-nisu pod kontrolom države. 2.FORMALNE:-javne,-poznate,-organizirane(status),-kontrola
države.
BIROKRACIJA-vladavina činovnika.Činovnički aparat koji obavlja važne poslove u različitim područjima države i društva.
PRISTUPI:1.Hegel:(+) pozitivan,-birokracija je temelj i stup svakog društva a posebno građanskog… 2.Max Veber:(0),-navodi obilježja birokracije koja ju čine
superiornom organizacijom... 3.Marx: (-),-birokracija je sila iznad društva koju se mora kontrolirati a kasnije i ukinuti.
BIROKRACIJA JE NASTALA u starom vijeku pojavom države,novca i pisma.
a)funkcije birokracije:-stručnost,-racionalnost,-efikasnost,-rad s dokumentima,-hijerarhija,-impersonalnost.
b)disfunkcija birokracije:-konzervativnost,-internost,-impersonalnost(bezličnost),-Parkinsov zakon(umnožavanje poslova),-neuništivost.

INSTITUCIJE:
-sve institucije su organizacije
-institucije su temeljne društvene organizacije bez kojih društvo ne može postojati ni funkcionirati.
-institucije usmjeravaju i rješavaju različite interese ljudi u društvu.
-što je društvo razvijenije ima više institucija
a)političke:-stranke,-država b)kulturne:-muzeji,-kazališta c)obrazovanje:-škole,-sveučilišta d)obitelj e)ekonomske:-kompanije

TEORIJE O DRUŠTVU:
1.evolucionističke teorije, 2.cikličke teorije, 3.funkcionalističke teorije-društvo je sustav koji se ne mijenja (funcionalni sustav),-djelatnosti ljudi se mijenjaju,
4.konfliktne teorije:a)govore o nasilju,-govore o sukobima>pokretači tazvoja-stare teorije b)novi pristup:-konkurencija,-kompeticija>napredak

DRUŠTVENI POKRETI-spontani oblici udruživanja ljudi radi određenih zajedničkih potreba i interesa i nisu pod kontrolom države
a)STARI DRUŠTVENI POKRETI:-revolucionarni,-reformistički,-oslobodilački(protiv vanjske agresije,protiv unutarnje agresije),-ekspresivni(snažne emocije),-
politički pokreti(fašizam,komunizam),-religijski pokreti… b)NOVI DRUŠTVENI POKRETI:-bore se za kvalitetu života,-zeleni,-antiglobalistički,-antiratni,-
feministički,-homoseksualni
RAZLOZI:1.relativna deprivacija-otuđenje pojedinca od društva… 2.mobilizacija resursa-znanje,-stručnost

SOCIJALIZACIJA-proces učenja i osposobljavanja za život u društvu.-„Ideja o vlastitom ja“

Problemom o vlastitom ja bave se Cooley i Mead.Na socijalizaciju ujteču okolina i nasljeđe.
FAKTORI SOCIJALIZACIJE:-obitelj,-škola,-ulica,-crkva,-mediji.
VRSTE SOCIJALIZACIJE:1.primarna-obitelj, 2.sekundarna-društvo, 3.anticipatorna
SOCIJALNA INTERAKCIJA-uzajamno djelovanje pojedinih dijelova društva što dovodi do promjena tih dijelova društva.
TEORIJE INTERAKCIJE:1.simbolički interakcionizam(Mead,simboli), 2.dramaturska perspektiva(Gofman,ljudi glume u životu,kazalište) a)prednji
plan(ozornica,život za druge,javni život,javne osobe) b)stražnji plan(garderoba,život za sebe,privatni život,obični ljudi) 3.etnometedologija(Garfinkel,u društvu
vlada kaos i nered)-uloga etnometedologije je da pronađe metode i postupke za stvaranje privida reda u društvu. 4.teorija socijalne
razmjene(informacije,znanje,predmete,osjećaje)
KOMUNIKACIJA-temelj interakcije 1.neverbalna(govor tijela) 2.verbalna(govor)a)neartikulirana b)artikulirana

SOCIJALNA KONTROLA I DEVIJANTNOST

SOCIJALNA KONTROLA-usmjeravanje djelovanja i ponašanja ljudi u društvu.
Načini kontrole su:moral,običaji i zakoni.
VRSTE DRUŠTAVA S OBZIROM NA NIVO SOCIJALNE KULTURE:
1.demokratska društva(mala ograničenja,više slobode)
2.autoritativna društva(velika ograničenja,manje slobode)
SOCIJALNA DEVIJANTNOST-odstupanje od normalnog ponašanje i djelovanje u društvu.Normalno-u skladu s normama,kako se ponaša većina.
TEORIJE DEVIJANTNOSTI-znanstvenici društvenih znanosti pokušavaju pronaći uzroke i motive devijantnog ponašanja u društvu.
1.teorija strukturalnog pritiska(karijera,bogatstvo) a)konformizam (+)-odriču se slobodnog vremena(uče,rade) b)inovacije (-)-žele prečicom postići ono što drugi
postižu godinama(kriminal) c)ritualizam
2.teorija kulturne transmisije-prenošenje kriminalne subkulture odraslih na subkulturu mladih 3.konfliktna teorija-stalni konflikt u društvu između onih koji
donose zakone i onih koji te zakone moraju provoditi. 4.teorija etiketiranja-etiketiranje u društvu-pridavanje negativnih obilježja drugim ljudima da bi ih se
ponizilo,omalovažilo i da bi ih se izbacilo iz neke skupine.