POUAVANJE I OCJENJIVANJE

KOMPETENCIJA

KAKO DEFINIRATI OVE POJMOVI?

Vjetina
Uenje
Stav
Sklonost
Kompetencije
Znanje
Metakognicija
Inteligencija
Ocjenjivanje

VJETINA
pokrenuti operativni proces koji eli ostvariti
odreen rezultat.
Primjeri:
- OBJASNITI: opisati vlastitim rijeima
- POJEDNOSTAVITI: navesti jasne primjere
- PRIMJENA: koristiti jedno znanje da bi se
objasnio fenomen ili in koji se nije jo studirao
- OPRAVDANOST: navesti razloge u prilog neega
- USPOREIVANJE I RAZLIKOVANJE:
promatrati neto u odnosu na neto drugo

VJETINA
- STAVLJANJE U KONTEKST: istraiti odnose
meu stvarnostima
- GENERALIZIRANJE: jedno znanje otkriva puno
iri kontekst
- IZVODITI: provoditi odreenu proceduru
- SINTETIZIRATI: identificirati temeljnu
strukturu znanja
- PREDSTAVITI: izgraditi simboliki prikaz
znanja, razlikujui kritike elemente od ne
kritinih

VJETINA
RJEAVNJE PROBLEMA: koristiti znanje za
rjeavanje problema
EKSPERIMENTALNA ISTRAIVANJA: koristiti
znanje za stvaranje i upravljanje
ISTRAIVANJE: koristiti znanje za provoenje
istrage.

UENJE
moe se shvatiti kao proces ili kao rezultat.
kao proces odnosi se na operacije preko kojih
osoba neto postie. U tom sluaju govorimo o
procesima, tehnikama i strategijama koje imaju za
cilj ostvariti rezultat.
kao rezultat uenje polazi od karakteristika s
kojim se predstavlja rezultat. U tom sluaju
govorimo o kvaliteti uenja.

STAV, SKLONOST, ZNANJE

STAV: senzibiliziranost i spremnost aktivirati se
na odreeni nain (pozitivan ili negativan) u
odreenim situacijama.
SKLONOST: predispozicija prema odreenim
aktivnostima
ZNANJE: informacije/ koncepti/mentalne mape
koje opisuju odreenu stvarnost
METAKOGNICIJA: svjesnost u odnosu na
potrebe zadatka koji se treba izvriti, strategije
koje se moraju koristiti, potrebne sposobnosti da
bi se moglo suoiti sa zadatkom.

INTELIGENCIJA: mentalni konstrukt kojim se

opisuju sposobnosti osobe da se suoi sa novim i
izazovnim situacijama
OCJENJIVANJE: proces preko kojeg se
potvruje da li su zadani ishodi (ili ciljevi uenja)
ostvareni tj. postignuti. Temeljni elementi tog
procesa su: ishodi, instrument kojim se
sakupljaju informacije i formulirane ocjene na
temelju sakupljenih informacija. Ovisno o
situacijama govorimo o formativnom i
sumativnom ocjenjivanju.

UENJE I PROCES OCJENJIVANJA

Uenje

Odabir kriterija i indikatora

Provjera
Instrumenti -------------- Prikupljene informacije---------Razlike
Ispiti: usmeni i pismeni
Konana ocjena

KOMPETENCIJA
je kombinacija znanja, vjetina i sklonosti adekvatne
zadanom kontekstu
Temeljna kompetencija: je kompetencija od koje ovise
sve ostale kompetencije, olakava razumijevanje i uenje
razliitih koncepata, principa, strategija i vjetina koja
moe biti primijenjena za rjeavanje problema u
razliitim kontekstima (Progetto DeSeCo).
Za uitelje temeljne kompetencije su: uinkovit rad s
informacijama tehnologijama i znanjem, s ljudima u
drutvu i s drutvom: podrka inovativnom uenju i
pouavanje usmjereno na uenika, praenje i
vrednovanje procesa uenja i ishoda uenja,

KOMPETENCIJA JE KOMBINACIJA
MNOGIH ELEMENATA

Kompetencija je kombinacija puno parcijalnih

kompetencija koje se ne razvijaju kronoloki.

Kronoloki parcijalne kompetencije mogu imati

simultani razvoj ali vaan je kontinuum

Kontinuum mora biti fragmentiran pouavanjem i

primjetnim ili znaajnim ocjenjivanjem

Didaktiki kompetencije trae proceduru

planiranja unatrag.

Tradicionalno
pouavanje
Znanje

vs

Pouavanje za
kompetencije
Znati initi

Poznavanje

Primijeniti

Razumijevanje

Dubinsko
razumijevanje

Informiranost

Imati iskustvo

Sjeanje

Prakticirati

Memorizirati

Posjedovati

Tradicionalno
pouavanje

vs

Kako se razlikuju:
o Pouavanje
o Planiranje
o Ocjenjivanje

Pouavanje za
kompetencije

Pouavanje je
Usmjereno na posjedovanje injenica
Usmjereno na posjedovanje kompetencija
Usmjereno na kreiranje enciklopedije
Usmjereno na koritenje znanja
Paljivo na tono posjedovanje injenica
Paljivo na poboljanje kompetencija
Pasivno i receptivno ispred injenice
Aktivno i ukljuujue djelovanje uenika
Paljivo na preciznost znanja
Paljivo na procese i razliitost vjetina
Paljivo na koliinu znanja
Paljivo na procese i razliitost vjetina

Planiranje je:
Usmjereno na razvoj injenica i znanja
Usmjereno na razvoj kompetencija
Kratkorono
Dugorono
Dozvoljava puno improviziranja
Ne dozvoljava puno improviziranja
Jednostavno: ima za cilj prenijeti jedan koncept ili
injenice
Kompleksno: mora razviti znanje, vjetine i sklonosti koji
se koriste u realnom kontekstu
Uenje je zbroj dijelova injenica
Uenje je posjedovanje parcijalnih kompetencija

Ocjenjivanje:
Svako ocjenjivanje je sumativno
Temeljna razlika jest razlikovanje sumativnog
ocjenjivanja i formativnog.
Naueno je pokazano sposobnou ponavljanja
injenica
Naueno je demonstrirano koritenjem u realnim
zadacima.
Ocjenjivanje injenica iz programa
Ocjenjivanje razine posjedovanja kompetencije
Ocjenjuje se ono to uenik zna ponoviti
Ocjenjuje se ono to je uenik zna uiniti samostalno i
neovisno (koliko je napredovao)