Međunarodna ekonomija

Povijesni razvitak međunarodnih

ekonomskih odnosa
Prvi svjetski gospodarski sustav

 Svjetski gospodarski sustav razvio se tek u 19.

st.
 Nastaje kao rezultat međusobnih utjecaja
različitih povijesnih čimbenika:
- političkih
- vojnih
- tehnoloških
- kulturnih
- ideoloških, i
- društveno - ekonomskih
Prvi svjetski gospodarski sustav

U povijesti poznato više pokušaja ujedinjavanja

poznatog svijeta:
 Aleksandar Veliki( 4. st. p.n.e.) – Sredozemlje i

velik dio Azije

 Rimsko carstvo ( 2. st. p.n.e. do 5. st. n.e.)

 Hanzeatski savez ( srednji vijek ) – savez 77

njemačkih gradova
Prvi svjetski gospodarski sustav

 Otkrićem Novog svijeta započela

kolonizacija i stvoreni uvjeti za razvoj
svjetske trgovine, ali trebalo je proći
još nekoliko stoljeća do stvaranja
integralnog svjetskog trgovinskog i
gospodarskog sustava.
Prvi svjetski gospodarski sustav

Prvi pravi međunarodni gospodarski sustav nastao

je uz djelovanje više ekonomskih i političkih
procesa i događaja, kao:
 Industrijalizacija Engleske

 Političko osamostaljenje američkih kolonija

 Porast britanske vojne i političke moći

 Pobjeda pobornika slobodne trgovine (Free

Trade)
 Razvoj Londonske burze i Bank of England
Prvi svjetski gospodarski sustav

 Engleska postaje predvodnik prvog

međunarodnog gospodarskog sustava.
 Čimbenici koji su do toga doveli:
- kolonije ( Novi svijet)
- pobjeda nad Napoleonom
- Zakon o plovidbi ( 1660. )
- industrijalizacija
- razvoj transportnih sredstava (parobrod, parna
lokomotiva)
- razvoj bankarstva
Prvi svjetski gospodarski sustav

 Kombinacija svih tih čimbenika učinila je

Englesku ne samo “radionicom svijeta“, nego i
najvećim svjetskim trgovcem i bankarom.

 U 19. se stoljeću Britanska imperija toliko

proširila da je obuhvaćala petinu površine
Zemlje i brojila četvrtinu svjetskog pučanstva.

 Bila je to zemlja “u kojoj sunce nikad nije

zalazilo”
Prvi svjetski gospodarski sustav

 Prvi međunarodni gospodarski sustav oslanjao

se na vojnu i financijsku moć hegemonističkog
centra, te na tzv. nevidljivu ruku (Adam
Smith), tj. mrežu trgovačkih i bankarskih
središta širom svijeta, te još dvije institucije:

 Zlatni standard i
 Slobodnu trgovinu
 Zlatni standard

Teorija:
Ako jedna zemlja više uvozi nego što
izvozi,dužna je svoj deficit podmiriti
izvozom zlata.
Izvoz zlata snižava domaće cijene, a povećava
ih u inozemstvu.
Težnja za prekomjernim uvozom se na taj
način otklanja.
Ovako se platnom bilancom poravnava
stupanj unutrašnje gospodarske aktivnosti.
 Zlatni standard

Sustav je u praksi djelovao na sljedeći način:

- zlato nikad i nigdje nije bilo jedino platežno sredstvo

( čak ni u Engleskoj)
- kreditni novac bio je podjednako važan, tj. koristili su se
kreditni sustavi na bazi zlata, međusobno povezani
fiksnim tečajevima
- standardna mjera za vrijednost bio je zlatnik propisane
težine i čistoće
- cijena zlata ostala je ista tijekom cijelog 18. st.
- vrijednost jedne valute prema drugoj određivala se
prema zlatu koje je sadržavala
 Zlatni standard

 Velika Britanija priznaje zlatni standard od 1816.g.

 Za stvarni opticaj zlatnici su bili nepodesni, pa su ubrzo

zamijenjeni čekovima i banknotama

 Po Zakonu o bankarstvu (Bank Charter) iz 1844., Bank

of England dobila je monopol na izdavanje banknota.

 Sustav zlatnog standarda je djelovao dok je

međunarodna trgovina slijedila promjene na tržištu.
 Pax Britannica
 Monetarni mehanizam zasnovan na zlatnom standardu
mogao je ostati u ravnoteži samo dok je trgovina mogla
utjecati na nacionalno gospodarstvo tako, da svoju
unutrašnju aktivnost prilagođava promjenama vanjskih
uvjeta, pa je stoga slobodna trgovina bila neophodni
pratilac zlatnog standarda.

 Upravo se na zlatnom standardu i slobodnoj trgovini

zasnivao prvi svjetski međunarodni gospodarski sustav -
Britansko Carstvo, tzv. Pax Britannica
 Pax Britannica
 Uspostava slobodne trgovine u povijesti se povezuje s
ukidanjem Zakona o žitu i Zakona o plovidbi
 Zakon o žitu ( ukinut 1846.g.) štitio je englesku
zemljoposjedničku aristokraciju od uvoza poljoprivrednih
proizvoda putem zamršenog sustava zaštitnih carina
 1840.g. zaštitne carine plaćale su se na 1150 vrsta
proizvoda, a nakon ukidanja ovog Zakona zadržane su
samo za 15 proizvoda.
 Devet desetina carinskih prihoda država je ubirala na
samo četiri proizvoda: duhanu, čaju, rakiji i vinu
 Pax Britannica

 Na vrhu međunarodnog gospodarskog sustava Veliku

Britaniju je održala :
1.multilateralnost njenih vanjskotrgovinskih odnosa:
 Sredinom 19. st. Velika Britanija izvozi u:
- kontinentalnu Europu 21%
- SAD 18%
- britanske kolonije 8%
- ostali svijet 52%

 Slično je u britanskom uvozu, kontinentalna Europa

činila 1/3, a ostali svijet 2/3
 Pax Britannica

2. Međunarodno bankarstvo -
početkom 20. st. u Londonu je bilo 36 kolonijalnih banka
s preko 3500 podružnica širom svijeta i 36 engleskih
banaka s preko 2000 podružnica

3. Dugoročna međunarodna ulaganja –

investiranje u inozemstvu bilo je kumulativan proces,
tako da su dividende ostvarene ranijim investicijama
ponovo vraćane u inozemstvo kao nove investicije (J. M.
Keynes).
Početak ulaganja u inozemstvu povezuje se sa “zlatnim runom” (Golden
Hunt) koje je Drake 1580. ukrao Španjolcima, a dobit od njegove
prodaje kraljica Elizabeta je uložila u Levantsko društvo
 Novi svijet

 Dominacija Velike Britanije u međunarodnom

gospodarskom sustavu kočila je razvoj drugih država, a
posebno novostvorenih nezavisnih SAD

 Alexander Hamilton, prvi ministar financija SAD i

Friedrich List, ekonomski teoretičar, kritiziraju sve veću
ovisnost SAD-a od izvoza i to pretežito poljoprivrednih
proizvoda i uvoza industrijskih proizvoda.
“ poslije proglašenja političke nezavisnosti, ekonomski su
postale još zavisnije”
 Novi svijet

 Rješenje za SAD bilo je odustajanje od načela slobodne

trgovine i uvođenje zaštitnih mjera, kako bi potakli
razvoj svoje mlade industrije.

 Slično je postupila i Njemačka

 Ove mjere dovele su do toga da je krajem 19. st.

Njemačka dostigla Britaniju po industrijskoj proizvodnji,
a SAD su je dvostruko nadjačale
 Novi svijet

 Britanska imperija održavala je svoju moć sve

do početka 20. st., kada su neke druge zemlje
štiteći svoja gospodarstva, gotovo neprimjetno
postale velike ekonomske sile.

 Usporedo s industrijalizacijom rasla je

potražnja za sirovinama i novim tržištima za
industrijske robe, što je u konačnici dovelo do
1. Svjetskog rata
 Razdoblje između dva rata

 Razdoblje između dva Svjetska rata (1918. do 1939.)

je dovelo je do raspada stupova prvog međunarodnog
gospodarskog sustava- zlatnog standarda i slobodne
trgovine.
 Velika Britanija je opet 1925. uvela zlatni standard, ali
on više nije bio u svom "čistom obliku" kao prije
prvog svjetskog rata.
 Mnogo zemalja je odlučilo da kao monetarnu rezervu
drži tuđu valutu (kao npr. funte sterlinga), a ne zlato.
 London i New York su morali držati velike zlatne
rezerve da bi se osigurali ako slučajno dođe do
iznenadnih potraživanja od strane drugih zemalja koje
su kao rezervu držale valutu SAD-a i Velike Britanije.
 Razdoblje između dva rata

 Novi svjetski novac, tzv. valuta sa zlatnim

standardom, nije dugo trajao i postalo je jasno
da u svijetu nema dovoljno zlata da podmiri
stalni porast svjetske trgovine,te da su rezerve
zlata neravnomjerno raspoređene

 Velika Britanija je 1931. opet morala napustiti

zlatni standard, te je zlato izgubilo mjesto koje
mu je do tada pripadalo u međunarodnom
gospodarskom sustavu.
 Razdoblje između dva rata

 Pod pritiskom promjena u međunarodnim

odnosima i depresije srušio se i drugi stup –
slobodna trgovina
 Uvode se visoke zaštitne carine, a obujam
svjetske trgovine se u vrijeme velike depresije
(1929. do 1932.) smanjuje za 25%
 Mnoge zemlje rješenje traže u bilateralnim
trgovinskim ugovorima
 Zašto je propao prvi međunarodni
gospodarski sustav?
 Nije bio internacionalan, nego nad nacionalan
 U trenutku kad vodeća sila sustava gubi
tehnološku, trgovinsku i političku moć sustav
se urušava
 Raspad sustava poklapa se s procesom
dekolonizacije
 Nova sila – SAD – kreće u osvajanje vodećeg
mjesta