Zatita

plodovitog

povra

i krumpira

Za dodatne

informacije
kliknite na

www.syngenta.hr

Uvod
Uspjeh proizvodnje povra ovisi o znanju uzgajivaa, odnosno o dobrom poznavanju tehnologije proizvodnje. Proizvodnja povra ovisi o pravilnom odabiru
sorte u odnosu na klimatske uvjete, svojstvima tla, ispravnoj gnojidbi, obradi i njezi
biljaka te uspjenoj zatiti od tetoinja.
Nepobitna je injenica da se bez uspjene zatite od tetoinja ne moe postii stabilna i visoko kvalitetna proizvodnja povra.
Upravo zbog potrebe za veim znanjem o
zatiti povra od tetoinja Syngenta je
pripremila ovu brouru sa eljom da svakom proizvoau povra pomogne da na
vrijeme uoi pojavu tetnika ili bolesti te da
primjenom originalnih pripravaka kvalitetno
zatiti svoje biljke.
Prije primjene sredstva za biljnu zatitu
pomno proitajte uputstva i sa njima
uskladite uporabu.

Za savjete nazovite:
Specijalisti za povre
+ 385 99 21 77 964 Danko Toli
e-mail: danko.tolic@syngenta.com
+ 385 99 81 52 547 Damir Ivai
e-mail: damir.ivacic@syngenta.com
Sredinja Hrvatska
+ 385 98 25 20 66
Ivica Malovi
e-mail: ivica.malovic@syngenta.com
Podravina i Zapadna Slavonija
+ 385 99 21 77 959 Draen Rajnovi
e-mail: drazen.rajnovic@syngenta.com
Zapadna Slavonija
+ 385 99 21 72 997 Sinia Papaik
e-mail: sinisa.papaik@syngenta.com
Istona Slavonija
+ 385 98 492 781
Pero Barii
e-mail: pero.barisic@syngenta.com

Za dodatne

informacije
kliknite na
www.syngenta.hr1

Kazalo
Bolesti

Ostale zatitne mjere

3 Plamenjaa krumpira
4 Plamenjaa rajice
5 Plamenjaa krastavca i dinje
6 Uzronici polijeganja presadnica
7 Bijela noga
8 Koncentrina pjegavost
9 Trule (rak) stabljike
10 Pepelnica rajice i paprike
11 Pepelnica tikvenjaa
12 Siva plijesan trule
13 Bijela trule
14 Barunasta plijesan rajice
15 Bakterioze
16 Virus pjegavosti rajice

29 Tretiranje presadnica Actarom

30 Kako dozirati Actaru
32 Desikacija cime krumpira
33 Totalni herbicid Ouragan
34 Etalfix pro novi okvaiva
35 Monitoring tetnika

tetnici
7 injaci i grice
1
18 Nematode
19 Krumpirova zlatica
20 Lisne ui
21 Koprivina grinja pauk
22 Mekokone i erifidne grinje
23 Lisni mineri
24 Kalifornijski i duhanov trips
25 Bijele muice titasti moljci
26 Kukuruzni moljac plamenac
27 uta kukuruzna sovica
28 Tuta absoluta

Openito o zatiti povra

6 Nedostatak eljeza i kalcija
3
37 Bumbari i pesticidi
38 Pesticidi i korisni insekti
39 Fizika kompatibilnost pripravaka
40 Fungicidi registracije i doze u povru
41 Tablica za preraunavanje
42 Insekticidi registracije i doze u povru
43 Naela dobre poljoprivredne prakse

Pravila za zatitu voda

Plamenjaa krumpira
(Phythophtora infestans)

Napada list, stabljiku i gomolj.

Na zaraenom liu prvo se pojavljuju
uljne pjege, a kasnije dolazi do odumiranja
tkiva.
Kod jakog napada bolest se iri na stabljiku i cimu koja se sui.
Bolest preivi u tlu, a prenosi se zaraenim gomoljima.
Razvoju bolesti pogoduju temperature od
18-25C, uz este kie ili dugotrajne rose.
Do kraja vegetacije, spore se sa nadzemnog dijela ispiru kiom ili navodnjavanjem u tlo i na kraju inficiraju gomolje koji
trunu u polju ili u skladitu.

Mjere zatite

Danas su razvijeni brojni modeli i ureaji

za prognozu i simulaciju razvoja bolesti na
temelju kojih savjetodavne slube daju preporuke. Bolest se suzbija po preventivnom
programu vodei rauna o infekcionom potencijalu, oborinama, porastu cime i razmacima izmeu prskanja.
U fazi intenzivnog porasta do zatvaranja
redova preporuuje se sistemini pripravak Ridomil Gold MZ 68 WP koji prati
rast cime, a biljku titi iznutra i izvana.
U periodu zatvaranja redova i rasta gomolja preporuuju se Pergado MZ ili Revus
+ Daconil 720 SC ili Ortiva.
Za zadnja prskanja najbolji izbor je fungicid Shirlan.
U intenzivnim nasadima preporuuje se
desikacija cime Reglonom 14 dana prije
vaenja gomolja.

Plamenjaa na listu

Plamenjaa na stabljici
listu
i listu

Plamenjaa
Cima
potpuno
na unitena
listu
plamenjaom

Plamenjaa
tete
na gomoljima
na listu

Bolesti

Opis i biologija bolesti

Plamenjaa rajice
(Phythophtora infestans)

Bolesti

Opis i biologija bolesti

Napada sve zelene organe rajice (list,

stabljiku i plodove).
Prvi simptomi na zaraenim listovima vide
su u obliku nepravilnih svjetlo smeih pjega, na kojima se sa donje strane pojavljuje
bjelkasta prevlaka.
Pjege ubrzo potamne i osue se, a peteljka moe ostati zelena.
Na zaraenim zelenim plodovima vide se
maslinasto-smee hrapave tvrde zone.
Izvor zaraze mogu biti zaraene biljke
krumpira.
Za razvoj i irenje bolesti potrebna je visoka vlaga, uestale kie, vjetar i optimalna
temperatura (18-22C).
Suho i toplo vrijeme sa temp. >25C ne
pogoduje razvoju bolesti.

Mjere zatite

Plamenjaa se moe pojaviti rano, ve u proizvodnji presadnica.

Za zatitu presadnica preporuuju se
organski fungicidi na bazi mankozeba ili
sistemici na bazi propamokarba.
Nakon sadnje zatita se provodi
kontaktnim fungicidima Daconil ili
Nordox 75 WG na razmak prskanja 7-12
dana.
U fazi najjaeg porasta i najvee opasnosti od plamenjae preporuuju se
Ridomil Gold MZ ili Pergado MZ.
Pred berbu i tijekom berbe naizmjenino
preporuamo pripravke kratke karence
kao to su Ortiva ili Revus.

Plamenjaa na listu

Plamenjaa na zelenom plodu

Jak napad plamenjae

Nasad rajice uniten plamenjaom

Plamenjaa krastavca i dinje

(Pseudoperonospora spp.)
Najvee tete uzrokuje na krastavcu i dinji
posebno u zatienom prostoru.
Prvi simptomi uoljivi su na listu u obliku
pjega zelenkasto svijetle boje, nepravilna
oblika, okruene nervaturom lista.
Sa donje strane pjega formira se jedva
primjetan maak bijele boje.
Na zaraenim listovima tkivo unutar pjega
postepeno odumire, uti i postaje tamno
smee.
Osueni dio pjega se lomi, a list izgleda
kao da je iskidan.
Kod jakog napada dolazi do odumiranja
listova (defolijacije).
Za primarnu infekciju potrebne su temperature 16 do 22C i kapljice vode ili vlaga
98100% vie od 5 sati.
Magla, rosa, uestale kie i vlaga od navodnjavanja (oroavanja) pogoduju irenju
bolesti.

Mjere zatite

Za prognozu i praenje razvoja bolesti razvijeni su prognozni modeli (Blitecast) i meteo

stanice. Ako se ne koriste, treba provoditi
preventivnu zatitu kada se ostvare povoljni
uvjeti. Razmak izmeu prskanja treba prilagoditi rastu biljke, fenofazi, odabiru pripravka, koliini oborina i proteklom vremenu od
zadnjeg prskanja.
Za suzbijanje ove bolesti Syngenta je
registrirala nekoliko pripravaka kao to
su: Daconil (dozvoljen u dinji i lubenici),
te Nordox, Ortiva, Revus, Pergado MZ
(dozvoljeni u krastavcu).
Pripravci Ortiva i Revus su kratke karence i koriste se tijekom berbe naizmjenino, nikad vie od dva puta za redom.

Plamenjaa na listu krastavca (zelenkasto

svijetle pjege)

Zaraeni dio lista uti i odumire

Osueni dio pjega se lomi, a list izgleda kao

da je iskidan

Jak napad plamenjae na krastavcu

Bolesti

Opis i biologija bolesti

Uzronici polijeganja rasada

(Pythium i Phytophthora spp.)
Propadanje biljaka u ranoj fazi proizvodnje
presadnica ili nakon sadnje u polju mogu
uzrokovati brojne gljivice, a najznaajnije
su Pythium i Phytophthora.

Pythium vrste se esto javljaju u proizvodnji rasada. Mlade biljice napadaju na
mjestu izlaska iz zemlje. Na tom dijelu tkivo
postaje vodenasto, a biljka se prelomi. U
roku 24 sata moe pasti itav rasad.

Phytophthora vrste (P. nicotianae, P. capsici i sl.) napadaju korijen koji mijenja boju
u smeu. Infekcija se dalje iri sistemino
preko provodnih snopova i sri prema nadzemnom djelu. Ako napadnu korijenov vrat
prvo se pojavi tamnozelena nekroza koja
ima prstenast oblik, a stabljika je na tom
dijelu suena. Napadnute biljke pokazuju

Simptomi Pythiuma na presadnici

znakove venua, a iznad zaraene zone

pokuavaju formirati novo korijenje. Ukoliko ne uspiju, biljke propadaju. Ovi paraziti
se zadravaju dugo u tlu. U periodima s
viim temperaturama, nakon obilnih kia i
navodnjavanja, brzo se ire.

Mjere zatite

Proizvodnju rasada treba obavljati u sterilnom supstratu. Ako je bolest bila prisutna
na parceli potrebno je uvesti plodored. Tlo
na kojem se sadi povre mora biti ocjedito
(preferirati uzgoj na gredicama). Od kemijskih mjera odlino djelovanje na Phytopthora
i Pythium vrste ostvaruje pripravak Fonganil
Gold (dozvoljen u paprici, salati, lubenici, dinji, brokuli, cvjetai) primijenjen prije ili nakon
presaivanja).

Bolesti

Opis i biologija bolesti

Simptomi fitoftore na korijenovu vratu, rast

novog korijena iznad zaraenog mjesta

Fitoftora na korijenovu vratu paprike

Sadnica paprike unitena fitoftorom

Bijela noga

(Rhizoctonia solani)
Napada krumpir, rajicu, krastavac, papriku i dr. kulture.
Na krumpiru moe zaraziti klice to se
manifestira slabijim nicanjem, a u ostalom povru napad na mlade biljice u tlu
uzrokuje njihovo polijeganje.
Oteenja na podzemnom djelu stabljike
vide se kao smee, malo udubljene pjege
sa jasno izraenim rubom (podsjeaju na
grizotinu).
Jaki napad na podzemni dio manifestira
se na vrnom liu koje se uvija prema
gore i mijenja boju u uto-zelenu s crvenkastim rubom.
Posljedica jakog napada na krumpiru je
manji prinos, formiranje zranih gomolja i
pucanje gomolja.

Uvijanje vrnih listova na zaraenim biljkama

tete na gomoljima

Nakon vaenja krumpira na gomoljima

se vide crne mrlje koje izgledaju kao komadii zemlje (sklerociji), koji se ne mogu
oprati vodom.
Bolest preivljava u tlu i prenosi se zaraenim gomoljima.

Mjere zatite

Pravilan plodored i sadnja zdravog sjemena osnovne su mjere za spreavanje

irenja ove bolesti.
Preporuuje se sadnja naklijalih gomolja u
optimalnom roku.
Jako duboka sadnja pogoduje razvoju
bolesti jer krumpir sporo nie, a klice su
vie izloene opasnosti.
U proizvodnji presadnica rajice, krastavaca i paprike, koristiti sterilan supstrat.

Bolesti

Opis i biologija bolesti

Oteenja na podzemnom dijelu stabljike

krumpira

Formiranje zranih gomolja iznad zaraenog

djela

Koncentrina (crna) pjegavost

(Alternaria spp.)

Bolesti

Opis i biologija bolesti

Napada krumpir i rajicu.

Simptomi se vide na liu a kod krumpira
i na gomolju.
Prvi simptomi bolesti primijete se na donjem, starijem liu.
Na zaraenim listovima pojavljuju se crne
okruglaste pjege promjera nekoliko milimetara do 2 centimetra.
Unutar veih pjega vide se koncentrini
krugovi.
Slini simptomi pojavljuju se na plodovima
u zoni peteljke.
Neiskusni proizvoai oteenja lako zamijene sa simptomima bakterijskih bolesti.
Bolest preivljava iz sezone u sezonu
na nekim korovnim vrstama ili ostacima
zaraenih biljaka u tlu.
Za svoj razvoj trai visoku temperaturu 24
- 29 C i visoku vlanost zraka (> 90%).

Razvoju gljive pogoduje gusti sklop

biljaka, uestale oborine i navodnjavanje
oroavanjem.

Mjere zatite

Syngentin program zatite krumpira od plamenjae osigurava ujedno i sigurnu zatitu

od Alternarie.
Na osjetljivim sortama u uvjetima visoke
opasnosti za zarazu treba ukljuiti
Daconil ili Ortivu.
Za manje osjetljive sorte dovoljnu zatitu
pruaju pripravci koji u sadre sebi d.t.
mankozeb, kao to je Ridomil Gold MZ,
Pergado MZ.

Crna pjegavost na listu krumpira

Koncentrini krugovi unutar pjega

Jak napad crne pjegavosti na cimi krumpira

Crna pjegavost na plodu rajice

Trule (rak) stabljike

(Didimella spp.)

Napada krastavac, dinju i lubenicu.

Javlja se rano u proizvodnji presadnica, a
kulminira u drugom dijelu vegetacije.
Napada lie, plodove i vrijee.
Na listovima se pojave krupne pjege koje
se brzo sue, ponekad ispucaju.
Oteenja na vrijeama izgledaju poput
rak rana uto smee boje, jae izraene
pri zemlji.
Na mjestu oteenja ponekad se pojavi
ljepljivi gumozni, crveno smei iscjedak.
Plodove napada u svim fazama, a zaraza
obino ide od vrha ploda koji se smeura,
pocrni i propadne.
Ako je napad jak dolazi do pojave mjestiminog venua biljaka, nakon ega slijedi
naglo propadanje nasada.
Gljiva najee preivi na zaraenom biljnom materijalu, u tlu ili na sjemenu.

Razvoju bolesti pogoduju umjerene temperature (20-25C), uestale kie i visoka

vlaga.
Biljke su najosjetljivije u periodu maksimalnog optereenja plodovima.

Mjere zatite

Bolest se vrlo teko suzbija, te je zbog toga

potrebno provoditi plodored, koristiti kvalitetno sjeme, a u proizvodnji presadnica poduzeti sve sanitarne mjere dezinfekcije. Preventivna zatita se uklapa u program zatite od
plamenjae.
Pripravak Daconil se preporua za rana
prskanja odmah nakon sadnje.
U proizvodnji krastavaca preporuamo
pripravak Ortiva maksimalno dva puta
tijekom vegetacije.

Didimella na listu dinje / OPREZ: slini simptomi od Alternarie

Trule stabljike na dinji (rak rane i gumozni

iscjedak)

Oteenja na tek zametnutim plodovima

lubenice

Naglo propadanje nasada lubenice

Bolesti

Opis i biologija bolesti

Pepelnica rajice i paprike

(Leveillula taurica)

Bolesti

Opis i biologija bolesti

10

Prvi simptomi zaraze javljaju se u obliku

ukastih pjega na gornjoj strani listova.
Na mjestu pjega mogu se pojaviti prljavo
bijele prevlake konidije.
Kod jaeg napada lie uti i uvija se,
nakon ega se sui, kod paprike otpada,
a kod rajice ostaje visjeti na biljci.
Jak napad negativno utjee na razvoj plodova, pojavu sunanih protina i znaajno
umanjuje prinos.
Razvoju bolesti pogoduje visoka temperatura (25 - 26C) i visoka vlaga zraka
(52-72 %).
Bolest je najopasnija krajem ljeta i poetkom jeseni posebno u plastenikoj
proizvodnji, ali se moe javiti i na otvorenom polju.

Mjere zatite

Ova vrsta pepelnice je specifina jer se razvija unutar lista to oteava zatitu i zaustavljanje bolesti kada se primijete simptomi. Zato
se suzbija uvijek preventivno.
Preporumo primjenu sumpornih pripravaka kao to je Thiovit jet (potreban je
oprez na visokim temperaturama).
U proizvodnji rajice za suzbijanje plamenjae dozvoljena je primjena pripravka
Ortiva koji ujedno ima i odlino preventivno djelovanje na pepelnicu.
Ako se bolest pojavi preporuuje se koristiti sistemine fungicide iz skupine triazola koji imaju dozvolu na naem tritu.

Pepelnica na listu rajice

Pepelnica na listu paprike

Posljedice jakog napada pepelnice - uvijanje i

suenje lia na rajici i paprici

Posljedice jakog napada pepelnice na listu

paprike

Pepelnica tikvenjaa

(Erysiphe spp. i Sphaerotheca spp.)

Gljivice napadaju krastavac i dinju, a vrlo
rijetko lubenicu.
Posebno su opasne u plastenikoj proizvodnji i na otvorenom polju u drugom
dijelu vegetacije.
Razvijaju se najee na listu, rjee na
drugim organima.
Na zaraenim listovima pojavi se pepeljasta prevlaka koja kod jaeg napada
prekrije itav list.
Jako zaraeno lie uti i na kraju se sui.
Gljive preive na nekim korovnim vrstama,
odakle se ire vjetrom na velike udaljenosti.
Razvoju bolesti pogoduje umjerena temperatura, vlaga 50-90%, nagli rast biljke,
gusti sklop, nedovoljno svjetla i rosa.

Mjere zatite

Umjerena gnojidba i rjei sklop biljaka smanjit e opasnost od zaraze. Preporuuje se

uzgajati sorte koje su tolerantne na ove vrste
pepelnice, u protivnom treba provoditi preventivnu zatitu.
Za prva prskanja treba ukljuiti sumporne
pripravke kao to je Thiovit Jet (potreban
je oprez na visokim temperaturama).
U proizvodnji krastavca dozvoljena je
primjena pripravka Ortiva za suzbijanje
plamenjae, a on ujedno ima odlino
preventivno djelovanje na pepelnicu (moe
se koristiti maksimalno dva puta tijekom
vegetacije - nikad u bloku i kad bolest
kulminira).
Ako se bolest primijeti preporuuje se
koristiti sistemine fungicide iz skupine
triazola koji imaju dozvolu na naem
tritu. Prilikom prskanja treba osigurati
dobru pokrivenost itave biljke.

Prvi simptomi pepelnice na listu krastavca

Prvi simptomi pepelnice na listu dinje

Vrlo jak napad pepelnice na listu krastavca

Jak napad pepelnice na dinji

Bolesti

Opis i biologija bolesti

11

Siva plijesan - trule

(Botrytis spp.)

Bolesti

Opis i biologija bolesti

Napada nadzemne organe biljke, a u

biljku ulazi preko rana (oteenja).
Na stabljici se javljaju nekroze eliptina
oblika, sive boje na kojima se za vlana
vremena formira pauinasta siva prevlaka.
Plodovi se zaraze preko ostataka cvijeta
(latica) na vrhu ploda ili u bazi gdje se dre
za peteljku.
zaraeni plodovi omekaju i trunu, te dalje
ire zarazu na zdrave plodove i listove
koje dodiruju.
Razvoju bolesti pogoduje visoka vlaga
zraka bez obzira na temperaturu.
Napadu su izloenije biljke isforsirane duinim gnojivima, sa oteenjima (insekti,
tua, pinciranje i sl.).
tete su izraenije kada biljke naglo rastu
bez dovoljno svjetla.

tete od trulei na korijenovu vratu paprike

12

Truli plod rajice

Truli plod paprike

Mjere zatite

Pravilna ishrana, optimalan sklop biljaka i

dobro provjetravanje u zatienim prostorima moe smanjiti napad bolesti.
Na poetku vegetacije za suzbijanje plamenjae potrebno je primijeniti Daconil
koji ima dobro usputno djelovanje na
trule stabljike.
Zatitu treba provoditi odmah nakon vezanja biljaka i pljevljenja zaperaka i lista.
Za suzbijanje trulei na plodovima neposredno pred zriobu potrebno je koristiti
botriticide koji imaju dozvolu na naem
tritu.

Trule na stabljici i listu rajice

Truli plod krastavca

Bijela trule
(Sclerotinia spp.)

Napada stabljiku, list, peteljku i plodove.

Patogen ivi u tlu, te obino napada mlade biljice u razini tla, a kasnije u vegetaciji napada i stabljiku u zoni zaperaka i
pazucu listova.
Simptomi napada vide su u obliku duguljaste vodenaste pjege koja prstenasto
obuhvaa stabljiku.
Biljka iznad napadnutog mjesta vene i
propada.
Na mjestu napada stvara se mlijeno bijeli
micelij.
Na miceliju se formiraju plodonosna tijela
(crni sklerociji) koji dalje ire zarazu.
Gljive preive iz sezone u sezonu u obliku
sklerocija u tlu.

tete od bijele trulei na korijenovu vratu

rajice

Mjere zatite

Potrebno je poduzeti sve preventivne mjere

kako ne bi dolo do infekcije.
Na zaraenim tlima treba provoditi plodored proizvodnjom kultura koje gljivica ne
napada.
Sve zaraene biljke potrebno je ukloniti iz
nasada i spaliti.
Pravilna ishrana, dobro drenirano tlo i
dobro provjetravanje u zatienim prostorima moe smanjiti napad bolesti.
Sterilizacija vodenom parom daje bolje
rezultate od kemijske sterilizacije.
Prskanje biljaka botriticidima u zoni korijenova vrata moe pomoi u suzbijanju
bijele trulei.

Bolesti

Opis i biologija bolesti

Propadanje biljke i formiranje bijele prevlake

Propadanje stabljike rajice i ploda krastavaca sa karakteristinom mlijeno bijelom prevlakom /

OPREZ: Ova trule se razlikuje od sive plijesni po boji prevlake

13

Barunasta plijesan rajice

(Fulvia fulva)

Bolesti

Opis i biologija bolesti

Ova bolest javlja se u zatienim prostorima na osjetljivim sortama rajice (Belle).

Obino se javi u niskim plastenicima za
vrijeme kinog vremena, kada je teko
regulirati vlagu, a temperatura u objektu
bude 20-22C.
Napad bolesti poinje od donjih najstarijih
listova i iri se prema vrhu biljke.
Na licu lista javljaju se nekroze, a sa donje
strane maslinasto zelene barunaste
prevlake.
Ako gljiva napadne itav list on se deformira i osui.
Zaraza se moe proiriti na cvjetove koji
otpadaju, a rjee zahvaa i plod.
Bolest preivljava u tlu na zaraenim biljnim ostatcima ili na armaturi plastenika.
Izvor zaraze moe biti zaraeno sjeme.
Za razvoj gljive potrebna je temperatura
10-32C (optimalna 22C).

Bolest se razvija samo pri visokoj relativnoj vlazi zraka ( >85%).

U vegetaciji se iri vjetrom, kiom, a mogu
je rairiti radnici koji obavljaju zelene radove u plasteniku.

Mjere zatite

Redovne preventivne mjere ukljuujui zdravo sjeme, otporne sorte, plodored, rijei
sklop i odravanje relativne vlage u plastenicima ispod 85%, mogu znaajno smanjiti
opasnost od ove bolesti.
Redovna primjena fungicida Daconil i
Ortiva protiv plamenjae rajice, dovoljna
je mjera zatite od ove bolesti.
Ako se barunasta plijesan pojavi prije
primjene fungicida potrebno je odstraniti
sve zaraene listove i iznijeti ih iz objekta
te potom zapaliti.

Karakteristine nekroze i nepravilne ute zone uz redovne deformacije lista rajice

14

Maslinasto-zelene barunaste prevlake na naliju lista rajice

Bakterioze

(Clavibacter spp. i Xanthomonas spp.)

Bakterijsko venue krumpira, rajice i
paprike uzrokuju dvije vrste bakterija iz roda
Clavibacter. Prvi simptomi su dosta slini.
Donje lie vene i dobiva ukastu boju a
rub lista se uvija prema gore i sui.
Na presjeku stabljike vide se promjene u
obliku uenja provodnih snopova, nakon
ega tkivo postaje smee i trune.
Na kraju jako zaraena biljka propadne
(osui se).
Parazit se prenosi sjemenom, gomoljima i
zaraenim biljnim ostacima.
Bakterija ulazi u biljku preko rana i oteenja od pikiranja, pinciranja ili se iri alatom
pri rezanju zaraenih gomolja krumpira.
Unutar biljke iri se sistemino provodnim
snopovima.
Bakterijska krastavost plodova (Xanthomonas campestrispv.vesicatoria).
Napada rajicu i papriku.

Prvi simptomi na listovima pojavljuju se u

obliku vodenastih pjega.
Starenjem pjege postaju tamne (crne), a
okolo njih tkivo uti i odumire.
Pjege se javljaju na peteljkama cvijeta i
plodovima.
Izvor zaraze moe biti sjeme, biljni ostatci i
neke korovske vrste.
Infekcija ide preko rana pri povoljnim temperaturama (22-26C) i visokoj vlazi zraka.

Mjere zatite

Koristiti zdravo i kvalitetno sjeme, dezinficirati alate i opremu u proizvodnji.

Primijenjivati trogodinji plodored.
Provoditi umjerenu gnojidbu duinim
gnojivima.
Od preventivnih kemijskih mjera preporuuje se Nordox - izuzetno kvalitetna
formulacija bakra.

Bolesti

Opis i biologija bolesti

Tipini simptomi na listu i stabljici kod napada bakterijskog venua rajice

tete na listovima rajice od napada Xanthomonas campestrispv.vesicatoria

15

Virus pjegavosti rajice

(Tomato Spotted Wilt Virus)

Bolesti

Opis i biologija bolesti

Virus napada rajicu, patlidan, papriku.

Prvi simptomi na zaraenim biljkama vide
se na vrnim (paprika) ili donjim listovima
(rajica).
Pojavljuju se ute klorotine pjege koje
kasnije nekrotiziraju.
Na plodovima rajice vide se utozelene
koncentrine zone.
Na plodovima paprike vanjska strana
ploda postaje tamna i naborana.
Zaraene biljke postepeno venu i sue se
od vrha.
Prenosioci ovog virusa su kukci, za sada
dokazano tripsi (Frankliniella occidentalis,
Thrips tabaci i dr.).
Izvor zaraze mogu biti neke korovske
vrste (domaini virusa) koje se slobodno
razvijaju oko proizvodnih parcela.

Mjere zatite

U plastenikoj proizvodnji rajice i paprike

potrebno je poduzeti sve preventivne mjere borbe kako bi sprijeili prijenos virusa sa
drugih parcela ili korova koji se razvijaju izvan
objekta.
Na prozore i vrata plastenika treba postaviti insekt mree kroz koje ne mogu proi
tripsi jer su upravo oni potencijalni prenosioci virusa.
U plasteniku treba postaviti plave i ute
ljepljive ploe na kojima se moe pratiti
ulov tripsa.
Ako se bolest pojavi tijekom proizvodnje,
sve sumnjive biljke treba izvaditi iz tla,
iznijeti iz objekta i spaliti.
Tripse suzbijamo insekticidima Actara,
Vertimec i Match.

tete od virusa pjegavosti rajice (TSWV) na vrhovima rajice i na plodovima

16

tete od virusa pjegavosti rajice (TSWV) na listu,vrhovima i plodu paprike

injaci i grice
(Elateride i Scarabeidae)

tete na povru priinjavaju liinke.

Napadaju podzemne organe (gomolj i
korijen biljke).
injaci na gomolju krumpira prave uske
hodnike dok grice prave povrinska plia
udubljenja.
Na mladim presadnicam povra u polju
pregrizu korijenov vrat ili ile pa biljke ute,
venu i ugibaju.
Ako je napad jak mogu znaajno prorijediti sklop.
Biologija ovih tetnika je razliita, a razvoj
jedne generacije traje 2-4 godine.
Razvoju injaka u tlu pogoduje vlaga .
Grice se masovnije javljaju u godinama
sa dosta oborina i u brdskim krajevima
koja imaju takvu klimu.

Mjere zatite

Za navedene tetnike potrebno je, na osnovu pregleda tla, poduzeti preventivne mjere
inkorporiranjem granuliranih insekticida u tlo
prije ili tijekom sadnje, a najkasnije kod ogrtanja (krumpir). Najlaka je primjena koritenjem depozitora za granulirane insekticide.
Za suzbijanje injaka u krumpiru dozvoljena je primjena pripravka Force.
Ako u tlu imamo injake i nematode,
tada se preporuuje primjena
Nemathorina inkorporacijom plitko u tlo
do dubine 15 cm.
Nematorin se ne preporuuje dodavati
nakon sadnje.
Za suzbijanje injaka u rajici odlina se
efikasnost postie potapanjem presadnica
u otopinu Actare 25 WG.

Liinka injaka koja ivi u tlu

Oteenja od injaka na krumpiru

Liinka grice koja ivi u tlu

teta od grica (lijevo) i rovca (desno)

tetnici

Opis i biologija tetnika

17

Nematode

(Meloidogyne spp. i Globodera spp.)

tetnici

Opis i biologija tetnika

18

Nematode su tetnici koji priinjavaju velike

tete u proizvodnji povra u zatienim
prostorima te pri uzgoju krumpira.
Glavni uzrok poveanja broja ovih tetnika u
tlu predstavlja monokultura i lo plodored.
Nematode su sitni organizmi teko vidljivi
golim okom.
tete priinjavaju sisanjem sokova iz
podzemnih organa biljaka koje reagiraju
formiranjem kvrica na korijenu i bradavica
na gomoljima krumpira.
Korijen krlja, a na rane se naseljavaju drugi
patogeni to dovodi do zaostajanja biljaka
u rastu i razvoju.
Lie uti, ostaje sitno, uvija se i vene.
Pri jakom napadu, biljke potpuno venu i
propadaju pa se u polju vide napadnute
oaze (pljeine).
Optimalna temperatura za poetak razvoja
nematoda u tlu je 15-20C.

Mjere zatite

Za krumpir se preporuuje trogodinji plodored i uzgoj otpornih sorata. Za rajicu i

krastavac osim otpornih sorti dobra mjera je
kalemljenje na otporne podloge.
Za suzbijanje nemotoda preporuamo
primjenu granuliranog insekticida - nematocida Nemathorin u dozi 25-40 kg/ha
(samo za krumpir).
Primjenjuje se tijekom sadnje, inkorporacijom plitko u tlo do dubine 15 cm.
Primjenom Nemathorina osigurava se i
odlina zatita od injaka.

Bradavice na gomolju krumpira uzrokovane

nematodama (Meloidogyne)

Krljanje i zaostajanje rajice u razvoju, jak

napad nematoda (Meloidogyne)

Kvrice na korijenu kao posljedica napada

nematoda (Meloidogyne)

tete od nematoda na korijenu (Meloidogyne)

Krumpirova zlatica
(Leptinotarsa decemlineata)
Osim krumpira esto napada patlian a
ponekad i rajicu.
tete ine liinke koje su vrlo prodrljive.
Odrasli kukci mogu se hraniti i na gomolju
krumpira.
enka odlae jaja na nalije lista, u skupinama (25-80 kom).

Odrasla zlatica (kornja) na listu krumpira

Mjere zatite

Kemijske mjere suzbijanja krumpirove zlatice treba zapoeti kad izae 20-30% liinki
iz jaja ili kad na svakom busu ima vie od
10 liinki.
Za suzbijanje krumpirove zlatice preporuamo pripravke Actara i Match.
Ukoliko nije primijeena rezistentnost
(otpornost) na ovu grupu otrova u podruju uzgoja, Actara je najbolje rjeenje.
Za podruja gdje se pojavila rezistentnost
preporuamo kombinaciju pripravaka
Actara i Match.
Ova kombinacija djeluje na zlaticu na dva
razliita naina i osigurava najdue rezidualno djelovanje (uglavnom dovoljan jedan
tretman u sezoni).

tetnici

Opis i biologija tetnika

Jaja zlatice odloena na naliju lista u

skupinama

Liinke zlatice u mlaim stadijima zadravaju se u skupinama, a kasnije se razdvajaju

19

Lisne ui
(Aphidae)

tetnici

Opis i biologija tetnika

20

Lisne ui su sitni kukci veliine nekoliko

milimetara i obino ive u skupinama.
Najee naseljavaju mlade listove, a kod
visoke populacije raire se po itavoj biljci.
tete priinjavaju sisanjem sokova ime
izravno iscrpljuju biljke, a biljka reagira
uvijanjem (kovranjem) listova.
Ui izluuju slatku i ljepljivu mednu rosu
na koju se naseljavaju gljivice aavice
koje imaju neizravan utjecaj na fotosintezu
i izgled plodova.
Neke ui prenose virusne bolesti sa zaraenih na zdrave biljke ime ine indirektne
tete koje su vrlo znaajne u proizvodnji
sjemenskog krumpira.
Imaju velik broj generacija pa su prisutne
na biljkama od poetka do kraja vegetacije.

Mjere zatite

1,0 2,5 mm

Kemijsko suzbijanje lisnih uiju podrazumijeva primjenu insekticida kad se primijeti kritina brojnost.
Za zatitu krumpira od lisnih uiju mogu
se koristiti pripravci Actara 25 WG,
Chess 50 WG, Pirimor 50 WG i
Karate Zeon.
Za zatitu povra preporuujemo primjenu
Actare, Chessa i Pirimora.

Lisne ui na donjoj strani lista

Napad lisnih uiju na vrne listove paprike

Napad lisnih uiju na plod krastavca

Kovranje lista posljedica napada l.uiju

Koprivina grinja pauk

(Tetranychus urticae)

tete uzrokuje na rajici, patlidanu i

krastavcu (rijetko paprici).
tetnik je vrlo malen, dug 1 mm (ne vidi
se bez lupe).
Boja tijela varira od ukaste do crvenkaste sa dvije tamne mrlje na leima.
Prve tete vide se na gornjoj strani najstarijeg lia u obliku tokica bjelkasto-srebrnkaste boje.
Kako se napad pojaava tokice se
spajaju, a list postaje mramoran i na kraju
se osui.
Sa lia grinja prelazi na plodove koje
takoer oteuje.
Razvoju pogoduje visoka temperatura
>30C i niska vlaga zraka (ljeto bez kie).
U takvim uvjetima razvoj jedne generacije
traje 8-12 dana pa esto iznenadi proizvoae povra na otvorenom polju.

Mjere zatite

1,0 mm

Koprivina grinja se vie zadrava na donjoj

strani lista to oteava suzbijanje. tetnika je
potrebno redovito pratiti na starijim listovima
uz pomo lupe. U zatitu se kree kad se
primijete prve tokice na gornjoj strani lista
odnosno prije nego se utvrdi prag tetnosti.
Za suzbijanje grinja najbolji izbor je
pripravak Vertimec 018 EC uz dodatak
okvaivaa (Etalfix Pro). Vertimec ima
dozvolu samo na krastavcima.
Treba ga primijeniti u ranim veernjim
satima nakon zalaska sunca ili tijekom
oblanog dana zbog fotolabilnosti. Od
ostalih insekticida za slabiji napad grinja
moe se koristiti pripravak Actellic 50 EC.
Za uspjeno suzbijanje grinja treba dobro
oprskati biljke.

Mnotvo grinja na naliju lista

Oteenja na plodu rajice

Posljedice napada grinja na krastavcu

Zdrav
list

Oteeni listovi rajice od grinja

tetnici

Opis i biologija tetnika

21

Mekokone i
eriofidne grinje
Opis i biologija tetnika

tetnici

Mekokona grinja (Polyphagotarsonemus

latus)
Grinja je duga 0,1-0,25 mm, prozirnog tijela.
Napada veliki broj kultura, a od povra
papriku, krastavac i rajicu.
Zadrava se na vrhu biljke gdje sie biljne
sokove.
Vrh biljke krlja, mladi listii se sue, a
napadnuti plodovi i stabljika dobiju smeu
koastu prevlaku.
Za svoj razvoj trai visoku relativnu vlagu
zraka (80-100%), uz optimalnu temperaturu
23-28C.
Brzo se razvija u zatienim prostorima, i
ima preko 20 generacija godinje.

22

Rasta grinja rajice (Aculops lycopersici)

Napad na rajici zapoinje na niim listovima koji poprimaju srebrnastu boju i uvijaju
se prema unutra.

0,1 0,25 mm

0,16 0,22 mm

Listovi potom posmee, osue se i postanu poput papira.

Napadnuta stabljika mijenja boju u smeu
i njena povrina puca po duljini.
Napadnuti plodovi dobiju bronanu boju,
ponekad ispucaju.
Optimalni uvjeti za razvoj grinje su temperature 21-27 C, te 30%-na relativna vlaga
zraka.
Moe imati do 7 generacija u jednoj
vegetaciji.

Mjere zatite

Primjena pripravka Thiovit Jet za suzbijanje pepelnice moe koiti razvoj ovih grinja.
Ako populacija grinja poraste preporuuju se
akaricidi koji se koriste za koprivinu grinju.

tete od P. latus na vrhu paprike

Oteenja od raste grinje na listu rajice

tete od P. latus na plodu paprike

Jak napad raste grinje na plodu rajice

Lisni mineri
(Liriomyza spp.)

Uzrokuju tete u zatienim prostorima na

rajici, patlidanu i krastavcima.
Odrasli kukac je muha duljine tijela 2 mm,
dok je liinka bez jasno izraene glave i
nogu, mlijeno bijele do ute boje.
Prvi simptomi napada vide se kao svijetle
toke na listu nastale tijekom ishrane
muhe i polaganja jaja.
Liinka nakon izlaska iz jaja ivi izmeu
epiderme lista pravei vijugave hodnike
(mine).
Na temperaturama 23-28C razvoj minera
traje vrlo kratko (12-15 dana).
Zbog velikog broja generacija predstavljaju znaajne tetnike tijekom cijele
vegetacije.

Mjere zatite

1,4 2,0 mm

U zatienim prostorima potrebno je postaviti ute ljepljive ploe kako bi se mogao pratiti ulov odraslih muha i intenzitet napada.
Za usmjereno kemijsko suzbijanje preporuamo primjenu pripravka Vertimec.
Vertimec treba primijeniti u ranim veernjim satima nakon zalaska sunca ili
tijekom oblanog dana zbog fotolabilnosti.
Za bolje i due djelovanje Vertimecu
treba dodati silikonski okvaiva
(Etalfix Pro).

tetnici

Opis i biologija tetnika

Lisni miner (odrasla muha)

Bijele tokice (oteenja od muhe)

Vijugava mina (oteenja od liinke)

Liinka minera (2,0 mm) - ivi u vijugavoj mini

List krastavca uniten od napada minera

23

Kalifornijski i
duhanov trips (Thysanoptera)

tetnici

Opis i biologija tetnika

24

Kalifornijski trips je opasan tetnik u

zatienom prostoru dok je duhanov
opasniji na otvorenom.
Napadaju papriku, patlidane, krastavce i
dinje (rjee rajice i lubenice).
Tripsi su mali kukci veliine 1-2 mm.
Naseljavaju najmlae i najsonije dijelove
biljke (listove, cvjetove i plodie).
Na listovima se javljaju bjelkasto-srebrenkaste pjege, nepravilna oblika, koje kasnije poprime tamnu boju, a list se deformira
i osui.
Na tek zametnutim plodovima vide se
oteenja u obliku nekroza i deformacija
(paprika).
Osim to rade direktne tete, tripsi su prenosioci opasnih virusa (TSWV).
Razvoju tripsa pogoduje toplo vrijeme sa
temp. 25-30C, kada od jaja do odraslog
treba svega 15-18 dana.

1 mm

U zatienim prostorima mogu imati 12-15 generacija godinje.

Mjere zatite

U zatienim prostorima potrebno je postaviti plave i ute ljepljive ploe za monitoring

(praenje) tetnika.
Za suzbijanje tripsa preporuamo primjenu pripravka Actara.
Ako se u krastavcu vri suzbijanje lisnih
minera pripravkom Vertimec, on ujedno
prua dobru zatitu od tripsa.
U paprici za kukuruznog moljca dozvoljen je insekticid Match 050 EC, koji ima
dobro djelovanje na liinke i jaja tripsa.
Navedenim pripravcima moe se dodati
atraktant (Attracter) da izvue tripsa iz
cvjeta do insekticida.
Od ostalih mjera borbe koriste se predatori
(Orius spp i Ambyseius spp).

Odrasle jedinke kalifornijskog tripsa na cvjetu

krastavca

Liinke tripsa na naliju lista krastavca i

karakteristini simptomi

Deformacije lista paprike zbog napada tripsa,

sline tete mogu biti od lisnih ui

Karakteristine nekroze posljedica su oteenja tripsa na plodu i peteljki

Bijele muice - titasti moljci

(Trialeurodeus sp. i Bemisia sp.)
titasti moljci spadaju u najopasnije tetnike zatienih prostora.
Najvee tete uzrokuju na rajici i krastavcima, rijee na patlidanu, paprici i dinjama.
Odrasle muice su mali (2 mm), vrlo ivahni
kukci.
Tijelo i krila su im pokriveni finim bijelim
votanim prahom.
Liinke su plosnata tijela, pa slie titastim
uima.
Izravne tete ine sisanjem biljnih sokova.
Tijekom ishrane lue ljepljivu tekuinu tzv.
mednu rosu, na koju se kasnije nasele gljive
aavice.
Znaajni su prenosioci virusa sa zaraenih
biljaka i korova, pa su izuzetno nepoeljni u
nasadu.
Brzo se razvijaju pri visokim temperaturama pa mogu imati vie od 10 generacija
godinje.

Gljive aavice na listu krastavca

Mjere zatite

2 mm

U zatienim prostorima borba sa ovim tetnicima je teka i vrlo skupa. Za praenje leta
postavljaju se ute ljepljive ploe.
Za suzbijanje titastih moljaca preporuamo primjenu insekticida Actara. Actara
se moe primijeniti folijarno (kad se pojave
prvi titasti moljci) ili putem tla. Primjenu
putem tla istiemo kao iznimno korisnu
zbog due perzistencije i pouzdanog
suzbijanja poetnh napada koji se esto
previde. Nakon zemljine primjene populacija titastih moljaca se obnavlja znatno
sporije nego nakon folijarne primjene.
Zbog vrlo velike opasnosti od rezistencije
potrebno je primjenjivati insekticide iz razliitih skupina i razliitog naina djelovanja.
Za suzbijanje titastih moljaca osim
Actare moe se primjeniti i pripravak
Chess.

tetnici

Opis i biologija tetnika

Gljive aavice na plodu rajice

Visoka brojnost muice (lijevo) i liinki (desno), vrlo mala ansa za uspjeh u zatiti / VANO: 1 - 2
liinke po biljci prag je tetnosti za poetak zatite insekticidima

25

Kukuruzni moljac - plamenac

(Ostrinia nubilalis)

tetnici

Opis i biologija tetnika

26

Uzrokuje ete na paprici, a ponekad i na

rajici.
tetu uzrokuje gusjenica koja se ubuuje
u plodove, rjee se ubuuje u stabljiku.
U napadnutim plodovima moe se pronai vie gusjenica.
Crvljive plodove sekundarno napada
trule.
Gusjenice ovog moljca su vrlo velike (do
2,5 cm).
tetnik prezimi u stadiju gusjenice u stabljikama kukuruza (kukuruzincu).
Leptiri poinju letjeti u svibnju, a maksimum izlijetanja dosegnu u prvoj dekadi
srpnja.
Druga generacija javlja se u kolovozu.
Zbog toplih i suhih ljeta postaje vrlo znaajan tetnik.

Mjere zatite

Sa kukuruzita treba ukloniti ili spaliti ostatke stabljika kukuruza da bi se unitila prezimljujua generacija gusjenica. U zatienim
prostorima koja se nalaze uz kukuruzita
mogu se postaviti insekt-mree na vrata i
otvore plastenika. Na otvorenom polju treba
postaviti feromonske klopke za praenje leta
leptira i prema tome odrediti intenzitet leta i
pravo vrijeme za primjenu insekticida.
Za suzbijanje ovog tetnika u paprici
dozvolu ima pripravak Match kojeg treba
primijeniti prije nego se tetnik ubui u
plodove.

Leptir kukuruznog moljca

tete na paprici od gusjenice

Trule na crvljivu plodu

Gusjenica moljca u plodu paprike

uta kukuruzna sovica

(Helicoverpa armigera)

Napada rajicu i papriku, a ponekad

krumpir.
tete pravi na plodovima, cvjetovima i na
liu.
Leptiri su dosta veliki, a gusjenice mogu
narasti i do 4 cm.
Boja gusjenica ovisi o vrsti hrane.
Mlae gusjenice su svijetlo zelene boje,
starenjem mijenjaju boju u tamno zelenu
sa izraenom tamnom i svjetlom bonom
linijom.
Ova sovica prezimi u stadiju kukuljice u
tlu.
Leptiri izlaze krajem travnja.
Imaju 2-3 generacije na otvorenom, a u
plastenicima 5-6 generacija.
Klimatske promjene sa vruim i toplim
ljetima (temperature 22-28C) pogoduju
razvoju ovog tetnika.

Mjere zatite

Na otvorenom polju treba postaviti feromonske klopke za praenje leta leptira i prema
tome odrediti intenzitet leta i pravo vrijeme
za primjenu insekticida.
Za suzbijanje ovog tetnika u paprici
moe se koristiti pripravak Match isto kao
za kukuruznog moljca.
Prskanje treba obaviti na vrijeme prije
nego se gusjenica ubui u plodove.

tetnici

Opis i biologija tetnika

Gusjenice kukuruzne sovice

Gusjenica sovice u plodu

tete na listovima paprike

tete na plodovima rajice

27

Tuta absoluta

Junoameriki moljac rajice

tetnici

Opis i biologija tetnika

28

Novi tetnik kod nas, porijeklom iz skupine leptira.

Prenesen iz June Amerike, prvi put
slubeno zabiljeen u Europi 2006. u
panjolskoj.
U samo tri godine proirio se nevjerojatnom brzinom po itavom Mediteranu.
U 2009 prvi put zabiljeen u okolici Zadra,
a u 2010. prisutan u itavom priobalnom
podruju no zabiljeena je pojava i potreba za tretiranjem u nekim plastenicima na
podruju Slavonije.
Gusjenice napadaju list, plod i stabljiku.
Najjae tete su na listu kojeg izgrizaju
izmeu dvije epiderme, pri emu prave
minu nepravilna oblika.
Kod jakog napada lie se potpuno osui.
Ako se prenamnoi moe napraviti tete
na plodu od 50 100%.
Prezimljuje u stadiju jaja, kukuljice ili odra-

7 - 10 mm

slog leptiria.
Napad poinje u proizvodnji presadnica
i traje itavu vegetaciju dok temp. ne
padnu ispod 8C.
U zatienim prostorima moe imati 8-12,
na otvorenom 4-6 generacija.

Mjere zatite

tetnika treba pratiti i loviti uporabom feromonskih mamaka. Zbog velikog broja generacija, jakog napada tijekom berbe i razvoja
gusjenice u mini vrlo je zahtjevna zatita insekticidima i visoka opasnost od rezistencije. U plastenikim uvjetima ukoliko doe do
rane pojave potreban je velik broj aplikacija
tijekom vegetacije da bi se postigla kvalitetna zatita (minimalno tri aplikacije za jednu
generaciju).
Syngenta priprema registracije za nekoliko
novih, izuzetno uinkovitih insekticida.

tete na listu rajice

tete na plodu rajice

Svi razvojni stadiji tetnika

Jasno izraena crna linija na prvom lanku

iza glave

U plodovitom povru i salati dozvoljena je

primjena Actare zaljevanjem ili namakanjem
presadnica prije ili nakon presaivanja.

Postoji nekoliko metoda primjene, od kojih moemo izdvojiti:

zalijevanje presadnica u kontejneru,
namakanje kontejnera sa presadnicama u
rastvoru Actare,
drip aplikacija preko sustava kap po kap i
direktno zalijevanje biljaka nakon ukorjenjivanja.

Zato primjenjivati Actaru

putem tla:

Primijenjena u tlo, Actara titi od zemljinih

tetnika, dok se uzlaznim sisiteminim kretanjem postie zatita i od tetnika na liu
(lisne ui, titasti moljci, i drugi tetnici koji
siu sokove biljke).
Na ovaj nain prua se pouzdana zatita
mladih biljaka od prvog doleta tetnih insekata poslije sadnje.

Actara usvojena preko korijena osigurava

ravnomjernu raspodjelu insekticida u korijenu i stabljici, a zbog izraenih sisteminih
svojstava djelatna tvar prati rast biljke.
Ova metoda prua znaajno due trajanje
zatite u usporedbi sa primjenom insekticida prskanjem po listu.
drip aplikacija Actare preko sustava kap
po kap znai utedu vremena i neusporedivo manje truda u usporedbi sa folijarnom
aplikacijom insekticida.
Primjena Actare preko tla, kod sadnje, ima
krai negativni uinak na bumbare i druge
korisne insekte koji se koriste u plastenikoj
proizvodnji.

A trokovi?

Doza Actare putem tla je vea od doze za

folijarnu primjenu, ali prua viestruko due
rezidualno djelovanje, prua zatitu od nekih
zemljinih tetnika (injaci i korijenove muhe)
i daje vigor efekt koji se primjeuje u brem i
jaem rastu tretiranih biljaka nakon sadnje.

Ostale zatitne mjere

Tretiranje presadnica Actarom

Dozvoljene maksimalne doze po hektaru protiv razliitih tetnika na otvorenom i u zatienom

prostoru:
Rajica na otvorenom
Plodovito povre, tikvenjae, salata u
zatienom prostoru

Lisne ui
400 g/ha

titasti moljci

400 g/ha

800 g/ha

injaci
400 g/ha

Preporuena koliina Actare za 1000 presadnica korisno kod izrauna koncentracije otopine
za namakanje kontejnera:
Rajica, paprika, patlidan
Krastavac, tikvice, lubenica, dinja

Salata

Doza Actare g/1000 presadnica

20
40

29

Kako dozirati Actaru

Namakanje presadnica u
kontejnerima

Ostale zatitne mjere

Prije namakanja kontejnera u rastvor

Actare, treset mora biti umjereno vlaan.
Za vrijeme namakanja kontejnera u trajanju
10 - 15 sekundi treset upije cca 0,5 - 1,0 lit
rastvora Actare.

30

Kako pravilno dozirati Actaru:

1. Prvo izbrojimo kontejnere i odredimo
koliko nam je potrebno vode . Npr. 100
kontejnera X cca 0,7 lit = cca 70 lit vode.
2. Zatim odredimo dozu Actare prema broju
sadnica u kontejneru. Npr. 100 kontejnera
x 74 sadnice rajice = 7400 sadnica
rajice. Doza Actare za rajicu je 40 g /
1000 sadnica. Potrebna doza Actare u
naem primjeru za 7400 sadnica je 7,4
puta vea tj. ona iznosi 296 g.
3. Iz dobivenih podataka lako prpremimo
rastvor Actare (u 70 lit vode dodamo
296 g Actare).
4. Nakon namakanja prvih 10 kontejnera
treba provjeriti da li je potroeno cca 7 lit
vode koliko smo planirali.
5. Ako je potronja vea ili manja od
planirane treba napraviti korekciju (ako je
vea potronja vode od planirane treba
skratiti vrijeme namakanja i obrnuto).

Namakanje kontejnera u rastvor Actare

Zalijevanje presadnica u
kontejnerima sa rastvorom
Actare
Ovo je jednostavnija i bra metoda
Postupak izraunavanja doze Actare je isti
kao u prethodnom primjeru:
1. Kad pripremimo rastvor Actare, npr. u 70
lit vode dodamo 296 g Actare postupak
je sljedei:
2. Poredati 100 kontejnera na plastinu
nepropusnu foliju koju na rubovima
podignemo 5-10 cm.
3. Uz pomo zaljevae s ruom ili grane
za navodnjavanje, zalijemo ravnomjerno
kontejnere odozgo bez naknadnog
ispiranja istom vodom.
4. Ostavimo kontejnere 24 sata da treset
povue rastvor Actare sa folije i nakon
toga idemo u sadnju.

Zalijevanje presadnica Actarom u stiroporskim kontejnerima na stolovima

"Drip" aplikacija u sustav kap po

kap
1. Ovo je najjednostavniji nain doziranja
Actare, a obavlja se nakon ukorjenjavanja
biljaka.
2. Preporuenu dozu Actare po hektaru je
potrebno preraunati na povrinu na kojoj
se primjenjuje.
3. Zatim Actaru dodamo u tank za injektiranje otopine.
4. Prije injektiranja otopine Actare u sustav
kap po kap potrebno je pustiti odreenu
koliinu iste vode (da se izjednai tlak u
cijevima).
5. Rastvor Actare dodajemo u sistem postepeno da se ravnomjerno namoi zona
korijena.
6. Na kraju dodavanja Actare treba propustiti
kroz sustav odreenu koliinu iste vode
kako bi se sustav isprao.

7. Primjer na otvorenom polju: 1/3 ciklusa

navodnjavanja ili cca 10 - 15 min. punjenje
sustava istom vodom, 2/3 ili cca 20 - 30
min. injektiranje rastvora Actare u sustav
kap po kap i 1/3 ili cca 10 - 15 min. ispiranje cijevi istom vodom). Nakon dodavanja
Actare u naredna dva dana ne planira se
obilnije zalijevanje.
8. U hidroponskom uzgoju se Actara dodaje
viekratno u kraim ciklusima navodnjavanja. Prilikom dodavanja Actare biljke se
tijekom dana dre na granici sue i ne dozvoljava se drenaa iz vrea. Maksimalna
veliina biljki koje se zalijevaju Actarom je
30 cm. Nakon dodavanja Actare, 2 dana
se ne unose bumbari u objekt.

Drip aplikacija (primjena Actare preko sustava kap po kap)

Ostale zatitne mjere

Kako dozirati Actaru

31

Reglone Forte herbicid za desikaciju

Ostale zatitne mjere

cime krumpira

Desikacija je vrlo korisna kemijska mjera

kojom se uz pomo herbicida (Reglone
Forte) unitava cima.
Obavlja se u tehnolokoj zrelosti, kada je
gomolj dostigao punu veliinu tipinu za
sortu, a cima poela prirodno odumirati.
U praksi se izvodi 14 dana prije vaenja
krumpira, jednokratno (5 lit/ha) ili u split
aplikaciji (2 X 2,5 lit/ha) u razmaku 3-4
dana.

Cilj desikacije je slijedei

Zaustaviti prijenos bolesti (plamenjaa i

virusi) sa cime na gomolj.
Unititi cimu i korov radi lakeg strojnog
vaenja gomolja.
Ubrzati sazrijevanje pokoice gomolja
kako bi se krumpir manje otetio prilikom
vaenja.

Reglone Forte nema nikakav tetan uinak

na gomolj i okoli

32

Zaustaviti rast gomolja sjemenskog krumpira (nije poeljan gomolj vei od 55 mm).
Zaustaviti nakupljanje eera koji prirodno
nastaju u gomolju njegovim sazrijevanjem
(u proizvodnji ipsa eeri tijekom prenja
uzrokuju pojavu tamne boje jer karameliziraju).
Sve navedene prednosti desikacije i primjene Reglona Forte ne utjeu na prinos
krumpira na njivi, ali utjeu na bolje uvanje
krumpira u skladitima, a sjemenski krumpir
je zdraviji i ima kalibar koji elimo.
Primjena pripravka Reglone Forte nema
tetan uinak na gomolje krumpira koji se
koriste u ishrani ljudi.
Razlaganje herbicida u tlu je vrlo brzo bez
negativnog utjecaja na okoli i narednu
kulturu.

Vrijeme primjene Reglona Forte 14 dana

prije vaenja krumpira

Dobro obavljena desikacija cime i korova osigurava lake strojno vaenje krumpira

Ouragan System 4 totalni herbicid

Namjena

Brojni polifagni tetnici (lisne ui, grinje,

bijela muica, i trips), kao i bolesti (gljivice,
bakterije i virusi), ive na korovskim vrstama
i grmlju koje slobodno raste oko proizvodnih parcela i plastenika.
Na taj nain opstaju u prirodi i preivljavaju
iz sezone u sezonu.
Jedna od mjera borbe je njihovo kemijsko
unitavanje za to nam slui totalni herbicid
Ouragan System 4.
Ouragan se koristi za ienje zakorovljenih parcela od viegodinjih rizomskih
korova, prskanjem 21 dan prije oranja,
najee u jesen.

Opis pripravka

Ouragan sadri d.t. (glifosat) i specijalni

okvaiva dobiven iz kukuruznog kroba.

Okvaiva smanjuje povrinsku napetost

kapljice kropiva to doprinosi boljem prijanjanju na lisnu povrinu korova.
Ima jako izraena higroskopna svojstva
(navlai vlagu na sebe) i eliminira utjecaj
tetnih iona Ca i Mg, to osigurava bolje i
due prodiranje aktivne tvari u list.
Ouragan je razvrstan izvan skupine otrova,
ne pjeni i nema neugodan miris, to mu
daje dodatnu prednost u odnosu na druge
pripravke.

Doza primjene

Ouragan se moe primijeniti od proljea do jeseni, kad je korov zelen visine 15-30 cm. Ne
dozvoljava se primjena Ouragana u nasadu
povra. Doze: svi jednogodinji korovi: 4 l/ha,
divlji sirak, pirika, osjak: 5 - 8 l/ha, zubaa (troskot), kupina i drugo grmlje: 8 l/ha (jesenska
primjena).

Ostale zatitne mjere

iroke primjene

Primjena Ouragana u jesen na kupini unitava biljku u korijenu

Djelovanje Ouragana (desno)

Ouragan system 4 totalni herbicid iroke

primjene

33

Etalfix Pro novi silikonski ovlaiva

Ostale zatitne mjere

(okvaiva)

Ovlaivai se ve dugi niz godina koriste

kao pomona sredstva koja se dodaju pesticidima radi poboljanja njihovog
djelovanja.
Svoju primjenu najprije su nali u aplikaciji
herbicida zbog specifine grae lista korova i smanjenog utroka vode pri prskanju.
U zadnje dvije godine s trita je povueno
nekoliko neionskih ovlaivaa, a kao zamjena pojavila se nova grupa koju zovemo
rasprivai.
Imaju istu namjenu kao i neionskih ovlaivai, ali ih odlikuju daleko bolja svojstva
razvlaenja kapljica kropiva.
Syngenta nudi jedan od najkvalitetnijih
pripravaka iz ove grupe pod trgovakim
nazivom Etalfix Pro.

Ovaj ovlaiva je kompatibilan u tank mixu

sa veinom herbicida, fungicida, insekticida, fitohormona i lisnih gnojiva u preporuenim koliinama.
Dodaje se u cilju poveanja kontaktne povrine vlaenja i zadravanja kropiva kod
tretiranja biljaka sa izraenom votanom
prevlakom i dlakavim listovima.
Sredstvo utjee na poboljanje biolokog
uinka pesticida na taj nain to smanjuje
povrinsku napetost tekuine, a to omoguuje ujednaeniji raspored kropiva, bolje
prianjanje na povrinu lista, manje ispiranje
kiom i bolju apsorpciju aktivne tvari preko
pui stoma.
Primjenom Etalfixa Pro postie se daleko
bolji kontakt sredstva sa organima gljivica i
insekata koji imaju votanu prevlaku.

Test ovlaivaa na PVC foliji:1- obini neionski

okvaiva, 2 - Etalfix Pro (ista koliina kropiva
razliita povrina pokrivanja)

34

Prskanje bez okvaivaa

Prskanje uz dodatak okvaivaa Etalfix Pro

Monitoring tetnika ljepljive ploe i

ferotrapovi

U zatienom prostoru pojava nekih tetnika prati se pomou vizualnih mamaca.

Kao vizualni mamci najvie se koriste
raznobojne ljepljive ploe ili trake, koje se
vjeaju na armaturu plastenika i staklenika.
Vjeanjem velikog broja ploa ili postavljanjem ljepljivih traka mogue je utjecati na
brojnost tetnika.
Ljepljive ploe se postavljaju u razini vrha
biljke jer veina tetnika obitava u toj zoni.
Kako biljka raste ploe treba podizati.
Ploe treba postaviti u veem broju na bonim prozorima i ulaznim vratima plastenika
ili staklenika.

ute ljepljive ploe privlae lisne ui, kalifornijskog tripsa, titastog moljca i cikade.
Plave ljepljve ploe privlae tripsa.
Danas postoje i mirisni atraktanti za tripsa koji
se postave na ljepljive ploe da bi bio bolji ulov
tripsa.

Ferotrapovi feromonske klopke

Ferotrapovi su klopke koje nam pomau
u praenju i unitavanju odraslih jedinki uz
pomo atraktanata.
Atraktanti mogu biti seksualni feromoni (sintentizirani miris enki) ili hranidbeni
(atraktivni miris biljke hraniteljice).
U povru se najvie koriste ferotrapovi za
sovice, moljce, savijae i injake.

ute ljepljive trake za smanjenje brojnosti

tetnika u rasadnicima

Plava ljepljiva ploa sa atraktantom za

tripsa

Ferotrap sa atraktantom za lov klisnjaka

(liinke su injaci)

Ferotrap sa mirisnim atraktantom i ljepljivom

podlogom za lov leptira mujaka

Ostale zatitne mjere

Ljepljive ploe

35

Nedostatak eljeza

Openito o zatiti povra

ferokloroza (uenje lia)

36

Ferokloroza je fizioloko oboljenje uzrokovano poremajem u hranidbi biljaka

eljezom (tipino za tla bogata aktivnim
vapnom i visokim pH).
Simptomi su karakteristino uenje plojki
lista izmeu nervature, dok uz ile ostaje
zelena boja.
Simptomi se prvo primijete na najmlaem
liu (vrh biljke).
Za sprjeavanje i lijeenje ferokloroze
koriste se vodotopiva gnojiva koja
sadre kelatno eljezo, kao to je
Sequestrene Life.
Pripravak se moe primijeniti kroz sustav
kap po kap, zalijevanjem ili rasipanjem
granula direktno uz korijen ili prskanjem
preko lista.

Nedostatak kalcija
vrna trule ploda

Ovaj fizioloki poremeaj koji uzrokuje

pojavu vrne trulei ploda rajice i paprike
esta je pojava u zatienim prostorima.
Javlja se izraenije u ljetnom periodu sa
visokim temperaturama (>30C) kao posljedica nedostatka kalcija u vrhu plodu.
Ova pojava moe biti izraenija na zaslanjenim tlima i u hidroponskom uzgoju
(visok EC).
Nedostatak kalcija otklanja se preventivno
dodavanjem vodotopivih kalcijevih gnojiva
(Ca Nitrat) kroz sustav za navodnjavanje ili
folijarno (Calciogreen i sl.).
Od ostalih mjera preporua se optimalna gnojidba duinim gnojivima (nitratni oblik), dobar reim navodnjavanja i
zasjenjivanje plastenika kad nastupe ljetne
vruine.

Ferokloroza na krumpiru

Vrna trule ploda rajice - uzrok nedostatak

kalcija

Ferokloroza na rajici

Nedostatak kalcija na paprici

Pesticidi i korisni kukci

Utjecaj pesticida i mjere opreza sa korisnim insektima za klasinu metodu
prskanja
Pripravak
kojim se prska

Amblyseius swirski

Orius laevigatus

Jaje

Imago

PER
(dana)

Actara

Actara zemljino

Karate
Actellic

Nimfa

Macrolophus caliginosus

Imago

PER
(dana)

Nimfa

Imago

PER
(dana)

21-28

21

8-12

8-12

21-28

8-12

4
4

Lutka

21

42

Match

28

Vertimec

Ortiva ili Quadris

Daconil

Switch

Encarsia formosa

0
1

Imago

PER
(dana)

14-21

42

28

Pergado MZ
Ridomil Gold MZ
Topas

Thiovit jet

PER = Perzistentnost (potreban broj dana od zadnjeg prskanja do unoenja parazita ili predatora)

Utjecaj pripravka na
parazite i predatore

www.koppert.com
www.syngenta-bioline.co.uk
www.zeleni-hit.hr

Nije opasan

Malo opasan

Opasan

Jako opasan

38

38

Openito o zatiti povra

Bumbari (Bombus terrestris)

U proizvodnji povra u zatienim prostorima sve vie se prakticira opraivanje umjetno uzgojenim bumbarima (Bombus
terrestris). Najiru primjenu imaju u proizvodnji rajice. Da bi
bumbarima osigurali to bolje uvjete za rad i zatitu od pesticida preporuamo:

4. Prilikom prvog otvaranja konice zatvoriti otvore na objektu (vrata i prozore).

5. Kod planiranja zatite provjeriti utjecaj pripravka na bumbare (tabela uz prilog).
6. Dan prije prskanja u veernjim satima zatvoriti konicu (kada su svi bumbari u
konici).
7. Ako konica moe ostati u objektu za vrijeme prskanja treba je pokriti.

1. Prije nabavke i unoenja bumbara provjeriti perzistentnost posljednjeg

koritenog pesticida.

8. Ako se konica iznosi izvan objekta, dri se zatvorena i zatiena od kie i

sunca.

2. Bumbare unijeti u objekte tek kad se pojave prvi otvoreni cvjetovi i potreba
za oplodnjom.

9. Kad se konica otvori u plasteniku ne smiju biti lokve na tlu i foliji sa ostacima
kropiva koritenog za zatitu biljaka.

3. Konice postaviti na ravno postolje, zatititi od kie, vjetra i direktne

suneve svjetlosti.

10. Preporuke u tabeli odnose se na klasino prskanje (ne vrijede za zemljinu

primjenu pesticida).

Pripravak
kojim se prska
Actara folijarno
Actara zemljino
Karate
Actellic
Match
Chess
Vertimec
Ortiva ili Quadris
Daconil
Pergado MZ
Ridomil Gold MZ
Topas
Thiovit jet

Mjere zatite
bumbara

Perzistentnost (broj dana do

unoenja)

ND
KV
ND
ND
KV
ZP
KV
B
ZP
ZP
ZP
ZP
KV

21
3
?
14
2
0
1,5
0
0
0
0
0
1,5

Napomena:
ND = nije dozvoljeno
KV = konica vani
B = bezopasan
ZP = zatvoriti i pokriti konicu

37

www.koppert.com
www.syngenta-bioline.co.uk
www.zeleni-hit.hr

37

Openito o zatiti povra

Fizika kompatibilnost
pripravaka
Actara

Karate
Zeon

Vertimec

Match

Ridomil
Gold MZ

Ortiva ili
Quadris

Thiovit jet

Revus SC

Topas

Daconil

Switch

Actara

Karate

Vertimec

+-

+-

+-

Match

Ridomil Gold MZ

+-

Tank Mix mjieanje

Ortiva ili Quadris

+-

+-

+-

Daconil

+-

+-

+-

Revus 250 SC

+-

+-

Pergado MZ

+-

Thiovit jet

+-

+-

Topas

+-

Switch

+-

+-

+-

+-

+-

Etalfix pro

+-

+-

Napomena: Fizika kompatibilnost i mogunost mijeanja pripravaka ne odnosi se na kemijsku kompatibilnost i rizik od fitotoksinosti

+-

Dozvoljeno

Oprez

Nije dozvoljeno

Nema potrebe

39

39

Fungicidi: registracije i doze

Djelovanje fungicida na uzronike bolesti povra

Naziv fungicida
(djelatna tvar)

FOR

ND

Konc. %

DACONIL

SC

0,2

THIOVIT JET

WG

0,3 - 0,4

3,0 - 4,0

RIDOMIL GOLD MZ

WP

0,25

PERGADO MZ

WG

LS

0,25

REVUS SC 250

SC

LS

FONGANIL GOLD

SC

ORTIVA ili QUADRIS

SC

LS

SHIRLAN

SC

Doza
kg-l/ha

PlamePythium
Pepelnice
Alternaria
njae
Phythophtora

Didimela

Trule

Krumpir

Rajica

Krastavac

Dinja
Lubenica

Paprika

++

+++

+++

++

DA - 14d

DA - 7d

NE

DA - 4d

NE

++++

DA - 7 d

DA - 7d

DA - 7d

DA - 7d

DA - 7d

2,5

++++

++++

++

++

DA - 21d

DA - 21d

NE

NE

NE

2,5

++++

++

++

DA - 7d

DA - 14d

DA - 7d

NE

NE

0,04 - 0,06 0,4 - 0,6 + + + +

DA - 3d

DA - 3d

DA - 3d

NE

NE

++++

NE

NE

NE

DA - 20d

DA - 15d

+++

++++

+++

DA - 14d

DA - 3d

DA - 3d

NE

NE

++

DA - 7d

NE

NE

NE

NE

1,75 - 2,0 + + + +

Registracija - karenca (d-broj dana)

1,0 - 2,0

0,075 - 0,1 0,75 - 1,0 + + + +

0,04

Formulacija

0,3 - 0,4 + + + +

SC-EC
Tekua sredstva

WP-WG
Vodotopiva praiva ili granule

Djelovanje fungicida

K
Kontaktno

S
Sistemino

LS
Lokosistemino

Djelovanje fungicida

++++
Odlino

+++
Dobro

++
Djelomino

40

Nema djelovanja

40

Insekticidi: registracije i doze

Djelovanje insekticida na ekonomski znaajne tetnike povrtnih kultura

Doza
Grinje
L.
GusjeB. mukg-l/ha Nema- injaci K. zlatica L. ui
Trips
tode
(pauci) mineri nice
ica

Naziv insekticida
(djelatna tvar)

ND

Konc. %

FORCE 1,5

K,P

7,0 - 15

++
++

NEMATHORIN

25 - 40

++
++

++
++

ACTARA

0,02

0,06 - 0,2

++
++

++
++

++
++

++
+

MATCH

0,1 - 0,2 0,3 - 2,0

++
+

KARATE

0,02 - 0,03 0,2 - 0,3

++
+

++
+

ACTELLIC

K,P 0,05 - 0,1 0,5 - 1,0

VERTIMEC

LS

CHESS

0,1

0,03-0,06 0,3 - 0,6

Formulacija

Registracija - karenca (d-broj dana)

Krumpir

Rajica

Krastavac

Dinja

Paprika

DA-91d

NE

NE

NE

NE

++

DA-120d

NE

NE

NE

NE

++

++

++
++

DA-14d

DA-7d

DA-7d

NE

DA-7d

++

++
++

++
+

DA-7d

NE

NE

NE

DA-7d

++

++

++
++

++

++

DA-7d

DA-7d

DA -7d

NE

NE

++
+

++
+

++

++

++
+

NE

DA-7d

DA-7d

DA-7d

DA-7d

++
++

++
+

++

++
++

NE

NE

DA-7d

NE

NE

++
++

++
++

DA-7d

NE

DA-7d

NE

DA-3d

SC-EC
Tekua sredstva

WP-WG
Vodotopiva praiva ili granule

Djelovanje insekticida

K
Kontaktno

S
Sistemino

LS
Lokosistemino

Djelovanje insekticida

++++
Odlino

+++
Dobro

++
Djelomino

42

42

Nema djelovanja

Openito o zatiti povra

Preraunavanje koncentracije u dozu

Preporuena
koncentracija %

10

12

15

18

20

50

75

100

200

400

600

1.000

0,010

0,5

0,8

1,2

1,5

1,8

2,0

7,5

10

20

40

60

100

0,015

0,75

1,2

1,5

1,8

2,3

2,7

3,0

7,5

11,3

15

30

60

90

150

0,020

1,6

2,4

3,6

4,0

10

15

20

40

80

120

200

0,025

1,25

2,5

3,8

4,5

5,0

12,5

18,8

25

50

100

150

250

0,03

1,5

2,4

4,5

5,4

6,0

15

22,5

30

60

120

180

300

0,04

3,2

7,2

8,0

20

30

40

80

160

240

400

0,05

2,5

7,5

10,0

25

37,5

50

100

200

300

500

0,06

4,8

11

12,0

30

45

60

120

240

360

600

0,075

11

14

15,0

37,5

56,3

75

150

300

450

750

0,10

10

12

15

18

20,0

50

75

100

200

400

600

1.000

Zapremina rezervoara prskalice u litrama

0,12

9,6

12

14

18

22

24,0

60

90

120

240

480

720

1.200

0,15

7,5

12,0

15

18

23

27

30,0

75

112,5

150

300

600

900

1.500

0,18

14,4

18

22

27

32

36,0

90

135

180

360

720

1.080

1.800

0,20

10

16,0

20

24

30

36

40,0

100

150

200

400

800

1.200

2.000

0,22

11

17,6

22

26

33

40

44,0

110

165

220

440

880

1.320

2.200

0,25

12,5

20,0

25

30

38

45

50,0

125

187,5

250

500

1.000

1.500

2.500

0,3

15

24,0

30

36

45

54

60,0

150

225

300

600

1.200

1.800

3.000

0,35

17,5

28,0

35

42

53

63

70,0

175

262,5

350

700

1.400

2.100

3.500

1,0

50

80,0

100

120

150

180

200,0

500

750

1.000

2.000

4.000

6.000

10.000

2,0

100

160,0

200

240

300

360

400,0

1000

1500

2.000

4.000

8.000

12.000

20.000

Potrebna koliina sredstva u gramima mililitrima (1.000 g = 1 kg ; 1.000 ml = 1 lit)

41

41

41

Tijekom ciklusa proizvodnje

potujte naela
Dobre poljoprivredne prakse - GAP:
Koristite zdravo, visokokvalitetno sjeme i otpornije sorte (Syngenta nudi irok izbor).
U proizvodnji presadnica osigurajte optimalne uvjete za nicanje i razvoj mladih
biljaka.
Predvidite ili unitite domaine bolesti i tetnika na proizvodnim parcelama ili oko njih.
Potujte plodored (pravilna izmjena kultura).
Provodite optimalnu gnojidbu (posebno duinim gnojivima).
Prilagodite nain navodnjavanja moguoj opasnosti od irenja bolesti.
uvajte ili koristite prirodne neprijatelje za suzbijanje tetnih kukaca kada god je to
mogue.
Koristite prognozne modele, lovne klopke, meteo stanice ili pratite nae preporuke
preko besplatne sms usluge Agroalarm.
Koristite kemijske mjere zatite samo onda kada je to zaista potrebno.
Tretiranje obavite onda kada se ostvare povoljni uvjeti za zarazu (jedan dan ranije bolje,
nego jedan dan kasnije).
tetnike suzbijajte tek kada se pojave tj. dostignu prag tetnosti.
Razmake prskanja prilagodite rastu biljke i koliini oborina (30 mm oborina ispire
veinu kontaktnih pripravaka).
Kombinirajte pripravke iz razliitih skupina otrova i drugaijeg naina djelovanja da
se odgodi mogua rezistentnost.
Koristite pesticide primjerene stadiju razvoja kulturne biljke, bolesti, tetnika i korova.
Postignite maksimalnu kvalitetu aplikacije (podesite prskalice, koristite kvalitetne dizne i
okvaivae po potrebi).
Potujte registriranu dozu i karencu, te obvezno proitajte uputu uz pripravak.
Primijenite sve potrebne mjere zatite radnika koji su u dodiru sa pesticidima.
Pravilno zbrinite otpadnu ambalau.
Na kraju proizvodnje unitite sve biljne ostatke kako ne bi bili izvor zaraze za
narednu sezonu.
Za sve potrebne informacije na raspolaganju Vam stoje na struni djelatnici.
Vaa Syngenta

43

Biljeke

44

Moja pravila za zatitu voda

1. kropivo (tekuinu za
prskanje) treba
pripremati na polju!

2. Preparatima je mjesto
samo u spremniku
prskalice!

Pripremom kropiva na polju smanjuje

se mogunost izlijevanja ili rasipanja
na osjetljivim povrinama kao to su
dvorita.
kropivo ne pripremajte nikada uz potoke ili ceste.
Bez obzira na to gdje se prskalica puni vodom,
preparat treba dodati u spremnik prskalice na
polju ili u nasadu.
Upotrijebiti treba toliko vode koliko propisuju upute
za primjenu sredstva za biljnu zatitu. Time se tedi
vrijeme, ali i smanjuje mogunost pogreke.

Pri pripremi kropiva uvijek treba paziti da se zrnca, prah ili

tekuina preparata ne rasipaju izvan spremnika prskalice.

3. Ispranjenu ambalau
potrebno je uvijek isprati!

4. Preostalu koliinu kropiva treba

iskoristiti na polju!

Plastine boce treba uvijek dobro

isprati vodom a potom je izliti
u spremnik prskalice.

Preostalu koliinu kropiva u prskalici treba razrijediti vodom i ponovo upotrijebiti na ve poprskanoj
povrini.

Pri prskanju u polju ili nasadu treba imati uvijek

dovoljno vode za ispiranje ambalae.
Nakon obavljenog prskanja uvijek sa sobom
treba ponijeti ispranu i zatvorenu ambalau.
Svu ambalau zbrinuti na propisani nain i
predati na mjestima sakupljanja.

Tono treba izraunati i pripremiti

koliinu kropiva koja je potrebna za
povrinu koju se eli poprskati.
Ako ipak, unato tomu, ostane
manja koliina kropiva u prskalici,
treba je razrijediti u omjeru 1:10 i
iskoristiti je na ve poprskanoj
povrini.

Ve samo male koliine sredstva dovoljne

su da oneiste vode.

5. Prskalicu treba uvijek temeljito oistiti

na nain koji nee oneistiti okoli!!

6. Prskalicu pospremiti
pod krov!

Unutranjost prskalice to je bolje mogue treba oistiti

tako da se ostatak kropiva razrijedi i iskoristi na polju.
U dvoritu prskalicu je potrebno temeljito oistiti na zatravljenoj povrini. Time se sprjeava da i najmanji ostaci
tekuine za prskanje ne dospiju u bunare, kanale,
podzemne ili povrinske vode.

Nakon ienja prskalicu

treba spremiti pod krov.

Ako se dogodi da se neoienu prskalicu ne

moe spremiti pod krov, treba je ostaviti na
zatravljenoj povrini da kia ne ispere osuene
ostatke kropiva u odvodne kanale.

Neoienu prskalicu nikada ne

ostavljajte bez nadzora!

7. Odravanje i popravljanje potrebno je

obavljati samo na ve oienoj prskalici!
Prije svakog prskanja, prije nego to se pristupi pripremi kropiva za prskanje, treba provjeriti ispravnost prskalice.
Prije popravka prskalice treba provjeriti je li u njezinu spremniku ostalo kropiva.

Mogue ostatke tekuine za prskanje

treba isprazniti u pripremljene posude
koje se rabe za pripremu
kropiva i dalje postupiti
u skladu s uputom.

Pravila zatite
voda svakome
trebaju biti
jasna!

Oblikovanje: Tanja eme

Za dodatne

informacije
kliknite na

www.syngenta.hr

Syngenta Agro d.o.o.

Samoborska cesta 147
10090 Zagreb
Tel.: 01/3887 670
Fax: 01/3887 671
Syngenta Agro d.o.o. je lanica Udruge CROCPA: www.crocpa.hr