Trokovi u 3.

godini
I
1. Materijal
Stajnjak
Voda za zalijevanje
SVEGA
2.Rad traktora
Rasturanje stajnjaka
Zaoravanje stajnjaka
Mejuredna obrada
Ostali radovi
SVEGA
3. Rad radnika
Rasturanje stajnjaka
Okopavanje, plijevljenje
Kupljenje i berba
sirovine sa njive
SVEGA
Ukupni trokovi /1+2+3/

Jedinica mjere

Po 1 ha

Cijena u KM

Trokovi u KM /
ha

t
l

10

40,00

400,00
200,00
600,00

"
"
"
"

1,0
0,5
1,0
1,0
1,5

180,00

630,00

Radni dan
"
"

5
20
25

30,00
30,00
30,00

150,00
600,00
750,00

SMILJE, CMILJE
(Helichrysum italicum (Roth) G. Don., fam. Asteraceae)

1500,00
2730,00

Vrijednost proizvodnje
Vrijednost proizvodnje
Proizvodnja u 1. godini
Proizvodnja u 2. godini
Proizvodnja u 3. godini

Koliina u kg
6 000 kg sirove mase
9 000 kg sirove mase
12 000 kg sirove mase

Cijena u KM
1,00
1,00
1,00

Ukupno u KM
6 000,00
9 000,00
12 000,00

A.Vrijednost proizvodnje u 3 godine

27 000,00 KM

B. Ukupni troskovi 1 + 2 + 3

25 812,00 KM

Dobit A-B

1 188,00 KM
Ekonomski efekat proizvodnje se postie u treoj godini, a eksploatacija traje 8 godina.

Rasprostranjeno je iskljuivo u mediteranskom pojasu sa odgovarajuim

klimatskim uslovima. Ima ga u Francuskoj (Korzika), Italiji, Grkoj, Albaniji i u
hercegovako-dinarskom pojasu, koji se protee i u Crnu Goru. Ime mu potie
od grke rijei helis-sunce i chrisos-zlato to oznaava boju cvjetovazlatnoutu. Ispoljava antibakterijsko dejstvo. Koristi se u terapiji hroninog
bronhitisa, astme, velikog kalja i upale sluzokoe nosa. Uljni ekstrakt se spolja
koristi pri lijeenju psorijaze, opekotina, ekcema, promrzlina i kod nekih
alergijskih oboljenja. Koristi se i kod bolesti jetre, unih puteva, glavobolje,
migrene, bolesti vena i reumatskih oboljenja. Poboljava apetit, a u narodnoj
medicini se koristi kao diuretik. Ipak najvee koliine smilja se troe za
dobijanje etarskog ulja, koje se primjenjuje u parfimerijskoj i kozmetikoj
industriji pri izradi preparata za njegu koe lica.
Opis biljke - Smilje je viegodinja, zeljasta biljka, polubun, sivkaste boje stabljike
koja potie od obilja vunastih dlaica. Stabljika je visoka 10-50 cm, uspravna, u
gornjem dijelu razgranata, obrasla duguljastim listovima. Ima odrvenjen vretenast
rizom iz koga se svake godine razvija vie desetina cvjetonosnih stabljika. Listovi su
uski, dlakavi, sivkastozelene boje. Na vrhu stabljika se nalazi nekoliko cvjetnih,
zbijenih, grozdastih glavica sa cvjetovima izrazito zlatnoute boje. Sve grane se
zavravaju cvastima. Gornji cvjetovi imaju krae drke, a donji due, tako da su
cvjetovi priblino u istoj ravni. Cvjetovi nakon oplodnje brzo sazrijevaju, a cvjetna
loa se otvara i prosipa sjeme. Sjeme je veoma sitno, izduenog oblika, mrke do
crne boje i raznosi se vjetrom. Cvjeta od juna do septembra. Smilje je otporno na
niske temperature, odlino podnosi i dugotrajnu suu.
Gajenje smilja

Zemljite Smilju najvie odgovaraju topla i lako propustljiva zemljita. Uspijeva na

plodnim, dubokim zemljitima sa dovoljnim koliinama krea. Teka, vlana,
hladna i kisela zemljita ne odgovaraju smilju. To je biljka suhog i toplog
podneblja. Uspijeva na terenima sa malo vlage i otrim zimama. Nedostatak
svjetla i toplote se negativno odraava na kvalitet smilja.
Plodored Smilje se kao viegodinja vrsta ne gaji u plodoredu. Na istoj parceli
ostaje pet do osam godina. Najbolje je zasad smilja podignuti nakon kultura koje
ostavljaju zemljite slobodno od korova.
Izradu ovog materijala je omoguio projekt Fostering Agricultural Markets Activity (FARMA)
sponzoriran od strane Agencije za meunarodni razvoj Sjedinjenih Amerikih Drava (USAID) i
vedske agencije za meunarodni razvoj (Sida). Stavovi sadrani u ovom materijalu nuno ne
odraavaju stavove vlada USA i kraljevine vedske, agencija za meunarodni razvoj ovih drava
kao i Chemonics International Inc.

Obrada zemljita Zemljite za podizanje zasada smilja treba poorati krajem

ljeta ili najkasnije poetkom jeseni, na dubinu ne manju od 30 cm. Ako se sadi u
jesen, zemljite se priprema za sadnju odmah nakon oranja. Ako se sadi u
proljee, poorana parcela se ostavlja da izmrzne u toku zime. Nakon toga se
pristupa povrinskoj obradi da bi se dobilo to finije i rahlije zemljite.

Predraun za podizanje 1 ha zasada smilja

Trokovi u 1. godini
I

ubrenje Poto se radi o viegodinjoj vrsti, ubrenju treba posvetiti punu

panju. Prilikom osnovne obrade u zemljite se unosi NPK ubrivo u koliinama
koje se odreuju na osnovu hemijske analize zemljita.
Razmnoavanje Smilje se razmnoava sjemenom preko proizvodnje rasada.
Na manjim parcelama mogue je razmnoavati smilje i dijeljenjem starih
busenova, ali ovaj nain se ne moe primijeniti na veim povrinama. Rasad se
proizvodi u hladnim lejema u toku ljeta. Zemljite za leje se prvo treba dobro
poubriti prosijanim zgorjelim stajnjakom, kompostom ili glistenjakom. Sa
ubrenjem se u zemljite ne smije unijeti sjeme korovskih biljaka. Hladna leja
treba maksimalno da se usitni i poravna, na kraju povalja runim valjkom. Sjetva
se obavlja runo omake, pazei da se sjeme rasporedi ravnomjerno po
povrini zemljita. Nakon sjetve leje se zasjenjuju da bi sjeme bilo zatieno od
direktnog uticaja sunevih zraka, a zemljite od prekomjernog isuivanja. Za ovu
namjenu, mogu se koristiti trska, slama ili asura. Sjeme treba da bude posijano
do kraja juna ili najkasnije u prvoj dekadi jula. Za 1m potrebno je oko 0,5 g
sjemena da bi se dobilo 300-400 sadnica smilja. Za sadnju 1 ha smilja treba od
120 do 150 m leja, odnosno 40-60 g sjemena. Leje treba redovno zalijevati tako
da povrina zemljita nikako ne ostane suva. Sjeme smilja nie za 10-15 dana.
Nakon nicanja zasjena se uklanja da bi klijanci dobili to vie svjetlosti. Zalivanje
se nastavlja i nakon uklanjanja zasjene, a leja se plijevljenjem odrava istom od
korova. Rasad smilja se presauje na stalno mjesto u oktobru ili eventualno u
proljee u toku marta. Sadi se u redove sa meurednim rastojanjem od 50-70
cm, dok je u redu rastojanje izmeu biljaka 30-40 cm. Sadnja se obavlja runo
na manjim povrinama, a na veim pomou sadilica
Njega Njega smilja se sastoji od okopavanja, kultiviranja i prihranjivanja.
Okopavanje i kultiviranje se izvodi vie puta u toku godine, u zavisnosti od
zakorovljenosti parcele. Naroito je vano zasad tititi od korova i pokorice u
toku prve godine gajenja kada su mlade biljice smilja jo njene i sporo se
razvijaju. Unitavanje korova u rednom prostoru se obavlja runo. Smilje nema
izraenu potrebu za hranivima, tako da se prihranjuje najee jednom u toku
vegetacije i to sa 100-200 kg/ha KAN-a. Prihranjuje se u aprilu, prije cvjetanja
koje poinje u maju.
Berba Smilje se bere u momentu pune tehnoloke zrelosti, a to je faza kada je
najvei broj biljaka u punom cvjetanju. Bere se tako to se odsijecaju cvasti
iznad prvih listova, tj. na duinu 15-20 cm. Za proizvodnju osuenog cvijeta bere
se kad je jedna treina cvjetova u cvasti otvorena i to je momenat kada
cvjetovi imaju najintenzivniju zlatnoutu boju. Nakon berbe, cvjetovi se odnose
na suenje. Cvjetovi smilja se sue na temperaturi od 40-45 C. Cvijet smilja se
veoma lako sui, a za jedan kilogram suhog cvijeta potrebno je 3 kg svjeeg. Za
dobijanje eterinog ulja, sakupljena masa se prvo treba ostaviti da malo
provene. Ulje se dobija destilacijom pomou vodene pare.
Prinos Sa jednog hektara moe se dobiti od 3.500 do 4.000 kg suhih cvasti
smilja. Prinos ulja varira od 8-10 kg/ha.

1. Materijal
Sadnice - razmak
100x50
Stajnjak
Voda za zalijevanje
SVEGA
2.Rad traktora
Oranje na 25 cm
Tanjiranje
Rasturanje stajnjaka
Zaoravanje stajnjaka
Meuredna obrada
Ostali radovi
SVEGA
3. Rad radnika
Rasturanje stajnjaka
Sadnja
Utovar istovar
Okopavanje,
plijevljenje
Kupljenje i berba
sirovine sa njive
SVEGA
Ukupni trokovi /1+2+3/

Jedinica mjere

Po 1 ha

Cijena u KM

Trokovi u KM /
ha

kom

20 000

0,80

16 000,00

t
l

30

40,00

1200,00
200,00
17 400,00

Radni dan
"
"
"

0,6
0,3
1,0
0,5

"

1,0
1,0
4,4

180,00

792,00

Radni dan
"
"
"

12
20
5
20

30,00
30,00
30,00
30,00

360,00
600,00
150,00
600,00

"

20

30,00

600,00
2310,00
20 502,00

Jedinica mjere

Po 1 ha

Cijena u KM

Trokovi u KM /
ha

t
l

10

40,00

400,00
200,00
600,00

"
"
"
"

1,0
0,5
1,0
1,0
3,5

180,00

630,00

Radni dan
"

5
20

30,00
30,00

150,00
600,00

"

20

30,00

600,00

Trokovi u 2. godini
I
1. Materijal
Stajnjak
Voda za zalijevanje
SVEGA
2.Rad traktora
Rasturanje stajnjaka
Zaoravanje stajnjaka
Meuredna obrada
Ostali radovi
SVEGA
3. Rad radnika
Rasturanje stajnjaka
Okopavanje,
plijevljenje
Kupljenje i berba
sirovine sa njive
SVEGA
Ukupni trokovi /1+2+3/

1350,00
2580,00