MAINSKI FAKLUTET SARAJEVO

Seminarski rad :
Proizvodni koncept pojedinane i maloserijske
proizvodnje

Fleksibilni proizvodni sistemi

Borovina Inas
2.6 Proizvodni koncept pojedinane i maloserijske proizvodnje

Koji e koncept proizvodnje biti primjenjen u rjeavanju obrade zavisi o :

- Obliku izratka
- Dimenziji ozratka
- Potrebnim operacijama obrade
Najee koritene konfiguracije fleksibilne automatizacije su:
-

Fleksibilne elije
Fleksibilni proizvodni sustavi
Fleksibilne transfer-linije

To je vidljivo iz sljedeeg prikaza :

Na slici 1.1 prikazano je kako se mogu primjeniti razliiti proizvodni koncepti za

rjeavanje obrade u uvjetima pojedinane i maloserijske proizvodnje.Prema
podacima na ovoj slici , oko 10 % dijelova od ukupnog broja izradaka u odredjenoj
proizvodnji otpada na velike i prizmatine dijelove ,ali oni po svojoj vrijednosti ine
oko 50 % ukupne vrijednosti izradaka. Ovi dijelovi openito su skupi jer :
-

Sadre dosta materijala

Zahtjevaju dosta obrade

Za obradu velikih dijelova najekonominije rjeenje su obradni centri.

Srednji dijelovi prema slici 1.1 ine oko 40 % broja dijelova i sudjeluju sa 30 % u
ukupnoj vrijednosti obradaka. Za ovu proizvodnju karakteristini su numeriki
upravljani obradni strojevi i nepovezane protone linije.

Ostali su mali dijelovi ,kojih redovno ima najvie. U ovom primjeru prema slici 1.1
oni su brojano zastupljeni sa oko 50 % ali njihova vrijednost iznosi samo oko 20 %
ukupne vrijednosti izradaka. Za njihovu obradu primjereni su univerzalni i specijalni
automati.
Iz prethodne analize vidljivo je da je glavni problem u pravilnom postavljanju
zadatka s obzirom na :
-

Oblik i dimenzije obradaka

Broj komada po vrsti izratka
Izbor odgovarajuih strojeva i konfiguracija
Tehnogoloju i program upravljanja
Nain stezanja i transporta
Nain mjerenja s povratnom vezom na rezni alat itd.

Slika 1.1 Razliiti proizvodni koncepti ,primjenjeni na pojedinani i maloserijsku proizvodnju

2.7 Kriterij za izbor obradnih sustava

Kod izbora fleksibilnog obradnog sustava treba uzeti u obzir zahtjeve psotavljenje za
odredjenu proizvodnju.

Slika 1.2 Nepovezani pojedinani numeriki upravljani obradni strojevi

A, B , C i D su razliite obrade na istom obradku

Ovisno o uvjetima proizvodnje ,mogu se pojaviti slijedee kombinacije :
-

Nepovezani numeriki upravljani strojevi preteno se upotrebljavaju za

proizvodnju istovrsnih izradaka sa srednjim do relativno velikim brojem
izradaka. Da bi kod ovog naina rada bila to vea vremenska i strojna
iskoristivost potrebno je pripremiti stezne i rezne alate ,kao i buene vrpce.
Ako je potrebno vriti obradu na vie strojeva djelimino obradjeni izraci
nakon obrade na pojedinom stroju skladite se medju strojevima slika 1.2 .
Poveanje kapaciteta nepovezanih numeriki upravljanih obradnih strojeva
vri se poveavanjem broja pojedinih strojeva. Ovo se radi u sluajupotrebe
poveanja kapaciteta ili kod uravnoteenja optereenja pojedine vrste
obrade. Tako dolazi do poveanja broja strojeva a time i do poveanja
proizvodnog prostora zbog veeg broja strojeva i potrebe za
veimpovrinama medjuskladita i medjufazne kontrole.
Nepovezani obradni centri koriste se kod obrade razliitih vrsta izradaka u
srednjim serijama a zahtjevi za tanost ne dozvoljavaju vie stezanja ,slika
1.3. U ovom sluaju broj instalisanih obradnih centara ovisi o veliini serije i
mogueg broja operacija koje se mogu izvoditi na obradnom centru.

Tako se poveanje kapaciteta moe postii :

- Poveanjem broja obradnih centara
- Automatskom izmjenom obradaka kako bi se za vrijeme obrade moglo vriti
stezanje i otputanje
obradaka
- Instalisarenjme fleksibilne proizvodne elije mjesto obradnog centra
- Instaliranjem fleksibilnih obradnih otoka ,za sluaj da pojedine fleksibilne elije ne
pokrivaju sve
potrebne operacije obrade.

Slika 1.3 Obrada na obradnim centrima

- Flekisbilne obradne prostorne strukture koriste se za sluaj kada se trai

obrada velikog broja raliitih obradaka , tj. Kada je potrebna velika protonost.
Ovdje mogu nastupiti dva naina rjeavanja slika 1.4 a) i b). U oba sluaja pojedini
numeriki upravljani obradni strojevi medjusobno su transportnoi povezani i
zajedniki upravljani . U sluaju a) radi se o pojedinanim numeriki upravljanim
obradnim strojevima iji broj ovisi o broju operacija obrade i trajanju pojedinih
operacija. U sluaju b) obradni centri se takodjer su transportno povezani i
zajedniki upravljani. Poveanje kapaciteta postie se veim brojem obradnih
centara.

Slika 1.4 Rijeenje obrade velikog broja razliitih obradaka

a) Fleksibilna transfer linija
b) Fleksibilni obradni sustav
5

2.8. Tehnoloki prostor i podjela obradnih sustava

Tehnoloki prostor odredjen je:
- veliinom serije
- proizvodnou
- asortimanom proizvoda
- fleksibilnou.
S obzirom na ove faktore, obradni strojevi i sustavi dijele se u odnosu na prostor
koji. zauzimaju, slika 1.5 U ovom tehnolokom prostoru imamo tri znaajna
podruja, i to:
-podruje pojedinanih strojeva
- Konvencionalni univerzalni strojevi
- NC strojevi
- Obradni centri.
Karakterizirani su niskom proizvodnou, velikim asortimanom, malim serijama i
visokom fleksibilnou.
-fleksibilni sustavi
- fleksibilne elije ili lanci
- fleksibilni obradni sustavi
- fleksibilne transfer-linije.
Prikladni su za sredinji dio tehnolokog prostora, s tendencijom irenja. Sastoje se
od vie numeriki upravljanih strojeva, obradnih centara i obradnih elija, povezanih
pomou sustava automatiziranog transporta obradaka. Sredinje raunalo upravlja
cjelokupnim sustavom, integrirajui proizvodni sustav u cjelinu, s mogunou
povezivanja s pripremom proizvodnje (CAP), automatiziranim projektiranjem
proizvoda (CAD), tehnologijom i upravljanjem proizvodnjom (CAM). Ovaj sustav
moe istodobno obradjivati niz razliitih proizvoda, a sposoban je uz minimalan
utroak runog rada proizvesti traenu grupu proizvoda. Fleksibilni sustavi
primjenjuju se u obradi kompleksnijih obradaka kod kojih cijelu obradu treba izvesti
na nekoliko obradnih modula, npr. kuite mjenjaa, blok motora itd. U vezi s
fleksibilitetom fleksibilnih obradnih sustava postoji kratkotrajni i dugotrajni
fleksibilitet. Kratkotrajni fleksibilitet omoguuje obradu traene skupine dijelova na
postojeem fleksibilnom obradnom sustavu, a dugotrajni fleksibilitet oznaava
promjene koje treba izvriti na fleksibilnom obradnom sustavu, radi poveanja
kapaciteta ili proirenje asortimana.
- neprilagodljivi sustavi
- posebni strojevi
- transfer linije.
Primjereni su za velike serije, mali asortiman, visoku proizvodnost i nisku
fleksibilnost.

Slika 1.5 Izvedbe alatnih strojeva

Slika 1.6 Pregled obradnih sustava , DIN 69651

Na slici 1.6. dat je openiti pregled obradnih sustava, gdje su obradni centri i
obradni sustavi izdvojeni, a koriste se kod obrade odvajanjem.
7

S obzirom na izvedbu, alatni strojevi dijele se na:

1.Konvencionalne univerzalne strojeve
Ovi alatni strojevi nemaju numerikog upravljanja. Posluitelj dodaje obratke i ima
veliki utjecaj na rad stroja, pa su mogunosti ovih strojeva ovisne o sposobnosti
posluitelja. Kvaliteta proizvoda i vrijeme obrade ovise o posluitelju.
2.Numeriki upravljane strojeve
Upotrebljavaju se za obradu malog broja slabo slinih obradaka, kod kojih obrada
automatiziranim sustavima ne bi bila rentabilna. Takodjer, ovi strojevi i u budunosti
dobro e se koristiti kod izrade prototipskih dijelova. S njima se moe obradjivati
veliki broj razliitih dijelova (veliki fleksibilitet), ali im je niska proizvodnost.
Oblik obratka dobija se programiranjem putanje vrha otrice alata. Simultano
vieosno upravljanje omoguuje obradu vrlo sloenih oblika.
3.Obradne centre
Ovaj stroj karakteristian je po koncentraciji operacija u jednom stezanju obratka. To
je omogueno automatskom izmjenom alata i skladitem alata. Izmjenu obradaka
vri posluitelj neposredno, ili pomou okretnog stola s paletama, kao i pomou
izmjenjivaa paleta. Obradni centri mogu biti izvedeni kao samostalni ili kao obradni
moduli, prilagodjeni fleksibinom obradnom sustavu.
4.Prilagodljive stanice ili fleksibilne elije
Nalaze primjenu kod este promjene proizvodnog programa i malih proizvodnih
serija, npr. u gradnji avionskih motora. Kod "srednjotrajne" proizvodnje ovo rjeenje
daje autonomnu i vezanu proizvodnju kao konano rjeenje i poetak fleksibilne
automatizacije, koja se kasnije moe uklopiti u fleksibilni obradni sustav.
Ovo je samostalni sustav, koji, pored obradnog modula, ima i automatsku izmjenu
obradaka, uredjaj za pranje, suenje i hladjenje, te uredjaj za mjerenje izradaka.
5.Fleksibilni obradni sustavi
Predstavljaju grupu numeriki upravljanih alatnih strojeva i obradnih modula ili
centara sa uredjajem za pranje, suenje i hladjenje, mjernim strojem, skladitem
alata i obradaka (palete), stanicom za ulaganje i odlaganje te upravljakim
sustavom, povezanih zajednikim transportnim sustavom obradaka.
6.Fleksibilne transfer-linije
Pretpostavka za primjenu fleksibilne transfer-linije je slinost dijelova i srednja do
velikoserijska proizvodnja, te mala potreba za prednamjetanje. Tijek materijala je
taktni kroz unutarnje povezivanje, tj. kroz obradni prostor obradnog modula, bez
mogunosti zaobilaenja obradnog modula.
Fleksibilna transfer-linija je grupa od est do deset strojeva za izvravanje razliitih
obradnih zadataka na odredjenom asortimanu obradaka. Upravljako raunalo
nadzire sve radnje unutar takvog sustava.
7.Posebni strojevi
Ovo su jednonamjenski specijalni strojevi.
8.Transfer-linije
Ovaj koncept starijeg je datuma, a upotrebljavao se za rjeavanje automatizirane
obrade u velikoserijskoj i masovnoj proizvodnji. S njima se postie veoma velika
proizvodnost, ali samo za jedan oblik i dimenziju obratka.
Sastoje se od linijski ili kruno poredanih obradnih jedinki, koje taktno po
operacijama obradjuju jednake obratke.

2.9. Okvirni uvjeti koji upuuju na

} novi nain proizvodnje
Veoma je vano pratiti stanje vlastitih kapaciteta proizvodnje s obzirom na
njihovo iskoritenje, kvalitetu proizvoda i njihov utjecaj i podobnost na rastue
zahtjeve suvremenog trita. Konkurentna sposobnost i mogunost ostvarivanja
profita glavni je zadatak svake proizvodnje, koju treba dinamino pratiti i
prilagodjavati zahtjevima potranje.
Svaki proizvod ima svoj vijek trajanja, a potreba za odredjenim proizvodom
neujednaena je i konana. Iz slike 1.7. vidljivo je da proizvod ima svoj:
- razvoj
- usvajanje
- proizvodnju
- zastarjelost.

Slika 1.7. Zrelost proizvoda u ovisnosti o vijeku trajanja [9)

Krivulja "a odnosi se na normalan klasian razvoj proizvoda, a krivulja "b" na

intenzivniji razvoj i nagli porast proizvodnje, to je karakteristino za fleksibilnu
proizvodnju. Ova krivulja je povoljnija, jer due vrijeme pokriva trite proizvodima,
tj bolje ostarivanje profita.
Bitno je dovoljno rano, s obzirom na potrebe trita, poeti s osvajanjem
proizvoda i njegovim plasiranjem na trite, prije konkurencije, kako bi se
iskoristio vei dio potreba trita. Budui da proizvod ima vijek potreba na tritu,
a tei se popunjenju kapaciteta, kada se osjeti pad potreba za proizvodom,
korekcijama treba ga ponovo uiniti atraktivnim za trite, no kada se to iscrpi,
treba izvesti supstituciju proizvoda, slika 1.8.

Slika 1.8 Koliina proizvoda u funkciji trajanja proizvoda

Pretpostavka za ovakva razmiljanja (za sve faze razvoja) je koritenje strojeva u

najmanje dvije pune smjene, a kod fleksibilnog obradnog sustava pune tri smjene,
te preko vikenda i praznika. S obzirom na klasine strojeve i jednosmjenski rad ovo
omoguuje znatno intenzivniju upotrebu, tj. iskoritenje strojeva. Stoga, i pored
znatno vee cijene fleksibilnih obradnih sustava, moe doi do smanjenja trokova
proizvodnje, slika 1.9. Na slici 1.9. prikazan je dijagram ovisnosti trokova
proizvodnje o satima iskoritenja strojeva i sustava, kod ega su trokovi
proizvodnje u jednoj smjeni oznaeni sa 100%. Uoljiv je pad trokova po jedinici
proizvoda radom u dvije smjene na oko 60% i radom u tri smjene na oko 40%.
Dakle, radom u vie smjena smanjuju se proizvodni trokovi po jedinici proizvoda.
Ovo je veoma bitno kod odluivanja pri izboru opreme.

Slika 1.9 Ovisnost trokova proizvodnje o vremenskom iskoritenju strojeva I sutava

Faktori koji upuuju na novi nain proizvodnje su:

- poveanje broja dijelova po vrstama
- poveanje asortimana
- poveanje varijanti proizvoda
- krai vijek trajanja proizvoda
- smanjenje veliine serija
- stanje zaliha gotovih dijelova u skladitu
- poveanje spremnosti za isporukom
- nesigurnost na tritu
- pritisak konkurencije.
Ovdje je navedeno nekoliko pretpostavki koje ukazuju na stanje kada treba
razmiljati o novoj investiciji koju treba realizirati da bi se moglo pratiti trite, a
vodei rauna o izreci Henry Forda, koja glasi:
"If You need a new Machine, and don't buy it, You pay it without getting it".
10

Medjutim, pogreno je kupovati klasine obradne strojeve kao zamjenu za stare i

dotrajale strojeve, bez detaljne analize proizvoda i asortimana. Danas se kod svake
odluke o kupnji obradnog stroja ili sustava rade detaljne analize rentabilnosti, koje
daju minimalne trokove po jedinici proizvoda.
2.10. Znaenje fleksibilnog obradnog sustava za razvoj industrijske
proizvodnje
Potpuni razvoj fleksibilnog obradnog sustava omoguen je razvojem kibernetike i
elektronike, posebno digitalnih raunala i umjetne inteligencije. Primjenom
fleksibilnog obradnog sustava u industrijskoj proizvodnji znaajno se mijenjaju
odnosi. Primarno, mijenja se struktura zaposlenih u smjeru
visokoobrazovanihstrunjaka specijalista, gdje su primarno naglaeni informatiari,
ali i svi ostali specijalisti za obradu metala, konstrukteri opreme i alata.
Na slici 1.10 prikazana je struktura zaposlenih i odnosa profila inenjera do 1990.
godine za jednu tvornicu alatnih strojeva. Vidljiva je tendencija smanjenja broja
radnika u neposrednoj proizvodnji, a poveanje broja namjetenika i inenjera, tj.
jaaju pripremne slube. Takodjer, smanjuje se broj strojarskih inenjera, a poveava
broj inenjera elektronike, posebno softwareista.
Industrijska proizvodnja, posebno metalopreradjivaka industrija, primjenom
fleksibilnih obradnih sustava dobiva slijedee :
- poveanje produktivnosti rada za 2 do 10 puta
- smanjenje trokova proizvodnje
- poveanje kvalitete proizvodnje, koja ne ovisi o operateru
- pouzdaniju kvalitetu proizvoda
- skraenje ciklusa proizvodnje za 2 do 5 puta
- skraenje protoka proizvodnje
- skraenje cjelokupnog procesa od ugovaranja do isporuke
- poveanje iskoritenja opreme
- mogunost smanjenja fonda radnog vremena
- smanjenje proizvodnog prostora
- smanjenje trokova obrtnih sredstava u proizvodnji
- trosmjensku proizvodnju, uz minimalno prisustvo posluitelja u drugoj i treoj
smjeni i rad preko vikenda

Slika 1.10. Struktura zaposlenih I odnos profila ininjera do 1990. Godine

11

Bojazni, izraene pojavom fleksibilnih obradnih sustava vezane su uz:

- visoke trokove ulaganja
- visoke napore u prekvalifikaciji i obrazovanju kadrova (otpor novom)
- smanjenje broja radnih mjesta
- visoki napor uz ulaganje u reorganizaciju proizvodnje.
Pozitivni efekti ipak su prevladavajui, ali uz ispravan pristup u izboru i projektiranju
fleksibilnog obradnog sustava, te njegovo trosmjensko koritenje.
2.11. Zadaci za budunost
Unato velikom napretku fleksibilnih obradnih struktura, ostaje jo mnogo zadataka
za budunost: .
- koncepciju fleksibilne proizvodnje trebalo bi primjeniti, ne samo na obradu
odvajanjem, ve i na druge obrade kao to su: zavarivanje, montaa, lienje itd.
Treba sve vie koristiti numeriki upravljane industrijske robote za obradu i
posluivanje, s raznim osjetilima, jer pojedine funkcije mogu obavljati bolje i bre od
ljudi.
- da bi fleksibilne obradne strukture bile pouzdanije i uinkovitije, treba ih opremiti
raznim inteligentnim funkcijama, kao to su: automatsko upravljanje, automatska
dijagnoza kvarova i njihovo automatsko uklanjanje.
- primjeniti najsuvremenije tehnologije rezanja posebno visokouinske, kao to je
visokobrzinska obrada.
- alatne strojeve i sustave izradjivati u visokodinamskoj izvedbi.
Pri uvodjenju fleksibilnih obradnih prostornih struktura moe se naii na mnoge
prepreke, od kojih se vei dio odnosi na nedovoljnu pripremljenost i nedovoljnu
zaposlenost sustava. Naime, prema dosadanjim saznanjima, ako fleksibilna
obradna prostorna struktura ne radi tri smjene, pa i praznicima, teko je oekivati
njenu rentabilnost. U svakom sluaju, primjena fleksibilne proizvodnje, do
automatiziranih tvornica, veliki je izazov za proizvodne tvrtke, ali i 7-> cijelo
drutvo. Stoga, odredjivanje vremena provodjenja i stupnja automatizaciji eba
temeljito, ali i dinamiki pratiti i izuavati, te prihvatiti. Kod prihvaanja ovakvog
veoma znaajnog projekta treba voditi rauna o navedenim napomenama, pa i o
neshvaanjima, kojih e biti manje ako se dobro pripremi ovaj znaajan korak u
razvoju proizvodnje. Gotovo sva industrijska proizvodnja znaajna je za
internacionalnu konkurenciju, pa treba paljivo birati puteve i naine zadravanja na
odredjenoj moguoj razini. U svim sluajevima pootreni su zahtjevi za kvalitetom,
koju je nemogue postii bez numerikog upravljanja i fleksibilne tehnologije. Naime
fleksibilna tehnologija jedina je u mogunosti rjeavati hirovitost dananjeg trita,
gdje se trai veliki broj razliitih proizvoda, male serije, kratko vrijeme isporuke,
razliite koliine proizvoda, visoki zahtjevi kvalitete, te kvaliteta servisa u
eksploataciji. Ovdje treba dodati kratak vijek trajanja proizvoda i kratak vijek
proizvodnje, to zahtjeva posebnu mobilnost proizvodjaa, kako bi se zadrali na
ovako uzburkanom tritu.

12

Sadraj :
Proizvodni koncept pojedinane i maloserijske proizvodnje . . . . . . . . . . . . . . . . . .
..2
Kriterij za izbor obradnih sustava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
....4
Tehnoloki prostor i podjela obradnih
sustava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
Podjela alatnih
strojeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
Okvirni uvjeti koji upuuju na novi nain
proizvodnje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
Znaenje fleksibilnog obradnog sustava za razvoj industrijske proizvodnje . . . . . .
. 11
Zadaci za
budunost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

13