VLADAREPUBLIKEHRVATSKE

Putememailanaadresu:gradjani@vlada.hr

OtvorenopismoVladiRepublikeHrvatske

Predmet:Nacrtprijedlogazakonaosteajupotroaaod30.01.2015.g.

PotovanipredsjednieVladeRH,potovaneministriceiministri

Potojerazvidnoizsadraja,aliinavodapredlagateljauokviruobrazloenjadajeisti
u ovom Nacrtu prijedloga Zakona o steaju potroaa u velikom djelu slijedio pravila,
smjernice, pa ak i formulacije njemakog InsO (Insolvenzordnung), a istovremeno takav
pravniakt,ukolikobudeusvojenuovomilislinomobliku,stvaranekonzistentnost/kolizijesa
domaimpravnimsustavomusmislusocijalnesigurnostikaoipravaipravednosti,smatram
seustanjupozitivnodoprinijetiraspravikroznekolikonavoda,komentaraiobrazloenja.
itanjemprijedlogaZakona,aipraenjemraspraveoistomujavnosti,nameesezakljuakda
ovajNacrtZakonaosteajupotroaaneotkrivasamosustavnenedostatkesamognacrta,
veikolizijesadrugimpravnimaktimaRH,kaoimanjkavostistih.
OvajsluajnaroitootkrivaizraziteslabostisadrajnouskovezanogZakonaosocijalnojskrbi,
kojima predlagatelj u okviru objavljenog nacrta pokuava doskoiti sljedeom
deklarativnom,alinezadovoljavajuomizjavom:

U cilju sprjeavanja neeljenih posljedica za potroaa i drutvo u cjelini, zakonodavac je

omoguio potroau da umjesto prodaje nekretnine predloi neki drugi nain namirenja uz uvjet
da mu je nekretnina potrebna za vlastito koritenje, da u vlasnitvu nema drugu nekretninu i da
na raspolaganju nema drugi smjetaj niti ga je u mogunosti osigurati. Na taj nain drava
osigurava viestruku korist za sve sudionike postupka jer nikome nije u interesu da potroa,
koji je moda trenutno u financijskim potekoama, postane socijalni sluaj koji je u konanici
obveza za cijelo drutvo.
(Kritikacitatajeizvedenaukomentaru1priloenogprijedlogazakona.)

Ustav RH Zakon o socijalnoj skrbi Ovrni zakon Zakon o steaju potroaa

Svakizakonnezaobilaznomoraimatistabilnuosnovukrozcijeluvertikalnustrukturunakojoj
poivaikojanajeeispunjavanjegovuinternustrukturusadrajima.

Poredsadrajnihitehnikihnedostataka,kojesamistaknuoikomentiraounutarpriloenog
nacrtaikojiseodnosenasamuinternuprijedlogazakona,elimuovomdjeluuputitinagore
navedene nedostatke Zakona o socijalnoj skrbi, koji se, jednom vie, oituju prilikom
formuliranjaovognacrtaikojie,ukolikosenepodvrgnetemeljitojprovjeri,stvaratiidaljnje
potekoepridonoenjudrugihzakonskihakatavezanihuzfizikeosobe.
NakrajutekstausejojednomkonkretnovratitinaobjavljeninacrtZakonasaprimjedbama
kojezahtijevajunjegovunadopunu.Takveprimjedbenisunaleprostorazakomentarunutar
tekstanacrtapoputostalih,potonjihovsadrajodpredlagateljanijespomenutnitirijeju.

Krenuobihurazmatranjegorenavedeneproblematikenaprimjerukojiizazivagolemugorinu
iotporudrutvu,iakoizmojeperspektiverealneposljediceproizlazeizdrugihosnova.

Ovrnizakonalanak75.stavak5.

(Nekretninezastanovanjeiliobavljanjeposlovnedjelatnostinesmatrajusestvarimakojesu
nunezazadovoljavanjeosnovnihivotnihpotrebaovrenikaiosobakojejepozakonuduan
uzdravati)

Uinci gore navedenog su popraeni jakim aktivizmom na terenu, medijskom pozornou i

time,poredstvaranjaaktivistikihstranakaiudruga,vresnaanpritisaknavladuRHkaoina
percepcijuisteudrutvu.
Postoje esti navodi u javnosti kako je vlasnitvo nad nekretninom za hrvatske graane od
posebnesocioloke,psiholoke,paiemotivnevanosti.Tinavodisezasnivajuuglavnomna
kulturolokim razmatranjima. Meutim valja obratiti posebnu pozornost na injenicu da to
vlasnitvo u okviru vaeeg zakonskog okruenja predstavlja de facto jedinu egzistencijalnu
sigurnosttihgraana.
S obzirom na gore navedeni lanak OZ, u sinergiji sa odredbama Zakona o socijalnoj skrbi,
stvaraju se opravdane sumnje da li se njihove meuovisne uinke jo moe uskladiti sa
UstavomRH.

lanak58.UstavaRH

(Slabim, nemonim i drugim, zbog nezaposlenosti ili nesposobnosti za rad, nezbrinutim

osobamadravaosiguravapravonapomozapodmirenjeosnovnihivotnihpotreba.)

Kakoedaljnjaanalizapokazati,seiusluajupredloenogZakonaosteajupotroaaotvara
jojedannezaobilaznisukobsaistimlankomUstava,aliilankom3.Zakonaosocijalnojskrbi,

(SocijalnaskrbjeorganiziranadjelatnostodjavnoginteresazaRepublikuHrvatskuijijecilj
pruanje pomoi socijalno ugroenim osobama, kao i osobama u nepovoljnim osobnim ili
obiteljskimokolnostima,..)

kojivredodatnuprisilunapredlagateljazakonadareagiranaovajpomalonesmotrennain.

Izoliranimpromatranjemlanka3.Zakonaosocijalnojskrbi(pruanjepomoi.)ilanka
58.UstavaRH(.pravonapomo.),istisemogusmatratimeusobnokoherentnimpo
pitanjusmislaisadraja.Samimtimpruajuiprividnupodloguilogianslijedlanku27.Zakona
osocijalnojskrbiiukrajnjojlinijinainuodreivanjaosnovicekaoiiznosuiste.Iakoobalanka
uprvomredukoristeterminpomoisamimtimeseudoslovnojinterpretacijiograujuod
nunosti cjelovitog osiguranja navedenih potreba, postaje kroz daljnji razvoj pravnih akata
jasno, da je takav pristup iskljuivo odriv u okruenju koje ne prepoznaje, niti priznaje,
drutvenestvarnostiigravitacijskesileistog.Unatoinjenicidajetakavnaininterpretacije
mogu,smatramdapriformuliranjutekstasamogzakonatolikostrogipristupnijepredstavljao
glavnumisao.
Opravdanirazlogkojinavodinatakavzakljuakjelanak26.Zakonaosocijalnojskrbi,

(Zajamena minimalnanaknadajepravonanovaniiznoskojimse osiguravazadovoljenje

osnovnihivotnihpotrebasamcailikuanstvakojinemajudovoljnosredstavazapodmirenje
ivotnihpotreba.)

koji eksplicitno govori o zadovoljavanju osnovnih ivotnih potreba a ne o djelu istih, ili o
pomoiprizadovoljavanjuistih.
Iztogasenameezakljuaksadalekosenimposljedicama.Srekurzivnoggleditapreostaje
jedina interpretacija glede pruanje pomoi i pravo na pomo ta, da se izraz
pomo odnosi na relativnu razliku izmeu prihoda ili imovine pojedinca ili kuanstva do
iznosaminimalnenaknade.Odgovarajuelanku30.stavak2.,

(Akosamacilikuanstvoostvarujeprihod,visinazajameneminimalnenaknadeutvrujese
kaorazlikaizmeuiznosazajameneminimalnenaknadeodreenestavkom1.ovoglankai
prosjenogmjesenogprihodasamcailikuanstvaostvarenogutrimjesecaprijemjesecau
kojemjepokrenutpostupak.

anikakonarelativnurazlikuizmeuminimalnenaknadeiiznosapotrebnogzazadovoljavanje
osnovnihivotnihpotreba,kakobiseiitaloizizoliranogpromatranjalanka58.UstavaRHi
lanka3.Zakonaosocijalnojskrbi.

Izovakvogkontekstaproizlazinekolikonegativnih,aliipozitivnihposljedica:

Negativne:
Vlada RH je duna odrediti minimalnu naknadu prema stvarnim trokovima za voenje
skromnogivotainatojosnovidonijetiOdlukuoosnovicizaizrauniznosazajamene
minimalnenaknade.Tovjerojatnostvaraveetrokovezaproraun.
Izmjena lanka 41. stavka 3 Zakona o socijalnoj skrbi glede iznosa naknade trokova
stanovanja i naina njenog izrauna sukladno Odluci o proglaenju zakona o socijalnoj
skrbilanak38.stavak2.Pretpostavljamdabitouprosjekupredstavljalodvostrukovei
troakuodnosunadosadanjaizdvajanja.

Pozitivne:
Nakonnuneizmjenelanka75.stavka5Ovrnogzakona,glededodatkarijeiVlasnitvo
nad..nekretninomzastanovanje.nesmatrasenunimzazadovoljavanjeosnovnih
ivotnihpotreba,ovaodredbapostajeucijelostiodrivapotoseopasnostisocijalne
dezintegracijedrutvaizmijenjenimZSSkompenziraju.Ukolikoovrenikostvarujeprihode
kojisudovoljnizapodmirenjetrokovastanovanja,vlasnitvonadnekretninomnijenuno.
Ukolikotakveprihodeneostvaruje,Zakonosocijalnojskrbireguliradaljnjipostupak.
VeidioprovedbenogpostupkaZakonaosteajupotroaa,uzmanjedodatke,moebiti
reguliran ovrnim zakonom, a Zakon o steaju potroaa moe biti integriran u okviru
Zakonaosteaju,topridonosikvalitetnijemloginomslijedupravnihakata.

MoramjojednomistaknutidaniZakonosocijalnojskrbiustrogojinterpretaciji,nitiOvrni
zakon u zasebnom razmatranju, ne predstavljaju problematiku koja bi bila pogubna za
pojedinca ili zajednicu, ili davala razumnu podlogu za prilino populistiki aktivizam i
akcionizam.Meutimnjihovomeusobnodjelovanjeihzaotravadonepodnoljivihrazmjera
i odmie neizmjerno od drutvene stvarnosti. Takvo uzajamno zaotravanje posljedica im
oduzimasvakuracionalnuosnovuikosisesanaelimasocijalnedrave.
Sviobilaznipokuajirjeavanjaovogsutinskogproblemasocijalneskrbikrozzakoneipropise
vanZakonaosocijalnojskrbi,nezaobilaznodovodedoslabljenjadomaegpravnogsustavajer
adresiraju problem indirektno i time ne djeluju pozitivno na druge pravne odredbe koje se
mogu doticati navedene pravne osnove. Pored toga je vrlo izgledno, da e na taj nain
nezaobilaznodoidopoveanogbrojakolizijarazliitihzakonskihrjeenjasaistompravnom
osnovomitimeujednoialbenihpostupaka,kaoiupravnihiustavnihtubi.

U korist ilustracije, bez namjere kritike ovoj ili bilo kojoj bivoj vladi RH na raun socijalne
osjetljivosti,eliobihukratkopredstavitisadrajistrukturuzakonaSRNjemakepovodomove
tematike.PotoisampredlagateljuokviruobrazloenjanacrtaistieInsolvenzordnungkao
najvanijuorijentacijskuosnovu,smatramneophodnim,poredsamekritikenacrtaaliikritike
drugih zakonskih akata RH, prikazati obrazloenja kroz rjeenja na primjeru koherentnog i
funkcionalnog sustava. Nadam se, da e kroz taj primjer postati jasniji praktini nedostaci
zakonskihakataRHimogunostiispravkaistih.Sljedeiprikazsacitatimapredstavljavertikalnu
strukturuzakonskihrjeenjanakojimapoivaInsolvenzordnung.

Naime,kakousvakojdravitakoiuSRNjemakoj,svizakonipoivajunaUstavu.Nanjegovoj
nedvosmislenostiimoralnomintegritetu.

U konkretnom sluaju, njemaki Insolvenzordnung InsO stoji na nedvosmislenom

fundamentuGG(Grundgesetz)Art.1stavak1:

DieWrdedesMenschenistunantastbar.SiezuachtenundzuschtzenistVerpflichtungaller
staatlichenGewalt.
(Ljudsko dostojanstvo je nedodirljivo. Potovanje i ouvanje istog je obveza sveobuhvatne
dravnevlasti.)

GGArt.20stavak1:

DieBundesrepublikDeutschlandisteindemokratischerundsozialerBundesstaat.
(SRNjemakajedemokratskaisocijalnasaveznadrava.)

Sljedei korak nadgradnje, ujedno viu razinu podloge InsO, predstavlja SGB
(Sozialgesetzbuch),poglavitoSGBXII1kojideklariraosnovustatusasocijalnedravekroz
sljedeisadraj:

Aufgabe der Sozialhilfe ist es, den Leistungsberechtigten die Fhrung eines Lebens zu
ermglichen,dasderWrdedesMenschenentspricht.
(Zadataksocijalnepomoije,onomtkoostvarujepravonaistu,omoguitiuvjeteivotakoje
odgovarajuljudskomdostojanstvu.)OsnovaArt.1GGiArt.20GG

Ovaiovakvadeklaracijaimplicitnopodrazumijeva,dasedrutvenapotporauoblikusocijalne
pomoi (Arbeitslosengeld II SGB II, Hilfe zum Lebensunterhalt SGB XII) orijentira na
stvarnimtrokovimazaostvarenjeskromnognainaivota.

SukladnotomesetajstatusdefinirakrozSGBXII27aetseq.,SGBII20etseq:

SGBXII27lanak1:

Hilfe zum Lebensunterhalt ist Personen zu leisten, die ihren notwendigen Lebensunterhalt
nichtodernichtausreichendauseigenenKrftenundMittelnbestreitenknnen.
(ekvivalentnolanku26.ZSSRH)

Posebninaglasakelimpoloitinasljedeezakonskeodredbekojesuodposebnogznaajaza
InsO (Insolvenzordnung) jer ispunjavaju zakon, koji u biti predstavlja strukturu, samim
sadrajem.TuseradioSGBXII2835,izkojegelimcitiratisljedee,potojeodimanentne
vanostizarazumijevanjeproblematikekojasevuekroztrenutanuraspravuoZakonuo
steajupotroaa:

SGBXII28lanak2:

BeiderErmittlungderbundesdurchschnittlichenRegelbedarfsstufennach27aAbsatz2sind
Stand und Entwicklung von Nettoeinkommen, Verbraucherverhalten und
Lebenshaltungskostenzubercksichtigen.GrundlagehierfrsinddiedurchdieEinkommens
und Verbrauchsstichprobe nachgewiesenen tatschlichen Verbrauchsausgaben unterer
Einkommensgruppen.
(Prilikomustanovljenjasaveznogprosjekaminimalnihnaknadaprema27alanak2seuzima
uobzirstanjeirazvojnetoprihoda,potroakogponaanjaitrokovaivota.Njihovuosnovu
predstavljaju, kroz uzorke prihoda i potronje, dokazani stvarni izdaci niih prihodovnih
skupina.)
Definicija, sastavni dijelovi i utvrivanje iznosa razreda minimalnih naknada, tzv.
Regelbedarfsstufen,reguliranisukrozRegelbedarfermittlungsgesetzRBEG.

SGBXII35stavak1:
LeistungenfrdieUnterkunftwerdeninHhedertatschlichenAufwendungenerbracht.
SGBXII35stavak4:

LeistungenfrHeizungundzentraleWarmwasserversorgungwerdenintatschlicherHhe
erbracht,soweitsieangemessensind

Prvomreenicomjedefiniranodasetrokovistanovanjapriznajuuvisininjihovogstvarnog
iznosa,adrugasenaistinainodnosinagrijanjeiopskrbutoplomvodom.
Valjatakoerobratitipanjunainjenicudaseuzakonudoslovnospominjegrijanjeane
ogrijev,kojiaprioriizostavljaodreeneskupinepotrebitihijegrijanjeneovisioizravnom
koritenjuogrijevaiijisetrokovidefinirajunadruginain.

Noporedgorenavedenogjeneophodnoistaknutiiodredbekojetakoeruvelikepridonose
ostvarenjusocijalnedraveikojesuneophodnedatakavnazivneostanesamodeklarativan:

SGBXII28stavak2.:ErmittlungderRegelbedarfe;

ZPO850:PfndungschutzfrArbeitseinkommen;

ZPO850aUnpfndbareBezge;

inaroito850cPfndungsgrenzenfrArbeitseinkommen

sareferencomna32aEStGEinkommenssteuergesetz
(Grundfreibetrag,kojipoodluciUstavnogsudaBundesverfassungsgerichtnemoebitinii
od SGBom definiranog stvarnog/realnog socijalnog minimuma, tzv. sachliches
Existenzminimum)

Poredsvega,32aEStGotvaradodatniinoviprostorzakritikudomaegzakonskogokruenja
koji bi nas doveo i do nepostojeeg skaliranja ovrha osobnih dohodaka, kako je to u SR
Njemakojrijeenokroz850cstavak2ZPO.Nepostojanjedotinogskaliranjauklanjasvaku
eljuovrenikazaostvarenjemveegdohotkazavrijemetrajanjaovrhe,itimejenatetui
ovriteljuiovreniku.
lanci 172. i 173. Ovrnog Zakona su u cijelosti nedostatni za diferencirani i uravnoteeni
pristuppojedinanimsluajevima.Noproirenjeovogtekstainaovutemunijesvrsishodnojer
odvraaodinicijalnogsadraja.

Ukoliko, zbog opeg nemilog materijalnog stanja drave i drutva u cjelini izostavimo, ili
ostavimozanekabuduavremena,potrebudefiniranjasociokulturolokogegzistencijalnog
minimuma koji obuhvaa relativno iroki pojam participacije u drutvenom ivotu kao i
proirenedefinicijeosiguranjaosnovnihpotrebazaskromanivot(meuostalimpoputonih
koji su definirani u SGB XII 31 stavak 1), moram nezaobilazno uputiti na bitne razlike i
posljedicekojeproizlazeizgorenavedenihparcijalnihcitatazakonskihregulativaSRNjemake
idomaegvaeegpravnogsustava,popitanjuosnovasocijalnezatite.
Ukolikoseuoevienegooiterazlike,vjerujemdajenemogunostizvedbeZakonaosteaju
potroaapouzorunaNjemakiInsolvenzordnungjasnainepobitna.

OvimputempredlaemVladiRepublikeHrvatskedase,ukoristsocijalnesigurnosti
graana i konzistentnosti domaeg pravnog sustava, posveti temeljitoj provjeri
spornih lanaka Zakona o Socijalnoj Skrbi, umjesto pokuaja da nedostatke istog
ublaavadrugimzakonima,uredbamailipravilnicima.

Uvodno najavljene primjedbe koje nisu nale prostora u okviru komentiranja Nacrta
prijedlogaZakonaosteajupotroaa:

1. Kako,pomomsudu,predlagateljizsustavnihrazloganijeuspioudovoljnojmjerizatititi
socijalna prava potroaa, tako je skoro u cijelosti propustio priliku u adekvatnoj mjeri
zatititimaterijalneinteresevjerovnikaupostupku.
U tekstu nacrta nema nikakvog osvrta na mogunosti negativnih promjena imovinskog
stanjadunikanatetuvjerovnikaurazdobljukojeprethodisteaju.Iakojezakonodavac
svjestantakvihmogunostiuokviruostvarenjasocijalnihprava,todokazujelankom29.
stavak1.ZSS,

(jesamacililankuanstvaurazdobljuodtrigodineprijepodnoenjazahtjevaprodao
ilidarovaoimovinu,odrekaosepravananasljeivanjeiliustupiosvojnasljednidio,akoje
odiznosaostvarenogprodajomiliiznosakojiodgovaravisiniosnovicezaplaanjeporeza
na promet darovane imovine ili nasljednog dijela kojega se odrekao ili ustupio mogao
osiguratiuzdravanjeuiznosuzajameneminimalnenaknadeinakonpodnoenjazahtjeva
zapriznavanjeprava.)

je propustio na isti ili slian nain, kako je zatitio dravni proraun, zatititi interes
vjerovnikaupostupkusteajapotroaa.Iakomogua,jejednostavnareferencanalanak
66.ilanak67.ZOOzakonkretansluajnedovoljnajernijevremenskiterminirana.Takav
nedostatak povlai, ovisno o sluaju, ili negativne posljedice za dunika, ili vjerovnika.
lanak 71. ZOO po tom pitanju ne pridonosi rjeenju, poto se odnosi na rokove za
podnoenjetubezapobijanjepravneradnjeuodnosunanjennastanakane,kakobito
bilo za ovaj zakon potrebno, u odnosu na rok u kojem je zasnivanje pravne radnje
prethodiosteaju.

2. Nadaljejeupotpunostiproputenosvrtnacijelinizimovinskopravnihdvojbikojemogu
naisvojeizvoriteusteajufizikeosobe/potroaajersegotovouvijekdotiupravai
obvezaneizravnihdunika,zaetihkrozObiteljskizakonlanak248.stavak1.ilanak
250.i251.
Dajepredlagateljuovomnacrtuprimjericeiiskoristiomogunostreferencenapostojeu
zakonskudefinicijubranesteevinelanak248.Obiteljskogzakonaisukladnotomena
dijeljenjedugalanak41.stavak2.isolidarnostdunikalanak43.stavak1.Zakonao
obveznimodnosima,kaoinaposloveredoviteupravelanak251.OZilanak41.ZVSP,
propustiobimogunosttemeljitijegrjeenjaproblema.
NedostaciOZ,kroznediferenciranipojambranesteevinealiiuputanaodredbeZVSP,
nedozvoljavajudonoenjeodlukauprovedbipostupkanatemeljimapravnesigurnosti.
Samokaonekiodmnogihprimjerasemoenavestispornadefinicijaplaeuokvirubrane
steevine, poto je raznim drugim pravnim aktima drugom branom drugu oteana ili
onemoguena kontrola iste ili raspolaganje istom. Nadalje je upitan status moguih
kreditnihugovorasamojednogbranogdruga.Utompogledujeposvenedovoljnouputiti
lanak40.i41.ZVSPusvrhuobjektivnograzgranienjaudunikovjerovnikimodnosima.

UokviruzakonskihakataSRNjemakeseprimjericenalazeprihvatljivijarjeenjazanavedene
idrugenedostatkekrozBGBBrgerlichesGesetzbuchiZPOZivilprozessordnung,kojidaju

njihovomZakonuosteajupotroaa,implementiranoguInsolvenzordnung,kvalitetnijui
stabilnijupodlogu.

Zakljunonunomoramuputitinainjenicu,dazakonodavnatijelaRHnemoguutolikojmjeri
referentnopratitizakonskarjeenjasamopojedinihakataSavezneRepublikeNjemakekako
jetouinjenouovomsluaju,ukolikoseisti,umeusobnomdjelovanjusadrugimzakonskim
rjeenjimaRHnalaze:

a) ukolizijisanaelimasocijalnedravei,
b) nanedovoljnodefiniranimodredbamaunutarzakonanakojimpoivaju.

Spotovanjem,

MINISTARSTVO PRAVOSUA
Nacrt

NACRT
PRIJEDLOGA ZAKONA O STEAJU POTROAA

Zagreb, sijeanj 2015.

I.

USTAVNA OSNOVA ZA DONOENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donoenje Zakona o steaju potroaa sadrana je u lanku 2. stavku 4.

podstavku 1. i lanku 35. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/2010
proieni tekst i 5/2014 odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.

OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI

ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE E DONOENJEM ZAKONA PROISTEI

a) Ocjena stanja
Globalni razvoj kreditne industrije rezultirao je znatnim porastom broja kreditno zaduenih
graana. Prema podacima Hrvatske narodne banke trabine banaka prema stanovnitvu u
prosincu 2004. iznosila su 65.276,7 milijuna kuna, u prosincu 2006. iznosila su 95.689,3
milijuna kuna, u prosincu 2008. iznosila su 126.551,4 milijuna kuna, a u studenom 2014.
iznosila su 126.868,1 milijuna kuna. Prema podacima Financijske agencije, zbog neizvrenih
osnova za plaanje, 31. srpnja 2014. u blokadi rauna bilo je 317.163 graana. Njihov dug
iznosio je 28,37 milijardi kuna. Zadnji dan u srpnju 2012. u blokadi rauna bilo je 231.492
graana, a dug je iznosio 15,34 milijardi kuna, dok je 31. srpnja 2013., bilo blokirano rauna
269.644 graana, a njihov dug je iznosio 20,82 milijarde kuna. U prosjeku, broj blokiranih
rauna graana u razdoblju od dvije godine, od 31. srpnja 2012. do 31. srpnja 2014., mjeseno
se poveavao za 3.570, a iznos duga za 0,54 milijarde kuna. U strukturi dospjelih neizvrenih
osnova za plaanje prema trajanju blokade rauna graana, prevladavaju dugotrajne blokade i
to one u trajanju duljem od godinu dana, kako po broju graana tako i po iznosu blokade. Udio
duga graana koji se odnosi na dugotrajnu blokadu (vie od 360 dana) koncem srpnja 2014. bio
je vei (90,7%) od udjela koncem srpnja 2013. (86,3%), za priblino 4,5%. Slijedom toga, udjeli
duga koji se odnose na kraa razdoblja blokade, manji su 31. srpnja 2014., u odnosu na njihove
udjele godinu dana prije, 31. srpnja 2013.
Rastu prezaduenosti graana pridonijela je i globalna ekonomska kriza zbog koje se poveala
stopa nezaposlenosti usporedno sa smanjenjem ivotnog standarda graana Republike Hrvatske
i porastom cijena na tritu.
Potrebno je imati na umu da je potroa uvijek slabija strana u svakom pravnom odnosu te kao
graanin sukladno odredbi lanka 35. Ustava Republike Hrvatske ima zajameno tovanje i
pravnu zatitu njegova osobnog i obiteljskog ivota, dostojanstva, ugleda i asti.
Republika Hrvatska ratificirala je Europsku konvenciju za zatitu ljudskih prava i temeljnih
sloboda (u daljnjem tekstu: Konvencija) 7. studenoga 1997. to za Republiku Hrvatsku
podrazumijeva obvezu pruanja zatite konvencijskih prava pojedinaca od strane domaih
sudova. Meu najvanijim pravima zajamenim Konvencijom, posebno mjesto zauzima pravo
na potivanje osobnog i obiteljskog ivota (lanak 8.) to je osobito vano istaknuti zbog toga
to se veliki broj graana zbog ovrhe naao u situaciji da ostane bez svog doma. Nedvojbeno
su i vjerovnici ti koji zasluuju efektivnu pravnu zatitu i jedan od osnovnih ciljeva postupka
2

steaja potroaa je upravo njihovo skupno i ravnomjerno namirenje, no treba voditi rauna o
tome da se oduzimanjem osnovnog ivotnog prostora pojedincu taj cilj gotovo uvijek ne ispuni
u najveoj moguoj mjeri.
Opi cilj uvoenja instituta steaja potroaa je razviti sustav koji e rezultirati stvaranjem
uvjeta insolventnim potroaima za reprogramiranje njihovih obveza ili novi poetak, a
vjerovnicima omoguiti ravnomjerno namirenje njihovih trabina. Posebni ciljevi su stvaranje
uvjeta da se kroz neformalne (neinstitucionalne) i formalne (institucionalne) okvire postigne
dogovor izmeu vjerovnika i dunika oko restrukturiranja postojeih trabina, stvaranje uvjeta
za odgovorno i ekonomski racionalno ponaanje potroaa te rastereenje sustava od
bezuspjenih i viestrukih ovrnih postupaka. Navedeni ciljevi su u skladu s najviim europskim
vrednotama i normativnim rjeenjima drugih drava lanica Europske unije te ako zakonodavac
ne poduzme nita kako bi intervenirao u sadanju situaciju u cilju razrjeenja postojeeg
problema, moemo oekivati poveanje negativnih trendova u gospodarstvu, poveanje broja
ovrnih postupaka, blokada rauna, dodatnih zaduivanja po nepovoljnim uvjetima i
posljedino poveanje broja insolventnih potroaa. Takoer, neuvoenjem postupka steaja
potroaa privilegirati e se vjerovnici ije su trabine osigurane zalonim i drugim stvarnim
pravima za razliku od drugih kategorija vjerovnika.
Uvoenjem instituta steaja potroaa omoguava se prezaduenim graanima prilika za novi
odgovorniji poetak kao i efektivno namirenje vjerovnika ak i u situaciji kada potroa nema
trenutnih sredstava iz kojih bi se mogle namiriti trabine vjerovnika.
b) Osnovna pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom
Kako bi se omoguilo razrjeenje odnosa na jednostavniji i manje tegoban nain od strogih
pravila u sudskom postupku, uvaavajui pri tome trendove u zakonodavstvima drugih drava
lanica Europske unije kojima se potie izvansudsko rjeavanje, kao i preoptereenost
pravosudnog sustava, odreena je dunost predlagatelja pokuati sklopiti sporazum s
vjerovnicima u izvansudskom postupku prije podnoenja prijedloga za otvaranje postupka
steaja potroaa sudu.
Izvansudski postupak provodi se pred savjetovalitima kao jedna vrsta formularnog postupka
kojem je svrha, osim svojevrsnog posredovanja meu sudionicima postupka, prikupljanje svih
relevantnih podataka o trabinama vjerovnika i potroaevoj imovini. Zbog utede vremena i
racionalizacije trokova, odreeno je da potroa navedene podatke predoi savjetovalitu,
vjerovnicima, a naposljetku i samom sudu putem obrazaca koji e biti distribuirani za tu svrhu.
Vano je istaknuti da izvansudski postupak traje 60 dana, koji se rok moe produljiti za daljnjih
30 dana ako savjetovalite ili sudionici u postupku ocjene da postoji mogunost sklapanja
sporazuma. Izvansudski sporazum sklopljen izmeu potroaa i njegovih vjerovnika ima uinak
izvansudske nagodbe te predstavlja plan namirenja duga. Rok i nain ispunjenja obveza bitni
su sastojci plana. Navedenim zakonskim rjeenjem nastoji se izbjei sklapanje sporazuma koji
u stvarnosti ne bi bio provediv.

Ako se potroa u navedenoj fazi postupka ne uspije dogovoriti s vjerovnicima oko naina
namirenja postojeih trabina, postupak bi se nastavio pred nadlenim sudovima. Sam sudski
postupak takoer ima elemente dobrovoljnosti te se potroau ponovno prua prilika s
vjerovnicima postii dogovor pred sudom u obliku sudske nagodbe. Ako ne nagodba ne sklopi,
sud bi imenovao povjerenika koji u daljnjem tijeku postupka ima kljunu ulogu u razdiobi
potroaeve imovine te predstavlja svojevrstan most izmeu suda, potroaa i vjerovnika.
Razlozi za pokretanje postupka steaja potroaa prilagoeni su trenutnoj gospodarskoj situaciji
kao i europskim standardima koji se temelje, prije svega na prevenciji i otklanjanju negativnih
posljedica prije nego one postanu neotklonjive. Potrebno je imati na umu da se postupak steaja
potroaa provodi nad fizikom osobom kojoj je drutvo duno osigurati uvjete za normalan
ivot i potujui najbolju europsku praksu, osigurati pravo na drugu priliku. Postupak steaja
potroaa se tako moe otvoriti ako je potroa insolventan. Smatrat e se da je potroa
insolventan ako najmanje tri mjeseca uzastopno ne moe ispuniti jednu ili vie dospjelih
novanih obveza u ukupnom iznosu veem od 30.000,00 kuna.
U cilju sprjeavanja neeljenih posljedica za potroaa i drutvo u cjelini, zakonodavac je
omoguio potroau da umjesto prodaje nekretnine predloi neki drugi nain namirenja uz uvjet
da mu je nekretnina potrebna za vlastito koritenje, da u vlasnitvu nema drugu nekretninu i da
na raspolaganju nema drugi smjetaj niti ga je u mogunosti osigurati. Na taj nain drava
osigurava viestruku korist za sve sudionike postupka jer nikome nije u interesu da potroa,
koji je moda trenutno u financijskim potekoama, postane socijalni sluaj koji je u konanici
obveza za cijelo drutvo.
Predlagatelj je, uzimajui u obzir cilj samog zakona i osnovne postulate srodne europske
normative, odredio razdoblje provjere ponaanja u odnosu na potroaa koji podnese prijedlog
za osloboenje od preostalih obveza.
U razdoblju provjere ponaanja koje e sud odrediti, ovisno o imovini potroaa i njegovoj
zaduenosti, potroa bi bio duan prijavljivati povjereniku sve promjene vezane za svoju
imovinu, pokuati nai posao, ako ga nema, prihvatiti sezonske poslove ako je za obavljanje
istih kvalificiran te prijaviti svako stjecanje nasljedstva koje ulazi u steajnu masu.
Potroa ne smije zatajiti nijedan iznos niti imovinu te je duan sudu i povjereniku, na njihovo
traenje, davati sve obavijesti koje su od utjecaja na sam postupak kao i namirenje trabina
vjerovnika. Razdoblje provjere ponaanja ne moe biti krae od jedne godine ni due od pet
godina u emu se zakonodavac priklonio rjeenjima veine europskih drava. Osnovna svrha
navedenog instituta je osloboditi savjesnog dunika od preostalih obveza te vjerovnike namiriti
u najveoj moguoj mjeri. Ovisno o potroaevom postupanju tijekom razdoblja provjere
ponaanja, ovisit e odluka suda o osloboenju od preostalih obveza.
to se tie nepotenog potroaa, odnosno onog koji bi pokuao zlouporabiti institut
osloboenja od preostalih obveza te cjelokupni postupak, odreena je uskrata od osloboenja
od preostalih obveza koja e nastupiti ako se potroa ne bude pridravao svojih obveza ili na
4

Kommentiert [D1]: Komentar1

Pitanjeje,zatopredlagateljposebnonaglaavadruginain
namirenjaumjestoprodajenekretnine.

Terminumjestoimpliciraviestrukumogunostnamirenjaiz
imovinesteajnogdunikaitimepodefinicijiistinijeinsolventan,
veunajgoremsluajuilikvidan.Ovimseukazujenamogunostda
dunik,ukolikosepretpostavljamogunostnamirenjaizdrugih
izvora,dotrenutkaotvaranjapostupkanijebiovoljanpodmiriti
legitimnapotraivanjavjerovnikaizbilokojegrazlogaistimeotvara
osnovuzadodatnosankcioniranjeumjestozatite.Svereenoje
ujednoisukladnodefinicijilanka4.stavka2.ovogzakona,u
okvirukojegjekoritenjeizrazatrajnije,pomomsudu,naalost
vrlonesretno.

Principijelno,steajnipostupakpretpostavljaapriorinemogunost
dunikadaizsvojeimovineibuduihprihodanamiriobvezeprema
vjerovnicimaucijelostiidasetimputemoslobodiistogod
cjeloivotnogdunikogropstva.

Poredgorenavedenog,uvansudskoj,paisudskojnagodbi,potroa
(dunik)imamogunostnagodbeinamirenjapotraivanja
vjerovnika,djelominoiliucijelosti,izsvihlegalnihizvorakojimu
stojenaraspolaganju.
Nagodbauosnovi,iponjenomsmislu,predstavljasuglasnostobje
straneukoristrjeavanjaspora.Saminainiiznosnamirenja,
odnosnoporijekloizkojegpotjeusredstvazanamirenje,ukoliko
zakonodavacnemanamjeruprikrivenogpritiskanavjerovnike,ne
otvarapotrebuzaregulacijom.
Ujednobitakavpristupbioiizravnokrenjelanka14.(Svisupred
zakonomjednaki.)UstavaRH,jerzakonodavacdonosiodredbukoja
stavljavjerovnikaaprioriuneravnopravnipoloajpremaduniku.
injenicadasupredtakvimzakonomsvijednaki,nemijenjanitana
neravnopravnompoloaju.
Poredtogajeizrazitoupitno,kolikobiovakvaodredbaizazvala
pravnenesigurnostigledelanka49.UstavaRH(Pravasteena
ulaganjemkapitalanemoguseumanjitizakonomnitidrugim
pravnimaktom.).

Istodobnojenerazumno,izkojihrazlogapredlagateljnekoristi
postojearjeenjakojasuvedefiniranaovrnimzakonom(Ovrni
zakonlanak5.stavak2.,lanak34.,anaroitolanak6.)koja
pruajuzatitudunikaipotrebnojmjeri.
Kommentiert [D2]: Komentar2
Uovojreenicileiobrazloenjezagorepostavljenopitanje.

Meutim,pomalosamohvalnaformulacija,dazakonodavacnataj
nainvodibriguodunikuitimeodrutvuucjeliniodraavamoda
njegovudobruvolju,alineipravedaniodrivpristupproblematici.
UkolikozakonodavnotijeloRHimanamjeruzatititigraanau
tekominezavidnompoloaju,sukladnolanku58UstavaRH
(Slabim,nemonimaidrugim,zbognezaposlenostiili
nesposobnostizarad,nezbrinutimosobamadravaosiguravapravo
napomozapodmirenjeosnovnihivotnihpotreba.),i/ili
sukladnolanku3zakonaosocijalnojskrbi(Socijalnaskrbje
organiziranadjelatnostodjavnoginteresazaRepublikuHrvatskuiji
jeciljpruanjepomoisocijalnougroenimosobama,kaoi
osobamaunepovoljnimosobnimiliobiteljskimokolnostima,koja
ukljuujeprevenciju,promicanjepromjena,pomouzadovoljavanju
osnovnihivotnihpotrebaipodrkupojedincu,obiteljiiskupinama,
usvrhuunapreenjakvaliteteivotaiosnaivanjakorisnikau
samostalnomzadovoljavanjuosnovnihivotnihpotrebate
njihovogaktivnogukljuivanjaudrutvo.),
ondajetodunouinitinaneposredannain,neulazeiuizravne
ugovorneodnose,ukolikosuistizakljuenidobrovoljno.

drugi nain pokua izigrati vjerovnike. Nakon proteka razdoblja provjere ponaanja savjesni
potroa oslobodit e se obveza prema vjerovnicima.
Meutim, sa svrhom zatite javnog i jaeg interesa, zakon taksativno popisuje obveze za koje
ne postoji mogunost osloboenja. Tako se institut osloboenja ne moe primijeniti na obveze
koje se odnose na uzdravanje djece, roditelja i drugih osoba koje je potroa duan uzdravati,
imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom ili prekrajem, naknadu tete nastalu kaznenim
djelom ili prekrajem te porezne obveze.
Posljedice koje e proistei donoenjem Zakona
Predvidljive posljedice koje e proistei donoenjem ovoga Zakona sastoje se, prije svega u
smanjenom broju ovrnih postupaka i broju insolventnih graana te e se postii namirenje
trabina vjerovnika u veoj mjeri nego to je to sada sluaj. Cjelokupnim postupkom koji je
odreen ovim Zakonom, potie se sporazumno rjeavanje odnosa izmeu potroaa i
vjerovnika, s minimalnim sudjelovanjem javnih institucija, to e doprinijeti rastereenju
sudova i javnoj percepciji vezanoj za nunost restrukturiranja vlastitih obveza. Provedbom
zakona takoer e se postii preventivni uinak kao i razvoj javne svijesti o vanosti
racionalnog i odgovornog ponaanja.

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u Dravnom proraunu.

IV.

TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOENJEM

Prilae se tekst Prijedloga zakona o steaju potroaa.

NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O STEAJU POTROAA

GLAVA I.
OPE ODREDBE
Predmet Zakona
lanak 1.
Ovim Zakonom ureuju se opa pravila o steaju potroaa, izvansudski postupak pred
savjetovalitima, pretpostavke za otvaranje postupka steaja potroaa, postupak pred sudom
te uvjeti i uinci osloboenja potroaa od preostalih obveza.
Cilj Zakona
lanak 2.
(1) Cilj ovoga Zakona je skupno namirenje vjerovnika unovenjem imovine potroaa i podjele
prikupljenih sredstava vjerovnicima u skladu s planom namirenja duga ili u okviru postupka
pred sudom.
(2) Savjesnom potroau pruit e se, nakon proteka razdoblja provjere ponaanja, mogunost
osloboenja od preostalih obveza prema vjerovnicima.
Potroa kao steajni dunik
lanak 3.
(1) Postupak steaja potroaa provodi se nad imovinom potroaa.
(2) Potroaem se, u smislu ovoga Zakona, smatra svaka fizika osoba koja sklapa pravni posao
ili djeluje na tritu izvan svoje trgovake, poslovne, obrtnike ili profesionalne djelatnosti.
(3) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se i na fiziku osobu koja obavlja samostalnu djelatnost
ako:
1. nema vie 20 od vjerovnika,
2. obveze iz obavljanja samostalne djelatnosti ne prelaze iznos od 100.000,00 kn,
3. nema obveza iz radnih odnosa koje proizlaze iz obavljanja samostalne djelatnosti, i
4. nije pokrenut predsteajni ili steajni postupak.
Steajni razlog
lanak 4.
(1) Postupak steaja potroaa moe se otvoriti ako je potroa insolventan.
(2) Insolventnost je, u smislu ovoga Zakona, trajnija nesposobnost za ispunjenje dospjelih
novanih obveza.
6

(3) Smatrat e se da je potroa insolventan ako najmanje tri mjeseca uzastopno ne moe
ispuniti jednu ili vie dospjelih novanih obveza u ukupnom iznosu veem od 30.000,00 kuna.

GLAVA II.
IZVANSUDSKI POSTUPAK
Svrha izvansudskog postupka
lanak 5.
Izvansudski postupak provodi se radi sklapanja izvansudskog sporazuma izmeu potroaa i
vjerovnika u postupku koji se temelji na naelu dobrovoljnosti.
Savjetovalita
lanak 6.
(1) Izvansudski postupak provode posrednici u savjetovalitima prema pravilima o kojima su
se stranke sporazumjele.
(2) Savjetovalitima se, u smislu ovoga Zakona, smatraju organizacijske jedinice Financijske
agencije.
(3) Posrednik je duan u izvansudskom postupku postupati u skladu s njegovom svrhom,
osobitom panjom zatititi potroaa kao slabiju stranu u pravnom odnosu na nain koji
osigurava potpuno potivanje osobnog i obiteljskog ivota, dostojanstva, ugleda i asti
potroaa.

Kommentiert [D3]: Potpunojenerazumnoizkojihrazloga

predlagatelj(skoro)proizvoljnoodreujedoljnjugranicuna30.000
kniporedtoganominalniiznosunosiusamZakon,kadasekroz
reguliranjesameprovedbepostupkamoepostiiekonomska
valorizacijapokretanjapostupkakrozvjerovnikaaliidunika.
Ukolikodunikima100vjerovnikapo350,kn,neenijednom
vjerovnikubitiodinteresapokretanjesteajnogpostupkanad
dunikom.
Trokovnastrukturazadunikaivjerovnika,kojuzakonodavactreba
odreditisposebnompozornou,jejedinidjelotvornifaktorkojie
odreditikodkojegiznosaesedunikilivjerovnikodluitina
pokretanjesteajnogpostupka,aporedtogaetimputemi
zakonodavacindirektnoodreditioptereenostsudovakrozsteajne
postupke.

Kommentiert [D4]: lanak5.nedajeobrazloenjesvrhe

izvansudskogpostupka.Onsamodeklariraokviristog(naelo
dobrovoljnosti).

Timejesadrajlanka5.neadekvatanuodnosunavlastitinaslov.

Samasvrhaizvansudskogpostupkaleiuekonominostizastrankeu
postupkuirastereenjusudova.

Sagleditaekonominostivaljauzetiuobzirdapaljivoodreivanje
tarifnestruktureimavelikogutjecaja/pritisaknasvestraneu
postupkudadobrovoljnodoudorjeenjauizvansudskom
postupku.Daklevaljaupozoritiinainjenicudapreniskiprag
trokovazaprovedbusteajnogpostupkaimanegativanuinakna
izvansudskipostupak.

(4) Posrednik je duan postupati s osobnim podatcima u skladu s odredbama posebnog propisa
koji ureuje zatitu osobnih podataka.
(5) Pravilnik o nainu rada savjetovalita i pretpostavke za obavljanje poslova posrednika
donijet e ministar nadlean za poslove pravosua.
Zahtjev
lanak 7.
(1) Osoba koja namjerava podnijeti sudu prijedlog za otvaranje postupka steaja potroaa
duna je prije podnoenja prijedloga podnijeti savjetovalitu zahtjev za provedbu izvansudskog
postupka.
(2) Zahtjev za provedbu izvansudskog postupka na propisanom obrascu moe podnijeti
potroa ili svaki njegov vjerovnik.
(3) Uz zahtjev za provedbu izvansudskog postupka potroa je duan priloiti popis imovine,
vjerovnika i trabina vjerovnika na propisanom obrascu.
(4) Ako je podnositelj zahtjeva vjerovnik, dunik je duan bez odgode dostaviti savjetovalitu
popis iz stavka 3. ovoga lanka.
7

Kommentiert [D5]: Bezodgodeznaiodmah.Takav

postupakjeupravilunemoguiiromotvaravratastvaranjupritiska
nadunikasaviestrana.
Jednomodstranevjerovnika,kojiimaslobodnerukeuinterpretaciji
vremenskograzdobljakojesmatraprihvatljivimzadostavljanje
dokumentacije.Alitakoeripodjednakodajeslobodneruke
posrednikuusavjetovalituda,ukolikoeli,vripritisaknadunika
(umaterijalnomilidrugomobliku),potoseistiusamomzaetku
postupkavenalaziuprekraju.
Poredtogasestvaraosnovazanezadovoljstvokodsvihukljuenih
strana,aliinepotrebne,novjerojatne,tenzijeizmeuvjerovnikai
posrednikaokorazumnogproduljenogrokazadostavu
dokumentacijeodstranedunika.
Potojeposrednikzaduenzakomunikacijuizmeudunikai
vjerovnikajenjegovpoloajkrozovuformaulacijuotean,aujedno
mudajeprevieslobodeuinterpretaciji.
Dunikusemoraomoguiti,zakonompropisanoipraksiprilagoeno
razdobljezapribavljanjepotrebnedokumentacije.
Poredtogajesavrenonerazumnodapredlagateljtakavpristup
(prilagoenostpraksi)odobravavjerovnikuulanku8.stavak3.

(5) Uz zahtjev za provedbu izvansudskog postupka vjerovnik je duan priloiti isprave iz kojih
proizlazi vjerojatnost postojanja njegove trabine i izriiti pristanak potroaa za provedbu
izvansudskog postupka.
(6) Pravilnik o obliku i sadraju obrasca zahtjeva za provedbu izvansudskog postupka i popisa
imovine, vjerovnika i trabina donijet e ministar nadlean za poslove pravosua.
Popis imovine, vjerovnika i trabina
lanak 8.
(1) Popis imovine, vjerovnika i trabina sadri podatke o:
1. ukupnoj postojeoj imovini, primanjima i obvezama uz naznaku iznosa ili vrijednosti,
2. svim vjerovnicima i njihovim trabinama,
3. primanjima iz radnog odnosa i ostalim primanjima kao i njihovim iznosima u prethodna tri
mjeseca,
4. reijskim trokovima kuanstva,
5. lanovima ue obitelji.
(2) lanom ue obitelji, u smislu ovoga Zakona, smatraju se: brani drug, srodnici po krvi u
pravoj liniji i njihov brani drug, braa, sestre, pastorci, posvojenici, djeca povjerena na
smjetaj, odgoj ili skrb izvan obitelji, maeha, ouh, posvojitelj i osoba koju je potroa duan
po zakonu uzdravati.
(3) Vjerovnik je duan na svoj troak, na zahtjev posrednika, u roku od osam dana od dana od
zaprimanja zahtjeva, dostaviti savjetovalitu pisanu izjavu o visini svojih ukupnih trabina
posebno naznaujui glavnu trabinu i sporedne trabine.
Provjera podataka
lanak 9.
(1) Posrednik je ovlaten, na zahtjev vjerovnika, provjeriti podatke iz popisa imovine,
vjerovnika i trabina uvidom u odgovarajue registre i evidencije, u skladu s posebnim
zakonima.
(2) Ako se utvrdi da su podatci iz popisa imovine, vjerovnika i trabina nepotpuni ili netoni,
potroau e se dati mogunost da ih ispravi ili dopuni.
(3) Ako potroa ne iskoristi mogunost iz stavka 2. ovoga lanka, posrednik je duan upozoriti
vjerovnike na nepotpunost ili netonost podataka sadranih u popisu imovine, vjerovnika i
trabina o emu na popisu sastavlja biljeku.
Trokovi izvansudskog postupka
lanak 10.
(1) Trokovi izvansudskog postupka namiruju se iz poloenog predujma.
(2) Predujam uplauje podnositelj zahtjeva u iznosu od 100,00 kuna.
8

Kommentiert [D6]: Uvoenjemsadrajapopisaimovineuzakon

sestvaraproblemprilikombuduihivjerojatnihizmjenatog
popisa.
lanak8.trebauputitinaobrazackojimseustanovljujeimovina
dunika,vrijednostiste,trabinevjerovnika,kaoinjegove
materijalneivotneokolnosti.
Timeseizbjegavanunostizmjenesamogzakonaukolikoseustanovi
potrebazaizmjenomsadrajapopisa.Samisadrajpopisase,zbog
kvalitetnijegstrukturiranjazakona,boljeidetaljnijedefinira
uredbom.

(3) Ako je podnositelj zahtjeva potroa, moe se osloboditi obveze uplate predujma na nain i
uz pretpostavke propisane posebnim propisom kojim se ureuje besplatna pravna pomo.
Dostava poziva za sudjelovanje
lanak 11.
(1) Savjetovalite je, nakon uplate predujma, duno bez odgode objaviti poziv za sudjelovanje
u izvansudskom postupku na mrenoj stranici Financijske agencije ime se dostava smatra
obavljenom.
(2) Poziv za sudjelovanje u izvansudskom postupku sadri vrijeme i mjesto kada su vjerovnici
pozvani pristupiti u savjetovalite, ime, prezime, adresu prebivalita i OIB potroaa te popis
vjerovnika koji se pozivaju u savjetovalite.
(3) Potroa je ovlaten samostalno obavijestiti vjerovnike o vremenu i mjestu kada su pozvani
pristupiti u savjetovalite.
Plan namirenja duga
lanak 12.
(1) Potroa je duan prije objave poziva za sudjelovanje u izvansudskom postupku dostaviti
savjetovalitu plan namirenja duga.
(2) Plan namirenja duga podnosi se na obrascu iji sadraj pravilnikom odreuje ministar
nadlean za poslove pravosua.
(3) Na zahtjev potroaa posrednik je duan pruiti potroau strunu pomo za sastavljanje
plana namirenja duga.
Trajanje i dovretak izvansudskog postupka
lanak 13.
(1) Izvansudski postupak traje najdulje 60 dana od prvog odranog sastanka u savjetovalitu.
(2) U iznimnim sluajevima savjetovalite moe produljiti rok iz stavka 1. ovoga lanka za
dodatnih 30 dana ako ocijeni da postoji mogunost sklapanja izvansudskog sporazuma izmeu
potroaa i njegovih vjerovnika ili ako potroa i vjerovnici suglasno predloe produljenje.
(3) Nakon proteka roka iz stavka 1. i 2. ovoga lanka savjetovalite je duno podnositelju
zahtjeva izdati potvrdu o tome da pokuaj sklapanja izvansudskog sporazuma nije uspio.
Neuspjeli pokuaj sklapanja izvansudskog sporazuma
lanak 14.
(1) Smatra se da sklapanje izvansudskog sporazuma nije uspjelo ako neki vjerovnik nakon to
su poeli pregovori u cilju sklapanja sporazuma o ureenju potroaevih obveza pokrene ili
nastavi postupak radi ostvarenja trabine ili izriito i nedvosmisleno izjavi da nije suglasan s
izvansudskim sporazumom.
9

Kommentiert [D7]:

Nesretnadefinicija.

Izvansudskisporazumnebismiobitiuspjeanakojedanod
vjerovnikaizjavidanijesuglasansizvansudskimsporazumom.Bez
dodatkaopokretanjuilinastavkupostupkaradiostvarenjatrabine.

Sovakvimpristupombiseobvezalovjerovnikenaizjanjenjeprema
savjetovalituitimeodravaloformupostupkakojapruasigurnost
svimsudionicima.

TajpostupakbiserazlikovaoodonoguSRNjemakoj,meutim
izbjegavabeznegativnihposljedica,odreeneinepotrebne
potekoekojetamoizaziva,adanemaposebnoguinka.

(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka savjetovalite je duno bez odgode izdati potvrdu
predlagatelju o neuspjelom sklapanju izvansudskog sporazuma.
Izvansudski sporazum
lanak 15.
(1) Izvansudski sporazum sklopljen izmeu potroaa i vjerovnika ima uinak izvansudske
nagodbe i predstavlja ovrnu ispravu.
(2) Rok i nain ispunjenja obveza, otpust duga, sporazum o povlaenju tube, obveza
povlaenja prijedloga za ovrhu u ranije pokrenutim postupcima bitni su sastojci izvansudskog
sporazuma.
(3) Izvansudski sporazum sklapa se na obrascu iji oblik i sadraj pravilnikom odreuje
ministar nadlean za poslove pravosua.
(4) Izvansudski sporazum nema pravnog uinka na vjerovnike s kojima nije sklopljen.
Odgovornost za tetu
lanak 16.
(1) Potroa odgovara za tetu vjerovnicima koje nije naveo u popisu imovine, vjerovnika i
trabina, ako su oni zbog toga izgubili kakvo pravo.
(2) Zbog razloga iz stavka 1. ovoga lanka potroa odgovara za tetu i vjerovnicima s kojima
je sklopljen izvansudski sporazum.

GLAVA III.
TIJELA POSTUPKA STEAJA POTROAA
Tijela postupka steaja potroaa
lanak 17.
Tijela postupka steaja potroaa su sud i povjerenik.
Povjerenik
lanak 18.
(1) Povjerenika imenuje sud s liste steajnih upravitelja uz odgovarajuu primjenu Steajnog
zakona.
(2) Za povjerenika ne moe biti imenovana osoba koja bi morala biti izuzeta kao sudac u
steajnom postupku, osobito osoba koja je bliski srodnik suca, dunika ili vjerovnika, niti osoba
koja je pravomono osuena za kazneno djelo protiv gospodarstva i za druga kaznena djela koja
je ine nedostojnom za obavljanje dunosti povjerenika.
10

Kommentiert [D8]:

Savjetovalitemorabitidunoobavijestitisvevjerovnikeo
neuspjelomsklapanjuizvansudskenagodbenaistinainisaistim
rokom.
Nijedovoljnoizdavanjepotvrdesamopredlagatelju,vejeiz
proceduralnihrazloga,aliiravnopravnogpristupapremasvim
strankamauprocesutakavpostupakneizbjean.

Dunosti povjerenika
lanak 19.
(1) Povjerenik je duan pri ispunjavanju svojih dunosti postupati s panjom dobrog strunjaka.
(2) Povjerenik je duan unovavati imovinu steajne mase bez odgode te je ravnomjerno
razdjeljivati vjerovnicima.
(3) Povjerenik je duan podnositi sudu kvartalna pisana izvjea u kojima e navesti stanje
potroaeve imovine, nove okolnosti koje bi mogle utjecati na mogunost ispunjenja
potroaevih obveza, iznos ukupno isplaenih sredstava pojedinom vjerovniku, podatke o
unovenoj imovini i ostale podatke koji su od utjecaja na tijek postupka.
(4) Izvjea iz stavka 3. ovoga lanka objavljuju se na mrenoj stranici e-oglasna ploa sudova.
(5) Na obavljanje dunosti i odgovornost povjerenika na odgovarajui nain primjenjuju se
odredbe Steajnog zakona kojim su propisana prava i obveze steajnog upravitelja ako ovim
Zakonom nije drugaije odreeno.
Nadzor nad radom povjerenika
lanak 20.
(1) Nadzor nad radom povjerenika provodi sud.
(2) Sud moe u svako doba posebnim rjeenjem razrijeiti povjerenika ako svoju dunost ne
obavlja uspjeno ili na bilo koji nain ne potuje odluke suda ili odredbe ovoga Zakona.
(3) Sud moe od povjerenika zatraiti davanje posebnih podataka ili obavijesti o provedbi
postupka.
(4) Povjerenik je duan traene podatke ili obavijesti iz stavka 3. ovoga lanka dostaviti sudu
bez odgode. Ako povjerenik ne dostavi sudu traene podatke ili obavijesti, sud e ga razrijeiti
dunosti.
Poseban raun povjerenika
lanak 21.
(1) Povjerenik je duan otvoriti poseban transakcijski raun kod financijske institucije za
svakog pojedinog potroaa nad kojim je otvoren steaj u skladu s nalogom suda.
(2) Raun iz stavka 1. ovoga lanka povjerenik mora otvoriti najkasnije prvi radni dan nakon
to ga je sud imenovao.
(3) Putem rauna iz stavka 1. ovoga lanka, povjerenik moe samo primati uplate i obavljati
isplate koje se odnose na upravljanje i raspolaganje steajnom masom.
(4) Sredstva s posebnog rauna ne mogu biti predmetom ovrhe koja se provodi protiv
povjerenika, a u sluaju steaja ili smrti povjerenika ne ulaze u njegovu steajnu masu odnosno
ostavinu.
(5) Povjerenik je duan sve uplate koje se odnose na upravljanje i raspolaganje steajnom
masom imati odvojene od svoje imovine.
(6) Za otvaranje, voenje i zatvaranje rauna iz stavka 1. ovoga lanka ne moe se naplaivati
naknada.
11

Kommentiert [D9]: Objaveizvjeapogorenavedenim

naelimanamrenimstranicamasudovajeudirektnomsukobusa
zakonomozatitipodataka,kaoilanku35.UstavaRH.

Nagrada povjereniku
lanak 22.
(1) Povjerenik ima pravo na nagradu za svoj rad te na naknadu stvarnih trokova.
(2) Sud odreuje jednokratnu nagradu povjereniku u iznosu od 500,00 kuna te odreeni novani
iznos nakon svakog unovenja imovine odnosno diobe.
(3) Nagrada se odreuje sukladno visini unovene odnosno razdijeljene imovine i to:
- do 300.000,00 kuna 4%,
- od 300.000,01 do 500.000,00 kuna 3%,
- od 500.000,01 kuna 2%.
(4) Na naknadu trokova povjerenika na odgovarajui nain primjenjuju se odredbe Steajnog
zakona o naknadi izdataka steajnom upravitelju.

GLAVA IV.
OSNOVNE POSTUPOVNE ODREDBE
U POSTUPKU PRED SUDOM
Nadlenost
lanak 23.
U postupku steaja potroaa iskljuivo je stvarno i mjesno nadlean opinski sud na ijem
podruju potroa ima prebivalite.
Primjena Steajnog zakona i pravila parninog postupka
lanak 24.
U postupku steaja potroaa na odgovarajui nain primjenjuju se odredbe Steajnog zakona
ako ovim Zakonom nije drugaije odreeno.
Naela postupka
lanak 25.
(1) Postupak steaja potroaa pokree se na prijedlog osoba iz lanka 27. stavka 1. ovoga
Zakona.
(2) Postupak steaja potroaa je hitan.
(3) Sud u pravilu odluke donosi bez usmene rasprave.

12

Kommentiert [D10]: Nerazumnojeizkojihrazlogasenagrada

povjerenikaneodreujeistimpropisomkaoionesteajnih
upravitelja.
(UREDBAOKRITERIJIMAINAINUOBRAUNAIPLAANJA
NAGRADASTEAJNIMUPRAVITELJIMA)

(4) Sud je ovlaten po slubenoj dunosti utvrivati injenice od znaaja za postupak

sasluavanjem svjedoka, strunjaka, kao i uvidom u odgovarajue registre i evidencije, u skladu
s posebnim zakonima.
Dostava pismena
lanak 26.
(1) Pismena se u postupku steaja potroaa objavljuju putem mrene stranice e-oglasna ploa
sudova.
(2) Smatra se da je dostava pismena obavljena protekom osmog dana od dana objave pismena
na mrenoj stranici e-oglasna ploa sudova.
(3) Objava pismena smatra se dokazom o urednoj dostavi svim sudionicima postupka.
(4) Sudionici postupka mogu zatraiti da im se pismena dostavljaju na kunu adresu ili na
adresu elektronike pote.
(5) Dostava iz stavka 4. ovoga lanka nema pravni uinak na tijek rokova propisanih ovim
Zakonom.
(6) Nadleni sud e na vidnom mjestu u sudu omoguiti uvid na mrenu stranicu e-oglasna
ploa sudova.

GLAVA V.
POKRETANJE POSTUPKA
I
PRIPREMNO ROITE
Pokretanje postupka
lanak 27.
(1) Postupak steaja potroaa pokree se prijedlogom potroaa ili svakog njegovog
vjerovnika.
(2) Uz prijedlog za otvaranje postupka steaja potroaa predlagatelj je duan priloiti potvrdu
o neuspjelom pokuaju sklapanja izvansudskog sporazuma.
(3) Uz prijedlog za otvaranje postupka steaja potroaa, vjerovnik je duan priloiti isprave iz
kojih proizlazi vjerojatnost postojanja njegove trabine.
(4) Uz prijedlog za otvaranje postupka steaja potroaa, potroa je duan priloiti popis
imovine, vjerovnika i trabina i plan namirenja duga.
(5) Ako je predlagatelj vjerovnik, sud e pozvati potroaa na dostavu isprava iz stavka 4. ovoga
lanka.
(6) Ako predlagatelj uz prijedlog ne podnese potvrdu iz stavka 2. ovoga lanka, sud e prijedlog
odbaciti.
13

Trokovi postupka
lanak 28.
(1) Trokove postupka steaja potroaa predujmljuje predlagatelj u paualnom iznosu koji
odredi sud, a koji ne moe biti manji od 1.000,00 kuna.
(2) Ako je predlagatelj potroa koji nije u mogunosti predujmiti trokove postupka, a ima
imovine, sud moe odluiti da se trokovi postupka predujme iz proraunskih sredstava, a
predujmljeni trokovi postupka naknade prioritetno iz unovene imovine potroaa.
(3) Ako je predlagatelj potroa koji nije u mogunosti predujmiti trokove postupka, a nema
imovine, sud ga moe osloboditi od obveze predujmljivanja trokova postupka uz odgovarajuu
primjenu posebnog propisa kojim se ureuje besplatna pravna pomo.
(4) Svaki vjerovnik snosi svoje trokove postupka.
Zastoj postupka
lanak 29.
(1) Potroa ili vjerovnik mogu, prije donoenja rjeenja o otvaranju postupka steaja potroaa,
zatraiti od suda zastoj postupka radi pokuaja sklapanja sporazuma.
(2) Zastoj iz stavka 1. ovoga lanka moe trajati najdulje tri mjeseca.
(3) Nakon proteka roka iz stavka 2. ovoga lanka, sud e nastaviti postupak po slubenoj
dunosti.
Pripremno roite
lanak 30.
(1) Prije donoenja odluke o otvaranju postupka steaja potroaa sud e zakazati pripremno
roite na kojem e se raspravljati i glasovati o planu namirenja duga.
(2) Sud moe odgoditi pripremno roite ako ocijeni da je to potrebno radi zatite interesa
stranaka.
(3) Pripremno roite sud moe odgoditi samo jednom.
Poziv za pripremno roite
lanak 31.
(1) Poziv za pripremno roite objavljuje se putem mrene stranice e-oglasna ploa sudova
zajedno s planom namirenja duga i popisom imovine, vjerovnika i trabina. U objavi e biti
istaknuto da svatko moe obaviti uvid u plan namirenja duga i popis imovine, trabina i
vjerovnika u pisarnici nadlenog suda.
(2) Poziv za pripremno roite sadrava poziv vjerovnicima da se oituju na plan namirenja
duga u roku od 30 dana od objave poziva za pripremno roite na mrenoj stranici e-oglasna
ploa sudova.
14

(3) Vjerovnici ije trabine nisu sadrane u popisu imovine, trabina i vjerovnika niti su pri
izradi plana namirenja duga uzete u obzir, mogu zahtijevati njihovo namirenje samo ako su u
roku od 30 dana od objave poziva za pripremno roite podnijele zahtjev za dopunu ili izmjenu
popisa. Poziv za pripremno roite mora sadravati izriito upozorenje na pravne posljedice
zbog proputanja roka za podnoenje zahtjeva za dopunu ili izmjenu popisa.
Tijek roita
lanak 32.
(1) Pripremno roite zapoinje razmatranjem plana namirenja duga.
(2) Plan namirenja duga se na prijedlog pojedinih vjerovnika ili potroaa moe dopuniti ili
izmijeniti.
(3) Svaki vjerovnik ima pravo zahtijevati provjeru i nadopunu svih trabina sadranih u popisu
imovine, trabina i vjerovnika pri emu potroa ima pravo zahtijevati provjeru svih trabina
koje se naknadno unose u plan na prijedlog vjerovnika.
(4) Glasovanje o planu namirenja duga obavlja se na temelju utvrenog popisa vjerovnika i
prava glasa koji im pripada.
Prihvaanje plana
lanak 33.
(1) Ako se vjerovnik u roku od 30 dana od objave poziva za pripremno roite nije izjasnio o
planu namirenja duga, smatra se da je dao svoj pristanak na plan.
(2) Ako nijedan vjerovnik nije uskratio pristanak na plan namirenja duga, smatra se da je plan
prihvaen.
(3) Ako je koji od vjerovnika uskratio pristanak na plan namirenja duga, potroa moe
izmijeniti plan namirenja duga u roku koji odredi sud.
(4) Prihvaeni plan unosi se u zapisnik i ima uinak sudske nagodbe.
Zabrana opstrukcije plana
lanak 34.
(1) Ako svi vjerovnici ne daju svoj pristanak na plan namirenja duga, sud svojom odlukom
moe nadomjestiti nedostajui pristanak vjerovnika ako je broj vjerovnika ije trabine prelaze
polovinu ukupnih trabina dao svoj pristanak i ako se vjerovnik koji je uskratio pristanaka na
plan ne dovodi u loiji poloaj od onoga u kojem bi bio da plana nema.
(2) Sud e odluku iz stavka 1. ovoga lanaka donijeti nakon to omogui oitovanje
vjerovnicima koji su uskratili pristanak na plan namirenja duga.
(3) Ako je u planu sadran i pravni poloaj razlunih vjerovnika, na roitu e se posebno
raspraviti prava tih vjerovnika.
(4) Ako plan namirenja duga bude prihvaen, prijedlog za otvaranje postupka steaja potroaa
i prijedlog za osloboenje od preostalih dugova smatraju se povuenim.
15

Kommentiert [D11]: Kakavjetijekpostupkaukolikodoedo

nadopunetrabinailiprijavenovihvjerovnikaupostupku?

Predlagateljnijepredstavionikakvarjeenjaiakosuistaprijeko
potrebna.
Zaoekivatije,daesenakonobjavepokretanjasteajnogpostupka
pojavitiiodreenibrojvjerovnikakojijonisuprijavilisvoja
potraivanja.

Neprihvaanje plana
lanak 35.
Ako plan namirenja duga ne bude prihvaen, sud e otvoriti postupak steaja potroaa uz
primjenu pravila propisanih ovim Zakonom.

GLAVA VI.
OTVARANJE POSTUPKA STEAJA POTROAA
I
PRAVNE POSLJEDICE OTVARANJA
Otvaranje postupka
lanak 36.
(1) Sud donosi rjeenje o otvaranju postupka steaja potroaa ako su ostvarene pretpostavke
iz lanka 4. ovoga Zakona i ako na pripremnom roitu nije prihvaen plan namirenja duga.
(2) Rjeenje o otvaranju postupka steaja potroaa objavljuje se na mrenoj stranici e-oglasna
ploa sudova.
(3) Sud e u rjeenju o otvaranju postupka steaja potroaa imenovati povjerenika te e naloiti
da se rjeenje o otvaranju postupka steaja potroaa upie zemljine knjige te druge
odgovarajue upisnike.
Vrijeme nastupanja pravnih posljedica
lanak 37.
(1) Pravne posljedice otvaranja postupka steaja potroaa nastupaju danom objave rjeenja o
otvaranju postupka steaja potroaa na mrenoj stranici e-oglasna ploa sudova.
(2) Ako rjeenje o otvaranju postupka steaja potroaa u povodu albe bude ukinuto, a u
ponovnom postupku steaj nad potroaem bude opet otvoren, smatrat e se da su pravne
posljedice otvaranja postupka nastupile od trenutka objave prvog rjeenja o otvaranju postupka
steaja potroaa na mrenoj stranici e-oglasna ploa sudova.
Sluajevi u kojima se otvoreni postupak steaja potroaa ne provodi
lanak 38.
(1) Ako se na pripremnom roitu utvrdi da imovina potroaa koja bi ula u steajnu masu nije
dovoljna ni za namirenje trokova postupka ili je neznatne vrijednosti, sud e donijeti odluku o
otvaranju i zakljuenju postupka steaja potroaa te istovremeno imenovati povjerenika i
odluiti o zahtjevu za osloboenje od preostalih obveza ako je takav zahtjev podnesen. U tom
sluaju primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o osloboenju od preostalih obveza.
(2) Odluka iz stavka 1. ovoga lanka objavljuje se na mrenoj stranici e-oglasna ploa sudova.
16

(3) Povjerenik moe i nakon zakljuenja postupka, a najkasnije u roku od dvije godine od
donoenja odluke iz stavka 1. ovoga lanka, ako nije podnesen ili nije prihvaen prijedlog za
osloboenje od preostalih obveza, u ime potroaa, a za raun steajne mase unoviti imovinu
potroaa i prikupljenim sredstvima namiriti nastale trokove postupka. O obavljenim radnjama
povjerenik je duan podnositi izvjea sudu.

GLAVA VII.
STEAJNA MASA I STEAJNI VJEROVNICI
Steajna masa
lanak 39.
Steajna masa obuhvaa cjelokupnu imovinu potroaa koju je potroa stekao do zakljuenja
postupka odnosno do proteka razdoblja provjere ponaanja, osim imovine na kojoj se ne moe
provesti ovrha u skladu s odredbama Ovrnog zakona.
Raspolaganja iz steajne mase
lanak 40.
Raspolaganja potroaa predmetima iz steajne mase, nakon otvaranja postupka steaja
potroaa bez pravnog su uinka, osim onih raspolaganja za koja vrijede opa pravila o zatiti
povjerenja u javne knjige. Drugoj e se strani vratiti njena protuinidba iz steajne mase ako je
njome poveana vrijednost steajne mase.
inidbe u korist potroaa
lanak 41.
Ako nakon otvaranja postupka steaja potroaa netko izravno ispuni obvezu potroau iako je
obvezu trebalo ispuniti u korist steajne mase, takvim e se ispunjenjem osloboditi od obveze
ako dokae da u vrijeme ispunjenja nije znao da je postupak steaja potroaa otvoren.
Nasljedstvo
lanak 42.
(1) Ako je potroa stekao nasljedstvo ili zapis prije otvaranja ili tijekom postupka steaja
potroaa, imovina steena po toj osnovi unosi se u steajnu masu.
(2) Ako se potroa odrekne nasljedstva nakon otvaranja postupka steaja potroaa ili u roku
od tri godine prije otvaranja postupka, sud e ocijeniti razloge takvog odricanja te od kakvog je
to utjecaja pri odluci o osloboenju od preostalih obveza.
(3) Prije donoenja odluke iz stavka 2. ovoga lanka, sud e sasluati vjerovnike i potroaa.
Posebna pravila o unovenju steajne mase
17

lanak 43.
(1) Pri unovenju steajne mase, povjerenik je duan voditi rauna o dostojanstvu potroaa.
Povjerenik je duan pobrinuti se da potroau mjeseno ostane dovoljno sredstava za namirenje
osnovnih ivotnih potreba i trokova stanovanja.
(2) Visinu sredstava iz stavka 1. ovoga lanka povjerenik odreuje uz odgovarajuu primjenu
posebnog propisa kojim se ureuju prava iz sustava socijalne skrbi i usporedbom podataka o
trokovima ivota, trokovima obrazovanja i zdravstvenim potrebama potroaa.
(3) Potroa moe predloiti da se do okonanja razdoblja provjere ponaanja ne prodaje
nekretnina koja mu je potrebna za stanovanje:
1. ako u vlasnitvu nema drugu nekretninu i
2. nema na raspolaganju drugi smjetaj niti ga je u mogunosti osigurati.
Sud je duan voditi rauna o tome da nekretnina bude razmjerna osnovnim stambenim
potrebama potroaa.
(4) Prijedlog iz stavka 3. ovoga lanka, potroa je duan pisano obrazloiti. Sud je duan
pozvati vjerovnike koji imaju razluno pravo na nekretnini da se oituju o prijedlogu potroaa
i izjasne se daju li svoj pristanak.
(5) O prijedlogu iz stavka 3. ovoga lanka odluuje sud u roku od 15 dana od pribavljenog
oitovanja vjerovnika koji imaju razluno pravo na nekretnini. Ako su razluni vjerovnici dali
svoj pristanak, sud moe odluiti da se nekretnina ne prodaje do okonanja razdoblja provjere
ponaanja nakon kojeg razdoblja e ocijeniti svrhovitost prodaje nekretnine vodei rauna o
opsegu namirenja vjerovnika koji imaju razluno pravo na nekretnini.
(6) Sud moe bez odgode ukinuti odluku iz stavka 5. ovoga lanka ako utvrdi da potroa ne
ispunjava obveze propisane ovim Zakonom.
(7) Protiv odluka iz stavka 5. i 6. ovoga lanka vjerovnici i potroa mogu podnijeti albu u
roku od tri dana. alba ne odgaa ovrhu rjeenja.

Kommentiert [D12]:
Ovajlanakdonosivieproblemanegorjeenja.
tovie,kodpoblieanalizesadrajainisedotemjerepovrnimi
nepromiljenim,dabizlonamjernaosobabilasklonatvrditida
predlagateljpokuavastvoritiiluzijusnanesocijalnekomponente,
dokistovremenostrogovodiraunaotomedasamsadrajne
postignenikakavuinak.

Pretpostavljamdaseuvodnanajavapredlagateljaosocijalnoj
komponentizakonaodnosiuglavnomnaovajlanak.

Problem1:
Stavak1.nedoputanikakvudvojbuokozakljukadasekoliina
sredstavaodnosinastvarnepotrebesredstavazanamirenje
osnovnihivotnihpotreba,kaoitrokovastanovanja.
Tozahtjevaslubenodefinicijuiutvrivanjetihstvarnihtrokova.
Ovajproblempredlagateljadresiranaoajannainustavku2,
putemkojegrelativirasvojusocijalnunamjeru,apritomejo
prenosiodgovornostzatakavpostupaknapovjerenika.
Pretpostavljamdajepredlagateljsvjesnoispustiokonkretnu
referencunalanak27.ilanak41.stavak3Zakonaosocijalnojskrbi
izistoretorikihrazlogadaudirektnomnastavkuneumanji
vrijednostprethodnoglanka.
UovomkontekstujepovjerenikzaduenrazrijeitikolizijeuZakonu
osocijalnojskrbikojihsenitijednavladaRHdodanasnijeusudila
dotaknuti.
Povjereniknijeumogunostidonijetiodlukuovisinisredstavabez
dasenabilokojinainneogrijeiozakon.Kaoposljedicatoga
postajeranjivnapritiskedravneilokalneupravekojemogus
pravomupuivatinaZSSitimeodravatistatusquo.Uobrnutom
sluaju,ukolikoseovajstavakinterpretirananaindapovjerenik
imazakonskuosnovuzasamostalnoodreivanjeiznosanegdje
izmeuosnoviceminimalnenaknadeistvarnihtrokova,otvarase
mogunostmanipulacijeipritisakanapotroaausteajuukorist
ostvarenjavlastitematerijalneilidrugekoristi.

Problem2:
Stavak 3. nije nita manje udan. Ukoliko dunik/potroa ima u
vlasnitvu drugu nekretninu od tolikog znaaja da utjee na njegovu
sposobnost da kroz istu realizira potrebe stanovanja ili zamjensku
namiru potraivanja, je isti u okviru izvansudskog sporazuma dakako
bio u stanju sa velikom vjerojatnou izbjei sam steajni postupak
na nain da, ili preseljenjem ne opstruira postupak, ili dijelom ili
potpuno namiri potraivanje. Ukoliko u steajnom postupku nema
razlunih prava, postoji velika vjerojatnost da potraivanja pojedinih
vjerovnika, ali i ukupna potraivanja nisu toliko opsena da ih druga
nekretnina od znaaja ne moe pokriti.
Svako vee potraivanje je u praksi uglavnom osigurano i time je
gotovo sigurno da kod takvih potraivanja postoji razluno pravo na
nekretnini, to nas privremeno dovodi do stavka 4., razlunih
vjerovnika.
Predlagatelj uvjetuje pristanak razlunih vjerovnika. Dakle, bez istog
cijeli lanak nema uinka.
In dubio pro reo.
No da se vratim na steajni postupak bez razlunih prava.
Pretpostavimo li namjeru predlagatelja da zatiti potroaevu
nekretninu od pojedinanih ili skupnih potraivanja koji nisu u
moralno opravdanom razmjeru sa vrijednosti jedine nekretnine, onda
mora biti zadatak suda da zatiti potroaa po naelima
razmjernosti i Bonum et aequum, a ne da se to rijeava ovim
putem.
Problem 3:
Predlagatelj je propustio, svjesno ili ne, u ovom lanku ili u lanku
44, razrijeiti postupak ukoliko razluni vjerovnik ne da svoj
pristanak. U nedostatku takvog rijeenja je jedino mogua
interpretacija da je, kako sam gore naveo, lanak 43 ostao bez uinka.
Time je socijalna komponenta ovog zakona mrtvo slovo na papiru.

18

Imovina na kojoj postoje razluna prava

lanak 44.
(1) Povjerenik nije ovlaten unovavati predmete na kojima postoje razluna prava.
(2) Unovenje iz stavka 1. ovoga lanka pripada vjerovnicima koji imaju razluno pravo, ako
ovim Zakonom nije drugaije odreeno.
(3) Sud je ovlaten naloiti vjerovniku unovenje imovine u roku od est mjeseci od dobivenog
naloga.

Kommentiert [D13]: Predlagateljjepropustiodefiniratirok

prijesteajnogpostupkaukojemjezasnivanjerazlunogprava
prihvatljivo,odnosnorokprijeotvaranjasteajnogpostupkaunutar
kojegserazlunopravobrie.Takavrokjeneophodanzbogzatite
pravanaravnopravnostpojedinanihvjerovnika.
Moemovrlolakopretpostavitimogunost,daserazlunopravo
zasnujeidalekonakonsamognastankadunikovjerovnikoog
odnosanaroitoukoristosiguranjapravapojedinihvjerovnikapred
drugima,ilifiktivnihvjerovnikapredsvimostalima.

(4) Ako vjerovnik propusti unoviti imovinu u roku iz stavka 3. ovoga lanka, pravo unovenja
prelazi na povjerenika.
(5) Sud moe donijeti odluku da se nee unovavati pojedina imovina ako bi trokovi unovenja
bili vei od postignutog iznosa za imovinu, u kojem sluaju e potroau odrediti rok u kojem
mora platiti povjereniku iznos koji odgovara iznosu steajne mase koja bi se podijelila
vjerovnicima.
(6) Sud moe donijeti odluku o osloboenju od preostalih dugova tek nakon proteka roka u
kojem je potroa obvezan uplatiti povjereniku iznos koji odgovara onome to bi se unovenjem
mase dobilo za raspodjelu vjerovnicima.
(7) Zabranjeno je unovenje iz stavka 3. i stavka 4. ovoga lanka ispod polovine procijenjene
vrijednosti imovine.
Obavljanje djelatnosti
lanak 45.
(1) Potroa moe nakon otvaranja postupka steaja potroaa i u razdoblju provjere ponaanja
zahtijevati od suda doputenje obavljanja djelatnosti.
(2) Potroa je u zahtjevu iz stavka 1. ovoga lanka duan navesti djelatnosti koje namjerava
obavljati, planiranu dobit i pretpostavke na temelju kojih bi sud mogao utvrditi svrhovitost
zahtjeva.
(3) Potroa moe u zahtjevu iz stavka 1. ovoga lanka zatraiti da se iz steajne mase izuzmu
strojevi, oprema, materijal ili drugi dio imovine potreban za obavljanje djelatnosti, osim
nekretnina.
(4) U sluaju iz stavka 3. ovoga lanka zahtjev mora sadravati mjeseni iznos naknade za
imovinu izuzetu iz steajne mase koji se potroa obvezuje uplaivati u steajnu masu. Mjeseni
iznos naknade ne moe biti vei od 1% trine vrijednosti dijela imovine koja je izuzeta iz
steajne mase.
(5) Sud e,uz prethodno miljenje povjerenika i vjerovnika, dopustiti obavljanje djelatnosti ako
stekne uvjerenje da e potroa ostvariti dobit i biti u mogunosti plaati mjeseni iznos
naknade za imovinu izuzetu iz steajne mase.
(6) U odluci iz stavka 5. ovoga lanka sud je duan naznaiti dio imovine koji se izuzima iz
steajne mase i obvezati potroaa na plaanje mjesene naknade za izuzimanje.
Ukidanje doputenja obavljanja djelatnosti
19

Kommentiert [D14]:
Stavak7jeupotpunostineadekvatan,notospadaurazmatranje
generalnesvrsishodnostitakveregulativeipravnih,kaoi
materijalnihposljedicakojeproizlazeiste.

Ukonkretnomkontekstu,ukolikojepredlagateljpretpostavljao
socijalnukomponentuuovomsadraju,ondajetoupotpunosti
nerazumljivojerjekrajnjiciljionakooslobaanjedunikod
preostalihobveza.
Prematomeovajstavakdjelujeiskljuivokaosvojevrsnazatita
vjerovnikaanedunika.

Valjanapomenuti,daprimjericeunovenjenekretnineuokviruovog
zakonaimadrugaijeimovinskeposljedicepodunikaivjerovnika
odunovenjaisteputemovrnogpostupka.

Detaljnaraspravaoprocijenjenimvrijednostimanekretninaje
takoerprijekopotrebna,nototrebaprepustitidrugojprilici.
Meutimproblemikojiuvelikeproizlazeiztihprocjena,akojinisuni
priblinorijeeni,kakoovdjetakoniuokvirudrugihzakona,
sprjeavajuefektivnuprovedbuzakonaosteajupotroaa.
Proceduralnoostajepitanje,kojeeseestopostavljatiupraksi,
kakoesepostupakprivestikrajuukolikoseimovinaneuspije
unovitiodgovarajueovomstavku.

Indikativno upuujem na 74a, 85a ZVG (Gesetz ber die

Zwangsversteigerung und die Zwangsverwaltung)

Nastajepravniimaterijalnivakuumkakozadunika,takoiza
vjerovnika.
Premaproceduralnojlogici,duniknebismiozapoetisarazdobljem
provjereponaanja(Wohlverhaltensphase)dokjeuposjedu
imovinepotoiznosnjegovapreostalogdugovanjanakonunovenja
imovinenijepoznat.
Vjerovnikpak,suprotnonamjerirazrjeenjadugogodinjih
nesigurnostikrozovajpostupak,nemamogunostzakljuenja
sluajaurazumnomrokutouvelikeutjee,poredostalogina
njegovoknjigovodstvoiliporeznistatus.

lanak 46.
(1) Sud moe na prijedlog povjerenika ili vjerovnika ukinuti doputenje obavljanja djelatnosti
ako potroa:
- ne ispunjava svoje obveze na plaanje mjesene naknade za imovinu izuzetu iz steajne mase,
ili
- u izvjeu o dobiti i gubitku iskae gubitak ili se takav gubitak utvrdi analizom, osim ako sud
stekne uvjerenje da e potroa u sljedeem razdoblju ostvariti dobit.
(2) Ako sud ukine doputenje obavljanja djelatnosti, u steajnu masu vratit e se izuzeti dio
imovine i ostvarena dobit.
(3) Neispunjene obveze nastale obavljanjem djelatnosti smatraju se trokovima postupka.

GLAVA VIII.
ZAKLJUENJE POSTUPKA STEAJA POTROAA
Sastavljanje zavrnog diobnog popisa i odluivanje
o prijedlogu za osloboenje od preostalih obveza
lanak 47.
(1) Povjerenik je duan sastaviti zavrni diobni popis o kojem se raspravlja na posebnom
roitu.
(2) Prigovore na zavrni diobni popis vjerovnici moraju obrazloiti, a o prigovorima odluuje
povjerenik vodei se pri tome naelom preteite vjerojatnosti osnovanosti pojedine trabine.
(3) Trabina se smatra utvrenom ako je na roitu prizna povjerenik, a ne ospori je koji od
vjerovnika. Na osporene trabine na odgovarajui nain primjenjuju se odredbe Steajnog
zakona.
(4) Sud e nakon sastavljanja zavrnog diobnog popisa odluiti o prijedlogu za osloboenje od
preostalih obveza ako su ispunjene pretpostavke propisane ovim Zakonom.
Zakljuenje postupka
lanak 48.
(1) Sud moe zakljuiti postupak steaja potroaa nakon pravomonosti rjeenja o prijedlogu
za osloboenje od preostalih obveza.
(2) U rjeenju o prihvaanju prijedloga za osloboenje od preostalih obveza sud e odrediti
razdoblje provjere ponaanja koje poinje tei od zakljuenja postupka steaja potroaa.
(3) U razdoblju provjere ponaanja povjerenik je duan unovavati i obavljati raspodjelu
potroaeve imovine u skladu sa zavrnim diobnim popisom i odredbama ovoga Zakona.

20

GLAVA IX.
RAZDOBLJE PROVJERE PONAANJA
I
OSLOBOENJE OD PREOSTALIH OBVEZA
Prijedlog za osloboenje od preostalih obveza
lanak 49.
(1) Sud moe potroaa na pisani prijedlog osloboditi od obveza prema vjerovnicima u skladu
s odredbama ovoga Zakona.
(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga lanka potroa moe podnijeti do zakljuenja postupka steaja.
(3) Ako sud utvrdi da je potroa u ranijem postupku steaja potroaa osloboen od preostalih
obveza, a od dana donoenja odluke suda o osloboenju od preostalih obveza je prolo manje
od deset godina, odbacit e prijedlog potroaa.
Prijelaz prava potroaa na povjerenika
lanak 50.
(1) U razdoblju provjere ponaanja na povjerenika prelazi pravo raspolaganja imovinskim
pravima koja ulaze u steajnu masu potroaa, ako ovim Zakonom nije drugaije odreeno.
(2) Povjerenik raspolae imovinskim pravima u ime i za raun potroaa.
(3) U razdoblju provjere ponaanja potroa ne moe sklapati ugovore i obavljati druge pravne
poslove ili radnje koje se odnose na raspolaganje njegovom imovinom koja ulazi u steajnu
masu.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga lanka, potroa moe, uz suglasnost suda sklopiti ugovor o
zajmu ili biti jamcem, te otvoriti novi transakcijski raun.
(5) Potroa prenosi na povjerenika pravo raspolaganja imovinskim pravima izjavom o ustupu
koju je duan dati na zapisnik pred sudom i u kojoj je duan navesti je li imovinskim pravima
iz stavka 1. ovoga lanka ve ranije raspolagao.
Jednako postupanje prema svim vjerovnicima
lanak 51.
(1) Tijekom trajanja ustupa, nad imovinom potroaa kojom povjerenik upravlja u ime i za
raun potroaa, nije doputena ovrha u korist pojedinih steajnih vjerovnika.
(2) Nitetan je svaki sporazum izmeu potroaa ili drugih osoba i pojedinih vjerovnika na
osnovi kojega bi koji od njih stekao neku posebnu prednost.
(3) S trabinom iznosa obuhvaenih izjavom o ustupu obvezana osoba moe prebiti svoju
trabinu prema duniku samo ako bi ona u sluaju nastavka postupka steaja potroaa imala
pravo na prijeboj.

21

Odluka o prijedlogu za osloboenje od preostalih obveza

lanak 52.
(1) Sud je, prije donoenja odluke o prihvaanju prijedloga za osloboenje od preostalih obveza,
duan pribaviti miljenje vjerovnika.
(2) Ako sud prihvati prijedlog za osloboenje od preostalih obveza, odredit e razdoblje
provjere ponaanja koje ne moe biti krae od godinu dana ni due od pet godina.
Odbijanje prijedloga za osloboenje od preostalih obveza
lanak 53.
(1) Sud e odbiti prijedlog potroaa za osloboenje od preostalih obveza:
1. ako je potroa pravomono osuen zbog kaznenog djela protiv gospodarstva ili drugog
kaznenog djela koje bi upuivalo na njegovu nesavjesnost pri ispunjavanju dunosti i obveza,
2. ako je potroa u posljednje tri godine koje su prethodile podnoenju prijedloga za otvaranje
postupka steaja potroaa ili nakon toga namjerno ili iz krajnje nepanje dao netone ili
nepotpune podatke o svojim imovinskim prilikama, kako bi dobio kredit, primio plaanja iz
javnih sredstava ili izbjegao plaanje poreza ili drugih javnih obveza,
3. ako se potroaa u ranijem postupku steaja potroaa nije oslobodilo od obveza, a od toga
je prolo manje od deset godina,
4. ako je potroa u posljednjoj godini prije podnoenja prijedloga za otvaranje postupka steaja
ili nakon toga namjerno ili iz krajnje nepanje onemoguio namirenje vjerovnika time to je
preuzimao neprimjerene obveze, nesavjesno umanjivao vrijednost svoje imovine ili bez izgleda
na poboljanje financijskog poloaja odgaao otvaranje postupka steaja,
5. ako je potroa tijekom postupka namjerno ili iz krajnje nepanje povrijedio svoje dunosti
izvjeivanja i suradnje prema ovom Zakonu, ili
6. ako je potroa namjerno ili krajnjom nepanjom naveo netone podatke u popisu imovine,
vjerovnika i trabina.
(2) Vjerovnik moe sudu predloiti sudu odbijanje prijedloga potroaa za osloboenje od
preostalih obveza uz obvezno navoenje razloga iz stavka 1. ovoga lanka radi kojeg predlae
odbijanje prijedloga.
(3) Pravo na albu protiv rjeenja o odbijanju prijedloga za osloboenje od preostalih obveza
ima potroa, a pravo na albu protiv rjeenja o prihvaanju prijedloga svaki vjerovnik koji se
na zavrnom roitu usprotivio prijedlogu.
Obveze izuzete od osloboenja
lanak 54.
Osloboenje od preostalih obveza ne moe se provesti u odnosu na:
1. obveze koje se odnose na uzdravanje djece, roditelja i drugih osoba koje je potroa duan
uzdravati,
2. imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom ili prekrajem,
3. naknadu tete nastale kaznenim djelom ili prekrajem, i
22

Kommentiert [D15]: Nerazumnojeizkojihrazlogapredlagatelj

stavljarazdobljeprovjereponaanjaurukesuda.
Ukolikobidunikukraemrokuodfiksnoodreenogpodmiriosva
potraivanjavjerovnikakaoinastaletrokove,tadanemarazlogaza
daljnjeprovoenjepostupkaisankcijesteajagubepravnuosnovu.
Ukolikoduniknijeustanjuispunitiobvezeucijelosti,tadanema
osnovezastvaranjenejednakostiizmeupojedinihdunika,tou
krajnjojlinijimoerezultiratimnotvomnovihsporova.
Kommentiert [D16]:
Zanimljivojedajepredlagateljdoslovnoprepisao290InsO,ada
nijesmatraozashodnimkoristitinovoiizmijenjenoizdanjekojeje
nasnaziod1.7.2014.

Poredtogajeodizuzetnevanostipitanje,zatopredlagatelju
konkretnomlankunijeuveo/preveo/prepisaoisadraj290InsO
stavak1rednibroj7.
.derSchuldnerseineErwerbsobliegenheitnach287bverletzt
unddadurchdieBefriedigungderInsolvenzglubiger
beeintrchtigt...
Takvikriterijisuodizuzetnevanostizasvakogsteajnogvjerovnika,
aporedtogaihjezakonodavacveinomvepropisaouokvirulanka
29.stavka1Zakonaosocijalnojskrbi.

4. porezne obveze.
Obveze potroaa u razdoblju provjere ponaanja
lanak 55.
(1) U razdoblju provjere ponaanja potroa je duan sudu i povjereniku, na njihov zahtjev, dati
obavijesti o svom poslu ili svojim nastojanjima da nae posao.
(2) Potroa je duan predati povjereniku imovinu koju stekne nasljeivanjem. Naslijeena
imovina unosi se u steajnu masu.
(3) Potroa je duan bez odgode prijaviti povjereniku svaku promjenu mjesta stanovanja ili
mjesta zaposlenja.
(4) U sluaju osobne uprave potroa je duan plaanja radi namirenja vjerovnika obavljati na
nain da nijedan od vjerovnika nema prednost.
(5) Ako sud ocijeni da potroa oigledno ne zna racionalno upravljati svojom imovinom, uputit
e ga u odgovarajue savjetovalite radi poduke o financijski racionalnom ponaanju.
(6) Ako se potroa u razdoblju provjere ponaanja bude pridravao svih propisanih obveza,
sud ga nakon proteka razdoblja provjere ponaanja moe osloboditi od preostalih obveza.
Razlozi za uskratu
lanak 56.
(1) Sud e na prijedlog povjerenika ili vjerovnika uskratiti potroau osloboenje od preostalih
obveza ako je potroa za vrijeme trajanja razdoblja provjere ponaanja pravomono osuen
zbog kaznenog djela protiv gospodarstva odnosno drugog kaznenog djela koje bi upuivalo na
potroaevu nesavjesnost pri ispunjavanju dunosti i obveza, odnosno ako povrijedi svoje
dunosti i time onemogui namirenje steajnih vjerovnika.
(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga lanka moe se podnijeti u roku od godine dana od dana kada
su povjerenik ili vjerovnik saznali za pravomonu presudu kojom je povjerenik osuen za
kazneno djelo, odnosno radnju kojom je povrijedio propisane dunosti.
Odluka o uskrati
lanak 57.
(1) Prije donoenja odluke o uskrati osloboenja od preostalih obveza, sud e zakazati roite
radi sasluanja povjerenika, vjerovnika i potroaa.
(2) Potroa je na poziv suda duan pristupiti na roite i dati sudu potrebne obavijesti.
(3) Ako potroa bez opravdanog razloga ne prui traene obavijesti ili ako neopravdano
izostane s roita radi davanja obavijesti, sud e uskratiti osloboenje od preostalih obveza.
(4) Protiv odluke suda vjerovnik i potroa imaju pravo na albu.
(5) Odluka o uskrati osloboenja od preostalih obveza se objavit e se na mrenoj stranici eoglasna ploa sudova.
23

Kommentiert [D17]: Nijerazvidnoizkojihrazlogapredlagatelj

izuzimaporezneobvezeodosloboenja.
Naroitodunicikojisukrozobavljanjedjelatnostikojaihsvrstava
podingerencijuovogzakonastupiliusteajnipostupaketekobiti
umogunostiubuduepodmiritinagomilaneporezneobveze.
Takvarestrikcijaihujednostavljauizuzetnoneravnopravnipoloaj
premasteajnimsubjektimakojipodlijeusteajupremasteajnom
zakonu(lanak286.SZ).

Poredtogajenerazumnoizkojihrazlogaupravouovimsluajevima
ministarstvofinancijaimazatienipovlatenpoloajpremadrugim
vjerovnicima.

UkolikoizrazlogasrodnostiovogtekstasaInsolvenzordnungom,
aukoristkomparacijeobratimopozornostna302
AusgenommeneForderungen,ukojemsetakoerspominju
porezneobveze,moramuputitinanamjenuipozadinudotinog
paragrafa.
Naime,302InsOadresira,kaouostalomiovajlanak,nezakonite
radnjesteajnogdunika.Meutim,suprotnoovomlanku,se
sukladnosvojojnamjeniodnosinanezakonitoostvarenuimovinsku
koristnautrbporeznihdavanja,anenaporezneobvezeuopem
kontekstu.
302InsOAbsatz1:
.VerbindlichkeitendesSchuldners..auseinem
Steuerschuldverhltnis,sofernderSchuldnerimZusammenhang
damitwegeneinerSteuerstraftatnachden370,373oder374
derAbgabenordnungrechtskrftigverurteiltwordenist

Odluka o osloboenju od preostalih obveza

lanak 58.
(1) Nakon proteka razdoblja provjere ponaanja, sud e pod pretpostavkama propisanim ovim
Zakonom donijeti rjeenje o osloboenju dunika od preostalih obveza.
(2) Protiv rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka vjerovnici mogu podnijeti albu u roku od osam
dana od objave rjeenja na mrenoj stranici e oglasna ploa sudova.
(3) Osloboenje od preostalih obveza ima pravni uinak na sve vjerovnike ukljuujui i
vjerovnike koji trabinu nisu prijavili u postupku steaja potroaa.
Evidencija potroaa osloboenih od preostalih obveza
lanak 59.
(1) Ministarstvo nadleno za poslove pravosua vodi evidenciju potroaa koji su u postupku
steaja potroaa osloboeni od preostalih obveza.
(2) Pravilnik o nainu voenja evidencije potroaa osloboenih od preostalih obveza donijet
e ministar nadlean za poslove pravosua.
Prijevremeno okonanje
lanak 60.
Pravomonou odluke o osloboenju od preostalih obveza prestaju vaiti izjave o ustupu,
sluba povjerenika i ogranienja prava potroaa.

GLAVA X.
JEDNOSTAVNI POSTUPAK
lanak 61.
Ako sud na pripremnom roitu utvrdi da imovina potroaa nije dovoljna za namirenje
trokova postupka steaja ili je beznaajne vrijednosti, a potroa je podnio prijedlog za
osloboenje od preostalih obveza, sud e donijeti rjeenje kojim se postupak steaja otvara,
imenuje povjerenik te istovremeno zakljuuje, nakon ega e se primijeniti odredbe ovoga
Zakona koje ureuju postupak osloboenja od preostalih obveza.

GLAVA XI.
ZAVRNE ODREDBE
lanak 62.
24

Pravilnike iz lanka 6. stavka 5., lanka 7. stavka 6., lanka 12. stavka 2., lanka 15. stavka 3.
i lanka 59. stavka 2. ovoga Zakona ministar nadlean za poslove pravosua donijet e u roku
od osam dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
lanak 63.
Ovaj Zakon objavit e se u "Narodnim novinama", a stupa na snagu 1. srpnja 2015.

25

OBRAZLOENJE

lanak 1.
Ovom odredbom propisuje se predmet Zakona o steaju potroaa. Zakonom se ureuju opa
pravila o steaju potroaa, izvansudski postupak pred savjetovalitima, pretpostavke za
otvaranje postupka steaja potroaa, postupak pred sudom te uvjeti i uinci osloboenja
potroaa od preostalih obveza.
lanak 2.
Predloenom odredbom odreuju se ciljevi Zakona. Istie se da je cilj Zakona provoenje
skupnog namirenja vjerovnika unovenjem imovine potroaa i podjele prikupljenih sredstava
vjerovnicima u skladu s planom namirenja duga ili u okviru postupka pred sudom. Propisuje se
i mogunost osloboenja savjesnog potroaa od preostalih obveza prema vjerovnicima po
proteku razdoblja provjere ponaanja. Opi cilj uvoenja instituta steaja potroaa je razviti
sustav prvenstveno radi stvaranja uvjeta potroaima koji su se zatekli u financijskim
potekoama za reprogramiranje njihovih obveza ili novi poetak, a s druge strane vjerovnicima
omoguiti skupno namirenja unovenjem imovine potroaa i podjele prikupljenih sredstava.
Posebni cilj ogleda se u stvaranju uvjeta da se izmeu dunika i vjerovnika postigne dogovor
oko restrukturiranja postojeih trabina, stvaranje uvjeta za racionalno i odgovorno te
ekonomski racionalno ponaanje potroaa kao i rastereenje sustava od viestrukih i
bezuspjenih ovrnih postupaka. Valja istaknuti da su spomenuti ciljevi u skladu s najviim
europskim vrednotama i normativnim rjeenjima europskih zemalja.
lanak 3.
Predloenom odredbom propisano je da se postupak steaja potroaa provodi nad imovinom
potroaa te se definira koje se osobe u smislu ovoga Zakona smatraju potroaem. Tako se
propisuje da se potroaem smatra svaka fizika osoba koja sklapa pravni posao ili djeluje na
tritu izvan svoje trgovake, poslovne, obrtnike ili profesionalne djelatnosti. Odredbe ovoga
Zakona primjenjuju se i na fiziku osobu koja obavlja samostalnu djelatnost ako: nema vie
20 od vjerovnika, obveze iz obavljanja samostalne djelatnosti ne prelaze iznos od 100.000,00
kn, nema obveza iz radnih odnosa koje proizlaze iz obavljanja samostalne djelatnosti, i nije
pokrenut predsteajni ili steajni postupak. Navedeno rjeenje je u slino rjeenjima iz
Steajnog zakona Savezne Republike Njemake, a svrha i cilj ove odredbe jest izbjegavanje
kolizije Zakona o steaju potroaa sa Steajnim zakonom.
lanak 4.
Odredbom ovoga lanka definiran je steajni razlog, odnosno uvjet za otvaranje postupka
steaja potroaa.
lanak 5.
Ovom odredbom je propisano da se izvansudski postupak provodi radi sklapanja izvansudskog
sporazuma izmeu potroaa i vjerovnika u postupku koji se temelji na naelu dobrovoljnosti.
26

Naelo dobrovoljnosti je osnovno naelo izvansudskog postupka obzirom na to da je za

provoenje postupka potrebna suglasnost potroaa.
lanak 6.
Ovom odredbom je propisano da se izvansudski postupak provode posrednici u
savjetovalitima prema pravilima koja stranke sporazumno utvrde. Savjetovalitima se u smislu
ovoga Zakona smatraju organizacijske jedinice Financijske agencije ija se mjesna nadlenost
utvruje prema prebivalitu potroaa, a posrednici su duna provoditi izvansudski postupak u
skladu s osnovnom svrhom izvansudskog postupka propisanom ovim Zakonom te osobitom
panjom zatititi potroaa kao slabiju stranu u pravnom odnosu na nain koji osigurava
potpuno potivanje osobnog i obiteljskog ivota, dostojanstva, ugleda i asti. Nadalje,
posrednik u savjetovalitu duan je postupati s osobnim podatcima u skladu s odredbama
posebnog propisa koji ureuje zatitu osobnih podataka. Nain rada savjetovalita i
pretpostavke za obavljanje poslova posrednika u savjetovalitu propisuje ministar nadlean za
poslove pravosua pravilnikom.
lanak 7.
Ovom odredbom propisuje se da je osoba koja namjerava podnijeti sudu prijedlog za otvaranje
postupka steaja potroaa duna prije podnoenja prijedloga podnijeti savjetovalitu zahtjev
za provedbu izvansudskog postupka. Zahtjev za provedbu izvansudskog postupka moe na
propisanom obrascu podnijeti potroa ili svaki njegov vjerovnik. Potroa je, nadalje, duan
priloiti popis imovine, vjerovnika i trabina na posebnom obrascu. Taj popis dostavlja
savjetovalitu dunik i onda ako on nije podnositelj zahtjeva. Ako je podnositelj zahtjeva
vjerovnik, uz zahtjev je duan priloiti isprave iz kojih proizlazi vjerojatnost postojanja njegove
trabine te izriiti pristanak potroaa za provedbu izvansudskog postupka. Pravilnik o obliku
i sadraju obrasca zahtjeva za provedbu izvansudskog postupka i popisa imovine, vjerovnika i
trabina donijet e ministar nadlean za poslove pravosua.
lanak 8.
Ovom odredbom je propisano da popis imovine, vjerovnika i trabina sadri podatke o ukupnoj
postojeoj imovini, primanjima i obvezama uz naznaku iznosa ili vrijednosti, svim
vjerovnicima i njihovim trabinama,. primanjima iz radnog odnosa i ostalim primanjima kao i
njihovim iznosima u prethodna tri mjeseca, reijskim trokovima kuanstva i lanovima ue
obitelji. Kako bi se omoguilo potroau da to potpunije sastavi popis imovine, vjerovnika i
trabina, propisano je da je vjerovnik duan, na zahtjev posrednika, o svom troku, u roku od
osam dana od dana od zaprimanja zahtjeva, dostaviti savjetovalitu pisanu izjavu o visini svojih
ukupnih trabina pri emu su duni razdvojiti glavnu trabinu i sporedne trabine. Navedeno
rjeenje preuzeto je po uzoru na rjeenje Savezne Republike Njemake. Unato injenici da
zakonodavstva nekih zemalja poput spomenute Republike Slovenije nemaju prethodni,
izvansudski postupak ve postupak zapoinje tek pred sudom, predlagatelj se priklonio
rjeenjima onih zemlja poput Republike Njemake koji u svojim propisima imaju prethodni
postupak kao i institut savjetovalita i to osobito iz razloga kako bi se sklapanjem sporazuma
kao jednog od glavnih ciljeva izvansudskog postupka izbjegao postupak pred sudom, a time
rasteretilo sudove od znaajnog broja postupaka koji se oekuju.
27

lanak 9.
Predloenom odredbom propisuje se da je posrednik ovlaten na zahtjev vjerovnika provjeriti
podatke iz popisa imovine, vjerovnika i trabina koje je dostavio potroa uvidom u
odgovarajue registre i evidencije podataka, u skladu s posebnim zakonima. Ako se utvrdi da
su podatci iz popisa imovine, vjerovnika i trabina nepotpuni ili netoni, potroau e se dati
mogunost da ih ispravi ili dopuni. Ako potroa ne iskoristi mogunost da otkloni netonosti
odnosno nadopuni popis, posrednik je duan upozoriti vjerovnike na nepotpunost ili netonost
podataka sadranih u popisu imovine, vjerovnika i trabina o emu sastavlja biljeku.
Navedenim rjeenjem predlagatelj postie zatitu vjerovnika, a ujedno i nesavjesnog potroaa
onemoguava da manipuliranjem podataka osujeti postupak i oteti vjerovnike.
lanak 10.
Ovom odredbom je propisano da se trokovi izvansudskog postupka namiruju iz poloenog
predujma koji uplauje podnositelj zahtjeva u iznosu od 100,00 kuna. Kad je podnositelj
potroa, moe ga se osloboditi od obveze uplate predujma na nain i uz pretpostavke propisane
posebnim propisom kojim se ureuje besplatna pravna pomo.
lanak 11.
Predloenom odredbom je propisano da je savjetovalite, nakon uplate predujma, duno bez
odgode objaviti poziv za sudjelovanje u izvansudskom postupku na mrenoj stranici
Financijske agencije ime se dostava smatra obavljenom. Poziv za sudjelovanje u
izvansudskom postupku sadri vrijeme i mjesto kada su vjerovnici pozvani pristupiti u
savjetovalite, ime, prezime, adresu prebivalita i OIB potroaa te popis vjerovnika koji se
pozivaju u savjetovalite. Potroa je ovlaten samostalno obavijestiti vjerovnike o vremenu i
mjestu kada su pozvani pristupiti u savjetovalite ime se omoguava potroau da preuzme
odreenu inicijativu u cilju postizanja dogovora o modalitetima sklapanja sporazuma.
lanak 12.
Predloenom odredbom je propisano da je potroa duan prije objave poziva za sudjelovanje
u izvansudskom postupku dostaviti savjetovalitu plan namirenja duga. Plan namirenja duga
podnosi se putem obrazaca iji sadraj pravilnikom odreuje ministar nadlean za poslove
pravosua. Na zahtjev potroaa posrednik je duan pruiti potroau strunu pomo za
sastavljanje plana namirenja duga. Predlagatelj smatra veoma korisnim i svrsishodnim ojaati
ulogu posrednika u pregovorima i pokuaju sklapanja sporazuma izmeu potroaa i vjerovnika
jer bi u suprotnom vjerovnik koji je zbog svoje zaduenosti slabija strana u pregovorima, ako
bi bio preputen samo neposrednim pregovorima s vjerovnicima imao nepovoljniju ulogu.
Nadalje, oekuje se da posrednik pomogne potroau u pronalaenju za njega najpovoljnije
opcije restrukturiranja kao i da mu pomogne u sastavljanju plana namirenja duga.
lanak 13.
Predloenom odredbom propisano je trajanje i dovretak izvansudskog postupka. Izvansudski
postupak traje najdulje 60 dana od prvog odranog sastanka u savjetovalitu. U iznimnim
sluajevima savjetovalite moe produljiti propisani rok za dodatnih 30 dana ako ocijeni da
28

postoji mogunost sklapanja izvansudskog sporazuma izmeu potroaa i njegovih vjerovnika

ili ako potroa i vjerovnici suglasno predloe produljenje. Nakon proteka navedenih rokova
savjetovalite je duno podnositelju zahtjeva izdati potvrdu o tome da pokuaj sklapanja
izvansudskog sporazuma nije uspio.
lanak 14.
Ovom odredbom je propisano to se smatra neuspjelim pokuajem izvansudskog sporazuma.
Tako se smatra da sklapanje izvansudskog sporazuma nije uspjelo ako neki vjerovnik nakon to
su poeli pregovori u cilju sklapanja sporazuma o reguliranju potroaevih obveza pokrene ili
nastavi postupak radi ostvarenja trabine ili izriito i nedvosmisleno izjavi da nije suglasan s
izvansudskim sporazumom. U tom sluaju, savjetovalite je duno bez odgode izdati potvrdu
predlagatelju o neuspjelom sklapanju izvansudskog sporazuma.
lanak 15.
Odredbom ovoga lanka propisuje se da sklopljeni sporazum ima uinak izvansudske nagodbe
i predstavlja ovrnu ispravu, kao i to da su rok i nain ispunjenja obveza, otpust duga, sporazum
o povlaenju tube, obveza povlaenja prijedloga za ovrhu u ranije pokrenutim postupcima
bitni sastojci izvansudskog sporazuma. Izvansudski sporazum sklapa se na obrascu iji e oblik
i sadraj pravilnikom odreuje ministar nadlean za poslove pravosua ime e se takoer
umanjiti mogunost sklapanja "neprovedivih" sporazuma. Izvansudski sporazum nema pravnog
uinka na vjerovnike s kojima nije sklopljen.
lanak 16.
Odredbom ovoga lanka propisuje se odgovornost potroaa za tetu vjerovnicima koje je
potroa nije naveo u popisu imovine, vjerovnika i trabina. Takoer, iz istog razloga, potroa
potroa odgovara za tetu i vjerovnicima s kojima je sklopljen izvansudski sporazum. Ovim
lankom eli se onemoguiti potroaa da u ovom stadiju postupka s popisa izostavi nekog od
vjerovnika.
lanak 17.
Ovom odredbom su propisana tijela postupka steaja potroaa. Tijela postupka steaja
potroaa su sud i povjerenik.
lanak 18.
Odredbom ovoga lanka propisuje se da povjerenika imenuje sud s liste steajnih upravitelja
uz odgovarajuu primjenu Steajnog zakona. Za povjerenika ne moe biti imenovana osoba
koja bi morala biti izuzeta kao sudac u steajnom postupku, a osobito osoba koja je bliski
srodnik suca, dunika ili vjerovnika, niti osoba koja je pravomono osuena za kazneno djelo
protiv gospodarstva ili druga kaznena djela koja je ine nedostojnom za obavljanje dunosti
povjerenika.
lanak 19.
29

Ovom odredbom su propisane dunosti povjerenika. Propisano je da je povjerenik duan pri

ispunjavanju svojih dunosti postupati s panjom dobrog strunjaka. Nadalje predlagatelj
propisuje da je povjerenik duan unovavati imovinu steajne mase bez odgode te je
ravnomjerno razdjeljivati vjerovnicima. Povjerenik je duan podnositi sudu kvartalna pisana
izvjea u kojima e navesti stanje potroaeve imovine, nove okolnosti koje bi mogle utjecati
na mogunost ispunjenja potroaevih obveza, iznos ukupno isplaenih sredstava pojedinom
vjerovniku, podatke o unovenoj imovini i ostale podatke koji su od utjecaja na tijek postupka.
Podnesena izvjea objavljuju se na mrenoj stranici e-oglasna ploa sudova. Na obavljanje
dunosti i odgovornost povjerenika na odgovarajui nain primjenjuju se odredbe Steajnog
zakona kojim su propisana prava i obveze steajnog upravitelja ako ovim Zakonom nije
drugaije odreeno.
lanak 20.
Ovom odredbom propisuje se nadzor nad povjerenikom od strane suda.
lanak 21.
Predloenom odredbom propisuje se da je povjerenik duan otvoriti poseban transakcijski
raun kod financijske institucije za svakog pojedinog potroaa nad kojim je otvoren steaj u
skladu s nalogom suda. Raun, povjerenik mora otvoriti najkasnije prvi radni dan nakon to ga
je sud imenovao. Putem rauna povjerenik moe primati samo uplate i obavljati isplate koje se
odnose na upravljanje i raspolaganje steajnom masom. Sredstva s posebnog rauna ne mogu
biti predmetom ovrhe koja se provodi protiv povjerenika, a u sluaju steaja ili smrti
povjerenika ne ulaze u njegovu steajnu masu odnosno ostavinu. Povjerenik je duan sve uplate
koje se odnose na upravljanje i raspolaganje steajnom masom drati odvojene od svoje
imovine. Za otvaranje, voenje i zatvaranje rauna ne moe se naplaivati naknada.
lanak 22.
Predloenom odredbom propisuje se nagrada za rad te naknada stvarnih trokova.
lanak 23.
Ovom odredbom propisana je iskljuiva stvarna nadlenost opinskih sudova ija mjesna
nadlenost se odreuje prema mjestu potroaeva prebivalite.
lanak 24.
Ovom odredbom propisana je supsidijarna primjena Steajnog zakona.
lanak 25.
Ovom odredbom propisana su naela postupka prema kojima: postupak steaja pokree se ma
prijedlog ovlatene osobe (potroa ili njegov vjerovnik), postupak je hitan, odluke se u pravilu
donose bez usmene rasprave, a sud je ovlaten po slubenoj dunosti utvrivati injenice od
30

znaaja za postupak sasluavanjem svjedoka i strunjake, kao i uvidom u odgovarajue registre

i evidencije, u skladu s posebnim zakonima.
lanak 26.
Ovom odredbom propisan su pravila o dostavi pismena koja se objavljuju putem mrene
stranice e-oglasna ploa sudova. Dostava pismena smatra se obavljenom protekom osmog dana
od dana objave pismena na mrenoj stranici e-oglasna ploa, a objava pismena smatra se
dokazom o urednoj dostavi svim sudionicima postupka. Osim navedenog, sudionici postupka
mogu zatraiti da im se pismena dostavljaju na kunu adresu ili na adresu elektronike pote,
ali takva dostava nema pravni uinak na tijek rokova propisanih ovim Zakonom. Radi uvida u
sva objavljena pismena, nadleni sud e na vidnom mjestu u sudu omoguiti uvid na mrenu
stranicu e-oglasna ploa sudova.
lanak 27.
Ovom odredbom propisano je tko moe pokrenuti postupak steaja potroaa. Postupak steaja
potroaa pokree se prijedlogom potroaa ili svakog njegovog vjerovnika. Obveza vjerovnik
je uiniti vjerojatnim postojanje svoje trabine, dok je obveza potroaa priloiti plan namirenja
duga te popis imovine, vjerovnika i trabina. Takoer, uz prijedlog je potrebno dostaviti
potvrdu o neuspjelom pokuaju sklapanja izvansudskog sporazuma.
lanak 28.
Ovom odredbom propisano je tko i u kojem iznosu predujmljuje trokove postupka. Trokove
postupka predujmljuje predlagatelj u paualnom iznosu koji odredi sud, a koji ne moe biti
manji od 1.000,00 kuna. Ako je predlagatelj potroa koji nije u mogunosti predujmiti trokove
postupka, a ima imovine, sud moe odluiti da se trokovi predujme iz proraunskih sredstava,
a predujmljeni trokovi naknadit e se prioritetno iz unovene imovine potroaa. U suprotnom,
ako je predlagatelj potroa koji nije u mogunosti predujmiti trokove postupka i nema
imovine, sud ga moe osloboditi od obveze predujmljivanja trokova postupka, uz
odgovarajuu primjenu posebnog propisa kojim se ureuje besplatna pravna pomo. to se tie
trokova vjerovnika koji za nastanu tijekom postupka, propisano je da svaki vjerovnik snosi
svoje trokove postupka.
lanak 29.
Ovom odredbom propisana je mogunost zastajanja s postupkom u stadiju postupka koji
prethodi donoenju rjeenja o otvaranju postupka steaja potroaa. Naime, potroa ili
vjerovnik mogu zatraiti od suda zastoj postupka u trajanju do najvie tri mjeseca ako iz
okolnosti sluaja proizlazi kako bi u nastavku pregovora potroa mogao postii sporazum s
vjerovnicima. Zastoj moe trajati najdulje tri mjeseca, a nakon proteka roka kojeg sud odredi,
sud e nastaviti postupak po slubenoj dunosti.
lanak 30.
Ovom odredbom propisano je odravanje pripremnog roita koje se mora odrati prije
donoenja odluke o otvaranju postupka steaja potroaa. Na pripremnom roitu mora se
31

raspraviti i glasovati o planu namirenja duga kojeg je potroa priloio uz prijedlog za otvaranje
postupka. Sud moe odgoditi pripremno roite ako ocijeni da je to potrebno radi zatite interesa
stranaka, a pripremno roite sud moe odgoditi samo jednom.
lanak 31.
Ovom odredbom propisan je sadraj poziva za pripremno roite. Poziv za pripremno roite
objavljuje se putem mrene stranice e-oglasna ploa sudova zajedno s planom namirenja duga
i popisom imovine, vjerovnika i trabina. U objavi e biti istaknuto da svatko moe obaviti uvid
u plan namirenja duga i popis imovine, trabina i vjerovnika u pisarnici nadlenog suda.
Nadalje, poziv za pripremno roite sadrava poziv vjerovnicima da se oituju na plan
namirenja duga u roku od 30 dana od objave poziva za pripremno roite na mrenoj stranici eoglasna ploa sudova. Vjerovnici ije trabine nisu sadrane u popisu imovine, trabina i
vjerovnika, niti su pri izradi plana uzete u obzir, mogu traiti njihovo namirenje samo ako su u
roku od 30 dana od objave poziva za pripremno roite podnijele zahtjev za dopunu ili izmjenu
popisa. Poziv za pripremno roite mora sadravati izriito upozorenje na pravne posljedice
zbog proputanja roka za podnoenje zahtjeva za dopunu ili izmjenu popisa.
lanak 32.
Ovom odredbom propisan je tijek pripremnog roita. Pripremno roite zapoinje
razmatranjem plana namirenja duga. Plan namirenja duga se na prijedlog pojedinih vjerovnika
ili potroaa moe dopuniti ili izmijeniti, a svaki vjerovnik ima pravo zahtijevati provjeru i
nadopunu svih trabina sadranih u popisu imovine, trabina i vjerovnika pri emu potroa
ima pravo zahtijevati provjeru svih trabina koje se naknadno unose u plan na prijedlog
vjerovnika. Glasovanje o planu namirenja duga obavlja se na temelju utvrenog popisa
vjerovnika i prava glasa koji im pripada.
lanak 33.
Ovom odredbom propisano kada e se smatrati da je plan namirenja prihvaen. Dakle, ako se
koji od vjerovnika nije u roku od 30 dana od objave poziva za pripremno roite na mrenoj
stranici e-oglasna ploa sudova izjasnio o planu namirenja duga, smatra se da je dao svoj
pristanak na plan; odnosno, ako nijedan vjerovnik nije uskratio pristanak na plan namirenja
duga, smatrat e se da je plan prihvaen o emu sud donosi rjeenje. Potroa ima mogunost
izmijeniti ili dati svoj pristanak na plan namirenja duga u roku koji odredi sud, a prihvaeni
plan ima uinak sudske nagodbe.
lanak 34.
Ovom odredbom propisana je zabrana opstrukcije plana do koje moe doi ako svi vjerovnici
ne daju pristanak na plan namirenja duga. U tom sluaju sud svojom odlukom moe
nadomjestiti nedostajui pristanak nekog od vjerovnika pod uvjetom da su na plan pristali
vjerovnici ije trabine prelaze polovinu ukupnih trabina i ako se vjerovnik koji je uskratio
pristanak na plan time ne dovodi u loiji poloaj od onoga u kojem bi bio da plana nema. Sud
e odluku o nadomjesku pristanka pojedinih vjerovnika donijeti nakon to omogui oitovanje
vjerovnicima koji su uskratili dati svoj pristanak na plana namirenja duga, a ako je planom
sadran i pravni poloaj razlunih vjerovnika, na roitu e se posebno raspraviti prava tih
32

vjerovnika. Ako plan namirenja duga bude prihvaen, prijedlog za otvaranje postupka steaja
potroaa i prijedlog za osloboenje od preostalih dugova smatraju se povuenim.
lanak 35.
Ovom odredbom propisano je da u sluaju da plan namirenja duga ne bude prihvaen sud mora
otvoriti postupak steaja potroaa.
lanak 36.
Ovom odredbom propisano je postupak donoenja rjeenja o otvaranju postupka steaja
potroaa. Sud donosi rjeenje o otvaranju postupka steaja potroaa ako su ostvarene
zakonom propisane pretpostavke i ako na pripremnom roitu nije prihvaen plan namirenja
duga. Rjeenje o otvaranju postupka steaja potroaa objavljuje se na mrenoj stranici eoglasna ploa sudova. Sud e u rjeenju o otvaranju postupka steaja potroaa imenovati
povjerenika te e naloiti da se rjeenje o otvaranju postupka steaja potroaa upie zemljine
knjige te druge odgovarajue upisnike.
lanak 37.
Ovom odredbom propisano je kada nastupaju pravne posljedica otvaranja steajnog postupka
na imovinom potroaa. Pravne posljedice otvaranja postupka steaja potroaa nastupaju
danom objave rjeenja o otvaranju postupka steaja potroaa na mrenoj stranici e-oglasna
ploa sudova. Ako rjeenje o otvaranju postupka steaja potroaa u povodu albe bude
ukinuto, a u ponovnom postupku steaj nad potroaem bude opet otvoren, smatrat e se da su
pravne posljedice otvaranja postupka nastupile od trenutka objave prvog rjeenja o otvaranju
postupka steaja potroaa na mrenoj stranici e-oglasna ploa sudova.
lanak 38.
Ovom odredbom propisano je u kojim sluajevima se otvoreni postupak steaja potroaa nee
provesti. Naime, ako se na pripremnom roitu utvrdilo da imovina potroaa koja bi ula u
steajnu masu nije dovoljna ni za namirenje trokova postupka ili je neznatne vrijednosti, sud
e donijeti odluku o otvaranju i zakljuenju postupka steaja potroaa te istovremeno
imenovati povjerenika i odluiti o zahtjevu za osloboenje od preostalih obveza ako je takav
zahtjev podnesen. U tom sluaju primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o osloboenju od
preostalih obveza. Odluka o tome objavljuje se na mrenoj stranici e-oglasna ploa sudova.
Meutim, povjerenik moe i nakon zakljuenja postupka, a najkasnije u roku od dvije godine
od donoenja odluke o otvaranju i zakljuenju postupka steaja potroaa, ako nije podnesen ili
nije prihvaen prijedlog za osloboenje od preostalih obveza, u ime potroaa, a za raun
steajne mase unoviti imovinu potroaa i prikupljenim sredstvima namiriti nastale trokove
postupka. O obavljenim radnjama povjerenik podnosi izvjea sudu.
lanak 39.
Ovom odredbom definirano je to ini steajnu masu. Steajna masa obuhvaa cjelokupnu
imovinu potroaa koju je potroa stekao do zakljuenja postupka odnosno do proteka
33

razdoblja provjere ponaanja, osim imovine na kojoj se ne moe provesti ovrha u skladu s
odredbama Ovrnog zakona.
lanak 40.
Ovom odredbom propisana je zabrana raspolaganja steajnom masom za potroaa. Nakon
otvaranja steaja potroaa, raspolaganja potroaa predmetima iz steajne mase su bez pravnog
uinka, osim onih raspolaganja za koja vrijede opa pravila o zatiti povjerenja u javne knjige.
Drugoj e se strani vratiti njena protuinidba iz steajne mase ako je njome poveana vrijednost
steajne mase.
lanak 41.
Ovom odredbom propisano je da ako, nakon otvaranja postupka steaja potroaa, netko
izravno ispuni obvezu potroau, iako je obvezu trebalo ispuniti u korist steajne mase, takvim
e se ispunjenjem osloboditi od obveze ako dokae da u vrijeme ispunjenja nije znao da je
postupak steaja potroaa otvoren.
lanak 42.
Ovom odredom propisane su posljedice stjecanja nasljedstva. Ako je potroa stekao
nasljedstvo ili zapis prije otvaranja ili tijekom postupka steaja potroaa, imovina steena po
toj osnovi unosi se u steajnu masu. Ako se potroa odrekao nasljedstva nakon otvaranja
postupka steaja potroaa ili u roku od tri godine prije otvaranja postupka, sud e ocijeniti
razloge takvog odricanja te od kakvog je to utjecaja pri odluci o osloboenju od preostalih
obveza. Sud je obvezan sasluati vjerovnike i potroaa.
lanak 43.
Ovom odredbom propisan su posebna pravila o unovenju steajne mase. Tako je propisano da
se pri unovenju steajne mase mora voditi rauna o dostojanstvu potroaa te potroa ima
pravo na sredstava koja su mu nuna za namirenje osnovnih ivotnih potreba i trokova
stanovanja. Visinu tih sredstava odreuje povjerenik uz odgovarajuu primjenu posebnog
propisa kojim se ureuju prava iz sustava socijalne skrbi i usporedbom podataka o trokovima
ivota, trokovima obrazovanja te zdravstvenim potrebama potroaa.
Nadalje, potroa moe predloiti da se do okonanja razdoblja provjere ponaanja ne prodaje
nekretnina koja mu je potrebna za stanovanje ako u vlasnitvu nema drugu nekretninu i ako
nema na raspolaganju drugi smjetaj niti ga je u mogunosti osigurati, dok je sud duan voditi
rauna o tome da nekretnina bude razmjerna osnovnim stambenim potrebama potroaa. Sud
je duan pozvati vjerovnike koji imaju razluno pravo na nekretnini da se oituju o prijedlogu
potroaa i da se izjasne daju li svoj pristanak, a ako su razluni vjerovnici dali svoj pristanak,
sud moe odluiti da se nekretnina ne prodaje do okonanja razdoblja provjere ponaanja nakon
kojeg razdoblja e ocijeniti svrhovitost prodaje nekretnine vodei rauna o opsegu namirenja
vjerovnika koji imaju razluno pravo na nekretnini. Pravo suda je bez odgode ukinuti odluku
da se nekretnina ne prodaje do okonanja razdoblja provjere ponaanja, ako utvrdi da potroa
ne ispunjava obveze propisane ovim Zakonom. Protiv tih odluka doputena je alba, koja ne
odgaa ovrhu rjeenja.
34

lanak 44.
Ovom odredbom propisano je postupanje s imovinom na kojoj postoje razluna prava. Tako je
propisano da povjerenik u poetnoj fazi postupka nije ovlaten unovavati predmete na kojima
postoje razluna prava i da to unovenje pripada iskljuivo vjerovnicima, ako ovim Zakonom
nije drugaije propisano. Sud je ovlaten naloiti vjerovniku unovenje imovine u roku od est
mjeseci od dobivenog naloga, a ako vjerovnik propusti unoviti imovinu u tom roku pravo
unovenja prelazi na povjerenika. Nadalje, sud moe donijeti odluku da se nee unovavati
pojedina imovina ako bi trokovi unovenja bili vei od postignutog iznosa za imovinu, u kojem
sluaju e potroau odrediti rok u kojem mora platiti povjereniku iznos koji odgovara iznosu
steajne mase koja bi se podijelila vjerovnicima. Takoer, sud moe donijeti odluku o
osloboenju od preostalih dugova tek nakon proteka roka u kojem je potroa obvezan uplatiti
povjereniku iznos koji odgovara onome to bi se unovenjem mase dobilo za raspodjelu
vjerovnicima. Tijekom trajanja ustupa nije doputena ovrha u korist pojedinih vjerovnika, dok
je zabranjeno unovenje imovine ispod polovine njezine procijenjene vrijednosti.
lanak 45.
Ovom odredbom doputeno je duniku obavljanje/zapoinjanje djelatnosti slobodnog
zanimanja. Potroa moe nakon otvaranja postupka steaja potroaa i u razdoblju provjere
zahtijevati od suda doputenje obavljanja djelatnosti. Potroa je duan sudu navesti djelatnosti
koje namjerava obavljati te planiranu dobit i pretpostavke na temelju kojih bi sud mogao utvrditi
svrhovitost prijedloga. Potroa moe zatraiti da se iz steajne mase izuzmu strojevi, oprema,
materijal ili drugi dio imovine potreban za obavljanje djelatnosti, osim nekretnina, u kojem
sluaju se mora navesti mjeseni iznos naknade za imovinu izuzetu iz steajne mase koji se
potroa obvezuje uplaivati u steajnu masu. Mjeseni iznos naknade ne moe biti vei od 1%
trine vrijednosti dijela imovine koja je izuzeta iz steajne mase. Sud e dopustiti potroau
obavljanje djelatnosti uz prethodno miljenje povjerenika i vjerovnika, ako stekne uvjerenje da
e potroa ostvariti dobit i biti u mogunosti plaati mjeseni iznos naknade za imovinu izuzetu
iz steajne mase. U svojoj odluci sud je duan naznaiti dio imovine koji se izuzima iz steajne
mase i obvezati potroaa na plaanje mjesene naknade za izuzimanje.
lanak 46.
Ovom odredbom propisana je mogunost ukidanja doputenja obavljanja djelatnosti. Sud moe
na prijedlog povjerenika ili vjerovnika ukinuti doputenje obavljanja djelatnosti ako potroa
ne ispunjava svoje obveze na plaanje mjesene naknade za imovinu izuzetu iz steajne mase
ili ako u izvjeu o dobiti i gubitku iskae gubitak ili se takav gubitak utvrdi analizom, osim
ako sud stekne uvjerenje da e potroa u sljedeem razdoblju ostvariti dobiti. Ako sud ukine
doputenje obavljanja djelatnosti, u steajnu masu vratit e se izuzeti dio imovine i ostvarena
dobit. Neispunjene obveze nastale obavljanjem djelatnosti smatraju se trokovima postupka.
lanak 47.
Predloenom odredbom propisuje se obveza povjerenika da sastavi zavrni diobni popis i odlui
o eventualnim prigovorima vjerovnika. Propisana je i obveza suda da odlui o prijedlogu za
osloboenje od preostalih obveza ako je takav prijedlog podnesen.
35

lanak 48.
Odredbom ovoga lanka propisani su uvjeti za zakljuenje postupka kao i trenutak od kojega
poinje tei razdoblje provjere ponaanja. Razdoblje provjere ponaanja u skladu s odredbom
stavka 2. ovoga lanka poinje tei od zakljuenja postupka steaja potroaa.
lanak 49.
Predloenom odredbom propisuje se mogunost osloboenja potroaa od preostalih obveza.
Takoer, predloenom odredbom propisuje se podnoenje prijedloga za osloboenje kao uvjet
za donoenje sudske odluke o osloboenju od preostalih obveza te se odreuje do kada potroa
moe podnijeti takav prijedlog. Ako sud utvrdi da je potroa u ranijem postupku steaja
potroaa osloboen od preostalih obveza, a od dana donoenja odluke suda o osloboenju od
preostalih obveza je prolo manje od deset godina, odbacit e prijedlog potroaa.
lanak 50.
Predloenom odredbom propisuje se prijelaz prava raspolaganja imovinskim pravima potroaa
na povjerenika kao i prava potroaa na upravljanje i raspolaganje imovinom koja ulazi u
steajnu masu, ustup prava i izjava o ustupu.
lanak 51.
Predloenom odredbom propisuje se jednako postupanje prema svim vjerovnicima.
lanak 52.
Predloenom odredbom propisuje se mogunost osloboenja potroaa od preostalih obveza
koje su u postupku ostale nenamirene.
lanak 53.
Odredbom ovoga lanka propisani su razlozi za odbijanje prijedloga za osloboenje od
preostalih obveza.
lanak 54.
Predloenom odredbom propisuju se obveze koje su izuzete od osloboenja.
lanak 55.
Predloenom odredbom propisuju se obveze potroaa u razdoblju provjere ponaanja.
lanak 56.
Predloenom odredbom propisuju se razlozi za uskratu osloboenja od preostalih obveza.
36

lanak 57.
Odredbom ovoga lanka propisuje se obveza suda da prije donoenja odluke o uskrati saslua
potroaa, povjerenika i vjerovnike. Propisuje se i mogunost podnoenja albi te da se odluka
o uskrati objavljuje na internetskoj stranici e-oglasna ploa sudova.
lanak 58.
Predloenom odredbom propisuje se mogunost donoenja odluke o osloboenju od preostalih
obveza te mogunost podnoenja albe. Takoer, propisuje se da osloboenje od preostalih
obveza ima pravni uinak u odnosu na sve vjerovnike ukljuujui i vjerovnike koji trabinu
nisu prijavili u postupku.
lanak 59.
Predloenom odredbom propisuje se da e ministarstvo nadleno za poslove pravosua voditi
evidenciju potroaa u odnosu na koje je doneseno rjeenje o osloboenju od preostalih obveza
u skladu s Pravilnikom kojega e donijeti ministar nadlean za poslove pravosua.
lanak 60.
Predloenom odredbom propisuje se da pravomonou odluke o osloboenju od preostalih
obveza prestaju vaiti izjave o ustupu, sluba povjerenika i ogranienja prava potroaa.
lanak 61.
Predloenom odredbom propisuju se da ako sud na pripremnom roitu utvrdi da imovina
potroaa nije dovoljna za namirenje trokova postupka steaja ili je beznaajne vrijednosti, a
potroa je podnio prijedlog za osloboenje od preostalih obveza, sud e donijeti rjeenje kojim
se postupak steaja otvara, imenuje povjerenik te istovremeno zakljuuje, nakon ega e se
primijeniti odredbe ovoga Zakona koje ureuju postupak osloboenja od preostalih obveza.
lanak 62.
Ovom odredbom propisani su rokovi za donoenje podzakonskih propisa koje je duan donijeti
ministar nadlean za poslove pravosua.
lanak 63.
Ovom odredbom propisan je dan stupanja na snagu Zakona.

37