Prof. dr.

Milan Maceljski
Prof. dr. Bogdan Cvjetkovi}
Prof. dr. Jasminka Igrc Bar~i}
Prof. dr. Zvonimir Ostoji}

Priru~nik iz za{tite bilja

(za zaposlenike u poljoprivrednim ljekarnama)

Priru~nik je dostupan na Internetu:

http://www.ergraf.hr/tiskara-md/

Zagreb, 1997.
1

ZAVOD ZA ZA[TITU BILJA U POLJOPRIVREDI I [UMARSTVU

REPUBLIKE HRVATSKE
Za izdava~a:
Mr. Radoslav Maslin, ravnatelj
Autori:
prof. dr. Milan Maceljski, prof. dr. Bogdan Cvjetkovi},
prof. dr. Jasminka Igrc Bar~i}, prof. dr. Zvonimir Ostoji}
Urednici:
prof. dr. Milan Maceljski, prof. dr. Bogdan Cvjetkovi},
prof. dr. Jasminka Igrc Bar~i}, prof. dr. Zvonimir Ostoji}
Grafikon na omotu:
Broj dopu{tenih sredstava za za{titu bilja u Hrvatskoj. Stanje 1996. iz "Glasnika
za{tute bilja", 2-3/1996.
Tisak:
Tiskara MD - Zagreb, tel: 531-321 i 380-058
E-mail: tiskara-md zg.tel.hr
Tiskano sukladno ~l. 15. Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati pravne osobe koje obavljaju
promet sredstvima za za{titu bilja na veliko i malo, te o na~inu i postupku osposobljavanja zaposlenika
koji ~uvaju i izdaju sredstva za za{titu bilja.

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i sveu~ili{na biblioteka, Zagreb
UDK 632.9(035)
PRIRU^NIK iz za{tite bilja : za zaposlenike u poljoprivrednim
ljekarnama) / Milan Maceljski . . . <et. al.>. - Zagreb : Zavod za
za{titu bilja u poljoprivredi i {umarstvu Republike Hrvatske, 1997. 187 str. : ilustr. ; 24 cm
Bibliografija: str. 187.
ISBN 953-96985-0-2
1. Maceljski, Milan
970210038

ISBN 953-96985-0-2
2

Kazalo

1. Uvod i zakonski propisi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

1.1. Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
1.2. Zakonski propisi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
2. [teto~inje bilja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2.1. [tetnici. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2.2. Uzro~nici bolesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2.3. Korovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

11
11
16
19

3. Za{tita bilja - op}i dio. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

3.1. Pojam za{tite bilja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3.2. Mjere za{tite bilja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3.3. Integrirana za{tita bilja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3.4. Organsko-biolo{ka proizvodnja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

27
27
27
31
33

4. Sredstva za za{titu bilja (fitofarmacija) - op}i dio . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

4.1. Proizvodnja i potro{nja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.2. Registracija sredstava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.3. Podjela sredstava za za{titu bilja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.4. Otrovnost za ~ovjeka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.5. Ostaci sredstava na poljoprivrednim proizvodima . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.6. Izbor sredstva u odnosu na karencu i namjenu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.7. Otrovnost po ivotinje, biljke i okoli{ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.8. Mjere za za{titu osoba i okoli{a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.9. Postupak u slu~aju otrovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.10. Rezistentnost {teto~inja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.11. Oblik (formulacija) sredstava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.12. Kombinirana sredstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.13. Mije{anje sredstava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.14. Priprema sredstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.15. Primjena sredstava za za{titu bilja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.16. Prilozi: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.16.1. primjeri izdanih dopu{tenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.16.2. zna~enje oznaka upozorenja i obavijesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.16.3. karence propisane za pesticide u Hrvatskoj (ujedno pregled
dopu{tenih namjena). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.16.4. dodatni primjeri izra~unavanja koncentracija i doze . . . . . . . . . . . .

35
36
37
38
39
41
44
46
47
49
50
51
53
53
54
58
64
64
67
72
81
3

5. Sredstva za za{titu bilja (fitofarmacija) - posebni dio . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83

5.1. Zoocidi
5.1.1. Insekticidi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
5.1.2. Akaricidi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
5.1.3. Nematocidi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
5.1.4. Limacidi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
5.1.5. Rodenticidi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
5.1.6. Korvicidi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
5.2. Fungicidi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90
5.3. Herbicidi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105
6. Mjere za{tite bilja po kulturama. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117
6.1. [tetnici. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117
6.1.1. Ratarski usjevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117
6.1.2. Povr}e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 123
6.1.3. Povr}e i cvije}e u za{ti}enom prostoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125
6.1.4. Vo}ke i vinova loza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126
6.1.5. Cvije}e, ukrasno drve}e i grmlje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 134
6.1.6. Uskladi{teni poljoprivredni proizvodi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 134
6.2. Uzro~nici bolesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135
6.2.1. Ratarski usjevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135
6.2.2. Povr}e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 143
6.2.3. Vo}ke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 147
6.2.4. Vinova loza. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154
6.2.5. Ukrasno i {umsko bilje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 157
6.3. Korovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 159
6.3.1. Ratarski usjevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 159
6.3.2. Povr}e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 177
6.3.3. Vo}njaci i vinogradi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183
7. Preporu~ena literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 187

1. UVOD I ZAKONSKI PROPISI

1.1. UVOD
Sve kulturne (i divlje) biljke napadaju razli~iti neprijatelji. To su razli~iti {tetnici (kukci i druge ivotinje), uzro~nici bolesti (gljivice i dr.), te korovi. Ove biljne
neprijatelje nazivamo zajedni~kim nazivom {teto~injama bilja.
[teto~inje prorje|uju sklop i uzrokuju uginu}e biljaka, uzrokuju njihov krljavi
razvoj i slabije proizvodne sposobnosti, o{te}uju plodine te na brojne druge na~ine
smanjuju urod ili kakvo}u poljoprivrednih proizvoda. Najnoviji podaci ukazuju da
{teto~inje smanjuju prirod poljoprivrednih kultura u svijetu za 42%, a u Europi za
28%. Na{a su istraivanja pokazala da {teto~inje u Hrvatskoj smanjuju proizvodnju
poljoprivrednih kultura za 29,2%. Priblino jedna tre}ina ovih {teta otpada na {tetnike, druga na uzro~nike bolesti, a tre}a na korove.
Navedeni podaci o visini {teta se odnose na mogu}i (potencijalni) prirod, pa su
izraene postotkom priroda koji bi se postigao da ovih {teta nema. O~ito je da pri
visini {teta od 29,2% mogu}eg priroda, nama ostaje samo 70,8% tog priroda. Stoga
je postotak {teta na ostvareni prirod jo{ mnogo ve}i i za Hrvatsku iznosi 41,25%.
Ra~unanje % na mogu}i prirod zna~i da je kod {tete 25% i ostvarenog priroda
p{enice od 6 t/ha, {teta 2 tone, jer je prirod (mogu}i) bez ovih {teta trebao biti 8 t.
Ako se pokusom utvrdi da je na povr{ini gdje je zlatica uni{tila cimu krumpira
prirod 10 t/ha, a na dijelu za{ti}enom od zlatice 15 t/ha, razlika od 5 t stavlja se u
odnos s prirodom ostvarenim uz za{titu, dakle s 15 t, te {teta iznosi 33,3%.
Vrijednost {teta (gubitaka) kojeg nanose {teto~inje poljoprivrednim usjevima i
nasadima u Hrvatskoj iznose oko 500 milijuna US dolara svake godine, ~emu treba
pridodati i {tete do kojih dolazi smanjenjem kakvo}e proizvoda, pove}anjem
tro{kova proizvodnje, te{ko}ama do kojih dolazi u prometu itd.
Razumljivo da svaki seljak i drugi uzgajiva~ poljoprivrednih kultura nastoji
smanjiti {tete koje ~ine {teto~inje. Mogu}nostima suzbijanja {teto~inja se bavi posebna poljoprivredna struka - fitomedicina ili za{tita bilja. U mnogim zapadnoeuropskim dravama uvrijeen je naziv fitomedicina za za{titu bilja. Ono {to je za ljude
medicina, za ivotinje veterina, to je za biljke fitomedicina.
Medicinu, veterinu i fitomedicinu povezuje sli~nost mnogih neprijatelja
(primjerice bakterije, virusi, neke vrste muha, {tetne biljke itd.) od kojih treba braniti ljude, ivotinje i biljke. Povezuje ih i sli~nost postupaka obrane (primjerice
lijekovi = sredstva za za{titu bilja). No, povezuje ih jo{ jedna specifi~nost koju u
biljnoj proizvodnji ima samo za{tita bilja: odgovornost pojedinaca za primjenu
mjera za{tite bilja, odgovornost koju mora propisati drava. Ta odgovornost postoji
zbog mogu}nosti preno{enja {teto~inja preko granica, ali i od susjeda k susjedu, te
zbog opasnosti od sredstava za za{titu bilja za ~ovjeka, ivotinje i okoli{. Kao {to
5

se lije~nici i veterinari, uz ostalo, brinu i o spre~avanju {irenja zaraznih bolesti,

tako se stru~njaci za za{titu bilja (fitomedicinari), ali i svi poljoprivrednici, moraju
brinuti ne samo o spre~avanju {irenja karantenskih, ve} i mnogih drugih {teto~inja.
Naime, mnoge mjere za{tite bilja daju eljeni uspjeh samo ako se provode sustavno, zahva}aju}i ve}e povr{ine, dakle uz u~e{}e svih ili ve}ine poljoprivrednika.
O izboru sorte p{enice ili hibrida kukuruza, o njezi usjeva i gnojidbi, ne ovisi susjed od susjeda, pa je Josipu svejedno kako gospodari susjed Ivica. No Josipu nije
svejedno kako Ivica suzbija {teto~inje, jer uspjeh njegovog suzbijanja poljskih
mi{eva, korova, plamenja~e krumpira, uspjeh njegove proizvodnje iz zdravog, ali
skupljeg sjemena, ovisi da li to radi i Ivica. [tetnici, uzro~nici bolesti i korovi {ire
se od susjeda susjedu, pa neznanje nazadnih ko~i napore naprednijih seljaka.
Ta me|usobna ovisnost postoji i pri primjeni sredstava za za{titu bilja. Mogu}e
je da jedan jedini nedovoljno upu}eni ili nemarni seljak one~isti potok koji protje~e
selom i izazove uginu}e stoke (primjerice ako na potoku pere prskalicu ili ambalau sredstava). Pri nesmotrenoj primjeni sredstava, primjerice po ja~em vjetru,
moe pojedinac one~istiti oblinje usjeve i nasade vi{e od dopu{tenih granica, moe
otrovati susjedove p~ele ili perad, a nepaljivom primjenom herbicida moe o{tetiti,
~ak i uni{titi, oblinje usjeve i nasade.
Upravo je ova me|usobna ovisnost u provedbi mjera za{tite bilja od {teto~inja
uzrok {to svuda u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, postoji niz propisa koji nastoje
sprije~iti takve {tetne posljedice. Neki propisi propisuju obvezno suzbijanje
odre|enih {teto~inja, drugi propisuju promet sredstvima za za{titu bilja na na~in
koji }e na najmanju mogu}u mjeru smanjiti svaku opasnost po zdravlje ~ovjeka,
korisnih ivotinja i posebice po okoli{. Daljnji propisi propisuju nadzor nad
zdravstvenim stanjem sjemena i sadnog materijala, te nadzor uvoza i izvoza bilja.
Iako su razli~ite mogu}nosti za{tite bilja prikazane u posebnom poglavlju, treba
ve} u uvodu istaknuti da je kemijska metoda za{tite bilja vrlo ~esta, katkada i jedina mogu}nost za{tite. Ova se metoda sastoji u primjeni razli~itih pripravaka sredtava za za{titu bilja kojih na na{em tri{tu ima danas preko 600. Svako me|u njima
ima dopu{tenje samo za odre|enu namjenu, u propisanoj dozi ili koncentraciji, uz
brojna ograni~enja, pa treba znati svako sredstvo pravilno primijeniti. Osim toga,
kako su skoro sva sredstva svrstana u otrove, pa su opasna po zdravlje ljudi i
doma}ih ivotinja, te okoli{, to treba znati kako njima pravilno rukovati i kako ih
primijeniti. Iz brige za pravilno rukovanje i primjenu sredstava za za{titu bilja
proizlaze mnoge odredbe postoje}ih propisa, pa tako i odredba da svi uposleni u
poljoprivrednim ljekarnama (poljoapoteci) moraju biti osposobljeni za taj posao.
Zaposleni u poljoapotekama moraju imati znanje koje }e omogu}iti da svakom
kupcu daju preporuku o sredstvu za za{titu bilja koje treba upotrijebiti, te
odgovaraju}u uputu o na~inu primjene, mjerama opreza itd. Iz sli~nih razloga ve}
odavna u ljekarnama lijekove prodaju diplomirani ljekarnici (farmaceuti). No, od
uposlenih u poljoapoteci ~esto kupac trai i ono {to ljudi ne trae od ljekarnika, tj.
dijagnozu i uputu za lije~enje. Seljaci ~esto u poljoapoteci trae sredstvo za suzbijanje onoga {to donesu pokazati, pa po donijetom {tetniku ili znacima {teta ili
bolesti na bilju, treba zaklju~iti o kojem se uzro~niku radi i dati stru~nu uputu. To
ukazuje da svaki zaposleni u poljoapoteci mora imati odre|eno znanje, pa takvo
znanje trae od svakog zaposlenog i postoje}i propisi. Minimum potrebnog znanja
prikazan je u ovom priru~niku.
6

Zbog velikog broja poljoapoteka u nas, treba o~ekivati poja~anu konkurenciju.

Kupci, potro{a~i sredstava za za{titu bilja, svakako }e radije odlaziti u onu
poljoapoteku gdje znaju da }e mo}i dobiti stru~nu uputu i da }e mu biti preporu~eno najprikladnije sredstvo. Ve} i zato }e svakom vlasniku poljoapoteke biti
itekako vano da svaki zaposleni ima znanje potrebno da udovolji o~ekivanju
kupca.

1.2. ZAKONSKI PROPISI

Jedan dio znanja kojeg svaki zaposleni u poljoapoteci mora svladati je
poznavanje propisa koji se ti~u prometa sredstava za za{titu bilja. Ovo }e
poznavanje pripomo}i da svaki zaposleni sa~uva svoje zdravlje i ne ugrozi tu|e,
kao i pruanje stru~nih savjeta kupcima za bezopasnu i uspje{nu primjenu tih sredstava. Poznavanje propisa omogu}it }e izbjegavanje kazni propisanih za njihovo
nepridravanje, te daljnje uspje{no poslovanje poljoapoteke.
Prikazat }emo samo izvod iz onog dijela propisa koji se odnosi na maloprodaju
i primjenu sredstava za za{titu bilja. To su, prije svega, zakoni i pravilnici koje
priprema ili donosi Ministarstvo poljoprivrede i {umarstva. Ministarstvo zdravstva
predlae Zakon o otrovima i propisuje postupke s otrovima, a kako su skoro sva
sredstva za za{titu bilja svrstana u otrove, to se ti propisi odnose i na promet tim
sredstvima. Osvrnut }emo se i na neke odredbe propisa o za{titi okoli{a koje se ti~u
i sredstava za za{titu bilja. Popis najvanijih zakona nalazi se na koncu ovog poglavlja.
Zakon o za{titi bilja u uvodnom dijelu ~lanka 39. propisuje da pravna osoba koja
prodaje sredstva za za{titu bilja mora imati uposlenog djelatnika koji ima
zavr{en agronomski ili {umarski fakultet smjera za{tite bilja, ratarskog ili vo}arsko- vinogradarsko-vrtlarskog ili {umsko-gospodarskog, koji se brine o smje{taju,
~uvanju i izdavanju sredstava za za{titu bilja, te daje korisnicima upute o stru~noj
primjeni. Pored toga, u istom je ~lanku predvi|eno da pravna osoba koja prodaje sredstva za za{titu bilja na malo, u svakoj specijaliziranoj trgovini - poljoprivrednoj
ljekarni, mora imati uposlenog djelatnika s najmanje stru~nom spremom ~etvrtog
(IV/1) stupnja obrazovanja biljnog ili {umarskog smjera koji je osposobljen za
~uvanje i izdavanje sredstava za za{titu bilja i davanje uputa o stru~noj primjeni.
Temeljem navedene odredbe, objavljen je Pravilnik o uvjetima koji moraju udovoljavati pravne osobe koje obavljaju promet sredstvima za za{titu bilja na veliko i
malo, te o na~inu i postupku osposobljavanja zaposlenika koji ~uvaju i izdaju sredstva za za{titu bilja. Dodatno se ovim Pravilnikom propisuje da zaposleni
djelatnik u poljoapoteci mora imati ugovor o radu na neodre|eno vrijeme s
punim radnim vremenom, te da stru~noj spremi zaposlenika odgovara poljoprivredni tehni~ar op}eg, biljnog, vrtlarskog i srodnih smjerova, {umarski tehni~ar, te zaposlenici koji imaju zavr{enu vi{u poljoprivrednu {kolu, agronomski ili {umarski fakultet drugih smjerova, osim onih iz uvodnog dijela ~l. 39.
Zakon o prometu otrova (u pripremi Zakon o otrovima) tako|er propisuju da
pravne osobe koje se bave prometom otrova moraju imati zaposlene djelatnike VII.
stupnja odre|ene stru~ne spreme (npr. poljoprivredne), te da i drugi zaposlenici
moraju imati potrebna znanja o za{titi od otrova s kojima rade.
7

Organizacija koja vr{i maloprodaju sredstava za za{titu bilja je duna

osposobiti radnika za rad na siguran na~in, te omogu}iti utvr|ivanje zdravstvene
i psihi~ke sposobnosti za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada.
Zakon o za{titi bilja (~l. 39.) odre|uje da pravna osoba koja se bavi prometom
sredstava za za{titu bilja mora posjedovati odgovaraju}e prostorije za smje{taj,
~uvanje i izdavanje sredstava za za{titu bilja koje udovoljavaju propisanim tehni~kim i sanitarno-higijenskim uvjetima. Zakon o prometu otrova (~l. 20) propisuje da se otrovi moraju ~uvati u posebnim prostorima u kojima se ne smiju
nalaziti drugi proizvodi. Pojedini otrovi mogu se drati u prostorijama koje slue za
druge potrebe, ako se dre u posebnim ormarima i odvojeno od drugih proizvoda,
no te prostorije ne smiju sluiti za promet namirnicma, sto~nom hranom niti predmetima op}e uporabe.
Uvjete kojima moraju udovoljavati poljoprivredne ljekarne op{irnije propisuje
prije spomenuti pravilnik. Poljoprivredne ljekarne moraju imati prodajni dio,
skladi{ni dio i posebnu prostoriju s garderobnim dijelom i sanitarnim ~vorom.
U prodajnom dijelu se obavlja promet sredstava smje{tenih odvojeno prema
namjenama, te ure|ajima i opremom za primjenu tih sredstava. U tom se dijelu
moe obavljati i promet sjemenom i sadnim materijalom, koji mora biti smje{ten u
posebnom odvojenom prostoru prodajnog dijela. Na zidu prodajnog dijela mora biti
istaknut plakat s pravilima za siguran rad sa sredstvima za za{titu bilja i plakat o
za{titi pri radu s obja{njenjima oznaka upozorenja i obavijesti ("R" i "S"). Na
vidljivom mjestu trebaju biti i upute o mjerama spre~avanja trovanja, na~inu
pruanja prve pomo}i te mjerama za otklanjanje posljedica trovanja. Treba postojati
priru~na ljekarna za pruanje prve pomo}i kod trovanja, te spremnik ili vre}a s
glinom, perlitom ili pijeskom za apsorpciju sredstava za za{titu bilja u slu~aju
prolijevanja. Prostorije i ormari u kojima se ~uvaju otrovi trebaju biti zaklju~ani i obiljeeni natpisom "OTROV".
Skladi{ni dio slui za smje{taj sredstava za za{titu bilja, ure|aja i opreme za
njihovu primjenu. Sredstva se ne smiju ~uvati u istoj prostoriji skladi{nog dijela
zajedno sa sjemenom, mineralnim gnojivima i sto~nom hranom. Zidovi i podovi
moraju biti od otpornih materijala koji se lako ~iste. Prodajni i skladi{tni dio
moraju imati ventilaciju koja osigurava da koncentracija {tetnih plinova i aerosola
ne bude ve}a od najvi{e dopu{tene koncentracije.
Posebnim pravilnikom propisane su maksimalno dopustive koncentracije
(MDK) sredstava za za{titu bilja u zraku radnih prostorija. To su one koncentracije
koje ne dovode do o{te}enja zdravlja pri svakodnevnom osamsatnom radu, a
izraene su u mg na prostorni metar. Primjerice, MDK za insekticide diklorvos je 1
mg, a metildemeton 0,5 mg, za herbicid atrazin 2 mg, a za fungicid tiram 5 mg na
prostorni metar. Pravilnik propisuje i biolo{ke grani~ne vrijednosti, tj. upozoravaju}u razinu sredstava u tkivima, tjelesnim teku}inama ili izdahnutom zraku.
Ove su vrijednosti propisane samo za klorirane ugljikovodike, organofosforne insekticide i karbamate.
Sredstva kojima je istekao rok uporabe moraju biti smje{tena odvojeno od
ostalih sredstava. Otrovi se moraju skladi{titi izvan zone za vodoopskrbu pitkom
vodom i vodotokova.
Sredstva za za{titu bilja koja su razvrstana u I. skupinu otrova ne smiju se
drati i prodavati u poljoprivrednoj ljekarni. Prilikom prodaje sredstava za
8

za{titu bilja II. skupine otrova, zaposleni u poljoprivrednoj ljekarni je duan

upisati podatke o kupcu (ime i prezime, adresa, JMBG, naziv i koli~ina otrova te
potpis kupca). U tu svrhu treba postojati odre|ena knjiga evidencije prometa otrova
II. skupine.
U promet se smiju stavljati samo sredstva za za{titu bilja koja imaju
odgovaraju}e dopu{tenje za promet u Hrvatskoj. Popis ovih sredstava objavljuje
se povremeno u NN (~l. 40. i 47. Zakona o za{titi bilja). Na deklaraciji sredstva
treba biti ozna~en broj i datum dopu{tenja Ministarstva poljoprivrede i {umarstva.
Sredstva za za{titu bilja se stavljaju u promet samo u izvornom pakiranju
proizvo|a~a s propisanom deklaracijom i uputom o primjeni. Uputa i deklaracija moraju biti napisane na hrvatskom jeziku. Zabranjeno je stavljanje u
promet sredstava kojima je istekao rok uporabe ozna~en na deklaraciji.
Deklaracija na svakom pakiranju mora sadravati naziv sredstva, generi~ko i
kemijsko ime, sadraj svih aktivnih tvari,namjenu i na~in uporabe, datum proizvodnje, rok uporabe, naziv i adresu proizvo|a~a, na~in i uvjete skladi{tenja i ~uvanja,
znakove opasnosti i oznake upozorenja i obavje{}ivanja, te neke druge propisane
podatke.
Predvi|eno je i propisivanje odre|enog na~ina evidentiranja cjelokupnog
prometa otrovima.
Propisan je i sadraj uputa, koji mora biti uskla|en s dopu{tenjem, te sadravati
sve upute potrebne za uspje{nu primjenu sredstva uz najmanju mogu}u opasnost po
primjenitelja, druge osobe i korisne organizme, te okoli{. Zakon o za{titi bilja (~l.
50.) propisuje obvezu da su posjednici bilja duni pridravati se ovih uputa, a
naro~ito brinuti se da sredstva ne dospiju u vodu, na bilje i tlo koje se ne tretira itd.
Proizvo|a~ sredstava je odgovoran za {tetu nastalu primjenom sredstva na na~in
naveden u uputi, ako je ta uputa suprotna izdanom dopu{tenju.
Zakon o za{titi okoli{a definira one~i{}enje okoli{a kao promjenu stanja koja je
posljedica {tetnog djelovanja, ispu{tanja, uno{enja ili odlaganja {tetnih tvari. Pravna
i fizi~ka osoba odgovara za nastalu {tetu i snosi tro{kove nastale one~i{}avanjem.
Za one~i{}avanje okoli{a je odgovorna i osoba koja je nepravilnim djelovanjem
omogu}ila one~i{}enje.
Zakon o otpadu odre|uje da su otpad tvari koje je pravna ili fizi~ka osoba odbacila ili odloila. Posebni je postupak propisan s opasnim otpadom, a to je otpad
koji sadri tvri koje imaju svojstva toksi~nosti, zapaljivosti itd., dakle u koje se
ubrajaju i sredstva za za{titu bilja. Pravilnik o vrstama otpada propisuje
razvrstavanje otpada u 20 grupa, te na~in postupka s pojedinim vrstama otpada.
Nadzor nad pridravanjem svih ovih (i nekih drugih srodnih) propisa provode
organi inspekcije za za{titu bilja u upanijama i republici, te sanitarni inspektori i
inspektori za{tite okoli{a. Za prekr{aje su propisane, katakada i vrlo visoke, kazne.
Popis najvanijih propisa koji se odnose na maloprodaju sredstava za za{titu
bilja
Zakon o za{titi bilja (NN 10/1994.)
Pravilnik o na~inu izdavanja dozvola za stavljanje u unutra{nji promet sredstva
za za{titu bilja (NN 53/1991. - Sl. l. 32/1991.), odn. nacrt novog Pravilnika u
pripremi.
9

Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati pravne osobe koje obavljaju

promet sredstvima za za{titu bilja na veliko i malo, te o na~inu i postupku
osposobljavanja zaposlenika koji ~uvaju i izdaju sredstva za za{titu bilja (NN
40/1996.).
Zakon o prometu otrova (NN 53/1991. - Sl.l. 13/1991.), odn. nacrt novog Zakona o otrovima u pripremi.
Pravilnik o ozna~avanju otrova koji se stavljaju promet na doma}em tri{tu (NN
53/1991. - Sl.l. 32/1986.), odn. nacrt novog Pravilnika u pripremi.
Pravilnik o na~inu uni{tavanja neupotrijebljenih otrova i ambalae koja je
upotrijebljena za pakiranje otrova te o na~inu povla~enja otrova iz prometa (NN
53/1991. - Sl.l. 7/1983.), odn. nacrta novog Pravilnika u pripremi.
Pravilnik o tehni~kim i sanitarno-higijenskim uvjetima kojima moraju udovoljavati OUR-i koji se bave prometom otrova (NN 53/1991. - Sl.l. 9/1986.).
Pravilnik o o~evidniku otrova i djelatnika koji rukuju otrovima - nacrt u
pripremi.
Pravilnik o najvi{im dopu{tenim koncentracijama u zraku (NN 92/1993.).
Zakon o za{titi okoli{a (NN 82/1994.)
Zakon o otpadu (NN 34/1995.)
Pravilnik o vrstama otpada (NN 27/1996.)
Zakon o za{titi na radu (NN 19/1983., 17/1986., 46/1992., 26/1992.)
Pravilnik o najvi{im dopustivim koncentracijama {tetnih tvari u atmosferi radnih
prostorija i prostora i o biolo{kim grani~nim vrijednostima (NN 92/1993.).

10

2. [TETO^INJE BILJA
2.1. [TETNICI
Poljoprivrednim kulturama ~esto zna~ajne {tete mogu nanijeti razne ivotinje. U
{tetne ivotinje ubrajamo kukce,potom grinje, nematode, glodavce, pueve, divlja~
i {tetne ptice.
2.1.1. Kukci
Kukci (insekti) su najbrojnija skupina ivotinja na Zemlji. Ima ih blizu milijun
poznatih vrsta, a svake se godine otkriva oko jedna do dvije tisu}e novih vrsta.
Odlikuju se velikom brojno{}u pojedine vrste, vrlo brzom mogu}no{}u
razmnoavanja i velikom prilagodljivo{}u na razli~ite uvjete ivota.
U na{oj je zemlji prisutno oko tisu}u vrsta kukaca gospodarski {tetnih poljoprivrednim kulturama.
Kukci se mogu razmnoavati nespolno tj. partenogenezom, kada enka lee ive
mlade ili spolno, tj. gamogenezom kada enka lee jaja. U nekih se kukaca (lisne
u{i) pokoljenja, tj. partenogeneza i gamogeneza izmjenjuju.
Preobrazba ili razvoj u kukaca, moe biti potpuna kada kukci tijekom razvoja
prolaze sve stadije ili nepotpuna. Kod potpune preobrazbe smenjuju se stadiji jaje,
li~inka, kukuljica i odrasli oblik. Li~inke se presvla~e vi{e puta, pa se govori o
li~inkama prvog, drugog, itd. stadija. Kod nepotpune preobrazbe postoje stadiji jaje,
li~inka i odrasli oblik, jer se li~inka zadnjeg stadija izravno presvla~i u odrasli
oblik.
Jaja kukaca mogu biti odloena na razli~ita mjesta (na grane ili debla, na listove, stabljiku, ostatke biljaka, u zemlju, razna skrovita mjesta itd.) i to pojedina~no
ili u skupinama. Katkada enke odlau jaja u biljne organe. Razli~ite su veli~ine i
boje. Skupine jaja nazivaju se jajnim leglom.
Li~inke kukaca su stadij koji naj~e{}e radi {tetu na poljoprivrednim kulturama.
Mogu imati razne nazive kao gr~ice (hru{t), gusjenice (leptiri), pagusjenice (ose
listarice) itd. S obzirom na broj nogu, postoje li~inke bez nogu (pipe, dvokrilci),
one s tri para prsnih nogu (pr. zlatice) te one koji imaju tri para prsnih i trbu{ne
(abodminalne) noge. Trbu{nih nogu, uglavnom gusjenice, imaju 5 pari, no neke
vrste imaju samo dva para trbu{nih nogu (npr. grbice), pa se tijekom hodanja grbe.
Li~inke osa listarica imaju 6-8 pari trbu{nih nogu. Li~inke uglavnom imaju dobro
razvijenu glavu, ali ima i onih koje nemaju glavu, pa im je usni ustroj na prvom
~lanku prsi{ta.
11

Kukuljica je stadij mirovanja. Moe biti pokrivena, otvorena ili ba~vasta. Vrlo
~esto li~inka prvo od pre|e napravi kokon unutar kojega se kukulji. Kukuljice se
uglavnom nalaze na skrovitim mjestima.
Odrasli kukac ima podijeljeno tijelo na tri dijela: glavu, prsi{te i zadatak. U
nekih kukaca glava i prsi{te mogu biti sra{teni u glavopr{njak. Na glavi kukci
uglavnom imaju velike o~i, ticala (1 par) i usni ustroj. Usni ustroj moe biti za
grizenje i vakanje, za bodenje i sisanje, za sisanje i lizanje i za sisanje i grienje.
O tipu usnog ustroja uvelike ovisi i na~in suzbijanja kukaca. Na prsi{tu se nalazi tri
para nogu, osim kod kukaca koji nemaju noge. Noge se razlikuju po tipu, a mogu
biti za: hodanje, tr~anje, skakanje, penjanje, kopanje itd. Kukci koji nemaju noge
{tete ~ine tamo gdje se nalaze, odnosno gdje su pri~vr{}eni. Odrasli kukci mogu
biti beskrilni, no ve}ina ih ima na prsi{tu krila i to jedan par (dvokrilci) ili dva
para. Krila mogu biti razli~ite strukture (koasta, opnenasta, hitinizirana itd.). U
zatku su smje{teni unutarnji organi kukaca, a na zatku mogu biti i razli~iti vanjski
nastavci. Odrasli kukci nekih skupina nisu {tetni (leptiri, ve}ina dvokrilaca i opnokrilaca), ve} samo njihove li~inke.
@ivot, razmnoavanje i razvoj kukaca ovisi o brojnim biotskim (ivim) i abiotskim (neivim) ~imbenicima.
Najvaniji neivi ~imbenici su toplina, vlaga, svjetlost i vjetar. Najvanija je
svakako toplina jer kukci nemaju vlastitu toplinu tijela ve} sve njihove funkcije
ovise isklju~ivo o toplini okoli{a. U povoljnim uvjetima, kukci }e se bre
razmnaati, intenzivnije hraniti i kretati i time ~initi ve}e {tete. Ako su uvjeti
topline nepovoljni, kukci ulaze u latentan ivot, kada se ne hrane, ne kre}u i sve
ivotne funkcije su im svedene na minimum. Ako se uvjeti poprave, ulaze u aktivan ivot, a ako se pogor{aju, tada ugibaju. Neki se kukci bolje i bre razvijaju u
uvjetima pove}ane vlage, a drugi obrnuto. Neki se kukci kre}u i hrane samo danju,
a drugi no}u, pa ih zovemo no}ni kukci. Vjetar moe znatno utjecati na kretanje i
{irenje raznih vrsta kukaca.
@ivi ~imbenici koji utje~u na insekte su njihovi prirodni neprijatelji. Oni mogu
biti grabeljivci koji se hrane kukcima ili paraziti koji ih iskori{tavaju i tek tada
usmrte. Najvaniji grbeljivci su tr~ci, buba mare, neke vrste stjenica, zlatooke itd.
U grabeljivce se ubrajaju i je, krtica i ptice. Od parazita su najvanije parazitske
osice i muhe gusjeni~arke. Oni mogu parazitirati jaja (njih ima najvi{e), li~inke,
kukuljice ili odrasle {tetne kukce. Paraziti i predatori mogu zna~ajno smanjiti brojnost {tetnih kukaca, pa o njima treba jako voditi ra~una, {to vi{e ih {tedjeti i osigurati im {to bolje uvjete za razvoj. Najve}u ulogu u tom imaju pesticidi, koji ih pri
nepravilnoj primjeni mogu i potpuno uni{titi, pa u suzbijanju treba {to vi{e koristiti
one pesticide koji po{te|uju prirodne neprijatelje.
Prema na~inu javljanja, kukce smo podijelili u periodi~ke ili permanentne. Permanentni ili stalni kukci su oni koji se javljaju svake godine u ve}oj ili manjoj
brojnosti (npr. krumpirova zlatica), dok su periodi~ki ili povremeni oni kukci koji
se javljaju u pravilnim (svake tre}e ili ~etvrte godine) ili nepravilnim razmacima.
Ovisno o tome da li se hrane jednom vrstom hrane, svrstani su u monofage, s
vi{e vrsta srodne hrane u oligofage, te s razli~itim vrstama hrane u polifage. Kukci
koji se hrane biljem nazivamo fitofagima ili herbivorima, a one koji se hrane
drugim ivotinjama zoofagima ili karnivorima.
12

Temeljna podjela kukaca se odnosi na dvije skupine - beskrilni kukci i krilati

kukci. Daljnja podjela je na redove, familije i vrste.
Beskrilni kukci
U ovu skupinu spadaju kukci najstarijeg podrijetla. Poznato ih je vi{e od 2000
vrsta. Tu ubrajamo skokunce, bezrepce, duplorepce i dlakorepce. Naj~e{}i su skokunci,
kojih osim {tetnih, ima i korisnih vrsta koje se hrane jajima i drugim {tetnim kukcima.
@ive u tlu i ~ine mezofaunu tla o ~ijem bogatstvu ovisi i plodnost tla.
Krilati kukci
Pripada im tridesetak redova kukaca.
Pravokrilci. Ovom redu pripadaju pravi skakavci, zrikavci ili konjici, {turci ili
popci i rovci. Pravi skakavci su veliki kukci koji mogu napraviti velike {tete u
trenutku kada se prenamnoe. {tete rade i li~inke i odrasli skakavci grizenjem. Polifagni su i napadaju veliki broj kultura. Konjici su ~e{}e korisni nego {tetni, jer se
hrane drugim kukcima. Rovci su vani {tetnici. @ive u hodnicima u tlu i hrane se
korijenjem biljaka.
Bogomoljke su ~esti kukci u nas, naro~ito u toplim krajevima. Grabeljive su i
hrane sa {tetnim kukcima.
Tripsi ili resi~ari su sitni kukci s dva para uskih krila obraslih resama. Hrane
se sisanjem. Ima ih veliki broj vrsta i {tetnici su gotovo na svim poljoprivrednim
kulturama. Ima i korisnih ili grabeljivih tripsa.
Stjenice su ve}inom spljo{teni, ovalni ili duguljasti kukci. Ima ih vi{e od 25000
vrsta. Imaju trokutastu glavu i dva para krila od kojih su gornja poluhitinizirana, a
donja opnenasta. Usni ustroj je za bodenje i sisanje. Dio stjenica je {tetan, a ima i
ve}i broj korisnih predatorskih vrsta. Najve}e {tete ~ine u ratarstvu i povrtlarstvu.
Jednakokrilci. Podijeljeni su na 5 velikih skupina: cikade ili cvr~ci, {titasti
moljci, lisne buhe, lisne u{i i {titaste u{i. Svi jednakokrilci imaju dva para opnenastih krila i hrane se bodenjem i sisanjem.
Cvr~ci su po veli~ini vrlo razli~iti. Prozirna krila dre sloena u obliku krova
ku}e. Neki prenose virusne bolesti.
Lisne buhe su manji kukci s relativno velikom glavom. Zna~ajni su {tetnici u
vo}arstvu.
[titasti moljci su sitni kukci s dva para krila posipanih vo{tanim prahom. Brzo
se razmnoavaju, imaju ve}i broj generacija tijekom godine i brzo postaju otporni
na razne insekticide. Razvoju pogoduju gusti sklopovi biljaka, vi{e vlage i vi{e
temperature. Najve}e {tete nanose biljkama u zatvorenim prostorima (staklenici,
plastenici).
Lisne u{i imaju njeno tijelo dugo naj~e{}e do 3 milimetra. Hrane se sisanjem
sokova. Li~inke su sli~ne odrasloj enki. Razmnaaju se partenogenezom i gamogenezom (spolno), ili samo partenogenezom. Tijekom godine izmjenjuju se krilata
(s dva para prozirnih krila) i beskrilna pokoljenja (naj~e{}e 10 do 15). Ve}ina vrsta
ima zimskog (drvenasto bilje) i ljetnog doma}ina (npr. povr}e) na kojeg sele krajem prolje}a i po~etkom ljeta. Izlu~uju slatkastu teku}inu (mednu rosu) kojom se
hrane mravi i naseljuju gljive ~a|avice. Prenose mnoge virusne bolesti.
13

[titaste u{i su sitni kukci. @enke su ve}inom neporektne, a mujaci mogu letjeti. [tete ~ine uglavnom na drvenastim kulturama.
Opnokrilci. Ima ih vi{e od 100.000 vrsta. Ovoj skupini pripadaju uglavnom
paraziti, ali ima i zna~ajnih {tetnika, zatim su tu socijalni kukci i opra{iva~i.
Razli~itih su veli~ina, oblika i na~ina ishrane i ivota. Razmnaaju se uglavnom
spolno. Kod {tetnih vrsta {tetne su samo li~inke. One osa listarica nazivaju se
pagusjenice. Tu spadaju i al~ari koji su dobili ime po tome jer se leglica u enke
preobrazila u alac. To su p~ele, ose i mravi. Najve}i broj vrsta opnokrilaca su
zoofagne, te ~ine najvaniju skupinu prirodnih neprijatelja {tetnika.
Kornja{i. Najve}i su red kukaca. Ima ih vi{e od 300.000 vrsta. Razli~itih su
veli~ina. Svi se hrane grizenjem. Imaju ~vrsto,hitizirano tijelo. Prednji par krila je
hitiniziran, naziva se pokrilje i slui samo za odravanje pravca. Lete s donjim
parom opnenastih krila. Li~inke imaju tri para prsnih nogu, a li~inke pipa nemaju
noge. [tete ~ine i li~inke i odrasli kukci. Razmnoavaju se gamogenezom. Najvanije porodice su tr~ci (korisni kukci, osim zabrusa), listoro{ci, i~njaci ili
klisnjaci, bube mare (korisne), zlatice ({tetne i korisne), buha~i, pipe itd.
Leptiri. Ima ih vi{e od 160.000 vrsta. [tetne su samo li~inke koje se nazivaju
gusjenicama. Imaju tri para prsnih nogu te razli~iti broj trbu{nih nogu. Odrasli leptiri nisu {tetni, razli~itih su veli~ina i mogu biti danji ili no}ni. Vane {tetne familije su moljci, savija~i, plamenci, sovice, bijelci itd.
Dvokrilci. Imaju samo jedan par opnenastih krila. Odrasli oblici uglavnom ne
rade {tetu. [tetne su beznone li~inke. Naj~e{}e su znatno suene prema zatku.
@ive unutar biljnih organa gdje rade {tete. Neke su vrste korisne kao grabeljivci.
U ovaj se red ubrajaju i vrste {tetne ~ovjeku (komarci) i doma}im ivotinjama
(obad, {trk). Neke vrste prenose i bolesti (komarac malari~ar).
2.1.2. Grinje
Grinje se razlikuju od kukaca po tome {to imaju 4 ili 2 para nogu, nemaju
segmentirano tijelo i nemaju ticala. Vrlo su sitne, naj~e{}e manje od 1 mm. Hrane
se bodenjem i sisanjem. Razmnavaju se spolno. Imaju dvije vrste jaja - zimska
koja prezimljuju i ljetna jaja. Iz jaja izlaze li~inke koje se nakon nekoliko presvla~enja pretvaraju u odrasle grinje. Kukuljica ima dva negibljiva stadija. Za razvoj
im najvi{e pogoduje niska relativna vlaga zraka i vi{e temperature. Uglavnom
imaju ve}i broj generacija tijekom godine.
Me|u grinjama ima i ve}i broj korisnih, grabeljivih vrsta.
2.1.3. Nematode
Nematode su sitne ivotinje duljine 0,5 do 2 mm. Mogu biti kon~astog, ovalnog, okruglog ili drugih oblika tijela. Naj~e{}e su bjelkaste ili u}kaste boje. Postoje fitofagne, {tetne nematode i zoofagne ili korisne nematode. Fitofagne se vrste
hrane sisanjem sokova koje izvla~e iz stanica usnim stiletom. Neke vrste ive u
biljkama, neke na biljkama, a neke u tlu. Dijele se u cistolike, korjenove i slobodno
ivu}e vrste. Kod cistolikih nematoda, tijelo enke se pretvara u cistu u kojoj jaja i
li~inke mogu preivjeti vi{e godina. Korjenove nematode ive na korijenju biljaka i
uzrokuju razli~ita zadebljanja.
14

Nematode se razmnaaju spolno. @enke legu jaja, mogu le}i ive mlade, a
nekad i oboje. Li~inke prolaze kroz nekoliko razvojnih stadija, a potom se preobraze u odrasle. Nematode su slabo pokretljive pa se {ire ve}inom zemljom ili
biljkama. Najve}e probleme uzrokuju kod kultura koje se ponavljaju na istim
povr{inama (za{ti}eni prostori).
2.1.4. Puevi
Puevi su hermafroditi (dvospolci). Di{u plu}ima. Postoje puevi s lju{turom
(ku}icom) i oni bez nje, tzv. puevi gola}i. tijelo im je mekano, prekriveno sluzi.
Puevi gola}i su vrlo pokretljivi, danju za sun~ana vremena obi~no se skrivaju na
sjenovita mjesta, a ve}inom se hrane no}u. Prodrljivi su i u jednom danu mogu
pojesti 5-50% svoje teine. Polifagi su i hrane se velikim brojem kultura. Osim {to
biljke direktno o{te}uju grienjem, na njima ostavljaju i svoj trag i izmet, pa i time
gube tri{nu vrijednost. Iza sebe ostavljaju sluzavi trag, pa je lako otkriti kuda se
kre}u. ^esto se u praksi govori o suzbijanju pueva ga{enim vapnom. Ga{eno
vapno uistinu uzrokuje uginu}e pueva mehani~kim, a ne kemijskim u~inkom, jer
skine puu sluz sa tijela te on ugiba od isu{enja.
2.1.5. Glodavci
Glodavci su uglavnom manji sisavci koji su dobili ime po specifi~noj gra|i
zubala prilago|enog glodanju. Poznato je oko 2800 vrsta. Vrlo brzo se
razmnoavaju, pa ~esto dolazi do prenamnoenja kada mogu nanijeti zna~ajne
{tete. Podijelili smo ih u glodavce u polju i one u zatvorenim prostorima.
Od glodavaca u polju su naj~e{}i mi{, poljska voluharica, vodena voluharica,
hr~ak, prugasti poljski mi{ i utogrli mi{.
O{te}uju biljke iznad povr{ine tla, no ~esto se hrane i korijenjem. Grade hodnike u tlu, a prisutnost se uo~ava po ulaznim rupama i utabanim stazama izme|u
njih.
Suzbijanje treba provoditi dok su u rezervatima (livade, pa{njaci, nasipi i sl.) jer
u njima treba sprije~iti prenamnoenje. Kasnije je ono znatno tee.
2.1.6. Divlja~
U {tetnu divlja~ ubrajamo ze~eve, vepra i srne}u divlja~. Naro~ito su ugroene
kulture u blizini {uma. [to su u vrijeme napada biljke manje, {teta je ve}a.
Divlja~ se moe samo odbijati od napada, a ne ubijati.
2.1.7. [tetne ptice
To su ~vorci, vrane, svrake, fazani itd. O{te}uju zasijano sjeme i klice ili zrelo vo}e.
Suzbijanje se ne smije provoditi ubijanjem ptica, ve} se mogu koristiti repelenti
kojima se tretira sjeme. U vo}njacima i vinogradima provodi se mehani~ko suzbijanje mreama ili se ptice pla{e pla{ilima.
15

2.2. UZRO^NICI BOLESTI

Kod bolesnih biljaka bez obzira na uzro~nika dolazi do poreme}aja: u primanju
vode i mienralnih tvari, kori{tenju hranjivih sastojaka, izgradnji organskih spojeva i
njihovom premje{tanju unutar biljke. Uslijed toga nastaju promjene u unutra{njoj
gra|i ili u vanjskom izgledu biljke. Dakle, kod bolesnih biljaka dolazi do promjene
u ivotnim procesima.
Nastale promjene mogu uzrokovati mikroorganizmi, ali mogu biti i neparazitske
prirode. Posljednje spomenute promjene na biljkama nazivamo neparazitskim
bolestima ili poremetnjama. Parazitske bolesti predstavljaju patolo{ki proces, koji
nastaje kao rezultat me|uodnosa parazita, reakcije biljke doma}ina i utjecaja ~imbenika sredine. Paraziti ive u biljnim ili na biljnim organima, tako da iz njih crpe
hranu za ivotne potrebe, ali ne uzvra}aju nikakvu korist biljci doma}inu. Za
razliku od parazitskih bolesti, neparazitske bolesti nisu zarazne tj. ne prenose se od
bolesne na zdravu biljku.
Biljke rastu u zemlji, a ve}im dijelom iznad tla u zraku, pa su izloene utjecaju
jedne i druge sredine. Ve}ina neparazitskih bolesti su izazvane nepovoljnim
uvjetima okoli{a, {to ~esto doprinosi poja~anoj osjetljivosti biljaka prema patogenima, naro~ito u stresnim situacijama.
Neparazitske bolesti ili poreme}aji mogu nastati zbog niskih ili povi{enih temperatura, nedostatkaili vi{ka vlage u tlu i zraku, manjka ili vi{ka svjetla, nedostatka
ili vi{ka hranjiva, toksi~nosti nekih elemenata u tlu, neodgovaraju}e pH vrijednosti
tla, toksi~nosti pesticida, vi{ka nekih elemenata u zraku itd. Kao posljedica patolo{kog stanja na napadnutoj biljci pojavljuju se odre|eni znaci bolesti koji su
toliko karakteristi~ni za odre|enu bolest, da je po njima lako prepoznajemo. Za
prakti~ara je prepoznavanje simptoma veoma vano, jer prema nastalim
promjenama na biljci moe prepoznati bolest i poduzeti mjere za{tite. U nekim
slu~ajevima nije lako odrediti {to je uzrok bolesti, jer razni uzro~nici mogu izazvati
iste ili sli~ne simptome. U takvim slu~ajevima potrebno je bolesne biljke analizirati
u laboratoriju, gdje }e se kvalificirano postaviti dijagnoza.
Parazitske bolesti uzrokuju gljive, bakterije, fitoplazme, virusi i viroidi. Znanost
koja prou~ava uzro~nike biljnih bolesti, kao i me|usobne odnose izme|u patogena i
doma}ina, utjecaj okoline na pojavu, tijek bolesti i mjere za{tite nazivamo fitopatologija.
Gljive - Me|u svim patogenim organizmima na bilju, gljivama pripada posebno
mjesto, jer su upravo one odgovorne za preko 70% bolesti. Osim po brojnosti
gljivi~ne bolesti se isti~u i po {tetama koje uzrokuju. Obligatnim parazitima smatramo one mikroorganizme koji nisu u stanju proivjeti svoj ivotni ciklus bez
ivog doma}ina, dok se fakultativni razvijaju kao paraziti, ali mogu egzistirati i kao
saprofiti (ive na mrtvoj organskoj tvari). Gljive nakon propadanja biljaka nastavljaju ivot u formi raznih tipova spora, micelija ili plodnim tijelima na odumrlim
biljnim ostacima ili u tlu. Mikroskopski male gljive sastoje se od tankih cjevastih
stanica koje nazivamo hife. Hife mogu biti jednostani~ne, a ako su podijeljene septom, onda su vi{estani~ne. Hife rastu vr{no i granaju se tvore}i micelij. Micelij
nekih gljiva raste po povr{ini napadnutih organa, a iz stanica doma}ina pomo}u
sisaljki (haustorija) crpi potrebnu hranu. Te gljive nazivamo ektoparazitima. Tu
svrstavamo ve}inu uzro~nika peplnica. Ipak, kod ve}ine patogenih gljiva micelij se
16

{iri u unutra{njosti napadnutih organa, {ire}i se izme|u stanica (intercelularno) ili

ulaze}i u stanice (intracelularno). Ukoliko gljiva ulazi u stanice, tada hranjiva uzima direktnom difuzijom u hifu. Gljive ~ije hife ulaze u me|ustani~ne prostore
formiraju sisaljke pomo}u kojih crpe hranu iz stanice doma}ina.
Me|u odlikama niih gljiva izraena je sposobnost da stvaraju vi{e tipova spora
razli~itog oblika i razli~itog podrijetla. Spore su najkarakteristi~niji organ za
razmnaanje gljiva. One mogu nastati na raznim tipovima nosa~a (kondioforima,
koremiju, sporodohiju) ili u raznim tipovima plodnih tijela (piknid, acervul, apotecij, peritecij, kleistotcij). Nastale spore done{ene vjetrom, ki{om, insektima itd.
dospijevaju na biljne organe. Pri povoljnim uvjetima temperature i vlage, spore
klijaju. Pomo}u penetracione hife, gljiva ulazi, kroz prirodne otvore ili probojem
kutikule, u tkivo doma}ina. Uspostavljanjem uzajamnog odnosa doma}ina i patogena po~inje proces infekcije. Nakon toga slijedi jedan period bez simptoma koji
nazivamo inkubacija. Taj period kod zeljastih biljaka traje od 3-4 dana pa do desetak dana, nakon kojeg se pojavljuju fruktifikacijski organi gljive (na pr. kondiofori s konidijama kod Botrytisa) popra}eni simptomima. Simptomi se mogu pojaviti istovremeno s poajvom sporonosnih organa, ali fruktifikacija moe i kasniti
{to ponajprije ovisi o vlazi i temperaturi. Svi uzro~nici bolesti nemaju stadij fruktifikacije. Kod traheomikoza, virusa i bakterija nema pojave sporonosnih organa, a
ipak se pojavljuju znaci bolesti. Sa sporonosnih organa ili iz njih, osloba|aju se
spore koje {ire infekciju tijekom vegetacije. Kada biljka zavr{i svoj ivotni ciklus,
gljiva poku{ava na razne na~ine preivjeti bez doma}ina i do~ekati sjetvu ili sadnju
kako bi ponovo po~ela svoj parazitski na~in ivota.
Neke vrste gljivica prezimljavaju na (ili u) ostacima doma}ina, koji je prethodne
godine bio zaraen. Tu se formiraju specifi~ni organi: plodna tijela (periteciji, apoteciji, kleistoteciji, acervuli, piknidi), oospore, sklerociji, strome i drugi oblici. Neki
organi (sklerociji, hlamidospore, oospore,razni tipovi konidija) dospijevaju u tlo i
preivljavaju dui ili kra}i period u tlu. U za{ti}enim prostorima zahvaljuju}i
"zelenom mostu" gljive se lako odravaju tijekom svih godi{njih doba. Kod uzgoja
pod staklenikom i plastenikom temperature su uvijek povoljne, a neke pogotovo
polifagne gljive (Botrytis, Sclerotinia) nalaze svoje doma}ine salatu, raj~icu, krastavac itd. gotovo cijele godine.
Sjemenom se mogu prenijeti gljivi~ne bolesti iz jedne u drugu vegetaciju, a i na
velike udaljenosti.
Bakterije su jednostani~ni mikroorganizmi koji mogu izazvati i bolesti na
biljkama. Od svih do sada opisanih bakterija samo 10% otpada na fitopatogene
bakterije. Bolesti koje one uzrokuju nazivaju se bakteriozama. Fitopatogene bakterije su {tapi}asta oblika, a ve}ina njih ima cilije. Cilije (bi~evi) mogu biti raspore|ene na cijeloj povr{ini ili samo na jednoj, odnosno obje polarne strane bakterije. One vrste koje imaju cilije su pokretne. Veli~ina im varira od 0,5-4,5 x
0,3-0,6 mikrometara. Razmnaaju se vrlo brzo, tako da od jedne bakterije pri optimalnim uvjetima u roku od 24 sata nastaje 17 000.000 novih jedinki. Ogroman
infektivni potencijal koji nastaje u vrlo kratkom periodu obja{njava pojavu iznenadnih epifitocija. Epifitocija je pojava neke bolesti, koja u kratkom vremenu zarazi
ve}i broj biljaka na nekom podru~ju. Fitopatogene bakterije su termofilne s optimumom za razvoj izme|u 25-30 C. Bakterije ulaze u biljku kroz pu~i, lenticele, kroz
nektarske lijezde cvijeta, zatim putem rana, kroz oiljke koji nastaju nakon ot17

padanja lista ili ploda. Sve fitopatogene bakterije su endoparaziti, {to zna~i da se
nalaze u unutra{njosti napadnutih biljnih dijelova ili cijele biljke.
Ve}ina fitopatogenih bakterija su fakultativni paraziti i ostaju u biljnim ostacima
ili u tlu te predstavljaju izvor zaraze. Osim ovog na~ina, bakterije se prenose i
sjemenom. Fitoplazme - Mikoplazmama sli~ni organizmi, koji parazitiraju na
biljkama, svrstane su u rod Phytoplasma. Zbog toga {to nemaju ~vrstu stani~nu
stijenku, poprimaju pleomorfne oblike. Tako jedna te ista fitoplazma moe imati
razli~ite oblike i veli~ine. Fitoplazme prenose insekti, a ne mogu se suzbijati sredstvima za za{titu bilja.
Virusi izazivaju brojne i zna~ajne bolesti biljaka koje nazivamo viroze. Po svojoj veli~ini su manji od bakterija i fitoplazmi. Do sada je opisano oko 500 fitopatogenih virusa. Unato~ tome {to su viroze manje zastupljene, one su veoma zna~ajne
zbog {teta koje nanose biljnoj proizvodnji. Kada se jednom pojave simptomi,
zaraza se ne moe suzbiti. Virusi se od zaraene biljke do zdrave biljke prenose
mehani~kim dodirom, zatim raznim prenosnicima kao {to su insekti, grinje, nematode, vilinom kosicom i nekim niim gljivama. Sjemenom nekih biljaka, rezancima,
gomoljima i cijepovima, sadnicama tako|er se prenose virusi, a ~ovjek rade}i s
biljkama moe prenijeti zarazu od zaraenih na zdrave biljke. Svi virusi ne prenose
se na isti na~in.

18

2.3. KOROVI
U jednom od svojih prvih priru~nika, poznati ameri~ki znanstvenik A.S.
Crafts kae: "U po~etku nije bilo korova". Ovim rije~ima autor je htio re}i da
do pojave ~ovjeka nije bilo korova. I zaista, onog trenutka kad se ~ovjek po~eo
baviti poljodjelstvom organizirano, korovi su postali dijelom njegove svakodnevnice. Uzgajaju}i kulturno bilje, ~ovjek je zajedno s njim uzgojio i njihove
neeljene pratitelje, koje je kasnije nazvao korovom. Stoga nije slu~ajno da je
poznati botani~ar de Candola jo{ u pro{lom stolje}u kao korov ozna~io "protiv
volje poljoprivrednika kultivirane biljke". Po toj definiciji smatramo korovom
svaku biljnu vrstu koja raste zajedno s kultiviranom biljnom vrstom. Tako i
suncokret npr. moemo smatrati korovom kad se pojavi u {e}ernoj repi, soji ili
uljanoj repici, jednako kao {to su ra, je~am ili zob korovi ako se pojavljuju u
p{enici. Iz prikazanog se vidi da su korovi antropofiti jednako kao i kulturne
biljke. Nastali su u vrijeme i zajedno s ~ovjekom. Stoga se s razlogom kae da
je korov stvorio ~ovjek. Botani~ar Thellung kae isto, ali na drugi na~in. Njegova definicija "korove je stvorio plug" upu}uje na isti zaklju~ak.
U novije vrijeme, pojam korova je dobio {ire zna~enje. Tako ameri~ki znanstvenik Klingman kae da je korov "biljka koja raste na neeljenom mjestu,
odnosno biljka van mjesta". Drugim rije~ima, korovi nisu samo biljne vrste koje
se javljaju samo u kulturi. Danas govorimo o korovima koji se pojavljuju na
melioracionim sustavima (vodotocima, kanalima, ribnjacima, jezerima i sl.).
Korovi su veliki problem na eljezni~kim prugama, industrijskim objektima,
aerodromima, zatim uz puteve i staze, na sportskim objektima, parkovima, ispod
dalekovoda, u {umama i sl. U svim re~enim slu~ajevima govorimo o biljnim
vrstama (korovima) na neeljnom mjestu.
S gledi{ta poljodjelca korovi su uvijek {tetne i neeljene biljne vrste jer svojom prisutno{}u umanjuju koli~inu i kakvo}u kultiviranoj vrsti. S druge pak
strane, njihova prisutnost omogu}uje zaposlenje ogromnom broju lokalne i prolazne sezonske radne snage. Mnoge korovne vrste slue p~elama za skupljanje
meda, pticama i glodavcima kao izvori{te hrane i kao skloni{te, ali su istovremeno i doma}ini mnogim biljnim bolestima i {teto~injama. Zbog svojstva da
brzo rastu i da izrastu visoko, korovi umanjuju vidljivost uz ceste, mogu
usporiti protok vode u vodotocima. Zbog istih }e svojstava ~ovjeku koristiti kad
spre~avaju eroziju koju ~ovjek gradnjom re~enih objekata pospje{uje. Zbog
svega re~enog, W.P. Anderson ima pravo kad kae da su korovi kontroverzne
biljke koje nisu sve uvijek {tetne, jednako kao {to sve nisu uvijek korisne.

2.3.1. Karakteristike korova

Budu}i da pripadaju malom broju razli~itih porodica (vidi tablicu 6), za pretpostaviti je da su im i osnovne zna~ajke korova sli~ne. Ve}inu korovnih vrsta
karakterizira sljede}e:
- da su sposobni nicati u razli~itim pedo-klimatskim uvjetima
- da faze rasta i razvoja od nicanja do plodono{enja prolaze brzo.
19

Tako npr. {}ir (Amaranthus retroflexus) koji normalno dosee visinom 1-1,5
m, moe u nepovoljnim uvjetima cvasti i plodonositi ve} kad dosegne samo 15
cm, a osjaku (Cirsium arvense) sjeme moe dozrijeti ve} dva tjedna nakon cvatnje.
- da im je sjeme sposobno odrediti i kontrolirati period mirovanja (dormantnosti)
- da im je klijavost dugotrajna.
Tako sjeme vrste divlja zob (Avena fatua) ili loboda (Chenopodium album)
moe zadrati klijavost u poljskim uvjetima i vi{e od 20 godina.
- mnoge jednogodi{nje vrste proizvode sjeme neprestano i u velikim
koli~inama.
Tako npr. vrste Poa annua ili Stellaria media imaju kratku vegetacijsku sezonu,
te tijekom jedne kalendarske godine plodonose dva ili tri puta.
- da imaju izraenu sposobnost samoodravanja, odnosno da su sposobni
prilagoditi se razli~itim pedo-klimatskim i agrotehni~kim promjenama. Ta sposobnost prilago|avanja veoma je izraena kako na promjene koje nastaju kroz due,
tako i na one koje nastaju kroz kra}e vremensko razdoblje.
- da su rasprostranjeni {irom svijeta (ubiskviti), {to je u direktnoj svezi sa
sposobno{}u prilago|avanja razli~itim proizvodnim prilikama.
- neki korovi proizvode sjeme jednake veli~ine i mase kao i kultivirane vrste
koje zakorovljuju.
Npr. p{enica i bro}ika (Galium aparine). Stoga kombajn nije sposoban razdvojiti
sjeme ovog napasnog korova prilikom etve od sjemena p{enice, kroz sito ili strujom zraka (ventilacijom).
- da se mnogi osim sjemenom mogu razmnaati i razli~itim vegetativnim organima (vrijee, rizomi, lukovice, stoloni i dr.).
- da su im vegetativni organi lomljivi te da se ne daju lako iskorijeniti ~upanjem
ili motikom.
- podzemni vegetativni organi korova bogati su rezervom hraniva te lak{e odole
bilo kojem stresu.
- mnogi korovi imaju poseban na~in {irenja na druge prostore.
- korijen i vegetativni organi korova prodiru duboko u tlo.
Tako npr. osjak (Cirsium arvense) moe doprijeti do pet, a slak (Convolvulus
arvensis) ~ak do deset metara dubine.
- korovi su sposobni razviti rezistentnost na herbicide i tako otrpjeti njihov fitocidni u~inak (loboda - Chenopodium album, {}ir - Amaranthus retroflexus i dr. na
triazinske herbicide).
2.3.2. [tete od korova
Korovi nanose poljoprivrednim kulturama velike {tete na vi{e razli~itih na~ina:
- oduzimaju vodu u tlu.
Korovi obi~no rastu bre od kulture, te tro{e ve}e koli~ine vode. Tako je istraivanjima utvr|eno da kulturne vrste prosje~no za izgradnju jednog grama suhe
tvari tro{e 2,42 g vode, dok korovi za istu koli~inu suhe tvari utro{e oko 3,57 g.
Ovo je vidljivo iz priloene tablice 1.
20

Tablica 1. Potreba pojedinih kultiviranih i korovnih biljnih vrsta za vodom

Biljka
korovi:
{}ir
loboda
vje{ti~in korov
tu{t
kulture:
proso
sirak
p{enica
kukuruz
soja

potrebna voda*

transpiracioni
koeficijent

3,3-3,8
1,5-2,3
3,9
3,5

261-305
435-658
254
288

3,7-4,0
3,5-3,7
1,8-2,5

251-274
268-285
403-550
361
646

1,6

* = stvoreni grami suhe tvari na 1000 g utro{ene vode

- korovi oduzimaju kulturi velike koli~ine hranjiva iz tla.

Za izgradnju iste koli~ine suhe tvari, korovima nije potrebna ve}a koli~ina hranjiva, ali se s kulturom nadme}u za ista hranjiva, te je time dovode u podre|en
poloaj.
Tablica 2. Potrebna koli~ina hranjiva (u funtama) za izgradnju jednake koli~ine
suhe tvari
Biljna vrsta
p{enica
zob
je~am
loboda
ambrozija
{}ir
tu{t
gor~ica

du{ik
12,2
10,8
18,4
16,6
14,6
11,2
6,7
21,6

fosfor
2,6
3,8
5,8
3,4
3,0
3,0
1,7
6,0

Tablica 3. prikazuje na|enu koli~inu hranjiva u toni biljnog materijala dvije

kulture i jedne korovne vrste. Iz priloenog se vidi koliko loboda nadme}u}i se s
lucernom i je~mom odnosi hranjiva.
Tablica 3. Sadraj hranjiva u toni biljnog materijala (u funtama)
hranjivo
du{ik
fosfor
kalij

loboda
52,0
7,4
86,8

lucerna
47,4
11,0
49,4

slama je~ma
11,8
5,0
32,0

21

Koliko korovna vrsta {}ir - Amaranthus retroflexus, odnosi hranjiva kulturi

kukuruza, vidljivo je iz sljede}eg prikaza.
Tablica 4. Usporedni prikaz sadraja hranjiva nezakorovljenog kukuruza, kukuruza zakorovljenog {}irom i {}ira bez prisutnosti kulture
vrsta
nezakorovljen kukuruz
kukuruz zakorovljen {}irom
{}ir

N
100
58
102

P2O5
100
63
80

K2O
100
46
124

Ca
100
67
275

Mg
100
77
234

- korovi zauzimaju prostor nad i pod povr{inom tla te tako znatno umanjuju
prirod pojedinim kulturama.
Utjecaj korova i drugih {teto~inja na prirod pojedinih kultura je vidljiv iz
priloene tablice 5. Iz priloenog je vidljivo da {teto~inje poljoprivrednim kulturama smanjuju prirod za 25-30%. Od re~enih gubitaka na {tete koje uzrokuju
korovi otpada tre}ina.
- mnogi korovi svojom gra|om truju ili mirisom odvra}aju stoku te ih ona
ispa{om propu{ta.
Osim direktnog utjecaja na prirod, korovi mogu:
- umanjiti vrijednost proizvodu na na~in {to se pove}avaju tro{kovi ~i{}enja
sjemena.
- mogu izazvati trovanja stoke ili sto~nih proizvoda.
- kod ljudi izazivaju te{ke alergije, dermatitis i trovanja.
- pojedine vrste (vilina kosica, vodnja~a i sl.), parazitiraju neke kulturne biljke.
- nanose {tete na povr{inama koje nisu zasijane poljoprivrednim kulturama
(eljezni~ke pruge, aerodromi, putevi, ceste, kanali i sl.).
- mnogi su korovi doma}ini ekonomski zna~ajnim biljnim bolestima i {tetnicima.
Tako su Solanum nigrum - pomo}nica, Chenopodium album - loboda i
Amaranthus retroflexus - {}ir doma}ini bolesti crna noga, opasnoj bolesti krumpira. Viruse prenose na kulturu mnogi korovi. Tako Sorghum halepense - divlji
sirak prenosi viruse na kukuruz. Solanum nigrum prenosi mozaik virus krastavca na vi{e kulturnih vrsta. Mnoge lisne u{i prenose razli~ite viruse s pojedinih korova na kulture. Krumpirova zlatica tako|er je prenositelj bolesti crna
noga s korova Solanum nigrum na krumpir. Veliki je broj sli~nih primjera
poznat poljoprivrednoj praksi, no za primjer smo naveli samo zna~ajnije.
2.3.3. Podjela korova
Od oko 200.000 biljnih vrsta koliko ih je ra{ireno {irom svijeta, ~ovjek je
ozna~io samo 250 vrsta kao ekonomski zna~ajnim korovima. Ova konstatacija
ne isklju~uje mogu}nost ve}eg broja vrsta kao korova, no oni ~esto imaju vi{e
lokalni zna~aj. Pogledamo li nadalje botani~ku pripadnost navedenog broja
korovnih vrsta, do}i }emo do zapanjuju}e spoznaje da ih 70% vu~e podrijetlo iz
samo 12 porodica.
22

Tablica 5. Potencijalna i stvarna proizvodnja te {tete od {teto~inja u Hrvatskoj

(prema vi{egodi{njem prosjeku proizvodnje i procjeni {teta)

23

Tablica 6. Botani~ka pripadnost najzna~ajnijih korova u svijetu

Porodica
Poaceae
Cyperaceae
Asteraceae
Polygonaceae
amaranhaceae
Brassicaceae
Leguminaceae
Convolvulaceae
Euphorbiaceae
Chenopodiaceae
Malvaceae
Solanaceae
47 preostalih

Broj vrsta
44
12
32
8
7
7
6
5
5
4
4
3
<3

Postotak
27%
43%

68%

Sli~na zapaanja vidljiva su ako pogledamo popis zna~ajnijih poljoprivrednih

kultura koje prehranjuju ~ovje~anstvo.
Tablica 7. Botani~ka pripadnost zna~ajnijih poljoprivrednih kultura u svijetu
porodica
Gramineae
Solanaceae
convolvulaceae
Euphorbiaceae
Leguminosae

kultura
je~am,kukuruz,p{enica,proso,ria,sirak,zob
krumpir
slatki krumpir
kasava
soja

Iz priloene tablice vidi se da travama pripada osam od 12 zna~ajnijih kulturnih

vrsta. Budu}i da kultura iz porodice trava ima sli~ne zahtjeve kao i korov iz
porodice trava, to nas ne}e iznenaditi ~injenica da su trave veoma ~est i zna~ajan
korov {irom svijeta.
Korove s botani~kog gledi{ta dijelimo jednako kao i sve druge biljne vrste. U
tablici 8. prikazujemo biolo{ku podjelu korova prema Horn-Vodakovoj klasifikaciji. U ovom prikazu izostavit }emo botani~ku podjelu, a osvrnut }emo se na
praksi prihvatljivije, ali manje sustavne podjele.
Ostale podjele su manje sistematizirane, a zasnivaju se na:
- ivotnom ciklusu, te govorimo o jednogodi{njim, dvogodi{njim ili
vi{egodi{njim korovima
- ~este su podjele u odnosu na botani~ku pripadnost, pa ih dijelimo na li{ajeve,
mahovine, {a{eve, monokotiledone (trave) i dikotiledone ({irokolisne)
- postoje i podjele s gledi{ta kulture, te govorimo o korovima okopavina,
korovima kultura gustoga sklopa (itarice), korovi livada, pa{njaka, akvati~ni
korovi i sl.
Tablica broj 9 prikazuje korove s gledi{ta vremena kretanja. Iz priloene tablice
vidi se da neke korovne vrste kre}u isklju~ivo samo u prolje}e, dok su neke
sposobne krenuti u jesen, prezimiti u stadiju rozete i donijeti sjeme tijekom sljede}e
kalendarske godine.
24

Tablica 8. Biolo{ka klasifikacija korova (Honr-Vodak)

25

Tablica 9. Odnos korova u ozimim i jarim itaricama

26

3. ZA[TITA BILJA - OP]I DIO

3.1. POJAM ZA[TITE BILJA
Gotovo da nema biljne vrste na kojoj se ne pojavljuje ve}i ili manji broj
{teto~inja. [teto~inje bilja su uzro~nici biljnih bolesti, {tetni organizmi ivotinjskog
podrijetla i korovi. Neki od {teto~inja smanjuju urode, drugi utje~u na snienje
kvalitete, a tre}i utje~u na kakvo}u i urod. Ima {teto~inja koji izazivaju ugibanje
kompletnih biljaka, pa moe biti potpuno uni{tena proizvodnja. Jedan od bitnih
uvjeta za pove}anje poljoprivredne proizvodnje je uspje{no ostvarena za{tita kultiviranih biljaka od {teto~inja. Poznavanje i suzbijanje korova, fitopatologija i entomologija zajedno ~ine za{titu bilja. Iz tog proizlazi da kao {to medicina koja
prou~ava bolesti ljudi, tako fitomedicina (za{tita bilja) prou~ava biljne bolesti, {tetnike i korove te njihovo suzbijanje.

3.2. MJERE ZA[TITE BILJA

Ve}a pojava razli~itih {teto~inja na poljoprivrednim kulturama iziskuje pove}anu
za{titu tih kultura s ciljem osiguranja visokih i ujedna~nih uroda zadovoljavaju}e
kakvo}e. Naj~e{}i razlozi zbog kojih dolazi do poja~anog napada {teto~inja su:
- uzgoj kultivara s ve}im genetskim potencijalom za rodnost koji su uz to ~esto
osjetljiviji na uzro~nike bolesti, odnosno primamljiviji za {tetnike,
- visokorodni kultivari u na~elu zahtijevaju i pove}anu gnojidbu posebno
du{ikom {to pove}ava osjetljivost na bolesti i napad odre|enih {tetnika,
- proizvodnja jedne kulture na velikim povr{inama,
- nepo{tivanje plodoreda,
- sve ve}i promet kojim se prenose nove {teto~inje.
Unato~ tome {to su nam poznati razlozi zbog kojih dolazi do poja~anih napada
{teto~inja u praksi, ne moemo uvijek proizvodnju organizirati idealno. Zbog toga
koristimo i druge mogu}nosti.
Brojne i vrlo razli~ite metode borbe protiv {teto~inja u za{titi poljoprivrednih
kultura moemo grupirati u dvije osnovne skupine:
1. Indirektne mjere za{tite
1.a) agrotehni~ke mjere
1.b) administrativne mjere
2. Direktne mjere za{tite
2.a) mehani~ke i fizikalne mjere
2.b) biolo{ke mjere
2.c) kemijske mjere
27

3.2.1. a) agrotehni~ke mjere

Agrotehni~ke mjere, kao dio agrotehni~kog kompleksa, trebaju pozitivno
djelovati na porast, razvoj i vitalnost biljaka, a da pritom nepovoljno djeluju na
{teto~inje.
Tlo je supstrat, bogat mikroorganizmima u kojima se odvija ve}a ili manja mikrobiolo{ka aktivnost. U jednom gramu tla nalaze se desetine tisu}a mikroskopski
malih gljiva i na stotine tisu}a bakterija. Tu se nalaze nematode, {tetnici koji ive u
tlu, kao i sjeme korova i parazitskih cvjetnica. Brojnost mikroorganizama, {tetnika i
korova varira u prostoru i vremenu pod utjecajem raznih ~imbenika. Najve}i broj
{teto~inja se nalazi u zoni korijenovog sustava, a dubljim slojevima su manje zastupljeni. Pravilnim plodoredom i izmjenom usjeva se smanjuje nagomilavanje
{teto~inja, poglavito {tetnika i nematoda u tlu, koji mogu ugroziti ~itavu proizvodnju. No, nije dostatna samo izmjena kultura na istoj povr{ini, ve} treba voditi
ra~una i o izboru biljnih vrsta unutar plodoreda. Poznato je da neke kulture smanjuju zarazu, primjerice {tetnicima u tlu, dok druge pogoduju pove}anju njihove brojnosti (kulture gustog sklopa). Izbor sjemena i sadnog materijala je vana preventivna mjera. Za sjetvu ili sadnju treba upotrebiti zdravo sjeme, sadnice, gomolje i
lukovice. Gljive, bakterije, virusi, a u manjem broju nematode i neki insekti,
prenose se sjemenom ili sadnim materijalom. Da bi se sprije~io prijenos {teto~inja,
predvi|ene su administrativne mjere u vidu zdravstvenih pregleda i kontrole sjemena. Gnojidba mora biti homogena i sadravati hranjiva u potrebnim, ne
prevelikim koli~inama. Poznato je da ja~a gnojidba du{ikom pove}ava osjetljivost
prema bolestima, te i pojavu {tetnika, poglavito lisnih u{iju i drugih. Obrada tla
nepovoljno utje~e na odravanje {teto~inja u tlu. Pra{enje strni{ta ~esto provocira
klijanje sjemena korova, a istovremeno pridonosi pobolj{anju i odravanju vodozra~nog reima tla, a time utje~e na aktivnost saprofita, te indirektno smanjuje
brojnost parazitskih mikroorganizama. Jesensko duboko oranje, osim {to ~uva
vlagu, pove}ava aktivnost saprofita. Organi gljiva koji slue za odravanje u nepovoljnim uvjetima (sklerociji, razni tipovi spora) dospijevaju u dublje slojeve, te nisu
u stanju izvr{iti nove infekcije. Po u~inkovitosti jesensko duboko oranje je jedna od
vrlo vanih preventivnih mjera. Sjetvu treba obaviti u optimalnom terminu, kako bi
sjeme proklijalo i niklo u najkra}em roku. U prolje}e se kod sjetve ({e}erna repa,
kukuruz, soja) u prohladno tlo, produava nicanje pa su biljke u ovom osjetljivom
stadiju izloene napadu nametnika. Zbog toga usjev ostaje rijedak, a katkada se
mora presijavati. Pravilna sjetva u sebi sadrava i optimalan broj biljaka po jedinici
povr{ine. U pregustim sklopovima se stvara povoljan mikroklimat za mnoge
bolesti. Treba izbjegavati sjetvu iste vrste jarih usjeva uz ozime, jer veliki broj
{teto~inja prelaze s ozimog na jari usjev. Zakonska je odredba da sjemensku proizvodnju treba prostorno izolirati od merkantilne, zbog mogu}nosti zaraze sjemenskih
usjeva {teto~injama. Treba izbjegavati uzgoj duhana u blizini krumpira jer neki
virusi parazitiraju na obe biljne vrste. Sli~nih primjera ima jako mnogo. Ranije
va|enje gomolja jedna je od obveznih mjera kod proizvodnje sjemenskog krumpira. Na taj na~in se spre~avaju infekcije virusima koje prenose lisne u{i. Uzgoj
otpornih sorata je najdjelotvornija i ekolo{ki najprihvatljivija metoda borbe protiv
bolesti, pa je u praksi neophodno koristiti te mogu}nosti. Ve}ina na{ih selekcija
p{enice je relativno otporna na crnu itnu hr|u. Razne povrtne kulture tolerantne su
28

na nematode i neke uzro~nike bolesti, {to je ~esto i ozna~eno u katalozima. Postoje

sorte jabuke manje osjetljive na krastavost plodova i bakterijsku pale. Koriste}i te
prednosti, kemijsku za{titu se moe svesti na minimum.
3.2.1. b) administrativne mjere
Svaka drava, pa tako i na{a, raznim administrativnim mjerama nastoji provesti
sustav za{tite bilja. To je kod nas regulirano Zakonom o za{titi bilja (NN 10/94 i
19/94.), te podzakonskim aktima.
Jedna od vanih administrativnih mjera je uspostavljanje karantene u za{titi
bilja. Cilj karantenskih mjera je sprije~iti uno{enje novih {teto~inja u na{u zemlju
ili {irenje onih koje su se mjestimi~no pojavile. Prema ovlastima iz Zakona, ministar poljoprivrede i {umarstva je donio listu karantenskih {teto~inja (NN br. 87/94.).
Lista je podijeljena na Listu A1 Karantenske {teto~inje bilja koje nisu utvr|ene
na podru~ju RH i Lista A2 - Karantenske {teto~inje bilja koje su utvr|ene na podru~ju RH, ali na ograni~enom podru~ju.
Na listi A1 imamo 20 virusa, 30 prokarionata, 36 gljivica, 1 parazitsku cvjetnicu, 8 nematoda i 36 kukaca.
Na listi A2 (unutra{nja karantena) imamo 5 virusa, 5 prokarionata, 6 gljivica i 5
kukaca.
Biljke i biljni proizvodi se mogu uvoziti u na{u zemlju samo preko odre|enih
prijelaza. Na tim prijelazima rade grani~ni karantenski inspektori koji kontroliraju
zdravstveno stanje uvezenog materijala i da li je popra}eno zdravstvenim uvjerenjem (fitocertifikatom) zemlje iz koje se uvozi bilje. Ukoliko po{iljka ne odgovara u
pogledu zdravstvenog stanja ili nije popra}ena zdravstvenim uvjerenjem, inspektor
ima obvezu zabraniti ulaz po{iljke u zemlju.
Unutra{nju karantensku kontrolu obavljaju inspektori. Njihova je obveza da
kontroliraju stanje {teto~inja koji su pro{ireni u ograni~enom podru~ju, te sprije~e
njihovo {irenje iz zaraenih podru~ja gdje jo{ nisu utvr|ene. Takvi su primjeri bakterijska pale (Erwinia amylovora) i kukuruzna zlatica (Diabrotica virgifera virgifera). Kod proizvodnje sjemenskog i sadnog materijala obavljaju se zdravstveni
pregledi. Na taj na~in se osigurava zdrav reprodukcijski materijal (sjeme, sadnice,
reznice, cjepovi i dr.). Sjemenski i sadni materijal ne smije biti zaraen karantenskim {teto~injama, dok je zaraza nekim gospodarstvenim {teto~injama dozvoljena
prema Mjerilima (NN br. 53/91).
3.2.2. a) mehani~ke i fizikalne mjere
Ove metode su se u pro{losti ~esto koristile, jer su tada bile jedine. Me|utim,
uvo|enjem kemijske za{tite katkada se neopravdano manje koriste. Posljednjih
godina, kada se nastoji smanjiti primjena agrokemikalija, ove metode dobivaju na
zna~aju. Zaoravanjem biljnih ostataka, posebno kada su vlanost, temperature i odnos voda - zrak povoljni za razvitak saprofita, ubrzava se razgradnja supstrata na
kojima ive uzro~nici bolesti. Zbog toga su primarne infekcije u sljede}oj vegetaciji
slabije. Skidanje strnine i obrada zemlji{ta neposredno nakon etve imaju veliki
zna~aj u preno{enju uzro~nika bolesti iz jedne vegetacije u drugu. Spaljivanjem ili
dubokim zaoravanjem kukuruzinca uni{tavaju se kukuljice kukurznog moljca. U
29

mehani~ke metode ubrajamo orezivanje grana s prezimljavaju}im oblicima {tetnika

ili uzro~nicima bolesti, pobiranje trulih plodova, skidanje zapredaka {tetnika, kao i
ru~no sakupljanje insekata (na pr. krumpirove zlatice). Brojni insekti se mogu sakupljati aspiratorima. U ove metode ubrajamo i uni{tavanje zaraenih biljaka (Erwinia
amylovora) ili alternativnih doma}ina (kru{ka - Juniperus, boraovac - ribizli i dr.)
Neki {tetnici se mogu uni{tavati kopanjem lovnih kanala (pipe, prijelaz gusjenica
na vo}ke moe se sprije~iti postavljanjem ljepljivih pojaseva na deblo. U lovne
pojaseve zavla~e se gusjenice savija~a i drugi {tetnici, pa se lako mogu uni{titi
spaljivanjem lovnih pojaseva. ^i{}enje sjemena selektorima spada tako|er u mehani~ke mjere borbe s korovima. Na taj na~in se odstranjuje zaraeno sjeme, sjeme
korova, i neki {tetnici iz sjemena.
Kod jakih zaraza crvenog pauka u staklenicima, biljke se ispiru jakim mlazom
vode, pa se smanjuje populacija. U ovu skupinu mjera ubrajamo primjenu niskih ili
visokih temperatura, gama zra~enja, visokofrekventnih zvukova, inertnih pra{iva
itd. Hla|enjem se mogu proizvodi o~uvati od nametnika ili uni{titi nametnike u
njima. Na primjer, grahov iak se moe suzbiti niskim (-18o C) ili visokim temperaturama izlaganjem 3-4 sata. Primjena toplinske energije najve}u primjenu ima
kod sterilizacije zemlje vodenom parom ili pomo}u solarne energije, a zatim kod
proizvodnje bezvirusnog sadnog materijala primjenom termoterapije.
Sve se vi{e {iri primjena razli~ito obojenih ljepljivih plo~a. One se vje{aju o
biljke, privla~e {tetnike koji se zalijepe, i zaraza je smanjena. Naj~e{}e se koriste
ute ljepljive plo~e u za{ti}enom prostoru za hvatanje {titastih moljaca, kalifornijskog tripsa i lisnih u{i, na vo}kama za smanjenje zaraze tre{njinom i vo}nom
muhom itd. Razli~ita ljepila u spreju, tubi ili ve} nanesena na neku povr{inu koriste
se za hvatanje ku}nih mi{eva, ali i gusjenica na vo}kama. Za smanjenje napada
jabu~nog savija~a prodaju se posebni lovni pojasevi. Postoje i razli~ite naprave za
tjeranje krtica, tjeranje ili privla~enje, te uni{tavanje komaraca itd. U pribor za mehani~ko suzbijanje nekih {tetnika vo}aka, spadaju {kare za rezanje zapredaka {tetnika, koje se pri~vrste na motku i poteu uzicom.
U poljoapotekama treba prodavati i pla{ila za ptice kojih danas ima mnogo
vrsta. Dosta su djelotvorni topi}i na karbid, imitacije grabeljivih ptica koje vezane
uzicom lebde iznad nasada, a najsigurnije su mree kojima se pokrivaju nasadi.
Mree mogu biti za vi{ekratnu uporabu, no ima i takvih vlakanaca koja korisnik
razvu~e u mreu preko nasada. Posebno su guste mree kojima se pokriva povr}e,
a slui za{titi od {tetnika. Postoje i rukavci iz mree koje se navuku oko sadnice i
ukopaju u tlo radi za{tite od glodavaca i ze~eva. Zamke za krtice i voluharice
tako|er ulaze u pribor koji se prodaje u poljoapotekama.
Posebnu skupinu pomagala u za{titi bilja ~ine biotehni~ki insekticidi od kojih
posebice isti~emo sredstva za privla~enje (atraktante).
Feromoni su sintetizirani mirisi enki kukaca koji privla~e mujake iste vrste.
Nalaze se u kapsulama iz kojih se, kada se otvore, razvija miris 3-6 tjedana. Kapsule se ume}u u kartonsku ku}icu (ferotrap) koja je iznutra ljepljiva, pa se
privu~eni mujaci uhvate za lijepak. Ima i drugih oblika ferotrapova. Feromoni se
koriste za utvr|ivanje prisutnosti i brojnosti {tetnika, no ako se upotrijebe u
velikom broju, i za njihovo suzbijanje. U tom se slu~aju nalaze u posebnim dispenzorima ili su u obliku vlakanaca.
30

Hranidbeni atraktni se stavljaju u razli~ite posude te privla~e oba spola nekih

{tetnika. Neki, primjerice Buminal, dodaju se insekticidu pri suzbijanju maslinove
ili vo}ne muhe, pa je dovoljno oprskati jednu granu umjesto ~itave kro{nje.
3.2.2. b) biolo{ke mjere za{tite
Pod pojmom biolo{kih mjera podrazumijevamo suzbijanje {teto~inja primjenom
njihovih prirodnih neprijatelja (predatora, parazita ivotinjskog podrijetla, te
primjenom virusa, bakterija ili gljivica. Danas postoji niz biolo{kih pripravaka.
Me|utim, ako izuzmemo bioinsekticide na osnovi Bacillus thuringiensis i biofungicid Trichodex, njihova primjena nije {iroko prihva}ena zbog toga {to je proizvodnja sloena. Pripravci se tee i u pravilu kra}e ~uvaju, {to poskupljuje proizvodnju.
Primjena tih pripravaka vrlo ~esto zahtijeva vi{u razinu znanja kod korisnika. Te
~injenice ih stavljaju u nepovoljan poloaj u odnosu na kemijska sredstva za za{titu
bilja. Uskoro se ipak o~ekuje da }e se u poljapotekama u Hrvatskoj prodavati i
razna uvozna pakiranja prirodnih neprijatelja, dakle ivih kukaca. To se posebice
odnosi na pripravke namijenjene biolo{kom suzbijanju razli~itih {tetnika u
za{ti}enom prostoru, nekih {tetnika u vo}njacima, te pripravcima Trichogramme
protiv kukuruznog moljca. Ovi su neprijatelji jako osjetljivi na postupak, pa }e se
prilikom ~uvanja trebati pridravati uputa, primjerice na kojoj se temperaturi
moraju ~uvati. Ukoliko za to ne postoje uvjeti, bolje je ne baviti se prodajom takvih
pripravaka.

3.3. INTEGRIRANA ZA[TITA BILJA

Svojom primjenom, sredstva za za{titu bilja one~i{}uju okoli{, jer ih vjetar odnosi na oblinje kulture i druge povr{ine (zano{enje), ki{a ispire s biljaka na tlo i u
tlo, a iz tla dalje odlaze u podzemne vode itd. Sva sredstva za za{titu bilja mogu
biti otrovna ~ovjeku, doma}im ivotinjama, pa i drugim korisnim organizmima.
Ona poreme}uju ravnoteu uspostavljenu u prirodi, izazivaju pojavu rezistentnosti
kod nekih {tetnika i druge probleme. Zbog toga se svuda u svijetu nastoji umanjiti
potro{nja kemijskih sredstava na razli~ite na~ine.
Mnogo je takvih mogu}nosti. ^esto se primjena kemijskih sredstava moe
zamijeniti nekom drugom mjerom o ~emu se pi{e ranije u ovom poglavlju. Vano
je izbje}i svaku nepotrebnu primjenu sredstava, npr. za svaki slu~aj. [teto~inje
treba suzbijati kemijskim putem samo kada je to neophodno potrebno. To zna~i
samo onda kada se primjenom sredstava smanjuje gubitak ({teta) od {teto~inje za
barem 30-50% ve}u vrijednost od sveukupnih tro{kova te primjene kada se radi o
ratarskim usjevima i povr}u, a za barem dvostruko ve}u vrijednost kada se radi o
vo}kama i vinovoj lozi. Zna~i, koristiti }emo sredstva za za{titu bilja ako uz tro{ak
od primjerice 500,00 kuna postiemo ve}u vrijednost priroda ratarskog usjeva ili
povr}a za barem 200,00 kuna ili pri za{titi vo}aka 500,00 kuna. Zbog toga
stru~njaci - fitomedicinari nastoje za svakog {teto~inju odrediti tzv. prag odluke ili
kriti~nu brojku. To je ona brojnost {tetnika ili oni uvjeti koji ukazuju da treba
o~ekivati ve}u {tetu od navedenog prekora~enja tro{kova za 30-50 odn. 100%.
Tako je prag odluke za za{titu kukuruza od i~njaka tretiranjem tla insekticidima
31

2-5 i~njaka na ~etvorni metar, pa ako je zaraza manja insekticide ne treba koristiti
makar i do{lo do manjih {teta.
I primjena sredstava u optimalnom roku kada se postie najve}i mogu}i uspjeh
smanjit }e potro{nju sredstava. Pravilna primjena u propisanoj dozi kvalitetnim
strojevima imat }e ve}i uspjeh i pri smanjenoj dozi sredstva. Svi ovi na~ini kojima
se postie smanjena potro{nja sredstava za za{titu bilja su sadrani u osnovnim
na~elima integrirane za{tite bilja kojoj teimo.
Odluka o potrebi suzbijanja {teto~inja se mora temeljiti na prognoznoj slubi
koja treba biti temelj integrirane za{tite bilja. Prognozna sluba temeljem svih relevantnih ~imbenika (poznavanje praga tolerantnosti, biologije i ekologije {teto~inja,
klimatskih ~imbenika itd.) odre|uje potrebu suzbijanja tj. daje pozitivnu ili negativnu prognozu. Da bi do{la do potrebnih podataka, prognoza se temelji na
kori{tenju brojnih metoda pra}enja populacije {teto~inja (pregledi tla, pregledi
biljaka, kori{tenje ferotrapova i feromona itd.). Ukoliko je prognoza negativna,
zna~i da ne treba ili jo{ ne treba provesti kemijsko suzbijanje. Ukoliko je prognoza
pozitivna, ona odre|uje kada treba provesti suzbijanje (optimalni rok), kako treba
provesti i ~ime treba provesti suzbijanje (ekolo{ki najpovoljnija sredstva). Upozorenja prognozne slube trebaju davati kompetentni stru~njaci preko sredstava
javnog priop}avanja.
Integrirana za{tita bilja je sustav u kojem se koriste sve raspoloive mjere
spre~avanja gospodarskih {teta od {teto~inja, uz maksimalno mogu}e o~uvanje prirodnih neprijatelja i najmanje mogu}e one~i{}enje proizvoda i okoli{a. I kemijsko
suzbijanje se uklapa u taj sustav, ali kao "nuno zlo", bez kojeg se danas ne moe
proizvesti dovoljno kvalitetne hrane. Stoga treba uvijek preporu~iti tzv. nepesticidne mjere za{tite, zatim provjeriti je li primjena kemijskog sredstva uistinu potrebna (isplativa), pa tek onda preporu~iti sredstvo. Pri izboru sredstva treba voditi
ra~una da to bude ono kojim se {to manje one~i{}uje okoli{ i kod ~ije primjene je
najmanja opasnost trovanja.
U zemljama EU se IZ, odn. IP, provodi u oko 100.000 ha vo}nih nasada uz
smanjenje potro{nje pesticida za do 50%, a sadraj ostataka pesticida u plodovima
~esto je manji od 10% dopu{tene koli~ine. Na ratarskim usjevima i u proizvodnji
povr}a na poljima, u zemljama EU se u ve}em opsegu primjenjuju pojedini elementi IZ, ali je malo poku{aja potpune IP. Naprotiv, na velikom dijelu povr{ina
povr}a u za{ti}enom prostoru, provodi se cjelovita IP.
Integriranom za{titom bilja (IZB), odnosno integriranom proizvodnjom (IP),
napredni dio svijeta nastoji rije{iti sukob izme|u potreba za vi{kom i kvalitetnijom
poljodjelskom biljnom proizvodnjom i nunosti smanjenja toksikolo{kih, posebice
ekotoksikolo{kih nedostataka takve proizvodnje. [irom primjenom IZB, u Hrvatskoj bi bilo mogu}e u narednih deset godina udio kemijske za{tite sa sada{njih
priblino 62% smanjiti na 33%, a na ra~un pove}anja uzgoja otpornih kultivara, te
biolo{kih i mehani~ko-fizikalnih metoda za{tite.
U novije vrijeme, IZB postaje osnova {irih sustava poljodjelske proizvodnje
poput integrirane ili odrive proizvodnje kakvima se tei.

32

3.4. ORGANSKO-BIOLO[KA PROIZVODNJA

Mnogo se danas pi{e i govori o proizvodnji "zdrave hrane" odnosno takvoj
poljoprivrednoj proizvodnji u kojoj se ne koriste agrokemikalije, dakle niti mineralna gnojiva niti kemijska sredstva za za{titu bilja. O ~emu se u stvari radi.
Izraz "zdrava hrana" treba izbjegavati jer s gledi{ta poljoprivredne proizvodnje
nema nezdrave hrane. S medicinskog stajali{ta, hrana s mnogo masti ili {e}era
moe biti manje zdrava, ali u odnosu na sadraj ostataka agrokemikalija, hrana je
ili ispravna ili neispravna. Stoga je ispravnije govoriti o hrani proizvedenoj bez
primjene agrokemikalija, hrani proizvedenoj organsko-biolo{kim na~inom proizvodnje, ekolo{ki prihvatljivoj hrani itd.
Naj~e{}e koristimo izraz organsko-biolo{ka proizvodnja. Pri tome, dakle pri
proizvodnji bez agrokemikalija, sigurno je da }e takva proizvodnja biti manja i
skuplja, pa zato treba imati poznatog kupca. Drugim rije~ima, OB proizvodnja je
proizvodnja malih koli~ina skuplje hrane za poznatog kupca. No, kupaca }e biti,
mogu}e svake godine i sve vi{e, samo ako takva proizvodnja bude pod nadzorom
odre|ene organizacije koja }e garantirati istinitost navoda "bez agrokemikalija". U
Europskoj uniji je zabranjeno koristiti izraze biolo{ki ili ekolo{ki proizvod, zdrava
hrana i sl. za sve one proizvode ~ija proizvodnja nije pod nadzorom ovla{tene
stru~ne organizacije. U Hrvatskoj postoji za sada samo jedna takva organizacija. To
je "Bios" koji je registriran u me|unarodnoj organizaciji IFOAM, no vjerojatno }e
takvu registraciju posti}i i neke druge organizacije.
Organsko-biolo{ka proizvodnja najvi{e je ra{irena u bogatim zemljama zapadne
Europe i u SAD upravo zato {to standard tamo{njih stanovnika omogu}uje kupovanje i ne{to skuplje hrane proizvedene tim postupkom. Usprkos toga, povr{ine
OB proizvodnje u Njema~koj, gdje su one najve}e, kre}u se oko 2% ukupnih poljoprivrednih povr{ina.
Smatramo da treba svakome tko eli na organsko-biolo{ki na~in proizvoditi
hranu pomo}i i ukazati da se treba u~laniti u "Bios" ili neku drugu takvu organizaciju. No, treba ukazati i na te{ko}e na koje }e nai}i pri tome. Upravo stoga
stru~njaci - fitomedicinari smatraju da je proizvodnja sukladna integriranoj za{titi
bilja prikladnija za hrvatsku poljoprivredu. Integrirana za{tita bilja, odnosno integrirana ili odriva proizvodnja, osigurava proizvodnju velikih koli~ina hrane koja ne
smije biti skuplja od one proizvedene uobi~ajenim na~inima, a da se ipak nastoji
{to manje one~istiti okoli{ i ugroziti organizme u njemu, a to je za dana{nju razinu
standarda na{eg stanovni{tva i opskrbljenost hrane ipak mnogo povoljnije od smanjene i skupe OB proizvodnje.

33

4. SREDSTVA ZA ZA[TITU BILJA

(FITOFARMACIJA)
Op}i dio
UVOD
Sredstva za za{titu bilja posebno su formulirani kemijski spojevi koji slue za
za{titu biljke od {teto~inja u koje se ubrajaju {tetnici, uzro~nici bolesti i korovi. U
ova sredstva ubrajaju se i regulatori rasta, biolo{ki pripravci i neki drugi sli~ni
proizvodi za tretiranje biljaka koji ne slue za ishranu biljke. Sredstva za za{titu
bilja sadre odre|eni postotak aktivne (djelotvorne) tvari, te druge potrebne dodatke
(otapalo, razre|iva~, emulgator, okva{iva~ i dr.).

Sl. 1 Pesticidi
35

Sredstva za za{titu bilja ~esto se nazivaju i pesticidima, iako je taj pojam {iri.
Pojam pesticida, osim sredstva za za{titu bilja, obuhva}a i sredstva za suzbijanje nametnika na ljudima i doma}im ivotinjama, te sredstva za za{titu drva
i tekstila. Dakle, pesticidima smatramo sredstva za za{titu bilja, ali i veterinarske
pripravke za suzbijanje nametnika na ivotinjama, te ona sredstva za sanitarnu higijenu i sredstva op}e uporabe koje slue suzbijanju nametnika na ljudima kao i
suzbijanje gamadi.

4.1. PROIZVODNJA I POTRO[NJA

Sredstva za za{titu bilja stavljaju se u Hrvatskoj u promet na razli~ite na~ine.
Malo se aktivnih tvari sintetizira u na{im tvornicama, pa se daleko najve}i dio tih
tvari uvozi iz inozemstva. Te uvozne aktivne tvari formuliraju na{e tvornice u
pripravke, stavljaju u ambalau s deklaracijom napisanom hrvatskim jezikom, te
prilau upute za primjenu. Neki se pipravci uvoze gotovi, samo se u nas prepakiraju u odgovaraju}u ambalau. Kona~no, manji dio sredstava za za{titu bilja uvozi
se pripremljen za neposredno stavljanje na hrvatsko tri{te.
Proizvodnju, formuliranje, prepakiranje i uvoz sredstava za za{titu bilja
obavljaju u nas 4 tvornice:
Chromos AGRO d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 271.
Herbos d.d., Sisak, N. Tesle 17.
Pliva d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 48.
Saponia d.d. Osijek, Matije Gupca 2.
Navedene tvornice imaju svoje slube primjene i prodaje s ve}im brojem
stru~njaka za za{titu bilja koji pruaju stru~nu pomo} uposlenim u poljoapotekama,
agronomima, pa i izravno seljacima. Ove 4 tvornice stavljaju u promet oko 95%
sredstava za za{titu bilja. Ovim tvornicama moe se dodati i INU, tvornicu mineralnih gnojiva u Kutini, koja proizvodi jednu kombinaciju mineralnog gnojiva s insekticidom.
Gotove pripravke uvoze iz inozemstva i distribuiraju u nas i neka druga
poduze}a. Ti pripravci moraju imati dopu{tenje u Hrvatskoj i nalaziti se u ambalai
s hrvatskim natpisima sukladnim propisima, te priloenom uputom na hrvatskom
jeziku sukladnom dopu{tenju za promet.
Svi najvaniji svjetski proizvo|a~i sredstava za za{titu bilja imaju u Hrvatskoj
svoja predstavni{tva. To su:
CIBA-GEIGY, Zagreb, Ra~koga 10.
BASF, Zagreb, Vla{ka 40.
BAYER-PHARMA, Zagreb, Trg Draena Petrovi}a 3.
RHONE POULENC, Zagreb, Trg hrvatskih velikana 14.
DOWELANCO, Zagreb, Zvonimirova 20.
AGR-EVO, Zagreb, Svetice 25
ZENECA, Zagreb, Lo{injska 16.
Ova i ostala predstavni{tva i zastupstva inozemnih proizvo|a~a imaju tako|er
uposlene stru~njake za za{titu bilja koji pruaju potrebnu pomo} uposlenim u
poljoapotekama.
36

Spomenute na{e tvornice i predstavni{tva (zastupstva) inozemnih proizvo|a~a

tiskaju i raza{ilju stru~no pisane prospekte, knjiice, raznobojne plakate sa slikama
{teto~inja, ~asopise itd., pa je korisno da svaka poljoapoteka uspostavi vezu s
njima.
U Hrvatskoj se svake godine tro{i 8-10 tisu}a tona sredstava za za{titu bilja u
tri{noj vrijednosti oko 50 milijuna US dolara. Prera~unavanje ove potro{nje na
hektar pokazuje da je potro{nja sredstava za za{titu bilja u Hrvatskoj oko 2,5 puta
nia nego u Francuskoj, a pet do {est puta nia nego u Nizozemskoj. Ove, i ve}ina
ostalih zemalja Europske zajednice, velikom su primjenom agrokemikalija (i
drugim mjerama) postigle vrlo visoke prirode po hektaru i proizvodnju koja
prema{uje vlastite potrebe. No pri tome su znatno one~istile okoli{ i tako stvorile
nove probleme. Stoga sjeverne zemlje EU nastoje do kraja ovog stolje}a sniziti
sada{nju potro{nju sredstava za za{titu bilja za oko 50%, pri ~emu prihva}aju i
izvjesno snienje ionako previsoke poljoprivredne biljne potro{nje. I kada to budu
postigli, jo{ }e uvijek tro{iti vi{e sredstava nego {to danas tro{i Hrvatska.
Koriste}i iskustva navedenih zemalja EU, o~igledno je da Hrvatska mora i dalje
smanjivati {tete od {teto~inja pove}avanjem potro{nje sredstava za za{titu bilja. To
se pove}anje mora preteno zbivati kod seljaka i to na kulturama, odnosno protiv
{teto~inja, za ~ije suzbijanje nema drugih mogu}nosti osim kemijske. Pri tome
treba potro{nju usmjeravati na {to racionalniju primjenu ekolo{ki povoljnijih sredstava sukladno na~elima integrirane za{tite bilja.

4.2. REGISTRACIJA SREDSTAVA

Zakon o za{titi bilja od {teto~inja dopu{ta primjenu samo onih sredstava za
za{titu bilja koja imaju dopu{tenje Ministarstva poljoprivrede i {umarstva za
promet u Hrvatskoj. Za izdavanje ovih dopu{tenja propisan je odre|eni postupak.
Proizvo|a~ (tvornica ili njeno zastupstvo u Hrvatskoj) sredstava za za{titu bilja
podnosi zahtjev Zavodu za za{titu bilja u poljoprivredi i {umarstvu za provo|enje
kemijskog, fizikalnog i biolo{kog istraivanja odre|enog sredstva. Pri tome podnositelj zahtjeva navodi sve namjene ({teto~inje, kulture itd.) za koje eli
dopu{tenje, dozu ili koncentraciju, na~in primjene i druge podatke. Nakon jedne,
~e{}e dvije godine, istraivanja, Zavod podnosi izvje{}e s prijedlogom. Istovremeno mora proizvo|a~ zatraiti toksikolo{ku ocjenu od jedne ovla{tene ustanove u
Hrvatskoj. Jedan od uvjeta za pozitivnu toksikolo{ku ocjenu je da sredstvo ima
dopu{tenje u barem dvije drave zajedni~kog tri{ta. Temeljem ove ocjene, Ministarstvo zdravstva daje rje{enje o prihvatljivosti primjene sredstva u Hrvatskoj,
svrstava sredstvo u skupine otrova, propisuje oznake na deklaraciji i posebnim postupkom odre|uje vrijednost tolerance.
Nakon {to proizvo|a~ dobije izvje{}e Zavoda i rje{enje Ministarstva zdravstva,
podnosi zahtjev za izdavanje dopu{tenja Ministarstvu poljoprivrede i {umarstva.
Komisija za za{titu bilja tog Ministarstva razmatra zahtjev te predlae izdavanje ili
odbijanje izdavanje dopu{tenja, pri ~emu moe mijenjati ili dopunjavati prijedlog
Zavoda. Dopu{tenje Ministarstva poljoprivrede i {umarstva mora sadravati
namjenu sredstva, dozu ili koncentraciju, na~in primjene, karencu, katkada i radnu
karencu, najve}i dopu{teni broj primjena u jednoj sezoni, osjetljivost nekih kulti37

vara, ako postoji, mogu}nost mije{anja s drugim sredstvima, skupinu otrova,

mogu}nost primjene iz zrakoplova, opasnost za p~ele, ribe i dr. te sva ostala
ograni~enja i podatke potrebne za uspje{nu primjenu sredstva uz {to manju opasnost za
ljude i korisne ivotinje, te okoli{. Primjera radi, na kraju ovog poglavlja dajemo
primjere teksta po jednog dopu{tenja za insekticid, fungicid i herbicid (str. 64).
Zakon o za{titi bilja obvezuje proizvo|a~a sredstva da sve podatke navedene u
dopu{tenju navede u uputama koje se obvezno stavljaju u ambalau ili prilau
ambalai sredstva. Uposleni u poljoapoteci je duan zajedno sa sredstvom kupcu
uru~iti i upute ukoliko se one ne nalaze u ambalai. Te upute su obi~no jo{
op{irnije, pa tako navode i mjere opreza koje se moraju provoditi pri primjeni sredstva
i mnoge druge korisne podatke i upute. Kod iole opasnijih sredstava, ili sredstava koja
se primjenjuju u iznimno niskoj dozi ili na neki neuobi~ajeni na~in, zaposleni u
poljoapoteci treba kupca upozoriti na te specifi~nosti.
Me|utim, treba ista}i da te upute predstavljaju samo dodatak, nadgradnju osnovnih znanja koja o sredstvima za za{titu bilja treba imati svatko tko tim sredstvima rukuje, priprema ih ili primjenjuje. Ta osnovna znanja obuhva}aju i tzv.
dobru gospodarsku praksu, tj. primjenu sredstava za za{titu bilja sukladno zdravom
razumu. Primjerice, u uputama ne pi{u neke mjere koje su same po sebi razumljive,
npr. da se sredstvo ne smije rasipavati po pa{njaku ili u dvori{tu gdje ima stoke, da
se ne smije mije{ati golom rukom i sl. A upravo je u nas ve} bilo trovanja krava
koje su pasle na pa{njaku na koji je odba~en neotopljeni ostatak sredstva i ~ovjeka
koji je tri sredstva mje{ao zajedno golom rukom! Svatko tko rukuje ili primjenjuje sredstva za za{titu bilja mora shvatiti da su ta sredstva mo}no oruje za
za{titu kultura od {teto~inja, ali da kao i svako drugo oruje ili lijekovi, mogu
biti itekako opasna ako se njima pogre{no rukuje ili ako se nepravilno
primjenjuju, pa ~ak i ako se samo za malo odstupi od dobivenih pisanih uputa.
Stoga je zlatno pravilo za uspje{no i bezopasno rukovanje i primjenu sredstava za
za{titu bilja: kada u poljoapoteku stigne jedno novo sredstvo ili potro{a~ kupi sredstvo koje do sada nije koristio, treba prvo pro~itati upute!
Popis sredstava za za{titu bilja koja imaju dopu{tenje za promet u Hrvatskoj
(registrirana sredstva) objavljuje se u Narodnim novinama. Popis tih sredstava, njihovih svojstava i primjene redovito se svake godine objavljuje u dvobroju ~asopisa
Glasnik za{tite bilja. Ministarstvo poljoprivrede i {umarstva izdalo je u 1993. g.
Priru~nik o sredstvima za za{titu bilja u Republici Hrvatskoj. Korisno je da svaka
poljoapoteka redovito prima Glasnik i nabavi Priru~nik.

4.3. PODJELA SREDSTAVA ZA ZA[TITU BILJA

Prema namjeni razlikuju se sljede}e skupine sredstava za za{titu bilja:
insekticidi - sredstva za suzbijanje kukaca (insekata)
akaricidi - sredstva za suzbijanje grinja,
nematocidi - sredstva za suzbijanje nematoda,
limacidi - sredstva za suzbijanje pueva,
rodenticidi - sredstva za suzbijanje glodavaca,
fungicidi - sredstva za suzbijanje uzro~nika bolesti i
herbicidi - sredstva za suzbijanje korova.
38

Sredstva za za{titu bilja u pravilu djeluju samo na odre|ene skupine nametnika.

Insekticidi ne djeluju na uzro~nike bolesti, niti fungicidi djeluju na kukce itd., iako
ima i iznimaka. Primjerice, neki insekticidi djeluju na grinje pa se smatraju insektoakaricidima, a sredstva za kemijsku sterilizaciju tla suzbijaju kukce, nematode,
najve}i dio uzro~nika bolesti i korova. No, osim pune djelotvornosti, mnoga sredstva mogu imati i popratna ili sporedna djelovanja (primjerice, neki fungicidi
djelomi~no smanjuju brojnost grinja, no mogu i poja~ati njihovu pojavu).
Unutar navedenih, postoje i manje skupine sredstava nazvanih po njihovom specifi~nom djelovanju, primjerice na lisne u{i - aficidi, sivu plijesan vinove loze botriticidi, pepelnice - erisificidi, korovske trave - graminicidi itd.

4.4. OTROVNOST SREDSTAVA ZA ZA[TITU BILJA ZA

^OVJEKA
Svako sredstvo za za{titu bilja (pesticid) moe u ve}oj ili manjoj mjeri biti
otrovno za ljude, doma}e ivotinje, divlja~, ptice, ribe i p~ele. Nekoliko kapljica
najotrovnijih sredstava mogu, ako se progutaju ili do|u na kou, prouzro~iti smrt
~ovjeka. No i manje otrovna sredstva mogu izazvati trovanje, pa i smrt, ako se ne
pridravamo svih propisanih mjera opreza pri njihovoj upotrebi. Dakle, treba imati
na umu da svako sredstvo za za{titu bilja (poput mnogih lijekova i sredstava za
~i{}enje u doma}instvu) moe izazvati trovanje ako u organizam (~ovjeka, ivotinje) do|e u ve}oj koli~ini. Osim kroz usta, sredstva mogu u organizam do}i
udisanjem kapljica, ~estica pra{iva ili para kroz nos, a mnoga sredstva prodiru i
kroz neo{te}enu kou, pa svaki dodir s njima moe biti opasan.
U nas su poznati slu~ajevi trovanja ljudi koji su neko sredstvo zamijenili pi}em,
jeli hranu jako one~i{}enu nekim sredstvom ili svjee tretirano povr}e, sredstvo
prolili po tijelu, mije{ali {kropivo golom rukom ili ustima propuhivali rasprskiva~.
Bilo je i trovanja osoba koje su sredstvo upotrebljavale dulje vrijeme bez propisane
za{titne opreme ili im je prilikom otvaranja ambalae ono prsnulo u lice. Do
trovanja je dolazilo i pri mjerenju ili prepakiranju ve}ih koli~ina sredstava u
zatvorenom prostoru bez ikakve za{titne opreme.
Posebno su ugroena djeca koja ni na koji na~in ne smiju imati mogu}nost da
dopru do sredstava za za{titu bilja, kao i alkoholi~ari, koji mogu zabunom popiti
sredstvo.
U posebnom poglavlju ukazuje se na sve mjere opreza kojih se moramo
pridravati kod rukovanja i primjene sredstva za za{titu bilja, ali, ponavljamo, da je
osim toga, potrebno pro~itati upute dobivene uz sredstvo i njih se tako|er
pridravati.
Uobi~ajeno je mjerilo otrovnosti sredstava za za{titu bilja (kao i drugih
otrovnih tvari) srednja letalna (smrtonosna) doza (LD50). To je broj miligrama
(mg) sredstva na kilogram (kg) tjelesne teine pokusne ivotinje (naj~e{}e {takora)
potreban da ubije 50% tih ivotinja. [to je taj broj ve}i, sredstvo je manje otrovno.
Po otrovnosti za {takora sudimo i otrovnost za ~ovjeka i doma}e ivotinje. Osim
otrovnosti pri uno{enju putem usta (oralna ili "per os" otrovnost), vano je
poznavati i otrovnost pri uno{enju putem koe (dermalna ili "per cutem"
otrovnost), a za ja~e hlapiva sredstva i otrovnost pri udisanju. Hlapiva su sredstva
39

naro~ito opasna u zatvorenom prostoru, kada je ambalaa o{te}ena ili kada se

proliju.
Valja ista}i da se osobe koje rukuju sredstvima za za{titu bilja ili ih primjenjuju,
naj~e{}e otruju prodorom sredstva putem koe.
Tek nakon utvr|ivanja akutne i kroni~ne otrovnosti, te istraivanja mutagenih,
kancerogenih, genotoksi~nih i drugih svojstava aktivnih tvari i pripravaka sredstava
za za{titu bilja, ona se dopu{taju za primjenu i svrstavaju u tri skupine otrova.
Nakon lijekova, sredstva za za{titu bilja smatraju se najbolje prou~enim kemijskim
tvarima koje koristi ~ovjek.
Najotrovnija sredstva svrstana su u skupinu I. otrova (mrtva~ka glava, oznake
T+, natpis "vrlo jaki otrov"). Tih sredstava ima malo, a ne smiju se uop}e nalaziti u
maloprodaji. Dakle, sredstva I. skupine otrova ne smije se prodavati u poljoapotekama.
U II. skupini otrova nalaze se sredstva ~ija je oralna LD50 izme|u 25 i 200
mg/kg ili dermalna LD50 izme|u 50 i 400 mg/kg uz uzimanje u obzir i niza dodatnih kriterija. Na ambalai se nalazi znak mrtva~ke glave, oznaka T, te natpis
"Otrov". Sredstva ove skupine smiju se prodavati uz evidenciju kupca (ime, prezime, JMBG, adresa i potpis).

Sl. 2. Ozna~avanje otrova

40

U III. skupini otrova nalaze se sredstva ~ija je srednja oralna otrovnost vi{a od
200, a dermalna vi{a od 400 mg/kg, a koja udovoljavaju ostalim kriterijima. U tu je
skupinu svrstana velika ve}ina sredstava za za{titu bilja. Propisana oznaka je Andrijin kri uz koji se nalazi oznaka Xn i natpis "{tetno za zdravlje" ili oznaka XI i
natpis "nadrauju}e".
U toj su skupini i otrovi svrstani u korozivne, zapaljive, eksplozivne itd. tvari ili
tvari opasne po okoli{, ~ije su oznake prikazane slikom, a na ambalai se moraju
nalaziti i oznake upozorenja (R) i obavje{}ivanja (S). Zna~enje ovih oznaka navodimo na kraju ovog poglavlja (str. 67).
Treba razlikovati pojam otrovnosti od pojma opasnosti. Dok otrovnost
nekog sredstva ukazuje na njegovo svojstvo da izaziva trovanje nekog organizma,
dotle opasnost obuhva}a jo{ i vjerojatnost da }e do toga do}i. Tako opasnost dvaju
jednako otrovnih sredstava nije ista ako je jedno u obliku vrlo opasnog pra{iva
(sitne ~estice lebde u zraku), a drugo u obliku granula (padaju na tlo), ili ako jedno
od njih ima ve}u sposobnost prodiranja kroz kou ili ve}u hlapivost.
Opasnost nekog sredstva za za{titu bilja mnogo ovisi i o uvjetima primjene.
Ve}a je opasnost kad se radi o zatvorenoj prostoriji, kad se sredstvo primjenjuje u
sitnijim nego u krupnijim kapljicama, kad se zapra{uje nego kad se prska, kad se
radi na vi{oj temperaturi itd. Kudikamo je ve}oj opasnosti izloena osoba koja
dulje vrijeme (ve}i objekt, usluna provedba) primjenjuje neko sredstvo od onoga
tko istim sredstvom tretira svoj mali povrtnjak. Posebice su velikoj opasnosti
izloeni uposleni u poljoapotekama ukoliko se ne pridravaju svih uputa i mjera
opreza navedenih u ovom izdanju, kao i u pismenim uputama koje se dobivaju uz
pojedina sredstva, te dobre gospodarske prakse.

4.5. OSTACI (REZIDUI) SREDSTAVA NA POLJOPRIVREDNIM

PROIZVODIMA
Svako sredstvo za za{titu bilja zadri se neko vrijeme na tretiranom bilju. To se
~esto i eli posti}i, jer je u svim preventivnim tretiranjima potrebna odre|ena trajnija za{tita bilja od naknadnih napada (zaraza). No, u ili na poljoprivredne proizvode, sredstvo moe do}i i iz tla, vode i zraka, kao i prilikom tretiranja susjednih
povr{ina.
Ponavljamo da se sredstva za za{titu bilja smiju u Hrvatskoj upotrebljavati samo
ako imaju dopu{tenje Ministarstva za poljoprivredu i {umarstvo. U tom dopu{tenju
to~no je navedeno na kojim se kulturnim biljkama sredstvo smije upotrijebiti, pa se
od toga ne smije odstupati. Za te biljke, dakle usjeve i nasade, na kojima je sredstvo dopu{teno, u dopu{tenju (pa tako i u uputama) obvezno je navedena i karenca.
[to je karenca? Karenca je najkra}e razdoblje (izraeno brojem dana) koje
mora prote}i od primjene nekog sredstva do berbe ili etve. Vrijednost karence
navedena je u uputama koje se dobiju uz sredstvo, a moe za isto sredstvo biti vrlo
razli~ita za pojedine kulture. Pridravanje karence, tj. primjene sredstva za za{titu
bilja tako da do berbe pro|e rok karence, garancija je da se na poljoprivrednom
proizvodu (namirnici, sto~noj hrani) ne}e nalaziti nedopu{tene koli~ine tih sredstava. Za razdoblja propisanog karencom, sredstvo }e se razgraditi ispod
dopu{tenih granica (tolerance).
41

Kako se mnogi pla{e i najmanjih koli~ina sredstava za za{titu bilja (pesticida),

op{irnije }emo objasniti opasnost od ostataka tih sredstava na namirnicama.
Priroda je puna ne~isto}a. U zraku, vodi, tlu, na bilju, ukratko svuda oko nas,
mnogo je stranih tvari koje tamo dolaze izgaranjem goriva, radom industrije,
prometom, upotrebom u poljoprivredi i u ku}anstvima. ^ovjek koristi oko 70 000
kemijskih spojeva u najrazli~itije svrhe. No, ~ovjek se niti eli niti moe odre}i
proizvoda industrije kojima se svakog dana koristi, vonje automobilom, eljeznicom ili drugim prometalima, upotrebe deterdenata, grijanja stanova itd. Posebno
se ne moe odre}i upotrebe mineralnih gnojiva i sredstava za za{titu bilja jer bi
ina~e mnoge osudio na gladovanje, pojavu epidemija bolesti na oslabljenom gladnom pu~anstvu i smrti. Pomanjkanje hrane izazvalo bi ratove za osvajanje tu|e
hrane i smrt milijuna ljudi. Na Zemlji se danas ne moe prehraniti 5,7 milijardi
ljudi bez kemizacije poljoprivrede. Stoga se moramo pomiriti s ~injenicom da }emo
udisati zrak, piti vodu i jesti hranu u kojoj se nalaze i razli~ite strane tvari
(one~i{}enja).

Sl. 3. Vaniji putevi distribucije i kretanja sredstava za za{titu bilja u prirodi

Me|utim, te strane tvari nisu {tetne same po sebi, dakle zato {to su
prisutne, ve} samo ako njihova koli~ina prije|e odre|enu granicu. Mnogi, ~ak i
vrlo jaki, otrovi u maloj koli~ini ne samo da nisu {tetni ve} se ~ak koriste kao lijek.
Stoga kad se govori o tim stranim tvarima, a time i o sredstvima za za{titu bilja, ne
smije se pitati: "Ima li tih tvari," ve}: "koliko ih ima?"
Za ve}inu one~i{}enja, pa i za sva sredstva za za{titu bilja koja imaju
dopu{tenje u nas (to je uvjet za dobivanje dopu{tenja), odre|ena je maksimalno
dopu{tena koli~ina koja se smije nalaziti u pojedinim vrstama hrane (MDK, toleranca). Toleranca je maksimalna dopu{tena koli~ina aktivne tvari (i proizvoda
razgradnje te tvari) nekog sredstva za za{titu bilja (pesticida) u namirnici (ili
42

sto~noj hrani) ili na njoj, u trenutku njezina stavljanja u promet. Tolerance su

propisane posebnim pravilnicima (posebni za namirnice, pitku vodu i sto~nu
hranu), te se ~esto nadopunjuju i prilago|uju najnovijim saznanjima znanosti.
Tolerance za sredstva za za{titu bilja (pesticide) odre|uju se na ovaj na~in:
Lije~nici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) prema rezultatima dugogodi{njih istraivanja na pokusnim ivotinjama vr{enima u svijetu, procijene
koli~inu nekog pesticida koju mogu te ivotinje uzimati u hrani svakog dana cijelog ivota bez ikakvih posljedica. Ta se koli~ina, zbog mogu}e ve}e osjetljivosti
~ovjeka, umanji 100 puta, te zatim svaka drava, prema udjelu pojedine vrste hrane
u obroku i dobroj gospodarskoj praksi, odredi vae}u tolerancu. Ta je toleranca,
dakle, najmanje 100 puta manja od medicinske (biolo{ke) granice, a i ta vrijedi ne
za jednokratno ve} za stalno uno{enje sredstava - pesticida u hranu. Stoga je toleranca samo zakonom propisana granica, a ne granica izme|u {kodljive i ne{kodljive
koli~ine pesticida. Treba spomenuti da se na sli~an na~in utvr|uju i propisuju i
maksimalno dopu{tene koli~ine te{kih metala, aditiva i niza drugih tvari u namirnicama i pitkoj vodi, kao i {tetnih plinova u zraku.
Tolerance koje se primjenjuju u Hrvatskoj vrlo su stroge u usporedbi s drugim
europskim zemljama, a svakako su najmanje 100 puta nie od onih koje se smatraju {kodljivim. Stoga je najvanije upu}ivati poljoprivredne proizvo|a~e kako }e
se pravilno koristiti sredstvima, a da tu granicu ne prekora~e (pravilan izbor sredstva, pridravanje propisane namjene i karence). No, jednako tako treba nastojati da
i industrijskih, urbanih i ostalih one~i{}enja bude unutar dopu{tenih granica, a
posebice da te granice ne budu prekora~ene kod razli~itih konzervansa, boja i
sli~nih dodataka, koji se stavljaju u konzerve povr}a i vo}a, u suhomesnate proizvode, slatki{e, dakle u mnoge namirnice, radi njihova boljeg o~uvanja i ljep{eg
izgleda.
Ostaci (rezidui) sredstava za za{titu bilja mogu se nalaziti na kulturama
koje se tretiraju (svjesni ostaci), ali i na onim kulturama na koje do|u nehotice (nesvjesni ostaci). Primjerice, jedna se kultura tretira po vjetru ili se to radi
nepaljivo, pa dosta sredstva do|e na susjedne druge kulture. Dosta sredstva padne
i na povr}e ili krmno bilje koje se uzgaja ispod vo}aka koje se tretiraju sredstvima,
pa takav uzgoj nije dopu{ten. Do nesvjesnih ostataka dolazi i ako se neke kulture
uzgajaju nakon usjeva tretiranim jednim dugotrajno aktivnim sredstvom. Ti nesvjesni ostaci mogu biti uo~ljivi ako se radi o herbicidu koji }e o{tetiti kulture na
koje do|e, no opasniji su nevidljivi ostaci insekticida ili drugih otrovnijih sredstava.
Treba spomenuti da su tolerance propisane i za sadraj sredstava za za{titu bilja
u pitkoj vodi: u Hrvatskoj su izjedna~ene s vrijednostima koje vrijede u EU tj. 0,1
mikrograma na litru za pojedina~no sredstvo, a 0,5 mikrograma/l za zbroj svih
sredstava. 0,1 mikrogram na jednu litru je desetmilijarditi dio litre (1 kg = 1000 g =
1 000 000 mg = 1 000 000 000 mikrograma).
U poljoprivrednim proizvodima - namirnicama koje se prodaju, ne smiju se
nalaziti ostaci sredstava za za{titu bilja vi{i od propisane tolerance. No, koli~inu
sredstava (rezidua, ostataka) u namirnicama u nas, mogu odrediti samo neki instituti i zavodi, pa je nadzor nad namirnicama u prometu ograni~en i skup. Upravo su
zato odre|ene karence za svako sredstvo za za{titu bilja. Karenca propisuje
razdoblje koje mora pro}i od primjene pojedinog sredstva na odre|enu kulturu do
etve ili berbe. Duljina karence odre|ena je na na~in koji osigurava da se za to
43

vrijeme koli~ina sredstva razgradi ispod tolerance. Pridravamo li se karence,

moemo biti sigurni da u proizvodu ne}e biti prekora~ena toleranca.

Sl. 4. Primjeri razgradnje jednog kratkotrajnog (A) i jednog

rezidentnog pesticida (B)

4.6. IZBOR SREDSTAVA U ODNOSU NA KARENCU I

NAMJENU
Pri izboru sredstava za za{titu bilja, naro~ito onih kultura koje se pribliavaju
zriobi ili se ve} beru, najvanije mjerilo je duljina karence. Ako elimo brati raj~ice
za tri dana, ne smijemo upotrijebiti nijedno sredstvo jer nema tako kratke karence.
Ako treba berbu otpo~eti za 7 dana, od insekticida moemo upotrijebiti one koji
sadre pirimifosmetil, diklorvos, deltametrin ili bifentrin, ali ne druge kojima je
karenca dulja od 7 dana. Katkada je potrebno obrati, primjerice, raj~ice, krastavce,
glave kupusa, te nakon berbe tretirati (ako je doista potrebno), a zatim s nastavkom
berbe sa~ekati da istekne karenca, pa makar neki plod prezrio.
Ako kupac trai da mu se preporu~i neko sredstvo za za{titu bilja, prvo treba
utvrditi koja sredstva imaju dopu{tenje za tu namjenu. Zatim treba utvrditi vrijeme
koje preostaje do zriobe, te vidjeti kojim od tih sredstava je karenca kra}a od tog
razdoblja. Tada izme|u preostalih sredstava uposleni u poljoapoteci moe odabrati
ono najprikladnije, tj. najmanje opasno, najjfetinije i sl. Upravo zato u posebnoj
tablici na kraju ovog poglavlja (str. 72) dajemo pregled svih insekticida, akaricida i
fungicida svrstanih po trajanju propisanih karenca za pojedine namirnice. Kako se
karence povremeno mijenjaju, nuno ih je provjeriti u uputama.
Eto jednog primjera. Kupac trai preporuku za suzbijanje "crvljivosti" tre{nje.
za tu namjenu dopu{tenje imaju (potraiti u prilogu) insekticidi Rogor 40 i
Chromgor 40 (karenca 21 dan), Dipterex 80 i Decis 1,25 EC (karenca 14 dana) i
44

Hostaquick (karenca 7 dana). Ako kupac kae da o~ekuje zriobu tre{anja za 15-20
dana, treba preporu~iti jedno od posljednja tri sredstva s karencom kra}om od tog
razdoblja. Ako pak kae da o~ekuje zriobu za 25 i vi{e dana, moe se preporu~iti
bilo koji od navedenih insekticida.
Razumljivo da se u za{titi pojedinih vrsta kultura smiju koristiti samo ona
sredstva u ~ijim uputama pi{e da se smiju upotrebljavati u toj kulturi. I tada
se ta sredstva smiju upotrijebiti samo sukladno tim uputama, tj. samo u odre|enom
stadiju razvoja biljaka ili {teto~inje (ako je propisan) i uz sva ostala ograni~enja i
upute (doze ili koncentracije, karenca i dr.). Kako primjena sredstava izvan okvira
upute (koja je sukladna dozvoli) moe biti opasna i {tetna, to za mogu}e posljedice
odgovara ona osoba koja se tih uputa ne pridrava. Posebno }e odgovarati (katkada
i krivi~no) osoba koja prekr{i odre|ene zabrane i ograni~enja. Pritom veliku odgovornost preuzimaju uposleni u poljoapoteci ako preporu~e i prodaju sredstvo za
namjenu za koju nema dopu{tenje.
Za ve}i broj sredstava izri~ito je zabranjena upotreba, primjerice, u povr}u ili
odre|enim vrstama vo}aka, upravo radi opasnosti od nedopu{tenih ostataka.
Primjerice, insekticidi na osnovi lindana (Gamacid T-50) zabranjeni su u povr}u, a
na tlu tretiranom lindanom dvije godine ne smije se uzgajati mrkva. Ovi su insekticidi zabranjeni i u vinogradima, na duhanu itd. U povr}u nije dopu{tena ni
primjena Metasystoxa, Ekatina 25, Keltana E, Dotana G-5 i brojnih drugih aktivnih
tvari, odnosno pripravaka na toj osnovi, sredstava za za{titu bilja. Sva sredstva koja
nisu izri~ito dopu{tena u za{ti}enom prostoru zabranjena su za ovu namjenu, tj. ako
su i dopu{tena na povr}u, dopu{tena su samo u polju, a ne u stakleniku.
[to u~initi ako kupac zatrai preporuku za suzbijanje nekog {teto~inje na
kulturi za koju niti jedno sredstvo nije odobreno ili to zatrai za {teto~inje za
~ije suzbijanje nema dopu{tenja niti jedno sredstvo?
Naime, postoji mnogo tzv. "malih namjena", dakle ili malih kultura (mnoge
vrste povr}a, konoplja, ljekovito i aromati~no bilje itd.) ili rijetkih {teto~inja velikih
kultura, za ~ije suzbijanje niti jedno sredstvo nema dopu{tenje u Hrvatskoj. Do toga
dolazi ne zato {to nema takvog sredstva, ve} katkada zato {to svaka namjena za
koju se trai dopu{tenje treba biti istraena, {to pove}ava tro{kove za izdavanje
dopu{tenja. Proizvo|a~i, stoga, trae dopu{tenje naj~e{}e samo za velike namjene
za koje o~ekuju ve}u prodaju sredstva.
Svakako da je veliki rizik za uposlenog u poljoapoteci u takvom slu~aju dati
preporuku za sredstvo koje za tu namjenu nema dopu{tenje. Postoji mogu}nost da,
ako takvom primjenom do|e do {teta, kupac trai od{tetu od onog tko je sredstvo
preporu~io i prodao za namjenu za koju nije dopu{teno. Pritom treba imati na umu
da su sredstva za za{titu bilja vrlo specifi~na, pa ako suzbijaju jednog {tetnika, ne
zna~i da su djelotvorna na drugog, makar iz iste porodice. Mnoga sredstva mogu
{tetiti, a neka i uni{titi biljke za koje nisu namijenjena. Bakreni fungicidi mnogo se
koriste u za{titi vinove loze, no mogu o{tetiti jabuku i kru{ku, a te{ko o{tetiti
ko{ti~ave vo}ke, pa za vo}ke u vrijeme vegetacije i nemaju dopu{tenje. U Hrvatskoj je zabiljeena velika {teta na nasadima bresaka o{te}enim uslijed primjene
bakrenih fungicida u vrijeme vegetacije. Kori{teni fungicid imao je na ambalai
sliku breskve, no u uputama je izri~ito pisalo da se na njima smije koristiti samo za
vrijeme mirovanja vegetacije. I ovaj primjer ukazuje koliko je vano da zaposleni u
poljoapotekama pro~itaju upute za svako novo sredstvo koje prodaju i da daju
45

savjete isklju~ivo sukladno tim uputama. Najve}a opasnost od svakog pa i najmanjeg odstupanja od namjena i na~ina primjene navedenih u dopu{tenju, postoji kod
herbicida. Herbicid dopu{ten za p{enicu moe {tetiti zobi ili kukuruzu, a herbicid
dopu{ten za tri vrste kupusnja~a, moe o{tetiti ~etvrtu.
Ako kupac zatrai savjet za namjenu za koju niti jedno sredstvo nema
dopu{tenje u Hrvatskoj, zaposleni u poljoapotekama trebaju kupca uputiti da
taj savjet zatrai od stru~njaka savjetodavne slube, znanstvene ustanove koja
se bavi za{titom bilja ili izravno od proizvo|a~a sredstava. U suprotnom preuzimaju punu odgovornost za mogu}e {tetne posljedice primjene sredstva izvan
dopu{tene namjene.

4.7. OTROVNOST ZA @IVOTINJE, BILJKE I OKOLI[

Sve navedeno o otrovnosti i opasnosti pesticida za ~ovjeka, vrijedi i za doma}e
ivotinje, divlja~, ptice i ribe. I te se ivotinje mogu otrovati uzimanjem hrane u
kojoj se nalaze velike koli~ine sredstava za za{titu bilja, primjerice uzimanjem zatrovanih mamaca kakvima se koristimo za suzbijanje glodavaca, ishranom tek tretiranim krmnim biljem, kao i pa{om u tretiranom vo}njaku ili pokraj neke nedavno
tretirane kulture. Potrebno je sprije~iti svako one~i{}enje voda kemijskim sredstvima za za{titu bilja. Mnoge se povr{inske vode koriste za zalijevanje usjeva,
napajanje doma}ih ivotinja, ali i za pitku vodu. Podatak o otrovnosti za ribe mora
biti naveden u uputama.
Radi za{tite p~ela, zabranjeno je tretiranje biljaka u cvatnji koje posje}uju p~ele
sredstvima opasnim po p~ele. Takva sredstva moraju na ambalai nositi o tome
oznaku. Nije dopu{tena ni primjena tih sredstava u kulturama u kojima cvatu
korovi na koje idu p~ele, niti u blizini ko{nica bez dogovora s p~elarom.
Mnoga sredstva, ako se nepravilno primijene, mogu o{tetiti biljke koje se tretiraju. To se dogodi kad se primijene u previsokoj dozi (koncentraciji), bilo uslijed
pogre{nog izra~unavanja koli~ine sredstava koju treba odmjeriti, bilo uslijed
pogre{ne primjene (dvostrukog tretiranja i sl.). Do {teta dolazi i kod primjene na
kulturi koja je u osjetljivom stadiju razvoja (dopu{teni stadij primjene je katkada
odre|en uputama) ili zbog visoke temperature (npr. sumporna sredstva). Neka sredstva mogu, i kad se primijene u propisanoj dozi i roku, u manjoj mjeri o{tetiti
(fitotoksi~nost) neke osjetljive vrste ili kultivare pojedinih kultura (obi~no se na to
upozorava u uputi).
Poznata su i o{te}enja kultura uzgajanih nakon kulture tretirane nekim perzistentnim (trajnim) herbicidom, npr. simazinom ili atrazinom. Stoga treba voditi
ra~una i o mogu}em utjecaju sredstva na naredne usjeve, te ponajprije preporu~iti
sredstva ~ija se djelotvornost ne protee na narednu godinu. Poljoprivredne kulture
mogu se o{tetiti i zano{enjem herbicida prilikom tretiranja susjedne povr{ine, posebice pri primjeni po ja~em vjetru ili iz zraka.
Naro~ito moe za bilje biti opasna primjena kombinacija vi{e razli~itih sredstava za za{titu bilja, ako takve kombinacije nisu izri~ito preporu~ene ili isku{ane.
O tome pi{emo u posebnom potpoglavlju. Za biljke su znatno opasnija teku}a sredstva za emulziju od mo~ivih ili topivih pra{iva. Pri manjem utro{ku teku}ine (npr.
46

kod raspr{ivanja) uzimaju se povi{ene koncentracije, pa i manje gre{ke naprave

vi{e {tete nego pri prskanju.
Simptomi o{te}enja biljaka pokazuju se u obliku nekrotiziranih (obamrlih) pjega
ili to~kica, naj~e{}e na rubu i vr{ku listova, gdje se sakupi najvi{e teku}ine. Katkada biljke ute, su{e se i propadaju ili zaostaju u razvoju pa daju manje prirode.
Neka sredstva uzrokuju izobli~eni (defomirani) rast pojedinih organa biljaka ili
izblje|ivanje zelenih dijelova.
Prskalice u kojima su bili herbicidi smiju se uzimati za prskanje drugih biljaka
samo nakon temeljitog pranja 25-tnom sodom i toplom vodom. Najbolje je prskalicu kojom se koriste herbicide upotrebljavati samo za tu svrhu.
Dobro je spomenuti da su u nas uni{teni manji vinogradi koji su
zabunom, zbog zaprljanog i ne~itkog natpisa na ambalai, oprskane
herbicidom umjesto fungicidom. Sli~ne su {tete nastale i uslijed
zabune do koje je do{lo jer herbicid nije bio u originalnoj ambalai.
Neke su kulture uzgajane u stakleniku o{te}ene kada su bile izravno
prskane insekticidima na osnovi diklorvosa u ~ijoj uputi pi{e da se u
takvom slu~aju primjenjuju tretiranjem prostora iznad biljaka.
Zabiljeene su i {tete na {e}ernoj repi zbog primjene pogre{ne kombinacije herbicida, na soji zbog neravnomjerne primjene herbicida itd.
Ovi i brojni drugi slu~ajevi te{kih posljedica pogre{ne primjene
sredstava za za{titu bilja upozoravaju na nunost njihove
primjene isklju~ivo za namjene i na na~in naveden u uputama.

4.8. MJERE ZA ZA[TITU OSOBA I OKOLI[A

Sl. 5.

Ako postoji mogu}nost izbora razli~itih pripravaka, treba

nabavljati one pripravke koji su najmanje otrovni i opasni kako
za organizme tako i za okoli{. U poljoapoteci treba imati asortiman
pripravaka koji }e udovoljiti svim potrebama kupaca na doti~nom podru~ju, a da ti pripravci budu toksikolo{ki i ekolo{ki {to povoljniji.
Vano je da ti pripravci budu u maloj ambalai, odnosno takvoj kakva
se najvi{e trai na podru~ju djelovanja poljoapoteke. Prevelika ambalaa uzrokuje stvaranje zaliha u ku}anstvu ili poljoapoteci koje
mogu biti opasne, a kada ta sredstva postanu nepotrebna ili istekne
rok valjanosti, postaju opasni otpad kojeg se te{ko rije{iti. Sredstva za
za{titu bilja treba ~uvati u prostoriji ili ormaru koji se mogu zaklju~ati, dakle na mjestu kamo djeca i neupu}eni, te doma}e ivotinje,
nemaju pristup. Na vrata treba staviti natpis "OTROVI" i mrtva~ku
glavu. Sredstva se ne smiju ~uvati zajedno s namirnicama, niti sa
sto~nom hranom, a herbicidi ni sa sjemenjem i mineralnim gnojivima.
Sva sredstva treba uvijek ~uvati samo u originalnoj ambalai s
neo{te}enim i ~itljivim natpisima. Nikad se ne smiju presipati u
druge vre}ice ili pretakati u razli~ite boce i posude. ^uvanje i rukovanje sredstvima odre|eno je posebnim propisima (vidi potpoglavlje
"Zakonski propisi").
47

Ako se teku}e sredstvo prolije, treba navlaeni dio prekriti pijeskom ili pilovinom, te zatim sve zajedno odstraniti bez ikakvog dodira s koom. Kod hlapivih
sredstava treba postupak obavljati pri otvorenim prozorima i vratima, po potrebi s
respiratorom na nosu. Prosipano pra{ivo ne smije se skupljati metlom, ve} tako|er
pomije{ati pijeskom ili pilovinom i pokupiti tako da se sredstvo ne pra{i. Pri tome
treba koristiti respirator ili barem {titnik za nos i usta.
Najopasnija je faza pri rukovanju kemijskim sredstvima priprema sredstva,
tj. teku}ine za prskanje ili raspr{ivanje, jer se u toj fazi rukuje koncentriranim
sredstvom. Pri davanju savjeta trebaju zaposleni u poljoapoteci uvijek ukazivati kupcu
na tu opasnost. Kako se sredstva razrje|uju ~esto 100 pa i 1000 puta (razrje|enje na
0,1% zna~i razrje|enje koncentrata za 1000 puta), o~ito je koliko je ve}a opasnost pri
rukovanju koncentratom, nego kasnije pri rukovanju ve} razrije|enim sredstvom
({kropivom). Treba uvijek imati na umu da mnoga sredstva lako prodiru i kroz
neo{te}enu kou, a da se neka isparavaju, pa se prilikom rada s koncentratom udi{u
otrovne pare. Stoga pri pripremi {kropiva treba u potpunosti sprije~iti svaki dodir
sredstva s koom i njegovo udisanje. Sredstva treba pripremati na otvorenom
prozra~nom prostoru u gumenim ili plasti~nim rukavicama i ostaloj za{titnoj opremi
odre|enoj u uputi za to sredstvo. Pri otvaranju ambalae ili mije{anju, treba paziti da
teku}e sredstvo ne {trcne u o~i koje su najosjetljiviji dio lica, radi ~ega treba nositi
{titnik za lice ili barem za{titne nao~ale. Pra{iva treba sipati polako i oprezno, da se ne
zapra{i osoba koja radi i da ne udi{e zapra{eni zrak. Dobru za{titu od pra{iva prua
jednostavni {titnik za nos i usta.
I prilikom tretiranja dolazi na kou sloj sredstva koji se ne vidi i ne opaa, pa
ako takvo sredstvo ja~e prodire kroz kou, moe do}i do trovanja. No, kako je to
prodiranje dosta sporo, to se ve} i ~estim pranjem svih neza{ti}enih dijelova tijela,
a naro~ito ruku, sapunom uz obilno vode, moe ukloniti ta opasnost. No najbolje je
sve dijelove koe za{tititi od sredstava za za{titu bilja.
Za tu se svrhu pri rukovanju, pripremi i primjeni ovih sredstava upotrebljava
raznovrsna za{titna oprema:
- gumene ili plasti~ne rukavice, koje treba uvijek prati jo{ na ruci prije skidanja
i paziti da se ne navuku izvrnute;
- gumene ili plasti~ne ~izme;
- radno odijelo kako bi se izbjeglo one~i{}enje svakida{nje odje}e. Takvo se
radno odijelo pere odvojeno. U radu s ja~e otrovnim sredstvima treba biti
nepropusno ili ~itavo odijelo (gumirano, plastificirano) ili se na obi~no radno odijelo stavlja nepropusna prega~a;
- {titnik za lice od prozirne tvari spre~ava udisanje kapljica ili ~estica pra{iva i
njihov kontakt s licem. Spre~ava i {trcanje sredstava u lice, pa je propisan u radu s
nekim sredstvima. Katkada se umjesto {titnika mogu nositi za{titne nao~ale;
- {e{ir sa {irokim obodom ili kapa sa {titnikom za o~i potrebna je kod tretiranja
vi{ih nasada;
- {titnik za nos i usta koristi se pri rukovanju i pripremi sredstava za za{titu
bilja, a ~esto je potreban i pri njihovoj primjeni;
- respirator je potreban samo pri rukovanju, pripremi, a rje|e i primjeni nekih
sredstava kod kojih je to posebno navedeno, a posebice se preporu~a pri istovaru ili
utovaru sredstava, pri ulasku u skladi{ta sredstava i pri otklanjanju posljedica akcidenata sa sredstvima za za{titu bilja.
48

Prilikom primjene manje opasnih sredstava katkada se moe izostaviti {titnik za

lice, pokrivalo za glavu, pa i radno odijelo i rukavice. No u tome se treba
pridravati svih odredaba iz upute koje se dobivaju uz pojedino sredstvo.
Rad treba podesiti tako da se izbjegne udisanje i dodir s kapljicama sredstva.
Tretirati se ne smije protiv vjetra. Dodatna je za{titna oprema potrebnija pri duljem
radu za potpuno mirna vremena, nego pri kra}em radu dok pu{e povjetarac. Treba
paziti da sredstvo ne do|e na susjedne kulture ili potkulture koje su u takvu stadiju
razvoja da se upotrebljavaju ili }e se uskoro upotrebljavati za prehranu (drugo
povr}e, krmno bilje, vo}ke i sl.). Za vrijeme tretiranja vjetar ne smije nositi sredstvo na druge osobe ili doma}e ivotinje. Za vrijeme rada ne smije se pu{iti, a jesti
se smije tek nakon temeljitog pranja ruku. Za~epljene rasprskiva~e (dizne) ne smije
se ispuhavati ustima.
Neogra|eni nasad tretiran otrovnijim sredstvom treba ozna~iti plo~om s natpisom "Zatrovana povr{ina". Ispranjenu ambalau treba uni{titi onako kako je
navedeno u uputama ili vratiti onom kod kojega je sredstvo nabavljeno. U
budu}nosti }e se nastojati obvezati proizvo|a~e sredstava da primaju svoju ispranjenu i tri puta opranu ambalau. Iznimno se moe ambalaa isprati vodom tri
puta, zgaziti ili razbiti, te zakopati duboko zemlju daleko od bunara, povr{inskih i
podzemnih voda. Ostatke neupotrijebljenog sredstva, te vodu kori{tenu za pranje
ambalae, treba vratiti u spremnik prskalice, razrijediti desetak puta ispod preporu~ene koncentracije, te upotrijebiti po kulturi na kojoj se sredstvo primjenjivalo.
Papirnatu ambalau treba spaliti, ali pritom valja izbje}i udisanje dima. Aparate
treba prati na mjestima odakle sredstvo ne moe doprijeti u pitku, teku}u ili staja}u
vodu i gdje nema opasnosti za doma}e ivotinje.
Pri zbrinjavanju ostataka sredstava, sredstava kojima je istekao rok primjene,
kao i ambalae, treba se pridravati odredbi propisa navedenih u prvom poglavlju
ovog izdanja. Neki su postupci navedeni i u uputama koje se dobiju uz sredstvo. U
slu~aju nejasno}a, zaposleni se trebaju u poljoapoteci obratiti proizvo|a~ima sredstava za za{titu bilja za poja{njenje i uputu. Nastojat }e se posti}i da proizvo|a~i
sredstva primaju i ostatke svojih sredstava u originalnoj ambalai, a pogotovu sredstva kojima je istekao rok uporabe.
U primjeni sredstava za za{titu bilja treba se drati svih onih odredbi
navedenih u uputama koje se dobivaju prilikom njihove nabave, a koje treba
temeljito pro~itati. Korisno je ako zaposleni u poljoapoteci upozori kupca da
to svakako u~ini.

4.9. POSTUPAK U SLU^AJU OTROVANJA

U slu~aju sumnje na otrovanje sredstvima za za{titu bilja treba:
- odmah skinuti odje}u one~i{}enu sredstvom;
- oprati sve dijelove tijela izloene sredstvu;
- u slu~aju {trcanja sredstva u o~i ispirati o~i petnaestak minuta velikom
koli~inom vode;
- utvrditi vrstu sredstva za koje se sumnja da je izazvalo otrovanje, na}i upute i
primijeniti prvu pomo} navedenu u tim uputama;
49

- upute ili barem praznu ambalau pripremiti za lije~nika (ili odnijeti lije~niku)
kako bi {to prije mogao provesti propisanu terapiju;
- odmah pozvati lije~nika ili hitnu pomo}, odnosno otpremiti otrovanog najbliem lije~niku.
Mjerodavne upute o terapiji mogu se u slu~aju potrebe dobiti od Centra za kontrolu otrovanja, slube za slu~aj akutnih otrovanja (radno vrijeme 0-24 sata) u Zagrebu, Jordanovac 104., na telefon 01 222 302.

4.10. REZISTENTNOST [TETO^INJA

Neke {teto~inje, posebice {tetnici, ali i uzro~nici bolesti i korovi, mogu postati
rezistentni (otporni) na pojedina sredstva za za{titu bilja ili cijele skupine tih sredstava. Pojednostavljeno bi se pojava rezistentnosti mogla opisati postupnim gubitkom u~inkovitosti jednog isprva u~inkovitog sredstva. Do tog gubitka u~inkovitosti dolazi postupno sve vi{e i vi{e u svakom sljede}em pokoljenju za ~ije se
suzbijanje koristi isto sredstvo ili sredstvo istog na~ina djelovanja. Naime, kod
nekih {teto~inja postoje prirodno rezistentne jedinke (npr. zbog prisutnosti encima
koji razgra|uju neku tvar) na pojedina sredstva i mnogo prije njihove prve
primjene. Te su jedinke tako malobrojne da se uop}e ne zapaaju. Me|utim, tijekom duljeg kori{tenja istog ili srodnog sredstva ubija se ve}ina osjetljivih jedinki,
dok one rezistentne preive. Time se nehotimi~nom selekcijom iz pokoljenja u pokoljenje popravlja omjer u korist rezistentnih jedinki (sl. 6). Na kraju one prevladaju
i sredstvo vi{e ne djeluje.
Postoji i unakrsna rezistentnost (krosrezistentnost) kada se rezistentnost izazvana jednim sredstvom odnosi i na druga sredstva istog mehanizma djelovanja,
makar ona nikada nisu bila kori{tena. Dakle, ako je krumpirova zlatica ~estom
primjenom pripravka Ekalux 25 EC postala rezistentna na taj insekticid, prestala je
u~inkovitost i drugih organofosfornih insekticida. Kako je pak mehanizam
djelovanja karbamata isti kao i organofosfornih insekticida, to je i ova skupina insekticida izgubila u~inkovitost.
U Hrvatskoj je do sada dokazana rezistentnost krumpirove zlatice, crvenog
vo}nog pauka u vo}njacima i vinogradima, {titastog moljca, kalifornijskog tripsa i
obi~nog crvenog pauka u za{ti}enim prostorima, zelene breskvine u{i i kru{kine
buhe, a vjerojatno se pojava rezistentnosti ve} razvija i kod nekih drugih {tetnika.
Od uzro~nika bolesti poznata je rezistentnost plamenja~e krumpira, cerkospore
{e}erne repe, pepelnice i sive plijesni vinove loze na neke sistemi~ne fungicide. Od
korova su loboda (pepeljuga), {}ir i ambrozija mjestimice ve} postali rezistentni na
herbicid atrazin. U svijetu je poznata rezistentnost brojnih drugih kukaca, grinja, ali
i glodavaca, nadalje drugih gljivica - uzro~nika bolesti, te korova, pa i u nas treba
o~ekivati {irenje te pojave.
Pojava rezistentnosti moe se usporediti, katkada i sprije~iti, izbjegavanjem
svake pretjerane primjene kemijskih sredstava, dakle za{titom sukladnom na~elima
integrirane za{tite. Sredstva treba koristiti samo kada je to doista neophodno potrebno, a nikako ne "za svaki slu~aj". Vano je ~e{}e mijenjati skupinu upotrebljavanih sredstava. Primjerice pri suzbijanju krumpirove zlatice u podru~jima gdje
se rezistentnost jo{ nije pojavila, treba nakon organofosfornih insekticida, koristiti
50

Sl. 6. Shematski prikaz postanka rezistentnosti {teto~inja

piretroide, pa regulatore razvitka kukaca, a zatim se opet vratiti na prvu skupinu.
Primjena kombiniranih sredstava koja sadre dvije ili vi{e aktivnih tvari, neprekora~ivanje preporu~enih doza sredstava, te uporaba sredstava koja ne {kode prirodnim neprijateljima, tako|er usporavaju pojavu rezistentnosti.

4.11. OBLIK (FORMULACIJA) SREDSTAVA

Sredstva za za{titu bilja (pesticidi) posebno su formulirani pripravci (preparati)
koji osim aktivne tvari (supstancije) sadre i niz drugih dodataka. Razli~ite tvornice
proizvode razne preprate, koji katkada sadre istu aktivnu tvar. Stoga na osnovi iste
aktivne tvari moe postojati desetak i vi{e pripravaka. Pripravci iste aktivne tvari
mogu se me|usobno razlikovati, osim po proizvo|a~u i postotku aktivne tvari, i po
obliku, odnosno po formulaciji u kojoj dolaze u promet (vidjeti i 5.3.).
51

Prema na~inu primjene sredstava, razlikuju se formulacije koje se primjenjuju u

teku}em obliku (prskanjem, raspr{ivanjem, zalijevanjem) i u krutom obliku
(zapra{ivanjem, rasipavanjem granula).
Najvanije formulacije za primjenu u teku}em obliku su:
- teku}a sredstva (koncentrati) za emulziju (oznaka EC ili E) koja s vodom daju
bijelu emulziju;
- teku}a sredstva (koncentrati) za otopinu (oznaka SL) koja s vodom daju obojenu (nije dopu{tena bezbojna) otopinu;
- teku}a sredstva u obliku koncentrirane suspenzije (oznaka SC, FL ili KS) koja
s vodom daje suspenziju;
- pra{iva za suspenziju ili mo~iva pra{iva (oznaka WP ili S) koja s vodom daju
suspenziju;
- pra{iva za otopinu ili topiva pra{iva (oznaka SP) koja s vodom daju obojenu
otopinu;
- dispergiraju}e granule (oznaka SG, WG ili DF) koje s vodom daju suspenziju.
Zajedni~ki naziv koji obuhva}a sva sredstva nakon razrje|enja vodom jest
{kropivo.
Formulacije za primjenu u krutom obliku su:
- pra{iva za zapra{ivanje (oznaka P) koja se ne razrje|uju i koja se koriste
zapra{ivanjem;
- granule (mikrogranule) (oznaka G ili MG) su zrnca promjera od 0,2 do 1 mm,
koja se rasipaju po povr{ini tla ili deponiraju u redove ili uz biljke.
Posebnu skupinu ~ine sredstva za tretiranje sjemena koja su namijenjena za
razli~ite na~ine vlane primjene na sjeme, a ima i pra{iva za zapra{ivanje sjemena.
Kako se sjeme velikih kultura i mnogih manjih tretira u sjemenskim poduze}ima,
to se ova sredstva rje|e prodaju u poljoapotekama.
Ima i drugih oblika sredstava za za{titu bilja koji se rje|e upotrebljavaju, poput
kristala modre galice, zatrovanih zrna itarica ili drugih oblika mamaca za suzbijanje glodavaca i sl. Iznimno neka sredstva mogu imati druga~ije oznake od onih
koje su ovdje navedene.
Svaki pripravak ima svoje ime (naziv), koje ne mora ukazivati na aktivnu tvar
koju sadri. Uz ime ~esto su navedeni oznaka (kratica) formulacije i sadraj aktivne
tvari. Primjerice, Decis EC-2,5 je insekticid u obliku koncentrata za emulziju koji
sadri 2,5% deltametrina, Pirimor 50 WG su dispergiraju}e granule s 50% pirimikarba, a Radotion P-5 je pra{ivo s 5% malationa.
Ukazujemo da se indeksi svih aktivnih tvari sredstava za za{titu bilja koje se
koriste u za{titi bilja, te svih pripravaka koji se upotrebljavaju u za{titi bilja svake
godine objavljuju u ~asopisu Glasnik za{tite bilja u kojem se nalazi pregled svih
sredstava za za{titu bilja u Hrvatskoj. Pomo}u tih indeksa mogu}e je brzo utvrditi
aktivnu tvar svakog preparata, te u odgovaraju}oj skupini na}i prikaz svojstava i
na~ina upotrebe te tvari.
Sredstva za za{titu bilja smiju se staviti u promet samo u originalnoj ambalai
(pakiranju) s propisanom deklaracijom napisanom hrvatskim jezikom. Posebnim
propisom (Zakon o otrovima) utvr|eni su obvezni znakovi koji upozoravaju na
skupinu otrova (sl. 2), te oznake upozorenja i obavje{tenja. Zna~enje ovih oznaka
prikazujemo na kraju ovog poglavlja (str. 67). Sredstva opasna za p~ele moraju
nositi natpis "opasno za p~ele".
52

Trajnost je sredstva za za{titu bilja u pravilu dvije godine, uz mogu}nost da

proizvo|a~ sredstva nakon pozitivne analize taj rok produlji posebnom naljepnicom. Ne smiju se prodavati (pa stoga ni kupovati) sredstva kojima je istekao rok
trajanja. No vlastite zalihe sredstava mogu se upotrebljavati na vlastitim
povr{inama i poslije tog roka ako su sredstva bila dobro uskladi{tena (suho i
hladno), ako nisu bile izvrgnuta mrazu i ako su dobro zatvorena u originalnoj ambalai.

4.12. KOMBINIRANA SREDSTVA

U Hrvatskoj se u prometu nalazi ve}i broj sredstava za za{titu bilja koja sadre
vi{e aktivnih tvari. Takva sredstva nazivamo kombiniranim sredstvima. Industrija
proizvodi kombinirana sredstva naj~e{}e kako bi se pro{irilo njihovo djelovanje na
{to vi{e {teto~inja. Katkada se aktivne tvari kombiniraju kako bi se omogu}ilo
snienje doze jedne tvari koja u vi{oj dozi iskazuje neko nepovoljno djelovanje.
Kombinirana se sredstva prave i kako bi se njihovom primjenom usporila pojava
rezistentnosti {teto~inja odnosno prevladavala ta pojava ako se negdje ve} pojavila.
Kod nekih kombinacija postoji sinergizam izme|u dviju aktivnih tvari koji
omogu}uje snienje doze primjene i time smanjenje one~i{}enja okoli{a i
pove}anje ekonomi~nosti primjene. Sinergizam moemo najjednostavnije objasniti
primjerom u kojem kombinacija koja sadri pola doze tvari A i pola doze tvari B
ima bolje djelovanje od pune doze bilo koje pojedina~no primijenjene komponente.
Daleko su najbrojniji kombinirani herbicidi, zatim fungicidi, a malo je kombiniranih insekticida. Herbicidi trebaju suzbiti brojne korovske vrste koje ne moe
zadovoljavaju}om u~inkovitosti suzbiti jedna aktivna tvar. Primjerice, neki su herbicidi u~inkoviti samo na {irokolisne korove, a drugi na korovske trave, pa se radi
zahva}anja obiju skupina kombiniraju dvije pa i tri tvari zajedno. No i unutar {irokolisnih korova pojedine aktivne tvari ne djeluju na sve vrste, pa su i stoga kombinacije korisne. Aktivna tvar herbicida atrazin vrlo je perzistentna u tlu, pa moe
{tetiti naredne usjeve. Stoga se doza atrazina snizuje dodavanjem drugih aktivnih
tvari.
Kombinacije fungicida prave se kako bi se jednom primjenom za{titila vinova
loza od plamenja~e, pepelnice, katkada i neke tre}e bolesti. No, kombinacije se
prave i zato kako bi se sprije~ila pojava rezistentnosti plamenja~e krumpira ili
drugih bolesti, pa se sistemi~ni fungicidi tvorni~ki kombiniraju s preventivnim
fungicidima. Ovaj razlog pretee i pri malobrojnim kombinacijama insekticida.
Razumljivo da za sve potrebe koje se pojave u praksi nema tvorni~ki kombiniranih sredstava ili su takva sredstva preskupa ili nisu raspoloiva. Tada poljoprivrednik pristupa kombiniranju dviju ili vi{e tvorni~kih sredstava u spremniku
prskalice. To mije{anje sredstava naziva se "tank miks (mix)".

4.13. MIJE[ANJE SREDSTAVA

Sredstva za za{titu bilja mogu se na~elno mije{ati me|usobno. Neke su takve
kombinacije provjerili proizvo|a~i sredstava, pa tu mogu}nost navode u uputama.
Neke mogu}nosti mije{anja navode se u stru~noj literaturi, a postoje i tzv. tablice
53

mije{anja. No mnogo je sredstava koja se ne smiju me|usobno mije{ati jer bi do{lo

do kemijske ili fizikalne promjene u mje{avini koje bi onemogu}ile primjenu, ili bi
kombinacija imala smanjenu u~inkovitost, a svakako da je najopasnija mogu}nost
da kombinacija dvaju ili vi{e sredstava o{teti tretirane kulture.
Zaposleni u poljoapoteci smije preporu~iti samo ono mije{anje dvaju ili vi{e
sredstava koje je navedeno u uputama koje se dobiju uz sredstvo ili u stru~noj
literaturi. Za kombinacije sredstava za koje takvi podaci ne postoje, treba kupca
uputiti da zatrai mi{ljenje proizvo|a~a doti~nih sredstava, savjetodavne slube ili
znanstvene organizacije koja se bavi za{titom bilja. Ovo na~elo vrijedi i za kombinacije sredstava za za{titu bilja i folijarnih gnojiva.

4.14. PRIPREMA SREDSTAVA

Samo se pra{iva za zapra{ivanje i granulirana sredstva primjenjuju u obliku u
kojem se nabavljaju, dok se sva sredstva za prskanje (i raspr{ivanje) moraju prije
primjene razrijediti vodom. Priprema sredstava jedan je od najosjetljivijih poslova jer zahtijeva i to~nost kako bi se postigla optimalna u~inkovitost i oprez
zbog otrovnosti sredstava.
Sredstva za za{titu bilja koja se primjenjuju prskanjem i raspr{ivanjem treba
prije primjene razrijediti vodom do odre|ene koncentracije. Dakle, treba pripremiti
{kropivo. Preporu~ena koncentracija za veliku ve}inu sredstava vrlo je niska.
Primjerice, koncentracija 0,1% zna~i 1 milimetar (ml) (ili 1 kubni centimetar -ccm)
ili 1 gram (g) ako se radi o pra{ivu namijenjenom za razrije|ivanje vodom, na 1
litru vode. No, u prometu se nalaze sredstva ~ija se primjena preporu~a u jo{
mnogo manjoj koncentraciji, npr. 0,01%. To zna~i svega 0,1 ml ili 0,1 g na 1 litru
vode. Za tako niske koncentracije ne mora se uzimati u obzir ~injenica da se to~no
0,1%-tna koncentracija postie mije{anjem 1 ml sredstva sa 999 ml (a ne 1 litrom 1000 ml) vode, pa stoga sve koncentracije moemo ra~unati na 1 litru (ili 10 ili 100
litara) vode.
Brojni kupci sredstava pitaju koliko sredstva treba staviti u svoju prskalicu da se
postigne preporu~ena koncentracija. Zaposleni u poljoapoteci tada treba upitati za
veli~inu spremnika prskalice koju kupac koristi, te izra~unati potrebnu koli~inu
sredstva. Da se izbjegne ra~unanje, dajemo tabelarni pregled koli~ine sredstva kojima se u spremnicima razli~itih veli~ina postie odre|ena koncentracija (Tablica
10.).
Primjerice, pita se koliko sredstva treba staviti u prskalicu sa spremnikom
sadrine 15 litara da se dobije 0,15%-tna koncentracija. U prvom stupcu tablice 1.
potrai se koncentracija 0,15%, te vodoravno trai koli~ina napisana ispod veli~ine
spremnika 15 litara. To je 23 grama ako je sredstvo u obliku pra{iva odnosno 23
ml ako je teku}eg oblika.
Dakle, 23 g ili ml sredstva u spremniku od 15 litara daje {kropivo s 0,15%tnom koncentracijom. Ako je spremnik, primjerice, 300 litara, tada se brojka
napisana ispod veli~ine spremnika 100 litara mnoi s tri. Ako elimo koncentraciju 0,15%, tada bi broj 150 pomnoili s 3 i dobili 450 g odn. ml, koliko
sredstva treba staviti u spremnik od 300 litara da se dobije 0,15%-tna koncentracija.
54

Tablica 10.Priprema potrebne koncentracije sredstava

Potrebn
a
koncent
racija
0,01%
0,02%
0,03%
0,04%
0,05%
0,06%
0,1%
0,12%
0,15%
0,2%
0,25%
0,3%
0,4%
0,5%
0,6%
1%

Zapremina spremnika, aparata ili posude u kojoj se priprema sredstvo (u litrama)

1

0,1
0,2
0,3
0,4
0,5
0,6
1
1,2
1,5
2
2,5
3
4
5
6
10

0,2
0,4
0,6
0,8
1
1,2
2
2,4
3
4
5
6
8
10
12
20

0,3
0,6
0,9
1,2
1,5
1,8
3
3,6
4,5
6
7,5
9
12
14
18
30

10

grama, odnosno ml sredstva

0,5
0,6
0,8
1
1
1,2
1,6
2
1,5
1,8
2,4
3
2
2,4
3,2
4
2,5
3
4
5
3
3,6
4,8
6
5
6
8
10
6
7
10
12
7,5
9
12
15
10
12
16
20
12
15
20
25
15
18
24
30
20
24
32
40
25
30
40
50
30
36
48
60
50
60
80
100

15

1,5
3
4,5
6
7,5
9
12
18
23
30
38
45
60
75
90
150

20

2
4
6
8
10
12
18
24
30
40
50
60
80
100
120
200

50

5
10
15
20
25
30
24
60
75
100
125
150
200
250
300
500

100

10
20
30
40
50
60
60
120
150
200
250
300
400
500
600
1000

10 g = 1 dag
100 g = 10 dag
1000 g = 1 kg
10 ml = 0,1 dl
100 ml = 1 dl
1000 ml = 1 l

Mjerenje malih koli~ina sredstva ~esto pravi te{ko}e. Teku}a sredstva mogu se
to~no mjeriti malim staklenim ili plasti~nim mjericama (menzurama) od 5, 10 ili 25
ml, a neka sredstva imaju na bo~ici poklopac na~injen i ozna~en tako da slui za
mjerenje koli~ina od 5 do 20 ml. Neka sredstva (npr. insekticid Fastac 10 SC) imaju u
ambalai kapaljku za o~i obujma 1 ml, a fungicid Rubigan u maloj ambalai ima
pridodanu malu plasti~nu pipetu za mjerenje do 2 ml. Sredstva koja se nalaze u
obliku pra{iva (mo~iva pra{iva ili topiva pra{iva) moraju se izvagati na preciznoj vazi,
kakva se moe nabaviti u na{im trgovinama (za teine ve}e od 2 g) pod nazivom
"biotehni~ka vaga" ili u inozemstvu. Ako ne raspolaemo takvom vagom, male
koli~ine se mogu odvagnuti u apoteci. Ako se isto sredstvo ~e{}e upotrebljava, izvagano pra{ivo moe se staviti u neku usku posudicu (epruvetu, ampulu), te ozna~iti
obujam, i ubudu}e ovom posudicom mjeriti potrebna koli~ina istog sredstva. Nikako se
koli~ina sredstva ne smije mjeriti licama. Bilo bi korisno da poljoapoteka u asortiman
proizvoda koje prodaje, uvrsti i menzure i vage koje omogu}uju preciznu izmjeru
malih koli~ina (2-20 ml odn. g) sredstava za za{titu bilja.
U dopu{tenju, pa stoga i u uputama ili na deklaraciji, mora biti nazna~ena bilo
koncentracija u postotku bilo doza (koli~ina) njihove primjene po jedinici povr{ine.
Za primjene na ratarskim usjevima, katkada i povr}u, te nekim drugim kulturama,
ozna~ena je doza primjene po hektaru i na 1 ar (100 ~etvornih metara) (rijetko kada
55

i na 1 k.j.). Za namjene na vo}kama i vinovoj lozi, a katkada i povr}u, primjena je

ozna~ena koncentracijom sredstva u %.

Sl. 7.
U~inkovitost sredstva ovisi o koli~ini koja do|e na jedinicu povr{ine. Ako je,
primjerice, Chromorel-D preporu~en za suzbijanje krumpirove zlatice u dozi od 0,8
1/ha, tu koli~inu treba sadravati ona koli~ina {kropiva koja se utro{i po jednom
hektaru. Koli~ina {kropiva ovisi o vrsti, tipu, pa i stanju upotrijebljene prskalice (ili
raspr{iva~a). Primjerice, le|nom prskalicom s dosta istro{enim rasprskiva~ima
(dizne, sapnice) treba oko 1000 l vode da se sredstvo ravnomjerno raspodijeli po
cijeloj povr{ini od jednog hektara, dok novija le|na prskalica treba samo 500 l/ha,
a traktorska prskalica oko 250 l/ha. Razumljivo da postoje i druge koli~ine utro{ka
{kropiva po hektaru, no te koli~ine treba poznavati (ili utvrditi) prije primjene. U
na{im primjerima posti}i }e se preporu~ena doza 0,8 l/ha Chromorela-D, u prvom
slu~aju (1000 l/ha) s 0,08%-tnom koncentracijom, u drugom slu~aju (500 l/ha) s
0,16%-tnom koncentracijom, a u tre}em slu~aju (250 l/ha) s 0,32%-tnom koncentracijom. U sva tri slu~aja na jedan hektar }e uvijek do}i ista koli~ina od 0,8 l
Chromorela-D (daljnji primjeri nalaze se na kraju ovog poglavlja).
Dakle, na osnovi doze preporu~ene u uputama i utro{ka {kropiva praskalica kojom se raspolae, treba izra~unati koncentraciju upotrebe. Tu koncentraciju moe se
o~itati i iz Tablice 11.
56

Tablica 11. O~itavanje koncentracije

Potrebna O~itavanje koncentracije za postizanje potrebne doze pri razli~itom utro{ku teku}ine po ha
u%
doza
50
100
200
300
400
600
800
1000
1500
l/ha
0,10
0,2
0,1
0,05
0,035
0,025
0,017
0,012
0,01
0,006
0,15
0,3
0,15
0,07
0,05
0,035
0,025
0,017
0,015
0,01
0,2
0,4
0,2
0,1
0,07
0,05
0,035
0,025
0,02
0,013
0,25
0,5
0,25
0,125
0,08
0,06
0,04
0,03
0,025
0,017
0,3
0,6
0,3
0,15
0,1
0,075
0,05
0,035
0,03
0,02
0,4
0,8
0,4
0,2
0,13
0,1
0,65
0,05
0,04
0,27
0,5
1,0
0,5
0,25
0,17
0,125
0,75
0,86
0,05
0,033
0,75
1,5
0,75
0,35
0,25
0,18
0,125
0,08
0,05
0,033
1,0
2,0
1,0
0,5
0,33
0,25
0,165
0,125
0,1
0,065
1,5
3
1,5
0,75
0,5
0,35
0,25
0,18
0,15
0,1
2,0
4,0
2,0
1,0
0,65
0,5
0,33
0,25
0,2
0,13
3,0
6,0
3,0
1,5
1,0
0,75
0,5
0,35
0,3
0,2
4,0
8,0
4,0
2,0
1,33
1,0
0,65
0,5
0,4
0,27
5,0
10,0
5,0
2,5
1,67
1,25
0,83
0,6
0,5
0,33
1 ha = 10 000 m2 = 100 ari
1 ar = 100 m2
1 k.j. = 5745 m2 = 0,57 ha

Za primjene na vo}kama, vinogradima te povr}u, ~esto se u dopu{tenju i uputama

ne navode doze ve} koncentracija primjene. Dok je preporu~ena doza veli~ina koje se
treba pridravati, dotle se navedena koncentracija odnosi na utro{ak {kropiva prskalicom (a ne raspr{iva~em) i to za prskanje kojim se prskane biljke navlae dok s njih
{kropivo ne po~ne curiti (kapati). Pri prskanju vo}aka se na taj na~in utro{i 1000 do
2500 l {kropiva, a pri prskanju vinograda i nekih usjeva povr}a prosje~no 1000 l
{kropiva po hektaru. Za kvalitetno prskanje jedne vo}ke (jabuke ili kru{ke) u rastresitom tipu vo}njaka, naj~e{}e treba 7-15 l {kropiva, a za {ljive i breskve manje.
Ako se koriste prskalice koje proizvode vrlo fine kapljice pa tro{e manje {kropiva po
hektaru ili raspr{iva~i koji tro{e jo{ manje {kropiva, tada treba pove}ati koncentraciju
sredstva za toliko za koliko se koli~ina {kropiva snizila ispod 1000 l {kropiva po hektaru.
Primjerice, ako se za prskanje vinograda koristi le|ni raspr{iva~ kojim se tro{i samo 200 l
{kropiva po hektaru, tada se sredstvo za koje se preporu~a koncentracija 0,2% mora koristiti 1%-tno. Dakle, preporuka koncentracije u uputama pretpostavlja da se ta koncentracija odnosi za utro{ak 1000 l {kropiva po hektaru ili 10 litara po aru (ako nije drugo
navedeno). Primjerice, preporuka da treba uzeti 0,2%-tni Radotion E-50 zna~i zapravo da
}emo ovu koncentraciju koristiti uvijek kada se tro{i 1000 ili vi{e litara {kropiva po
hektaru. Kod primjene u aparatu (prskalici ili raspr{iva~u) koji tro{i samo 400 l vode na
hektar, treba usprkos preporu~enoj koncentraciji od 0,2%, upotrijebiti koncentraciji 0,5%
kako bi na hektar do{la doista potrebna koli~ina Radotiona E-50.
Treba spomenuti da se teku}a sredstva doziraju u litrama na hektar (ili k.j.), ali
katkada se prodaju na kilograme. Specifi~na teina nekih herbicida i fungicida
moe biti dosta nia (npr. 0,85) ili vi{a (npr. 1,3) od 1. Ako se kupuje sredstvo
specifi~ne teine 0,85, treba samo 3,4 kg da se postigne doza od 4 l/ha, jer bi
dozom od 4 kg zapravo primijenili previ{e, tj. 4,7 l/ha. Nasuprot tome, kada se
57

nabavlja sredstvo specifi~ne teine 1,3, treba za dozu od 4 l/ha ~ak 5,2 kg/ha, odnosno, ako bi se umjesto 4 l na hektar primijenilo 4 kg, doza bi bila preniska, tj.
samo 3,1 litra. U poljoapoteci treba itekako paziti da se nabavlja i prodaje sredstvo
u istim jedinicama, dakle ako se kupuju litre treba i prodavati na litre. Pritom bi
bilo najbolje nabavljati sredstva u onim jedinicama u kojim su date preporuke za
njihovo doziranje, {to, me|utim, najvi{e ovisi o proizvo|a~u sredstva.
Teku}a sredstva (za emulziju, za otopinu) mije{aju se s vodom u samoj prskalici, rijetko kada u posebnoj ba~vi ili kaci. Pra{iva za suspenziju ne smiju se odmah
stavljati u spremnik prskalice, ve} se stavljaju u manju posudu (kabli}, ~a{icu),
doda sasvim malo vode, te mije{aju}i napravi ka{a, paze}i da se sve pra{ivo dobro
nakvasi. Zatim se postupnim dodavanjem vode i mije{anjem dobiva gusta suspenzija i takva ulijeva u spremnik prskalice ili raspr{iva~a uz stalno mije{anje.
Kako priprema nekih malobrojnih sredstava trai posebni postupak, treba prije
davanja naputaka kupcu, pro~itati upute dobivene uz sredstvo.
Pripremljeno sredstvo i vodu treba uvijek ulijevati u aparat preko sita kako bi se
izbjeglo za~epljivanje izlaznog otvora rasprskiva~a. Ako se u spremniku nalazi suspenzija (ali i emulzija i otopina), treba ga ~e{}e protresti, odnosno, treba imati
stalno uklju~enu mije{alicu.

4.15. PRIMJENA SREDSTAVA ZA ZA[TITU BILJA

Sredstva za za{titu bilja naj~e{}e se primjenjuju prskanjem, katkada raspr{ivanjem, zapra{ivanjem, rasipanjem granula i tretiranjem sjemena, a rijetko kada
u{trcavanjem ili ulijevanjem u tlo.
U teku}em stanju, dakle kao {kropivo, sredstva se daleko naj~e{}e primjenjuju
prskanjem ili raspr{ivanjem. Kupuje se koncentrirano sredstvo (pripravak) koje moe
biti u teku}em (npr. koncentrat za emulziju ili otopinu) ili krutom stanju (npr. mo~ivo
pra{ivo ili vodotopive mikrogranule). To se sredstvo razrje|uje vodom i pravi
{kropivo. Pri prskanju ili raspr{ivanju se zbijeni mlaz kakav te~e iz pipe, razbija u
bezbroj sitnih kapljica. [to su kapljice sitnije, to pokrivaju ve}u povr{inu na koju se
primjenjuju. Aparati (strojevi) i ure|aji koji proizvode sitnije kapljice mogu stoga
tro{iti manje vode na hektar povr{ine, a da ipak bude pokrivena dovoljna povr{ina.

Sl. 8. Usporedba veli~ine ~estica kod metoda za{tite bilja i nekih prirodnih pojava
58

Prskanje je osnovna metoda primjene sredstava za za{titu bilja od bolesti, {tetnika i korova. Prskaju se sredstva razrije|ena u vodi ({kropivo) u kapljicama ve}im
od 150 mikrometara (stariji naziv mikron - 0,15 mm), dakle u obliku sitne ki{e.
Glavni dijelovi prskalice su spremnik za {kropivo, crpka ili pumpa, te ure|aj za
tretiranje s rasprskiva~ima. Spremnik je izra|en od plasti~ne tvari, katkada metala.
Na ulaznom otvoru se nalazi prvo sito, a na izlaznom drugo. Ve}i spremnici imaju
mije{alice koje se pokre}u radom motora. Mije{alice moraju biti stalno uklju~ene
da odre {kropivo homogenim. Pumpa moe biti klipna, membranska ili rotacijska.
Pumpe su pokretane rukom ili motorom. Ve}e prskalice imaju manometar za mjerenje tlaka. [kropivo izlazi pod tlakom kroz rasprskiva~e gdje se stvara mlaz finih
kapljica. Za prskanje malih povr{ina ratarskih i povrtlarskih usjeva, manjih vinograda, te pojedina~nih vo}aka, koriste se mlaznice na ~ijem vrhu se nalazi jedan
ili vi{e rasprskiva~a. Mlaznicu dri prska~ u ruci. Ve}e povr{ine prskaju se
posebnim ure|ajem s vi{e rasprskiva~a. Njivski ure|aj nosi 10- 20 rasprskiva~a koji
prskaju prema dolje, vinogradarski desetak rasprskiva~a koji prskaju vodoravno na
obje strane. Domet takvog mlaza ograni~en je pa se automatskim ure|ajem ne
mogu prskati nasadi vo}aka {irih redova. To je razlog za{to se u ve}im vo}arskim
nasadima koriste raspr{iva~i.
O svojstvima rasprskiva~a (kao i pumpe) ovisi fino}a kapljica, pa time i utro{ak
{kropiva, nadalje domet i oblik mlaza, ravnomjernost pokrivanja povr{ine itd. Postoji veliki broj razli~itih tipova rasprskiva~a. Istom osnovnom tipu rasprskiva~a
mogu se mijenjati plo~ice s izlaznim otvorom, te tako postizati razli~it kapacitet
rasprskiva~a u litrama na minutu. Vaan je i kut pod kojim izlazi mlaz: {irokokutnim mlazevima se prska "ispod li{}a", npr. tlo u izniklom usjevu, normalni je kut
70-100 stupnjeva, dok se za tretiranje uske trake uz sjeme ili biljke koriste uskokutni rasprskiva~i.

Sl. 9. Tipovi rasprskiva~a i mlaza

59

Pravilnim izborom i izmjenama rasprskiva~a, mogu}e je od svake prskalice

izvu}i njen maksimum, tj. posti}i da utro{ak {kropiva po hektaru i svojstva mlaza
budu optimalna u odnosu na {teto~inju koja se eli suzbiti i na usjev koji se tretira.
Ako nema mogu}nosti izbora rasprskiva~a, tada se tretiranje mora prilagoditi svojstvima postoje}eg, {to obi~no nije najpovoljnije. Stoga pri nabavi nove prskalice
treba nabavljati vi{e garnitura rasprskiva~a razli~itih svojstava. Preporu~a se u
poljoapoteci prodavati i rasprskiva~e razli~itih svojstava za one tipove prskalica
koji se koriste u nekom podru~ju, posebice i zato {to istro{ene rasprskiva~e treba
povremeno mijenjati.
Postoje male ru~ne (le|ne ili bo~ne) prskalice sa spremnikom koji sadri 3 do
20 litara. Prskalice su od plasti~ne mase, katkada mjedi ili bakra. [kropivo izbacuju
stalnim pokretanjem klipa pumpe koja se nalazi u ili izvan spremnika prskalice,
kod malih prskalica moe biti u mlaznici. Drugi tip ovih prskalica zovemo automatskim, jer se prije po~etka prskanja pokretanjem pumpe stvori potreban tlak u
spremniku, dovoljan da bez naknadnog pokretanja izbaci cijelu koli~inu {kropiva.
Spremnik ovih prskalica ne smije se napuniti preko oznake. Sve ru~ne prskalice
izbacuju {kropivo putem mlaznice s jednim ili vi{e rasprskiva~a. Za prskanje donje
strane li{}a vinove loze ili krumpira (tim putem se ostvaruje zaraza) koriste se
mlaznice sa zavinutim vrhom. Za primjenu herbicida mlaznica ima oblik slova T s
naj~e{}e tri rasprskiva~a. Vano je da se izlazak mlaza moe zatvoriti i otvoriti
jednim pokretom (revolver ure|aji).

Sl. 10. Presjek klasi~ne stalno pokretne le|ne prskalice (lijevo) i automatske
prskalice (desno)
Za prskanje cvije}a i malih vrtova mogu se koristiti male prskalice koje se prodaju s vi{e raznobojnih ~epova. Svaki ~ep sadri odre|enu koli~inu nekog sredstva,
60

pa kada se spremnik napuni vodom i za~epi ~epom, dobro se protrese i {kropivo je

gotovo. Kada se sadraj ~epova potro{i, tada se ove prskalice koriste kao druge
prskalice s time da {kropivo treba pripremiti na uobi~ajeni na~in.
Za ve}e povr{ine, kao i u proizvodnji za tri{te, valja upotrebljavati prskalice
montirane na male i velike traktore (no{ene prskalice), koje se pokre}u preko vratila (kardana). Veli~ina spremnika naj~e{}e je 200-600 litara. Spremnik je obi~no
od plasti~ne mase, proziran, s ljestvicom na kojoj se moe o~itati sadraj {kropiva.
Oblik spremnika treba omogu}iti posvema{nje pranjenje. Otvor spremnika
snabdjeven je {irokim sitom kroz koje se ulijeva i sredstvo i voda.

Sl. 11. Traktorska prskalica s njivskim ure|ajem

Traktorske prskalice imaju horizontalne njivske ili vertikalne vinogradarske
ure|aje s ve}im brojem rasprskiva~a koji omogu}uju ravnomjeran raspored kapljica
po ~itavoj tretiranoj povr{ini i time najbolju kvalitetu. [irina zahvata njivskog
ure|aja obi~no je 7-15 m. Kapacitet pumpe kod ovih prskalica naj~e{}e iznosi 35
do 70 l/minuta. Na svaki metar duljine horizontalnog ili vertikalnog ure|aja treba
kapacitet pumpe od najmanje 5-6 l/minuta, te sadraj spremnika od barem 40-50
litara.
Manje se koriste drugi tipovi prskalica. Takve su prskalice koje se voze kao
ta~ke, velike vu~ene traktorske prskalice s vlastitim motorom, stacionirane prskalice bez vlastitog spremnika itd.
Raspr{ivanje je primjena {kropiva kao i kod prskanja, ali u sitnijim kapljicama
(50-150 mikrometra) u obliku najfinije ki{ice - rosulje. To usitnjavanje omogu}uje
struja zraka koju proizvodi ventilator. Aparati za raspr{ivanje - raspr{iva~i imaju
naj~e{}e sve bitne dijelove prskalice (spremnik, pumpu i dr.), uz dodatak ventilatora te {iroke cijevi ili posebnih ure|aja namijenjenih za usmjeravanje struje zraka.
61

Le|ni raspr{iva~i nemaju pumpu, pa teku}ina izlazi iz spremnika silom tee uz

pomo} neznatnog pritiska struje zraka. U nas ima mnogo takvih le|nih raspr{iva~a,
primjerice Stihl, Solo, Fontan, Motan itd. Sastoje se od motora snage 1,5-2 KW
koji pokre}e ventilator, pa nastaje vrlo brza struja zraka koja usitnjava kapljice i
nosi ih u usjev. Imaju i spremnik za {kropivo naj~e{}e sadrine 10 litara iz kojeg
uskom cijevi {kropivo dolazi u {iroku cijev kroz koju struji zrak. Ovu {iroku cijev
usmjerava osoba koja na le|ima nosi ovaj aparat.
Le|ni raspr{iva~i prikladni su za tretiranje vinograda, maslinika, pojedina~nih
niih vo}aka ili malih vo}nih nasada, krumpira, raj~ice i nekih vrsta povr}a. Za
ve}e vo}ne nasade i vinograde koriste se traktorski no{eni raspr{iva~i velikog
u~inka i ve}eg dometa koji omogu}avaju automatsko tretiranje (bez usmjeravanja
od strane ~ovjeka).
Pri raspr{ivanju se zbog fino}e kapljica tro{i znatno manje {kropiva nego za
prskanje, npr. 200-300 l/ha vinograda ili 50-100 litara na hektar povr}a. No, kako
smo ranije spomenuli, koncentracija {kropiva mora zato biti znatno vi{a, kako bi na
jedinicu povr{ine do{la potrebna doza sredstva.
Toplo zamagljivanje ili primjena toplih aerosola podrazumijeva kori{tenje
teku}ih sredstava u kapljicama manjim od 50 mikrometara, naj~e{}e velikim samo
1-20 mikrometara. Pritom se koriste koncentrirana sredstva posebno formulirana za
ovu namjenu. Ve}inom se koriste insekticidi, rijetko fungicidi, i to uglavnom u
za{ti}enom prostoru.
Postoje mali, dosta jeftini aparati, koji izbacuju koncentrirano sredstvo u vrlo
finim kapljicama na najdonjoj granici raspr{ivanja ili ~ak u vidu aerosola. U ovim
se aparatima sredstvo naj~e{}e usitnjava rotacijskim atomizerom pokretanim elektromotorom (na baterije) ili malim benzinskim motorom. U~inak tih aparata vrlo je
velik, no njihovo kori{tenje toliko je opasno da se ne bi smjeli uop}e prodavati i
koristiti u Hrvatskoj. Naime, sitno}a kapljica pove}ava njihovo zano{enje na
udaljenije povr{ine na kojima se nalaze ljudi, ivotinje ili biljke u zriobi. Posebno
mogu biti opasni pri primjeni na malim povr{inama, primjerice kod vikenda{a. Iako
se do sada uspjelo sprije~iti stavljanje u promet ovakvih aparata u Hrvatskoj, ipak
se posebice upozoravaju uposleni u poljoapotekama da ne nasjednu pri~i o jednostavnosti, velikom u~inku ili niskoj cijeni takvih aparata.
Zapra{ivanje zna~i primjenu sredstva u obliku pra{iva, u standardnoj dozi
potrebnoj za ravnomjernu raspodjelu 15 do 30 kg/ha. Koncentracija aktivne tvari u
pra{ivima za zapra{ivanje vrlo je niska upravo zato {to je prilago|ena ~injenici da
je za ravnomjernu raspodjelu potrebno najmanje 15 kg pra{iva po hektaru.
Zapra{iva~i mogu biti ru~ni (na mijeh ili ventilator), le|ni (na mijeh) ili le|ni motorni. Postoje i traktorski zapra{iva~i za sumporenje vinograda. Zapra{ivanje
pra{iva ~arapom ili gazom ili udaranjem po vre}i, a pogotovu rasipanje rukom,
treba spre~avati, jer je vrlo opasno, a nedovoljno u~inkovito. Pri zapra{ivanju, dio
pra{iva odnosi vjetar za vrijeme primjene, ali i poslije, a i ki{a ja~e ispire pra{ivo s
biljaka. Stoga zapra{ivanje treba napu{tati u korist znatno uspje{nijeg prskanja.
Zapra{ivanje se moe koristiti samo tamo gdje nema prskalica. No i tamo treba
preporu~iti nabavku prskalice. Zapra{ivanje je opravdano pri primjeni pra{nog sumpora (sumporenju) u vinogradima. Neopravdano se ovaj na~in primjene insekticida
koristi za suzbijanje krumpirove zlatice, te nekih drugih {tetnika, jer bi se prskanjem uz manje tro{ka postigao znatno bolji uspjeh.
62

Rasipanje granula (zrnaca, mikrogranula, mikrozrnaca) obavlja se samo pri

suzbijanju {tetnika u tlu i nekih povrtnih muha, te pri sterilizaciji tla. Za tu se svrhu
mogu uzeti neki zapra{iva~i, a ima i ru~nih rasipa~a granula na ventilator ili gravitaciju. Na ve}im povr{inama granule se deponiraju u redove u vrijeme sjetve
posebnim depozitorima montiranim na sija~icu. Prije svake primjene granula depozitorima treba izvr{iti njihovo kalibriranje kako bi se na teku}i metar postigla
propisana doza. Rasipa~em gnojiva ne postie se ravnomjerno pokrivanje tretirane
povr{ine, a primjena granula {irom vrlo je skupa.
Kemijska sterilizacija tla obavlja se u{trcavanjem nekih teku}ih sredstava
pomo}u injektora u tlo na dubinu od 20-25 cm i u razmacima od 30 cm. Teku}a
sredstva mogu se i ulijevati u otvorenu duboku brazdu koja se odmah zatrpava.
Tako primijenjena teku}a sredstva pretvaraju se u plin, koji proima tlo i ubija
{tetne organizme. Neka sredstva mogu se upotrijebiti i zalijevanjem, bilo pojedinih
biljaka, bilo redova biljaka, bilo cijele povr{ine. Kemijska sterilizacija obavlja se i
primjenom granuliranih sredstava.
Tretiranje sjemena vana je i vrlo ekonomi~na za{titna mjera za skoro sve
ratarske i povrtlarske usjeve, pa i cvije}e. U trgovini dolazi naj~e{}e sjeme koje je
ve} tretirano u sjemenskim poduze}ima. O tome trebaju zaposleni u poljoapoteci
voditi ra~una, jer to zna~i da pri rukovanju tretiranim sjemenjem moraju poduzimati barem osnovne mjere opreza. No, za neke vrste sjemenja u poljoapoteci se
prodaju sredstva kojima moe poljoprivrednik sam tretirati to sjeme. Za male
koli~ine sjemena to moe u~initi tako da pomije{a sjeme i sredstvo u nepropusnoj
plasti~noj vre}i ili nekoj zatvorenoj posudi, i zajedno ih dobro protrese. Treba ista}i
da je uspje{nost tako provedenog tretiranja sjemena svakako mnogo manja nego
ako se to obavlja suvremenim aparatima u poduze}ima.

63

4.16. PRILOZI
4.16.1. Primjeri izdanih dopu{tenja:

Rje{enje
Izdaje se dozvola za promet i primjenu sredstva za za{titu bilja - insekticida, pod nazivom

AZTEC
Kemijski sastav: ispu{teno
Fizikalna svojstva: ispu{teno
Primjena:
Sistemi~ni insekticid (aficid) za suzbijanje lisnih u{iju na:
- jabuci: jabu~ne zelene u{i (Aphis pomi), jabu~ne pepeljaste u{i (Dysaphis plantaginea) i
jabu~ne krvave u{i (Eriosoma lanigerum), u koncentraciji 0,03-0,06% (3-6 ml u 10 l vode),
- kupusu, kupusne lisne u{i (Brevicoryne brassicae), prskanjem u dozi 0,25-0,5 l/ha (2,5-5
ml na 100 m2),
- duhanu, prskanjem u dozi 0,25-0,5 l/ha (2,5-5 ml na 100 m2).
U kupusu i duhanu primjenjuje se uz utro{ak vode 300-400 l/ha, a na jabuci uz uobi~ajeno
visoki utro{ak.
Ograni~enja:
Smije se primijeniti najvi{e dva puta na istoj povr{ini ili nasadu tijekom jedne vegetacije.
Primjena iz zrakoplova nije dopu{tena.
Mogu}nost mije{anja:
Ne smije se mije{ati s pripravcima lunate reakcije (na osnovi fentinhidroksida i bakrenog
hidroksida, te s bordo{kom suspenzijom).
Treba izbjegavati primjenu slabo lunate vode (pH iznad 7).
Karenca:
21 dan za jabuku i duhan, a 28 dana za kupus.
Radna karenca:
48 sati.
Za{tita voda: Ne smije se primjenjivati u vodoza{titnim zonama. Kod primjene se mora
sprije~iti one~i{}enje voda, izvora voda i bunara ostavljanjem netretirane za{titne povr{ine
{irine najmanje 20 m.
Otrovnost: Sredstvo za za{titu bilja Aztec otrovno je za ljude, ribe, vodene kukce i doma}e
ivotinje. Razvrstano je u II. skupinu otrova. Ne smije se primjenjivati u blizini peradarnika.
Otrovnost za Aztec, kao i ostalo propisima odre|eno, mora biti vidljivo ozna~eno u deklaraciji na pakiranju i uputi uz pakiranje.
Sredstvo za za{titu bilja Aztec se smije stavljati u promet samo u izvornom pakiranju
proizvo|a~a, s propisanom deklaracijom i uputom o primjeni, od proizvo|a~a ozna~enog u
ovoj dozvoli.

64

Rje{enje
Izdaje se dozvola za promet i primjenu sredstva za za{titu bilja - fungicida, pod nazivom
ARCHER 425 EC
Kemijski sastav: ispu{teno
fizikalna svojstva: ispu{teno
Primjena:
Fungicid za primjenu u p{enici i je~mu, za suzbijanje pepelnice (Blumeria /Erysiphe/
graminis), pjegavosti lista (Septoria spp.), mreavosti lista je~ma (Pyrenophora teres), hr|a
(Puccinia spp.) i sive pjegavosti je~ma (Rhynchosporium secalis), te smanjenje zaraze
uzro~nikom sme|e pjegavosti pljevica (Septoria nodorum), u dozi od 1 l/ha (10 ml na 100
m2).
Ograni~enja:
Na istoj povr{ini smije se primijeniti najvi{e dva puta tijekom iste vegetacije.
Primjena iz zrakoplova dopu{tena je samo na izrazito velikim povr{inama uz uvjet da se
provodi na udaljenosti najmanje 500 m od naselja i 300 m od voda, izvora voda i bunara, s
tim da se rubne zone tretiraju sa zemlje.
Mogu}nost mije{anja:
Nije dopu{teno mije{anje s folijarnim gnojivima.
Karenca:
42 dana za p{enicu i je~am.
Radna karenca:
48 sati.
Za{tita voda: Ne smije se primjenjivati u vodoza{titnim zonama. Prilikom tretiranja mora
se sprije~iti one~i{}enje voda, izvora voda i bunara ostavljanjem netretirane za{titne
povr{ine {irine najmanje 20 m.
Otrovnost: Sredstvo za za{titu bilja Archer 425 EC otrovno je za ljude, ribe i doma}e
ivotinje. Razvrstano je u III skupinu otrova.
Otrovnost za Archer 425 EC, kao i ostalo propisima odre|eno, mora biti vidljivo ozna~eno
u deklaraciji na pakiranju i uputi uz pakiranje.
Sredstvo za za{titu bilja Archer 425 EC se smije stavljati u promet samo u izvornom pakiranju proizvo|a~a, s propisanom deklaracijom i uputom o primjeni, od proizvo|a~a
ozna~enog u dozvoli.

65

Rje{enje
Izdaje se dozvola za promet i primjenu sredstva za za{titu bilja - herbicida, pod nazivom
ARKADE 80 EC
Kemijski sastav: ispu{teno
Fizikalna svojstva: ispu{teno
Primjena
Zemlji{ni herbicid za suzbijanje jednogodi{njih travnih i jednogodi{njih {irokolisnih korova
u ozimoj p{enici, u dozi 4-5 l/ha (400-500 ml u 10-40 l vode na 1000 m2). Smanjuje
zakorovljenost mi{jim repkom (Alopecurus myosuroides). Primjenjuje se na dobro pripremljeno tlo, na ravnomjerno i na dubini od najmanje 2 cm poloeno sjeme, prije nicanja
p{enice, ujesen, ili nakon nicanja p{enice, najkasnije kad p{enica razvije 3 lista (a korovi 2
lista), ujesen ili u rano prolje}e (fenofaze 11, 12 i 13 po ZCK-ljestvici).
Ograni~enja:
Smije se primijeniti samo jedanput godi{nje na istoj povr{ini.
Ne smije se koristiti na kosim, eroziji sklonim povr{inama.
Primjena iz zrakoplova nije dopu{tena.
Fitotoksi~nost:
Mogu}a je fitotoksi~nost i pojava prorje|enja sklopa ako se koristi kod kasne sjetve, na
lakim tlima i na povr{inama na kojima se zadrava voda. Sredstvo iskazuje prostornu selektivnost - preplitko poloeno sjeme bit }e o{te}eno. Ne smije se primijeniti nakon nicanja
p{enice ako su biljke o{te}ene ili oslabljene uslijed mrazova. Prolazni depresivni u~inak
javlja se ako nakon primjene padnu ja~e ki{e.
Karenca:
Osigurana je dopu{tenim vremenom primjene.
Za{tita voda: Ne smije se primjenjivati u vodoza{titnim zonama. Prilikom primjene mora
se sprije~iti one~i{}enje voda, izvora voda i bunara ostavljanjem netretirane za{titne
povr{ine {irine najmanje 20 m.
Otrovnost: Sredstvo za za{titu bilja Arkade 80 EC otrovno je za ljude, ribe i doma}e ivotinje. Nerazrije|eno sredstvo nadrauje kou i o~i. Razvrstano je u III skupinu otrova.
Otrovnost za Arkade 80 EC, kao i ostalo propisima odre|eno, mora biti vidljivo ozna~eno u
deklaraciji na pakiranju i uputi uz pakiranje.
Sredstvo za za{titu bilja Arkade 80 EC se smije stavljati u promet samo u izvornom pakiranju proizvo|a~a, s propisanom deklaracijom i uputom o primjeni, od proizvo|a~a
ozna~enog u dozvoli.

66

4.16.2. Zna~enje oznaka upozorenja i obavijesti

Zna~enje oznaka upozorenja:

R1 Eksplozivan u suhom stanju;
R2 Udarac, trenje, vatra ili drugi izvori paljenja mogu izazvati eksploziju;
R3 Udarac, trenja, vatra ili drugi izvori paljenja mogu vrlo lako izazvati eksploziju;
R4 Gradi vrlo osjetljive eksplozivne spojeve s metalima
R5 Zagrijavanje moe uzrokovati eksploziju
R6 Eksplozivan u dodiru ili bez dodira sa zrakom
R7 Moe uzrokovati poar
R8 U dodiru sa zapaljivim materijalom moe uzrokovati poar
R9 Eksplozivan u smjesi sa zapaljivim materijalom
R10 Zapaljiv
R11 Lako zapaljiv
R12 Vrlo lako zapaljiv
R13 Vrlo lako zapaljiv ukapljeni plin
R14 Burno reagira s vodom
R15 U dodiru s vodom osloba|a lako zapaljive plinove
R16 Eksplozivan u smjesi s oksidiraju}im tvarima
R17 Zapaljiv u dodiru sa zrakom
R18 Pri upotrebi moe nastati eksplozivna ili zapaljiva smjesa para - zrak
R19 Mogu nastati eksplozivni peroksidi
R20 [tetan ako se udi{e
R21 [tetan u dodiru s koom
R22 [tetan ako se proguta
R23 Otrovan ako se udi{e
R24 Otrovan u dodiru s koom
R25 Otrovan ako se proguta
R26 Vrlo otrovan ako se udi{e
R27 Vrlo otrovan u dodiru s koom
R28 Vrlo otrovan ako se proguta
R29 U dodiru s vodom osloba|a se otrovni plin
R30 Pri upotrebi moe postati lako zapaljiv
R31 U dodiru s kiselinama osloba|a otrovni plin
R32 U dodiru s kiselinama osloba|a vrlo otrovni plin
R33 Opasnost od efekta nakupljanja
R34 Izaziva opekotine
R35 Izaziva te{ke opekotine
R36 Nadrauje o~i

67

R37 Nadrauje di{ni sustav

R38 Nadrauje kou
R39 Opasnost od vrlo te{kih trajnih o{te}enja
R40 Mogu}a je opasnost od trajnih o{te}enja
R41 Opasnost od te{kih ozljeda o~iju
R42 Udisanjem moe izazvati preosjetljivost
R43 U dodiru s koom moe izazvati preosjetljivost
R44 Opasnost od eksplozije ako se grije u zatvorenom prostoru
R45 Moe izazvati rak
R46 Moe izazvati nasljedna genetska o{te}enja
R47 Moe izazvati o{te}enja plodova kod sisavaca
R48 Opasnost od te{kih o{te}enja zdravlja pri duem izlaganju
R49 Udisanjem moe izazvati rak
R50 Vrlo otrovan za organizme koji ive u vodi
R51 Otrovan za organizme koji ive u vodi
R52 [tetan za organizme koji ive u vodi
R53 Moe dugotrajno nepovoljno djelovati na vodeni okoli{
R54 Otrovan za biljke
R55 Otrovan za ivotinje
R56 Otrovan za organizme koji ive u zemlji
R57 Otrovan za p~ele
R58 Moe dugotrajno nepovoljno djelovati na okoli{
R59 Opasan za ozonski sloj
R60 Moe smanjiti plodnost
R61 Moe {tetno djelovati na plod
R62 Moe dovesti do smanjenja plodnosti
R63 Opasnost {tetnog djelovanja na plod
R64 Moe {tetno djelovati na dojen~ad
R14/15 Burno reagira s vodom osloba|aju}i lako zapaljive plinove
R15/29 U dodiru s vodom osloba|a otrovni lako zapaljiv plin
R20/21 [tetan ako se udi{e i u dodiru s koom
R20/22 [tetan ako se udi{e i ako se proguta
R20/21/22 [tetan ako se udi{e, u dodiru s koom i ako se proguta
R21/22 [tetan u dodiru s koom i ako se proguta
R23/24 Otrovan ako se udi{e i u dodiru s koom
R23/25 Otrovan ako se udi{e i ako se proguta
R23/24/25 Otrovan ako se udi{e, u dodiru s koom i ako se proguta
R24/25 Otrovan u dodiru s koom i ako se proguta
R26/27 Vrlo otrovan ako se udi{e i u dodiru s koom
R26/28 Vrlo otrovan ako se udi{e i ako se proguta
R26/27/28 Vrlo otrovan ako se udi{e, u dodiru s koom i ako se proguta

68

R27/28 Vrlo otrovan u dodiru s koom i ako se proguta

R36/37 Nadrauje o~i i di{ni sustav
R36/37/38 Nadrauje o~i, di{ni sustav i kou
R37/38 Nadrauje di{ni sustav i kou
R39/23 Otrovno: udisanjem nastaju vrlo te{ka trajna o{te}enja
R39/24 Otrovno: u dodiru s koom nastaju vrlo te{ka trajna o{te}enja
R39/25 Otrovno: Ako se proguta nastaju vrlo te{ka trajna o{te}enja
R39/25/24 Otrovno: udisanjem i u dodiru s koom nastaju vrlo te{ka trajna o{te}enja
R39/23/25 Otrovno: udisanjem i ako se proguta nastaju vrlo te{ka trajna o{te}enja
R39/24/25 Otrovno: u dodiru s koom i ako se proguta nastaju vrlo te{ka trajna o{te}enja
R39/24/25 Otrovno: udisanjem, u dodiru s koom i ako se proguta nastaju vrlo te{ka trajna
o{te}enja
R39/26 Vrlo otrovno: udisanjem nastaju vrlo te{ka trajna o{te}enja
R39/27 Vrlo otrovno: u dodiru s koom nastaju vrlo te{ka trajna o{te}enja
R39/28 Vrlo otrovno: ako se proguta nastaju vrlo te{ka trajna o{te}enja
R39/26/27 Vrlo otrovno: udisanjem i u dodiru s koom nastaju vrlo te{ka trajna o{te}enja
R39/26/28 Vrlo otrovno: udisanjem i ako se proguta nastaju vrlo te{ka trajna o{te}enja
R39/27/28 Vrlo otrovno: u dodiru s koom i ako se proguta nastaju vrlo te{ka trajna
o{te}enja
R39/27/27/28 Vrlo otrovno: udisanjem, u dodiru s koom i ako se proguta nastaju vrlo
te{ka trajna o{te}enja
R40/20 [tetno: udisanjem mogu nastati trajna o{te}enja
R40/21 [tetno: u dodiru s koom mogu nastati trajna o{te}enja
R40/22 [tetno: ako se proguta mogu nastati trajna o{te}enja
R40/20/21 [tetno: udisanjem i u dodiru s koom mogu nastati trajna o{te}enja
R40/20/22 [tetno: udisanjem i ako se proguta mogu nastati trajna o{te}enja
R40/21/22 [tetno: u dodiru s koom i ako se proguta mogu nastati trajna o{te}enja
R40/20/21/22 [tetno: udisanjem, u dodiru s koom i ako se proguta mogu nastati trajna
o{te}enja
R42/43 Moe izazvati preosjetljivost udisanjem ili u dodiru s koom
R48/20 [tetno: duljim udisanjem mogu nastati te{ka o{te}enja
R48/21 [tetno: duljim dodirom s koom mogu nastati te{ka o{te}enja
R48/22 [tetno: duljim uno{enjem kroz usta mogu nastati te{ka o{te}enja
R48/20/21 [tetno: duljim udisanjem i dodirom s koom mogu nastati te{ka o{te}enja
R48/20/22 [tetno: duljim udisanjem i uno{enjem kroz usta mogu nastati te{ka o{te}enja
R48/21/22 [tetno: duljim dodirom s koom i uno{enjem kroz usta mogu nastati te{ka
o{te}enja
R48/20/21/22 [tetno: duljim udisanjem, dodirom s koom i uno{enjem kroz usta mogu
nastati te{ka o{te}enja
R38/23 Otrovno: duljim udisanjem nastaju te{ka o{te}enja
R48/24 Otrovno: duljim dodirom s koom nastaju te{ka o{te}enja
R48/25 Otrovno: duljim uno{enjem kroz usta nastaju te{ka o{te}enja

69

R48/23/24 Otrovno: duljim udisanjem i dodiru s koom nastaju te{ka o{te}enja

R48/23/25 Otrovno: duljim udisanjem i uno{enjem kroz usta nastaju te{ka o{te}enja
R48/24/25 Otrovno: duljim dodirom s koom i uno{enjem kroz usta nastaju te{ka o{te}enja
R48/24/25 Otrovno: duljim udisanjem, dodirom s koom i uno{enjem kroz usta nastaju
te{ka o{te}enja
R50/53 Vrlo otrovan za organizme koji ive u vodi, moe dugotrajno {tetno djelovati na
vodeni okoli{
R51/53 Otrovan za organizme u vodi, moe dugotrajno {tetno djelovati na vodeni okoli{
R52/53 [tetno za organizme u vodi, moe dugotrajno {tetno djelovati na vodeni okoli{

Zna~enje oznaka obavijesti:

S1 ^uvati pod klju~em
S2 ^uvati izvan dohvata djece
S3 ^uvati na hladnom mjestu
S4 ^uvati izvan mjesta stanovanja
S5 ^uvati uz ove uvjete (uvjete za teku}ine propisuje proizvo|a~)
S6 ^uvati uz ove uvjete (uvjete za inertne plinove propisuje proizvo|a~)
S7 ^uvati u dobro zatvorenim posudama
S8 ^uvati posude na suhom
S9 ^uvati posude na dobro provjetrenom mjestu
S10 ^uvati sadraj vlanim
S11 Sprije~iti dodir sa zrakom
S12 Ne smije biti hermeti~ki zatvoren
S13 ^uvati odvojeno od hrane, pi}a i sto~ne hrane
S14 ^uvati odvojeno od (inkopatibilni materijal navodi proizvo|a~)
S15 ^uvati od topline
S16 ^uvati odvojeno od izvora paljenja - zabranjeno pu{enje
S17 ^uvati odvojeno od zapaljivog materijala
S18 Paljivo rukovati i paljivo otvarati posude
S19 Ne ~uvati posudu hermeti~ki zatvorenom
S20 Pri rukovanju ne jesti i ne piti
S21 Pri rukovanju ne pu{iti
S22 Ne udisati pra{inu
S23 Ne udisati plin/dim/paru/aerosol
S24 Sprije~iti dodir s koom
S25 Sprije~iti dodir s o~ima
S26 Ako do|e u dodir s o~ima, odmah isprati s puno vode i zatraiti savjet lije~nika
S27 Odmah skinuti svu zaga|enu odje}u
S28 Nakon dodira s koom odmah isprati s dovoljno (sredstvo propisuje proizvo|a~)
S29 Ne izlijevati u kanalizaciju

70

S30 Ni u kojem slu~aju proizvodu ne dodavati vodu

S31 ^uvati odvojeno od eksplozivnog materijala
S32 Oprezno rukovati posudom
S33 Poduzeti mjere protiv pojave stati~kog elektriciteta
S34 Izbjegavati udrac i trenje
S35 Tvari i posude moraju biti uklonjene na siguran na~in
S36 Nositi odgovaraju}u za{titnu odje}u
S37 Nositi za{titne rukavice
S38 U slu~aju nedovoljne ventilacije nositi odgovaraju}i pribor za disanje
S39 Nositi za{titna sredstva za o~i/lice
S40 O~istiti pod i sve druge predmete zaga|ene ovom tvari (sredstvo za ~i{}enje propisuje
proizvo|a~)
S41 U slu~aju poara i/ili eksplozije ne udisati dim
S42 Za vrijeme fumigacije ili prskanja nositi odgovaraju}u opremu za za{titu di{nih puteva
S43 U slu~aju poara upotrijebiti (navesti to~no tip aparta za ga{enje poara. Ako upotreba
vode pove}ava opasnost, dodati "ne smije se upotrijebiti voda")
S44 U slu~aju zdrvstvenih tegoba potraiti savjet lije~nika (ako je mogu}e, pokazati
naljepnicu)
S45 U slu~aju nesre}e ili u slu~aju tegoba odmah potraiti savjet lije~nika (ako je mogu}e,
pokazati naljepnicu)
S46 Ako se proguta, potraiti savjet lije~nika i pokazati naljepnicu ili posudu
S47 ^uvati na temperaturi koja ne prema{uje oC (propisuje proizvo|a~)
S48 ^uvati ovlaeno (odgovaraju}i materijal propisuje proizvo|a~)
S49 ^uvati u originalnim posudama
S50 Ne mije{ati sa (propisuje proizvo|a~)
S51 Upotrijebiti samo u dobro provjetrenim prostorijama
S52 Ne upotrebljavati u zatvorenom prostoru na velikim povr{inama
S53 Izbjegavati izloenost - prije upotrebe potraiti posebne upute
S56 Tvari i ambalaa moraju biti odloeni na posebna odlagali{ta otpada
S57 Upotrijebiti odgovaraju}u ambalau kako bi se sprije~ilo zaga|enje okoli{a
S59 Od proizvo|a~a/dobavlja~a zatraiti podatke o upotrebi/preradi ambalae
S60 Tvari i ambalaa moraju biti odloeni kao opasni otpad
S61 Izbje}i {tetan utjecaj na okoli{. Pridravati se posebnih uputa - podataka o sigurnosti
S62 Ako se proguta, ne izazivati povra}anje, potraiti savjet lije~nika i pokazati posudu ili
naljepnicu
S1/2 ^uvati pod klju~em i izvan dohvata djece
S3/7 ^uvati u dobro zatvorenim posudama, na hladnom mjestu
S3/9/14 ^uvati na hladnom i dobro provjetrenom mjestu odvojeno od (inkopatibilni
materijal navodi proizvo|a~)
S3/9/14/49 ^uvati samo u originalnom pakiranju na hladnom i dobro provjetrenom mjestu
odvojeno od (inkompatibilni materijal navodi proizvo|a~)
S3/9/49 ^uvati samo u originalnom pakiranju, na hladnom i dobro provjetrenom mjestu

71

S7/8 ^uvati u dobro zatvorenim posudama na suhom mjestu

S7/9 ^uvati u dobro zatvorenim posudama na dobro provjetrenom mjestu
S7/47 ^uvati u dobro zatvorenim posudama temp. koja ne prelazi oC (propisuje proizvo|a~)
S20/21 Pri rukovanju ne jesti, piti niti pu{iti
S24/25 Sprije~iti dodir s koom i o~ima
S29/56 Ne ispu{tati u kanalizaciju
S36/37 Nositi odgovaraju}u za{titnu odje}u i rukavice
S36/37/39 Nositi odgovaraju}u za{titnu odje}u, rukavice i za{titna sredstva za o~i - lice
S36/39 Nositi odgovaraju}u za{titnu odje}u i sredstva za o~i - lice
S37/39 Nositi za{titne rukavice i sredstva za o~i - lice
S47/49 ^uvati u originalnim posudama na temperaturi koja ne prelazi oC (propisuje
proizvo|a~)

4.16.3. Karence propisane za pesticide u Hrvatskoj

(ujedno pregled dopu{tenih namjena)
INSEKTICIDI
Karenca nepotrebna:
Bacillus thuringiensis tenebrionis: krumpir
3 dana:
diklorvos: {ampinjoni
4 dana:
sulfotep: paprika, raj~ica, krastavci, salata (1.03. - 1.11.)
7 dana:
Bacillus thuringiensis kurstaki: sve vrste povr}a koje se ne prera|uju fermentacijom
beta-ciflutrin: {e}erna repa (korijen), plodovito povr}e, mahunarke, kupusnja~e, krumpir,
jezgri~ave i ko{tunji~ave vo}ke
bifentrin: raj~ica, krastavci u polju i za{ti}enom prostoru
deltametrin: raj~ica, krastavci u polju i za{ti}enom prostoru, krumpir, jabuke, kru{ke
ciromazin: raj~ica, krastavci u polju i za{ti}enom prostoru, lubenice
diklorvos: vo}ke, povr}e u polju i za{ti}enom prostoru
fenpropatrin: raj~ica, krastavci u polju i za{ti}enom prostoru
heptenofos: povr}e u polju i za{ti}enom prostoru (1.03. - 1.11.), vo}ke
lambda cihalotrin: raj~ica, krastavci u polju i za{ti}enom prostoru, krumpir
malation: krastavci u polju i za{ti}enom prostoru, lubenice, dinje
metomil: duhan
pirimifos metil: raj~ica, krastavci, paprika u polju i za{ti}enom prostoru
14 dana:
alfametrin: raj~ica, krastavci u polju i za{ti}enom prostoru, krumpir, vo}ke

72

bensultap: krumpir
beta-ciflutrin: ostalo povr}e
bifentrin: krumpir, grah
cipermetrin: raj~ica, krastavci, krumpir
ciromazin: salata na polju i u za{ti}enom prostoru, {ampinjoni
deltametrin: {e}erna repa, hmelj, ostalo povr}e, ostale vo}ke
diflubenzuron: jabuke
dimetoat: duhan, krumpir
fenpropatrin: jabuke, kru{ke, vinova loza
fenvalerat: {e}erna repa, krumpir
fosalon: krumpir
hekasflumuron: krumpir
imidakloprid: krumpir
kvinalfos: krumpir
lambda cihalotrin: {e}erna repa, ostalo nelisnato povr}e
malation: krmno bilje, ostalo povr}e
metomil: hmelj, korjenasto i plodovito povr}e
pirimifos metil: duhan, ostalo povr}e, vo}ke
pirimikarb: plodovito povr}e u polju i za{ti}enom prostoru, krumpir
propoksur: krumpir
sulfotep: salata (1.03. - 1.11.)
teflubenzuron: krumpir
tiociklam: raj~ica u polju i za{ti}enom prostoru
triklorfon: vo}ke, krumpir
zetacipermetrin: krumpir
21 dan:
alfametrin: vinova loza
akrinatrin: jabuke, kru{ke
Bacillus thuringiensis kurstaki: povr}e koje se prera|uje fermentacijom, vinske sorte gro|a
beta ciflutrin: silani kukuruz, jagodi~aste vo}ke, vinova loza
bifentrin: {e}erna repa kojoj se li{}e koristi za ishranu, duhan
buprofezin: raj~ica, krastavci u polju i za{ti}enom prostoru
ciromazin: paprika na polju i u za{ti}enom prostoru
deltametrin: vinova loza
diazinon: duhan, povr}e, krumpir, vo}ke, vinova loza
diflubenzuron: kru{ke
dimetoat: kupusnja~e, luk, jezgri~ave i ko{tunji~ave vo}ke
heksaflumuron: jabuke, kru{ke
heptenofos: ratarski usjevi, povr}e u za{ti}enom prostoru (1.11. - 1.03.)
imidakloprid: duhan, jegri~ave i ko{tunji~ave vo}ke
klorpirifos etil: krumpir

73

klorpirifos metil: kupusnja~e, vo}ke, vinova loza

kvinalfos: {e}erna repa
lambda cihalotrin: duhan, hmelj, lisnato povr}e, vinova loza
malation: lisnato povr}e, vo}ke, vinova loza
metidation: {e}erna repa, krumpir
ometoat: duhan, hmelj
paration: vo}ke, nelisnato povr}e
pimetrozin: duhan
pirimikarb: duhan, ostalo povr}e, vo}ke
propoksur: vo}ke
sulfotep: salata (1.11. - 1.03.)
tiociklam: krumpir
triazamat: duhan, jabuke
28 dana:
alfametrin: {e}erna repa, kupusnja~e
azinfosmetil: duhan, jezgri~ave vo}ke
bifentrin: jabuke, kru{ke, vinova loza
cipermetrin: kupusnja~e, vo}ke
deltametrin: {e}erna repa kojoj se li{}e koristi za ishranu, duhan, masline
dimetoat: mrkva
esfenvalerat: kupusnja~e
etofenproks: kukuruz, jezgri~ave vo}ke
fenitrotion: duhan, vo}ke
fention: duhan, vo}ke
fenvalerat: kupusnja~e, vo}ke, vinova loza
fosalon: krmno bilje, vo}ke
karbosulfan: krumpir
klorpirifos etil: {e}erna repa, krumpir, vo}ke
pimetrozin: breskve
piridafention: {e}erna repa, krumpir
pirimifos metil: itarice, {e}erna repa
teflubenzuron: jezgri~ave vo}ke, vinova loza
triazamat: kupusnja~e
triklorfon: masline, vinova loza
35 dana:
alfametrin: itarice
akrinatrin: vinova loza
avermektin: kru{ke
bensultap: itarice, lucerna
beta ciflutrin: itarice
bifentrin: strna ita

74

deltametrin: ostali ratarski usjevi

demeton metil: vo}ke
diflubenzuron: {e}erna repa, kupusnja~e
dimetoat: itarice, {e}erna i sto~na repa, agrumi
endosulfan: vo}ke i vinova loza
etofenproks: itarice, {e}erna repa
fenitrotion: kupusnja~e, vinova loza
fenoksikarb: jabuke, kru{ke, {ljive
fention: vinova loza
fenvalerat: itarice
foksim: krumpir
fosalon: {e}erna repa, grah, gra{ak
imidakloprid: agrumi
kvinalfos: itarice, vo}ke, vinova loza
lambda cihalotrin: itarice, agrumi
malation: ratarski usjevi osim krmnog bilja
metomil: ostalo povr}e, vo}ke, vinova loza
ometoat: vo}ke
paration: ratarski usjevi osim uljane repice, lisnato povr}e, vinova loza
piridafention: itarice, kukuruz
pirimikarb: ratarski usjevi, vinova loza
propoksur: ratarski usjevi
42 dana:
alfametrin: uljana repica
azinfosmetil: ratarski usjevi
beta ciflutrin: uljana repica
cipermetrin: ostali ratarski usjevi
demetonmetil: ratarski usjevi
diazinon: ratarski usjevi, masline, agrumi
dimetoat: kupusnja~e, mrkva - zalijevanjem, masline
etofenproks: vinova loza
fenitrotion: ratarski usjevi
fenoksikarb: vinova loza
flufenoksuron: vinske sorte gro|a
foksim: uljarice, ostalo povr}e
fonofos: kupusnja~e pri tretiranju tla
fosalon: uljana repica, duhan
fention: ratarski usjevi
klorpirifos etil: ratarski usjevi, kupusnja~e, mahunarke pri tretiranju tla
kvinalfos: {e}erna repa kojoj se li{}e koristi za ishranu, uljana repica
lindan: vo}ke, ratarski usjevi osim duhana, {e}erne i sto~ne repe, krmnog bilja

75

metidation: {e}erna repa kojoj se list koristi za ishranu, ostali ratarski usjevi, vo}ke, vinova
loza
metomil: {e}erna i sto~na repa
mineralna ulja: vo}ke, vinova loza
monokrotofos: {e}erna repa, duhan
ometoat: {e}erna repa
piridafention: vo}ke
pirimifos metil: uljana repica
tiociklam: uljana repica
tiometon: ratarski usjevi, vo}ke
triklorfon: ratarski usjevi osim krmnog bilja
vamidotion: ratarski usjevi, vo}ke
49 dana:
endosulfan: {e}erna i sto~na repa, uljana repica
etoprofos: raj~ica, krastavci u polju i za{ti}enom prostoru, kupusnja~e
lambda cihalotrin: uljana repica
56 dana:
bifentrin: uljana repica
cipermetrin: uljana repica, vinova loza
fenvalerat: uljana repica
flufenoksuron: stolne sorte gro|a
triklorfon: {e}erna repa kojoj se li{}e koristi za ishranu, krmno bilje
63 dana:
dimetoat: luk zalijevanjem
klorpirifos etil: luk, cikla pri tretiranju tla
70 dana:
metiokarb: lijeska
91 dan:
diazinon: sve povr}e pri tretiranju tla
etoprofos: krumpir
flufenoksuron: jabuke, kru{ke
foksim: mrkva i drugo korjenasto i gomoljasto povr}e pri tretiranju tla
fonofos: silani kukuruz i krumpir pri tretiranju tla
karbofuran: kukuruz, {e}erna repa, suncokret, krumpir pri tretiranju tla
klorpirifos etil: krumpir pri tretiranju tla
120 dana:
klorpirifos etil: mrkva pri tretiranju tla
Karenca odre|ena vremenom primjene:
etoprofos: kukuruz, {e}erna repa, duhan
imidakloprid: krumpir pri tretiranju tla

76

karbosulfan: kukuruz osim silanog, {e}erna repa, suncokret kod tretiranja tla
klormefos: kukuruz, {e}erna repa, suncokret
kvinalfos: kukuruz, {e}erna repa i suncokret kod tretiranja tla
piridafention: kukuruz, {e}erna repa, suncokret kod tretiranja tla
teflutrin: p{enica, kukuruz, {e}erna repa, suncokret kod tretiranja tla
terbufos: kukuruz, {e}erna repa, duhan

AKARICIDI
7 dana:
klofentezin: krastavci namijenjeni za salatu
28 dana:
amitraz: hmelj, vo}ke
propargit: hmelj, vo}ke
35 dana:
dikofol: vo}ke, vinova loza
fenazakvin: jabuke, kru{ke
heksatiazoks: jabuke, vinova loza
piridaben: jabuke
propargit: vinova loza
42 dana:
amitraz: ratarski usjevi, vinova loza
ciheksatin: jabuke, kru{ke, vinova loza
klofentezin: jabuke, kru{ke, vinova loza
piridaben: vinova loza
49 dana:
fenazakvin: agrumi, vinova loza
Poslije berbe:
propargit: jagode

FUNGICIDI
4 dana:
fosetil al (krastavci)
7 dana:
bupirimat: krastavci, dinje, lubenice
dinokap: krastavci
fenarimol: krastavci u polju i za{ti}enom prostoru, lubenice, dinje

77

heksakonazol: krastavci
metalaksil: krastavci u polju i za{ti}enom prostoru
pirazofos: krastavci u polju i za{ti}enom prostoru
sumpor: hmelj, krastavci u polju i za{ti}enom prostoru, gra{ak
triadimefon: krastavci u polju i za{ti}enom prostoru
triadimenol: krastavci
triforin: duhan, krastavci u polju i za{ti}enom prostoru
vinklozolin: krastavci u polju i za{ti}enom prostoru
14 dana:
bakrena sredstva: hmelj, te raj~ica i patli|an na polju i u za{ti}enom prostoru, krumpir
benalaksil: krumpir, krastavci, raj~ica, luk
cimoksanil: vinova loza (stolne sorte)
cineb: raj~ica u polju i za{ti}enom prostoru, krumpir
diklofluanid: jagode
dimetomorf: krumpir, krastavci
dodine: vo}ke
fentin hidroksid: krumpir
fosetil al: hmelj, salata
iprodion: raj~ice, gra{ak, grah, jagode
kinometionat: jabuke
mankozeb: raj~ica u polju i za{ti}enom prostoru, krumpir
metalaksil: duhan, krumpir
metiram: raj~ica u polju i za{ti}enom prostoru, krumpir, luk
miklobutanil: krastavci
oksadiksil: krumpir, krastavci, raj~ica, luk
propamokarb: krumpir, krastavci
propineb: raj~ica u polju i za{ti}enom prostoru, luk, krumpir
sumpor: ostalo povr}e, vo}ke
triforin: hmelj, lubenice, dinje, tikve, vo}ke
vinklozolin: grah, jagode
21 dan:
bakrena sredstva: kupusnja~e, luk, vinova loza
benalaksil: duhan
bupirimat: jabuke
cimoksanil: vinova loza (vinske sorte)
cineb: duhan, jezgri~ave i ko{tunji~ave vo}ke, vinova loza (stolne sorte)
dinokap: dinje, lubenice
fenarimol: jabuke
folpet: vo}ke
fosetil al: dinje, lubenice, bundeve
heksakonazol: jabuke, vinova loza

78

iprodion: vo}ke
kaptan: vo}ke
mankozeb: duhan, jezgri~ave i ko{tunji~ave vo}ke, vinova loza (stolne sorte)
metalaksil: raj~ica
metiram: duhan, jabuke, vinova loza (stolne sorte)
nitrotal: jabuke
oksadiksil: krumpir
penkonazol: jabuke, kru{ke
propineb: duhan, jezgri~ave i ko{tunji~ave vo}ke, vinova loza (stolne sorte)
triadimefon: raj~ica, jabuke
vinklozolin: raj~ica u polju i za{ti}enom prostoru
28 dana:
bakrena sredstva: krastavci, lubenice, luk
bitertanol: vo}ke
cineb: bobi~aste vo}ke
diklofluanid: vinova loza (stolne sorte)
dinokap: jabuke
fenarimol: vinova loza
fentin hidroksid: celer korijen
flusilazol: {e}erna repa
heksakonazol: mrkva, tikve
iprodion: vinova loza
mankozeb: bobi~aste vo}ke
metalaksil: hmelj, luk
nuarimol: jabuke
pirazofos: jabuke
propineb: ostalo povr}e, bobi~aste vo}ke
Trichoderma: vinova loza
vinklozolin: luk, gra{ak, vinova loza
35 dana:
bakrena sredstva: vinova loza (vinske sorte)
benalaksil: vinova loza
bitertanol: {e}erna repa
bromkonazol: jabuke
ciprodinil: jabuke
ciprokonazol: jabuke
diklofluanid: vinova loza (vinske sorte)
dinikonazol: jabuke, vinova loza
dinokap: ostalo povr}e (osim K-7 i 21)
ditianon: jabuke, kru{ke
flutriafol: itarice, {e}erna repa

79

folpet: vinova loza (stolne sorte)

iprodion: salata u polju i za{ti}enom prostoru
kaptan: vinova loza
metalaksil: lisnato povr}e, vinova loza
miklobutanil: jabuke, kru{ke, vinova loza
nuarimol: vinova loza
ofurak: vinova loza (stolne sorte)
oksadiksil: duhan, vinova loza (stolne sorte)
penkonazol: vinova loza
prokloraz: itarice
propamokarb: paprika
propikonazol: itarice, vinova loza
sumpor: vinova loza
triadimefon: strne itarice, vinova loza
triadimenol: p{enica, je~am
triforin: {e}erna repa, djetelina, ostalo povr}e, vinova loza
vinklozolin: salata
42 dana:
bakrena sredstva: kupusnja~e, celer li{}e
bromkonazol: ozime itarice, vinova loza
cineb: vinova loza (vinske sorte)
ciprokonazol: itarice, {e}erna repa, breskva, vinova loza
dinokap: breskve, dunje, vinova loza
epoksikonazol: p{enica, je~am
fenpropidin: p{enica, je~am
fentin hidroksid: {e}erna repa i celer kojima se koristi li{}e za ishranu
flusilazol: jabuke, vinova loza
folpet: vinova loza (vinske sorte)
fosetil al: vinova loza
iprodion: uljana repica, suncokret
karbendazim: p{enica, suncokret, {e}erna repa, vi{nja
mankozeb: p{enica, vinova loza (vinske sorte)
metalaksil: {e}erna repa
metiram: suncokret, vinova loza (vinske sorte)
nuarimol: {e}erna repa
ofurak: vinova loza (vinske sorte)
oksadiksil: vinova loza (vinske sorte)
propineb: vinova loza (vinske sorte)
tebukonazol: itarice, vinova loza
49 dana:
benalaksil: soja

80

dinikonazol: itarice
ditianon: vinova loza
fenpropimorf: p{enica, je~am
metalaksil: soja
oksadiksil: soja
tridemorf: p{enica, je~am
56 dana:
tebukonazol: uljana repica, suncokret
63 dana:
benalaksil: jagode
prokloraz: suncokret
Do po~etka cvatnje:
dinokap: krastavci
Do kraja cvatnje:
prokloraz: ko{tunji~ave vo}ke

4.16.4. Dodatni primjeri izra~unavanja koncentracije

Koncentracija sredstava izra~unava se (ili o~itava u tablici br. 1) formulom:
Konc. =

doza x 100
utrosak l/ ha

(1)

Koli~ina sredstva koja se stavlja u spremnik odre|ene veli~ine kako bi se postigla eljena
koncentracija izra~unava se (ili o~itava u tablici 2.) formulom:
Koli~ina u kg ili l =

konc. x sadrzaj spremnika

(2)

100

Doza sredstva kod primjene u trake izra~unava se formulom:

Doza u trake =

doza sirom x sirina tr ake

r azmak r edova

(3)

Primjeri:
1. @eli se posti}i doza od 2 kg Radazina WP 80 po hektaru.
Pitanje a. Koju koncentraciju treba koristiti u le|noj prskalici kojom se tro{I 500 l {kropiva
po ha i koju koli~inu Radazina WP 80 treba staviti u spremnik sadrine 20 litara da se
postigne ta koncentracija?
Odgovor a.:
2 x 100 200
(1)
konc. = 500 = 500 = 0,4% (0,4 kg u 100 l vode)
koli~ina =

8
0,4 x 20
=
100
100 = 0,08 kg = 80 grama

(2)

81

Pitanje b. Koju koncentraciju treba koristiti u traktorskoj njivskoj prskalici kojom se tro{i
200 l {kropiva po ha i koju koli~inu Radazina WP 80 treba staviti u spremnik sadrine 300
litara da se postigne ta koncentracija?
konc. =

2 x 100 200
=
= 1% (1 kg u 100 l vode)
200
200

koli~ina =

1 x 300 300
=
= 3 kg
100
100

(1)
(2)

2. @eli se posti}i doza Radazina WP 80 od 2 kg/ha. Prska se samo traka uz biljke {irine 20
cm, razmak redova kukuruza 70 cm, utro{ak {kropiva raspoloive prskalice 80 l/ha.
Pitanje. Koliko }e do}i Radazina WP 80 na hektar kod tretiranja samo traka, koju koncentraciju treba koristiti i koliko sredstva treba dati u spremnik sadrine 200 litara?
Odgovori:
doza =

2 x 20 40
=
= 0,57 kg/ha
70
70

(3)

konc. =

0,57 x 100 57
=
= 0,71%
80
80

(1)

0.71 x 200 142

=
= 1,42 kg
100
100

(2)

koli~ina =

Prera~unavanje doze s ha na k.j.

Doza na hektar se mnoi s 57 i dijeli sa 100.
Primjer: doza na ha 2 kg x 57 = 114 podijeljeno sa 100 = 1,14 kg

82

5. SREDSTVA ZA ZA[TITU BILJA

(fitofarmacija) - posebni dio
5.1. ZOOCIDI
U zoocide ubrajamo sredstva za suzbijanje ili odbijanje ivotinja.
Podijeljeni su u 6 skupina i to:
1. Insekticidi - sredstva za suzbijanje kukaca
2. Akaricidi - sredstva za suzbijanje grinja
3. Nematocidi - sredstva za suzbijanje nematoda
4. Limacidi - sredstva za suzbijanje pueva
5. Rodenticidi - sredstva za suzbijanje glodavaca
6. Korvicidi - sredstva za odbijanje {tetnih ptica.
5.1.1. Insekticidi
Insekticidima uni{tavamo {tetne kukce. Prema objektu koji tretiramo podijeljeni
su u 6 skupina:
1. Sredstva za tretiranje biljaka
2. Sredstva za zimsko prskanje
3. Sredstva za tretiranje tla
4. Sredstva za tretiranje itarica u skladi{tima
5. Sredstva za fumigaciju
6. Sredstva za za{titu drva.
5.1.1.1. Sredstva za tretiranje biljaka
Sredstva za tretiranje biljaka podijeljena su u 10 skupina:
a) Klorirani ugljikovodici
Klorirani ugljikovodici su vrlo opasna sredstva. Ve}inom su stimulatori centralnog nervnog sistema. Njihove glavne negativne osobine su velika perzistentnost u
~ovjekovoj okolini, svojstvo kumulacije naro~ito u masnom tkivu i visoka
otrovnost za ribe. Njihovi ostaci ~e{}e su prisutni u namirnicama ivotinjskog nego
biljnog podrijetla. Zbog svoje perzistentnosti vrlo su dugo prisutni u vodi, zraku,
tlu, biljkama i ivotinjama. Djelotvorna tvar nekih kloriranih ugljikovodika nerijetko se razlae na jo{ toksi~nije metabolite jo{ ve}e perzistentnosti. Zbog svih tih
razloga, njihova upotreba u poljoprivredi je vrlo ograni~ena, pa tako danas u nas
dozvolu za kori{tenje imaju svega dvije djelotvorne tvari.
83

Simptomi trovanja kloriranim ugljikovodicima su slabost, umor, glavobolja,

vrtoglavica, smetenost, drhtavica, a ponekad i gr~evi i kljenut ruku. Prvi postupak u
lije~enju je odstranjivanje otrova i davanje sredstva za ~i{}enje. Kou treba isprati
sapunom i vodom, a kao sredstvo za ~i{}enje koristi se gorka sol. Nikako se ne
smiju koristiti ulja. U slu~aju trovanja treba {to je mogu}e prije sti}i do lije~nika.
Dozvolu za upotrebu u nas imaju samo dvije djelotvorne tvari i to lindan i
endosulfan. Pipravak na osnovi lindana je Gamacid T- 50. Ima kontaktno, elu~ano
i fumigantno djelovanje. Upotreba mu je vrlo ograni~ena, uglavnom samo na
itarice i vo}ke. Po otrovnosti se ubraja u II. grupu otrova (preko 30% d.t.) ina~e u
III. Na osnovi endosulfana registrirana su tri pripravka i to: Thiodan E-35, Tionex
E-35 i Chromodan E-35. To su kontaktni i elu~ani insekticidi. [irokog su spektra,
a osim na kukce djeluju i na grinje {i{karice. Spadaju u II. grupu otrova (preko
35% d.t.) ina~e u III.
b) Organo-fosforni insekticidi
Podijeljeni su u dvije temeljne skupine: nesistemici koji se nalaze na povr{ini
tretiranog objekta (biljke) i sistemici koji prodiru u biljku i biljka ih pronosi kolanjem sokova svojim provodnim snopovima.
Organo-fosforni insekticidi blokiraju encim kolinesterazu i time dovode do
nagomilavanja acetilkolina u organizmu {to rezultira poreme}nom funkcijom centralnog i perifernog iv~anog sustava. U organizam mogu prodirati putem koe,
usta ili di{nih organa. Simptomi trovanja su znojenje, suzenje, obilno lu~enje sline,
edem plu}a, drhtaji i premor mi{i}a. Kod ve}ih doza dolazi do gr~eva, vrlo
oteanog disanja, nesvjestice s nekontroliranim mokrenjem i stolicom sve do
gu{enja i smrti. Do trovanja moe do}i nakon jednokratnog izlaganja ve}im
dozama ili nakon vi{ekratnog izlaganja niim dozama ~iji se u~inci sumiraju. Simptomi trovanja se razvijaju vrlo brzo, pa brzo treba otpo~eti i s lije~enjem. Lije~enje
se sastoji u davanju umjetnog disanja, injekcijama velikih doza atropina i u potpunom mirovanju. Ozdravljenje ovisi o brzini po~etka lije~enja, te i kod najmanje
sumnje da je do{lo do trovanja ovim sredstvima treba odmah oti}i lije~niku.
Nesistemici
Prema kemijskom sastavu podijeljeni su u 4 skupine: fosfati, tiofosfati, ditiofosfati i fosfonati.
Fosfati: Ubraja se samo diklorvos, sredstvo kontaktnog i fumigantnog
djelovanja. Zbog svojstva fumigantnosti prodire u biljku, ali ima vrlo kratko
djelovanje. Spadaju u vrlo opasna sredstva.
Pripravci su slijede}i: Kofumin 50, Nuvan 50-EC, Nuvan 7 i Kofumin 7.
Tiofosfati: u ovu skupinu ubrajamo sredstva vrlo razli~itog djelovanja. Mogu
biti {irokog spektra djelovanja, ~istog kontaktnog djelovanja, fumigantnog i dubinskog djelovanja. Neznatno su pa sve do najopasnijih sredstava.
Pripravci su sljede}i: Paration 10, Bladafum II, Basudin 40 WP, Actellic 50,
Dursban E-48, Pirifos 48 EC, Pyrinex 48 EC, Zlatica pirifos, Chromorel-D, Herborel-D, Chromorel P-2, Reldan super, Ekalux 25, Chromofos 25, Ekalux P,
Ofunack 40-EC, Zlatica-Ofunack i Volaton EC-500.
84

Ditiofosfati: kontaktnog su i elu~anog djelovanja. Uglavnom su vrlo {irokog

spektra djelovanja, od neznatno opasnih do najopasnijih sredstava.
Pripravci iz ove skupine su: Radotion E-50, Radotion P-5, Avisol DM,
Gusathion WP-25, Cotnion 25 WP, Zolone liquide, Chromolon tek., Zolone PM,
Chromolon PM i Ultracid 40 WP.
Fosfonati: Ubraja se samo triklorfon. Djeluje elu~ano i kontaktno. Pripadaju
skupini opasnih sredstava koja se ubrajaju u III. grupu otrova.
Pripravci su: Dipterex 80, Dipterex TZ-25, Dipterex 5 i Avisol DM.
Sistemici
Prema kemijskom sastavu podijeljeni su u 3 skupine. No, svi su oni sredstva
koja biljka upija, provodi svojim provodnim sustavom u ostale dijelove biljke i
tamo ih skladi{ti. Zbog ovih svojstava ponajprije djeluje na insekte koji si{u biljne
sokove i na {tetne grinje. Neki uz sistemi~no imaju i kontaktno djelovanje. Pravi
sistemici bez kontaktnog djelovanja nalaze se u biljci i po{te|uju prirodne neprijatelje. Nisu podloni utjecaju atmosferilija i ispiranju ki{e. No, zato se due nalaze
u biljci pa je ve}a opasnost od ostataka, stoga su im i karence due.
Dimetil fosfati: vrlo opasni su i najopasniji insekticidi. Ubrajaju se u I. odnosno
II. grupu otrova. Izraziti su sistemici no neki imaju i kontaktno djelovanje.
Pripravci su: Nuvacron 20, Agrofos SL-20, Agrofos super i Hostaquick EC-50.
Tiofosfati: spadaju u vrlo opasna sredstva. Neki od njih imaju akaricidno
djelovanje. Sistemik bez kontaktnog djelovanja je Metasystox.
Pripravci su: Lebaycid 50 EC, Metasystox (i) EC 250, Metasystox R EC 250 i
Folimat LC 50.
Ditiofosfati: vrlo su opasna sredstva. Uz sistemi~no neki imaju i kontaktno
djelovanje, a neki djeluju kao akaricidi. Sistemici bez kontaktnog djelovanja su
Ekatin i Chromotin.
Pripravci su: Rogor, Chromogor 40, Kilval, Ekatin 25 i Chromotin 25.
c) Karbamati
Kao i organo-fosforni insekticidi i karbamati su inahibitori kolinesteraze. Simptomi trovanja su sli~ni pa je i prva pomo} i lije~enje vrlo sli~no kao i kod organofosfornih insekticida. Antidot je atropin.
Sve su to opasna do vrlo opasna sredstva. Neki su izraziti aficidi (sredstva za
suzbijanje lisnih u{i pa i onih najotpornijih. Neki imaju kontaktno djelovanje, a
neki djeluju i na grinje.
Zbog svojstva da metaboliziraju u toksi~nije spojeve od po~etne djelotvorne
tvari, nekima je vrlo ograni~ena upotreba i zabranjeni su npr. u povr}u.
Pripravci u ovoj skupini su: Unden 50 WP, Lannate 20 L, Nudrin L-20,
Methomex 20 SL, Larvin 375, Pirimor WP 50, Pirimor 50 WG, Pirimor 25 WG,
Florovin plant pin {tapi}i, Florovin kombi, Marshall 25-EC, Marshall combi, Marshall zlatica combi P, Mesurol WP 50 i Aztec 140.
d) Sintetski piretroidi
Sintetski piretroidi su iv~ani otrovi. Vrlo su otrovni za ribe i p~ele. Kao negativna svojstva ovih spojeva isti~u se mogu}nost brze pojave rezistentnosti, vrlo
85

{irok spektar djelovanja i time uni{tenje korisnih insekata. Smiju se koristiti jednom, a najvi{e dva puta tijekom vegetacije. Glavno pozitivno svojstvo je njihova
visoka insekticidnost, {to omogu}uje kori{tenje u vrlo niskim dozama, odnosno
koncentracijama. Zbog ovih niskih doza opasnost od one~i{}enja okoli{a je smanjena. Dobro djeluju i kod niih temperatura. Niti jedan piretroid nije sistemik, {to
zna~i da imaju kontaktno i elu~ano djelovanje. Svi spadaju u opasna sredstva.
Njihova izvjesna repelentnost smanjuje opasnost za p~ele. Neki od njih suzbijaju i
vo}nog crvenog pauka i koprivinu grinju. Ne preporu~a se njihova ~esta upotreba,
te ih treba koristiti naizmjeni~no s drugim grupama insekticida kako bi se usporila
pojava rezistentnosti. I zbog drugih razloga ve}ina se piretroida smije koristiti najvi{e 2 puta za istu mjeru u sezoni.
Pripravci su sljede}i: Sherpa 20 EC, Fury 10 EC, Decis EC, Decis EC-2,5,
Decis 1,25 EC, Sumicidin EC 20, Fastac 10 SC, Meothrin 10 FL, Danitol 10 EC,
Talstar 10 EC, Karate 2,5 EC, Beta- Baythroid EC 250, Trebon 10-F, Rufast 15 EC
i Sumi Alfa 5 FL.
Chromorel-D, Chromorel P-2, Agrofos super i Alfa combi EC su kombinacije
piretroida i organo-fosfornih insekticida. Marshall combi i Marshall zlatica combi-P
su kombinacije piretroida i karbamata.
Danirun 11 EC je kombinacija piretroida i akaricida heksatiazoks.
e) Klornikotinili
Ova sredstva odravaju stalno otvorene Na-kanale i stimulacijom elektri~nih impulsa blokiraju funkcije insekata. Lije~enje je sli~no kao kod trovanja nikotinom. U
nas ima dozvolu samo jedna djelotvorna tvar. Izraziti je sistemik, vrlo dobrog
djelovanja na lisne u{i, ~ak i na rezistentne populacije.
Pripravak: Confidor SL 200.
f) Derivati nereistoksina
Ovi spojevi nisu inhibitori kolinesteraze. U stanicama postupkom oksidacije
prelaze u nereistoksin koji blokira kolinergi~ne sinapse bez depolarizacije. U
slu~aju trovanja lije~enje je simptomatsko uz davanje L-cisteina. Selektivni su insekticidi. Kontaktnog su i elu~anog djelovanja, ali ne i sistemici. Spadaju u
opasna sredstva.
Pripravci su: Bancol 50 WP, Evisect-S i Evisect-P.
g) Inhibitori razvoja insekata
Ova sredstva ne ubijaju izravno, ve} ometaju i onemogu}avaju razvoj
odre|enog stadija insekta. Inhibitori su hitinaze i ne dozvoljavaju presvla~enje
li~inki u odraslog insekta. Djeluju samo na li~inke. Kontaktnog su i elu~anog
djelovanja no neki su i sistemici. Neznatno su opasni do opasni. Neki su vrlo
perzistentni pa je dozvoljeno samo jedno tretiranje tijekom vegetacije.
Pripravci koji u nas imaju dozvolu su: Dimilin WP 10, Du-Dim SC 48, Trigard 75
WP, Applaud 25-WP, Nomolt SC, Cascade 50 EC, Insegar 25 WP i Sonet 100 EC.

86

h) Bioinsekticidi
To su spojevi kojima su djelotvorna tvar spore i toksini bakterije Bacillus thuringiensis Berliner. Danas se koriste sljede}i sojevi: kurstaki za suzbijanje razli~itih
gusjenica, tenebrionis za suzbijanje li~inki kornja{a i izraelensis za suzbijanje
li~inki komaraca. Ne djeluju na odrasle oblike kukaca. Djeluju sporo, pa se moraju
primijeniti rano, na prve razvojne stadije li~inki ili gusjenica. Spadaju u neznatno
opasna sredstva. Nisu opasni za p~ele. Ne uni{tavaju korisne insekte i preporu~aju
se koristiti u sustavima integrirane za{tite bilja. Nisu uvr{teni u otrove.
Pripravci su: Thuricide P, Bactospeine WP, Baturad-WP, Biobit-WP, Foray FC,
Biobit FC, Biobit-X1, Novodor FC i M-One.
i) Inhibitori gaba receptora sinapsa
Spojevi iz ove grupe izazivaju inhibiciju GABA receptora sinapsa {to uzrokuje
nakupljanje gama-aminomasla~ne kiseline, prestaju prenosi impulsa te dolazi do
paralize. Ukoliko do|e do trovanja ovim spojevima, hitno treba oti}i lije~niku. Ne
smiju se koristiti barbiturati, benzodiazepini i valpronska kiselina.
U nas ima dozvolu samo jedan pripravak na osnovi Avermektina B-1. To je
derivat mikroorganizma Streptomyces avermilitis koji ivi u tlu. Spada u najopasnija sredstva. Dopu{ten je samo na cvije}u i za suzbijanje kru{kine buhe.
Pripravak: Vertimec.
j) Insekticidi s antifidantnim u~inkom
U nas ima dozvolu samo jedna djelotvorna tvar. Sistemi~ni je aficid, neznatno
opasan. Ubraja se u III. grupu otrova.
Pripravak: Chess 25 WP.
5.1.1.2. Sredstva za zimsko prskanje
Ova se sredstva koriste za prskanje vo}aka, vinove loze, drve}a i ukrasnog
grmlja tijekom mirovanja vegetacije, tik pred kretanje vegetacije, a neka se mogu
koristiti i u vegetaciji. Suzbijaju {tetnike koji prezimljuju na tim biljkama.
Pripravci su: Frutapon, Bijelo ulje, Folidol ulje EC-100, Oleo-Ekalux i Oleoultracid 100.
Dva pripravka Crveno ulje i Plavo ulje kombinacije su s bakrom pa suzbijaju i
neke uzro~nike bolesti.
5.1.1.3. Sredstva za tretiranje tla
Koriste se za suzbijanje {tetnika u tlu, ali i nekih {tetnika nadzemnih dijelova
biljaka ako imaju sistemi~no djelovanje.
Mogu se primjenjivati prskanjem povr{ine ili deponiranjem granula zbog ~ega
na sija~icama moraju biti montirani depozitori granula.
Zaraena se povr{ina moe tretirati {irom, {to je ekolo{ki i ekonomski nepovoljnije ili u redove ili brazdu tijekom sjetve. Pritom se strogo mora pridravati
uputa o razmaku sredstva od sjemena kako ne bi do{lo do pojave fitotoksi~nosti.
87

Mogu se tako|er koristiti i insekticidna gnojiva, no mora biti nagla{eno da

sadre insekticid. Njihova se upotreba treba ograni~avati na ekstenzivnije proizvodnje.
U sredstva za tretiranje tla ubrajaju se pripravci iz 5 skupina.
a) Klorirani ugljikovodici
Dozvolu za upotrebu imaju samo dva pripravka na osnovi lindana, koji zbog
negativnih svojstava imaju velika ograni~enja u primjeni.
Pripravci: Gamacid T-50 i Furalin 5 G.
b) Organo-fosforni insekticidi
Dozvolu za primjenu imaju: Volaton G-5, Volaton G-10, Volatonizirano gnojivo (NPK 15:15:15), Volaton EC 500, Dyfonate G-5, Dotan G-5, Mocap G-10,
Counter G-5, Dursban G-7,5, Dursban E-48, Pirifos 48 EC, Pyrinex 48 EC, Ekalux
25 i Ofunack 40 EC. Sistemi~no djelovanje ima Counter G-5.
c) Karbamati
Pripravci: Geocid G-5, Geocid 350 F, Furalin 5G, Geocid ST-35, Posse ST 25,
Marshall 25 EC. Svi su sistemici. Za tretiranje sjemena protiv {tetnika u tlu imaju
Promet 400 SC, Mesurol FS 500, Seedox 80 WP i Semevin 375. Mesurol je
mamak protiv rovca.
d) Piretroidi
Pripravci: Force 5, te za tretiranje sjemena Force 20 SC i Semafor 20 ST.
e) Ostali
Pripravci za tretiranje sjemena su: Cosmos 50 FS, Gaucho WS 70 i Gaucho FS
350.
5.1.1.4. Sredstva za tretiranje itarica u skladi{tima
U ovoj grupi su navedeni insekticidi koji se koriste za direktno tretiranje zrnja
itarica tijekom njihova transporta na teku}oj traci. Nisu navedeni fumiganti koji se
spominju u sljede}em poglavlju.
Pripravci koji imaju dozvolu su: Nuvan 7, Kofumin 7, Actellic 50 EC, K-Obiol.
Herbon P-1 ima dopu{tenje za tretiranje zrnja ita koje }e se prati prije upotrebe.
5.1.1.5. Sredstva za fumigaciju
Sredstva iz ove skupine - fumiganti, bez obzira u kojoj formulaciji dolaze,
djeluju u plinovitom stanju. Koriste se za suzbijanje {tetnika u skladi{tima i u tlu,
za suzbijanje karantenskih i drugih {tetnika na vo}nim sadnicama, na vo}u i nekim
drugim poljoprivrednim proizvodima. Velike su otrovnosti i specifi~nog na~ina
primjene, pa su svrstani u I. skupinu otrova koja se ne smiju prodavati u maloprodaji.
88

5.1.1.6. Sredstva za za{titu drva

Koriste se za premazivanje oborenih trupaca zbog suzbijanja {tetnika koji napadaju te trupce.
Dozvolu u tu svrhu imaju samo dva pripravka: Dendrolin i Deltacid.
5.1.2. Akaricidi
Akaracidi su sredstva kojima se suzbijaju grinje. Ponajprije djeluju na jaja,
li~inke i nimfe grinja, a neki i na odrasle oblike. Ve}inom su neznatno opasni za
ljude, doma}e ivotinje i p~ele.
Osim specifi~nih akaricida na grinje, djeluju i neki insekticidi i fungicidi.
Pripravci akaricida su sljede}i: Mitac-20, Neoron 500 EC, Pinoron, Acarstin
500, Kelthan E, Demitan, Nissorun 10 EC, Apollo 50 SC, Sanmite, Omite 30 WP,
Omite 570 EX i Pirox fluid.
5.1.3. Nematocidi
Nematocidi su sredstva za suzbijanje nematoda. Mogu se primijeniti na
otvorenim povr{inama ili u za{ti}enom prostoru. Primjenjuju se injiciranjem u tlo,
inkorporacijom granula u tlo, zalijevanjem ili fumigacijom. Bez obzira kako se
primijenili, kada do|u u tlo djeluju kao fumiganti, tj. razvijaju plin. Za ve}inu nematocida odre|en je rok koji mora pro}i od primjene do sjetve odnosno sadnje
kulture i on se mora strogo po{tivati zbog mogu}nosti o{te}enja kulture. Ako se
radi u zatvorenom prostoru, mora se po{tivati radna karenca.
Pripravci na osnovi meltibromida svrstani su u I. skupinu otrova pa se ne
spominju.
Dopu{tenje za kori{tenje imaju samo Mocap 10-G i Basamid granulat.
5.1.4. Limacidi
Limacidima nazivamo sredstva za suzbijanje pueva. Koriste se kao zatrovani
mamci i rasipaju se po tlu uz biljke.
U nas imaju dozvolu pripravci: Puomor, Limax, Mesurol i Skipper.
5.1.5. Rodenticidi
Rodenticidi su sredstva za suzbijanje glodavaca. Mogu se koristiti za suzbijanje
glodavaca u polju ili za suzbijanje glodavaca u zatvorenim prostorima.
Mogu se koristiti kao gotovi mamci u prostorijama ili se stavljaju u rupe glodavaca u polju, a neki i u hrpice na povr{ini polja. Nekima se posipavaju putevi u
prostorijama kojima se kre}u mi{evi i {takori, a neki se dodaju u vodu. Faciron
uljni koncentrat slui za pripremu mamaca. Chromotox patrone ubacuju se u rupe
hr~ka.
Faciron, Ratox i Racumin su derivati kumarina koji su kumultivni, nakupljaju se
u {takorima i djeluju sporo. [takori ugibaju nakon 5-7 dana uslijed unutarnjeg
krvarenja. Ostali navedeni rodenticidi djeluju nakon jednokratnog uzimanja.
89

Neke od rodenticida zbog velike otrovnosti (I. skupina: Storm) smiju primjenjivati samo ovla{tene organizacije.
Sve vrste zatrovanih mamaca treba koristiti to~no prema uputama i nikako ne
rasipavati. Mamci ne smiju biti dostupni djeci, doma}im ivotinjama niti divlja~i.
Pri kori{tenju treba sprije~iti one~i{}enje uskladi{tenih proizvoda i bunara.
Dozvoljeni su sljede}i pripravci: Faciron forte M, Ratox mamak S, Faciron uljni
koncentrat, Racumin 57, Brodilon mamak, Brodilon miki mamak, Brodilon petele,
Klerat-pelete, Klerat wax blocks-5, Klerat wax blocks-20, Baraki pelete i Chromotox patrone.
5.1.6. Korvicidi
Korvicidi su sredstva za odbijanje {tetnih ptica. U nas ima dozvolu samo
pripravak Mesurol WP 50 koji odbija ptice od napada, {to zna~i da djeluje kao
repelent.

5.2. FUNGICIDI
Fungicidi su sredstva za suzbijanje parazitskih gljivica na bilju.
Fungicide moemo podijeliti po raznim kriterijima:
1. po kemijskom sastavu, 2. po na~inu djelovanja, 3. po mjestu primjene.
Po kemijskom sastavu mogu biti: a) anorganski fungicidi i b) organski fungicidi.
Organski fungicidi dijele se na fugicide s povr{inskim djelovanjem i organske
fungicide s dubinskim i sistemi~nim djelovanjem.
Za prakti~ara je vana i podjela po mjestu primjene fungicida, ali i po grupi
pripadnosti.
Fungicidi se koriste za suzbijanje: a) uzro~nika bolesti koje se prenose sjemenom (sjeme, lukovice, gomolji), b) uzro~nika bolesti koje se nalaze u tlu, c)
uzro~nika bolesti koje se nalaze na nadzemnim dijelovima biljaka. Jasno je da se
neke djelotvorne tvari mogu koristiti za suzbijanje uzro~nika bolesti opisanih pod a,
b i c kao na pr. kaptan.
Protiv prve skupine mikroorganizama tretira se sjeme (sjeme u {irem smislu
rije~i obuhva}a, osim sjemenki, lukovice, gomolje, rizome itd.).
Za suzbijanje uzro~nika bolesti u tlu koriste se naj~e{}e sredstva {irokog spektra
koja istovremeno suzbijaju uzro~nike bolesti, {tetnike, nematode i korove.
5.2.1. Anorganski fungicidi
U anorganske fungicide spadaju fungicidi na osnovi bakra i sumpora. Oni
djeluju povr{inski i nisu sistemi~ni.
5.2.1.1. Fungicidi na osnovi bakra
Dugo su bili jedina sredstva za suzbijanje plamenja~e na vinovoj lozi. Ubrzo je
utvr|eno da imaju mnogo {iri spektar djelovanja, te se do pojave organskih fungi90

cida koristio jako {iroko. Fungicidi na osnovi bakra mogu biti fitotoksi~ni pri niskim temperaturama uz prisutnost visoke relativne vlage. Na ko{ti}avim vo}kama
koriste se za zimska prskanja, a jezgri~avim nadalje do pojave rui~astog pupa.
Fungicidi na osnovi bakra mogu se koristiti najvi{e 2 puta na povr}u i 3 puta na
ostalim kulturama tijekom jedne vegetacije.
Trovanje ljudi nastaje ako uzimaju bakrene soli peroralno. Ako se uzme 3-5 g,
nastaju elu~ane smetnje. Doze od 5-8 g izazivaju o{te}enja sluznice eluca, dok
dozne iznad 8-12 g mogu biti smrtonosne. Poslije trovanja osje}a se metalni okus u
ustima, ga|enje, koje je popra}eno povra}anjem (izbljuvci su plavozeleni).
Povra}anjem se izbaci velik dio otrova iz tijela, pa je zbog toga smrtnost rijetka.
Ako se uzmu ve}e doze, nastaje jako slinjenje, gr~enje vanjskih mi{i}a, proljev je
plavo obojen, a kasnije crn, ~esto sa sukrvicom.
Otrovanom treba dati mlijeko s bjelancem, a kod teih slu~ajeva treba pozvati
lije~nika.
1. Bakreni sulfat je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 (za {takora) 1 000
mg/kg. Bakreni sulfat dolazi u promet pod nazivom Modra galica. Ona slui kao
polazni materijal za pripravu bordo{ke juhe. Obi~no se upotrebljava 0,75% - 1%tna bordo{ka juha. Za pripremu 1% bordo{ke juhe potrebno je 1 kg modre galice i
1,2 kg ga{enog vapna ili 0,4 kg ivog vapna odnosno 0,55 kg hidrazitiranog vapna.
Kristali modre galice stave se u gazu i urone u 50 litara vode da se postupno otope.
Nakon desetak sati kristali se otope, a eventualne ne~isto}e zaostaju u gazi. U
drugih 50 litara razmuti se vapno te se dobije vapneno mlijeko. Uz stalno mije{anje
dodajemo otopinu galice u vapneno mlijeko. Na taj na~in se dobije bordo{ka juha teku}ina plave boje i neutralne reakcije. Ispravno pripremljena bordo{ka juha treba
imati neutralnu reakciju, {to se moe provjeriti indikator papiri}ima. Za pripremu
bordo{ke juhe ne smiju se koristiti metalne posude.
U prometu se nalaze i ve} gotovi pripravci, koje treba samo otopiti u vodi da bi
se dobila preporu~ne koncentracija. Gotovi pripravci su: Bordo{ka juha WP-20,
Bordo{ka mje{avina, Bordo{ka suspenzija WP, Curpocaffaro 20, Bordo{ka juha 25,
Bordo{ka juha- Manica, Marina Rame, Cafforo WP-32.
2. Bakreni oksiklorid svrstan je u III. skupinu otrova. LD 50 (za {takore) iznosi
1440 mg/kg. Dolazi pod trgova~kim nazivom Bakreno vapno WP 50.
3. Bakreni hidroksid svrstan je u III. skupinu otrova. LD50 iznosi 1000 mg/kg.
Na osnovi ove djelotvorne tvari dolazi nekoliko fungicida i to: Champion,
Champion teku}i, Champ teku}i, Champ formula 2 i Cuproxat. Osim fungicidnog,
pokazuju odre|eno djelovanje i na neke bakterije.
4. Kombinacija bakra s organskim fungicidima
Osim spomenutih fungicida na osnovi bakra, ima nekoliko tvorni~kih kombinacija bakra s organskim fungicidima ili im je dodan cinkov sulfid. Kod tih kombinacija manja je mogu}nost pojave fitotoksi~nosti a ne{to su duljeg djelovanja od
karbamata. Cupramix je kombinacija bakrenog hidroksida (20%) i metirama (40%).
Bakarni antracol je kombinacija bakrenog oksiklorida (17,5%) i propineba (45,5%).
Bakreni dithane kombinacija je bakrenog oksiklorida (30%) i mankozeba (25%).
Bakreni eurapen je kombinacija bakrenog oksiklorida (15%) i diklofluanid (35%).
91

Cuprablau Z je mo~ivo pra{ivo za suspenziju s 35% bakra i 2% cinka u obliku

cinkova sulfida.
5. Kombinacija bakra i mineralnih ulja koriste se za suzbijanje uzro~nika
bolesti, te {tetnika koji prezimljavaju ({titaste u{i, jaja lisnih u{iju i crvenog pauka)
na jezgri~avom, ko{ti}avom vo}u i vinovoj lozi. Primjenjuju se u periodu mirovanja vegetacije (do stadija "A"). Spadaju u III. skupinu otrovnosti. Dolaze pod
trgova~kim nazivima: Crveno ulje (10% bakreni oksid +55% ulje) i Plavo ulje
(10% bakarni hidroksid +55% ulje).
5.2.1.2. Fungicidi na osnovi sumpora
Ovi se fungicidi upotrebljavaju za suzbijanje pepelnica. Sumpor kao fungicid
ima sposobnost isparavanja. Njegove pare pogubno djeluju na patogenu gljivu i na
manje udaljenosti od mjesta na biljci koje je bilo tretirano. Posjeduje izvjesno
akaricidno djelovanje.
Oralnim uno{enjem ve}ih koli~ina nastaje podraaj sluznice eluca i crijeva,
pojave se gr~evi i proljev. Pri disanju i pri povra}anju osje}a se miris na sumporovodik. Otrovanog treba iznijeti na svjei zrak, dati mu medicinskog ugljena, sedative i kardiotonik.
1. Mo~ivi i koloidni sumpor
Djelovanje fungicida na osnovi sumpora ovisi o temperaturi. Na temperaturi
ispod 16 oC njegovo djelovanje je slabo, ali ako se povisi temperatura, pove}at }e
se i djelotvornost. Kada temperature prije|u 25 oC, treba prestati sa za{titom, jer
moe do}i do palei tretiranih biljaka. Kod nas su registrirani fungicidi pod
trgova~kim nazivom: Sumpor SC-80, Kumulus DF, Thiovit WG, Chromosul 80,
Pepelin, Sumpor mo~ivi Mikro 80, Mo~ivi sumpor 80.
U za{titi vinograda ~esto se koristi sumpor u obliku pra{iva, a dolazi pod trgova~ki
imenom: Sumpor prah, Sumpor u prahu, Sumporno pra{ivo, Ventilirani sumpor.
2. Kombinacije sa sumporom
Da bi se smanjio rizik od rezistentnosti na sistemi~ne fungicide, formulirano je
nekoliko kombinacija sistemika sa sumporom kao {to su: Tridal-S (nuarimol 0,4%
+ sumpor 72%), Atemi-S (ciprokonazol 0,8% + sumpor 80%). Svi su oni namijenjeni suzbijanju pepelnice na vinovoj lozi.
1. Kalijev permanganat koristi se u vinogradu za suzbijanje pepelnice kao sredstvo s izraenim eradikativnim djelovanjem. Uzima se 125 g. hipermangana i otopi
u 100 lit. vode. Tome se doda 2 kg ga{enog vapna. Takvim pripravkom se temeljito poprskaju grozdovi. Hipermagan o~isti grozd od zaraze, ali ne za{ti}uje
lozu od novih infekcija. zbog toga se sljede}eg dana grozdovi ponovno moraju
poprskati nekim fungicidom za za{titu loze od pepelnice.
5.2.2. Organski fungicidi s povr{inskim djelovanjem
Organski fungicidi predstavljaju najbrojniju skupinu fungicida. Ve}ina njih ima
{iroki spektar djelovanja. Daju dobru za{titu i ne izazivaju fitotoksi~ne promjene.
Po kemijskom sastavu svrstani su u nekoliko podskupina.
92

5.2.2.1. Ditiokarbamati
Na ~ovjeku mogu izazvati nadraaj koe (osip) i konjunktivitis. Ako se
peroralno uzimaju, nastaju elu~ane smetnje, koje se o~ituju ga|anjem, povra}anjem i gubitkom apetita. Izbljuvak pri povra}anju ima miris na sumporovodik. Ako
se uzimaju visoke doze, pada krvni tlak i temperatura, te nastaje vrtoglavica. Kod
otrovanog treba provocirati povra}anje i dati mu medicinski ugljen. Ne smije konzumirati masti i ulja, a alkohol se ne smije uzimati 2 tjedna po oporavku. Po
potrebi isprati o~i (barem 15 minuta) i kou te otrovanog uputiti lije~niku.
1. Cinbeb svrstan je u III. skupinu otrova. LD 50=5000 mg/kg. Ne smiju se
koristiti na kulturama koje su namijenjene izvozu. U prometu se nalaze: Radocineb
i Zineb S-80.
2. Mankozeb svrstan je u III. LD 50 je 6750 mg/kg.
Ima {irok spektar djelovanja kao i cineb, ali je dueg djelovanja, slabije ga
ispiru ki{e. Dopu{teno je najvi{e 3 tretiranja na krumpiru, raj~ici, patlidanu i
ko{ti~avim vo}kama. Fungicidi na ovoj osnovi su: Dithane M-45, Dithane M-70,
Dithane M-45 FLO, Dithane plavi, Pinozeb M-45. Posebne formulacije koriste se
za tretiranje sjemena kao {to su Dithane S-60, Dithane FLO crveni, Mankozeb TS.
3. Kombinacije s mankozebom
Da bi smanjio rizik od rezistentnosti kod sintetika, ~esto sistemi~ni fungicidi
dolaze u promet u smjesi s organskim fungicidima, me|u njima i s mankozebom.
Kombinacije s mankozebom su: Systhane MZ, Galben M, Ridomil MZ 72, Sandofan M-8, Acrobat MZ, Tattoo MC, Tridal MZ.
4. Propineb je svrstan u III. skupinu otrova LD 50 iznosi 8500 mg/kg. Na
povr}u se smije primijeniti 3 puta tijekom vegetacije. Fungicidi su: Antracol WP70, Chromoneb S-70, te Antracol BT koji je kombinacija triadimefona 1,25% i
propineba 70%. Antrocol combi (cimoksanil 6% + propineol 70%), Bayleton AC64 (triadimefon 2% + cimoksanil 4,8 + propinb 52%).
5. Metiram je svrstan u III. grupu otrova. LD 50-10000 mg/kg. Spada u fungicide vrlo {irokog spektra, dosta perzistentnog djelovanja. Kod nas dolazi pod
trgova~kim imenom Polyram DF. U kombinaciji s nitrotaolom 48% dolazi pod nazivom Palitop, a suzbija pepelnicu jabuke.
6. Tiram svrstava se u III. skupinu otrova, LD50 je 500 - 1000 mg/kg. Ne koristi se
vi{e za tretiranje nadzemnih dijelova biljke, ve} se koristi za tretiranje sjemena. Za
tretiranje sjemena registriran je Radotiram obojeni, Radotiram TS, Thiram 42 S. Dolazi
u kombinacijama sa sistemi~nim fungicidima za tretiranje sjemena.
5.2.2.2. Ftalimidi
Imaju dosta {irok spektar, ali zbog toksikolo{kih razloga ne primjenjuju se za
tretiranje nadzemnih dijelova povr}a. Upotrebljavaju se za raskuivanje tla, a neki i
za tretiranje sjemena. Na ~ovjeku mogu izazvati alergi~ne pojave. Ako se uzmu na
usta izazivaju nadraaj jednjaka, bolove u trbuhu, malaksalost, nesvjesticu, pad
tlaka, aritmiju srca. Prva se pomo} sastoji u izazivanju povra}anja, ispiranju eluca,
uzimanju lijeka Digitalis.
93

1. Kaptan je svrstan u III. skupinu otrova LD-50=9000 mg/kg. Primjenjuje se za

raskuivanje tla u rasadu i kao sredstvo za raskuivanje sjemena. Za{tita od polijeganja biljaka u klijali{tima postie se zalijevanjem 0,3% otopinom Kaptana s tim
da se utro{i oko 3-4 l/m otopine. Spre~ava infekcije nakon ozljeda nastalih od tu~e.
Netoksi~an je za neke korisne insekte (Syrfide, Miride, Neuroptera i pauci predatori). Pri ~estoj primjeni pove}ava se populacija crvenog pauka. Preparati su: Merpan, Captan WP-50, Captan 4F. Za tretiranje sjemena koriste se Radokaptan obojeni, Captan SP-4 i Captan ST-S.
2. Kombinacije s kaptanom
Zbog izraenog kurativnog djelovanja, te povoljnog djelovanja na boju i
mreavost plodova jabuka, kaptan dolazi u mje{avini sa sistemicima (triazolima)
pod nazivima: Topas C, Atemi C, Meteor.
3. Folpet je svrstan u III. grupu otrova LD 50 d (za m. {takora) 171 mg/kg (.
{takora) 10.000 mg/kg. Na nekim sortama kru{aka moe biti fitotoksi~an. Pored
osnovnog djelovanja na plamenja~u vinove loze, smanjuje zaraze s pepelnicom i
sivom plijesni, pa se naj~e{}e koristi u vinogradarstvu. Ako se navlai, vrlo brzo u
skladi{tu dolazi do razgradnje d.t. U promet dolazi pod nazivom Folpan WDG.
4. Kombinacie s folpetom
Zbog povoljnih postranih efekata, smanjenja rizika od rezistentnosti, folpet ~esto
dolazi u smjesi sa sistemi~nim fungicidima za suzbijanje plamenja~e na vinovoj
lozi pod nazivima: Sandofan F, Galben F, Caltan, Mikal.
5.2.2.3. Dikarboksimidi
Zbog pojave rezistentnosti gljive Botrytis cinerea, na vinovoj lozi preporu~uju
se pimjenjivati 1, a najvi{e 2 puta u jednoj vegetaciji. Na salati se koristi nakon {to
je salata razvila 3-4 lista. Ukoliko se primijene prije ovog razvojnog stadija ili u
vi{oj dozi mogu izazvati zastoj u rastu i neujedna~enog razvoja listova.
Kod ~ovjeka mogu izazvati iritaciju koe i o~iju.
1. Vinklozolin je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 10.000 mg/kg. Dolazi
pod trgova~kim nazivima Ronilan FL, Ronilan DF.
2. Iprodion je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 3500 mg/kg. Dolazi pod
trgova~kim imenom Kidan.
3. Kombinacije s dikarboksimidima
Da bi se pro{irio spektar djelovanja na patogene gljive, formulirane su dvije
kombinacije: Konker (vinklozolin 20% + karbendazim 16,5%) i Rovral TS FLO
(iprodion 17,5% + karbendazim 8,7%) Silbos DF je kombinacija vinoklozolina
(10%) i TMTD (64%), koja smanjuje populaciju rezistentnih jedinki gljive Botrytis
cinerea na dikarboksimide.
5.2.2.4. Organski fungicidi s kositrom
Spadaju u dosta perzistentna sredstva. Spada u II. skupinu otrova. LD 50 - 171
mg/kg. U povr}u su dozvoljene najvi{e 3 primjene tijekom vegetacije. Smatraju se
94

opasnijim fungicidima. Moe izazvati iritaciju sluznice. Nakon trovanja simptomi

se o~ituju obi~no nakon 2-3 dana u vidu glavobolje, vrtoglavice, {uma u u{ima i
smetnji vida. Kod drasti~nijih slu~ajeva dolazi do povra}anja, klijenuti mi{i}a,
gr~eva i paralize disanja. Kontaminiranu kou ispirati tu{em, o~i isprati najmanje
15 minuta. Kod peroralnog trovanja provocirati povra}anje, a zatim se
unesre}enom daje 3 dl mlake vode i ponovo provocira povra}anje. Postupak se
ponavlja dok otrovani ne povra}a ~istu vodu. Moe se ordinirati 50 g aktivnog
ugljena. Po potrebi laskans-natrijev sulfat (Glauberijeva sol) 0,25 g/kg tjelesne
teine. Dimerkaprol (BAL) nema u~inka.
1. Fentin hidroksid je aktivna tvar u fungicidu Brestanid (50% d.t.).
5.2.2.5. Ostali organski fungicidi
1. Dinokap
Djeluje samo na uzro~nike pepelnica i smanjuje napad grinja. Za razliku od
fungicida na osnovi sumpora, djelovanje dinokapa nije ovisno o temperaturama.
Svrstan je u III. skupinu otrova, LD 50 980 - 1190 mg/ha, ali pripada opasnim
sredstvima. Nadrauje kou i sluznicu. Ova aktivna tvar postala je ponovo aktualna
nakon {to se pojavila rezistentnost Uncinule nacator na sistemike. Fungicidi na ovoj
osnovi su: Karathane EC (36% d.t.), Karathane WP (18% d.t.), dok je Sabithane
kombinacija sistemika (miklobutanila 7,5% + dinokapa 32,5%).
2. Ditianon je svrstan u III. grupu otrova. LD 50 = 1140 mg/kg. Ima dobro preventivno i kurativno djelovanje na V. inaequalis. Povoljno djeluje na boju plodova jabuke.
Na osnovi ove a.t. u prometu je fungicid Delan SC-750 (75%) i Delan 500 SC (50%).
3. Dodin je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 1000 mg/kg. Kod niskih
temperatura (5 oC) nije dovoljno djelotvoran. Ima dobro preventivno i kurativno
djelovanje na V. inaeqalis. Ne mije{a se sa sumporom i tetradifonom. Fungicidi na
ovoj osnovi su: Syllit 65 WP, Chromodin S-65. (svi imaju 65% d.t.)
4. Diklofluanid je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 525 mg/kg (za enke
{takora). Na osnovi ove aktivne tvari registriran je fungicid Euparen 50 WP (50%
d.t.)
5. Kinometoat je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 2500 mg/kg. Osim
fungicidnog djelovanja djeluje na grinje i kru{kinu buhu. Na osnovi ove d.t. dolazi
u promet preparat Morestan (25% d.t.).
6. Cimoksanil spada u III. skupinu otrova. LD 50 = 1450 mg/kg. To je kontaktni fungicid s ograni~enim sistemi~nim kretanjem samo na organu biljke na koji je
nane{en. U promet dolazi uvijek u kombinaciji s fungicidima s povr{inskim
djelovanjem. Kod nas je registriran Antaracol combi i Bayleton AC WP 64,8.
7. Guazatin je svrstan u II. skupinu otrova. LD 50 = 260 mg/kg. Dolazi pod
trgova~kim imenom Panoctine 35 SC Ponactine Total. Koristi se za raskuivanje
sjemena p{enice.
8. Oksikinolin sulfat je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 2000 mg/kg.
Spada u opasna sredstva. Koristi se za potapanje podloga, plemki i jednogodi{njih
cjepova prije skladi{tenja, a s ciljem za{tite od sive plijesni i drugih mikroorgani95

zama na rozgvi. Kod potapanja cjepova sprije~iti potapanje korijena. Dolazi u

promet pod nazivom Chinosol W.
5.2.3. Biolo{ki fungicid
Trichoderma harzianum je antagonisti~ka gljiva koja suzbija gljivu Botrytis cinerea i neke druge. Preparat je Trichodex. Ne ubraja se u otrove.
5.2.4. Organski sistemi~ni fungicidi
Do sada spomenuti fungicidi imaju povr{insko djelovanje, dakle biljka mora biti
za{ti}ena prije nego spora gljive padne na list. Kod sistemi~nih fungicida odre|en
postotak aktivne tvari ostaje na povr{ini te funkcionira kao fungicid s povr{inskim
djelovanjem. Iz povr{inskih stanica fungicid se {iri po listu ili ~ak u druge dijelove
biljke, {to zavisi o karakteru sistemi~nog fungicida. Tako sistemi~ni fungicid
djeluje iz lista, utje~e nepovoljno na gljivu parazita, i nakon {to je u{la u unutra{njost lista. Zbog tih karakteristika neki sistemi~ni fungicidi imaju ne samo preventivno djelovanje ve} i kurativno. Ta karakteristika ovisi o mnogo ~imbenika, o
karakteristikama fungicida, o patogenoj gljivi, doma}inu, o momentu njegove
primjene, razdoblju inkubacije itd.
Premda sistemi~ni fungicidi daju ne{to bolju za{titu nego fungicidi koji djeluju
samo povr{inski, ipak ih treba racionalno koristiti. Ako ~esto primjenjujemo neke
skupine sistemi~nih fungicida, brzo se pove}ava populacija rezistentnih sojeva
gljiva. Kao posljedica pojave rezistentnosti, djelotvornost fungicida bit }e manja.
Zbog toga je na{a preporuka sistemi~ne fungicide koristiti samo onda kad oni
pruaju izrazitu prednost (jak pritisak parazita, ki{no razdoblje) nad fungicidima s
povr{inskim djelovanjem. Ukoliko ipak moramo koristiti vi{e puta u vegetaciji,
onda treba koristiti fungicide iz raznih kemijskih skupina, odnosno razli~itog na~ina
djelovanja. Na taj na~in produit }emo vijek njihove primjene i mo}i }emo ih
upotrijebiti onda kad konvencionalni fungicidi ne daju zadovoljavaju}u za{titu.
Radi boljeg poznavanja strategije u borbi protiv rezistentnosti, sistemski su prikazani su po kemijskim skupinama.
5.2.4.1. Benzimidazoli
1. Karbendizam je svrstan u III. skupinu otrova. Spada u opasna sredstva. LD
50 = 2500 mg/kg. Kod pre~este primjene dolazi do pojave rezistentnosti pa ga
treba koristiti naizmjeni~no s fungicidima iz drugih skupina. Preporu~uje se primijeniti ga 1-2 puta u istoj vegetaciji. U promet dolazi pod nazivom Bavistin FL i
Chromozin FL. Zbog {irokog spektra djelovanja ~esto dolazi u kombinacijama s
drugim djelotvornim tvarima pod trgova~kim nazivima: Alto combi, Impact C,
Konker, Rovral TS FLO, Bayleton total, Tilt CB 187, 5, Duett.
2. Tiabendazol je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 3300 mg/kg. U promet
dolazi pod nazivom Mikazol pasta, kojom se premazuju rane na stablima nakon
rezidbe. Osim ove namjene, sastavni je dio nekih fungicida za tretiranje sjemena
(Ferrax, Vincit F).
96

5.2.4.2. Fungicidi koji kod gljiva inhibiraju sintezu ergestola

Gotovo istovremeno s fungicidima iz skupine benzimidazola razvili su se i prvi
fungicidi koji inhibiraju sintezu ergosterola. Kod mnogih gljiva ergesterol ima
zna~ajnu ulogu u strukturi stani~ne stijenke. Ukoliko nedostaje ergesterola, nastaju
nepovratna o{te}enja na stani~noj stijenci, a kao posljedica toga gljiva gubi sposobnost za ivot. U tu skupinu spadaju morfolini, piperazini, pirimidini, triazoli i imidazoli.
1. Morfolini
Kao jako alkalne materije u teku}em i plinovitom stanju nadrauju kou i
sluznicu do nekroza. U tom slu~aju ispirati kou i kontanimirane dijelove vodom.
1. Tridemorf je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 480 mg/kg. Preparat
nosi naziv Calixin. Na p{enici se koriste nie doze (0,5 - 0,3 lit/ha), jer u dozama
predvi|enim za je~am moe biti fitotoksi~an.
2. Fenpropimorf je druga a.t. iz skupine morfolina. Svrstan je u III. skupinu
otrova LD 50 = 3000-3600 mg/kg. dolazi pod trgova~kim nazivom Corbel. Archer
425 EC je kombinacija fenopropimorfa 30% + propikonozola 12,5%.
2. Piperazini
1. Triforin je svrstan u III. skupinu otrova LD 50 = 11000 mg/kg. Na bijelim
sortama vinove loze moe biti fitotoksi~an. Preparat nosi naziv Saprol N (19%
d.t.).
3. Pirimidini
Do sada nisu opisani simptomi trovanja ljudi. Mogu izazvati iritaciju koe i
sluznice u vidu crvenila. Kontaminiranu kou i o~i dobro isprati vodom.
1. Fenarimol je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 2500 mg/kg. Dolazi pod
trgova~kim nazivom Rubigan EC i Rubigan 12 SC (12% d.t.).
2. Nuarimol je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 2000 mg/kg. Preparat nosi
naziv Trimidal (9% d.t.).
3. Ciprodinil je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 2000 mg/kg. Preparat je
Chorus 75 WG (75% d.t.). Kombinacija (ciprodinila 37,5% + fludiksonila 25%) je
registrirana za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi pod nazivom Switch 62,5
WG. Karenca mu je 35 dana.
4. Pirimetanil je svrstan van grupe otrova. LD 50 = 5000 mg/kg. Pokazuje slabo
sistemi~no djelovanje kada je primijenjen na list. Me|utim, primijenjen preko korijena pokazuje visoki stupanj sistemi~nosti. Ne utje~e na vrenje mo{ta niti na
kvalitetu vina. Registriran je za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi pod imenom
Mythos (30% d.t.). Djelotvoran je kao i Switch i u vinogradima gdje prisutna rezistentnost na dikarboksimide.

97

4. Triazoli
Svi su svrstani u III. skupinu otrova. Trazoli i imidazoli, kod ljudi djeluju slabo
iritiraju}e na kou i sluznicu oka. Na o~ima dolazi do konjuktivitisa. U slu~aju
peroralnog uno{enja dolazi do smalaksalosti, e|i, znojenja, ga|enja na hranu i
povra}anja. Ako sredstvo dospije u o~i, potrebno je dugotrajno ispirati vodom. Kod
peroralnog uno{enja ispirati eludac vodom i preporu~iti sredstvo za ~i{}enje.
1. Triadimefon LD 50 = 568 mg/kg. Dozvoljena je primjena najvi{e 2 puta
tijekom jedne vegetacije. Preparati su: Bayleton special WP-5, Bayleton WP 25.
Postoje i kombinacije formulirane zbog pro{irenja spektra kao {to su: Bayleton total (triadimefon 12,5% + karbendazim 25%); Bayleton AC-64 (triadimefon 2% +
cimoksanil 4,8% + propineb 58%).
2. Triadimenol LD 50 = 700 mg/kg. U jednoj vegetaciji dopu{tena su samo dva
tretiranja. Dolaze pod trgova~kim nazivom Bayfidan EC 250 i Shavit 250 EC. Koristi se i za tretiranje sjemena p{enice, je~ma i zobi. Dolazi pod nazivom Baytan 15
WS i Baytan FS 150.
3. Bitertanol LD 50 = 500 mg/kg. Preparati su Baycor WP 25 i Baycor EC 300.
4. Tebukonazol LD 50 = 3300 mg/kg. Preparat je Folicur 250 EC i EW. Dolazi
u kombinacijama kao: Folicur plus (tebukonazol 23,8% + triadimenol 12%), Folicur BT - 225 (tebukonazol 12,5% i triadimefon 12,5%), Folicur E (tebukonazol
10% + diklofluanid 40%). Osim za prskanje biljaka, koristi se i za raskuivanje
sjemena p{enice i je~ma. Trgova~ki nazivi su: Raxil 2 WS, Raxil ES 015, Raxil T
515 FS (tebukonazol 1,5% + riram 50%).
5. Miklobutanil. LD 50 = 1600 mg/kg. Toleranca iznosi 0,3 mg/kg. Moe se
primijeniti do 3 puta tijekom jedne vegetacije. Preparati su Systhane 12 E, Systhane
6 FLO. Dolazi i u kombinaciji s mankozebom pod nazivom Systhane MZ (miklobutalin 1,75% + mankozeb 60%).
6. Bromkonazol LD 50 = 270 mg/kg. Dozvoljena su do 2 tretiranja u jednoj
vegetaciji. Dolaze pod trgova~kim imenom Granit-20 (20% d.t) u ratarstvu i Vectra
(10% d.t) u vo}arstvu i vinogradarstvu.
7. Ciprokonazol LD 50 = 1250 mg/kg. Na ovoj osnovi dolaze u promet fungicidi Alto 320 SC i Atemi. Zbog pro{irenja spektara dolazi i u kombinacijama:
Atemi S (ciprokonazol 0,8% + sumpor 80%, Atemi C (ciprokonazol 1% + kaptan
27%) i Alto combi 420 SC (ciprokonazol 12% + karbendazim 30%).
8. Heksakonazol LD = 2189 mg/kg. Moe se koristiti do dva puta u vegetaciji.
Dolazi pod trgova~kim nazivom Anvil-5, a u kombinaciji s kaptanom pod imenom
Meteor (heksehonalozil 1,25% + kaptan 47,5%).
9. Flutriafol LD 50 = 1140 mg/kg. Dozvoljena su 2 tretiranja tijekom vegetacije. Dolazi na tri{te pod nazivom Impact SC, a u kombinaciji s karbendazimom
pod nazivom Imapct C (flutriafol 15% + karbendozim 9,4%). Za tretiranje sjemena
p{enice i je~ma koristi se Ferrax koji se sastoji od flutriafola 3%, tiabendazola 1% i
etirimola 40%. Vincit F tako|er se koristi za tretiranje sjemena, a sastoji se od
2,5% flutriafola i 2,5% tiabendazola.
98

10. Dinikonazol LD 50 = 2100 mg/kg. Preparat se naziva Sumi-8. Dozvoljava

se primjena 2 puta u itaricama, a 3 puta na jabuci i vinovoj lozi tijekom jedne
vegetacije.
11. Flusilazol LD 50 = 1270 mg/kg. U vo}arstvu su dozvoljena 3 tretiranja, a u
ratarstvu 2 tretiranja tijekom vegetacije. Preparat je Punch 10 EW.
12. Propikonazol LD 50 = 1517 mg/kg. Na ovoj osnovi su fungicidi Tilt 250,
Tilt premium i Bumper. Postoje i kombinacije sa {irim spektrom djelovanja, a to su
Tilt CB (propikonazol 6,2% + karbendazim 12,5%) i Rias 300 (propikonazol 15%
+ difenkonazol 15%).
13. Penkonazol LD 50 = 2125 mg/kg. Preparat je Topas 100 i kombinacija s
kaptanom Topas C (penkonazola 3% + kaptana 47,5%).
14. Difenkonazol LD 50 = 1453 mg/kg. Fungicid za tretiranje biljaka nosi naziv
Score 250 (25% d.t.), a za tretiranje sjemena je Dividend 030 FS.
15. Epoksikonazol LD 50 = 3160 mg/kg. Dolazi samo u kombinacijama s
drugim djelotvornim tvarima. Fungicidi iz ove skupine su Duett (epoksikonazol
12,5% + karbendazim 12,5%), Rex (epoksikonazol 18,7% + metiltiofanat 31%),
Tango (epoksikonazol 12,5% + tridemorf 37,5%), Opus team (fenpropimorf 25% +
epoksikonazol 8,4%).
16. Fenpropidin LD 50 = 18000 mg/kg. Dolazi pod nazivom Rider 400 EC
(fenpropidin 27,5% + propikonazol 12,5%).
5. Imidazoli
1. Prokloraz je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 1600 mg/kg. Slab je
sistemik. Preparati sa 40% d.t. su: Sportak 45, Mirage 45 i 50% a.t. Octave 50 WP
(kompleks s manganom). Dolazi i kao sastavni dio preparata za tretiranje sjemena
Prelude (prokloraz 10,8% + karbendazim 40%).
6. Hidroksipirimidini
Bupirimat je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 4000 mg/kg. Djeluje isklju~ivo na pepelnice. Dolazi pod trgova~kim nazivom Nimrod (25% d.t.).
7. Tiofosfati
Pirazofos je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 151-632 mg/kg. Opasno
sredstvo. Koristi se za suzbijanje pepelnica. Dolazi pod trgova~kim nazivom
Afugan (33% d.t.).
5.2.4.3. Fenilamidi
Ovu skupinu sa~injava nekoliko aktivnih tvari (benalaksil, metalaksil, oksadiksil, ofurak), koje su sli~ne po kemijskom sastavu i na~inu djelovanja na parazitske
gljive. Suzbijaju plamenja~e (Perpnosporales), na koje djeluju preventivno i kurativno. Poznato je da kod ove skupine moe do}i do rezistentnosti, pa se u prometu
99

dolazi isklju~ivo u kombinacijama s fungicidima s povr{inskim djelovanjem, {to im

uz to pro{iruje spektar djelovanja.
U slu~aju da se pojavi rezistentnost na preparate iz bilo koje od nabrojenih d.t.,
rezistentnost }e se javiti na ~itavu skupinu.
1. Benalaksil je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 4200 mg/kg. Kod nas su
registrirani: Galben C (benalaksila 4,2 + bakarnog oksiklorida 33%), Galben - M.
(benalaksil 8% + mankozeb 65%) i Galben F (benalaksil 8% + folpet 50%).
2. Metalaksil je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 1438 mg/kg. U prometu
su sljede}i fungicidi: Ridomil MZ 72-WP (metalaksil 8% + mankozeb 64%), Ridomil plus 48, (bakreni oksiklorid 40% + metalaksil 8%).
3. Oksadiksil je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 186 mg/kg. Fungicidi
na ovoj osnovi su: Sandofan M-8 (oksadiksil 8% + mankozeba 56%), Sandofan
C-5 (oksadiksil 5% + bakar 50%), Sandofan F (oksidiksil 20% + folpet 69%).
4. Ofurak je svrstan u III. skupinu otrova LD 50 = 2600 mg/kg. Caltan (ofurak
6% + folpet 45%) je jedini fungicid iz ove skupine.
5.2.4. Ostali sistemici
1. Propamokarb ima u biljci slabije izraeno sistemi~no kretanje od fenilamida.
Pokazuje samo preventivno djelovanje. Suzbija plamenja~e. Svrstan je u III.
skupinu otrova. LD 50 = 8600 mg/kg. Otrovanom je dovoljno dati aktivni ugljen,
eventualno ispiranje eluca. Kod teih slu~ajeva moe se propistai atropin paze}i na
to~ne doze naro~ito kod djece. Dolazi u promet pod trgova~kim nazivom Previcur
607 SL. Kombinacija propamokarba (24,8% + mankozeba 30%) dolazi u promet
pod nazivom Tattoo.
2. Al-fosetil je izraziti sistemik, koji se kre}e uzlaznim i silaznim tokovima.
Kurativno djelovanje je slabije izraeno nego kod fenilamida. Svrstan je u III.
skupinu otrova. LD 50 = 5800 mg/kg. Ne suzbija plamenja~u na krumpiru i raj~ici.
Dolazi pod trgova~kim nazivom (Aliette (80% d.t.), a u kombinacijama nosi naziv
Mikal (Al-fosetil 50% + folpet 25%) i Mikal B (Al-fosetila 25% + bakar 25%).
3. Dimetomorf spada u III. skupinu otrova. LD 50 = 2000 mg/kg. Sistemi~no
kretanje po biljci je ograni~eno samo na organ biljke na koji je nane{en fungicid.
Djeluje na mnoge plamenja~e. Ima vrlo dobro antisporulantsko djelovanje, stoga
mu je kurativno djelovanje dobro. Dolazi u promet pod trgova~kim nazivom Acrobat MZ, a sadri 9% dimetomorfa i 60% mankozeba.
4. Karboksin je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 3820 mg/kg. Kod nas je
registriran preparat za tretiranje sjemena pod nazivom Vitavax 200 (karboksin 38%
+ titam 38%) i Vitavax 220 FF (karboksin 20% + tiram 20%).
5.2.5. Sredstva za raskuivanje sjemena
Dobra kakvo}a sjemena jedan je od glavnih preduvjeta za postizanje visokih
uroda. Sjetva zaraenog sjemena povla~i preno{enje uzro~nika bolesti na biljke tijekom vegetacije. Zbog toga dolazi do gubitaka u koli~ini i kakvo}i. Osim toga,
100

sjetvom zaraenog sjemena unosimo u tlo parazite koji kontanimiraju tlo vi{e
godina. Na sjemenu se uzro~nici bolesti mogu nalaziti: a) na povr{ini sjemena,
b) dublje ili pli}e u sjemenoj lupini ili ostacima perigona, c) u unutra{njosti
sjemena.
Raskuivanje sjemena
Kemijski spoj s fungicidnim djelovanjem ima zada}u da uzro~nike bolesti
(ponajprije gljive) uni{ti, te da tako ne do|e do zaraze novoformirane bilke.
Sjemenom gotovo svih poljoprivrednih biljaka prenose se neki uzro~nici bolesti,
pa je zakonska obveza da se sjeme vanijih kultura tretira - itarice, kukuruz,
{e}erna i sto~na repa, suncokret te neke vrste povr}a (grah i gra{ak). Za tretiranje sjemena suncokreta registrirani su sljede}i fungicidi: Radotiram obojeni,
Thiram 42 S, Vitavax 220 FF, a za raskuivanje sjemena kukuruza Vitavax 220
FF, Mankozeb TS Captan SP-4, Dithan S-60, Dithane FLO crveni. Za tretiranje
sjemena {e}erne repe koriste se Radotiram obojeni, Dithan S-60, Vitavax 200
FF.

101

Doza za 100 kg sjemena

200 g + 500-600 ml vode

Tablica 12. Fungicidi za tretiranje sjemena strnih itarica dozvoljeni u Hrvatskoj

Proizvo|a~
Bayer

Baytan FS 150

Preparat
Baytan 15 WSPSj

15

Raxil 2 WS

200 ml + 800 ml vode

% a.t.

Raxil ES 015
Bayer

15

1,5

Raxil T 515 FS

Herbos - Uniroyal

150 g
200-250 g
+ 600 ml vode
200- 300 ml

Djelotvorna tvar
1. Triadimenol

1,5 + 50

Vitavax 200 (PSj)

Herbos Uniroyal

200 g + 500-600 ml vode

3. Tebukonazol + TMTD

38,7 + 38,7

Vitavax 200-FF

Hoechst Schering
Agrevo

200 g + 200-300 ml vode

200 ml + 600 ml vode

150 g + 600 ml vode

4. Karboksin + TMTD

20 + 20

Prelude SP

Bayer

5. Karboksin + TMTD

40 + 10,8

2. Tebukonazol

6. Karbendazim
+ prokloraz

Djelotvornost
Tilletia caries (sin. T. tritici)
Ustilago tritici
Septoria spp.
Ustilago nuda
Ustilago hordei
Ustilago avenae
Erysiphe graminis (rani napad)
Puccinia spp. (rani napad)
Rhynchosporium secalis (rani
napad)
Tilletia caries (sin. T. tritici)
Ustilago tritici Ustilago nuda
Ustilago hordei
Drechslera sorokiniana
Tilletia caries
Ustilago tritici
Fusarium spp.
Ustilago nuda
Pyrenophora graminea
Tilletia spp.
Ustilago spp
Helminthosporium spp.
Tilletia spp.
Ustilago tritici
Ustilago nuda
Ustilago hordei
Fusarium spp.
Helminthosporium teres H.
graminearum H. avenae
Tilletia spp.
Fusarium spp.
Ustilago nuda
Cochliobolus sativum
Pyrenophora graminea

Nastavak tablice br. 12

Djelotvorna tvar
7. Etirimol
+ Flutriafol
+ Tiabendazol
40
3
1

% a.t.
Ferrax

Preparat

Proizvo|a~
Zeneca
Herbos

Panoctine 35

Dividend 030 FS

Uniroyal

Rhone-Poulenc

Ciba-Geigy

Zeneca Herbos

Vincit - F

10. Difenkonazol

35

Thiram 42-S

8. Flutriafol + Tiabendazol 2,5 + 2,5

11. Guazatin acetat

48

Herbos Rohm &

Haas
Herbos

Ciba-Geigy
Chromos

12. TMTD

Dithane S-60 (PSj)

Dithane flo crveni (SC)
Mankozeb-TS
Mankozeb-P

9. Propikonazol + Imazalil 1,25+1 + 2,5 Benit Universal

+ Tiabendazol
047,5-LS (TK)

13. Mankozeb

60
43
43

Doza za 100 kg sjemena

Djelotvornost
500 ml + 300-400 ml vode Tilletia spp.
Fusarium spp.
Ustilago nuda
Pyrenophora graminea
(smanjuje napad)
Erysiphe graminis (rani napad)
200 ml + 300-400 ml vode Tilletia spp.
Fusarium spp. (smanjuje napad)
Septoria nodorum
Pyrenophora graminea
Ustilago spp.
Helminthosporium spp.
200 ml
Tilletia spp.
Fusarium graminearum
Ustilago tritici
Ustilago nuda
Pyrenophora graminea
200 ml
Tilletia caries
Ustilago tritici
Septoria nodorum
Cochliobolus sativus
200 ml
Tilletia spp.
Fusarium spp.
230 ml + 600 ml vode
Tilletia spp. F usarium spp.
(smanjuje napad)
200 g 250 ml
Tilletia caries
Fusarium nivale
Tilletia caries
Fusarium spp.
250 ml + 500-1000 ml
vode

Djelotvorna tvar %
tiram 80

Grah i gra{ak 200- 300 ml + 0,3-0,5 l

vode

Doza za 100 kg sjemena

Grah ig ra{ak 200-300 g povr}e sa
sitnim sjemenom 300-500 g

Aspergillus spp.,Fusarium
spp.,Penicillium
spp.,Rhizoctonia spp.
Ascochyta spp.,Alternaria
spp.,Aspergillus
spp.,Fusarium
spp.,Penicillium
spp.,Rhizopus
spp.,Verticillium spp.
Alternaria spp.,Aspergillus
spp.,Fusarium
spp.,Penicillium spp.

Djelotvornost
Alternaria spp.,Ascochyta
spp.,Aspergillus
spp.,Fusarium
spp.,Penicillium
spp.,Rhizopus
spp.,Verticillium spp.
Alternaria spp.,Ascochyta
spp.,Aspergillus
spp.,Fusarium
spp.,Penicillium
spp.,Rhizopus
spp.,Veticillium spp.
Ascochyta
spp.,Colletotrichum
lindemuthianum (Sacc. et
Magn.) Bri. et Cav.
alternaria spp.,Aspergillus
spp.,Fusarium
spp.,Penicillium spp.

Tablica 13. Fungicidi za tretiranje sjemena povr}a

Preparat
Radotiram WP

tiram 25,6 + Na-mobibdat

8,5

Grah 170 ml Gra{ak 170 ml

Radotiram plus

Radokaptan SC Kaptan kaptan 48

SP-4

tiram 20 + karboksin 20

Grah i gra{ak 200-300 g Povr}e sa

sitnim sjemenom 300-500 g

tiram 48

Vitavax 200 FF

tiram 80

Thiram 42-S

Radotiram WP obojeni

tiram 48

Raj~ica 520 ml/100 kg sj.

Mrkva 610/100 kg sj.
Kupus 550 ml/100 kg sj.
Grah 230 mj/100 kg sj. za ravnomjerno
nano{enje dodaje se 0,5-1 l vode
Gra{ak 250 ml/100 kg sj.

Thiram 42-S

tiram 20 + karboksin 20

Raj~ica 520 ml Mrkva 610 ml

Kupus 550 ml
Grah 230 ml za ravnomjerno nano{enje
dodaje se 0,6 l vode
Gra{ak 250 ml
Vitavax 200 FF

Aspergillus spp.,Fusarium
spp.,Penicillium
spp.,Rhizoctonia spp.

Herbos

Herbos

Herbos

Proizvo|a~

Uniroyal- Cemical
Herbos

Uniroyal-Cemical
Herbos

Herbos

Uniroyal-Cemical i Herbos

Uniroyal-Cemical i Herbos

5.2.6. Sterilizacija tla

Kod uzgoja biljaka u za{ti}enom prostoru, plodored je vrlo ~esto preuzak, pa
dolazi do akumulacije {teto~inja. Stoga se dovodi u pitanje rentabilnost proizvodnje
ukoliko se ne provede dezinfekcija tla. Pritom se mogu iskoristiti fizikalne metode.
Za termodezinfekciju tla moe se koristiti pregrijanu vodenu paru, sun~evu energiju
ili zagrijani zrak.
Kemijska metoda dezinfekcije tla
Ova metoda se ~esto koristi, jer je jeftinija od metode dezinfekcije pomo}u
vodene pare i zagrijanog zraka. Ve}ina kemijskih supstanci koje se koriste za dezinfekciju tla su ponaprije nematocidi, ali imaju {iri spektar djelovanja. Iz tablice 14.
vidi se da kemijska sredstva za dezinfekciju tla imaju nematocidno, fungicidno i
insekticidno djelovanje, ali isto tako suzbijaju ili reduciraju korove.
Tablica 14. Spektar djelovanja sredstava za dezinfekciju tla
Dezinficiens a.t. (naziv preparata)
1. Dazomet (Basamid gran.)
2. Metilbromid* (Sobram 98,Fumyl-o-Gas)

fungicid
+
+

nematocid
+
+

insekticid
+
+

herbicid
+
+

* Ne smije se koristiti kod uzgoja povr}a

1. Dazomet je svrstan u II. skupinu otrova. Spada u opasna sredstva. LD 50

= 520 mg/kg. Nadrauje kou i sluznicu, te moe izazvati alergi~ne pojave. U
slu~aju kontaminacije, ispiranje s vodom. Uzimati vitamin C u pove}anim
dozama.
2. Metilbromid je zbog visoke toksi~nosti za ljude, kao i specifi~nog na~ina
primjene svrstan u I skupinu otrova. LD 50 = 56.- i 6,39 mg/kg za kuni}a.
Primjenu sredstava mogu izvoditi samo stru~njaci ovla{tenih organizacija.
Kod kontaminacije koe, dolazi do upalnog procesa s mogu}om pojavom plikova. Udisanje izaziva o{te}enje di{nih putova i plu}a. Po~etni simptom su glavobolja, op}a slabost, ga|enje, povra}anje, smetnje disanja. Nekoliko sati nakon
trovanja, otrovani tetura i drhti. Kod perkutanih trovanja ispirati kontaminirane dijelove vodom i otopinom sode bikarbone. Kod trovanja putem di{nih organa,
otrovanog osloboditi kontaminirane odje}e, iznijeti ga na svjei zrak, utopliti ga,
dati kisik, prevesti ga do bolnice u lee}em poloaju.

5.3. HERBICIDI
Herbicidi su sredstva koja su u stanju suzbiti (ubiti) ili zaustaviti rast pojedinim
biljkama. Danas je u svijetu poznato preko 1000 herbicidno aktivnih molekula. Od
navedenog broja tek ne{to vi{e od 200 razli~itih herbicidnih spojeva (djelatnih tvar)
ekonomski je isplativo te je na njihovoj osnovi formulirano vi{e desetaka tisu}a
razli~itih preparata. U Hrvatskoj dozvolu za promet posjeduju 92 herbicida na osnovi kojih je formulirano 216 herbicidno aktivnih preparata.
105

Sve pripravke sredstava za za{titu bilja (vidjeti i 4.11) pa tako i herbicide, s

gledi{ta forme (oblika) moemo razvrstati u dvije skupine:
1. KRUTE FORMULACIJE
Zajedni~ke karakteristike svih krutih formulacija su:
- ne sadre organsko otapalo (+)
- lak{e se uni{tava ambalaa nakon upotrebe (+)
- lak{e je pokupiti rasuto sredstvo (+)
- ekolo{ki prihvatljivije forme (+)
- tei postupak u radu (-)
Od krutih formulacija herbicidi se naj~e{}e javljaju u obliku:
- dispergiraju}e granule (DF, WG)
- manje pra{e prilikom pripreme {kropiva (+)
- konstantne su volumne teine (+)
- mogu}a odvaga i volumetrijski (+)
- iz ambalae se lako ista~u (+)
- manje rezidua na ambalai (+)
- volumen ambalae zaprema 2-3 puta manji prostor (+)
- lak{e skladi{tenje (+)
- ne kristaliziraju (+)
- ne sedimentiraju (+)
- skupa formulacija (-)
- pjenu{ave tablete (T)
- nepotrebna odvaga (+)
- lak postupak u radu (+)
- ~ista ambalaa (+)
- preskupo za sredstva visokih dozacija po ha (-)
2. TEKU]E FORMULACIJE
Zajedni~ke karakteristike ove skupine formulacija jest:
- dozacija se odre|uje volumenom pa je nepotrebna odvaga (+)
- lak{i je postupak u radu (+)
- u vodi tvore stabilnu suspenziju (+)
- uglavnom se lako ista~u (+)
Naj~e{}e se javljaju u obliku:
- koncentrirane emulzije (EC)
- sadre organsko otapalo (-)
- zapaljive su (-)
- kristaliziraju stajanjem (-)
- koncentrirane suspenzije (SC, KS)
- sadre glikol kao antifriz (-)
- taloe se stajanjem (-)
- kapsulirane forme (CS)
- smanjena toksi~nost u usporedbi s EC (+)
- smanjena hlapivost (+)
- produeno vrijeme raspada (-)
106

- elatinaste forme (GL) su vodotopive ele vre}ice s EC sadrajem

- prakti~ne (+)
- nema ambalae (+)
- manje organskog otpada (+)
Bez obzira na tip formulacije, sve herbicide moemo razvrstati na jedan od
sljede}ih na~ina:
1. podjela prema mehanizmu djelovanja
2. podjela prema kemijskoj pripadnosti
3. podjela prema vremenu i na~inu primjene
5.3.1. Podjela prema mehanizmu djelovanja
Nakon primjene, herbicid u biljku moe dospjeti na dva na~ina, putem lista ili
putem korijena. Na~in ulaska herbicida u biljku putem lista ili putem korijena prikazan je na slikama 12 i 13.
Iz priloenog crtea vidi se da sredstvo kad dospije na list mora prodrijeti kroz
kutikulu, epidermu, palisad, sve do floema. Odavde se putem asimilata ({kroba)
sistemi~no translocira do mjesta djelovanja.
Nasuprot tomu, herbicid moe u biljku dospjeti i putem tla, odnosno kroz korijen. U tom slu~aju, nakon primjene herbicida na tlo potrebne su oborine. Ki{a s
povr{ine tla premjesti herbicid u zonu korijena korovne biljke koji kroz epidermu,
korteks i endoderm dospijeva do ksilema odakle, putem vode uzlaznim kretanjem
dospijeva do mjesta djelovanja (vidi sliku 13).

Sl. 12. Shematski prikaz pretpostavke apsorpcije i translokacije herbicida putem lista
107

Sl. 13. Shematski prikaz puta ulaska i translokacije herbicida (sistemi~nog) iz tla
(pretpostavka)
Kad herbicid dospije u biljku, on je sposoban zaustaviti ili usporiti neki od za
rast i razvoj presudnih fiziolo{kih funkcija biljke. S gledi{ta utjecaja na fiziolo{ke
procese biljke, sve herbicide dijelimo u sljede}e skupine:
1.
2.
3.
4.
5.

Herbicidi koji inhibiraju fotosintezu (ureati, diazini, triazini, neki amidi i

bipiridili).
Herbicidi trova~i respiracije (fenoli, hidroksibenzonitrili)
Inhibitori diobe stanice (tio- i tiolkarbamati, neki amidi, dinitroanilini)
Inhibitori rasta (fenoksi derivati masnih kiselina, benzoeve kiseline, pikloram,
flurenol)
Nespecifi~ni i nepoznati na~ini djelovanja (anorganski herbicidi, alifatske karboksilne kiseline, amitrol, glifosat, MH i dr.).

5.3.2. Podjela prema kemijskoj pripadnosti

Podjela po kemijskoj pripadnosti razvrstava sve herbicide bez obzira na njihov mehanizam djelovanja kao i na~in, mjesto i vrijeme primjene u 22 skupine. Ta podjela je sljede}a:
1.
2.
3.
4.
5.
108

Anorganske soli (eljezni sulfat, natrijev klorat, boraks).

Halo-alkalne kiseline (TCA, dalapon, klorfenilprop-metil).
Fenoksi derivati masnih kiselina (2,4-D, 2,4-DP, 2,4-DP-P, 2,4,5-T, MCPA,
mekoprop, mekoprop-p, fenoprop).
Aromatske kiseline (2,3,6-TBA, dikamba, klopiralid, fluroksipir, kloramben,
klortal-dimetil, pikloram, triklopir).
Amidi i nitrili (bromoksinil, diflufenikan, difenamid, diklobenil, flukloridon,
izoksaben, joksinil, propizamid, napropamid, klortiamid, klomazon).

6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.

Anilidi (alaklor, acetoklor, butaklor, dimetaklor, dimetenamid, metolaklor,

metazaklor, propaklor, propanil, propizaklor).
Nitrofenoli (dinoseb, dinoterb).
Nitrofenilni esteri (bromfenoksim, fluorfen, nitrofen, oksifluorfen, bifenoks,
fomesafen).
Nitroanilini (benfluralin, dinitramin, izopropalin, nitralin, orizalin, pendimetalin, profluralin, trifluralin).
Karbamati (asulam, barban, fenmedifam, desmedifam, karbetamid, klorprofam, molinat, profam,prosulfokarb).
Organofosforni (glifosat, glufosinat, sulfosat).
Tiokarbamati (butilat, bentiokarb, cikloat, dialat, EPTC, vernolat).
Ureati (diuron, izoproturon, klortoluron, kloroksuron, klorbromuron, linuron,
monolinuron, metabenztiazuron, metobromuron i dr.).
Triazini i triazinoni (atrazin, aziprotrin, ametrin, atraton, cijanazin, ciprazin,
dipropetrin, desmetrin, metribuzin, metamitron, prometrin, prometon, simazin,
terbutilazin, terbutrin).
Uracili (diazini) (terbacil, lenacil, bromocinil).
Bipiridili (difenzokvat, dikvat, parakvat).
Piridazini (kloridazon, piridat, norflurazin).
Cikloheksanoni (setoksidim, ciklosidim, tralkoksidim).
Fenoksi-fenoksi derivati masnih kiselina (diklofop-metil, fluazifop-p-butil,
fenoksaprop-etil, haloksifop-esteri, kvizalofop-etil, propakvizafop).
Sulfonilureja (amidosulfuron, nikosulfuron, primisulfuron, rimsulfuron, triasulfuron, tifensulfuron, tribenuron).
Imidazolinoni (imazapir, imazakvin, imazetapir, imazametabenz-metil).
Ostali (etofumesat, oksadiazon, amitrol, bentazon, sulkotrin).

5.3.3. Podjela prema vremenu i na~inu primjene.

S gledi{ta vremena i na~ina primjene, sve herbicide moemo razvrstati na
sljede}i na~in:
1. selektivna aplikacija
- aplikacija prije sjetve, sadnje ili presa|ivanja
- tretiranje po listu kontaktnim herbicidima
- tretiranje po listu sistemi~nim herbicidima
- tretiranje tla i inokorporacija
- aplikacija prije nicanja kulture
- tretiranje lista kontaktnim herbicidima
- tretiranje lista sistemi~nim herbicidima
- tretiranje tla (rezidualni)
- aplikacija nakon nicanja kulture
- tretiranje lista kontaktnim herbicidima
- tretiranje lista sistemi~nim herbicidima
- tretiranje tla (rezidualni)
- recirkuliraju}a prskalica (usmjereno tretiranje pod list ili direktno na
korovsku biljku)
109

2. neselektivna aplikacija (totalno)

- aplikacija na nezasijanim povr{inama (pruge, industrijska dvori{ta, putovi,
aerodromi, rafinerije, dalekovodi i dr.) totalno suzbijanje
- aplikacija prije nicanja korova
- aplikacija nakon nicanja korova
- aplikacija u vodotocima i ribnjacima
Kontaktni herbicidi (nitrofenoli, nitrofenilni esteri, bipiridili i dr.) nakon {to dospiju u
dodir s biljkom, spre (spale) zelene dijelove biljke. Stoga ih zovemo i dodirni herbicidi.
Sistemi~ni herbicidi (fenoksi derivati masnih kiselina i dr.) postupno prodiru u
biljku sve do floema te se asimilatima ({krobom) premje{taju (translociraju) u
druge dijelove biljke. Stoga ih zovemo i translokacioni herbicidi.
Slikom naprijed re~eno izgleda ovako:

Sl. 14. Na~in primjene herbicida

Iz priloenog je vidljivo da herbicid moe djelovati selektivno ili totalno.
110

5.3.4. Selektivna aplikacija

Selektivna primjena ima svrhu da se u kulturi suzbiju neeljene (korovne) biljne
vrste, a da se pritom zna~ajnije ne o{teti kultura. Selektivni u~inak naj~e{}e se
temelji na razli~itoj apsorpciji, usvajanju, translokaciji, metabolizmu i biokemijskom djelovanju izme|u kulture i korova. Selektivnost se moe temeljiti i na
razli~itom vremenu i na~inu aplikacije. Selektivnost nikad nije apsolutna.
Kao {to se moe vidjeti, herbicid ne mora uvijek biti selektivan. Naime, herbicid ~esto moe o{tetiti kulturu, odnosno, on moe djelovati fitotoksi~no.
Naj~e{}e se fitotoksi~no djelovanje javlja kad:
- predoziramo
- neispravne sapnice (rasprskiva~i)
- preklapanje
- neispravni ure|aj za prskanje
- nepravilna priprema sredstva u vodi
- neispravno odabrana dozacija u odnosu na tip tla
- kontaminacijom
- ne~ista prskalica
- ne~ist rezervoar za vodu
- ne~istom vodom iz kanala i sl.
- zano{enjem (driftom)
- zano{enjem kapljice sredstva
- zano{enje parama
- zano{enje tla herbicidnim vjetrom
- adsorpcijom i ispiranjem
- plitka sjetva
- ispiranje u zonu korijena (potencijalno bazi~ni herbicidi)
- rezidue u tlu
- perzistentni herbicid u su{noj godini
- aplikacija u krivo vrijeme
- prije ili poslije propisanog roka u kom djeluje selektivno.
Herbicidi se mogu selektivno primijeniti:
- prije sjetve odnosno sadnje (pre-sowing),
- nakon sjetve, a prije nicanja kulture i korova (pre-emergence),
- nakon nicanja kulture i korova (post-emergence).
Primjena prije sjetve (pre-sowing)
Prije sjetve, odnosno sadnje pojedinih kultura, mogu se upotrijebiti kontaktni
herbicidi koji }e spriti iznikle jednogodi{nje korove. Primjena se obi~no obavlja
nekoliko dana prije sjetve odnosno sadnje, {to ovisi o tipu herbicida (npr. Reglone
ili Basta prije sjetve povrtnica).
Translokacijski herbicid suzbit }e uz jednogodi{nje i vi{egodi{nje korove.
Primjena se obavlja ranije, ~esto u jesen za proljetnu sjetvu (npr. Cidokor prije
sjetve p{enice, kukuruza, suncokreta). Na nezakorovljenu povr{inu prije sjetve
111

primjenjuju se rezidualni herbicidi koje }e biljka nakon nicanja upiti putem korijena. Na ovaj na~in naj~e{}e se primjenjuju hlapivi i fotolabilni herbicidi (Treflan,
Devrinol 45 F). Nakon prskanja potrebno ih je oru|em (tanjura~a ili sjetvosprema~)
unijeti u tlo (inkorporirati) na odre|enu dubinu.
Primjena nakon sjetve, a prije nicanja (pre-emergence)
I ovaj rok primjene omogu}uje primjenu kontaktnih, translokacionih i rezidualnih herbicida. Kontaktni herbicidi primjenjuju se u slu~aju kad nakon sjetve korovi
niknu prije kulture (npr. u luku iz sjemena, per{inu, mrkvi, krumpiru). Kontaktni
herbicidi djelotvorni su samo na jednogodi{nje korove. Translokacijski (sistemi~ni)
herbicidi }e uz jednogodi{nje suzbiti i vi{egodi{nje korove, potrebno je voditi
ra~una o njihovoj selektivnosti. Rezidualni }e zbog svoje postojanosti (perzistentnosti) nakon primjene zadrati due vrijeme herbicidni u~inak. Tako }e ih korov
kad otpo~ne nicati upiti putem korijena ili klice te }e biti suzbijen. Na ovaj na~in
mogu se primijeniti samo selektivni herbicidi.
Primjena nakon nicanja (post-emergence)
U ovom roku primjene redovito se koriste kontaktni, translokacioni i rezidualni
selektivni herbicidi. Kontaktni su djelotvorni na jednogodi{nje, translokacioni na
jedno i vi{egodi{nje, dok rezidualni naj~e{}e suzbijaju samo jednogodi{nje korove.
Kod primjene nakon nicanja kulture selektivnost se zasniva na dozaciji, zatim na
anatomskim, morfolo{kim i fiziolo{kim razlikama izme|u korova i kulture. Faza
razvoja kulture u vrijeme tretiranja je veoma zna~ajna za selektivno djelovanje herbicida. Klimatske prilike u vrijeme tretiranja }e tako|er odlu~ivati o selektivnosti.
Pojedini herbicidi mogu iskazivati istovremeno aktivnost putem lista, ali i
putem korijena (npr. Radazin u kukuruzu, Sencor u krumpiru, Goal u luku i sl.). S
gledi{ta vidljivog u~inka na korove, sve ih bez obzira na rok primjene moemo
razvrstati u sljede}e skupine:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

rezidualni (iskazuju herbicidni u~inak kroz due vrijeme, biljka ih upija putem
korijena).
translokacioni (apsorpcija putem lista ili putem korijena).
rezidualni+kontaktni (apsorpcija korijenom i u~inak dodirom).
rezidualni+translokacioni (korijenom+korijenom ili listom).
rezidualni+kontaktni+translokacioni (korijenom+dodirom+korijenom ili listom).
kontaktni+rezidualni (dodirom+korijenom).
kontaktni (nema apsorpcije, djeluju dodirom (kontaktom)).

5.3.5. Totalna aplikacija

Totalni ili neselektivni herbicidi suzbijaju svu vegetaciju. Oni se primjenjuju
prije sjetve ili sadnje neke kulture, neposredno prije sjetve (glifosat) ili na
eljezni~kim prugama, industrijskim objektima, putevima, kanalima, aerodromima,
rafinerijama i dr. U drugom slu~aju koriste se perzistentni herbicidi {irokog spektra
s izraenim rezidualnim u~inkom (Arsenal, Radokor i dr.).
112

5.3.6. Perzistentnost herbicida u tlu

Kao {to je ve} re~eno, rezidualni (perzistentni) herbicidi uglavnom se primjenjuju na tlo ili u tlo. Kad herbicid dospije na povr{inu tla s ki{om, biva raspore|en u
tlo. Kao {to znamo, tlo koje se sastoji od krute, teku}e, plinovite i ive faze, veoma
je kompleksan sustav, a zajedno sa sun~evom energijom omogu}uje nam ivot na
kugli zemaljskoj. Zbog re~enog je veoma vano znati {to se doga|a s herbicidom
nakon primjene, treba pratiti raspored herbicida po fazama tla, njegovu degradaciju
i utjecaj na plodnost tla. Na slici 15. prikazani su procesi koji utje~u na inaktivaciju
odnosno perzistentnost nekog herbicida u tlu.

Sl. 15. Procesi inaktivacije herbicida

Iz prikaza je vidljivo da herbicid koji vodom dospije u tlo, podlijee procesima
gubitaka i procesima razgradnje. Gubici nastaju uslijed:
- ispiranja u dublje slojeve
- isparavanja
- adsorpcijom (usvajanjem) od strane biljke
- adsorpcijom (vezivanjem) na mineralne i organske koloide tla.
Razgradnja ili degradacija odvija se procesima:
- fotorazgradnje
- kemijskom razgradnjom
- razgradnja mikroorganizmima.
113

U prvom slu~aju molekula herbicida zadri prvobitni oblik, ali je herbicid

"izgubljen" (nedostupan) korijenu korovne biljke. U drugom slu~aju molekula
degradira (razgradi se) na herbicidno inaktivne sastojke. Svaki od navedenih
procesa od velikog je zna~aja te o njemu ovisi perzistentnost nekog herbicida u
tlu. S druge strane, perzistentnost odnosno postojanost nekog herbicida ~esto
ograni~ava plodored. Npr. nakon upotrebe Radazina u kukuruzu sljede}e sezone
na istu povr{inu zabranjeno je sijati ~itav niz osjetljivih kultura.
U tablici br. 15 dat je prikaz perzistentnosti, toksi~nosti, topivosti u vodi,
sklonosti adsorpciji i ograni~enja u odnosu na primjenu nekih herbicida. Veoma
perzistentni herbicidi kao npr. triazini, sulfonilureja spojevi, imidazolinon herbicidi ~esto isklju~uju sjetvu nekih osjetljivih kultura jednu ili vi{e narednih
sezona.
U tablici br. 16 prikazujemo fitotoksi~no djelovanje rezidualnih herbicida
godinu dana nakon primjene na neke zna~ajnije kulture. Upravo zbog re~enog, kod
izdavanja dozvole za promet rezidualnim herbicidima, redovito se propisuje plodored i isklju~uje sjetva osjetljivih kultura.
Tablica 15. Toksi~nost, topivost u vodi, sklonost adosprciji, perzistentnosti i
ograni~enja za neke herbicide

Herbicidi

Acent (nikosulfuron)
Antor (dietatiletil)
Targa (kvizalofop)
Radazin (atrazin)
Balan (benefin)
Banvel (dikamba)
Basagran (bentazon)
Tell (primisulfuron)
Betanal AM
(fenmed.+desmed.)
Betanex (desmedifan)
Bladex (cianazin)
Blazer (acifluorfen)
Pardner (bromoksinil)
Classic (klorimuron)
Cobra (laktofen)
Deherban A (2,4-D)
2,4-DB (2,4-DB)
Dual (metolaklor)
Eptan (EPTC)

114

Toksi~nost
Topivost
mg/kg
u vodi
(akut.
oral. LD ppm 25oC
50)
5.000
x
2.318
105
1.480
1
3.080
33
5.000,1 vrlo jaka
1.030
4.500
1.100
500
5.000
9
x
3.720
335
3.330
440
5.000
2.533
500
1.960
2.534
1.650

Perzistentno
Ograni~enja
st u tluOgrani~ena
Adsorpcija
u pitkoj
standardne
primjena
u tlo
vodi
doze
(mjeseci)
x
1-10
umjerena 1-2,5
umjerena 0,5
jaka
2-8
+
+
4-5
slaba
1-6
slaba
0,5
slaba
1-5
umjerena 1
-

7
umjerena
171
jaka
neograni~enjaka
130
300
0,1
900
netopiv
530
370

1
1

jaka

1-10

x
slaba
slaba
jaka
jaka

x
1
1
1-3
1,5-2

+
-

Nastavak tablice br. 15

Toksi~nost
Topivost
mg/kg
Herbicidi
u vodi
(akut.
oral. LD ppm 25oC
50)
Eradicane (EPTC+antidot)
1.370
370
Erik (ametrin)
1.750
185
Express (tribenuron)
5.000
280
Fusilade (fluazifop-P-butil)
4.830
2
Gramoxon (parakvat)
120
neograni~en
Kerb (propizamid)
5.620
15
Lasso (alaklor)
1.200
242
Sencor (metribuzin)
1.950
1.200
Afalon (linuron)
1.500
75
MCPA (MCPA)
800
netopiv
Nortron (etofumesat)
6.400
110
Pinnacle (tifensulfuron)
5.000
2.400
Grasidim (setoksidim)
2.675
48
Pivot (imazetapir)
5.000
1.400
Preview
1.500
x
(metribuzin+klorimur)
Radokor (simazin)
5.000
5
Stomp (pendimetalin)
3.380
1
Pyramin (kloridazon)
3.600
1
Ro-Neet (cikloat)
3.160
85
Roundup (glifosat)
5.000
neograni~en
Scepter (imazakvin)
5.000
60
Sinbar (terbacil)
5.000
710
Sonalan (etalfluralin)
10.000
1
Lontrel (klopiralid)
5.000
1.000
Sutan (butilat)
3.880
45
Treflan (trifluralin)
3.700
1
Nikotin
10
Benzin
150
Kofein
200
Aspirin
1.240
2.500
Kuhinjska sol
3.320
360.000

Adsorpcija
u tlo
jaka
vrlo jaka
x
umjerena
vrlo jaka
jaka
jaka
umjereno
vrlo jaka
vrlo slaba
jaka
x
umjereno
umjereno
vrlo jako
jaka
vrlo jako
jaka
jako
vrlo jako
umjereno
umjereno
vrlo jako
umjereno
vrlo jako
vrlo jako
-

Perzistentno
Ograni~enja
st u tluOgrani~ena
u pitkoj
standardne
primjena
vodi
doze
(mjeseci)
1,5-2
1-3
0,25
0,25
1
2-9
1,-2
+
+
2-4
2-4
1-4
1-4
0,25
0,25
2,8
1-10
+
2-8
3-6
1-2
1-3
1
2-8
5-6
3-5
1-10
1,5-2
3,6
-

+
-

Legenda: x - nema raspoloivih podataka

115

Tablica 16. Rezidualno djelovanje nekih herbicida godinu dana nakon aplikacije.
Prosjek s ve}eg broja lokaliteta.
Herbicid
simazin
diuron
prometrin
prometrin
bromacil
bromacil
trifluralin
trifluralin
difenamid
difenamid
benzulid
benzulid
kloridazon
kloridazon
dikamba
dikamba
pikloram
pikloram
Prosjek lokaliteta

doza 1
kg/ha,
4
4
1
4
1
4
1
4
4
16
4
16
4
16
4
16
1
4

je~am

proso

{e}. repa

lucerna

raj~ica

p{enica

3,2
3,6
0,9
2,1
2,5
4,5
0,2
1,4
1,9
2,1
0,6
1,4
1,2
2,3
1,1
1,5
1,4
2,3
7

1,8
1,9
0
1
2
4,2
2,1
5,3
1,1
1,4
0,6
1,4
0
1,4
1,3
1,9
1,4
2,9
5

5,6
3,6
0,6
1,5
3,2
5,5
0,4
4
1,9
2
2,3
3,7
0,5
1,9
0,9
2
4,2
5,3
7

9,1
0
0
1,8
4,6
10
0,6
1,1
0
0,9
0
2
0,4
0,7
2,4
2,9
9,6
10
2

4,7
4,1
0,3
7,4
4,6
6
0
1,8
0,7
1,8
1,4
0,5
3,9
2,8
1,5
2,4
5,2
5,8
3

4,2
2,6
1,6
3,4
4,3
6,2
0,5
0
0,7
2
0,2
1,3
0,7
3,3
0,3
1,2
4,7
2,5,
2

Fitotoksi~nost ocijenjena po skali 0-10 gdje je 0 = bez u~inka, 5 = blaga kloroza, zastoj rasta, 10 = sve
biljke uginule (Anderson, 1977).

116

6. MJERE ZA[TITE BILJA PO KULTURAMA

6.1. [TETNICI
6.1.1. Ratarski usjevi
6.1.1.1. [tetnici raznih usjeva
[tetnici u tlu - i~njaci, rovac, gr~ice
Ovi {tetnici ive u tlu i hrane se korijenjem gotovo svih kulturnih biljaka.
Naj~e{}e uzrokuju prorje|ivanje sklopa kukuruza, {e}erne repe, suncokreta i
duhana, te o{te}enja gomolja krumpira. Pri ja~em napadu mogu uzrokovati zaostajanje u rastu i venu}e biljaka. ^esto prorijede sklop za vi{e od 30% uzrokuju}i
velike {tete. @i~njaci imaju dugo, usko, valjkasto tijelo ute boje sli~no mjedenoj
ici, zato ih ~esto zovu i drotari. Narastu do 3,5 cm. Rovac je 5-7 cm dugi zdepasti
kukac crvenkastosme|e boje. Gr~ice su bijele sa sme|om glavom, zgr~ena tijela,
narastu do 5 cm.
@i~njaci su brojni na preoranim livadama i pa{njacima, djeteli{tima i lucerni{tima. Ve}e {tete rade u su{nim godinama i na nezakorovljenim tlima. Rovac
je ~e{}i na organski bogatim "vrtnim" tlima, a posebice je brojan unutar
~etverokuta Zagreb- Ivani} grad-Bjelovar-Krievci. Gr~ice su naj~e{}e u vlanijim
brdskim podru~jima Gorskog kotara i Like.
Za{tita usjeva mogu}a je samo preventivno, {to zna~i unaprijed. Stoga treba
prije sjetve odlu~iti treba li {tititi usjev. To je mogu}e prema pro{logodi{njem
iskustvu na povr{ini koja se sije, zapaanju {tetnika kod obrade ili pregledom tla.
Pritom se na|eni {tetnici broje, broj prera~una na ~etvorni metar i usporedi s
pragom odluke. Prag odluke za i~njake za okopavine u Slavoniji je 1-2 jedinke, a
u zapadnom dijelu Hrvatske 3-5 jedinke po ~etvornom metru. Na zakorovljenom
usjevu okopavina, te na strnim itaricama, ove su brojke ve}e.
Za{tita se provodi primjenom granuliranih insekticida istovremeno sa sjetvom,
depozitorima pri~vr{}enim na sija~ici. Sistemi~ni insekticidi dodatno mogu za{tititi
mladi usjev i od {tetnika nadzemnih dijelova biljke, a svi tzv. "zemlji{ni" insekticidi {tite i od napada atomarije. Sistemi~ni insekticidi su Geocid G-5 i Counter
G-5. Kontaktni "zemlji{ni" insekticidi su Dursban G- 7,5, Volaton G-5 i G-10,
Dotan G-5, Furalin 5G. Osim primjene granuliranih insekticida, za{tita se postie i
prskanjem tla prije sjetve uz uno{enje (inkorporaciju) insekticida u tlo nakon
primjene. Prskati se moe cijela povr{ina ili samo traka oko sjetvenih redova. Kod
prskanja traka ure|aj za prskanje treba biti pri~vr{}en na sija~ici. Za ovu svrhu
koriste se insekticidi Dursban E-48, Pirifos 48 EC, Pyrinex 48 EC, Volaton EC
117

500,Ekalux 25, Ofunack 40 EC, Marshall 25 EC, Force 5. Svi su dopu{teni u kukuruzu i {e}ernoj repi, neki i u suncokretu i duhanu.
Kod slabijeg do srednje jakog napada za{tita je mogu}a i tretiranjem sjemena.
Za sjeme kukuruza, {e}erne repe i suncokreta dopu{tena je primjena pripravka
Geocid ST-35, Promet 400 SC, Cosmos 50 FS; kukuruza i suncokreta Posse ST 25,
Mesurol FS 500, Semevin 375; kukuruza i {e}erne repe Seedox 80 WP, Force 20
SC; kukuruza i krumpira Gaucho FS 350; samo kukuruza Semafor 20 ST, a samo
{e}erne repe Gaucho WS 70. Za tretiranje sjemena uljane repice dopu{teni su
Promet 400 SC i Mesurol FS 500.
Sovice
Sovice su no}ni leptiri ~ije gusjenice o{te}uju sve kulture. Gusjenice sovica
pozemlju{a su preko dana u tlu, a u sumrak izgrizaju prizemne dijelove biljaka.
zemljane su boje i na dodir se saviju u kolut. Narastu do 4 cm. Najve}e {tete
nanose mladim usjevima tijekom prolje}a, a jedna vrsta i oziminama u jesen. Gusjenice lisnih sovica cijeli su dan na biljkama gdje o{te}uju li{}e usjeva, rade}i rupe
u njemu. Zelenkastosme|e su boje, duge do 3,5 cm. Najve}e {tete nanose u lipnju,
u {e}ernoj repi ~e{}e u rujnu.
Gusjenice sovica treba suzbijati dok su manje od 2 cm, jer kasnije naglo raste
njihova otpornost na insekticide. Za suzbijanje lisnih sovica moe se upotrijebiti
bioinsekticid Biobit FC i biotehni~ki insekticidi Dimilin WP-10 i Du-Dim 48.
Protiv ve}ine gusjenica sovica mogu se koristiti Chromorel-D, Herborel-D, Volaton
EC 500, Dursban E-48, Pirifos 48 EC, Pyrinex 48 EC, Ekalux 25, Ofunack 40 EC,
Dipterex 80%, Larvin 375, Fastac 10 SC, Talstar 10 EC, Sherpa 20 EC, Sumialfa
5-FL, Karate 2,5 EC, Fury 10 EC, Decis 1,25 EC, Beta-Baythroid EC 250, te
znatno otrovniji Methomex SL-10, Nudrin L-20, Lannate 20 L i Ultracid 40 WP.
Poljski glodavci
Poljski mi{evi i voluharice suzbijaju se stavljanjem zatrovanih mamaca u njihove aktivne rupe. U nas dopu{tenje imaju rodenticidi Brodilon mamak ili pelete,
Klerat pelete, Faciron forte M i Ratox mamak S. Ova dva posljednja smiju se
stavljati i na povr{inu tla u hrpice pokrivene slamom ili rasipavati sija~icom. Hr~ak
se suzbija ubacivanjem upaljene Chromotox patrone u rupu.
6.1.1.2. @itarice
Lema
Lema ili itni balac najvaniji je {tetnik p{enice, je~ma i zobi. Nakon {to strnine
poute, napada i kukuruz. To je kornja{ plava pokrilja, crvenih nogu i kvadratnog
{tita i uska tijela dugog 4-6 mm. Li~inka je pokrivena crnom sluzi pa li~i pui}u.
Odrasli kornja{i izgrizaju li{}e izme|u ila, pa zaostaju duge, uske grizotine.
Li~inke izgrizaju list izme|u ila ostavljaju}i pokoicu netaknutom, pa je grizotina
bijela. Odrasli kornja{ progriza list pa ostaju samo ile. Izbjeljivanje li{}a nastaje u
plje{inama koje se vide izdaleka.
Odrasle leme javljaju se u travnju. Isprva se nagomilavaju samo na rubovima
parcela strnih ita. Zatim se {ire unutar parcele gdje odlau crvenkasta jaja na li{}e.
118

Tijekom svibnja iz jaja izlaze li~inke koje rade najve}u {tetu u prvoj polovici lipnja. Nakon kukuljenja u srpnju se javlja novi odrasli oblik koji sada ~esto napada
kukuruz, a zatim odlazi na prezimljenje.
Odrasli oblici leme suzbijaju se insekticidima samo ako do|e do ja~eg nagomilavanja na rubovima parcela. Pritom se tretiraju samo mjesta gdje njihov broj prelazi 25 po ~etvornom metru. Li~inke se suzbijaju kada se u prosjeku na jednoj
zastavici (vr{ni list na vlati) nalazi vi{e od jedne li~inke. Na sjemenskim usjevima
je suzbijanje potrebno i kada ima vi{e od 0,5 li~inke po zastavici.
Od insekticida su dopu{teni Reldane super, Bancol 50 WP, Ofunack 40 EC,
Gamacid T-50, Fastac 10 SC, Talstar 10 SC, Decis 1,25 EC, Karate 2,5 EC, Fury
10 EC, te vrlo otrovan Ultracid 40 WP.
Lisne u{i
Lisne u{i napadaju li{}e i klas itarica, katkada i vlat. [to je napad raniji, {tete
su ve}e. U{i prenose i neke virusne bolesti poput patuljastog utila je~ma itd.
Primjena insekticida je opravdana samo na usjevima na kojima se o~ekuju visoki
prirodi i to kada je prije ili po~etkom cvatnje zaraeno vi{e od 60% biljaka. Kod
ve}e brojnosti buba mara ne preporu~a se koristiti insekticide. Dopu{teni insekticidi
za suzbijanje lisnih u{i na strnim itaricama su Pirimor WP-50, Pirimor 25 WG,
Pirimor 50 WG, Metasystox (i) EC 250, Metasystox-R EC 250, Ekatin 25, Chromotin 25, Chromgor 40, Rogor 40, Lebaycid 50 EC, Ofunack 40-EC, Radotion
E-50, Fastac 10 SC, Beta-Baythroid EC 250, Talstar 10 EC, Decis 1,25 EC, Sumialfa 5-FL, Fury 10 EC, Hostaquick EC-50, Unden 50%, Propoksur 50 WP, te
otrovniji Dimecron 20 i Gustahion WP 25.
@itne stijenice
To su plosnati sme|i kukci veliki od 10 mm. Si{u na klasovima. Uzrokuju
smanjenje broja zrnja u klasu i njihove teine, a posebice snizuju kakvo}u bra{na
dobivenog iz takvog "stjeni~avog" zrnja. Suzbijanje insekticidima potrebno je samo
kod jaka napada {to je u nas rijetko. Dopu{tena je primjena sljede}ih insekticida:
Lebaycid EC 50, Dursban E-48, Pirifos 48 EC, Pyrinex 48 EC, Dipterex 80%,
Actellic 50 EC i Karate 2,5 EC.
Zabrus
Crni itarac (zabrus) radi {tete samo na monokulturi ozime p{enice. Nakon nicanja tijekom jeseni i zime, sve do po~etka prolje}a, li~inke zabrusa uvla~e li{}e u
rupe u zemlji gdje se hrane vr{nim dijelovima. Primjena insekticida je potrebna
samo pri uzastopnoj sjetvi p{enice. Tada se obavlja u jesen, nakon nicanja,
primjenom jedinog u tu svrhu dopu{tenog insekticida Gamacid T-50, iako se u
inozemstvu koriste i mnogi drugi.
Kukuruzni moljac
Najve}i {tetnik poljoprivrednih usjeva u Hrvatskoj. Snizuje prirod za oko 7% na
svim povr{inama, mjestimice i za 15-20%. Gusjenice prezime kao kukuljice u
kukuruzu koji se nakon branja ostavlja na polju, u stogovima kukuruzinca ili
nezaoranim {trljcima na polju. U drugoj polovici svibnja po~inju izlijetati leptiri}i,
119

koji lete na kukuruz. Tu odlau jaja. Maksimum odlaganja jaja je po~etkom srpnja.
Gusjenice iza{le iz jaja ubu{uju se u stabljike u kojima bu{e hodnike. Time smanjuju kolanje sokova te snizuju prirod. Jedna gusjenica po biljci snizi prirod za 26%. Druga generacija gusjenica o{te}uje i zrnje na klipu. Do najve}ih {teta dolazi
uslijed preloma stabljika o{te}enih bu{enjem gusjenica.
Smanjenje napada moe se posti}i uni{tavanjem svih ostataka kukuruza tijekom
zime, najkasnije od 1-15. svibnja. To bi trebala biti obvezna mjera za sve uzgajiva~e kukuruza. Pri izboru hibrida prednost treba dati onim otpornijim na napad
moljca. Primjena insekticida za sada je opravdana samo na sjemenskim i drugim
posebice vrijednim usjevima. Optimalni rok primjene je u vrijeme prije po~etka
masovnog izlaska gusjenica iz odloenih jaja, tj. prvih dana srpnja. Taj rok bi trebala utvr|ivati prognozna sluba za{tite bilja. Preporu~a se primjena ekolo{ki povoljnih bioinsekticida poput Biobita XL. Iznimno se moe koristiti kemijski insekticid Decis 1,25 EC. Na na{e tri{te uskoro se o~ekuje i dolazak pakiranja ose najeznice Trihograme, namijenjene biolo{kom suzbijanju kukuruznog moljca.
Kukuruzna pipa
Kornja{ sive boje, dug oko 7 mm. Grize li{}e mladog usjeva rade}i
polumjese~aste ureze. Prisutnost vi{e od jedne pipe po biljci opravdava primjenu
insekticida. Dopu{teni su Marshal combi, no u inozemstvu se koriste i oni navedeni
za suzbijanje repine pipe.
Kukuruzna zlatica
Novi je, iz Amerike uveeni {tetnik u nas. Li~inka se hrani korijenjem, no napad slijedi kasnije nego i~njaka, tek krajem svibnja. Biljke izgube oslonac, te se
pod teretom klipa izvale na susjedni red u obliku "gu{~jeg vrata". Odrasle zlatice su
duge oko 6 mm, tamne boje s utim prugama ili pjegama. Hrane se svilom na
klipu, te zrnjem kukuruza. Jo{ nije poznata {tetnost u Hrvatskoj. Suzbijanje }e se
provoditi, kada otpo~nu {tete tretiranja tla jednim "zemlji{nim" insekticidom (Dursban G-7,5, Counter G-5, Geocid G-5 itd.) ili, rje|e, tretiranjem protiv odraslih zlatica insekticidima koji budu dopu{teni za ovu svrhu.
Zbog toga {to se radi o karantenskom {tetniku koji se tijekom 1996. g. po~eo
{iriti po Hrvatskoj, od istoka prema zapadu, uposleni u poljoapoteci trebaju pomo}i
njegovom otkrivanju. Oni trebaju objesiti plakat (poster) o zlatici, dijeliti pisane
upute seljacima, a sumnjive kukce koje bi seljaci donijeli, treba usmrtiti i poslati na
determinaciju Zavodu za za{titu bilja, Sveto{imunska 25, Zagreb.
6.1.1.3. [e}erna repa
Buha~i i pipe
Odmah po nicanju, mlade biljke {e}erne repe napadaju buha~i i pipe. Napad je
posebice jak na repi{tima na kojima nisu primijenjeni "zemlji{ni" insekticidi. Repin
buha~ je mali kukac tamna tijela koji dobro ska~e. Radi okrugle rupe na kotiledonama i li{}u. [to je napadnuta biljka manja, {teta je ve}a. Za topla i suha vremena u trenutku nicanja repe zabiljeene su i totalne {tete. Od pipa je najopasnija
repina pipa. Ima tijelo sive boje dugo oko 14 mm. Grize li{}e s rubova rade}i
120

polumjese~aste ureze. Katkada pregrize klicu ili stabljiku bilj~ice. Jedna pipa na pet
~etvornih metara moe napraviti takvu {tetu da je primjena insekticida neophodna.
Li~inke repine pipe rade dodatne {tete ishranom u korijenu repe tijekom ljeta.
Za suzbijanje repine pipe dopu{teni su insekticidi: Chromorel-D, Herborel-D,
Lebaycid EC 50, Marshal combi, Marshal 25 EC, Volaton EC 500, Thiodan E-35,
Chromodan E-35. U pomanjkanju prskalica suzbijanje se moe provesti zapra{ivanjem Chromorelom P-2. Svi su ovi insekticidi djelotvorni i na repina buha~a.
Primjena "zemlji{nih" insekticida, posebice sistemi~nih (Geocid G-5, Counter G-5),
spre~ava {tete od buha~a i smanjuje {tete od pipa.
Lisne u{i na {e}ernoj repi
[e}ernu repu u nas naj~e{}e napada crna repina u{. Javlja se obi~no u svibnju,
prvo na rubovima repi{ta, da bi se ubrzo pro{irila po cijelom repi{tu. U{i se nalaze
na nali~ju li{}a u kolonijama. Li{}e se kovr~a, biljke zaostaju u razvoju. U{i imaju
mnogo generacija godi{nje, pa se zaraza moe naglo pove}avati. Nastupom ljetnih
vru}ina napad prestaje. Po~etni napad usporava primjena sistemi~nih "zemlji{nih"
insekticida. Pri zarazi vi{e od 20-30% biljaka na rubovima repi{ta, moe se prskati
samo zaraene rubove, a kada se {tetnik pro{iri po cijelom repi{tu, prska se cijela
povr{ina. Prskanje samo rubova posebno se isplati na velikim parcelama repe.
Dopu{teni su uglavnom svi insekticidi navedeni za suzbijanje lisnih u{i itarica.
6.1.1.4. Uljana repica
Jesenski {tetnici
Iznikli usjev ozime repice prvo napadaju kupusni buha~i rade}i okruglaste
rupice u li{}u. Njima se ubrzo pridruuje repi~in crvenoglavi buha~ koji odlae jaja
u tlo, a li~inka bu{i stabljiku repice. Sli~ne {tete tijekom zime radi ili~inka pipe
terminalnog pupa. Mladi usjev napadaju i tamne pagusjenice repi~ine ose listarice atalije. [tete od ve}ine ovih {tetnika mogu biti sprije~ene ili smanjene tretiranjem
sjemena uljane repice insekticidima Promet 400 SC ili Mesurol FS 500. Ukoliko
takva za{tita nije provedena, treba u po~etku ja~e pojave ovih {tetnika poprskati
usjev insekticidima Ekalux 25, Chromofos 25, Ofunack 40-EC, Fastac 10 SC, Talstar 10 EC, Decis 1,25 EC, Sumialfa 5-FL, Karate 2,5 EC.
Repi~in sjajnik
To je najvaniji {tetnik uljane repice, koji moe smanjiti prirod i za vi{e od
50%. Zato se redovito suzbija svake godine na svim povr{inama. To je mali kukac
tamna tijela dugog oko 2 mm. Izgriza cvjetne pupove ~im se oni pojave. U njih
odlae jaja. Li~inka uni{tava pup. Prag odluke je to ve}i {to je napad kasniji, najmanji je 0,8-1 sjajnik po terminalnom cvatu, kada su pupovi jo{ sakriveni li{}em,
najve}i je 2-3 sjajnika po terminalnom cvatu, prije pojave prvih cvjetova. U cvatnji
je zabranjena primjena insekticida zbog p~ela. Optimalni rok primjene naj~e{}e je
8-10 dana prije po~etka cvatnje. Za suzbijanje su dopu{teni mnogobrojni insekticidi: za hladnija vremena, kada su prosje~ne temperature oko ili ispod 14oC, preporu~aju se Chromorel-D, Herborel-D, Fastac 10 SC, Decis 1,25 EC, BetaBaythroid EC 250, Talstar 10 EC, Karate 2,5 EC, Fury 10 EC, a ina~e jo{ i Zolone
121

liq. i PM, Chromolone tek. i PM, Reldan super, Ekalux 25, Chromofos 25,
Ofunack 40-EC, Actellic 50 EC, Volaton EC 500, Evisect-S, Thiodan E-35, Chromodan E-35, Thionex E-35. Mogu}a je i primjena Chromorela-P ili Ekaluxa P
zapra{ivanjem.
Suzbijanjem repi~inog sjajnika smanjuje se {teta od proljetnih pipa ~ije li~inke
bu{e stabljike i uzrokuju smanjenje priroda, te nekih {tetnika komu{ke.
6.1.1.5. Suncokret
Lisne u{i na suncokretu
Najve}e {tete rade ako su u velikoj brojnosti pri formiranju glava. Suzbijaju se
insekticidima navedenim za suzbijanje lisnih u{i na {e}ernoj repi.
6.1.1.6. Soja
Obi~ni (koprivin) crveni pauk
Najve}e {tete nanosi za topla i suha vremena. Nalazi se na nali~ju li{}a u finoj
pau~ini. Sisanjem sokova izaziva pojavu bjelkastih to~kica koje se spajaju u sve
ve}e pjege, koje smanjuju sposobnost asimilacije. Suzbija se prskanjem akaricidom
Mitac 20, insekticidom Dimecron 20 ili sumpornim fungicidima.
6.1.1.7. Duhan
Duhanski trips
Mali kukac koji si{e li{}e uz lisne ile. Na li{}u nastaju sitne bjelkaste to~kice
koje se spajaju u sve ve}e pjege, pa ubrzo list uz ile pobijeli. Kasnije se osu{i.
Zaraeno li{}e je mnogo slabije kakvo}e. Trips prenosi i neke opasne virusne
bolesti. Suzbija se kada se u podru~jima gdje postoji opasnost od viroza na|e vi{e
od 1-2, a na drugim podru~jima 3-5 tripsa po listu. Dopu{teni su insekticidi
Chromgor 40, Rogor 40, Lebaycid 50 EC, Zolone liq. i PM, Chromolone tk. i PM,
Radotion E-50, Beta- Baythroid EC 250, Decis 1,25 EC, Karate 2,5 EC, Confidor
SL 20, te ja~e otrovni Nudrin L-20, Lannate L-20, Agrofos SL 20 i Nuvacron 20.
6.1.1.8. Krumpir
Krumpirova zlatica
Iako punih 50 godina prisutna u Hrvatskoj, predstavlja vaan problem u proizvodnji krumpira. Ako se ne suzbija, moe obrstiti svu cimu, pa je prirod manji od
koli~ine posa|enog krumpira. Uslijed svakogodi{njeg suzbijanja insekticidima, u
mnogim podru~jima sjeverno od Kupe i Save postala je rezistentna na najvanije
skupine insekticida.
Prezimi odrasli oblik u tlu. Iz tla izlazi priblino u isto vrijeme kada krumpir
ni~e. No odrasle zlatice mogu pri~initi ve}u {tetu samo ako se na svakoj biljci tek
izniklog krumpira nalazi vi{e od 2-3 zlatice. U to vrijeme preporu~a se sabirati
zlatice i uni{tavati ih. Za sabiranje zlatice na krumpiri{tu velikom 400- 500
122

~etvornih metara treba oko jedan sat. No, sabiranje zlatica treba provoditi dva puta
tjedno dokle god traje dolet sa strane. Nakon kopulacije enke odlau jaja u skupinama od 30-50 na nali~ju li{}a. Jedna enka odloi desetak i vi{e takvih skupina.
Naran~astocrvene li~inke rade najve}e {tete: njih ima mnogostruko vi{e od prezimjelih odraslih oblika i jako su prodrljive. Li~inke prolaze kroz vi{e stadija razvoja. Po~etkom ljeta odrasle se li~inke zavla~e u tlo, gdje se kukulje, te se uskoro
pojavljuju novi odrasli oblici. Nakon kra}e ishrane, oni kopuliraju, te enke odlau
jaja iz kojih izlaze li~inke druge generacije. Na kraju njihova razvoja zavla~e se u
tlo gdje prezime.
Najvanije je sprije~iti {tete od li~inki prve generacije. U na{em obalnom
podru~ju, gdje jo{ nema rezistentnosti, mogu se koristiti svi dopu{teni insekticidi. Za prskanje su dopu{teni organofosforni insekticidi: Dursban E-48, Pirifos
48 EC, Pyrinex 38 EC, Ekalux 25, Chromofos 25, Ofunack 40 EC, Volaton EC
500, Zolone liq. i PM, Chromolon tek. i PM, Ultracid 40 WP; zatim karbamat:
Marshal 25 EC; piretroidi: Fastac 10 SC, Beta-Baythroid EC 250, Talstar 10
EC, Sherpa 20 EC, Decis 1,25 EC, Karate 2,5 EC, Fury 10 EC; te kombinirani
insekticidi Chromorel-D, Herborel- D i Marshal combi. Za zapra{ivanje su
dopu{teni organofosforni insekticidi Ekalux P, Zlatica pirifos i Zlatica-ofunack;
te kombinirani insekticidi Chromorel P i Marshal zlatica combi P. Na sve ove
insekticide u ve}ini podru~ja sjeverno od Kupe i Save pojavila se rezistentnost,
te ove insekticide ne treba u tim krajevima koristiti za suzbijanje krumpirove
zlatice.
U podru~jima pojave rezistentnosti, ali i svuda drugdje u Hrvatskoj u~inkovite su novije skupine insekticida. To su biotehni~ki insekticidi - regulatori
razvitka kukaca Sonet 100 EC i Nomolt, koje treba koristiti u vrijeme kada
zapo~ne pojava li~inki, a najve}e jo{ nisu dosegle 4 mm. Njihova trajnost
djelovanja dosie 30 dana. Ekolo{ki i ekotoksikolo{ki su povoljni bioinsekticidi
Novodor i M-one koji se koriste poput regulatora razvoja, no djeluju samo desetak dana. Rezistentnost se jo{ nije pojavila niti na kemijske insekticide Bancol
WP 50 i Evisect-S. Pri preporuci ovih {est insekticida treba isticati da ne
uni{tavaju odrasle zlatice ve} samo njihove li~inke, no kod primjene u po~etku
pojave li~inki u potpunosti spre~avaju svaku {tetu na cimi. Najnoviji insekticid
duge trajnosti djelovanja na kojeg jo{ nema rezistentnosti, a djeluje i na odrasle
oblike, je Confidor SL 20. Neki "zemlji{ni" insekticidi, poput Geocida G-5, a
pogotovu Gaucha 350 FS, smanjuju pa i spre~avaju {tetu od prve generacije
li~inki zlatice.
Gdje je to god mogu}e, treba praksu suzbijanja krumpirove zlatice zapra{ivanjem zamjenjivati prskanjem. Jedno prskanje vrijedi koliko dva zapra{ivanja, jeftinije je i manje opasno.
6.1.2. Povr}e
[tetnici u tlu (vidi i kod ratarstva)
Za suzbijanje su na povr}u dopu{teni samo granulirani insekticidi Dursban G7,5, Volaton G-5 i G-10. Za prskanje tla prije sjetve ili sadnje dopu{teni su Dursban E-48, Pirifos 48, Pyrinex 48 EC, Volaton EC-500 i Basudin 40.
123

Lisne u{i
Napadaju sve vrste povr}a. Sisanjem sokova na li{}u dovode do pojave utih
to~kica koje mogu mijenjati boju u crvenu ili sme|u, deformiraju li{}e sve do
venu}a li{}a i nekroze. Jako napadnute biljke zaostaju u rastu i propadaju. [to su
napadnute biljke mla|e, {tete su ve}e. Prenose i viroze. Imaju ve}i broj generacija
tijekom godine.
Suzbijanje se ovisno o dopu{tenju za pojedinu kulturu moe provesti sa
sljede}im pripravcima: Actellic 50, Aztec 140, Pirimor WG 50, WP 50 ili 25 WG,
Beta-Baythroid EC-250, Karate 2,5 EC, Decis, Hostaqick EC-50, Kofumin 50,
Chromgor, Rogor 40, Basudin 40, Radotion E-50, Fastac 10% SC i Sherpa 20.
Povrtne muhe
Kupusnja~e napada kupusna muha, mrkvu mrkvina, luk lukova i ~e{njak
~e{njakova muha. Njihove li~inke o{te}uju vrat korijena kupusnja~a, korijen mrkve
i lukovice. Suzbijaju se tretiranjem tla u klijali{tu kupusnja~a i pri njihovom
presa|ivanju odnosno sjetvi i sadnji mrkve, luka i ~e{njaka. Dopu{teni su (sukladno
uputama) granulirani insekticidi Dursban G-7,5, Volaton G-5 i G- 10, te insekticidi
za prskanje Dursban E-48, Pirifos 48 i Pyrinex EC 48. Za{tita je mogu}a i zalijevanjem biljaka insekticidima Chromgor 40, Rogor 40 ili Basudin 40 WP ili
prskanjem tim sredstvima u vrijeme kada muhe odlau jaja.
Sovice (vidi i kod ratarstva)
Razli~ite vrste povr}a napadaju sovice podzemlju{e i lisne sovice. Njihove se
gusjenice suzbijaju sukladno uputama bioinsekticidom Biobit FC ili kemijskim insekticidima Beta- Baythroid EC 250, Karate 2,5 EC ili Sherpa 20 EC. Ovi su insekticidi u~inkoviti i protiv kupusara.
Kupusni buha~i i stjenice - ciganke
Buha~i su imali kornja{i koji ska~u. Rade okruglaste rupice u li{}u. Stjenice ciganke su plosnati crvenocrni ili zelenocrni kukci dugi 6-7 mm koji si{u sokove na
li{}u. Uslijed sisanja na li{}u nastaju bjelkaste pjege koje se spajaju, li{}e defomira
i su{i se. Za suzbijanje buha~a i stjenica dopu{ten je Radotion E- 50, no u~inkoviti
su i neki drugi insekticidi dopu{teni na kupusnja~ama (Fastac 10 SC, Karate 2,5
EC, Sherpa 20 EC, Beta- Baythroid EC 250 i dr.).
Kupusni moljac
Redoviti {tetnik pri uzgoju kupusnja~a. Gusjenice isprva izgrizaju li{}e rade}i
prozor~i}e, a kasnije rade nepravilne rupe. najve}e {tete rade u vrijeme formiranja
glave {to smanjuje vrijednost proizvoda. Suzbija se bioinsekticidom Biobit-FC, ili
kemijskim insekticidima Reldane super, Karate 2,5 EC, Fastac 10 SC i Sumialfa
5-FL.

124

6.1.3. Povr}e i cvije}e u za{ti}enom prostoru

[titasti moljac (bijela mu{ica)
Redoviti {tetnik povr}a i cvije}a u za{ti}enom prostoru. Odrasli oblici imaju
bijela krila raspona 3-4 mm. Lako se uo~avaju. Li~inke su plosnate, priljubljene na
nali~ju li{}a. Si{u sokove, pa li{}e dobiva bijele to~kice, zatim sme|i i su{i se.
Izlu~uju obilnu mednu rosu na koju se naseljuju gljive ~a|avice. Time rade dodatne
{tete, jer asimilacija slabi, a plodovi i cvjetovi nisu prikladni za prodaju. Ima ve}i
broj generacija tijekom godine.
Odrasle oblike privla~e ute ljepljive plo~e, pa se vje{anjem ve}eg broja
uspje{no smanjuje brojnost {tetnika. Manji broj plo~a koristi se za utvr|ivanje
prisutnosti. Insekticide treba koristiti u po~etku napada. Na povr}u je dopu{tena
primjena pripravaka Applaud 25-WD, Actellic 50 EC, Fastac 10 SC, Decis 1,25
EC, Kofumin 50-EC (samo iznad biljaka) i Evisect-S, a na cvije}u i nekih drugih.
^esta upotreba istog insekticida dovodi do brze pojave rezistentnosti.
Kalifornijski trips
Noviji {tetnik u nas pro{iren u svim ve}im staklenicima. Napada ve}inu vrsta
povr}a i cvije}a koje se uzgajaju u za{ti}enom prostoru. Mali kukac izduena tijela
dugog 1-1,5 mm. Krila imaju duge rese. @utonaran~aste je do sme|e boje. Naj~e{}e
se nalazi na nali~ju li{}a i u cvjetovima, gdje si{e sokove. Na li{}u nastaju bjelkaste
to~kice i nekroze, plodovi defomiraju, cvjetni pupovi se ne otvaraju ili su cvjetovi
manji, latice cvije}a mijenjaju boju itd. Uspje{no se hvata na plave ili ute ljepljive
plo~e. Malo je dopu{tenih insekticida jer se radi o novijem {tetniku u nas: Radotion
E-50 i Evisect-S, no u~inkoviti su i neki drugi.
Lisni mineri na povr}u i cvije}u
To su li~inke muha koje rade hodnike razli~itih oblika u li{}u. Kod jake zaraze
asimilacijska spobonost li{}a je jako umanjena. Dopu{tena primjena insekticida Trigard 75-WP, Kofumina 50-EC (samo iznad biljaka) i Karate 2,5 EC.
Lisne u{i
Razli~ite vrste lisnih u{i napadaju povr}e i cvije}e u za{ti}enom prostoru. Brojnost smanjuje ve}i broj utih ljepljivih plo~a. Od insekticida su na povr}u
dopu{teni Pirimor WP-50, Pirimor 25 WG, Pirimor 50 WG, Decis 1,25 EC, Fastac
10 SC, Karate 2,5 EC i Kofumin 50 EC (samo iznad biljaka).
Obi~ni (koprivin) crveni pauk
Za razliku od kukaca ima ~etiri para nogu. Sitna grinja prozirna, u}kasta do
crvenkasta tijela, manja od 1 mm. Ima vi{e generacija godi{nje. Si{e na nali~ju
li{}a unutar fine pau~ine. Na napadnutim dijelovima uzrokuje bjelkaste to~kice i
nekroze. Dopu{teni su akaricidi Neoron 500 EC, Pinoron i Apollo 50 SC, te insekticidi Radotion E-50 i Talstar 10 EC sukladno uputama.

125

Korijenove nematode
Napadaju korijenje povr}a i cvije}a izazivaju}i odebljanja: Kvrice, gale ili
guke. Uslijed napada biljke venu. Suzbijaju se termi~kom ili kemijskom sterilizacijom tla prije sjetve (sadnje). Za kemijsku sterilizaciju koristi se nematocid Basamid
granulat sukladno uputama.
6.1.4. Vo}ke i vinova loza
6.1.4.1. [tetnici vi{e vrsta vo}aka
Lisne u{i
Sve vrste vo}aka ugroene su od brojnih vrsta lisnih u{i. Lisne u{i si{u sokove
pa uzrokuju kovr~anje li{}a i izobli~enje plodova, no zna~ajne {tete rade i
preno{enjem virusnih bolesti (npr. {arke), te izlu~ivanjem medne rose koje
naseljuju gljive ~a|avice.
To su mali kukci njena tijela kod kojih se mijenjaju beskrilne i krilate generacije tijekom godine. Imaju desetak generacija godi{nje. Zadravaju se na nali~ju
li{}a, neke napadaju i vr{kove izboja. Ve}ina vrsta mijenja doma}ina: prezime u
stadiju jaja na vo}ki ili grmlju, gdje {tete rade prve generacije, zatim se krilata
generacija seli na drugog doma}ina iste vrste ili odlazi na zeljaste biljke.
Vrlo brzo razvijaju rezistentnost na insekticide.
Zimskim prskanjem sredstvima navedenim kod {titastih u{i uni{tavaju se jaja
lisnih u{i na vo}kama. Naj~e{}e se, me|utim, suzbijaju prskanjem u po~etku ja~e
pojave, kada zaprijete ve}e {tete. Vrste koje se nalaze u jako zakovr~anom li{}u
treba suzbijati sistemi~nim insekticidima koji }e sokovima biljke doprijeti do {tetnika. U sistemi~ne insekticide - aficide (sredstva za suzbijanje lisnih u{i - afida)
prikladne za primjenu na vo}kama ubrajaju se Ekatin 25, Chromotin 25, Metasystox (i) EC 250, Confidor SL-20, Dimecron 20, Pirimor WP-50, Pirimor 50
WG, Pirimor 25 WG, Chromgor 40, Rogor 40 i Hostaquick EC-50. Kontaktni insekticidi dopu{teni za suzbijanje lisnih u{i na vo}kama su Zolone liq., Zolone PM,
Chromolon tek., Chromolon PM, Reldan super, Dursban E-48, Pirifos EC, Pyrinex
48 EC, Radotion E-50, Ofunack 40-EC, Nudrin L-20, Lannate 20 L, Unden 50%
WP, Propoksur 50 WP, Ultracid 40 WP, te najotrovniji Paration 10 EC. Na svim
vo}kama osim jabuke moe se koristiti i insekticid vrlo kratkog djelovanja Kofumin 50-EC. Samo na jabu~astom vo}u dopu{teni su Chromorel-D, Herborel-D,
Gasathion WP 25, Cotnion 25 WP, Lebaycid 50 (i na breksvi), Folimat LC 50 i
Kilval. Samo na jabuci ima dopu{tenje Aztec 140, a samo na breskvama Actellic
50 i Chess 25 WP. Protiv jabu~ne krvave u{i dopu{teni su jo{ i Thiodan E-35,
Tionex E-35 i Chromodan E-35.
[titaste u{i
[titaste u{i napadaju sve vrste vo}aka. Uzrokuju njihovo su{enje koje po~inje na
vr{nim dijelovima kro{nje. Plodovi zaraenih vo}aka slabije su kakvo}e, a kada u{i
zaraze samo plodove, oni gube na vrijednosti.
126

To su mali kukci pokriveni {titi}em ili imaju hrbat odebljao u {titi} ili su pokriveni vo{tanom prevlakom. @enke ne mogu letjeti pa se zaraza {iri sadnim materijalom ili pticama.
U skupini ~ije je tijelo pokriveno {titi}em, najvanija je kalifornijska {titasta u{.
[titi} je crnosive boje promjera oko 2 mm. Gibljiva je samo li~inka prvog stadija.
Naro~ito napada jabuke, kru{ke i ribiz, ali i druge vo}ke. Naseljava grane i izboje,
kod ja~e zaraze i plodove. Oko mjesta uboda i sisanja stvara se tkivo crvenkaste
boje. Ima tri generacije godi{nje. Katkada se javlja i dudova {titasta u{, kru{kina
{titasta u{, a brojne vrste {titastih u{i javljaju se na ukrasnom drve}u i grmlju (oleander, evonimus, pitosporum itd.). Brojne su i vrste {titastih u{i ove skupine na
agrumima.
Drugu skupinu ~ine u{i ~iji je hrbat odebljao u polukuglasti {titi}. Najvanija u{
ove skupine je {ljivina {titasta u{. Ima {titi} crvenkastosme|e boje promjera 4-5
mm. Izlu~uje mednu rosu koju naseljuju gljive ~a|avice pa napadnuta vo}ka ima
prljavi izgled. Osim {ljive, rado napada vinovu lozu, bagrem, te druge drvenaste
biljke. Ima samo jednu generaciju godi{nje. U ovoj je skupini i breskvina {titasta
u{, te dvije vane u{i u na{em obalnom podru~ju: maslinin i smokvin medi~.
Tijelo pokriveno vo{tanom prevlakom ima limunov crvac, koji osim agruma,
~esto o{te}uje vinovu lozu. Brojne vrste {titastih u{i ove skupine napadaju ukrasno
drve}e i grmlje.
Zbog za{ti}enog tijela {titaste u{i treba suzbijati agresivnim sredstvima koja se,
ve}inom, smiju koristiti samo za vrijeme mirovanja vegetacije. To su uljana organofosforna sredstva Oleo- Ekalux, te otrovniji Oleoultracid 100 i Foidol ulje EC100. Na ove su {titnike u~inkovita i mineralna ulja Bijelo ulje i Frutapon. Preporu~a se upotreba tik prije kretanja vegetacije u prolje}e, a neka se mineralna ulja
smiju koristiti i tijekom vegetacije sukladno uputama. Za suzbijanje {titastih u{i na
ukrasnom bilju preporu~aju se manje otrovna mineralna ulja. Za vrijeme vegetacije
mogu se {titaste u{i suzbijati ponajprije kada su u stadiju li~inki, pa kako to mogu
utvrditi samo stru~njaci, to se na pojedina~nim biljkama preporu~a 2-3-kratna
primjena insekticida u razmacima od 14 dana. U tu su svrhu dopu{teni Radotion
E-50, Basudin 40 WP, Chromgor 40, Rogor 40, te otrovniji Gusathion WP 25,
Ultracid 40 WP i Cotnion 25 WP.
[tetnici golobrsta
To su {tetne gusjenice koje brste li{}e svih vrsta vo}aka, pa mogu dovesti do
golobrsta. U godini golobrsta rod je slab jer vo}ka tjera novo li{}e, a sljede}e
godine obi~no nema roda. To su ve}inom periodi~ki {tetnici koji se nekoliko
godina niti ne zapaaju, da bi se naglo prenamnoili. Sve su ove vrste izraziti polifagi.
Vi{e je vrsta ovih gusjenica: gubar, zlatokraj, suznik, glogov bijelac, dudovac i
neki koji se rje|e javljaju. Gusjenice ovih vrsta velike su do 5 cm, jako dlakave i
~esto {arene. Prve ~etiri vrste imaju samo jednu, a dudovac dvije generacije
godi{nje. Zlatokraj i bijelac prezime kao gusjenice u zapretku suhog li{}a (koje
treba skidati i spaljivati tijekom zime), pa rade {tete ve} u travnju i svibnju. Gubar i
suznik prezime kao jaja, pa se gusjenice javljaju ne{to kasnije: u svibnju, te po~etkom lipnja. Gubar je pro{iren i u {umama,a posebice je sklon masovnim pojavama.
127

Prva generacija gusjenica dudovca javlja se krajem svibnja i u lipnju, a druga u

kolovozu i rujnu. Gusjenice ove vrste rade velike zapretke unutar kojih se hrane, pa
je prva mjera suzbijanja skidanje i spaljivanje tih zapredaka.
Gusjenice ovih vrsta treba kemijski suzbijati dok su manje od 2 cm, jer su
kasnije otpornije, a i napravile su ve} {tete. Za suzbijanje se preporu~aju insekticidi
manje opasni po ~ovjeka i okoli{: Biobit WP, Biobit FC, Baturad WP, Thuricide
HP, Du-Dim SC 48 i Dimilin WP 10. Dopu{teni kemijski insekticidi za sve ili neke
od ovih vrsta su Dursban E-48, Pirifos EC, Pyrinex 48 EC, Dipterex 80%, Ekalux
25, Ekalux, Chromofos 25, Decis 1,25 EC, Gamacid T-50, Fastac 10% SC, Talstar
10 EC, Thiodan E-35, Tionex E-35 i Chromodan W-35.
Lisni mineri
To su mali leptiri}i, ~ije gusjenice u li{}u vo}aka, naj~e{}e jabuke, rade bu{otine razli~itih oblika. Izgrizaju lisno zelenilo ostavljaju}i pokoicu netaknutu. Tako
nastaju prozirne mine, manje ili vi{e ispunjene izmetom. Zbog karakteristi~nog
izgleda, pojedine vrste su dobile naziv po njima, pa postoji moljac okruglastih
mina, vijugavih mina, to~kastih mina, vre}astih mina, te patuljasti moljac miner.
Imaju vi{e generacija godi{nje pa se brojnost naglo pove}ava.
Vrste koje prezime na vo}ki (moljci krunih i vijugavih mina) mogu se suzbijati
i zimskim prskanjem uljanim organofosfornim insekticidima (vidi {titaste u{i).
Suzbijanje tijekom vegetacije potrebno je ako je u prolje}e zaraeno vi{e od 10%
li{}a, a ljeti kada ima vi{e od 1-2 mine na svakom listu. Preporu~aju se manje
opasni insekticidi Insegar 25 WP, Sonet 100 EC, Nomolt i Du-Dim SC-48.
Dopu{tena je i primjena kemijskih insekticida Basudin 40 WP, Beta-Baythroid EC
250, Chromgor 40, Decis 1,25 EC, Dimecron 20, Dipterex 80%, Evisect-S, Kofumin 50-EC, Lannate 20 L, Lebaycid EC 50, Nudrin L-20, Reldan super, Rogor 40,
Sumialfa 5 FL, Talstar 10 EC.
Glodavci i divlja~
Sve vrste vo}aka napadaju poljska i vodena voluharica, te ze~evi i druga
divlja~. Voluharice glo|u koru tik ispod ili iznad zemlje, a divlja~ na deblu i niim
granama. [tete mogu biti vrlo velike, posebice u mladim nasadima.
Voluharice se suzbijaju stavljanjem zatrovanih mamaca u njihove rupe. To su
Brodilon mamak i pelete, Klerat pelete, Faciron forte M i Ratox mamak S. Prigodom podizanja vo}njaka dobro je oko svake sadnice ukopati rukavac guste mree
koji }e za{tititi vo}kku i od divlja~i. [tete od divlja~i spre~ava i kvalitetna ograda
oko ~itavog nasada. Tijekom mirovanja vegetacije, za{titu od divlja~i prua
prskanje debla repelentom Kunilent R-12.
6.1.4.2. [tetnici jabuke i kru{ke
Jabu~ni (i kru{kin) savija~
Vrlo vaan {tetnik. Prva generacija izaziva otpadanje zelenih plodova, a druga
generacija tzv. "crvljivost" zrelih plodova.
To je leptiri} ~ija se gusjenica ubu{uje u plodove te izgriza sredi{nje dijelove.
Gusjenica je svijetlo rui~aste boje, naraste do 20 mm. Prezimi u kokonu na deblu
128

vo}ke. Leptiri} izlije}e tijekom svibnja. Odlae jaja naj~e{}e na plodove, katkada
na li{}e. Gusjenica se ubu{uje u plod te izaziva otpadanje. Kada odraste, tijekom
ljeta kukulji se na deblu, daje leptiri}a koji odlae jaja i tako daje drugu generaciju.
Gusjenice ove generacije ulaze u poluzrele plodove pa se prigodom berbe nalaze
"crvljivi" plodovi.
Suzbijanje se moe provesti stavljanjem lovnih pojasa od valovite ljepenke oko
debla svake vo}ke. Pojasi se stavljaju u rujnu, a skidaju i uni{tavaju tijekom zime.
Drugi put se pojasi stavljaju krajem srpnja, ali se tada moraju skidati i uni{tavati
svakih osam dana, te ponovno stavljati novi do kraja kolovoza.
Za uspjeh kemijskog suzbijanja presudan je rok primjene insekticida. Pojava
leptiri}a krajem prolje}a utvr|uje se feromonskim mamcima (ferotrap) ili to prognozna sluba radi drugim na~inima. Bez stru~nog pra}enja leta leptira, mogu}e je
samo priblino pogoditi rok primjene, primjerice kada su plodovi veliki poput
oraha. Protiv prve generacije naj~e{}e se provodi jedno ili dva, a protiv druge jedno
prskanje.
Za suzbijanje jabu~nog savija~a dopu{teni su brojni insekticidi. To su prije
svega ekotoksikolo{ki povoljniji Insegar 25 WP, Sonet 100 EC, Nomolt, Du-Dim
SC-48 i Dimilin WP-25, te selektivniji kemijski insekticidi poput Reldana super,
Chromolona tek. Chromolona PM, Zolona liq. i Zolona PM. Dopu{tenje imaju i
brojni drugi insekticidi: Lebaycid EC 50, Basudin 40 WP, Chromorel-D, HerborelD, Ekalux 25, Chromofos 25, Ofunack 40-EC, Fastac 10% SC, Beta-Baythroid EC
250, Talstar 10 EC, Sherpa 20 EC, Decis 1,25 EC, Sumialfa 5-FL, Meothrin 10
FL, Danirun 11 EC, Karate 2,5 EC, Ultracid 40 WP, Gusthion WP 25, Cotnion 25
WP i Folimat LC 50.
Gusjenice drugih savija~a
Gusjenica savija~a pokoice ploda (kapua) izgriza pokoicu koja nekrotizira, pa
se daljnjim rastom plod deformira. Prezimi gusjenica, pa prve {tete ~ini rano u
prolje}e, naredna generacija o{te}uje zelene plodove, a gusjenica koja }e prezimjeti
po~etkom jeseni o{te}uje zrele plodove.
Gusjenice vi{e vrsta savija~a izgrizaju pupove u vrijeme kretanja vegetacije,
mlado li{}e i cvjetove, a kasnije i plodi}e. Neke vrste imaju jednu, druge dvije
generacije.
Ove gusjenice treba suzbijati kada zaprijete ve}e {tete. U~inkoviti su gotovo svi
insekticidi preporu~eni kod jabu~nog savija~a, a posebice se za suzbijanje onih
savija~a za koje imaju dopu{tenje preporu~aju ekolo{ki povoljniji insekticidi.
Jabu~ni cvjetar
[tetnik jabuke koji uzrokuje velike {tete na pojedina~nim vo}kama ili na
rubovima nasada, posebice blizu {uma. Najvi{e su ugroeni mali vo}njaci
vikenda{a gdje cvjetar moe uni{titi sve cvjetne pupove, pa izostane svaki prirod.
To je kornja{ duga rila sme|e boje dug 4-5 mm. Javlja se krajem zime, izgriza
cvjetne pupove i u njih odlae po jedno jaje. O{te}en pup ne cvjeta. Latice
posme|e kao da su ofurene od mraza. Skidanjem takvih latica vide se u izgrienoj
plodnici bjelakste li~inke. [tetnik ima samo jednu generaciju.
129

Jabu~ni cvjetar suzbija se djelomi~no kasnim zimskim prskanjem uljanim organofosfornim sredstvima (vidi {titaste u{i). Osnovna je mjera za{tite prskanja insekticidima u vrijeme po~etka stvaranja cvjetnih pupova. Ovo se prskanje provodi
u svim vo}njacima gdje su proteklih godina zamije}ene {tete odnosno tamo gdje
protresanjem grana u otvorenu vre}u ili na rasprostrtu foliju padne ve}i broj
cvjetara. Dopu{tenje imaju insekticidi Chromodan tek., Chromodan PM, Zolone
liq., Zolone PM, Lebaycid EC 50, Thiodan E-35, Tionex E-35, Chromodan E-35 i
Gamacid T-50.
Crveni vo}ni pauk
Ubraja se u vrlo opasne {tetnike jabuke i vinove loze, no napada i druge vrste
vo}aka. To nije kukac, ve} grinja koja se ubraja u pau~njake. Prezimi u obliku
zimskih jaja. Li~inke i odrasli oblici si{u na nali~ju li{}a. Na listu se vide brojne
bjelkaste to~kice koje se spajaju u sve ve}e pjege. Kod ja~eg napada li{}a sme|i i
su{i se. Vrsta ima 6-8 generacija godi{nje.
Suzbija se zimskim prskanjem jabuka i vinove loze uljanim organosfornim
sredstvima. U po~etku ja~e pojave preporu~a se primjena selektivnih akaricida: Mitac-20, Neoron 500 EC, Pinoron, Acarstin 500, Kelthan E, Demitan, Nissorun 10
EC, Apollo 50 SC, Sanmite, Omite 30 WP ili Omite 570 EW. U~inkoviti su i
brojni insekticidi s akaricidnim djelovanjem: Metasystox (i) EC 250, Metasystox R
EC 250, Ekatin 25, Chromotin 25, Dimecron 20, Radotion E.50, Actellic 50 EC,
Ultracid 40 WP, Chromgor 40, Rogor 40, Meothrin 10 FL, Danirun 11 EC, Talstar
10 EC, Cascade 50 EC, Gusathion WP-25 i Kilval.
Kru{kine buhe
Vrlo vani {tetnici kru{aka. Mali kukci dugi 2-4 mm utosme|e boje. Sakupljaju se na vr{kovima izboja gdje si{u sokove. Izboji zaostaju u rastu, li{}e se
kovr~a, krlja, a ~esto i otpadne, plodovi ostaju mali. Izlu~uju mednu rosu na koju
se naseljuju gljive ~a|avice {to zaraenim i niim organima daje prljavi izgled. Ima
ih vi{e vrsta, a najvanija ima nekoliko generacija godi{nje. Brzo dolazi do pojave
rezistentnosti na insekticide.
Suzbijaju se kasnim zimskim prskanjem uljanim organofosfornim sredstvima
(vidi {titaste u{i), te ~im otpo~ne ja~i napad u prolje}e. Preporu~aju se povoljniji
insekticidi Sonet 100 EC, Nomolt i Du-Dim SC-48, te akaricid Mitac-20, a
dopu{teni su i brojni kemijski insekticidi: Reldan super, Radotion E-50, Actellic 5
EC, Dursban E-48, Pirifos 48, Pyrinex 48 EC, Folimat LC 50, Ultracid 40 WP,
Chromorel-D, Herborel-D, Fastac 10 SC, Beta-Baythroid EC 250, Talstar 10 EC,
Sherpa 20 EC, Karate 2,5 EC i Decis 1,25 EC.
Osim navedenih {tetnika, jabuke i kru{ke napadaju i jabu~na i kru{kina osica
(suzbijanje poslije cvatnje insekticidima navedenim kod {ljivinih osica), kru{kina
stjenica, jabu~ni moljac, vo}ne pipe i svrdla{i i neki drugi {tetnici.

130

6.1.4.3. [ljiva
[ljivine osice
[tetnik ~iji napad u vrijeme cvatnje uzrokuje otpadanje malih tek za~etih
plodi}a velikih 2-5 mm. U njima je rupica, a na prerezu se vidi izgriena unutra{njost. U plodi}ima koji jo{ nisu otpali, nalazi se u}kastobijela li~inka.
Suzbijanje se provodi prskanjem ~im otpo~ne otpadanje latica, a p~ele prestaju
masovno posje}ivati cvijet {ljive. Preporu~a se najprije koristiti insekticide manje
opasne za p~ele: Chromodan E-35, Tiodan E-35, Tionex E-35, Zolone liq., Zolone
PM, Chromolon tek., Chromolon PM i Dipterex 80%. Dopu{teni su i sljede}i insekticidi: Basudin 40 WP, Chromgor 40, Decis 1,25 EC, Folimat LC 50, Gamacid
T-50, Gusathion WP 25, Lebaycid EC 50, Radotion E-50, Rogor 40 i Ultracid 40
WP.
[ljivin savija~
Uzrokuje "crvljivost" ploda {ljive. Biologija i suzbijanje kao kod
savija~a.

jabu~nog

[ljivin moljac
Uzrokuje zapretke unutar kojih stotinjak gusjenica izgriza li{}e. Ima jednu generaciju godi{nje. Suzbija se insekticidima navedenim kod jabu~nog savija~a.
6.1.4.4. Breskva
Breskvin moljac i savija~
U prolje}e uzrokuju venu}e vr{nog li{}a izboja koje uskoro pocrni. Kasnije generacije uzrokuju "crvljivost" plodova. Gusjenica moljca ~okoladne je boje, a ona
savija~a rui~aste. Odrezivanjem tek napadnutih vr{aka izboja dok je gusjenica jo{
u njima, smanjuje se zaraza. [tete od moljca mogu se smanjiti i kasnim zimskim
prskanjem uljanim organofosfornim sredstvima (vidi {titaste u{i). [tete od oba {tetnika spre~avaju se primjenom insekticida u po~etku napada na izboje, te po potrebi
i kasnije. Dopu{tena je ve}ina insekticida navedenih kod jabu~nog savija~a.
Vo}na ili breskvina muha
Pro{irena je u na{em obalnom podru~ju. Napada plodove breskve, agruma,
smokve i mnoge druge. Muhu privla~i uta boja pa se vje{anjem ve}eg broja utih
ljepljivih plo~a smanjuje {teta. Suzbija se prskanjem dijelova kro{nje dopu{tenim
insekticidima uz dodatak posebnog mamca npr. Buminala ili prskanjem ~itave
kro{nje samim insekticidima. Dopu{teni su Actellic 50 EC, Chromgor 40, Dipterex
80%, Radotion E-50 i Rogor 40. Posebno treba paziti na karencu!
@ilogriz
Sve vrste ko{ti}avih vo}aka u obalnom podru~ju napada ilogriz. To je veliki
crni kukac koji manje {tete ~ini ishranom li{}em, a velike u obliku li~inke izgrizanjem korijena. Ubu{uje se u korijenje i vrat korijena. Sadnice ugibaju ve} kod na131

pada jedne li~inke, no kod napada vi{e njih moe uginuti i starija vo}ka. Stoga
treba sve mlade nasade ko{ti~avih vo}aka u obalnom podru~ju preventivno za{tititi
od ilogriza primjenom nekih insekticida po~etkom lipnja na tlo uokrug pola metra
oko vo}ke. Preporu~a se primjena oko 100 g granuliranih insekticida Dursban G7,5 ili Volaton G-5 odnosno G-10 po jednoj vo}ki ili prskanje tla Gamacidom
T-50, Dursbanom E-48, Pirifosom 48, Pyrinexom ili Volatonom EC 500. Insekticide treba nakon primjene umje{ati s gornjim slojem tla.
6.1.4.5. Tre{nja i vi{nja
Tre{njina muha
Ovaj je {tetnik uzrok "crvljivosti" tre{nje i vi{nje. Kod vi{nje uzrokuje ve}i
gubitak soka. Muha prezimi u tlu iz kojeg izlazi u vrijeme kada plodovi po~inju
mijenjati boju (30-40 dana prije zriobe). Odlae jaja na plodove. Li~inka ulazi u
plod kojim se hrani. Vje{anjem ve}eg broja utih ljepljivih plo~a na jedno stablo
moe se znatno smanjiti zaraza. U ve}im nasadima se utim plo~ama utvr|uje pojava muha i odre|uje rok suzbijanja. Za suzbijanje su dopu{teni insekticidi (izbor
ovisi o karenci): Decis 1,25 EC, Chromogr 40, Ditperex 80%, Hostaquick EC-50 i
Rogor 40.
@irogriz
Vidjeti kod breskve.
6.1.4.6. Maslina
Maslinina muha
To je najvaniji {tetnik masline koji smanjuje prirod i kvalitetu ulja. Ima
naj~e{}e tri generacije koje ugroavaju plodove. Hvata se na ute ljepljive plo~e.
Kemijska za{tita u ve}im maslinicima ili ako je vi{e maslinara provodi zajedni~ki,
vr{i se insekticidima uz dodatak mamca. Prska se samo po jedna grana svakog
stabla u razmacima od 10-15 dana po~ev{i od kraja ljeta. Naj~e{}i mamac je Buminal. Manji nasadi ili pojedina~ne masline za{ti}uju se s 2-3 prskanja ~itave kro{nje
u rokovima koje treba odre|ivati prognozna sluba. Dopu{teni insekticidi su
Chromgor 40, Decis 1,25 EC, Dipterex 80%, Lebaycid EC 50 i Rogor 40.
Maslinin moljac
Ima tri generacije: jedna napada cvijet, druga plod, a tre}a (zimska) li{}e. Najve}e {tete su na plodovima, a zatim na cvijetu. Za za{titu cvijeta pri jakom napadu
preporu~aju se biolo{ki insekticidi Biobit WP i XL, Baturad WP i Thuricide HP uz
dodatak 0,5-1% {e}era. Napad na plodove smanjuje za{tita ~itave kro{nje pri suzbijanju muhe. Izravna se za{tita provodi insekticidima navedenim kod muhe u vrijeme po~etka napada na plodove.

132

6.1.4.7. Ostale vo}ke

Agrume napadaju brojne vrste {titastih u{i, vo}na muha, moljac miner, {titasti
moljac, vi{e vrsta grinja itd. Smokvi je najvaniji {tetnik smokvin medi~ i buha.
Ljeskoto~ i lijeskova grinja su najvaniji {tetnici lijeske. Jagode ugroavaju lisne i
{titaste u{i, te jagodina grinja, malinu napadaju bu{a~i izboja, malinov cvijet i pupar, a ribiz je jako ugroen od lisnih i {titastih u{i, te bu{a~a izboja.
6.1.4.8. Vinova loza
Gro|ani moljci
Pepeljasti gro|ani moljac ima sivozelenkastu gusjenicu sme|e glave, a uti
gro|ani moljac rui~astu gusjenicu crne glave. Pepeljasti je pro{iren svuda u nas, a
uti samo u na{im vlanijim sjevernim podru~jima. Pepeljasti ima 3, a uti 2 generacije godi{nje. Gusjenice napadaju samo cvijet i grozd. Prva generacija napada cvijet, a zaraza se prepoznaje i po finim nitima pre|e koju rade gusjenice. Druga
generacija napada zelene, a tre}a zrele bobe pogoduju}i {irenju botritisa.
Pojava moljaca moe se pratiti feromonima smje{tenim u ljepljivu zamku (ferotrap). Vje{anjem ve}eg broja feromona u posebnim dispenzorima (RAK 1+2) u
vinogradu zbunjuju se mujaci tako da ne oplode enke, ~ime se smanjuje zaraza.
Ova je metoda u~inkovita samo u ve}im vinogradima ili ako se provodi u ~itavom
vinogorju. Insekticidi se koriste ako je zaraeno vi{e od 10-15% cvjetova, odnosno
2-5% grozdova. Preporu~aju se ekotoksikolo{ki povoljniji insekticidi: Thuricide
HP, Baturad-WP, Biobit WP, FC ili XL, Nomolt, Insegar 25 WP i Cascade 50 EC.
Dopu{teni su i Basudin 40 WP, Beta-Baythroid EC 25, Chromofos 25, Danirun EC, Decis 1,25 EC, Dipterex 80%, Ekalux 25, Fastac 10 SC, Fury 10 EC, Karate,
2,5 EC, Lannate 20 L, Larvin 375, Lebaycid EC 50, Methrin 10 FL, Nudrin L 20,
Reldan super,Sherpa 20 EC, Sumialfa 5-FL, Talstar 10 EC i Ultracid 40 WP.
Lozine grinje {i{karice
Prezimljuju u pupu, pa se prve {tete uo~avaju na izbojima kada potjeraju. Izboji
su kra}i, rastu cik cak, li{}e je zakrljalo i izobli~eno. Kasnije se na licu li{}a vide
izbo~enja, a na nali~ju uleknu}a s bijelom, utom ili crvenosme|om vunastom
prevlakom punom vrlo sitnih grinja. Suzbijaju se kasnim zimskim prskanjem
uljanim organofosfornim sredstvima Oleo-Ekalux, Oleoultracid 100 ili Folidol ulje
EC-100. Nakon kretanja vegetacije zaraza se smanjuje svim sumpornim fungicidima koji se koriste protiv pepelnice, a posebice sredstvima Chromodan E-35,
Thiodan E-35, Thionex E-35 i Danirun 11 EC.
Crveni pauk
Vidjeti kod jabuke i kru{ke.

133

6.1.5. Cvije}e, ukrasno drve}e i grmlje

Najvaniji {tetnici cvije}a u za{ti}enom prostoru, poput {titastog moljca, kalifornijskog tripsa, lisnih u{i i minera, obi~nog crvenog pauka i korjenovih nematoda
opisani su kod povr}a.
Najvaniji {tetnici poput {titastih i lisnih u{i, {tetnika golobrsta itd. opisani su
kod {tetnika vo}aka.
6.1.6. Uskladi{teni poljoprivredni proizvodi
[tetni kukci
U skladi{tima zrnje itarica, sjeme suncokreta, soje i graha, bra{no, tjesteninu te
ostale prehrambene proizvode napada stotinjak vrsta kukaca. Posebno su {tetni i{ci
~ije li~inke ive unutar zrnja i uzrok su skrivene zaraze. Postoji itni, kukuruzni i
riin iak, te vi{e vrsta iaka mahunarki. Brojne druge vrste kornja{a mogu se
hraniti samo o{te}enim zrnjem, pa prate zarazu i{cima, zadravaju se na mehani~ki ja~e o{te}enom zrnju ili na ve} usitnjenim proizvodima (bra{no, tjestenine i
sl.). Uskladi{tene proizvode napada i vi{e vrsta gusjenica moljaca na ~iju prisutnost
ukazuje fina pre|a na napadnutom proizvodu. Kukuruz u klipu naro~ito o{te}uje
sitotroga ~ije gusjenice ive unutar zrna. U ku}anstvima je naj~e{}i bakrenasti
moljac koji napada sve vrste prehrambenih proizvoda.
Pojavu {tetnika na namirnicama i hrani treba sprije~iti, a ne suzbijati. Higijenske
mjere ~isto}e preduvjet su uspjeha. Otpaci hrane, posebice na skrovitim mjestima,
omogu}uju nesmetani razvoj {tetnika. Uskladi{teni proizvodi ne smiju sadravati
previ{e vlage koja pogoduje pojavi {tetnika, a moraju se ~uvati na {to nioj temperaturi. Zrnje itarica trebalo bi sadravati najvi{e 13% vlage i biti ~uvano na
temperaturi ispod 20oC. Najmanje dva puta godi{nje treba spremi{ta namirnica temeljito o~istiti, stijenke prostorije izgladiti te tretirati dopu{tenim insekticidima.
Ovo se tretiranje obavlja dok u skladi{tu nema namirnica ili se one moraju pokriti,
odn. na drugi na~in treba sprije~iti da insekticidi kojima se tretiraju zidovi (vlana
dezinsekcija) do|u u dodir s namirnicama.
Za vlanu dezinsekciju dopu{teni su insekticidi Reldan super, Radotin E-50, Actellic 50, Kofumin 50. Nikakve namirnice se ne smiju izravno tretirati insekticidima, jedino se zrnje itarica smije tretirati na traci kojom se prenose posebnim
ure|ajima. U tu su svrhu dopu{teni insekticidi Kofumin 7, Nuvan 7, Actellic 50
EC i K-Obiol EC 2,5.
[tetni glodavci
[takori i mi{evi se u skladi{tima i drugim zatvorenim prostorima suzbijaju deratizacijom. Ona se sastoji od uporabe razli~itih tipova mi{olovki, ljepila, te mamaca
zatrovanih rodenticidima. Takvi su mamci Faciron forte M, Ratox mamak S i
Racumin 57 koji djeluje sporo, tek nakon {to glodavci najmanje 5-7 dana uzimaju
mamac. Breg su djelovanja mamci Brodilon mamak i pelete, Brodilon miki
mamak (za ku}nog mi{a), Klerat pelete i wax blokovi, te Baraki parafinski blokovi
i pelete. Pri upotrebi je potrebno strogo pridravanje uputa.
134

6.2. UZRO^NICI BOLESTI

6.2.1. Ratarski usjevi
6.2.1.1. Bijele itarice
Pepelnica (Blumeria graminis - Erysiphe graminis)
Pepelnica se javlja na je~mu, p{enici, zobi, rai i triticale (p{enica x ra). Na
je~mu i p{enici uzrokuje najve}e {tete. U dana{njem modernom na~inu uzgoja pojavljuje se gotovo svake godine u ve}em ili manjem intenzitetu.
Simptomi se obi~no javljaju na vlati ili najdonjem rukavcu neposredno iznad
tla. Postupno prelazi i na plojku lista. Tako mogu biti napadnuti svi zeleni dijelovi
biljke. Na napadnutim mjestima u po~etku nastaju rahle svijetlo sivkaste nakupine.
Najuo~ljiviji simptomi nastaju na gornjoj strani lista u vidu pepeljaste malo podignute nakupine micelija i spora ovalna oblika. Te nakupine pred zriobu itarica mijenjaju boju, postaju sivo sme|e, a u njima nastaju male crne kuglice koje predstavljaju plodna tijela gljive (kleistotecije). Pomo}u plodnih tijela, gljiva se prenosi
iz jedne vegetacije u drugu.
Dugi niz godina uzgoj otpornih sorata bio je jedini na~in suzbijanja pepelnice.
Zbog velikog broja patotipova, rezultati selekcije na otpornost su kratkog vijeka.
Sorte koje su u po~etku bile otporne na pepelnicu ubrzo podlegnu napadu novih
patotipova. Tako da u dana{njem sortimentu p{enice i je~ma gotovo sve moramo
suzbijati primjenom fungicida. Prag odluke do stadija 34-36 (4.- 6. koljence) je
10% zaposjednute povr{ine bilo kojeg donjeg lista. Nakon stadija 36 (6. koljnce)
kada se pojave prve pjege na tri najgornja lista potrebno je po~eti sa za{titom. S
obzirom da fungicidi za za{titu od pepelnice suzbijaju i druge bolesti na bijelim
itaricama, prikazani su na tablici 18.
Hr|e (Puccinia spp.)
Na itaricama parazitira nekoliko hr|a koje su prikazane na tablici 17. [tete od
crne itne hr|e su nekada bile velike. Me|utim, selekcija je problem ove bolesti
rije{Ila dosta uspje{no tako da se rijetko javlja, a jo{ rje|e izaziva gospodarske
{tete. I ostale spomenute hr|e nisu tako veliki problem, premda je u pojedinim
godinama potrebno provesti prskanja.
Sme|a pjegavost li{}a (Septoria tritici)
Bolest se manifestira na plojci u vidu svijetlo zelenih pjega koje postupno poprimaju crvenkastosme|u boju. Pjege su oblih rubova elipti~na oblika. Kod jakih
zaraza plojka se po~inje su{iti od vrha.
Sme|a pjegavost lista i pljevica (Septoria nodorum)
Dolazi na p{enici, a rje|e na je~mu. S. nodorum uzrokuje male izduene svijetlo
do crvenkastosme|e pjege na listu sli~no kao i S. tritici. Na rukavcu nastaju sme|e
pjege, a ukoliko zahvate ve}i dio rukavca, list se su{i. Na vlati izme|u prvih
koljenaca nastaju sme|e pjege, unutar kojih se formiraju piknidi. Na gornjoj tre}ini
135

Tablica 17. Pregled Puccinia - vrsta na itaricama

Boja i oblik uredosorusa

Napadnuti dijelovi
itarica

p{enica, ra,je~am ,zob, Berberis spp. i Mahonia tamnosme|i, produeni, crni, produeni, spajaju
triticale
aequifolium
spajaju se
se

plojka i rukavac

Prelazni doma}ini

crvenosme|i, okrugli,
razbacani po plojci

plojka, pljevice, rije|e,

nikovac i vlat

Glavni doma}ini

Thalictrum spp. i
Isopyrum fumarioides

naran~asti, sitni, spajaju crnosme|i u linijama

se u crtice

Vrsta hr|e
Crna itna hr|a
(Puccinia graminis)
p{enica,r a
Nepoznati

sme|i, okruglasti,
razbacani po plojki

crvenouti, produeni,
ne spajaju se

crni, ~esto uokolo

uredosorusa

sme|ecrni, sitni,
razbacani, pokriveni
epidermom

crni, okruglasti,
razbacani

plojka, rijetko rukavac

plojka, manje rukavac i

vlat

preteno plojka, manje

rukavac

preteno rukavaci vlat

Lisna hr|a p{enice

(Puccinia recondita)
je~am, p{enica,r a,
triticale

Borragineae (Anchusa
spp., Lycopsis spp.)

Boja i oblik
teleutosorusa

@uta itna hr|a

(Puccinia striiformis)
ra

Ornithogalum spp.

Rhamnus cathartica

crni, okruglasti, sitniji

od P. graminis

Sme|a hr|a rai

(Puccinia dispersa)
je~am

tamnouti, sitni,
razbacani

zob

Sme|a hr|a je~ma

(Puccinia herdei)
Crveno-uta hr|a
(Puccinia coronata)

pljevice nastaju sivkaste pjege oivi~ene rubom tamno sme|e boje. Uslijed napada
spomenutih Septoria vrsta p{eno ostaje sitnije i smeurano. Unutar pjega formiraju se
male crne kuglice (piknidi), pomo}u kojih se {iri zaraza. S. nodorum prenosi se sjemenom, a S. tritici ne. Raskuivanje sjemena jedna je od prvih mjera. Plodored kao i
duboka obrada tla smanjuje zarazu od obe vrste Septoria. ^im se primijete prvi simptomi na zastavici, ili su donji listovi ja~e zaraeni, mora se po~eti prskati fungicidima.
Parazitsko plijeganje (Pseudocercosporella herpotrichoids)
simptomi se mogu javiti rano u jesen u obliku svijetlo hr|astih pjega na
rukavcima listova. Ti listovi tijekom zime poute i propadnu, a gljive se kroz tkivo
rukavca pro{iri na vlast, tako da se najizrazitiji simptomi pojave u vrijeme ili
poslije busanja. Na rukavcu izme|u prva dva nodija nastaju elipti~ne pjege
u}kaste boje oivi~ene tamnim sme|im rubom. Duga~ke su obi~no 2-3 cm. Na tom
mjestu tkivo vlasti postaje lomljivo, a biljke se ru{e svaka na svoju stranu. Polegle
biljke prisilno sazrijevaju, pa su im zrna {tura. Za{tita se preporu~uje na parcelama
s visokim rizikom. Rizi~no parcele su: 1. one na kojima su prethodne godine rasle
p{enica i je~am; 2. ako je uz to i sjetva obavljena prerano. Kada se na sto biljaka
ustanovi da je 15-20 vlati napadnuto u stadiju 30-37 po Zadoksu (prvi nodij - zastavica se po~me pojavljivati), potrebno je obaviti za{titu.
Fuzarioze (Fusarium spp.)
Nekoliko vrsta Fusariuma parazitira na itarice i mogu izazvati nekoliko tipova
simptoma i to: pale klijanaca, trule korijena i vlati, te pla klasa. Pale klijanaca
je naj~e{}e posljedica zaraenog sjemena. Osim zaraze sjemena, izvor infekcije
moe biti i tlo. To posebno vrijedi kada klijanje i nicanje zbog nepovoljnih klimatskih prilika traje predugo. Mjere za{tite su plodored, sjetva zdravog i tretiranog
sjemena.
Trule korijena i vlati moe se javiti kao nastavak palei klijanaca, ali moe
do}i kao posljedica naknadne infekcije iz tla. Za vlana vremena korijen trune, a
trule prelazi na osnovicu vlati. U nekim slu~ajevima dolazi do nekroze (tamnosme|e boje) ~vora busanja uz pojavu nekrotskih povr{ina na vlati. Biljke koje su
napadnute u fazi busanja mogu propasti, ali ako prebole tu fazu razvijaju se premda
donose manji urod.
Pale klasa izaziva dvojake {tete. U prvom slu~aju zbog napada na klas dolazi
do nepotpune oplodnje i {turosti zrna, pa su urodi manji. Me|utim, zaraza na p{enu
(sjemenu) moe biti nevidljiva, ali kakvo}a sjemena je slabija. Takvim sjemenom
prenosi se zaraza u sljede}u vegetaciju. Bez obzira o kakvoj se zarazi radi, p{eno
na sebi nosi Fusarium vrste od kojih neki mogu biti proizvo|a~i mikotoksina opasnih po zdravlje ljudi i doma}ih ivotinja. Pale klasa se najbolje uo~i od cvatnje pa
do mlije~ne zriobe. Zaraeni dijelovi klasa, a rijetkio ~itav klas, promijene boju i
postanu slamnatouti. Obi~no na zaraenom dijelu klasi}a dolazi do naran~astih
nakupina reproduktivnih organa parazita. Suzbijanje se provodi u doba cvatnje.
Siva pjegavost je~ma (Rynchosporium secalis)
Osim na je~mu parazitira i na rai. Prvi simptomi se obi~no vide po~etkom
prolje}a u vidu vodenastih pjega na listu ili rukavcu. Pjege su veli~ine od 0,5-2 cm
137

oivi~ene ne{to tamnijim sme|im neravnim rubom. Gljiva se prenosi sjemenom.

Mjere za{tite se sastoje u sjetvi manje osjetljivih sorata, plodoredu i dezinfekciji
sjemena. U slu~aju pojave bolesti na listovima moe se provesti tretiranje jednim
od registriranih fungicida.
Mreasta pjegavost je~ma (Pyrenophora teres)
Bolest se pojavljuje na je~mu, a rje|e na zobi. Simptomi po~inju u vidu sitnih
nekroti~nih crtica koje se spajaju. Nastaju uske tamnosme|e pruge paralelne s
rubom lista, a izme|u pruga nastaju popre~ne nekroze {to daje mreast izgled napadnut dijelu lista. Gljiva se prenosi sjemenom pa je dezinfekcija sjemena obvezna
mjera. Osim sjemena, i biljni ostaci su izvor zaraze, pa se preporu~a plodoredi
zaoravanjem biljnih ostataka.
Individualni proizvo|a~i rijetko za{ti}uju p{enicu i je~am, jer su napadi slabiji
na malim povr{inama. Slabiji su zbog toga {to su parcele manje i ome|ene drugim
kulturama. Sije se manja koli~ina sjemena po jedinici povr{ine, pa je usjev rije|i,
manje se gnoji mineralnim gnojivima. Sve je to korak natrag u pogledu uroda, ali
to doprinosi manjem napadu parazita. Farmeri koji proizvode intenzivno, a uz to su
se uvjerili u korisnost kemijske za{tite ipak postupno prihva}aju ovaj na~in za{tite.
Fungicidi za suzbijanje bolesti itarica prikazani su u tablici 18.
Smrdljiva snijet (Tilletia caries)
Zaraene biljke imaju ne{to kra}e vlati, sivkastomodrikastu boju li{}a i klasova.
Sjemenke su {ire i imaju tamnosivu boju pa se razlikuju od zdravih. Do promjene
boje dolazi zbog toga {to se u njihovoj unutra{njosti nalaze brojne tamnoplave
spore. Perikap je po{te|en, ali prilikom vr{idbe on se raspukne. Spore iz snijetljiva
sjemena se rasipaju i dospiju na povr{inu zdravog sjemena. Nakon sjetve tako kontaminiranog sjemena spore klija istovremeno kada i zrno. Gljiva kli~nom cijevi
prodire kroz istovremeno kada i zrno. Gljiva kli~nom cijevi prodire kroz koleoptilu
u mladu biljku, i slijedi je u rastu. Tako dospijeva u klas, odnosno u zrno. Mjera
za{tite se sastoji u obvezno raskuivanju sjemena fungicidima iz tablice 12.
Pra{na snijet (Ustilago nuda)
Parazitira na je~mu, a rje|e na p{enici. Gljiva stvara forme speciales od kojih
jedna parazitira na p{enici (f. sp. tritici), a druga na je~mu (f. sp. nuda). U po~etku
cvatnje razvijaju se klasovi crne boje, a struktura im je jedno kratko vrijeme
sa~uvana. Umjesto sjemena formiraju se brojne crne spore obavijene srebrnkastosivom ovojnicom. Ovojnica se pod utjecajem vjetra i ki{e raspada pa ostaje golo
klasno vreteno s oiljcima.
Zaraza se {iri sjemenom u ~ijoj se unutra{njosti (embriju) nalazi micelij, koji
nakon sjetve prati mladu biljku u rastu. U vrijeme cvatnje umjesto zrna stvara se
masa crnih spora, koje se rasipaju pod utjecajem vjetra, te obave zarazu okolnih
biljaka u cvatnji. Unato~ zaraze, na takvim sjemenkama ne vide se nikakve
promjene, jer su zaraene u unutra{njosti. Iz tako zaraenog sjemena razvit }e se
zaraene biljke. Aprobacija sjemenskih usjeva je vrlo vana mjera u suzbijanju ove
bolesti. Danas se bolest uspje{no suzbija i raskuivanjem sjemena (vidi tablicu 12.)
138

Tablica 18. Fungicidi za tretiranje usjeva itarica registrirani u Hrvatskoj

139

6.2.1.2. Suncokret
Bijela trule (Sclerotinia sclerotiorum)
Kod posve mladih biljaka na prizemnom se dijelu stabljike zapaaju vodenaste
pjege prevu~ene gustim bijelim micelijem u kojem su uloeni crni sklerociji. Gljiva
moe proeti ~itavu biljku, pa u tom slu~aju micelij prorasta sr stabljike, a moe
pre}i i u glavu, razgranav{i se i me|u sjemenkama. Zaraza redovito po~inje na
korijenju ili korijenovu vratu. Li{}e zaraenih biljaka uti, vene i su{i se kao i
~itava biljka, koja se u prizemnom dijelu lako lomi. Micelij gljive nalazi se na, u
ili na sjemenu, ali sklerociji se mogu na}i pomije{ani sa sjemenom.
Plamenja~a suncokreta (Plasmopara helianthi = P. halstedii)
Na gornjoj se strani lista javljaju u}kaste male izbo~ene pjege, koje su s donje
strane prekrivene gustim bijelim micelijem gljive. Pjege se stapaju i dovode do
potamljivanja i su{enja li{}a. Biljke ostaju patuljaste. Parazit se prenosi sjemenom i
putem tla. Kori{tenje otpornih sorata je najdjelotvorniji na~in suzbijanja. Kao
za{titne mjere preporu~uju se: vi{egodi{nji plodored, zdravo i tretirano sjeme.
Siva trule (Botrytis cinerea)
Bolest se naj~e{}e manifestira na glavicama, premda rijetko mogu biti napadnute i stabljika, li{}e i peteljke li{}a. Znaci bolesti se primje}uju na donjoj strani
glavice kao ulegnute sme|e pjege koje zahva}aju sve ve}i dio tkiva. Zaraza zatim
prelazi na sjemenu lou i samo sjeme. Za vrijeme ki{nog razdoblja na zaraenim
dijelovima formira se sivkasta prevlaka koja potje~e od spora i sporonosnih organa
gljive.
Sme|a pjegavost (Alternaria spp.)
Ova bolest se javlja na nadzemnim dijelovima suncokreta u vidu pjega
razli~itog oblika i veli~ine. Na listovima nastaju sitne nekroti~ne pjege koje se kasnije pove}avaju poprimaju}i ovalan ili okruglast oblik 1-3 cm u promjeru, svijetlosme|e do tamnosme|e boje. Unutar pjega naziru se koncentri~ni krugovi.
Siva pjegavost stabljike (Diaporthe helianthi)
Prvi vidljivi simptomi javljaju se na listovima u vidu rubnih nekroza. S listova
preko peteljke dolazi do infekcije stabljike. Na njoj se pojavljuju svijetlosme|e
pjege elipti~na oblika. Pjege postaju tamnije, {irenjem i spajanjem se pove}avaju te
zahva}aju ve}i dio stabljike na kojoj se javljaju plodna tijela (piknidi). Promjene
nastaju i u unutra{njosti stabljike koja tako|er mijenja boju. Na kraju se ~itava
biljka su{i. Bolest se prenosi sjemenom i biljnim ostacima, pa su plodored i tretiranje sjemena obvezna mjera.
Protiv svih opisanih bolesti na suncokretu provode se zajedni~ka prskanja fungicidima. Prvo prskanje provodi se u fazi od 7 listova do po~etka butonizacije. To je
prskanje namijenjeno za{titi od bijele trulei, sive pjegavosti stabljike. Drugo
prskanje se provodi u razdoblju kada je 15-20% biljaka procvalo pa do pune cvat140

nje, a namijenjena je suzbijanju bijele trulei, sive plijesni i sme|e pjegavosti.

Fungicidi su prikazani u tablici 19.
Tablica 19. Fungicidi za folijarno tretiranje suncokreta
Preparat
Ronilan DF
Ronilan FL

doza za 1 ha i karenca
1 kg ili 1 l
43 dana

Konker

1,5 l
42 dana

Kidan

3-4 l

Djelotvornost
Alternaria spp.,
Botrytis cinerea,
S. sclerotiorum
najvi{e 2 tretiranja tijekom
vegetacije
Alternaria spp.,
Botrytis cinerea,
Phomopsis spp.,
S. sclerotiorum
Botrytis cinerea,
S. sclerotiorum

42 dana

Rovral TS-FLO

3-4 l
42 dana

Sportak 45 EC

1,3 l
63 dana

Folicur 250 EC

1,5 l

najvi{e 2 tretiranja tijekom

vegetacije
Phomopsis spp.
najvi{e 2 tretiranja tijekom
vegetacije
Alternaria spp.
Phomopsis spp.
Sclorotinia sc.
Botrytis cinerea
Botrytis cinerea,
S. sclerotiorum

56 dana

Polyram combi

Dithane M-45 FLO

u kombinaciji s Bavistinom 1
kg/ha.
Impact C

2 kg

1. u fazi butonizac.
2. u pr. pol. cvatnje
Phomopsis spp.

42 dana
5-71

Phomopsis spp.,

42 dana
1,2 l
42 dana

Bavistin FL

1l
42 dana

najvi{e 2 tretiranja tijekom

vegetacije
Botrytis cinerea,
S. sclerotiorum
Phomopsis spp.
najvi{e 1-2 tretiranja tijekom
vegetacije
Phomopsis sp.S. sclerotiorum
najvi{e 2 tretiranja tijekom
vegetacije

141

6.2.1.3. Soja
Plamenja~a soje (Peronospora manshurica)
U po~etku zaraze na li{}u se javljaju neodre|ene u}kaste pjege s donje strane
prekrivene bjelkasto modrikastim micelijem. Pjege se postupno stapaju i posme|e,
a opkoljene su u}kastozelenim rubom. Gljiva se razvija i unutar mahune, a sjemenke prekriva bijelom prevlakom micelija i oospora koje se tako|er formiraju u
zaraenom tkivu li{}a. U slu~aju jakih napada moe do}i do otpadanja listova na
~itavoj etai. Gljiva se prenosi biljnim ostacima i sjemenom. Ukoliko je sjeme
zaraeno, preporu~ljivo ga je raskuiti Vitavaxom 200 FF. Koristiti plodored. Pri
pojavi prvih znakova bolesti prskati s Ridomilom MZ i Ridomil plus 45.
6.2.1.4. Uljana repica
Bijela trule (Sclerotinia sclerotiorum)
Ra{irena je posvuda, a pogoduje joj jaka vlaga, izaziva prijevremeno u}enje i
su{enje biljaka. Gljiva inficira stabljiku u podru~ju korjenova vrata. Pregledom
kroz uzduni presjek osu{ene stabljike vidi se bijeli micelij u kojem se nalaze crni
sklerociji. Sklerociji se mogu na}i u komu{ci, pa tako gljiva dospijeva me|u sjeme.
Siva plijesan (Botrytis cinerea)
Obi~no su napadnute biljke koje su u gu{}em sklopu ili zakorovljenim usjevima. Moe se javiti tijekom cijele vegetacije, ali naj~e{}e do infekcija dolaze u
vrijeme cvatnje. Simptomi se ~e{}e javljaju na prizemnom dijelu stabljike, na
mjestu grananja stabljike, kao i na komu{kama. Na svim napadnutim biljnim dijelovima pojavljuje se siva prevlaka.
Crnilo ili pjegavost repice (Alternaria spp.)
Premda na uljanoj repici parazitira nekoliko vrsta Alternaria, ipak je naj~e{}a A.
brassicae. Simptomi se mogu pojaviti na svim nadzemnim dijelovima biljke. Na
listovima nastaju tamnosme|e koncentri~no zonirane pjege promjera 5-12 mm. Na
stabljici, cvjetnoj stapci i komu{kama pjege su ovalna oblika. Zbog napada na
komu{ke dolazi do prisilnog sazrijevanja i osipanja sjemena.
Protiv kompleksa spomenutih bolesti na uljnoj repici provodi se jedno do dva
prskanja. Prvo se izvodi u fazi pune cvatnje, a drugo deset do ~etrnaest dana iza
prvoga {to ovisi o ki{ama u tom razdoblju. Koristiti fungricide Kidan i Ronilan.
6.2.1.5. [e}erna repa
Pjegavost li{}a {e}erne repe (Cercospora beticola)
Simptomi se pojavljuju na listovima, peteljci listova, a kod sjemenja~ica i na
cvjetnoj stapci. Na starijim listovima nastaju okruglaste, sivkaste pjege oivi~ene
ljubi~astim rubom. Mla|e li{}e je slabije napadnuto. Na listu se moe pojaviti i do
pedesetak pjega. Na peteljkama lista pjege su elipti~nog oblika. Uslijed napada
parazita dolazi do su{enja lista koje ne otpada ve} ostaje osu{eno povezano za
142

glavu repe. Gubitak listova negativno odraava na digestiju i urod. [tete su jo{
drasti~nije ukoliko do|e do retrovegetacije. Gljiva se prenosi sjemenom i zaraenim
biljnim ostacima, pa je plodored obvezna mjera. Sjeme dolazi u promet pilirano,
dakle ve} za{ti}eno fungicidom. Prag odluke je kada oko 5% biljaka ima najmanje
po 10 pjega. To je obi~no druga polovica srpnja ili po~etak kolovoza. Za ovu
namjenu registrirani su sljede}i fungicidi: Baycor EC i WP, Brestanid, Impact, Alto
320, Trimidal, Punch 10, Bavistin FL i Chromozin.
Plamenja~a {e}erne repe (Peronospora farinosa)
Naj~e{}e se javlja na sjemenskoj {e}ernoj repi. Zaraeno li{}e ima kra}e
peteljke, rastom zaostaje u odnosu na nezaraeno. Plojka postaje blijedo zelena,
deformira se, savije se prema donjoj strani lista. Na nali~ju zaraenog lista nastaje
prljavo siva violetna prevlaka sporonosnih organa, nakon ~ega li{}e nekrotizira i
su{i se. Po pojavi prvih simptoma usjev se prska s Ridomilom MZ ili Ridomil plus
48.
6.2.1.6. Duhan
Plamenja~a duhana (Peronospora tabacina)
Bolest se moe javiti u rasadu. Njihovi listi}i gube zelenu boju i postaju
u}kasti i su{e se. Kod kasnijih zaraza na li{}u nastaju kloroti~ne pjege nejasnih
kontura. U okviru pjega na nali~ju lista javlja se pau~inasta prevlaka plavkastoljubi~aste boje. Napadnuti dijelovi lista postupno nekrotiziraju i su{e se. Suzbija
se u vrijeme pojave prvih simptoma fungicidima: Ridomil MZ, Galben-M, Sandofan M-8.
6.2.1.7. Kukuruz
Na kukuruzu dolazi nekoliko zna~ajnih bolesti koje se rje{avaju plodoredom,
selekcijom i tretiranjem sjemena. Kemijska za{tita od bolesti se ne provodi, osim
tretiranja sjemena.
6.2.2. Povr}e
Polijeganje rasada
Kod mnogih biljnih vrsta koje se uzgajaju iz presadnica dolazi do zaraze rasada.
Polijeganje predstavlja bolest mladih biljaka i javlja se u prvim tjednima razvoja
biljke. Nakon toga razdoblja biljke postaju otporne. Pojedine bilj~ice ili vi{e njih u
skupini polegnu. Na mjestu gdje biljka izlazi iz tla dolazi do promjene boje u vidu
jedne vodenaste pjege koja se {iri prema gore i prema korijenu. Zbog toga
o{te}enja, bilj~ica pod teretom listova se prelomi. Zaraza se {iri u krug od biljke do
biljke.
Potrebno je umjereno zalijevati. Rasad ne smije biti pregust, a zemlja za proizvodnju rasada raskuena. Ukoliko se bolest pojavi, treba ~itav rasad zaliti Kaptanom, a zatim zaraene biljke izvaditi iz klijali{ta.
143

6.2.2.1. Bolesti krumpira

Krumpirova plijesan (Phytophthora infestans)
U pravilu prvi znaci bolesti jave se u cvatnji ili neposredno nakon cvatnje.
Simptomi su najuo~ljiviji na listu, premda mogu biti napadnute peteljke lista,
stabljikai gomolji. Na li{}u se pojavljuju pjege u}kaste boje bez jasnih kontura,
koje postupno postaju sme|e. Ako jevrijeme vlano, pjege se pove}avaju, na
nali~ju lista uz rubove pjega nastaju sporonosni organi u vidu prljavo bijelog
micelija. Lisno tkivo unutar pjega vrlo brzo razmek{a, postaje crno vodenasto, a
zaraeno li{}e ostaje visiti na cimi. Kona~no bolest zahvati i izboje. Kao posljednja
faza jakog napada ostaju gole stabljike, pa krumpiri{te izgleda kao ofureno. U
slu~aju da je vrijeme toplo i vlano, zaraeni biljni dijelovi trunu pa se nadaleko
osje}a smrad na trule. Na presjeku gomolja ispod pjega, ali ne duboko (5-15 mm)
tkivo gomolja ima sme|e-hr|astu boju koja postupno prelazi u u}kasto bijeli
zdravi dio gomolja. Danas postoje mogu}nosti predvi|anja pojave bolesti. U nedostatku prognozne slube, prvo prskanje se obi~no provodi u doba cvatnje. Protiv
ovog parazita ima velik broj fungicida, i to fungicidi na osnovi bakra, (Bordo{ka
juha, Champion, Champion teku}i, Champ teku}i, Champ. formula 2, Bakreno
vapno, Cuproxat, Cuproblau Z) cineba (Radocineb, Cineb 80), metirama (Polyram
DF), mankozeba (Dithane M-45, FLO), propineba (Antracol, Chromoneb S-70),
kombinacije bakra s organskim fungicidima (Cupramix, Bakreni antracol, Bakreni
dithane) te Brestanid. Osim spomenutih ima i nekoliko sistemi~nih fungicida: Galben M, Galben Cu, Sandofan M-8, Ridomil MZ, Ridomil plus 48 WP, Acrobat MZ
i Tattoo. Prilikom prskanja treba poprskati lice i nali~je li{}a, {to naro~ito vrijedi
ako se upotrebljavaju fungicidi povr{inskog djelovanja.
Koncentri~na pjegavost (Alternaria solani)
Prve pjege se javljaju na donjem li{}u grmova krumpira. One su u po~etku male
(1-2 mm), u}kaste, o{tro su ograni~ene od zdravog dijela lista, a kasnije postaju
sme|e i gotovo crne. Oblik pjega je okrugao do elipti~an, a katkada na rubovima
uglast. Unutar pjega nalaze se koncentri~ni krugovi, te se po tome bolest moe lako
prepoznati. Po tamnoj boji pjega i po zoniranosti ova se bolest razlikuje od plamenja~e. Listovi s vi{e pjega su{e se, ali ostaju pri~vr{}eni na stabljici. Suzbija se
kao kod raj~ice.
6.2.2.2. Raj~ica
Plamenja~a raj~ice (Phytophthora infestans)
Gljiva napada list, stabljiku i plodove. U pravilu nastaju pjege na rubovima,
premda mogu nastati na bilo kojem dijelu lista. One su nerpavilnog oblika, s gornje
strane lista svijertlosive do svijetlosme|e, kasnije postaju prozirne, te za kratko vrijeme potamne. List se su{i, dok peteljke lista ostaju dugo zelene. Na nali~ju lista
moe se za vlana vremena formirati prljavobijeli ma{ak. Donje etae obi~no su
prve napadnute zbog dugotrajnije vlage. Na zelenim plodovima simptomi se o~ituju
kao manje, tamno obojene i ulegnute pjege, koje poprimaju bron~astu boju. Unutra{njost ploda nije zahva}ena.
144

Poznate su relativno otporne sorte. Kod ostalih sorata potrebno je provoditi

za{titu. Kao orijentacija za prvo prskanje moe posluiti pojava prvih simptoma na
krumpiru. Protiv ovog parazita mogu se koristiti svi fungicidi registrirani za suzbijanje plamenja~e na krumpiru, osim fungicida Acrobat MZ, Brestanid i Tattoo.
Koncentri~na pjegavost (Alternaria solani)
Simptomi se javljaju i na starijim listovima. Pjege su gotovo identi~ne onima
koje nastaju na listovima krumpira. U vrlo povoljnim prilikama za razvoj parazita
nastaje opadanje listova. Plodovi se zaraze u pravilu u zoni peteljke. Na plodovima
nastaju pjege velike 2-3 cm u promjeru, udubljene, sme|e do crne, s izraenim
koncentri~nim krugovima. U sredi{njem dijelu pjega, ako vladaju visoke temperature i visoka vlaga, nastaje gotovo crna bar{unasta prevlaka, koja potje~e od konidija. Plodovi zaraeni uz samu peteljku lako otpadaju.
Koncentri~na pjegavost te{ko se suzbija fungicidima, stoga je vano proizvesti
zdrav rasad. Za prskanje mogu se koristiti neki fungicidi koji istovremeno suzbijaju
i plamenja~u kao Antracol, Chromoneb S-70, Polyram DF.
6.2.2.3. Krastavci
Plamenja~a (Pseudoperonospora cubensis)
Najve}e {tete nastaju na krastavcu (korni{on, salatni) i dinji, bilo da se radi o
uzgoju u za{ti}enom prostoru bilo u polju. Bolest se na krastavcima naj~e{}e javlja
pred formiranje prvih plodova. Pjege na listovima krastavaca su u po~etku okrugle
zelenkasto svijetle, daju}i mozai~an izgled ~itavom listu. One se postupno
pove}avaju, postaju uglate, jer su ome|ene ilama lista. Kod dinja, pjege su ovalna
oblika. Veli~ina pjege varira od 1-15 mm. U nastavku bolesti, broj pjega se
pove}ava, a stare pjege postaju utosme|e. Zaraeni listovi se su{e. Na nali~ju lista
po~inje se formirati jedva primjetljiv tamnosivi ma{ak.
Sjetvu treba obaviti na parcelama na kojima pro{le godine nisu rasli krastavci ili
tikve. Sijati relativno otporne hibride korni{ona: Poseidon, Potomac, Quest,
Bounty. Po mogu}nosti krastavce uzgajati na mrei ili uz konopac. Od fungicida
mogu se koristiti fungicidi na osnovi bakra i mankozeba (Dithan M-45). Osim
fungicida s povr{inskim djelovanjem, vrlo dobru za{titu daju sistemi~ni fungicidi:
Aliette (A1 fosetil), ridomil MZ-72 (metalaksil), Previcur 607 (propamocarb), Acrobat MZ (dimetomorf). Interval izme|u dva prskanja sistemi~nim fungicidima
treba biti 8-10 dana, a kod fungicida s povr{inskim djelovanjem jo{ kra}i. Kod
prvih prskanja koristiti 600 l, a za posljednja do 900 l otopine po hektaru. Prilikom
za{tite treba prskati nali~je li{}a, jer do infekcije dolazi kroz pu~i na donjoj strani
lista.
Pepelnica (Erysiphe cichoracearum, Sphaerotheca fuliginea)
Kao i mnoge gljive iz ove skupine, izazivaju pepeljaste prevlake na napadnutim
organima. Pepeljaste prevlake javljaju se na licu plojke zahva}aju}i njezin ve}i ili
manji dio. Kod jakih zaraza, naro~ito u stakleniku, moe biti zaraeno lice i nali~je
lista. Jako zaraeno li{}e uti, nekrotizira i su{i se. Krastavac je kod uzgoja u
za{ti}enom prostoru, zbog povoljne vlage i temperature, redovito napadnut i to
145

mnogo ranije nego kod uzgoja na otvorenom. Kod uzgoja u polju pepelnica na
krastavcima, dinjama i tikvama obi~no dolazi u drugoj polovini vegetacije.
Danas postoji nekoliko relativno rezistentnih hibrida krastavaca (Triumph,
Markermore, Poinsett i dr.) i dinja (Magnum, Saticoy), pa tu mogu}nost za{tite
treba maksimalno iskoristiti. Kemijska za{tita ostvaruje se primjenom fungicida
Bayleton special, Rubigan, Shavit 250, Bayfidan EC 250, Anvil 5 SC, Systane
12 E, Nimrod, Afugan, te Karathane. Kod primjene sumpornih sredstava valja
biti oprezan, jer pri vi{im temperaturama u za{ti}enom prostoru mogu izazvati
oegotine.

6.2.2.4. Salata i endivia

Plamenja~a salate (Bremia lactucae)
Napada naj~e{}e vanjske listove salate. Za vlana vremena zaraza se moe
pro{iriti i na unutarnje listove. Simptomi se javljaju u obliku svijetloutih poligonalnih pjega, obrubljenih lisnim ilama. Na nali~ju lista, na mjestu pjega stvara
se ma{ak, koji potje~e od sporonosnih organa. U okviru pjega dolazi do nekroze
tkiva, {to dovodi do trulei ve}eg dijela ili cijelog lista. Zato se za{tita provodi
fungicidom Aliette i Euparen-M.
Bijela trule (Sclerotina spp.)
Ovu bolest uzrokuju dvije vrste, i to: Sclerotinia minor i Sclerotinia
sclerotiorum. U uzgoju pod staklom i plastikom {tete su ve}e nego kod uzgoja u
polju. Ove gljive mogu parazitirati od sjetve do berbe na salati, endiviji a vrlo
rijetko na radi~u. Gubitak turgora na listovima je prvi simptom. Ako takve
biljke poku{amo dignuti, opazit }emo da se ona lako odvaja od korijena koji
ostaje u zemlji. Na dijelu biljke koji je okrenut prema tlu vidi se poput vate
bijeli micelij unutar kojeg se formiraju crne tvrde tvorevine sklerociji. Trule
korijenovog vrata moe se javiti u svim stadijima razvoja salate ili endivije, ali
najve}e zaraze se primje}uju pred tehnolo{ku zriobu. Obvezno treba sakupljati
zaraene biljke i iznijeti ih iz staklenika. Kemijska sterilizacija tla daje
djelomi~nu za{titu jer se na taj na~in suzbija micelij, ali ne i sklerociji. Prskanja
fungicidima je obvezna mjera u intenzivnoj proizvodnji. Treba poprskati tlo odmah nakon sjetve, a prije nicanja, drugo prskanje provesti kada se razvije 4-5
listova, a posljednje u po~etku savijanja glavice. Od fungicida koriste se:
Ronilan i Kidan.
Siva plijesan (Botrytis cinerea)
Ako su napadnute biljke u rasadu, one polegnu. U starijih biljaka nastaju
o{te}enja po rubovima ili osnovici lista. Pjege postaju kloroti~ne i uskoro ih prekrije sivi micelij. Za vlana vremena bolest se {iri u unutra{njost glavice, uzrokuju}i
trule listova. Ako nastupi suho razdoblje, napadnute zone postaju poput pergament
papira, a na njemu se razabiru sitni plosnati sklerociji. Suzbija se istim fungicidima
kao i bijela trule.
146

6.2.2.5. Luk
Plamenja~a (Peronospora destructor)
Plamenja~a izaziva {tete na luku, poriluku i ~e{njaku. To je naj~e{}a bolest
crvenog luka u nas. [tete se o~ituju u smanjenju uroda. Osim toga lukovice
zaraenih biljaka trunu u periodu skladi{tenja. Iz zaraenih lu~ica razvija se
sistemi~no zaraene biljke koje ostaju patuljaste. Listovi su im zavinuti i svjetlije
zelene boje od zdravih.
Mjestimi~na o{te}enja na listovima u vidu pjega posljedica su sekundarnih infekcija. Na tom mjestu list se prelomi i visi prema tlu, a dio iznad toga mjesta se
osu{i. Za vlana vremena nastaje sivkastoljubi~asta prevlaka. Ako je vrijeme suho,
dolazi do nekroze napadnute zone, a na ta mjesta se naseljavaju saprofiti zbog ~ega
lezija poprima gotovo crnu boju. Kao za{titna mjera moe se preporu~iti plodored i
sadnja zdravih lu~ica. Kod jesenske sadnje lu~ica potrebno je u prolje}e prekontrolirati usjev i eventualno zaraene biljke uni{titi. ^esto sve ove mjere predostronosti nisu dostatne pa moramo koristiti fungicide. Koriste se fungicidi na osnovi bakra (Bordo{ka juha, Champion, champ - teku}i, Cuproxat) zatim kombinirani fungicidi (Bakarni antracol, Cupramix), karbamati (Antracol, Chromoneb,
Polyiram DF) daju odre|enu za{titu. Kod primjene fungicida s povr{inskim
djelovanjem treba dodati okva{iva~ (Radovit N, Citowett, Sandovit). Mnogo su
djelotvorniji sistemi~ni fungicidi, od kojih su kod nas registrirani Aliette i Ridomil
MZ 72.
Siva plijesan (Botrytis spp.)
Nekoliko vrsta roda Botrytis parazitira na Allium (luk) vrstama. Na listovima
nastaju male okrugle do elipti~ne utobijele uleknute pjege 1-3 mm u promjeru,
oivi~ene jednom vodenastom zonom. Jedan od Botrytisa uzrokuje i nekroze vrata
listova. Ako je vrijeme vlano, za 5-12 dana lezija se moe pro{iriti uzrokuju}i
trule listova. U tom slu~aju dolazi do propadanja ~itave biljke. Siva plijesan se
suzbija Ronilanom ~im se primijete prvi simptomi.
6.2.3. Vo}ke
6.2.3.1. Bolesti jabuke i kru{ke
Pjegavost li{}a i krastavost plodova jabuke (Venturia inaequalis)
Krastavost plodova je jedna od najopasnijih bolesti jabuke. Opravdano moemo
re}i da se ~itav program za{tite podvrgava za{titi od ovoga patogena. Parazit napada list, cvijet i plodove jabuke. Premda se prvi simptomi na listovima obi~no
javljaju krajem travnja i po~etkom svibnja, do infekcije listova do{lo je mnogo
ranije. Na listovima nastaju maslinaste mrlje. Na jednome listu moe biti po nekoliko mrlja. Ako je zahva}en ve}i dio lista, tada listovi otpadaju. Ako su napadnuti
mladi listovi u rastu, oni su savinuti. Kod kasnih zaraza stvaraju se maslinaste
pjege koje su jasno oivi~ene od zdravog dijela lista. U okviru pjega tkivo izumire,
su{i se, te poprima crnu boju. Cvijet moe biti zaraen u fazi otvaranja pupova.
Simptomi se javljaju na lapovima, cvijetnoj loi i peteljci. Na zaraenim dijelovima
147

nastaju prevlake maslinaste boje, okrugla ili elipti~na oblika. Zaraeni cvjetovi potamne i otpadaju. Plodovi mogu biti zaraeni od zametanja pa do berbe. Najosjetljiviji su mladi plodovi. Na njima nastaju plavkastozelene pjege koje kasnije
postaju sme|e. Ako zaraeni plodovi ne otpadnu, oni se deformiraju i ~esto pucaju.
Kod kasnije zaraze na starijim plodovima pjege su krunog oblika, a stvara se plutasto tkivo u vidu sme|ih krasta.
Gljiva prezimljava u otpalom li{}u, a u prolje}e u zaraenim listovima nastaju
plodna tijela. Nakon prvih ki{a iz plodnih tijela osloba|aju se spore koje obavljaju
primarnu zarazu. Iz plodnih tijela spore se osloba|aju dui period tako da se infekcije mogu realizirati kroz ~itavo vrijeme osloba|anja spora. Upravo zbog toga provodi se nekoliko uzastopnih prskanja, po~ev{i od kretanja vegetacije. Prskanja treba
provoditi na osnovi prognozne slube koja se bazira na Millsovoj krivulji. Danas
postoji niz aparata pomo}u kojih se odre|uju rokovi za prskanja. Za prvo prskanje
u kretanju vegetacije koriste se fungicidi na osnovi bakra, a za ostala prskanja
mogu se upotrijebiti mnogi preparati od kojih neki djeluju i na pepelnicu, prikazani
su u tablici 20.
Pepelnica jabuke (Podosphaera leucotricha)
Pepelnica se razvija na svim dijelovima jabuke: li{}u, jednogodi{njim {ibama i
cvijetu. Na svim tim dijelovima javljaju se karakteristi~ne pepeljaste prevlake. Listovi mogu biti potpuno ili djelomi~no presvu~eni pepeljastom prevlakom. Takvi
listovi su ~esto defomirani, ui od normalnih, sli~ni vrbinom listu. Vrhovi izboja
prekriveni su bijelom prevlakom. Gljiva prezimljuje u pupovima i u formi plodnih
tijela (kleistotecij). Za{tita se sastoji u rezidbi zaraenih izboja i prskanjima fungicidima (vidi tablicu 20).
Tablica 20. Fungicidi za suzbijanje pepelnice i krastavosti jabuke
Preparati
Atemi C
Vectra 10 SC
Folicur E - WP 50
Systhane MZ
Tridal MZ
Topas - 100
Topas C 50-MP
Anvil 5 SC
Punch 10-Ew
Rubigan 12 EC
Score 250
Baycor WP 25
Systhane 6 FLO, 12E
Bayleton special
Kumulan
Karathane WP; EC

148

Krastavost
+
+
+
+
+
+/+
+
+
+
+
+
-/+
-

Pepelnica
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
-/+
+/+
+
+

Nastavak tablice 20
Preparati
Sumpor
Kumulus
Afugan
Nimrod
Meteor
Sumi - 8
Saprol - N
Radocineb, Zineb 80
Antracol,Chromoneb
Antracol BT 71,25
Dithan M - 45; M - 70
Polyram DF
Captan,Merpan
Folpan
Delan 500;750
Syllit 65 WP,Chromodin,Dodin

Krastavost
-/+
-/+
+
-/+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+

Pepelnica
+
+
+
+
+
+
+
+
-

- ne djeluje
+ djeluje
-/+ postrano djelovanje
+/- vi{e izraeno postrano djelovanje

Rak grana (Nectria galligena)

Nectria galligena uzrokuje pojavu rakastih tvorevina na granama i deblu jabuka,
a rje|e na kru{kama. Simptomi se razlikuju na mladim izbojima od onih na starijim
granama, odnosno deblu. Na zaraenim izbojima odumire kora oko pupa {ire}i se
koncentri~no. Kada zahvati ve}i dio, osu{i se ~itav izboj. Na debljim granama
obi~no do promjena dolazi oko mjesta reza sekundarne grane ili izboja u ra~vama
grana. Po~etni simptom se o~ituje u postupnom upadanju kore, koja istovremeno
postaje crvenkasto sme|a. Biljka poku{ava rastom kalausa zatvoriti ranu. uspije li
to, nastaje tip "zatvorenog raka". Tada se na kori vide zatvorene nabrekline
razli~itog oblika. ^e{}e biljka ne uspijeva zatvoriti kalusom ranu pa nastaje tzv.
"otvoreni" rak. Kora ispuca, zatim otpada te se na tim mjestima vidi golo drvo, a
rubovi su opkoljeni uzdignutom korom. Kod takvih o{te}enja biljka uvijek nastoji
kalusiranjem zatvoriti ranu, a parazit se {iri u drvo i razara ga ulaze}i sve dublje, a
kad opkoli granu ili deblo dolazi do prekida kolanja sokova pa se dio iznad
o{te}enja su{i.
Parazit ulazi u grane kroz ozljede nastale prilikom rezidbe, zatim od ozljeda od
tu~e, izmrzavanja, preko oiljka na mjestu gdje je otpao list.
Poslije rezidbe sve ve}e rane treba premazati sredstvom za premazivanje rana
(Mikazol pasta). Ako postoje rak-rane, tada ih treba rezom odstraniti, a ta mjesta
premazati sredstvom za premazivanje rana. U vo}njacima gdje se bolest ~esto pojavljuje potrebno je provoditi posebna prskanja i to u jesen kada otpadne oko
149

polovina listova, a sljede}e kada otpadnu svi listovi. Od fungicida se mogu koristiti
fungicidi na osnovi bakra.
Pjegavost listova i krastavost plodova kru{ke (Venturia pirina)
Krastavost plodova je gospodarski najvanija bolest kru{ke. Simptomi na li{}u i
plodovima su vrlo sli~ni opisanim simptomima kod jabuke. Kod kru{ke ~e{}e dolazi do pucanja plodova. Na ta mjesta naseljava se Monilina ili razni saprofiti tako
da se ~esto plodovi ne mogu koristiti niti za industriju. Kod osjetljivih sorata
kru{aka mogu biti napadnute i gran~ice. Na njima nastaju male pukotine u vidu
rak-rana, a u unutra{njosti se nalaze spore. Za{tita kod osjetljivijih sorata je tea od
za{tite kod jabuke, zbog toga {to je izbor fungicida manji. Naime, kod kru{ke
mnogi fungicidi mogu biti fitotoksi~ni pa se smiju primijeniti samo oni koji imaju
izri~ito dozvolu za kru{ku.
Zbog velikog infekcionog potencijala, u prolje}e, dolazi do jakih infekcija koje
potje~u iz zaraenih listova, a isto tako i od spora iz rak rana na gran~icama.
Kriti~no razdoblje je od po~etka kretanja vegetacije pa do formiranja plodova. U
tom razdoblju, ako padaju ki{e, potrebno je provesti tretiranje svakh 6-8 dana.
Od fungicida u po~etku vegetacije do pojave roza pupa mogu se koristiti fungicidi na osnovi bakra, za ostala prskanja: Radocineb, Systhane MZ, Topas C, Delan,
Anvil 5SC, Baycor WP 25, Kaptan, Syllit 65, Chromodint S-65.
6.2.3.2. Bolesti ko{ti~avih vo}aka
Kovr~avost lista breskve (Taphrina deformans)
Znaci bolesti se opaaju na listovima, a rje|e na cvjetovima, plodovima i izbojima. Plojka listova postaje neravna, mjehurasta. Istovremeno na listovima dolazi
do promjene boje i veli~ine. Napadnuti dijelovi lista u po~etku imaju utozelenu,
violetnu, a na kraju sme|u boju. Zaraeni listovi otpadaju koncem svibnja ili po~etkom lipnja. Samo kod nekih sorata moe do}i do promjena na plodovima u vidu
crvenkastih izbo~ina na pokoici. Kako zbog napada lisnih u{iju tako|er dolazi do
kovr~avosti lista, to se ~esto ova bolest pripisuje kao posljedica napada lisnih u{iju.
Gljiva prezimljuje izme|u ljuskica pupova ili u pukotinama kore. Suzbija se zimskim prskanjem sredstvima na osnovi bakra u dvostruko ve}oj koncentraciji od one
koja se koristi na vinovoj lozi u vrijeme vegetacija. Nakon toga, kada se pup po~ne
otvarati obavlja se sljede}e prskanje sredstvima Delan Syllit, Dodin, Chromodin ili
Atemi C. Sredstva na osnovi bakra ne smiju se koristiti na ko{ti~avim vo}kama u
vrijeme vegetacije. Kada se jednom pojave simptomi, tada se vi{e ne moe zaraza
sprije~iti. Sekundarnih infekcija nema, a zaraeno li{}e }e otpasti.
Pepelnica breskve (Sphaerotheca pannosa)
Bolest se manifestira na listovima, mladicama i plodovima. Dijelovi biljke
mogu biti djelomi~no ili potpuno prekriveni prljavom bijelom prevlakom. Napadnute zone lista u po~etku su malo svjetlije, a uskoro se na tim mjestima pojavljuje
pepeljastobijela prevlaka koja postupno prekriva sve ve}u povr{inu.
Prevlaka se ponajprije javlja na licu, ali i na nali~ju lista, osobito kod jakih
zaraza. Mladi listovi savijaju se zbog nejednoli~na rasta parazitiranoga iz dravog
150

dijela plojke. Rano napadnuti listovi ne dosiu normalnu veli~inu, a ako su jako
napadnuti, onda se osu{e i otpadnu. Stariji listovi su otporniji i obi~no nisu zaraeni
na ~itavoj povr{ini. Mladice mogu biti napadnute samo dok su zelene. Na izbojima
koji su se razvili iz zaraenih pupova , vr{no li{}e u pravilu je zaraeno. Plodovi
tako|er mogu biti napadnuti, a osobito su osjetljive nektarine. Na njima se javljaju
malo uzdignute bjelkasto sive ovalne pjege promjera 1/2 cm, ali mogu prekriti i
ve}i dio ploda. Unato~ tome {to gljiva prezimljava u pupu, bolest se pojavljuje
kasnije u vegetaciji. Sa za{titom se obi~no po~inje nakon cvatnje koriste}i fungicide na osnovi sumpora i Karathane. Od sistemi~nih fungicida koristi se Systane 6
FLO.
Kozi~avost lista vi{nje (Blumeriella jaapii)
Ova bolest se javlja na vi{nji i tre{nji na kojima izaziva najve}e {tete. Moe se
pojaviti na kajsiji i {ljivi, ali su zaraze slabe pa i {tete minimalne.
Simptomi su najo~itiji na listovima. Na gornjoj strani lista nastaju sitne purpurne pjege. U po~etku su pjege jedva uo~ljive, zatim tkivo u sredini pjege nekrotizira, na istom mjestu na nali~ju lista javlja se sivkasto bijela prevlaka sporonosnih organa gljive. ^ak i kada li{}e ima svega nekoliko pjega, li{}e uti i otpada.
Prvi simptomi se obi~no javljaju krajem svibnja ili po~etkom lipnja. Uslijed prijevremenog otpadanja listova zame}e se manji broj rodnih pupova, pa se {tete
o~ituju u sljede}oj vegetaciji. U slu~aju rane defolijacije, stabla ponovno u jesen
prolistaju {to iscrpljuje biljku, pa grane lako smrzava tijekom zime. Postoji metoda
prognoze (Eisensmith & Jones 1980.). U nedostatku iste, tretiranje se obavlja empirijski po~etkom svibnja, a nakon toga se nastavlja jednim do dva treitranja u
intervalima od 10-14 dana. Od fungicida se mogu koristiti: pred kretanje vegetacije
- Champion, Champion teku}i; u vegetaciji - Baycor 25WP, Octave 50WP, Syllit
Dodine ili Cromodin S-65.
[upljikavost lista (Stigmina carpophila)
Bolest se javlja na svim ko{ti}avim vo}kama. Najo~itije promjene nastaju na
listovima i to gotovo kod svih vrsta. Simptomi na listu se o~ituju u pojavi okruglih
pjega ljubi~aste do naran~aste boje obrubljenih jednom tamnijom zonom. Kod
zaraze mladog lista pjege nekrotiziraju, a napadnuti dio plojke ispada tako da je list
probu{en. Kod kasnijih zaraza ne dolazi do ispadanja napadnute zone ve} one samo
nekrozitiraju. Broj pjega moe biti razli~it od 1 do vi{e od deset. U slu~aju da list
ima veliki broj pjega dolazi do otpadanja listova. Na izbojima se javljaju sli~ne
pjege onima na listu. To je naro~ito izraeno kod breskve. Pjege su ovalne i
izduenog oblika. U okviru pjega tkivo je udubljeno i su{i se. Ako pjega prstenasto
obuhvati cijeli izboj, tada dolazi do su{enja dijela izboja iznad napadnutog mjesta.
Napadnuti dio kore puca. Gljiva zalazi dublje u stani~je i stvara raku sli~ne rane
uslijed ~ega dolazi na tim dijelovima do izlaenja smole. Simptomi na plodovima
se razlikuju ovisno o vrsti. Na plodovima su najve}e {tete kod tre{nje i vi{nje. Ako
su napadnuti mladi plodovi, tada su oni smeurani i su{e se. Kod kajsije i breskve
nastaju male bradavi~aste izrasline tamno crvene boje. Kod {ljiva, zaraza na plodu
je vrlo rijetka. Za{tita se provodi u zimskom razdoblju sredstvima na osnovi bakra,
a u vegetaciji se koriste sredstva na osnovi cirama.
151

Roga~ {ljive (Taphrina pruni)

Na zaraenim plodovima dolazi do vrlo uo~ljivih promjena. Oni rastu bre od
zdravih, izduuju se i savijaju}i poprimaju oblik plodova roga~a (Ceratonia siliqua).
Meso zaraenih plodova je spuvasto, lomljivo i bez ukusa. U plodu se naj~e{}e ne
razvijaju sjemenke ili se formiraju samo rudimenti kostice. Na povr{ini plodova za
vlana vremena formira se sivkasta prevlaka. Nakon toga dolazi do odumiranja
tkiva, plod pocrni i osu{i se. ^esto takovi plodovi ostaju dugo visiti na stablu.
Jedna od prvih mjera je skupiti sa stabla zaraene plodove i uni{titi ih (zapaliti ili
zakopati u tlo). Drugi zahvat koji treba provesti je rezidba izboja. Unato~ ovim
zahvatima treba provesti prskanja. Pred samo kretanje vegetacije se mogu koristiti
fungicidi na osnovi bakra (Champion, Bakreno vapno, Cuproxat, Cuprablau Z,
Bordo{ka juha).
Drugo prskanje treba provesti tik pred cvatnju. U tome roku mogu se koristiti
fungicidi Radociram ili Delan.
Naran~asta pjegavost {ljive (Polystigma rubrum)
Uz r|u, naran~asta pjegavost ubraja se u najopasnije bolesti {ljive. Najosjetljivija je Bistrica. Doga|a se da zbog naran~aste pjegavosti otpadne dio listova, a
nakon toga do|e do napada hr|e, {to moe uzrokovati jo{ jednu defolijaciju.
Na stablima zaraenim naran~astom pjegavo{}u plodovi se slabije razvijaju,
ostaju manji i s manjim postotkom {e}era, a ve}i dio plodova prerano otpada.
Izboji ne dozrijevaju i smrzavaju se tijekom zime. Zbog iscrpljenosti vo}ke slabije
se zame}u cvjetni pupovi, a posljedica toga je nerodnost, koja moe potrajati i vi{e
godina.
Prvi znakovi bolesti mogu se pojaviti ve} 3-4 tjedna poslije cvatnje. Na listovima, jedinom organu koji napada ovaj parazit, nastaju okrugle do elipti~ne pjege
nejasnih kontura u}kaste boje. Boja pjega se sa starenjem pjege mijenja, te prelazi
od uto-rui~aste, zatim naran~aste, dok na kraju ne postaje tamnocrvena. Pjege su
obi~no velike od 2 do 5 mm u promjeru. Na mjestu pjege lisno tkivo zadeblja
stvaraju}i ispup~enje prema licu, a udubljenje prema nali~ju. Unutar pjega sredinom lipnja mogu se zapaziti crne okrugle tvorevine. To su za~eci piknida. Prvo
tretiranje provodi se u po~etku razvoja prvih listova. Sljede}a 2 tretiranja treba
provesti u razmacima od 10-12 dana, ovisno o oborinama. Od fungicida se mogu
upotrijebiti fungicidi: Radociram, Dithane M-45, Kaptan, Folpan. Kasnija tretiranja
uklapaju se u program za{tite od hr|e.
Pale cvjetova i trule plodova (Monolinia laxa)
Parazitira na svim ko{ti~avim vo}kama izazivaju}i promjene na cvijetu,
gran~icama i plodovima. Prvi karakteristi~an simptom javlja se na laticama koje
mlohavo vise i postaju sme|e. Za vlana vremena na zaraenim organima mogu se
formirati pepeljaste prevlake. Do zaraze izboja obi~no dolazi iz zaraenog cvijeta
ili ploda. U tom slu~aju se su{i izboj iznad mjesta na kojem je do{lo do infekcije.
Ovakve zaraze su ~este kod {ljive i kajsije. Plodovi mogu biti zaraeni u svim
stadijima razvoja. Ipak, najve}i broj plodova je zaraen u drugom dijelu vegetacije.
Do infekcije plodova dolazi putem rana, koje nastaju od insekata ili zbog o{te}enja
plodova koji se me|usobno dodiruju. Na mjestu ulaza parazita dolazi do promjene
152

boje ploda u vidu sme|e pjege koja se postupno koncentri~no {iri. Nastala pjega
ispo~etka je glatka, a zatim se na njoj u gotovo pravilnim koncentri~nim krugovima pojavljuju male bijele tvorevine parazita koje postupno postaju
pepeljaste. Plodovi se mumificiraju, te ostaju visiti na stablu. Tijekom zime
treba odstraniti zaraene izboje. Prskanja se obavljaju u po~etku cvatnje i punoj
cvatnji. Sredstva za suzbijanje su: Kidan, Ronilan, Baycor EC 300, Bavistin FL,
Cromozin FL, Octave 50.
Hr|a ko{ti~avih vo}ka (Tranzschelia pruni-spinosae)
Zbog napada hr|e na listovima, nastaju male kloroti~ne pjege 1-2 mm u
promjeru. Nakon pojave ovih simptoma, u okviru pjega s nali~ja lista nastaju okrugle ute nakupine. Kada se na lisdtovima formira ve}i broj pjega, tada dolazi do
u}enja lista i njihovog otpadanja obi~no krajem ljeta. Stabla {ljive ostaju puna
plodova, ali s malo li{}a. Zbog toga plodovi sadre manje {e}era, a drvo te{ko
sazrijeva. Osim na {ljivi, specijalizirane forme parazitiraju na drugim ko{ti~avim
vo}kama. Suzbija se, po pojavi prvih pjega, Cinebom ili Folpanom.

6.2.3.3. Jagoda
Pjegavost lista jagode (Mycosphaerella fragariae)
Simptomi se o~ituju u pojavi pravilno okruglih pjega promjera 2-3 mm, tamnocrvene boje. Pjege postupno postaju ve}e, svijetlosive do bijele boje u centru.
Rub pjege je tamnije crvenosme|e boje. U po~etku zaraze, simptomi na nali~ju
lista su jedva zamjetljivi, a kasnije su vidljivi i na nali~ju lista.
Za{tita se provodi ~im se primijete prvi simptomi, a to je ~esto ve} prije cvatnje. Od fungicida se mogu koristiti fungicidi na osnovi bakra (Champion,
Cuproxat), zatim Bakreni euparen. Euparen ne daje dobru za{titu kod jakih infekcija. U nekim zemljama preporu~uju Dithan M-45.
Siva plijesan (Botrytis cinerea)
To je najopasnija i naj~e{}a bolest plodova. Dovoljno je da tijekom berbe
padnu jake ki{e pa da ~itava berba bude umanjena za 50 i vi{e posto. Naj~e{}e
napada ve} zreo plod, ali moe biti zaraen i dok je zelen. B. cinerea naj~e{}e
ivi na osu{enim pra{nicima, o{te}enim laticama, tu~ku. U tom stadiju naj~e{}e
dolazi do infekcije na mjestu gdje je tek formirani plod vezan za ~a{ku.
Me|utim, simptomi }e se pokazati ne{to kasnije, a naj~e{}e pred berbu. Zaraza
je ~e{}a kod plodova koji se dodiruju zemlje ili jednog drugog, ili su na bilo
koji na~in o{te}eni. U po~etku se na inficiranom plodu vidi svijetlosivi micelij,
koji kasnije dobije karakteristi~nu maslinastosivu boju. Inficirani plodovi imaju
promijenjen okus, a na dijelu na kojem nema micelija, tamnosme|e su boje. Sa
za{titom se mora po~eti vrlo rano, i to prije cvatnje i nastaviti do pred berbu.
Preporu~ljivo je za prvo tretiranje pred cvatnju koristiti fungicide koji imaju {iri
spektar kao npr. Euparen, Euparen-M, Bakreni euparen, a za kasnija tretiranja
specifi~ne botriticide Ronilan, Kidan.
153

6.2.4. Vinova loza

Plamenja~a vinove loze (Plasmopara viticola)
Plamenja~a napada sve zelene organe vinove loze. Naj~e{}e je napadnut list i
boba, rje|e cvijet, a vrlo rijetko mladica i vitice. Na listovima na mjestu ulaza
parazita u tkivo nastaju svjetlije zelene do ute pjege tzv. "uljne mrlje", koje se
postupno pove}avaju doseu}i promjer 1-3 cm. Uskoro, nakon inkubacije, s donje
strane lista na mjestu "uljnih mrlja" nastaju sporangiofori sa sporama naro~ito za
vlana vremena. Na starim listovima nastaju uta do crvenkasta polja oivi~ena
ilama formiraju}i mozaik sa zelenim zdravim dijelovima lista. Bogata sporulacija
nastaje na nali~ju lista. Bez obzira da li se radi o primarnoj ili sekundarnoj zarazi,
zaraene zone lista po~inju sme|iti, a tkivo odumire i su{i se. Pjege se javljaju na
nekoliko mjesta na listu, ali kada je zahva}en ve}i dio plojke, dolazi do otpadanja
lista. Do defolijacije moe do}i ve} krajem srpnja, zbog ~ega ~okot ostaje s manje
listova. Zaraeni listovi izvor su zaraze za ostale zelene organe.
Na cvijetu moe biti zaraena cvjetna kapica jo{ prije nego se cvijet otvori. Ona
posme|i i osu{i se. Zaraza s kapica prelazi na cvijet koji u pravilu propada. Za
vlanog vremena na cvatu se mogu pojaviti sporonosni organi i spore, pa je dio ili
~itav cvat presvu~en bijelom prevlakom. Katkada je zaraena i peteljkovina cvata.
Ukoliko je zahva}ena ve}a povr{ina, dolazi do potpunog su{enja peteljkovine. Ako
je djelomi~no zaraeno, onda se peteljka zajedno s cvatom spiralno savija.
Bobe mogu biti zaraene od zametanja pa do promjene boje, odnosno dok ne
po~nu omek{avati. Slika bolesti ovisi o tome kada je do{lo do infekcije. Ukoliko su
bobe zaraene neposredno poslije cvatnje, na njima se pojavljuju sporonosni organi.
Kada bobe pre|u jednu tre}inu veli~ine karakteristi~ne za odre|enu sortu, do infekcija dolazi kroz pu~i peteljkovine. Micelij iz peteljke ulazi u bobu, ali ne dolazi do
pojave sporonosnih organa. Bobe se smeuraju, pokoica postaje koasta izgleda i
poprima ljubi~astosme|u boju. Naj~e{}e je u grozdu zaraeno nekoliko boba, dok
se ostale normalno razvijaju. Me|utim, kada bobe dosegnu dvije tre}ine svoje maksimalne veli~ine karakteristi~ne za sortu, pu~i prestaju funkcionirati i na
peteljkama, pa ne moe do}i do zaraze boba niti direktno, a niti kroz peteljkovinu.
Rok za prvo prskanje odre|uje se na osnovi prognozne slube u doti~nom vinogorju. U nedostatku boljih metoda prognoze, koristi se tzv. pravilu 3 x 10. To zna~i
da se prvo prskanje treba obaviti kada su istovremeno ispunjena sljede}a 3 uvjeta:
1. da su mladice duga~ke preko 10 cm; 2. da u roku od 2 dana padne vi{e od 10
mm ki{e i 3. da su u ta 2 dana temperature iznad 10oC. Djelotvorni su:
1.) Fungicidi na osnovi bakra (Bordo{ka juha, Champion, Champ tek. Champion F-2, Cuprablau, Cuproxat)
2.) Organski fungicidi (Antracol, Chromoneb, Delan, Dithan M-45, Euparen,
Euparen-M, Folpan, Captan, Polyram DF, Zineb)
3.) Kombinacije bakra i organskih fungicida (Cupramix, Bakreni antracol, B.
dithan, B. eurapen)
Sistemi~ni fungicidi su prikazani na tablici 21 na kojoj se vide prednosti
sistemi~nih fungicida nad onima s povr{inskim djelovanjem. Istovremeno se vide i
razlike izme|u pojedinih sistemi~nih fungicida. Unato~ njihovim prednostima treba
ih koristiti samo onda kada daju izrazitu prednost pred fungicidima s povr{inskim
djelovanjem.
154

Tablica 21. Karakteristike fungicida za suzbijanje plamenja~e na vinovoj lozi

- Nema te
karakteristike
Organski
Al+++ Odli~no
Benalaksi
fungicidi
Fosetil
djelovanje
Zineb
l Galben
Mikal,Mik
++ Dobro
CMF
Antracol
al B
djelovanje
Folpet
* Mogu}a
rezistentnost
Preventivno
+++
+++
+++
djelovanje
Ispiranje od
20-40
ki{e
mm
Ulaz u list
+++
+++
Vrijeme ulaza
30
u list
Sistemi~nost
+++
+
Stopiraju}e
2-3
3-5
djelovanje
Razdoblje
8-10
>14
12-14
za{tite (dani)
Pojava
*
rezistentnosti

Metalaksi
Oksadiksi
l
Ofurak
l
Ridomil
Sandofan Caltan
plus-45
F C C-5
MZ-72

+++

+++

Dimeto Cimoksan
il
morf
Acrobat Antracol
Combi
MZ

+++

+++

+++

+++

+++

+++

60

3 sata

Ne ispiru se
+++

+++

60 minuta
+

4-6

3-5

3-5

2-3

>14

12-14

>12

do 12

8-10

Pepelnica (Uncinula necator)

Bolest se o~ituje na svim zelenim dijelovima. Listovi mogu biti napadnuti u
svakom stadiju svoga razvoja. Parazit dolazi na gornjoj strani lista pa nastaju
bijele pjege koje potje~u od sporonosnih organa prazita. List se kvr~i i uvija.
Mladice mogu biti napadnute od momenta izlaenja iz pupa pa dok ne odrvene.
Na mladicama nastaju zrakaste mrlje koje su u po~etku pepeljaste, a kasnije
plavkastocrne. Na rozgvi ostaju nekrotizirana mjesta ~okoladne boje. Ipak,
naj~e{}e su napadnute bobe na kojima su simptomi najkarakteristi~niji. Napadnuti grozdovi su djelomi~no ili potpuno presvu~eni pepeljastom prevlakom koja
potje~e od sporonosnih organa. Ako do zaraze do|e rano, tada bobe pucaju, a
pukotine dopiru sve do sjemenke, {to je najkarakteristi~niji simptom ove bolesti.
Gljiva prezimljuje u pupovima i pomo}u plodnih tijela (kleistotecij). U prolje}e
iz pupova ili kleistotecija dolazi do primarnih infekcija, zato je potrebno sa
za{titom po~eti vrlo rano. Za suzbijanje ove bolesti koriste se fungicidi na osnovi sumpora, dinokapa (Karathane) te brojni sistemici. Od sistemika koriste se:
Anvil-5, Atemi, Bayleton special, Bumper 25, Folicur E, Folicur 250, Punch 10
EW, Rubigan 12 SC, Systhane 12E, Sumi-8, Tilt, Topas 100 C, Vectra. Postoje
jo{ i kombinacije i to: Atemi S i Tridal S., Sabithane, Bayleton AC, AntracolBT-71. Za preporuku je za svako prskanje koristiti fungicid iz druge kemijske
skupine.

155

Siva plijesan (Bortytis cinerea)

B. cinerea moe parazitirati na mladicama, listovima, cvijetu, zelenim i zrelim
grozdovima. Napad na mladice i listove je rijedak, a ako do|e do zaraze, u na{em
klimatu {tete nisu zna~ajne. Ipak na nekim sortama (silvanac, rajnski rizling) u
pojedinim vinogorjima dolazi do napada na cvjetnu peteljku {to je vano znati zbog
programa za{tite. Do ranih napada na bobe dolazi samo izuzetno, obi~no je to krajem lipnja i po~etkom srpnja. Pojedine bobe posme|e, a na njima se javi pau~inasta
prevlaka. Do zaraze boba dolazi kroz oku nevidljive pukotine koje nastaju nakon
obilnih ki{a, te kroz o{te}ena mjesta od insekata (gro|ani moljci, ose) ili od tu~e.
Gljiva moe sama perforirati pokoicu kada je odnos {e}era i kiselina povoljan za
nju. Simptomi se naj~e{}e javljaju pred berbu. Na grozdovima nastaje siva
pau~inasta prevlaka koja predstavlja sporonosne organe i spore gljive. Spore
raznosi vjetar a gljiva nastavlja ivjeti kao saprofit, te se u prolje}e naseljava na
cvat na kojem ne mora izazvati {tete.
Unato~ tome {to se simptomi primje}uju pred berbu, sa za{titom treba po~eti
rano, u pravilu nakon cvatnje. Najdjelotvornija se za{tita postie sa ~etiri tretiranja i
to: I. krajem cvatnje, II. prije zatvaranja grozda, III. kod promjene boje boba i IV.~etiri tjedna pred berbu, ovisno o karenci preparata. Zbog visoke cijene specifi~nih
fungicida (botriticida) za suzbijanje sive plijesni, obi~no se za prva prskanja koriste
fungicidi koji suzbijaju plamenja~u i ujedno smanjuju napade od sive plijesni. To
su sljede}i fungicidi: Folicur E, Folpan WDG, Euparen, Bakreni Euparen. Za ostala
prskanja koriste se specifi~ni fungicidi: Mythos, Switch, Kidan, Ronilan, Sylbos, i
biolo{ki preparat Trihodex. Najbolje ih je koristiti naizmjeni~no kako bi se izbjegla
pojava rezistentnosti.
Crna pjegavost vinove loze (Phomopsis viticola)
Simptomi se manifestiraju na mladicama, rozgvi i listovima. Na listovima samo
nekih sorata dolazi do infekcije. Listovi u po~etku vegetacije naj~e{}e uz glavne
ile imaju jednu ili nekoliko nekroti~nih pjega promjera 1-2 mm koje su okruene
u}kastim prstenom. Zaraeni dio plojke zaostaje u rastu, pa se list nabora i defomira. Na mladicama se, obi~no na najdonjim internodijima, pojavljuju ve} krajem
svibnja, tamnoplave nekroze, duguljasta oblika, za{iljene na krajevima. Te nekroze
mogu obuhvatiti ~itavu mladicu pa se mladica pod teretom roda ili uslijed vjetrova
slomi. U prolje}e na lucnjevima neki pupovi ostanu uspavani, dakle ne kre}u. Kod
ve}ine sorata na rozgvi dolazi do izbjeljivanja i pojave plodna tijela (piknida).
Prilikom reza treba odstraniti svu zaraenu rozgvu i iznijeti je iz vinograda. Tik
pred kretanje vegetacije treba obaviti prskanje fungicidima na osnovi bakra.
Sljede}a prskanja treba obaviti u stadiju B-C, odnosno D-E. Obi~no se pristupi
prskanju kada je najve}i broj ~okota u toj fazi. Temperature trebaju biti vi{e od 8oC
da bi do{lo do infekcije, tako da se kod niih temperatura moe presko~iti jedno
prskanje. Od fungicida se mogu koristiti Polyram DF, Mikal, Mankozeb, Antracol
combi.
Crvena pale (Pseudopeziza tracheiphila)
Crvena pale se javlja povremeno na nekim lokacijama (Plje{ivica i Moslava~ko
vinogorje). P. tracheiphila napada listove ulaze}i svojim micelijem u provodne
156

snopove te onemogu}uje normalno kolanje sokova u njima. Zbog pomanjkanja

vode, tkivo lista izme|u ila se su{i i odumire pa nastaju trokutaste pjege
ome|ene nervaturom lista ili rubom plojke. U po~etku su one svijetloute boje
podsje}aju}i na uljane pjege sli~no plamenja~i. Boja pjega se postupno mijenja
od svijetloute do crvenkasto sme|e s jasnim prelazom u zdravo tkivo. Kod
sorata s crvenim gro|em, napadnute zone lista poprimaju boju vina tj. obrub
postaje crvenkasto- ljubi~ast. ako se zaraza pojavi uz glavnu ilu plojke, plojka
se brzo su{i i smeura. Simptomi se obi~no jave koncem svibnja ili po~etkom
lipnja. Kod jakih napada dolazi do defolijacije, sa svim posljedicama koje
donosi rani gubitak listova.
Zaoravanje listova svakako je korisna mjera koja smanjuje infektivni potencijal, pa je treba provesti gdje je to mogu}e. Provode se 2, eventualno tri
prskanja i to u fazi 3, 5-7 i eventualno 9 listova, ukoliko u tom periodu padaju
ki{e. Od fungicida su djelotvorni karbamati (Polyram DF, Dithan M-45), koji
suzbijaju i gljivicu Phomopsis viticola, pa se jednim tretmanom suzbijaju obje
bolesti. Mogu se koristiti: Champion, Cuproxat, Bordo{ka juha, Cuprablau Z,
Cupramix, Antracol combi.
6.2.5. Ukrasno i {umsko bilje
6.2.5.1. Rua
Pepelnice rue (Sphaerotheca pannosa)
Prvi simptomi su lagano uzdignute, crvenkaste zone s gornje strane lista. Bijele
prevlake gljivice koje predstavljaju micelij s konidijima najprije se javljaju kao
sitne ovalne prevlake na mladom li{}u. Poslije se spajaju i mogu prekriti cijelu
povr{inu lista, pa dolazi do uvijanja i su{enja listova. U za{ti}enom prostoru na
mladim listovima oidije mogu nastati i na donjoj strani lista. Ja~e zaraeni listovi
ranije otpadaju.
^im se primijete prvi simptomi, potrebno je po~eti sa za{titom a intervali
izme|u tretiranja trebaju biti kratki (oko 7 dana) u fazi intenzivnog porasta
mladica. Jedna od prvih djelotvornih tvari koja je upotrebljena protiv pepelnice na
ruama je sumpor. Sumporni preparati (Tiovit, Chromosul, Sumpor SC-80 i drugi)
kod temperature iznad 25oC mogu izazvati oegotine na listu. Koristi se i
Karathane. Osim spomenutih, ~esto se upotrebljavaju i sistemici Baycor, Bayleton
special, Rubigan, Nimrod i Saprol.
Zvjezdasta plijesan (Marssonina rosae)
Simptomi su naju~ljiviji na listovima. Na njima nastaju tamno plave do crne
pjege 3-15 mm u promjeru. Pjege su dosta pravilnog krunog oblika s tipi~nim
neravnim rubom, koji pjegi daje zvjezdast izgled. Li{}e moe imati jednu ili vi{e
takvih pjega. Listovi koji imaju pjege, ute i otpadaju. Simptomi se u pravilu
javljaju poslije ki{a u kolovozu. U jesen je poeljno sakupiti zaraeno otpalo li{}e i
spaliti. Kod osjetljivih sorata potrebno je provesti prskanje s jednim od fungicida:
Euparen 0,5%, Polyram DF 0,25%, Dithan M-45 0,25%, Bavistin 0,1%.
157

Hr|a rue (Phragmidium spp.)

Bolest se javlja na lisitovima. Na nali~ju zaraenog lista nastaju naran~aste
nakupine koje pod kraj vegetacije postaju tamno sme|e. Listovi na kojima se pojavi vi{e pjega otpadaju. Svi fungicidi navedeni za suzbijanje zvjezdane plijesni,
osim Bavistina, suzbijaju i ovu bolest.
6.2.5.2. Krizantema
Hr|e krizanteme (Puccinia spp.)
Na krizantemama dvije gljive uzrokuju hr|u. Jedna od njih je (Puccinia
chrysanthemi), a uzrokuje sme|u hr|u. Ova bolest se javlja obi~no u toplijim krajevima. Prepoznat }emo je po bradavi~astim izraslinama. Sme|e boje poredanim u
krugovima. Kod jakih napada, listovi se savijaju i su{e. Ona u pravilu ne izaziva
{tetu kao bijela hr|a.
Bijela hr|a (Puccinia horiana)
Simptomi se manifestiraju na gornjoj strani listova u vidu svijetlozelene pjege.
Pjege su naj~e{}e rasprostranjene izme|u glavnih ila, a rijetko se mogu javiti i na
cvijetu. Ta mjesta su na listu blago konkavna, promjera 1-5 mm. Na istom mjestu
na nali~ju lista formiraju se male bradavi~aste izrasline. Te izrasline su u po~etku
bijele poput voska, a kasnije su u}kaste boje. Kada je list napadnut prije nego {to
je dostigao svoju normalnu veli~inu, on se kvr~i i deformira. Kod jake zaraze otpadaju zaraeni listovi. Cvjetovi kod zaraenih biljaka su sitniji.
Bolest se te{ko suzbija i treba po~eti sa za{titom vrlo rano. Na obje hr|e djeluju
isti fungicidi a to su: Baycor WP, Saprol. Ako se bolest pojavi na malom broju
listova, tada biljke treba poprskati, a tek zatim otrgnuti zaraene listove i spaliti.
6.2.5.3. Gerbera
Venu}e i trule korijena (Phytophthora cryptogea)
Biljka ne pokazuje znakove naglog venu}a, ve} u po~etku zaostaje u rastu. Listovi gube svjeinu i postupno postaju zelenosivi bez sjaja. U daljnjem napredovanju
bolesti, lome se peteljke na mjestu gdje izlaze iz rizoma. Listovi se spuste do zemlje i osu{e, a korijenov sustav je reduciran. Postupno venu i drugi listovi, rozete i
uskoro biljka ugiba. ^im se u nasadu primijeti zaraena biljka, treba je odstraniti
zajedno s dijelom zemlje oko nje, a zatim preostale biljke zalijevati s Previcurom
N.
6.2.5.4. Hrast
Pepelnica hrasta (Microsphaera alphitoides)
Pepelnica se javlja isklju~ivo na mladim listovima, pa se moe javiti u rasadnicima ili na odraslim stablima nakon golobrsta. Na licu lista nastaju pepeljasto
bijele prevlake. Te su prevlake ovalna oblika i postupno se {ire zahva}aju}i ~itav
list. Jako zaraeni listovi se su{e. Mladi izboji mogu biti tako|er presvu~eni
158

pepeljastom prevlakom. Suzbija se fungicidom Anvil-5. Za{tita se po~inje po pojavi prvih simptoma bolesti.

6.3. KOROVI
6.3.1. Ratarski usjevi
6.3.1.1. Kukuruz
Korovna flora kukuruzi{ta tipi~no je okopavinska. Njene zna~ajke su veoma
jaka zakorovljenost jednogodi{njim mono i dikotiledonskim vrstama. Vi{egodi{nje
vrste tako|er su prisutne, iako u znatno manjem broju.
Od jednogodi{njih {irokolisnih korova naj~e{}e su zastupljene vrste: Chenopodium album, Chenopodium polyspermum, Amaranthus retroflexus, Polygonum persicaria, Polygonum convolvulus, Solanum nigrum, Datura stramonium, Ambrosia
elatior, Xanthium strumarium, Abutilon theoprasti, Sinapis arvensis, Hibiscus
trionum i dr. Jednogodi{nje trave zastupljene su znatno manjim brojem vrsta, ali
brojem jedinki i biljnom masom ~esto nadma{uju sve re~ene dvosupnice. Od trava
najzna~ajnije su vrste: Echinochloa crus- galli, Setaria glauca i viridis. Digitaria
sanguinalis, Panicum milliaceum, capilare i dichotomiflorum od jednogodi{njih, te
Sorghum halepense, Agropyron repens i Cynodon dactylon od vi{egodi{njih.
Naj~e{}i predstavnici vi{egodi{njih {irokolisnih korova su: Convolvulus arvensis,
Cirsium arvense, Rumex crispus, Rumex obtusifolius.
Za suzbijanje korova u kukuruzu u Hrvatskoj je registrirano 30 herbicida. Broj
pripravaka na njihovoj osnovi iznosi 88 (vidi tablicu 22). Pojedini su djelotvorni
samo na {irokolisne, dok drugi djeluju na korovne trave. Istovremeno, ve}ina ne
iskazuje u~inak na bilo koju skupinu vi{egodi{njih korova. Zbog toga se primjenom
bilo kojeg pojedina~no ne polu~uju eljeni u~inci. ^ak ni primjenom kombinacije
dva ili tri preparata ne suzbijamo sve korove. Zbog toga se ~esto pristupa primjeni
u dva roka. Naj~e{}e se pre-emergence ili prije sjetve suzbijaju jednogodi{nji
korovi, a post-emergence primjenom vi{egodi{nji.
Tablica 22. Selektivni herbicidi u kukuruzu koji su registrirani u Hrvatskoj

Aktivna tvar
1
Acetoklor

Trgova~ki
naziv
preparata
2
Trophy

Guardian
Acetoklor+atr Guardian
azin
extra
Alaklor
Lasso
Lasso
Microtech

Doza l,kg/ha
3

Vrijeme
primjene

2-3

4
pre-em.

1,8-2,6
4-5

pre-em

Faza kulture
5

Spektar
djelovanja
6
trave i neki
{irokolisni

Faza korova
7

trave i neki
{irokolisni

4-5
3-6

159

Nastavak tablice br. 22

Aktivna tvar
1
Alaklor

Trgova~ki
naziv
preparata
2
Bravo

Doza l,kg/ha
3

Vrijeme
primjene
4
pre-em.

Alaklor
Alanex 48
EC
Alapin
Bravo MC
Alaklor+atraz Lasso5-8
in
Atrazin FL
Alazin 33
5
Lasso combi 5-7

post-em.

Bravo/Radazin5-8
-T
AlaklorAtrazin-T
Alaklor+linuroLasson
Linuron
Afalon
6-8
kombi

post-em.

AlaklorLinuron
Bravo kombi
Alaklor+terbu Bravo6-8
tilazin
Terazin-T
Alaklor+ciana Ciatral-ATC
zin+atrazin Ciatral SCZ 6-8

Ciatral SCZMC
Ciatral SCIMC
Alaklor+linuroCiatral ALA 7-0
n
Ametrin+atraz Amepin
in

160

2,5-3

Faza kulture
5

Spektar
djelovanja
6
sjemenske
trave i neki
{irokolisni
korovi

7
1. list

do 3 lista

pre-em.

sjemenske
trave i
{irokolisni
korovi
do 3 lista

pre-em.

sjemenske
trave i
{irokolisni
korovi

pre-em.

sjemenske
trave i
{irokolisni

pre-em.

sjemenske
trave i
{irokolisni
korovi

pre-em.

sjemenske
trave i
{irokols.
sjemenske
trave i
{irokols.

pre-em.

Faza korova

1. list

Nastavak tablice br. 22

Aktivna tvar
1
Atrazin

Trgova~ki
Vrijeme
naziv
Doza l,kg/ha
primjene
preparata
2
3
4
Gesaprim 50 2-3
WP
Atrapin
Radazin WP
pre-em.
50

Gesaprim
500 FL
Radazin T-50
Atrazin T-50
Atrapin 500
T
Atranex 80
WP
Radazin WP 1,5-2
80
Atrazin+prom Inakor
2-3
etrin
Bentazon
Basagran
3-4
Basagran 600 1-3
Basagran
super
Bentazon+atra Laddok
zin
Bromoksinil Pardner

1,5-2

Cianazin

Bladex 50
SC

2,4-D

2,4D+MCPA

Deherban A
DMA 6
Dikocid
Herbocid
Deherban
forte

Dikamba

post-em.

Faza kulture

Spektar
djelovanja

Faza korova

sjemenski i
{irokolisni i
neke trave
do 3 lista

pre-em.

sjemenski
{irokolisni

post-em.

sjemenski
{irokolisni

2-4 lista

sjemenski
{irokolisni
sjemenski
{irokolisni
sjemenski
{irokolisni i
neke trave

2-6 listova

4-5

post-em.

2-6 lista

1-1,5

post-em.

2-6 lista

2-6

pre-em.

1,5-2,5

post-em.

4-5 lista

1,5-2,5

post-em.

4-5 lista

Banvel 480 S 0,5-0,7

post-em.

2-5 lista

post-em.

2-5 lista

Dikamba+2,4- Banvel
D
universal

1,0-1,75

u nicanju

2-6 listova

2-6 lista
sjemenski i
vi{egodi{nji
{irokolisni
korovi
sjemenski i
vi{egodi{nji
{irokolisni
korovi
sjemenski i
vi{egodi{nji
{irokolisni
korovi

2-6 lista

2-6 lista

2-6 lista

161

Nastavak tablice br. 22

Trgova~ki
Vrijeme
naziv
Doza l,kg/ha
primjene
preparata
1
2
3
4
Dimetenamid Frontier 900 1,2-1,6
pre-em.
Aktivna tvar

Faza kulture
5

Spektar
djelovanja
6
sjemenske
trave i neki
{irokolisni
korovi

Frontier 720 1-1,25

Agrisan EC- 4-8
80

pre-sowing
+inkorporacija

sjemenske i
vi{egodi{nje
trave i neki
{irokolisni
korovi

Flukloridon

Alirox
5-7,5
Eradicane
4-6
extra 6E
Racer 25 EC 1-1,5

pre-em.

Fluroksipir

Starane 250

0,8

post-em.

3-6 lista

Klomesulon

Mikado

1,5-3

post-em.

2-5 listova

Klopiralid

Lontrel 300

0,2-0,3

post-em.

2-4 lista

Linuron

Afalon

2,5-3

pre-em.

jednog.
{irokolisni
korovi i
neke trave
sjemenski i
vi{egodi{nji
{irokolisni
korovi
trave i
{irokolisni
korovi
sjem.
{irokolisni
korovi
sjemenski
{irokolisni
korovi

EPTC

Metolaklor

Afalon
disperzija
Linurex 50
WP
Linuron WP
50
Linuron
Chromos
teku}i
Dual 500
Metolaklor
Dual 720

Dual 960

162

2-3

2-4
2-4
1,5-3

1-2

pre-em.

sjemenske
trave i neki
{irokolisni
korovi

Faza korova
7

u fazi
aktivnog
rasta

2-6 listova

Nastavak tablice br. 22

Trgova~ki
naziv
preparata
1
2
Metolaklor+li Dualin 500
nuron
Aktivna tvar

Doza l,kg/ha
3

Vrijeme
primjene

4-5

4
pre-em.

Metolaklor+at Primextra
razin
500 tek.

4-7

pre-em.

Primextra
50 WP
Metolaklor+m Galex 500
etobromuron EC

4-7

pre-em.

5-7

pre-em.

Metolaklor+te Primanet
rbutrin+atrazin480 E

5-7

pre-em.

Nikosulfuron Motivell

1-1,25

post-em.

Pendimetalin Stomp 330 E 3-6

pre-em.

Piridat

Faza kulture
5

do 3-5 lista

3-6 lista

Lentagran
WP
Piridat+atrazinClap

post-em.

2-6-8 lista

3-4

post-em.

2-4 lista

Piridat+alaklo Tristar
r+atrazin

7-8

post-em.

1-4 lista

Tristar ASC
Piridat+alaklo Tristar TSC
r+terbutilazin

6
6

post-em.

1-4 lista

Spektar
djelovanja
6
sjemenske
trave i
{irokolis.
sjemenske
trave i
{irokolisni
korovi
{irokolisni
korovi
sjemenske
trave i
{irokolisni
korovi
sjemenske
trave i
{irokolisni
korovi
sjemenske i
vi{egodi{nje
trave i neki
{irokolisni
korovi

sjemenske
trave i neki
{irokolisni
korovi
sjemenski
{irokolisni
sjemenski
{irokolisni i
neke trave
sjemenski
{irokolisni i
trave

sjemenski
{irokolisni i
trave

Faza korova
7

do 2 lista
trava

sjemenske
trave 1. list
do
busanja,vi{ego
di{nje 5-20
cm i
sjemenski
{irokolisni 24 lista

2-4 lista
2-5 cm
visine
{irokolisni
kotiledoni
do 6
lista,trave 13 lista
{irokolisni
kotiledoni
do 6
lista,trave 13 lista

163

Nastavak tablice br. 22

Trgova~ki
naziv
preparata
1
2
Primisulfuron Tell 75 WG
Aktivna tvar

Doza l,kg/ha
3

Vrijeme
primjene

Faza kulture

4
post-em.

5
2-6 lista

20+20 g
(split)
Primisulfuron Ring 80 WG 20-30 g
+prosulfuron
Propaklor
Propaklor T- 8-10
50

post-em.

2-6 lista

post-em.

4-6 listova

Rimsulfuron Tarot 25 DF 50-60 g

vi{eg. trave

post-em.

40 g

pre-em.

Simazin

Radokor

40-50 g
sjem. trave i
{irok. korovi
30+20+20 g
(split)
2-3
pre-em.

Terbutilazin

Simapin T50
Radokor T50
Terazin WP

1-1,5

Terazin WP
50
Terazin SC
50
Terbutilazin+a Ciatral ATC 6-8
laklor+cianazi
n

164

2-6 lista

Spektar
djelovanja

Faza korova

6
sjemenski
{irokolisni i
vi{egodi{nje
trave

7
{irokolisni
kotiledoni
do 4
lista,trave 24 lista

{irokolisni
korovi
sjemenske
trave i neki
{irokolisni
korovi
vi{egodi{nje
i sjemenske
trave i
sjemenski
{irokolisni
korovi

2-4 lista

sjemenske
trave i
{irokolisni
korovi

pre-em.

sjemenski
{irokolisni
korovi

pre-em.

sjemenski
{irokolisni
korovi i trave

{irokolisni
kotiledoni
do 4 lista.
Sjemenske
trave 1-3
lista do
kraja
busanja.
Vi{egodi{nje
trave,2-3
lista do
po~etka
busanja

Nastavak tablice br. 22

Trgova~ki
Vrijeme
naziv
Doza l,kg/ha
primjene
preparata
1
2
3
4
Tifensulfuron Harmony 75 10-15 g
post-em.
WG
Aktivna tvar

Vernolat

Surpass

6,7 E

5-7

Faza kulture
5
2-4 lista

Spektar
djelovanja

6
sjemenski
{irokolisni
korovi
sjemenske
presowing+inkor trave i
{irokolisni
poracija
korovi
pre-em.

Faza korova
7
od nicanja
do 4 lista

6.3.1.2. P{enica
P{enicu i druge bijele itarice zakorovljuje ~itav niz korovnih vrsta. S gledi{ta
botani~ke pripadnosti i vremena kretanja sve ih moemo razvrstati u ~etiri kategorije:
- jednogodi{nje {irokolisne vrste: Stellaria media, Galium aparine, Sinapis
arvensis, Raphanus Raphanistrum, Lamium purpureum, Myosotis arvensis, Papaver
rhoeas, Anthemis arvensis, Matricaria chamomilla, Fumaria officinalis, Veronica
persica, Veronica hederifolia, Viola arvensis, Capsella bursa-pastoris, Ranunculus
arvensis i dr. Pojedine vrste navedenih korova sposobne su poni}i ve} u jesen, dok
druge ni~u samo u prolje}e.
- vi{egodi{nje {irokolisne vrste: Convolvulus arvensis, Cirsium arvense, Symphytum officinale, Vicia spp., Sonchus arvensis i dr. Razvijaju se isklju~ivo u
prolje}e iz gomolja, vrijea, stolona, rizoma ali i iz sjemena.
- jednogodi{nje trave: Apera spica-venti, Alopecurus myosuroides, Poa annua,
Avena fatua, Avena ludoviciana i Lolium spp. Svi navedeni korovi mogu poni}i i
tijekom jeseni, prezimiti u mla|em razvojnom stadiju i u prolje}e nakon plodono{enja zavr{iti vegetacijski ciklus.
- vi{egodi{nje trave: Agropyron repens.
Za suzbijanje korova u p{enici i drugim bijelim itaricama imamo na raspolaganju veliki broj razli~itih preparata (tablica br. 23). Za pravilan izbor preparata ili
kombinacije preparata potrebno je dobro poznavanje stadija razvoja kulture, sastava
korovske flore i stadija razvoja korova te klimatskih prilika u proizvodnim podru~jima. Herbicidi se u bijelim itaricama mogu primijeniti u jesen (pre-em) ili u
prolje}e (post-em). Jesenska primjena ima mnoge prednosti pred proljetnom, ali
ima i odre|ene nedostatke. Osnovni nedostatak joj je da se tretiranje obavlja vi{e ili
manje "na pamet" jer korovi jo{ nisu nikli, za razliku od proljetne primjene kada su
korovi ve} ponikli pa je i izbor herbicida lak{i.

Tablica 23. Selektivni herbicidi u p{enici registrirani u Hrvatskoj

165

Trgova~ki
naziv preparata
2.4-D
Deherban A
Dikocid
Herbocid
DMA 6
2.4-D+MCPA Deherban forte
Deherban
2.4D+MCPA+MCP special
P
2,4+MCPA+Flu Follow
roksipir
2,4-D+MCPP Deherban
combi-MD
Dicofluid MP
combi
2,4-D+Dicamba Banvel
universal
MCPA
Deherban M
MCPA+MCPP+ Banvel MP
Dikamba
MCPA+Dikamb Banvel M-Ohis
a
MCPA+Fluroksi Starane M
pir
MCPP
Deherban fluid
MCPP+Joksinil Actril M
MCPP+Klopiral Lontrel 418-EC
id
MCPP-P
Astix
Optica
Duplosan KV
MCPPZirol
P+Diflufenikan
MCPPExel D+
P+Bifenoks
Axol super
MCPPP+Joksinil+Brom
oksinil
MCPP+Joksinil+ Oxytril-M
Bromoksinil
Glifosat
Roundup
Cidokor
Glyphogan
2,4-DP
Dicofluid DP
Galium
2,4DP+MCPA+MC
PP
2,4Basagran DP
DP+Bentazon
2,4Banvel DP
DP+Dicamba
Aktivna tvar

166

1.5-2.5

Vrijeme
primjene
post-em

25-30

Spektar
djelovanja
{irokolisni

1.5-2.5
4,0

post-em
post-em

25-30
25-30

{irokolisni
{irokolisni

2,0-2,5

post-em

13-25

{irokolisni

4,0
4,0

post- em
post-em

25-30
25-30

{irokolisni

0,8-1,0

post-em

21-25

{irokolisni

1,5-2,5
3,0-4,0

post-em
post-em

25-30
25-29

{irokolisni
{irokolisni

4,0

post-em

25-29

{irokolisni

1,0-1,5

post-em

13-31

{irokolisni

4,0
2,5-3,5
3,0-5,0

post-em
post-em
post-em

25-31
13,25
25-30

{irokolisni
{irokolisni
{irokolisni

2,0
2,0
2,5
2,0

post-em

25-31

{irokolisni

post-em

13-29

{irokolisni

2,5

post-em

13-31

{irokolisni

1,3-1,7

post-em

21-30

{irokolisni

1,5-3,0

post-em

21-30

{irokolisni

2-4

pred etvu

90-92

{irokolisni i
uskolisni

4,0
4,0

post-em
post-em

25-31
25-30

{irokolisni
{irokolisni

4,0

post-em

22-31

{irokolisni

4,0

post-em

25-30

{irokolisni

Doza l,kg/ha

Faza (ZCK)

Nastavak tablice br. 23

Trgova~ki
Doza l,kg/ha
naziv preparata
2,4-DP+Piridat Lentagran plus 3,0-4,0
Izoproturon
Tigrex
3,0-5,0
Alon 50
2,5-3,5

Vrijeme
primjene
post-em
pre-em
post-em

13- 25

Izoproturon+Dif Quartz super

lufenikan
Cougar

2,5-3,5
1,25-1,75

pre-em
post-em

12-13

Izoproturonbifenoks

6,0
4,0-6,0

pre-em
post-em

13- 29

Izoproturon+fluo Alon Forte

roglikofen

2,0-,25

post-em

13-29

Izoproturon+Am Alon super

idosulfuron

2.0

post-em

13-29

Amidosulfuron Grodyl
Triasulfuron+Flu Satis 18 WP
oroglikofen
Triasulfuron+Kl Dicuran forte
ortoluron

20-40 g
0,2

post-em
pre-em
post-em
pre-em
post-em

12-32

Prosulfokarb

4,0-5,0

Aktivna tvar

Bifenix-N

Arcade 80-EC

2,0

13- 20

post-em

13-31

2.0-3.0
3,0-4,0
3,0-4,0

pre-em
pre-em
post-em

13-25

1,0

pre-em
post-em
pre-em
post-em

Klortoluron

Dicuran 80WP Dicuran

500 FW
Tolurex 50 SC
X-pand
Quartz

12-29

12-13

Granstar 75-DF 10-25 g

Diflufenikan

21-30

pre-em
post-em

Tribenuron

Izoksaben

Faza (ZCK)

0,3-05

12-13
12-13

ImazametabenzmAssert
etil
Piridat
Lentagran WP

2,5-3,0

post-em

11-29

3,0

post-em

21-30

Bentazon

4,0 3,0

post-em

20-32

0,6-1,2
4,0

post-em
pre-em

13,-39
13-39

0,6-1,2
2,5
5,0

post-em
post-em
post-em

13-32
25-30
2-,30

Fluroksipir
TrifluralinLinuron

Basagran
Basagran 600
Starane 250
Trinulan

Fenoksapropetil Puma super

Diklofop-metil Illoxan
Difenzokvat
Avenge 200-E

Spektar
djelovanja
{irokolisni
jednogod.
trave i neki
{irokolisni
jednogodi{nje
trave i
{irokolisni
jednogod.
trave i neki
{irokolisni
jednogodi{nje
trave i
{irokolisni
jednogodi{nje
trave i
{irokolisni
{irokolisni
jednogodi{nji
{irokolisni
jednogodi{nje
trave i
{irokolisni
jednogodi{nji
{irokolisni i
neke trave
jednogod.
{irokolisni
jednogodi{nje
trave i
{irokolisni
jednogodi{nji
{irokolisni
jednogod.
{irokolisni i
neke trave
jednogodi{nje
trave
jednog.
{irokolisni
{irokolisni
{irokolisni
jednogodi{nje
trave i
{irokolisni
trave
sjemenske trave
divlja zob

167

Nastavak tablice br. 23

Aktivna tvar
Tralkoksidim

Trgova~ki
Doza l,kg/ha
naziv preparata
Splendor
2,5-3,0

Vrijeme
primjene
post-em

Faza (ZCK)
11-31

Spektar
djelovanja
divlja zob

6.3.1.3. Soja
Korovska flora soje tipi~no je okopavinska. Kao kod ve}ine okopavina i u soji su
korovi ograni~avaju}i faktor proizvodnje. Od osobite je vanosti suzbiti korov za vrijeme
kriti~nog razvoja soje. Drugim rije~ima, soju je potrebno osloboditi od korova u vrijeme
od stadija tre}e troliske (V-3) pa do perioda razvoja ~etvrte troliske (V-4). U na{em
klimatu zajedno sa sojom ni~u sljede}e sjemenske {irokolisne korovske vrste: Chenopodium album, Chenopodium polyspermum, Amaranthus retroflexus, Polygonum persicaria, Polygonum convolvulus, Solanum nigrum, Hibiscus trionum, Ambrosia elatior,
Xanthium strumarium, Abutilon theophrasti, Sinapis arvensis, Datura stramonuim i dr.
Istovremeno ili ne{to kasnije javljaju se i jednogodi{nje korovne trave: Echinochloa crusgalli, Setaria spp., Digitaria sanguinalis, Panicum spp. Osim jednogodi{njih, soju zakorovljuju i mnogi vi{egodi{nji korovi, na koje ve}ina danas poznatih herbicida nije dovoljno djelotvorna. To su Agropyron repens, Cynodon dactylon, Convolvulus arvensis i
Cirsium arvense. Prema prikazanom stanju zakorovljenosti, moe se zaklju~iti da se od
herbicida zahtijeva da su djelotvorni na obje skupine korova, da imaju dobro inicijalno i
izraeno rezidualno djelovanje i da su selektivni prema kulturi. Sve ove osobine te{ko je
objediniti u jednom preparatu, pa se u praksi ~esto primjenjuju kombinacije preparata. U
Hrvatskoj dozvolu za promet za suzbijanje korova u soji imaju 22 aktivne tvari. Na
njihovoj osnovi proizvodi se 47 preparata (tablica 24).
6.3.1.4. [e}erna repa
Zbog ~injenice da se sjetva obavlja ranije, a va|enje kasnije, kao i zbog nieg
habitusa i otvorena sklopa, {e}erna repa je za razliku od ostalih okopavina tijekom
cijele sezone izloena napadu korova.
Po vremenu kretanja, korove {e}erne repe moemo svrstati u dvije skupine.
Prije ili zajedno s repom ni~u korovi Sinapis arvensis, Polygonum persicaria, Matricaria chamomilla, Stachys annua, Veronica persica, Anagallis arvensis, Chenopodium album, Chenopodium polyspermum, Amaranthus retroflexus i dr. Termofilni
korovi ~iji ponik uslijedi nakon {e}erne repe, a produi se tokom cijelog ljeta su:
Echinochloa crus-galli, Setaria glauca, Setaria viridis, Datura stramonuim, Solanum
nigrum, Ambrosia elatior i Hibiscus trionum. U isto vrijeme mogu se ponovo javiti
vrste Amaranthus retroflexus, Chenopodium album i polyspermum i vrste roda
Polygonum. Protiv prve skupine korova uglavnom imamo dobra rje{enja, naime
herbicidi koje primjenjujemo prije ili neposredno nakon sjetve, dobro ih suzbijaju.
Ljetni korovi u po~etku svog razvoja ne predstavljaju ve}u opasnost, a kako vrijeme odmi~e, navedeni korovi uzimaju sve vi{e maha i konkuriraju kulturi. Herbicidima ih moemo suzbiti samo dok se nalaze u mla|em razvojnom stadiju.
Za suzbijanje navedenih korova u {e}ernoj repi danas u Hrvatskoj raspolaemo
sa 17 razli~itih aktivnih tvari. Na njihovoj osnovi u prometu se nalazi 36 razli~itih
preparata (tablica br. 25). Pojedini su djelotvorni na {irokolisne, a drugi na korovne
168

169

170

171

172

trave. Zbog toga ih redovito primjenjujemo u kombinaciji. Primjenom dvojne ili

trojne kombinacije pro{iruje im se spektar, dok problem rezidualne djelotvornosti i
dalje ostaje prisutan. Ovaj nedostatak nastojimo rije{iti tako da u toku jedne sezone
tretiranje obvljamo u vi{e navrata smanjenim dozacijama herbicida (split aplikacija).

Tablica 25. Selektivni herbicidi u {e}ernoj repi registrirani u Hrvatskoj

Trgova~ki
Doza l,kg/ha
naziv preparata
Ro-Neet
5-6

Vrijeme
primjene
pre-sow

cikloksidim

Focus Focus
ultra

0,5-2
1-4

post-em

diklofop-metil

Illoxan 28

3-3,5

post-em

dimetenamid

Frontier 900

1,2-1,6

pre-em

etofumesat

Nortron
Nortron super

8-10
2-4

pre-em
post-em

3-4 lista

etofumesat+fenmBetanal
edifam
Tandem
Kalifan Duo
fenmedifam
Betanal

6-8

post-em

2-4 lista

post-em

2-4 lista

fenmedifan+desmBetanal AMedifam
11
Kalifan S
fenmedifam+des Kalifan Pro
medifan+etofum Betanal Progres
esat
fenoksapropFurore
etil
Furore Super

post-em

2-4 lista

post-em

4 lista

1,5-4
1-1,2

post-em

Aktivna tvar
cikloat

fluazifop-pbutil

Fusilade super

1-4

post-em

haloksifop-etil

Gallant 125
Bastional

1-4
0,5-1,5

post-em

klopiralid

Lontrel 300
Lontrel 100

0,2-0,4
0,6-1,2

post-em

Faza razvoja

Spektar
djelovanja
jedno i
vi{egodi{nji
travni i
{irokolisni
jedno i
vi{egodi{nji
travni
jednogod.
travni
jednogod.
travni i neki
{irokolisni
jednogod.
{irokolisni
travni
jednogod.{irokol
isni i travni
jednogod.
{irokolisni
jednogod.
{irokolisni
jednogod.
{irokolisni
jedno i
vi{egodi{nji
travni
jedno i
vi{egodi{nji
travni
jedno i
vi{egodi{nji
travni
jedno i
vi{egodi{nji
{irokolisni

173

Nastavak tablice br. 25

Trgova~ki
naziv preparata
kloridazon
Pyramin WP
Pyramin FL
Pyramin Turbo
Betamin
Betamin T
kloridazon+meto Pyradur FL
laklor
Aktivna tvar

Doza l,kg/ha
3-6
6
3,5-5
3-6
6
8

Vrijeme
primjene
pre-em
post-em

Faza razvoja
2-4 lista

pre-em

post-em

kvizalofop-etil

Targa Targa
super Pantera

metamitron

Goltix

1-25
0,5-3
1-1,5
5-7

metolaklor

propakvizafop

Dual 500
Dual 720
Dual 960
Agil 100

2-3 1
5-2
1-1,5
0,8-1,5

propizamid

Kerb 50

3-4

post-em

setoksidim

Grasidim

1-4

post-em

pre-em
post-em
pre-em

2 lista

post-em

2 lista

Spektar
djelovanja
jednogod.
{irokolisni

jednogod.
{irokolisni i
travni
jedno i
vi{egodi{nji
travni
jednogod.
{irokolisni
jednogodi{nji
travni i neki
{irokolisni
jedno i
vi{egodi{nji
travni
jedno i
vi{egodi{nji
{irokolisni
jedno i
vi{egodi{nji
travni

6.3.1.5. Uljana repica

Sjetva uljane repice u na{em klimatu se obavlja koncem ljeta, a zbog povoljnih
temperaturnih prilika i velik broj sjemenskih termofilnih korova spreman je poni}i
zajedno ili neposredno nakon kulture. Zajedno s uljanom repicom kre}u i anuelne
korovne vrste: Echinochloa crus-galli, Setaria spp., Chenopodium album, Amaranthus retroflexus, Polygonum spp. i dr. Dodu{e, ve} s prvim mrazom re~eni korovi
izmrznu, pa su uljanoj repici konkurentni samo u njezinom po~etnom razvoju kada
je i repica najosjetljivija na prisutnost korova. Ako se jave u velikom broju protiv
ovih korova, moraju se provoditi mjere suzbijanja.
Prije zime ni~u bienalni (ozimi) korovi niskog (Stellaria media, Veronica spp.,
Lamium purpureum, Capsella bursa-pastoris, Arabidopsis thaliana, Ranunculus
spp., Lolium spp., Poa annua i dr.) i nagla{enog (Galium aparine, Matricaria
chamomilla, Anthemis arvensis, Sinapis arvensis, Raphanus raphanistrum, Apera
spica- venti, samonikli je~am i p{enica i dr.) habitusa koji su sposobni prezimiti
zajedno s uljanom repicom.
Korove niskog habitusa treba suzbijati kada se jave u gustom sklopu jer tada
odnose velike koli~ine hranjiva. Korovi nagla{enog habitusa mnogo su ve}i problem. Galium aparine se u vrijeme etve uspinje iznad biljke i ometa rad kombajnu.
Sinapis arvensis i Raphanus raphanistrum botani~ki su vrlo sli~ne uljanoj repici,
rastu, razvijaju se i plodonosne u isto vrijeme kada i repica. Sjeme im je zbog iste
174

veli~ine te{ko izdvojiti. Izmije{amo sa sjemenom repice lo{e utje~e na kvalitet ulja.
Samonikli je~am i p{enica kao korov {tete nanose samo kada poniknu u ve}em
broju, ali znatno ve}e zna~enje imaju kao doma}ini za odravanje zaraze ve}eg
broja bolesti itarica pa sjetva itarica nakon uljane repice moe do}i u pitanje.
Iz prikazanog je o~ito da primjena herbicida ovisi o broju i vrsti korova. Selektivni herbicidi u uljanoj repici navedeni su u tablici br. 26.
Tablica 26. Selektivni herbicidi u uljanoj repici registrirani u Hrvatskoj
Aktivna tvar
alaklor

cikloksidim

Trgova~ki
Doza l
naziv preparata
3-5
Bravo Lasso
Lasso
Microtech
Alaklor
Alaklor 48 EC
Focus ultra
1-4

kg/ha

Vrijeme
primjene

Faza razvoja

pre-em

jednogodi{nje
trave i neki
{irokolisni

post-em

jedno i
vi{egod. travni

fluazifop-pbutil
glufosinat

Fusilade super

1-2,5

post-em

Basta

2,5-3

haloksifop-etil

Bastional

0,5-1,5

post-em

klopiralid

Lontrel 300

0,3

post-em

klomazon

Command 4 E

0,2-0,25

pre-sow
pre-em

kvizalofop-etil

Targa super

0,5-3

post-em

metazaklor

Butisan S

2,5-3

pre-em
post-em

napropamid

Devrinol 45 F

2-4

pre-sow

piridat

Lentagran WP

post-em

propakvizafop

Agil 100

0,8-1,5

post-em

propizamid

Kerb 50

3-4

post-em

setoksidim

Grasidim

1-4

post-em

trifluralin

Treflan 45 EC
Triflurex

1-2,5

pre-sow

,jedno i
vi{egod. travni

5-7 listova

5 listova

5-6 listova

desikacija pred
etvu
jedno i
vi{egod. travni
jedno i
vi{egodi{nji
{irokolisni
jednogod.
{irokolisni i
travni
jedno i
vi{egod. travni
jednogodi{nji
travni i neki
{irokolisni
jednogodi{nji
travni i
{irokolisni
jednogod.
{irokolisni
jedno i
vi{egod. travni
{irokolisni i
neke trave
jedno i
vi{egod. travni
jednogodi{nji
travni i
{irokolisni

175

6.3.1.6. Krumpir
Primjena herbicida u krumpiru otpo~ela je relativno kasno. Polovinom {ezdesetih godina raspolagali smo veoma malim brojem selektivnih herbicida (dikvat,
dinoseb, MCPA). Ve}ina ih nije davala eljene rezultate pa se uz primjenu ovih
herbicida pribjegavalo kultivaciji ili ru~nom suzbijanju korova. Danas me|utim
raspolaemo velikim brojem selektivnih preparata pa se moglo i odstupiti od
tradicionalnog uzgoja. Ovisno o pre ili post-emergence primjeni, potrebno je
prije ili kasnije ogrnuti krumpir ili ga uop}e ne ogrtati. Sa gledi{ta proizvodnje i
primjene herbicida, svako od na~ina uzgoja ima odre|ene prednosti i nedostatke. Naime, ukoliko se uzgaja krumpir bez humaka, omogu}ena je
primjena pre-em herbicida bez opasnosti da }e film herbicida nanijet na
povr{inu biti poreme}en. Formiranje humaka neposredno nakon sadnje tako|er
bi omogu}ilo primjenu pre-em herbicida. No, ovaj na~in nerijetko rezultira manjim brojem biljaka po jedinici povr{ine jer krumpir kre}e s ve}e dubine. S druge
strane nedostatak ovog uzgoja je {to uvijek ne posjedujemo herbicide dugotrajne
perzistentnosti. Zbog toga se nerijetko de{ava da kasno nicaju}i korovi
(Amaranthus, Chenopodium, Ambrosia i Echinochloa) jako zakorove krumpir.
Drugi nedostatak je {to se primjenom nakon sadnje izlaemo opasnosti da sredstvo ne djeluje ukoliko uslijedi su{no razdoblje (svi pre-em herbicidi ovisni su o
oborinama). I post-em primjena herbicida nakon formiranja humaka ima
odre|ene nedostatke. Naime, ve}ina post-em herbicida nedovoljno su selektivni
pa se ~esto doga|aju o{te}enja. Danas se me|utim nastoji problem rije{iti na
na~in da se primjena herbicida razdvoji jer je izbor herbicida velik. Obi~no se
prije sadnje primijeni neki od hlapivih ili nakon sadnje neki od rezidualnih preem herbicida, a zatim se u toku vegetacije primijeni neki od post-em herbicida.
Herbicidi koji imaju dozvolu za promet u krumpiru navedeni su u tablici 27.

Tablica 27. Selektivni herbicidi u krumpiru registrirani u Hrvatskoj

parakvat

Trgova~ki
Doza l,kg/ha
naziv preparata
Gramoxone
3-5

Vrijeme
primjene
pre-em

dikvat

Reglone

3-5

pre-em

glufosinat

Basta 15

3-5

pre-em

prometrin

Prohelan T-50
Gesagard
Promepin
Promepin 500
Patoran 50

1,5-3

pre-em

2-5

pre-em

Aktivna tvar

metobromuron

176

Faza razvoja

Spektar
djelovanja
jednogod.
trave i {irokol.
jednogod.
trave i {irokol.
jednogod.
trave i {irokol.
jednogod.
{irokolisni
jednogod.
{irokolisni i
neke trave

Nastavak tablice br. 27

Aktivna tvar
linuron

metribuzin

Trgova~ki
Doza l,kg/ha
naziv preparata
3
Afalon
Linurex 50
WP
Linuron
Chromos 50
Linuron WP
50
Afalon teku}i
Sencor
0,75-1,5

Vrijeme
primjene
pre-em

pre-em
post-em

pendimetalin

Stomp 330 E

4-6

pre-em

flukloridon

Racer 25 EC

2-4

pre-em

cikloksidim

Focus
Focus ultra

1-4

post-em

fluazifop-pbutil

Fusilade super

1-4

post-em

kvizalofopmetil

Targa super
Targa

0,5-3

post-em

setoksidim

Grasidim

1-4

post-em

bentazon

Basagran
Basagran 600

2-3
1-3

post-em
post-em

Faza razvoja

5-8 listova

10-15 cm
10-15 cm

Spektar
djelovanja
jednogod.
{irokolisni

jednogod.
{irokolisni i
redukcija
travnih
jednogod.
travni i neki
{irokolisni
jednogod.
{irokolisni i
neki travni
jedno i
vi{egodi{nji
travni
jedno i
vi{egodi{nji
travni
jedno i
vi{egodi{nji
travni
jedno i
vi{egodi{nji
travni
jednogod.
{irokolisni

6.3.2. Povr}e
Kod plodovitog povr}a obra|ene su kulture raj~ica i paprika, a kod lisnatog
salata, endivija, radi~ i {pinat.
Od mahunarki obra|ene su kulture grah i gra{ak, a od lukovi~astog povr}a
crveni luk i ~e{njak. Iz skupine korjenastog povr}a mrkva, per{in, celer i cikla.
Mogu}nosti primjene herbicida, zbog ograni~enog prostora, prikazane su
tabli~no (tablice br. 29, 30, 31, 32 i 33).
6.3.2.1. Kupusnja~e
Kupusnja~e (kupus, kelj, cvjeta~u, kelj pup~ar, korabu, rotkvu i rotkvicu) uzgajamo na razli~ite na~ine. U malim vrtovima uzgajamo ih iz presadnica, a na ve}im
povr{inama za potrebe industrije i tri{ta uzgajamo ih izravnom sjetvom u polju. S
gledi{ta vremena sjetve odnosno sadnje, sve re~eno moemo obavljati u prolje}e,
ljeto ili jesen.
177

Upravo o vremenu i na~inu uzgoja ovisit }e i potreba suzbijanja korova. Naime,

sadnjom kupusnja~a u jesen redovito se kao problem javljaju ozimi bienalni korovi.
Od {irokolisnih vrsta naj~e{}i su: Stellaria media, Veronica persica, Senecio vulgaris, Matricaria chamomilla, Lamium purpureum, Anthemis arvensis, Capsella
bursa-pastoris, Viola arvensis i dr. Od korovnih trava u jesenskozimskom roku sadnje odnosno sjetve javljaju se Poa annua, Poa trivialis, Lolium spp., Agropyron
repens. Sjetvom odnosno sadnjom u prolje}e, osim re~enih, javlja se ~itav niz
{irokolisnih jarih korova kao {to su: Chenopodium album, Amaranthus retroflexus,
Solanum nigrum, Portulaca oleracea, Galinsoga parviflora i dr. Jednogodi{nje
korovne trave, primjerice Echinochloa crus-galli, Setaria spp., Digitaria sanguinalis
i dr., gotovo su uvijek prisutne u proljetnom i ljetnom uzgoju kupusnja~a. Vrlo
~esto se javljaju i vi{egodi{nje trave, no njih je u pravilu potrebno suzbijati
razli~itim agrotehni~kim zahvatima nekoliko godina prije uzgoja povrtnica.
Uvo|enjem herbicida omogu}en je uzgoj kupusnja~a izravno iz sjemena. Pritom
je osnovno imati na umu da se, kao i kod uzgoja iz presadnica, jednokratnom
primjenom bilo kojeg herbicida ne postiu eljeni rezultati. Zbog toga se herbicidi
primjenjuju u vi{e navrata u razli~itim fazama rasta i razvoja kulture i korova. U
tablici br. 17 prikazan je pregled selektivnih herbicida u kupusnja~ama koji imaju
dozvolu za promet u Hrvatskoj.
Tablica 28. Selektivni herbicidi u kupusnja~ama registrirani u Hrvatskoj
Trgova~ki
Doza l,kg/ha
naziv preparatta
Treflan EC
1,5-2
Triflurex 48 EC

Vrijeme
primjene
pre-sow

propaklor

Propaklor T-50 8-10

pre-em
post-em

fluazifop-pbutil
setoksidim

Fusilade super

1-3

post-em

Grasidim

1-4

post-em

aziprotrin

Mezoranil 50

2-3 3-4

pre-em
post-em

piridat

Lentagran WP

1-2

post-em

oksifluorfen

Goal

2-3

pre-trans

napropamid

Devrinol 50
WP

2-4

pre-trans

pendimetalin

Stomp 330

3-4

pre-trans

metazaklor

Butisan S

2-2,5

post-em

Aktivna tvar
trifluralin

178

Spektar
djelovanja
jednogod.
{irokolisni i
travni
3-4 lista tj. 10- jednogod.
14 dana nakon travni i neki
{irokolisni
sadnje
jedno i
vi{egod. travni
jedno i
vi{egod. travni
3 lista tj. 10-14 jednogod.
{irokolisni
dana nakon
sadnje
{irokolisni
3 lista tj. 14
dana nakon
sadnje
jednogod.
{irokolisni i
travni
jednogod.
{irokolisni i
travni
jednogod.
travni i neki
{irokolisni
8-10 dana
jednogod.
nakon sadnje
travni i neki
{irokolisni
Faza razvoja

Tablica 29. Selektivni herbicidi u plodovitom povr}u registrirani u Hrvatskoj

Aktivna tvar
Raj~ica
difenamid

Trgova~ki
naziv preparatta
Difenamid
Chromos

Doza l,kg/ha

Vrijeme
primjene

8
8-10
8-10
1-5

pre-sow
pre-em
pre- trans
post-em

fluazifop-pbutil

Fusilade super

metribuzin

Sencor 70 WP

0,15-0,30
0,25-0,5
0,2-0,5

pre-sow
pre-em
post-em

napropamid

Devrinol 45 F

2-3

pendimetalin

Stomp 330

4-6

pre-sow
pre-em
pre-trans
pre-sow
pre-trans

propakvizafop

Agil 100

0,8-1,5

post-em

setoksidim

Grasidim

1-4

post-em

trifluralin

Treflan EC

1-2

pre-trans
pre-sow

Difenamid
Chromos

pre-sow
pre-em
pre- trans
post-em

pre-sow
pre-em
pre-trans
post-em

Paprika
difenamid

fluazifop-pbutil

Fusilade super

8
8-10
8-10
1-5

napropamid

Devrinol 45 F

2-3

propakvizafop

Agil 100

0,8-1,5

trifluralin

Treflan EC

1-2

pre-trans
pre-sow

Faza razvoja

10 cm visine

Spektar
djelovanja
jednogod.
{irokolisni i
travni
jedno i
vi{egodi{nji
travni
jednogod.
{irokolisni i
neke
trave,tretirati
pod list
jednogod.
{irokolisni i
travni
jednogodi{nji
travni i neki
{irokolisni
jedno i
vi{egodi{nji
travni
jedno i
vi{egodi{nji
travni
jednogodi{nji
travni i
{irokolisni
jednogod.
{irokolisni i
travni
jedno i
vi{egodi{nji
travni
jednogod.
{irokolisni i
travni
jedno i
vi{egodi{nji
travni
jednogodi{nji
travni i
{irokolisni

179

Tablica 30. Selektivni herbicidi u lisantom povr}u registrirani u Hrvatskoj

Trgova~ki
Doza l,kg/ha
naziv preparatta
Salata,endivija,radi~
propizamid
Kerb 50
3
3-4,5
3-4
Aktivna tvar

Vrijeme
primjene
pre-sow
pre-trans
pre-em
post- em

[pinat
cikloat

Ro-Neet

3-5

pre-sow

lenacil

Venzar

0,5-0,8

pre-em

Faza razvoja
10-14 dana
nakon
presa|ivanja

Spektar
djelovanja
jednogod.
{irokolisni i
neki travni

jednogodi{nji
travni i neki
{irokolisni
jednogod.
{irokolisni

Tablica 31. Selektivni herbicidi u mahunarkama registrirani u Hrvatskoj

Aktivna tvar
Grah
bentazon
fluazifop-pbutil
imazetapir

Trgova~ki
naziv
preparatta

Doza l,kg/ha

Vrijeme
primjene

Basagran
Basagran 600
Fusilade super

1,5-2,5 1-3

post-em

1-5

post-em

Pivot 100

0,8-1

metolaklor+linu Dualin 500

ron

4-5

pre-sow
pre-em
post-em
pre-em

metolaklor+met Galex 500 EC

obromuron

pre-em

metobromuron

Patoran 50

2,5-3,5

pre-em

propaklor

Propaklor T-50 8-10

pre-em

setoksidim

Grasidim

1-4

post-em

trifluralin

Treflan EC

1-2

pre-sow

Gra{ak
aziprotrin

Mesoranil 50

3,5-4

pre-em
post-em
pre-em
post-em

cijanazin
bentazon

180

Bladex 50 SC
Basagran
Basagran 600

2-4 1,5-2
3-4 1-3

post-em

Faza razvoja
1-2 troliska

1 troliska

do 10 cm
15-25 cm
1-2 troliska

Spektar
djelovanja
jednogod.
{irokolisni
jedno i
vi{egodi{nji
travni
jednogod.
{irokolisni i
neki travni
jednogod.
{irokolisni i
travni
jednogod.
{irokolisni i
travni
jednogod.
{irokolisni
jednogod.
travni i neki
{irokolisni
jedno i
vi{egod. travni
jednogodi{nji
travni i
{irokolisni
jednogod.
{irokolisni
jednogod.
{irokolisni i
neki travni
jednogod.
{irokolisni

Nastavak tabloce br. 31

Trgova~ki
naziv
preparatta
Fusilade super

1-5

post-em

imazetapir

Pivot 100

0,8-1

propaklor

Propaklor T-50 7-10

pre-sow
pre-em
post-em
pre-em

prometrin

1,5-3

pre-em

pendimetalin

Gesagard
Prohelan T-50
Stomp 330

3-4

pre-em

propakvizafop

Agil 100

0,8-1,5

post-em

setoksidim

Grasidim

1-4

post-em

Aktivna tvar
fluazifop-pbutil

Doza l,kg/ha

Vrijeme
primjene

Faza razvoja

1 troliska

Spektar
djelovanja
jedno i
vi{egodi{nji
travni
jednogod.
{irokolisni i
neki travni
jednogod.
travni i neki
{irokolisni
jednogod.
{irokolisni
jednogod.
travni i neki
{irokolisni
jedno i
vi{egodi{nji
travni
jedno i
vi{egod. travni

Tablica 32. Selektivni herbicidi u lukovi~astom povr}u registrirani u Hrvatskoj

aziprotrin

Trgova~ki
Doza l,kg/ha
naziv preparatta
Mesoranil 50
2-3

Vrijeme
primjene
post-em

3 lista

joksinil

Totril

0,3-2,5

post-em

3 lista

fluazifop-pbutil

Fusilade super

1-4

post-em

oksadiazon

Ronstar 25 EC

4-6

oksifluorfen

Goal

1-1,5

pre-em
post-em
pre-em
post-em

Aktivna tvar

pendimetalin

Stomp 330

3-45

propaklor

Propaklor T-50 8-10

Faza razvoja

3-4 lista
3-4 lista

pre-em

pre-em
post-em

propakvizafop

Agil 100

0,8-1,5

post-em

piridat

Lentagran WP

2-2,5

post-em

1 list

3 lista

Spektar
djelovanja
jednogod.
{irokolisni
jednogod.
{irokolisni
jedno i
vi{egodi{nji
travni
{irokolisni i
trave
jednogod.
{irokolisni i
travni
jednogod.
travni i neki
{irokolisni
jednogod.
travni ineki
{irokolisni
jedno i
vi{egodi{nji
travni
jednogod.
{irokolisni

181

Nastavak tablice br. 32

setoksidim

Trgova~ki
Doza l,kg/ha
naziv preparatta
Grasidim
1-4

Vrijeme
primjene
post-em

^e{njak
setoksidim

Grasidim

1-4

post-em

Fuislade super

1-4

post-em

Aktivna tvar

fluazifop-pbutil

Faza razvoja

Spektar
djelovanja
jedno i
vi{egodi{nji
travni
jedno i
vi{egodi{nji
travni
jedno i
vi{egodi{nji
travni

Tablica 33. Selektivni herbicidi u korjenastom povr}u registrirani u Hrvatskoj

Aktivna tvar
Mrkva
fluazifop-pbutil
linuron

metoksuron

setoksidim

Per{in
linuron

setoksidim

Celer
prometrin
setoksidim

182

Trgova~ki
naziv preparatta

Doza l,kg/ha

Vrijeme
primjene

Faza razvoja

Spektar
djelovanja

Fuisilade super 1-4

post-em

2
1-2

pre-em
post-em

3 lista

4
2-4

pre-em
post-em

2-4 lista

Grasidim

1-4

post-em

Afalon
disperzija
Afalon teku}i
Linuron WP
Linuron
Chromos
Grasidim

2
1-2

pre-em
post-em

1-4

post-em

jedno i
vi{egodi{nji
travni

Gesagard
Prohelan T150
Grasidim

1,5-3

pre-em

1-4

post-em

jednogod.
{irokolisni
jedno i
vi{egodi{nji
travni

Afalon
disperzija
Afalon teku}i
Linuron WP
Linuron
Chromos
Dosanex

3 lista

jedno i
vi{egodi{nji
travni
jednogod.
{irokolisni

jednogod.
{irokolisni i
travni
jedno i
vi{egodi{nji
travni
jednogod.
{irokolisni

Nastavak tablice br. 33

Aktivna tvar
Cikla
fluazifop-pbutil
kloridazon

Trgova~ki
naziv preparatta

Doza l,kg/ha

Vrijeme
primjene

Fuislade super

1-4

post-em

Betamin T
Betamin
Pyramin
Pyramin turbo

6
3-4
3-6 6

pre-sow
pre-em

Faza razvoja

Spektar
djelovanja
jedno i
vi{egodi{nji
travni
jednogod.
{irokolisni

6.3.3. Vo}njaci i vinogradi

S gledi{ta vremena kretanja, korove intenzivnog vi{egodi{njeg nasada moemo
razvrstati u tri skupine:
- zimsko-proljetni korovi: Stellaria media, Lamium purpureum, Capsella bursapastoris, Veronica persica, Veronica hederifolia, Senecio vulgaris, Sinapis arvensis,
Poa annua, Lolium temulentum. Vo}njaci i vinogradi se u vrijeme njihovog ponika
nalaze u zimsko mirovanju, to im ovi korovi ako na vrijeme bilo kemijskim bilo
mehani~kim putem suzbijemo, ne}e {tetiti.
- ljetni korovi: Chenopodium album, Amaranthus retroflexus, Galinsoga parviflora, Polygonum aviculare, Polygonum persicaria, Solanum nigrum, Echinochloa
crus-galli, Setaria glauca, Setaria viridis. Digitaria sanquinalis, Cirsium arvense,
Convolvulus arvensis, Taraxacum officinale, Agropyron repens, Cynodon dactylon,
Sorghum halepense. Ve}ina ljetnih korova zna~ajni su kompetitori pa ih treba pravovremeno suzbijati.
- kasno ljetni odnosno jesenski korovi: koncem ljeta pa do jeseni ~esto se
ponovo znaju javiti u drugom poniku ljetne trave kao npr. ko{tan, muhar te {irokolisne vrste {tir, loboda, dvornici, hudoljetnica, slak, osjak, masla~ak, troskot i
pirika. Potreba suzbijanja ovog korovnog aspekta ovisit }e o vremenu berbe i o
agrotehni~kim zahvatima koji se u doti~nom nasadu provode.
Iz priloene tablice 34, vidi se da je u Hrvatskoj registriran velik broj
razli~itih herbicida. Jednokratnom primjenom bilo kojeg herbicida ili kombinacije herbicida korov u vi{egodi{njem nasadu nije mogu}e drati pod kontrolom. Stoga se herbicide treba primijeniti u dva ili rje|e u tri navrata tijekom
jedne sezone. Koji herbicid, odnosno kombinaciju herbicida }emo primijeniti,
ovisit }e ponajprije o sastavu korovne flore kao i o ekotoksikolo{kim karakteristikama herbicida. Prednost svakako treba dati manje perzistentnim, po okoli{
manje {tetnim herbicidima.

183

Tablica 34. Herbicidi registrirani za primjenu u nasadu jabuke, kru{ke i vinograda

Trgova~ki naziv
Basta 15

Proizvo|a~
AgrEvo

djelatna tvar %
glufosinatamonij,15%
glufosinatamonij.20%
terbutilazin,25%
terbumeton,25%

Dozacija l,kg/ha
4,5-7,5

Basta

AgrEvo

Caragard Combi
A 50 WP

Ciba-Geigy

Caragrad Combi
A-5-G

Ciba-Geigy

terbutilazin,2,5%
terbumeton,2,5%

70-100

Casoron GSR

Duphar

diklobenil,20%

30-40

Prefix 20 G

Chromos

diklobenil,20%

30-40

Cidokor

Herbos

glifosat,48%

2-12

Devrinol 45-F

Zeneca

napropamid,45%

7-10

Devrinol WP-50

Zeneca

napropamid,58%

7-10

Fusilade Super

Zeneca

2-4

Goal

Rohm&Haas

fluazifop-pbutil,12,5%
oksifluorfen,25%

Gromoxone

Zeneca

parakvat,20%

3-5

Kamata
Kamata Extra

Monsanto
Monsanto

glifosat, 18%
glifosat,12%

4-6
3,5-9

Racer 25-EC

Zeneca

flurokloridon,25% 2-4

Reglone 14

Zeneca

parakvat,14%

2-5

Ronstar 25 EC

Rhone Poulenc

oksadiazon,25%

Roundup

Monsanto

glifosat

2-12

Simbar

Du Pont

terbacil

2-4

Spas

Monsanto

9-12,5

Starane 250

DowElanco

glifosat,15%
simazin,14%
fluroksipir,25%

184

4,5-7,5
7-10

1,5-2

Spektar djelovanja
jednogod. trave i
{irokolisne
jednogod. trave i
{irokolisne
jednogod.
{irokolis. i neke
trave
jednogod.
{irokolis. i neke
trave
jedno i vi{egod.
{irokolisne i neke
trave
jedno i vi{egod.
{irokol i neke trave
jedno i vi{egod.
{irokolis. i trave
jednogod. trave i
neke {irokolis.
jednogod. trave i
neke {irokolis.
jedno i vi{egod.
trave
jednogod. i neke
vi{egod. {irokol.
jednogod. trave i
{irokolisni
jednogod. trave i
{irokolisni
jednogodi{nje
{irokolisne
jednogod. trave i
{irokolisni
jednogod. i neke
vi{egod.
{irokolisne
jedno i
vi{egodi{nje
korove
jednogodi{nji
{irokolisni
jedno i vi{egod.
travni i {irokolisni
jedno i
vi{egodi{nji
{irokolisni

Nastavak tablice br. 34

Trgova~ki naziv
Sting

Proizvo|a~
Monsanto

djelatna tvar %
glifosat,18%

Dozacija l,kg/ha
4-6

Touchdown 4 LC

Zeneca

sulfosat,48%

2-8

Ustinex Spezial

Bayer

amitrol,47,5%
diuron,24%
MCPA,16%

10

Spektar djelovanja
jednogod.
{irokolisni i travni
jedno i
vi{egodi{nji korovi
jednogodi{nji i
vi{egodi{nji korovi

185

7. PREPORU^ENA DOPUNSKA LITERATURA

Milan Maceljski, Jasminka Igrc: Entomologija. [tetne i korisne ivotinje u ratarskim usjevima. Sveu~ili{te u Zagrebu, Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb,
1991.
Josip Ki{pati}, Milan Maceljski: Za{tita vinove loze od bolesti, {tetnika i
korova. Nakladni zavod Znanje, Zagreb, 1991.
Milan Maceljski, Josip Ki{pati} i sur.: Za{tita povr}a od {tetnika, bolesti i
korova. Nakladni zavod Znanje, Zagreb, 1987.
Josip Ki{pati}, Milan Maceljski: Za{tita vo}aka od bolesti, {tetnika i korova.
Nakladni zavod Znanje, Zagreb, 1989.
Milan Maceljski, Bogdan Cvjetkovi} i sur.: [teto~inje povr}a i njihovo suzbijanje. Znanje, Zagreb, 1997.
Milan Maceljski: Metode i aparati za primjenu pesticida. Sveu~ili{te u Zagrebu,
Agronomski fakultet. Zagreb, 1992.
Milan Maceljski, Goran Hrlec, Zvonimir Ostoji}, Bogdan Cvjetkovi}: Sredstva
za za{titu bilja u Hrvatskoj. Glasnik za{tite bilja, dvobroj, 1996. i narednih godina.
Josip Kova~evi}: Korovi u poljoprivredi, Zagreb, 1976.
Le{i} R. Pavlek P. Cvjetkovi}: Proizvodnja povrtnog sjemena - Agronomski
fakultet, Zagreb, 1993.

187